Wikipedija hrwiki https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.39.0-wmf.22 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikipedija Razgovor Wikipedija Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Dodatak Razgovor o dodatku Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Gadget Gadget talk Gadget definition Gadget definition talk 0 6437 6436724 6377060 2022-08-03T07:14:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|srpanj 2020.}} {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Konfederacija Američkih Država |hr_ime = Konfederacija Američkih Država |izvorno_ime = Confederate States of America |zastava = Flag of the Confederate States of America (March 4, 1865).svg |zastava_i = Zastava Konfederacije Američkih Država |zastava_tip = Treća zastava <small>(1865.)</small> |grb_i = Grb Konfederacije Američkih Država |grb = Seal of the Confederate States of America.svg |grb_tip = Grb <small>(1863. – 1965.)</small> |genitiv = Konfederalnih Američkih Država |kontinent = Sjeverna Amerika |regija = Sjedinjene Američke Države |država = Sjedinjene Američke Države |era = 19. stoljeće |status = Bivša [[Popis nepriznatih država|nepriznata država]]<ref name="history-state.gov">{{cite web |url=https://history.state.gov/milestones/1861-1865/confederacy |title=Preventing Diplomatic Recognition of the Confederacy, 1861–65 |publisher=U.S. Department of State |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130828005906/http://history.state.gov/milestones/1861-1865/Confederacy |archivedate=2013-08-28 |df=mdy-all}}</ref> |status_tekst = |carstvo = |vlada_tip = Republika |godina_start = 1861. |godina_kraj = 1865. |događaj1 = [[Američki građanski rat|Početak Građanskog rata]] |datum_događaj1 = [[12. travnja]] [[1861.]] |datum_start = [[4. veljače]] [[1861.]] |datum_kraj = [[11. travnja]] [[1865.]] |himna = ''nijedna službena''<br>''[[God Save the South]]'' ''(neslužbena)''<br>''[[Bonnie Blue Flag]]'' ''(neslužbena)'' <center>[[Datoteka:Bonnie blue flag midi.ogg]]</center> <br>''[[Dixie]]'' ''(neslužbena)'' <center>[[Datoteka:Dixie (1916).ogg]]</center> |geslo = ''Deo Vindice''<br>([[latinski]]: ''S Bogom kao (našim) Osvetnikom'') |<!--- Flag navigation: Preceding and succeeding entities p1 to p5 and s1 to s5 ---> |p1 = Sjedinjene Američke Države |flag_p1 = U.S. flag, 34 stars.svg |s1 = Sjedinjene Američke Države |flag_s1 = US 36 Star Wagon Wheel Flag.svg |mapa = Confederate States of America (orthographic projection).svg |mapa_opis = {{legenda|#336733|Konfederacija Američkih Država}} {{legenda|#3d973d|Savezne države za koje su KDA tvrdile da su njihove ([[Zapadna Virginia|Z. Virginia]])}} {{legenda|#47c947|Savezni teritoriji za koji su KDA tvrdile da su njihovi}} {{legenda|#47c9c9|Indijanska teritorija}} |glavni_grad = {{SAD grad|Montgomery|Alabama}} <small><br/>(do [[29. svibnja]] [[1861.]])</small><br/>{{SAD grad|Richmond|Virginia}} <small><br/>([[29. svibnja]] [[1861.]] – [[2. travnja]] [[1865.]])</small><br/>{{SAD grad|Danville|Virginia}} <small><br/>(od [[3. travnja]] [[1865.]])</small> | |jezik = [[engleski]] ''(de facto)'',<br>[[francuski]] i [[indijanski jezici]] regionalno |vjera = [[kršćanstvo]], uglavnom [[protestantizam]] |valuta = [[CSA dolar]]⁴ | |<!--- Titles and names of the first and last leaders and their deputies ---> |vođa1 = [[Jefferson Davis]] ([[Demokratska stranka (SAD)|D]])¹ |godina_vođa1 = 1861. – 1865. |titula_vođa = [[Predsjednik]] |zamjenik1 = [[Alexander Stephens]] ([[Demokratska stranka (SAD)|D]])¹ |godina_zamjenik1 = 1861. – 1865. |titula_zamjenik = [[Predsjednik vlade]] |<!--- Legislature ---> |legislatura = |<!--- Area and population of a given year ---> |stat_godina1 = 1860.² |stat_pop1 = 9103332 |stat_površina1 = 1995392 |stat_godina2 = robova³ |stat_pop2 = 3521110 |danas = {{ZD+X/S|SAD}} |fusnote=¹ - (D) = [[Demokratska stranka (SAD)|demokratska stranka]]<br>² - Veličina države i populacija ne uključuju države [[Missouri]] & [[Kentucky]], ni [[Arizona|Arizonu]].<br>% vode: 5.7%<br>³ - robovi ubrojeni u populaciju<br>⁴ - tiskan samo u novčanicama }} '''Konfederacija Američkih Država''' ili '''Konfederativne Američke Države'''<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32765 Konfederativne Američke Države], enciklopedija.hr, pristupljeno 26. prosinca 2018.</ref> ([[engleski jezik|eng.]] ''Confederate States of America'', [[akronim]]i: ''CSA'', ''C.S.'' ili ''CS''; [[Hrvatski jezik|hrv.]] '''KDA''' ili '''KAD'''), bila je međunarodno nepriznata [[konfederacija]]<ref name="history-state.gov"/> koju je [[8. veljače]] [[1861.]] godine osnovalo šest od sveukupno sedam južnjačkih [[robovlasništvo|robovlasničkih]] država koje su proglasile svoje [[odcjepljenje]] od [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>Dana 2. ožujka 1861. godine četiri od sveukupno sedam delegata iz Teksasa došli su u Montgomery (Alabama) kako bi dali svoje potpise na Ustav Konfederacije koji je prihvaćen 8. veljače.</ref> Konfederacija je kao svoje zemlje članice proglasila one države koje su službeno proglasile svoje odcjepljenje, dvije dodatne države upitnog stajališta te jedan novi teritorij. Separatisti su smatrali da je [[Ustav SAD-a]] bio isključivo ugovor kojeg je svaka država mogla ignorirati bez prethodnih konzultacija. S druge strane, SAD (Unija) je smatrao odcjepljenje u potpunosti ilegalnim. [[Američki građanski rat]] započeo je 1861. godine [[Bitka za Fort Sumter|napadom na Fort Sumter]], utvrdu Unije koja se nalazila na teritoriju Konfederacije. Do [[1865.]] godine, nakon vrlo teških bitaka, u većini slučajeva vođenih na području Konfederacije, Konfederacija je poražena. Niti jedna strana država svijeta nikada službeno nije priznala samostalnost Konfederacije, iako su joj neke priznale status zaraćene strane.<ref name="history-state-gov">{{cite web |url=https://history.state.gov/milestones/1861-1865/confederacy |title=Preventing Diplomatic Recognition of the Confederacy, 1861–65 |publisher=U.S. Department of State |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130828005906/http://history.state.gov/milestones/1861-1865/Confederacy |archivedate=2013-08-28 |df=mdy-all}}</ref> Ustavom Konfederacije kojeg je potpisalo sedam država članica ([[Južna Karolina]], [[Mississippi]], [[Florida]], [[Alabama]], [[Georgia]], [[Louisiana]] i [[Teksas]]) označeno je ustrojstvo "trajne savezne vlade" u gradu [[Montgomery, Alabama|Montgomery]] (država Alabama) godine 1861. Nakon što je tadašnji predsjednik SAD-a [[Abraham Lincoln]] pozvao vojne snage iz [[Virginia|Virginije]], [[Arkansas]]a, [[Tennessee]]ja i [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] kako bi se ponovno zauzela utvrda Sumter i ostala savezna područja koja su u međuvremenu bila pod okupacijom, te četiri države također su proglasile svoje odcjepljenje od SAD-a (Unije). Države [[Missouri]] i [[Kentucky]] također su bile dijelom Konfederacije zbog partizanskih frakcija koje su u to vrijeme imale snažan utjecaj u navedenim državama. Na strani Konfederacije našlo se i "Pet civiliziranih plemena" ([[Indijanci|indijanska]] plemena koja su sačinjavali [[Cherokee]], [[Chickasaw]], [[Choctaw]], [[Creek]] i [[Seminole]]) te novostečeni Konfederativni teritorij [[Arizona|Arizone]]. Pokušaji odcjepljenja države [[Maryland]] zaustavljeni su zbog tamošnjeg izvanrednog stanja dok država [[Delaware]], premda podijeljena u mišljenju oko odcjepljenja, isto nije niti pokušala. Vlada Unije u zapadnom području države Virginia osnovala je novu državu i nazvala je [[Zapadna Virginia|Zapadnom Virginijom]] koja je u Uniju primljena [[20. lipnja]] [[1863.]] godine. Sjedište vlade Konfederacije nalazilo se u gradu [[Richmond, Virginia|Richmond]] (država Virginia), a imalo je nestabilan odnos s ostalim državama članicama prvenstveno zbog problema koji su se javljali oko kontrole ljudskih resursa premda je Jug mobilizirao gotovo cjelokupnu mušku bjelačku populaciju za potrebe rata.<ref name="Frank L. Owsley 1925">Frank L. Owsley, ''State Rights in the Confederacy'' (Chicago, 1925) and (Thomas, ''The Confederate Nation'', p.155.</ref> Tijekom građanskog rata zbog uspješnih vojnih operacija Unije, kontrola Konfederacije nad svojim teritorijima naglo je opadala kao i njezina populacija stanovništva (sa 73% na 34%). Također joj je slabila i kontrola nad unutarnjih vodenim tokovima na Jugu, a kompletna južnjačka obala nalazila se u pomorskoj blokadi. Sve to stvorilo je nesavladivi problem u ljudstvu, zalihama i financijama. Javna potpora tadašnjem predsjedniku Konfederacije [[Jefferson Davis|Jeffersonu Davisu]] i njegovoj administraciji s vremenom je jenjavala uz učestalo dezerterstvo, gospodarski tešku situaciju i optužbe o [[Aristokracija|aristokratskoj vladavini]]. Nakon četiri godine ratovanja grad Richmond pao je u [[travanj|travnju]] [[1865.]] godine i ubrzo nakon toga glavni [[general]] Konfederacije [[Robert Edward Lee|Robert E. Lee]] predao se generalu [[Ulysses S. Grant|Ulyssesu S. Grantu]] zbog čega je Konfederacija službeno propala. Sam Predsjednik Davis uhićen je [[10. svibnja]] [[1865.]] godine u gradu Irwinvilleu (država Georgia).<ref>Weigley (2000.), str. 453.</ref> Četiri godine kasnije, [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|američki vrhovni sud]] donio je odluku kojom je odcjepljenje proglašeno nezakonitim te proglasio da Konfederacija nikada zakonito nije postojala.<ref>litigants=Texas v. White |vol=72 |reporter=U.S. |pinpoint=700 |date=1869 |url=http://www.oyez.org/cases/1851-1900/1868/1868_0</ref> [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Američki Kongres]] započeo je [[desetljeće]] dug proces oporavka (danas poznat po nazivom ''Rekonstrukcija'') kojeg mnogi znanstvenici smatraju produžetkom građanskog rata. Proces rekonstrukcije trajao je tijekom kompletnog Lincolnovog mandata, ali i kroz mandate kasnijih predsjednika [[Andrew Johnson|Andrewa Johnsona]] i Granta. Tijekom tog razdoblja doneseni su 13. amandman o oslobađanju robova, 14. amandman kojim se američkim građanima daje dvojno državljanstvo te 15. amandman koji građanima svih država omogućava pravo glasanja. Zbog vojnih akcija rat je Jug ostavio gospodarski devastiranim, uništene infrastrukture i s iscrpljenim resursima. Gotovo cjelokupno područje nekadašnje Konfederacije ostalo je daleko ispod razine nacionalnih razvoja ostatka zemlje sve do poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>{{Cite book |last1=Cooper |first1=William J. |last2=Terrill |first2=Tom E. |title=The American South: a history |year=2009 |publisher=Rowman & Littlefield Publishers |isbn=0-7425-6095-3 |page=xix}}</ref> == Povijest == Konfederaciju su tijekom konvencije u [[Montgomery, Alabama|Montgomeryju]] u [[veljača|veljači]] [[1861.]] godine osnovali državni izaslanici poslani iz sedam država [[SAD]]-a. Nakon [[Abraham Lincoln|Lincolnove]] inauguracije četiri dodatne pogranične države postale su zastupljene, a u konačnici još su se dvije države i dva nova teritorija pridružila Kongresu Konfederacije, sve u skladu s njihovim separatističkim rezolucijama. Vlada je postojala od [[proljeće|proljeća]] 1861. do proljeća [[1865.]] godine, dakle tijekom trajanja [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]] kojeg je započela upravo Konfederacija [[Bitka za Fort Sumter|napadom na utvrdu Sumter]]. Mnogi bijelci s juga smatrali su sami sebe više Južnjacima nego [[Amerikanci]]ma te su bili spremni boriti se za svoju državu i svoju regiju kako bi iste postale nezavisne od ostatka nacije. Regionalizam je uskoro prerastao u južnjački [[nacionalizam]], tzv. "Povod" (eng. ''Cause''). Tijekom cijelog svog postojanja Konfederacija se nalazila u ratu.<ref>Thomas ''The Confederate Nation'' str.3–4</ref> "Južnjački povod" nadmašio je ideologiju prava država, politike carine ili unutarnjeg uređenja. Bio je temeljen na stilu života, vrijednostima i sustavu vjerovanja. Južnjački "životni stil" postao je svet njegovim građanima. Sve na Jugu postalo je moralno pitanje, kompletna ljubav bila je usmjerena na sve što je južnjačko dok se sve što je pripadalo Jenkijima (Sjevernjacima) mrzilo. Kako se rat približavao, nisu se raspale samo nacionalne političke stranke već su se podijelile i nacionalne [[crkva|crkve]] te vlastite obitelji koje su svoje članove imale u različitim državama.<ref>Thomas ''The Confederate Nation'' str.4–5 and notes.</ref> U niti jednoj državi bijelci nisu bili jednoglasni. Postojala je manjina na jugu koja je podržavala Uniju pogotovo u današnjoj [[Zapadna Virginia|Zapadnoj Virginiji]] kao i u istočnom [[Tennessee]]ju.<ref>Prvih šest država članica Konfederacije sačinjavale su jednu četvrtinu njezinog ukupnog stanovništva. U njima je 43% glasača glasalo za pro-unionističke kandidate. Četiri države koje su se pridružile Konfederaciji nakon napada na Fort Sumter sačinjavale su polovicu ukupnog stanovništva Konfederacije. U njima je 53% glasača glasovalo za pro-unionističke kandidate. U tri države, međutim, glasanje je otišlo u ekstreme. U državi Teksas koja je sačinjavala 5% ukupnog stanovništva Konfederacije samo je 20% glasača glasovalo za unionističke kandidate. U državama Kentucky i Missouri koje su sačinjavale jednu četvrtinu ukupnog stanovništva Konfederacije glasovalo je 68% glasača za unionističke kandidate Lincolna, Douglasa ili Bella.</ref> Južno od linije Mason-Dixon glasačka potpora za tri pro-unionistička kandidata [[1860.]] godine varirala je od 37% na [[Florida|Floridi]] do čak 71% u državi [[Missouri]]. Rat koji je uslijedio neki znanstvenici proglasili su američkom tragedijom, ratom braće: "Brat protiv brata, otac protiv sina, poznanik protiv vlastitog rođaka."<ref>Coulter, E. Merton, "The Confederate States of America 1861–1865" (1950.) str. 61. Također pogledati Avery O. Craven u "The Growth of Southern Nationalism 1848–1861" (1953.) str. 390.</ref> === Revolucija razjedinjenja === Separatisti u južnjačkim [[Robovlasništvo|robovlasničkim]] državama koji su odbijali ostati u državi za koju su vjerovali da ih pretvara u drugorazredne građane osnovali su Konfederaciju Američkih Država. Glavne razloge za ovakvo mišljenje pronašli su u sve većem jačanju [[Abolicionisti|abolicionista]] kao i u anti-ropskom pokretu u [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanskoj stranci]] za koju su smatrali da ih konstantno vrijeđa, "ponižava i degradira".<ref>Craven, Avery O., "The Growth of Southern Nationalism. 1848–1861" (1953) str.350</ref> "Crni republikanci" (kako su ih južnjaci zvali) i njihovi saveznici sada su prijetili da postanu većina u Zastupničkom domu SAD-a, [[Senat (SAD)|Senatu]] i u samom kabinetu [[Predsjednik SAD-a|Predsjednika]]. Na [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovnom sudu]], glavni sudac Roger B. Taney (za kojeg se i danas vjeruje da je podupirao robovlasništvo) već je tada imao 83 godine i učestalo obolijevao. Tijekom predsjedničkih kampanja [[1860.]] godine separatisti su prijetili razjedinjenjem u slučaju da Abraham Lincoln bude izabran, a među onima čiji se glas najviše čuo bio je William L. Yancey. Yancey je putovao sjeverom zemlje i pozivao ljude na odcjepljenje dok je Stephen A. Douglas putovao jugom i zagovarao Uniju u slučaju Lincolnove pobjede.<ref name="Freehling">{{Cite book |last=Freehling |first=William W. |title=The Road to Disunion: Volume II, Secessionists Triumphant |year=1990 |publisher=Oxford University Press |location=New York}} str. 398</ref> Separatistima je namjera Republikanske stranke bila jasna: potpuna eliminacija ili zabrana ropstva. Lincolnova pobjeda natjerala ih je na instantno djelovanje čak i prije same inauguracije: "Unija bez ropstva ili ropstvo bez Unije."<ref>Craven, "The Growth of Southern Nationalism", str. 366</ref> ==== Razlozi odcjepljenja ==== [[File:Alexander Stephens -1855.jpg|thumb|upright|[[Alexander Stephens]] <br /> Predratni [[Abraham Lincoln|Lincolnov]] dopisnik; autor poznatog govora ''Cornerstone'']] Do [[1860.]] godine regionalne nesuglasice između [[Sjever SAD-a|Sjevera]] i [[Jug SAD-a|Juga]] primarno su se vodile oko očuvanja ili proširivanja ropstva. Povjesničar Drew Gilpin Faust napisao je da su "vođe pokreta odcjepljenja kroz čitavi Jug isticali ropstvo kao najjači razlog za južnjačku nezavisnost."<ref>{{cite book |last=Faust |first=Drew Gilpin |title=The creation of Confederate nationalism: ideology and identity in the Civil War South |year=1988 |publisher=Louisiana State University Press |location=Baton Rouge}}</ref> Iako se na prvi pogled čini čudnim, činjenica je da premda većina južnjačkih bijelaca nije imala robove svejedno su podupirali ropstvo. Vjeruje se da je razlog tome što se nisu htjeli osjećati kao da su na dnu društvenog poretka.<ref>{{cite book |last=Murrin |first=John |title=Liberty, Equality, Power |year=2001 |page=1000}}</ref> Pored pitanja ropstva postojali su i drugi razlozi spora između Sjevera i Juga, a koji su uključivali slobodu govora, odbjegle robove, proširenje na [[Kuba|Kubu]] te prava država. Pobjeda Republikanske stranke i izbor Abrahama Lincolna za novog Predsjednika SAD-a bila je ključna iskra koja je potaknula odcjepljenje. Povjesničar/stručnjak za građanski rat James M. McPherson je napisao: {{citat|Najzlokobnije obilježje kompletnih izbora za južnjake predstavljala je uvjerljiva Republikanska pobjeda sjeverno od 41. paralele. U toj regiji Lincoln je osvojio više od 60% glasova, jedva izgubivši tek dva okruga. Čak tri četvrtine republikanskih kongresmena i senatora u sljedećem mandatu predstavljali bi "Jenkije" koji žele ukinuti ropstvo. U ''Richmond Examineru'' napisano je: "Stranka osnovana s jednim jedinim ciljem - mržnjom prema [[Afrika|afričkom]] ropstvu - sada se nalazi na vlasti." Nitko se više ne može "zavaravati da je crna Republikanska stranka moderna" stranka, napisali su u ''New Orleans Delti''. "To je zapravo, prvenstveno, revolucionarna stranka."<ref>McPherson pp. 232–233.</ref>|James M. McPherson}} Tijekom onoga što će kasnije postati poznato pod nazivom ''Cornerstone Speech'', potpredsjednik Konfederacije [[Alexander Stephens]] izjavio je da se "kamen temeljac" (eng. ''cornerstone'') nove vlade "temelji na velikoj istini da osoba crne boje kože nije jednaka osobi bijele boje kože; da je ropstvo - podčinjeno superiornoj rasi - potpuno prirodno i normalno stanje. Naša nova vlada prva je u povijesti svijeta koja svoje postojanje temelji na ovoj velikoj fizičkoj, [[Filozofija|filozofskoj]] i moralnoj istini."<ref>McPherson str. 244. The text of [http://teachingamericanhistory.org/library/index.asp?documentprint=76 Alexander Stephens' "Cornerstone Speech"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926215351/https://teachingamericanhistory.org/library/index.asp?documentprint=76 |date=26. rujna 2007. }}.</ref> Kasnije će, međutim, Stephens pokušati obrazložiti navedeno braneći se vlastitom nespremnošću za govor, učestalom upotrebom metafora prilikom govora te izjavama da nikad nije doslovno mislio da "temelji nove vlade počivaju na izrečenom."<ref>{{Cite book |last1=Davis |first1=William C. |title=A Government of Our Own: The Making of the Confederacy |year=1994 |publisher=Free Press |location=New York |isbn=978-0-02-907735-1 |pages=294–295}}</ref><ref>"What I Really Said in the Cornerstone Speech".{{Cite book |last1=Stephens |first1=Alexander Hamilton |last2=Avary |first2=Myrta Lockett. |title=Recollections of Alexander H. Stephens: his diary kept when a prisoner at Fort Warren, Boston Harbor, 1865, giving incidents and reflections of his prison life and some letters and reminiscence |year=1998 |publisher=Louisiana State University Press |location=Baton Rouge |isbn=978-0-8071-2268-6}}</ref> Države koje se nalaze duboko u južnom području današnjeg SAD-a - [[Južna Karolina]],<ref>The text of [http://avalon.law.yale.edu/19th_century/csa_scarsec.asp the ''Declaration of the Immediate Causes Which Induce and Justify the Secession of South Carolina from the Federal Union''].</ref> [[Mississippi]],<ref>The text of [http://avalon.law.yale.edu/19th_century/csa_missec.asp ''A Declaration of the Immediate Causes which Induce and Justify the Secession of the State of Mississippi from the Federal Union''].</ref> [[Georgia]]<ref>The text of [http://avalon.law.yale.edu/19th_century/csa_geosec.asp Georgia's secession declaration].</ref> i [[Teksas]]<ref name="Thetext">The text of [http://avalon.law.yale.edu/19th_century/csa_texsec.asp ''A Declaration of the Causes which Impel the State of Texas to Secede from the Federal Union''].</ref> - službeno su objavile svoje odcjepljenje, a svaka je od njih identificirala prijetnju pravu robovlasnika kao glavni razlog (ili jedan od glavnih razloga) samog odcjepljenja. Uz to država Georgia je kao razlog navela i generalnu saveznu politiku kojom se više favoriziraju gospodarski interesi Sjevera nego Juga. S druge strane, država Teksas u svojoj službenoj deklaraciji o odcjepljenju spomenula je robovlasništvo 21 put, ali također navela i neuspjeh savezne vlade da održi svoja obećanja iz originalnog sporazuma o aneksiji o zaštiti doseljenika na zapadnu granicu. U proklamaciji o odcjepljenju države Teksas također stoji: {{citat|Kao neospornu istinu tvrdimo da su vlade različitih država kao i sama Konfederacija osnovane isključivo od strane bijele rase za bijelu rasu i njezino potomstvo; da afrička rasa nema nikakvu ulogu u njihovom osnivanju; da se s pravom smatra inferiornom i nesamostalnom rasom i zbog toga njezino postojanje u ovoj zemlji može se smatrati jedino korisnim odnosno podnošljivim.<ref name="Thetext" />}} [[File:1861 Davis Inaugural.jpg|thumb|lijevo|Inauguracija predsjednika [[Jefferson Davis|Jeffersona Davisa]] <br /> Montgomery, [[Alabama]]]] ==== Inauguracija i reakcije ==== Nakon prvih održanih državnih konvencija na Jugu poslani su njihovi predstavnici na konvenciju u Montgomeryju ([[Alabama]]) dana [[4. veljače]] [[1861.]] godine. Upravo tamo su doneseni temeljni dokumenti vlade i etablirana je privremena vlada. Novim privremenim predsjednikom Konfederacije izabran je [[Jefferson Davis]] koji je, iako je ranije inzistirao na odugovlačenju odcjepljenja sve dok se kompletni Jug ne ujedini, svejedno pozvao sto tisuća muškaraca iz vojnih postrojenja raznih država da stanu u obranu novoosnovane države.<ref name="Freehling" /> Ranije je [[John B. Floyd]], bivši Ministar rata pod predsjednikom [[James Buchanan|Jamesom Buchananom]], prebacio vojne trupe južno od sjevernjačkih vojnih utvrda. Kako bi uštedjeli na troškovima ratnog odjela, Floyd i ostali djelatnici [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa]] nagovarali su predsjednika Buchanana da ne naoružava južnjačke utvrde, a upravo je to bila odredba Konfederacije.<ref name="Freehling" /> U [[svibanj|svibnju]] 1861. godine glavnim gradom Konfederacije postao je [[Richmond]] ([[Virginia]]). Pet dana kasnije, Davis je proširio stupanj izvanrednog stanja na [[Norfolk]] i [[Portsmouth]] (Virginia) kako bi uključio područja u okolici deset milja iza Richmonda.<ref>Ernest B. Ferguson, Ernest B., [http://www.amazon.com/Ashes-Glory-Richmond-at-War/dp/0679746609 Ashes of Glory], 1996. {{ISBN|978-0-679-74660-7}}, str. 113</ref> Dana [[22. veljače]] [[1862.]] (na dan rođenja [[George Washington|Georgea Washingtona]]) obavljena je Davisova inauguracija kao službenog predsjednika čiji bi mandat trajao šest godina, a koji je izabran u [[studeni|studenom]] 1861. godine. U svom prvom obraćanju naciji nakon izbora, predsjednik [[Abraham Lincoln]] pokušao je zadržati širenje Konfederacije. Kako bi umirio sve učestalije pozive na odcjepljenje [[robovlasništvo|robovlasničkih]] država, uvjerio je pogranične države da će ropstvo opstati u onim državama u kojima već postoji te je predložio trinaesti amandman u Ustavu - "Corwinov amandman" - koji se u to vrijeme nalazio u fazi raspravljanja, a koji bi pružio neopozivu ustavnu zaštitu ropstva u državama koje se opredijele za robovlasništvo.<ref>{{Cite book |last1=Holzer |first1=Harold |title=Lincoln president-elect: Abraham Lincoln and the great secession winter 1860–1861 |year=2008 |publisher=Simon & Schuster |location=New York |isbn=978-0-7432-8948-1}} str. 429</ref> Novoosnovana administracija Konfederacije smatrala je ispravnom politiku nacionalnog teritorijalnog integriteta nastavivši ranije pokušaje država iz [[1860.]] i rane 1861. godine kojima se prisutnost vlade SAD-a željela maknuti iz njihovih granica. Takva politika uključivala je preuzimanje unionističkih sudova, pošte i, što je najvažnije, oružarnica i vojnih utvrda. Ali nakon zauzimanja utvrde Fort Sumter od strane Konfederacije u [[travanj|travnju]] 1861. godine, Lincoln je pozvao 75 tisuća vojnih trupa iz raznih država koje su se nalazile pod njegovim autoritetom. Svrha okupljanja vojske bila je ponovno zauzimanje američkog teritorija diljem Juga jer Kongres Unije nikada nije odobrio njihovo odcjepljenje. Pružanje otpora u utvrdi Sumter označilo je njegovu promjenu politike koju je do tada provodila sada već bivša Buchananova administracija. Takav Lincolnov vojni odgovor dignuo je kompletnu naciju na noge i uzburkao emocije. Ljudi sa Sjevera i Juga zahtijevali su [[rat]], a stotine tisuća mladića požurile su prijaviti se u vojsku. Nakon tih događaja još četiri države proglasile su svoje odcjepljenje (Virginia, [[Sjeverna Karolina]], [[Tennessee]] i [[Arkansas]]) dok je država [[Kentucky]] ostala "neutralnom".<ref name="Freehling" /> === Odcjepljenje === [[Datoteka:CSA_states_evolution.gif|thumb|desno|450px|Uspon i pad Konfederacije]] Oni koji su podupirali odcjepljenje smatrali su da je [[Ustav SAD-a]] bio samo ugovor između država koji se mogao odbaciti u bilo koje vrijeme bez prethodnih konzultacija i da svaka država ima vlastito pravo na odcjepljenje. Nakon energičnih debata i glasanja, sedam južnjačkih robovlasničkih država proglasilo je svoje odcjepljenje u [[veljača|veljači]] [[1861.]] godine (prije nego što je [[Abraham Lincoln]] došao u ured predsjednika), dok su pokušaji odcjepljenja u ostalih osam robovlasničkih država privremeno propali. Delegati iz tih sedam država oformili su Konfederaciju Američkih Država u veljači 1861. godine i izabrali [[Jefferson Davis|Jeffersona Davisa]] kao privremenog predsjednika. Pokušaj Unionista o ponovnom ujedinjenju propao je i Davis je započeo skupljati [[Vojska Konfederalnih Država|vojsku]] koja je imala sto tisuća muškaraca.<ref>28. veljače 1861. godine Kongres je odobrio Davisu da prihvati vojne jedinice u državnu službu. Prema odluci Kongresa od 6. ožujka 1861. Davis je pozvao sto tisuća vojnika i dobrovoljaca pod svoju komandu. Dana 6. svibnja Kongres je ovlastio Davisa da može prihvatiti vojne dobrovoljce bez prethodnog dogovora s državama. Keegan, John. [http://books.google.com/books?id=A7O0FYunvPwC&pg=PA49&lpg=PA49&dq=confederate+called+up+100,00+militia&source=bl&ots=DyapEEiCMQ&sig=rrrM3a49DRLYwsrrdYKvcYEqWZ4&hl=en&ei=3KFcTc2XLYG0lQf0152wCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CCYQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false Američki građanski rat: Vojna povijest] 2009. {{ISBN|978-0-307-26343-8}}, str. 49</ref> ==== Države ==== Sedam država proglasilo je odcjepljenje od [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]] prije nego što je Lincoln preuzeo ured predsjednika [[4. ožujka]] [[1861.]] godine. Nakon [[Bitka za Fort Sumter|napada Konfederacije na utvrdu Sumter]] [[12. travnja]] 1861. godine i Lincolnovog kasnijeg vojnog poziva ([[15. travnja]]), još četiri države proglasile su svoje odcjepljenje. Država [[Kentucky]] proglasila je neutralnost, ali nakon što su u nju ušle konfederalne trupe vlada je zatražila pomoć Unije kako bi ih istjerala. Rascijepljena vlada Konfederacije premjestila se kako bi obuhvatila zapadne konfederalne vojne jedinice i nikada nije u cijelosti kontrolirala vlastitu populaciju. Dana [[31. listopada]] 1861. godine u državi [[Missouri]] ostatak privremene vlade Konfederacije donio je odluku o odcjepljenju.<ref>Weigley (2000) p. 43 See also, [http://gen.1starnet.com/civilwar/misouord.htm Missouri's Ordinance of Secession] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012190940/http://gen.1starnet.com/civilwar/misouord.htm |date=12. listopada 2007. }}.</ref> Konfederalna vlada, međutim, nije mogla kontrolirati veći dio teritorija te države. Prvo je glavnim gradom proglasila Neosho, a zatim Cassville prije nego što je istjerana iz države. Ostatak rata Konfederativna vlada države Missouri djelovala je u prognanstvu iz grada Marshall u [[Teksas]]u. Države Kentucky i Missouri u Lincolnovom [[Proglas o emancipaciji|Proglasu o emancipaciji]] nisu prozvane pobunjeničkim državama. S druge strane, Konfederacija je također polagala prava na te dvije države, odobrivši im kongresno predstavništvo i dodavši njihove dvije zvjezdice na svoju državnu zastavu. Slijedi popis konfederalnih država s datumima proglašenja njihovog odcjepljenja od ostatka SAD-a: {| class="wikitable" cellpadding="3" align="center" !width="10%" |Država !width="10%" |Separatistička ili državna zastava !width="9%" |Odcjepljenje od Unije !width="12%" |Primanje u Konfederaciju !width="19%" |Ponovno zastupljena u Kongresu SAD-a |- |{{center|[[Južna Karolina]]}} |[[Datoteka:Flag of South Carolina (January 1861).svg|center|50px]] |[[20. prosinca]] [[1860.]] |[[4. veljače]] [[1861.]] |[[9. srpnja]] [[1868.]] |- |{{center|[[Mississippi]]}} |[[Datoteka:Flag of Mississippi (1861-1894).svg|center|50px]] |9. siječnja 1861. |4. veljače 1861. |[[23. veljače]] [[1870.]] |- |{{center|[[Florida]]}} |[[Datoteka:Flag of Florida (1861).svg|center|50px]] |10. siječnja 1861. |4. veljače 1861. |[[25. lipnja]] [[1868.]] |- |{{center|[[Alabama]]}} |[[Datoteka:Flag of Alabama (1861, obverse).svg|center|50px]] |11. siječnja 1861. |4. veljače 1861. |[[13. srpnja]] 1868. |- |{{center|[[Georgia]]}} |[[Datoteka:Flag of the State of Georgia (non-official).svg|center|50px]] |19. siječnja 1861. |4. veljače 1861. |[[21. srpnja]] 1868.<br>[[15. srpnja]] 1870. |- |{{center|[[Louisiana]]}} |[[Datoteka:Flag of Louisiana (February 1861).svg|center|50px]] |26. siječnja 1861. |4. veljače 1861. |[[9. srpnja]] 1868. |- |{{center|[[Teksas]]}} |[[Datoteka:Flag of Texas.svg|center|50px]] |1. veljače 1861. |2. ožujka 1861. |[[30. ožujka]] 1870. |- |{{center|[[Virginia]]}} |[[Datoteka:Flag of Virginia (1861–1865).svg|center|50px]] |17. travnja 1861. |7. svibnja 1861. |[[26. siječnja]] 1870. |- |{{center|[[Arkansas]]}} |[[Datoteka:Flag_of_Arkansas_(1913).svg|center|50px]] |6. svibnja 1861. |18. svibnja 1861. |[[22. lipnja]] 1868. |- |{{center|[[Sjeverna Karolina]]}} |[[Datoteka:Flag of North Carolina (1861).svg|center|50px]] |20. svibnja 1861. |21. svibnja 1861. |[[4. srpnja]] 1868. |- |{{center|[[Tennessee]]}} |[[Datoteka:Tennessee 1861 proposed.svg|center|50px]] |[[8. lipnja]] 1861. |[[2. srpnja]] 1861. |[[24. srpnja]] 1866. |- |{{center|[[Missouri]]<br><small>(vlada u izbjeglištvu)</small>}} |[[Datoteka:Flag of the Missouri State Guard.svg|center|50px]] |[[31. listopada]] 1861. |[[28. studenog]] 1861. |Missouri je čitavo vrijeme bio zastupljen u Kongresu |- |{{center|[[Kentucky]]<br><small>(vlada u izbjeglištvu)</small>}} |[[Datoteka:Flag_of_Kentucky.svg|center|50px]] |[[20. studenog]] 1861. |[[10. prosinca]] 1861. |Kentucky je čitavo vrijeme bio zastupljen u Kongresu |- |} U državi Virginia naseljene županije uzduž granica s državama [[Ohio]] i [[Pennsylvania]] odbijale su Konfederaciju. Unionisti su održali konvenciju u Wheelingu u [[lipanj|lipnju]] 1861. godine i etablirali "obnovljenu vladu", ali regija je u konačnici ostala duboko podijeljena. U 50 županija koje će kasnije tvoriti državu [[Zapadna Virginia|Zapadnu Virginiju]], glasači iz 24 županije na referendumu su glasali za odcjepljenje od Virginije dana [[23. svibnja]].<ref>Curry, Richard Orr, ''A House Divided, A Study of Statehood Politics and the Copperhead Movement in West Virginia'', Univ. of Pittsburgh Press, 1964., str. 49</ref> Godine [[1860.]] na predsjedničkim izborima "ustavni demokrat" Breckenridge pobijedio je "ustavnog unionistu" Bella u svih 50 županija za 1900 glasova odnosno 44% naprema 42%.<ref>Rice, Otis K. and Stephen W. Brown, ''West Virginia, A History'', Univ. of Kentucky Press, 1993., 2. izdanje, str. 112.</ref> Bez obzira na učestale rasprave između povjesničara oko izborne procedure i pojedinačnih rezultata po županijama, obje strane u konačnici su unovačile preko 20 tisuća vojnika za obje strane konflikta.<ref>[http://www.wvculture.org/HISTORY/wvcivilwar.html The Civil War in West Virginia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131130074415/http://www.wvculture.org/HISTORY/wvcivilwar.html |date=30. studenoga 2013. }} "No other state serves as a better example of this than West Virginia, where there was relatively equal support for the northern and southern causes."</ref><ref>Snell, Mark A., ''West Virginia and the Civil War, Mountaineers Are Always Free'', History Press, Charleston, SC, 2011., str. 28</ref> Predstavnici iz svih županija sjedili su u državnim zakonodavnim tijelima tijekom rata i u Wheelingu i u Richmondu.<ref>Leonard, Cynthia Miller, ''The General Assembly of Virginia, July 30, 1619 – January 11, 1978: A Bicentennial Register of Members'', Virginia State Library, Richmond, VA, 1978., str. 478–493</ref> Neke županije u istočnom Tennesseeju pokušale su se [[odcjepljenje|odcijepiti]] od Konfederacije, ali im je izvanrednim stanjem to zabranjeno.<ref>[http://www.aotc.net/Marxen.htm ""Marx and Engels on the American Civil War", ''Army of the Cumberland and George H. Thomas source page''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012191301/http://www.aotc.net/Marxen.htm |date=12. listopada 2007. }} and [http://www.civilwarhome.com/csaconstitutionbackground.htm "Background of the Confederate States Constitution", ''The American Civil War Home Page''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121014175817/http://www.civilwarhome.com/csaconstitutionbackground.htm |date=14. listopada 2012. }}.</ref> Premda su države [[Delaware]] i [[Maryland]] bile robovlasničke, one nisu proglasile odcjepljenje, jer su građani u tim državama bili snažno rastrgani na obje strane. Ipak, vojni puk države Maryland borio se kao dio Leejeve vojske u sjevernoj Virginiji.<ref>Glatthaar, Joseph T., "General Lee's Army: from victory to collapse" 2008. {{ISBN|978-0-684-82787-2}}</ref> Delaware nikada nije poslao vojne trupe na stranu Konfederacije, ali također nije emancipirao robove kao što su to učinile države Missouri i Zapadna Virginija. Građani okruga Columbia također nisu pokušali odcjepljenje.<ref>Freedmen & Southern Society Project, [http://www.history.umd.edu/Freedmen/chronol.htm Chronology of Emancipation during the Civil War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011224131/http://www.history.umd.edu/Freedmen/chronol.htm |date=11. listopada 2007. }}, University of Maryland. Preuzeti 4. siječnja 2012.</ref> ==== Teritoriji ==== Stanovnici u [[Mesilla|Mesilli]] i [[Tucson]]u u južnom dijelu tadašnjeg teritorija [[Novi Meksiko]] organizirali su konvenciju za odcjepljenje, a na glasanju održanom [[16. ožujka]] [[1861.]] godine izglasano je pridruživanje Konfederaciji te je novim teritorijalnim guvernerom postao Lewis Owings. Pobijedili su u bitci za Mesillu i etablirali teritorijalnu vladu s Mesillom kao glavnim gradom.<ref>Bowman, str. 48.</ref> Konfederacija je [[14. veljače]] [[1862.]] godine proglasila svojim teritorijem područje [[Arizona|Arizone]] sjeverno od 34. paralele. Marcus H. MacWillie radio je kao delegat u oba Konfederativna kongresa. Godine [[1862.]] pokušaj Konfederacije u Novom Meksiku da zauzme sjeverni dio američkog teritorija je propao pa je konfederativna teritorijalna vlada otišla u progonstvo te se alocirala u gradu [[San Antonio]] (država [[Teksas]]).<ref>''History of Arizona'' vol. 2 by Thomas Edwin Farish (1915.) [http://books.google.com/books?id=9HkUAAAAYAAJ&pg=PA96&lpg=PA96&dq=%22Act+to+organize+the+Territory+of+Arizona%22++Jefferson+Davis&source=web&ots=ImByoZhjt5&sig=FaQnI5EfAcOJ7RJIX0AwNPTQ_Oo&hl=en&sa=X&oi=book_result&resnum=2&ct=result].</ref> Nakon što su [[SAD]] evakuirale federalne utvrde, pristalice Konfederacije u zapadnom trans-Mississippiju zahtijevali su dijelove američkog indijanskog teritorija. Preko polovice američkih [[Indijanci|indijanskih]] trupa koje su sudjelovale u [[Američki građanski rat|građanskom ratu]] iz indijanskog teritorija bili su pobornici Konfederacije; iz svakog plemena po jedan general nalazio se u vojnoj službi skupa sa svojim trupama. Dana [[12. srpnja]] [[1861.]] godine vlada Konfederacije potpisala je mirovni sporazum s indijanskim plemenima [[Choctaw]] i [[Chickasaw]]. Nakon nekoliko bitaka sjevernjačke trupe brzo su se vratile na navedene teritorije. Američko indijansko vijeće nikada službeno nije odobrilo pristupanje indijanskog teritorija Konfederaciji, ali poput država [[Missouri]] i [[Kentucky]], pet civilizacijskih naroda imali su svoje predstavnike u Kongresu Konfederacije, a njihovi građani su bili pripadnici regularne konfederalne vojske. Nakon [[1863.]] godine vlade plemena poslale su svoje predstavnike u Kongres Konfederacije: Elias Cornelius Boudinot predstavljalo je pleme [[Cherokee]], a Samuel Benton Callahan predstavljao je plemena [[Seminole]] i [[Creek]]. Nacija Cherokee stala je uz Konfederaciju, a kao svoje razloge naveli su sjevernjačke povrede [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustava SAD-a]], mišljenje da Sjever ratuje protiv [[robovlasništvo|ropstva]] isključivo zbog komercijalnih i političkih interesa te da Sjever samo želi okupirati još više indijanskog teritorija.<ref>[http://www.civilwarhome.com/cherokeecauses.htm ''Declaration by the People of the Cherokee Nation of the Causes Which Have Impelled Them to Unite Their Fortunes With Those of the Confederate States of America''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406233703/http://www.civilwarhome.com/cherokeecauses.htm |date=6. travnja 2014. }}.</ref> ==== Glavni gradovi ==== {{dvostruka slika|right|Alabama Capitol NW 1886.jpg |160|Virginia Capitol 1865.jpg|150|<center>[[Montgomery, Alabama|Montgomery]] ([[Alabama]]) - prvi glavni grad KDA|<center>[[Richmond, Virginia|Richmond]] ([[Virginia]]) - drugi glavni grad KDA</center>}} U razdoblju od [[4. veljače]] do [[29. svibnja]] [[1861.]] godine glavnim gradom Konfederacije Američkih Država proglašen je [[Montgomery, Alabama|Montgomery]] ([[Alabama]]). Upravo u tom gradu prvih šest država osnovalo je KDA dana [[8. veljače]] [[1861.]] godine. Budući da su na tom skupu sjedili i delegati iz [[Teksas]]a, ta država smatra se "originalnom sedmom" državom Konfederacije. Međutim, njezini delegati nisu imali pravo glasati prije nego što su u svojoj državi proveli referendum. U Montgomeryju su održana još dva zasjedanja provizornog kongresa sve do [[21. svibnja]]. Tamo je također usvojen i stalni Ustav KDA dana [[12. ožujka]] [[1861.]] godine.<ref>Martis, ''Historical Atlas,'' str. 7–8.</ref> [[Richmond, Virginia|Richmond]] ([[Virginia]]) izabran je za privremeni glavni grad. Potpredsjednik Stephens i ostali proglasili su ga glavnim gradom kako bi ohrabrili ostale pogranične države da slijede Virginiju i pridruže se Konfederaciji. Bio je to politički trenutak u kojem se željelo pokazati "prkos i snagu". Znalo se da će se glavnina rata za južnjačku nezavisnost voditi u Virginiji, ali je ta država također imala i najveću južnjačku vojnu populaciju bijelaca te dovoljnu infrastrukturu, izvore i zalihe potrebne da se izdrži ratno stanje. Politika [[Jefferson Davis|Davisove]] administracije bila je: "Mora biti održana pod svaku cijenu." Richmond je imenovan novim glavnim gradom [[30. svibnja]] 1861. godine i posljednja dva zasjedanja provizornog kongresa održana su upravo u njemu. U državnim i vojnim kampovima [[6. studenog]] 1861. godine izabrani su stalni Kongres Konfederacije te predsjednik Konfederacije. Prvi kongres održao je u Richmondu sveukupno četiri zasjedanja u razdoblju od [[18. veljače]] [[1862.]] do [[17. veljače]] [[1864.]] godine. Drugi kongres održao je dva zasjedanja u razdoblju od [[2. svibnja]] [[1864.]] do [[18. ožujka]] [[1865.]] godine.<ref>Martis, ''Historical Atlas,'' str.2.</ref> Kako se rat odugovlačio, Richmond je postao opterećen s trening kampovima i transferima, logistikom i [[bolnica]]ma. Cijene su dramatično rasle unatoč nastojanjima vlade da ih na neki način regulira. Jedan od tadašnjih pokreta u kongresu bio je i onaj Henryja S. Footea iz [[Tennessee]]ja koji je predložio da se ponovno promijeni glavni grad. Približavanjem unionističkih trupa u rano [[ljeto]] 1862. godine, vladine arhive bile su pripremljene za premještaj. Uskoro je kongres odobrio Davisu da raspusti izvršnu ovlast i sazove zasjedanje kongresa u nekim drugim gradovima 1864. godine te ponovno 1865. godine. Nedugo prije kraja rata, vlada Konfederacije napustila je Richmond planirajući se preseliti negdje dublje na jug. Međutim, ti planovi gotovo nikad nisu zaživjeli, jer se u međuvremenu [[Robert Edward Lee|Lee]] predao u Appomattoxu [[9. travnja]] [[1865.]] godine.<ref>Coulter, "Confederate States of America", str. 102.</ref> Davis i većina njegovog kabineta pobjegla je u Danville (Virginia) koji je kao glavni grad Konfederacije (ujedno i posljednji) trajao otprilike tjedan dana. ==== Unionizam ==== [[File:1860-61 Secession in Appalachia by County.jpg|thumb|upright=1.15|right|Mapa pokazuje rezultate glasovanja za odcjepljenje okruga u Appalachiji 1860. - 1861. godine. Virginia i Tennessee prikazuju javne glasove, dok ostale države pokazuju glasove okružnih delegata.]] Unionizam je bio raširen u cijeloj Konfederaciji, pogotovo u planinskim regijama Appalachije i Ozarksa.<ref>{{cite book |editor-first=Kenneth W. |editor-last=Noe |editor2-first=Shannon H. |editor2-last=Wilson |title=Civil War in Appalachia |year=1997}}</ref> Unionisti su [[1863.]] godine predvođeni Parsonom Brownlowom i senatorom Andrewom Johnsonom preuzeli kontrolu istočnog [[Tennessee]]ja.<ref>{{cite journal |first=Robert Tracy |last=McKenzie |title=Contesting Secession: Parson Brownlow and the Rhetoric of Proslavery Unionism, 1860–1861 |journal=Civil War History |year=2002 |volume=48 |issue=4 |pages=294–312 |doi=10.1353/cwh.2002.0060}}</ref> Također su pokušali preuzeti kontrolu nad zapadnom Virginijom, ali efektivno nikad nisu držali više od polovice okruga koji su u tom trenutku sačinjavali novu državu [[Zapadna Virginia|Zapadnu Virginiju]].<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=q9Lna2shH7oC&pg=PA54 |first=Richard O. |last=Curry |title=A House Divided, Statehood Politics and the Copperhead Movement in West Virginia |publisher=Univ. of Pittsburgh |year=1964 |page=8 |isbn=9780822977513}}</ref><ref>{{cite book |first=James C. |last=McGregor |title=The Disruption of Virginia |year=1922 |url=https://archive.org/details/bub_gb_px4SAAAAYAAJ}}</ref><ref>{{cite journal |first=David R. |last=Zimring |title='Secession in Favor of the Constitution': How West Virginia Justified Separate Statehood during the Civil War |journal=West Virginia History |year=2009 |volume=3 |issue=2 |pages=23–51 |doi=10.1353/wvh.0.0060}}</ref> Odanici Uniji zauzeli su određena obalna područja [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] i u početku su ih lokalni unionisti dočekali s odobravanjem. Međutim, to se ubrzo promijenilo nakon što se na okupatore započelo gledati kao na ugnjetavače, radikale i one koji favoriziraju oslobođene robove. Okupatori su se upuštali u paljenje [[selo|sela]], oslobađanje robova i izbacivanje svih onih koji su odbili služiti zakletvama, dok su istovremeno bivši unionisti započeli podržavati misiju same Konfederacije.<ref>{{cite journal |first=Judkin |last=Browning |title=Removing the Mask of Nationality: Unionism, Racism, and Federal Military Occupation in North Carolina, 1862–1865 |journal=[[Journal of Southern History]] |year=2005 |volume=71 |issue=3 |pages=589–620 |jstor=27648821}}</ref> Podrška Konfederaciji možda je najslabija bila u [[Teksas]]u; Claude Elliott procjenjuje da je tek trećina ukupne populacije aktivno podupirala Konfederaciju. Mnogi unionisti započeli su podržavati Konfederaciju nakon što je rat započeo, ali isto tako mnogi su ostali vjerni svom "unionizmu" i tijekom rata pogotovo u sjevernim okruzima, [[Njemačka|njemačkim]] okruzima i [[Meksiko|meksičkim]] područjima.<ref name="in JSTOR">{{cite journal |first=Claude |last=Elliott |title=Union Sentiment in Texas 1861–1865 |journal=Southwestern Historical Quarterly |year=1947 |volume=50 |issue=4 |pages=449–477 |jstor=30237490}}</ref> Ernest Wallace je napisao: "Nezadovoljna unionistička manjina, premda vrlo značajna u povijesnom gledištu, mora biti sagledavana iz ispravne perspektive budući je tijekom rata velika većina ljudi gorljivo podržavala Konfederaciju..."<ref>{{cite book |first=Ernest |last=Wallace |title=Texas in Turmoil |page=138}}</ref> Randolph B. Campbell nadodaje: "Unatoč stravičnim gubitcima, većina Teksašana nastavila je tijekom rata podupirati Konfederaciju budući su podupirali odcjepljenje".<ref>{{cite book |first=Randolph B. |last=Campbell |title=Gone to Texas |page=264}}</ref> U svojoj analizi teksaške politike tog vremena, Dale Baum se ne slaže s navedenim i ističe: "Ova ideja da se Konfederativni Teksas politički ujedinio protiv svojih sjevernih protivnika više se odnosi na nekakav oblik nostalgične fantazije nego na stvarnost ratnog stanja". On karakterizira povijest teksaškog građanskog rata kao "turobnu priču o rivalstvima koji su se vodili unutar vlade skupa s raširenim nezadovoljstvom koje je sprječavalo efektivnu implementaciju državne ratne politike".<ref>{{cite book |first=Dale |last=Baum |title=The Shattering of Texas Unionism: Politics in the Lone Star State during the Civil War Era |publisher=LSU Press |year=1998 |page=83 |isbn=0-8071-2245-9}}</ref> U Teksasu su lokalni službenici šikanirali unioniste i provodili masovne masakre protiv njih i njemačkih doseljenika. U okrugu Cooke uhićeno je 150 ljudi za koje se sumnjalo da su unionisti; 25 ih je bilo linčovano bez suđenja, a 40 obješeno nakon brzog sudskog procesa. Otpor prema [[vojska|vojnom]] novačenju bio je iznimno raširen, pogotovo među teksašanima njemačkog i meksičkog podrijetla; mnogi pripadnici potonjih pobjegli su u Meksiko. Potencijalni novaci pokušali su se sakriti, ali kada bi ih službenici Konfederacije otkrili mnoge od njih su ubili.<ref name="in JSTOR"/> I na sjeveru i na jugu građanske slobode nisu bile velika briga. Lincoln i Davis kažnjavali su neposlušnost. Neely ističe kako je Konfederacija praktički postala policijska država s čuvarima i patrolama, a državni sustav putovnica funkcionirao je tako da su svi trebali službenu dozvolu svaki puta kada su namjeravali putovati. Preko četiri tisuće unionista bilo je zatvoreno bez suđenja.<ref>{{cite book |first=Mark E. Jr. |last=Neely |title=Southern Rights: Political Prisoners and the Myth of Confederate Constitutionalism |publisher=University Press of Virginia |year=1999 |isbn=0-8139-1894-4}}</ref> == Zemljopis == Konfederacija Američkih Država je graničila na [[sjever]]u s [[SAD]], na jugu s [[Meksiko]]m i [[Meksički zaljev|Meksičkim zaljevom]], a na [[istok]]u s [[Atlantski ocean|Atlantskim oceanom]]. Imala je ukupnu površinu (ne računajući države [[Kentucky]] i [[Missouri]]) 1.995.392 [[Kvadratni kilometar|km²]], i obalu dugačku 4.698&nbsp;km. Najviši vrh Konfederacije (ne računajući [[Arizona|Arizonu]] i [[Novi Meksiko]]) bio je [[Guadalupe Peak]] u [[Texas]]u,<ref>{{cite web |date=2005-04-29 |url=http://erg.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html |title=Elevations and Distances in the United States |publisher=United States Geological Survey |accessdate=2009-03-28 |archive-date=6. listopada 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20081006105354/http://egsc.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html |url-status=dead }}</ref> s 2.670 [[metar]]a iznad nadmorske visine.<ref>[http://www.ngs.noaa.gov/cgi-bin/ds_mark.prl?PidBox=CD0994 El Capitan. NGS data sheet. National Geodetic Survey. 2001-05-24.]</ref> Većina zemljišta je bila zaštićena, iako su neka iznajmljena za vađenje [[nafta|nafte]] i [[plin]]a, vađenje ruda, eksploataciju [[šuma]] i za ispašu [[stoka|stoke]]; 2,4% se koristilo za vojne potrebe.<ref>{{cite web |publisher=U.S. Geological Survey (USGS) |accessdate=2012-06-23 |date=2012-06-21 |title=NOAA: Gulf of Mexico 'Dead Zone' Predictions Feature Uncertainty |url=http://www.usgs.gov/newsroom/article_pf.asp?ID=3252}}</ref><ref name="Louisiana Universities Marine Consortium">{{cite web |publisher=Louisiana Universities Marine Consortium (LUMCON) |accessdate=2013-05-18 |title=What is hypoxia? |url=http://www.gulfhypoxia.net/Overview/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20130612015526/http://www.gulfhypoxia.net/overview/ |archive-date=2013-06-12 |dead-url=yes}}</ref> === Klima === Glavni dio Konfederacije Američkih Država nalazio se u području vlažne [[Suptropi|suptropske klime]] s blagim zimama i dugim, toplim i kišnim [[ljeto|ljetima]]. Neka područja Konfederacije imala su [[Tropska klima#Prašumska klima|tropsku klimu]] ([[Florida]]), a neka su bila izložena čestim [[uragan]]ima (države na atlantskoj obali i države [[Meksički zaljev|Meksičkim zaljevom]]). === Vode === Od većih [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] treba izdvojiti [[Mississippi (rijeka)|Mississippi]], [[Arkansas (rijeka)|Arkansas]] i [[Crvena rijeka (Mississippi)|Crvenu rijeku Juga]]. Istočno od [[Mississippi (rijeka)|Mississippija]], najveće rijeke u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], tlo je uglavnom bilo šumovito. === Gradovi === {{glavni|Konfederacija Američkih Država#Demografije}} Stanovništvo Konfederacije činilo je na popisu [[1860.]] godine 9.103.332 ljudi (uključujući i 3.521.110 robova) i uglavnom su živjeli u ruralnim područjima. [[New Orleans, Louisiana|New Orleans]] na jugu zemlje je sa stanovništvom od 168.675 osoba, bio među deset najvećih američkih gradova i najveći u Konfederaciji.<ref>{{cite web |url=http://www.census.gov/prod/www/abs/decennial/1860.htm |title=1860 Census of Population and Housing |publisher=Census.gov |date=2009-01-07 |accessdate=2010-08-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100223205148/http://www.census.gov/prod/www/abs/decennial/1860.htm |archive-date=2010-02-23 |dead-url=yes}}</ref> [[Datoteka:Albumen_Camp_St_New_Orleans.jpg|thumb|desno|[[New Orleans, Louisiana|New Orleans]], [[1860-ih]]]] ;Najveći gradovi {| class="wikitable" |- style="background:#BFCFFF; color:#000; font-size:100%" ! Br. ! Grad ! Savezna država ! Stanovništvo<br />1860 ! Na nivou<br />SAD ! Pod kontrolom<br />SAD |- | 1 | [[New Orleans, Louisiana|New Orleans]] | [[Louisiana]] | 168.675 | 6 | 1862. |- | style="background:#e6ecff;"| 2 | style="background:#e6ecff;"| [[Charleston, Južna Karolina|Charleston]] | style="background:#e6ecff;"| [[Južna Karolina]] | style="background:#e6ecff;"| 40.522 | style="background:#e6ecff;"| 22 | style="background:#e6ecff;"| 1865. |- | 3 | [[Richmond, Virginia|Richmond]] | [[Virginia]] | 37.910 | 25 | 1865. |- | style="background:#e6ecff;"| 4 | style="background:#e6ecff;"| [[Mobile, Alabama|Mobile]] | style="background:#e6ecff;"| [[Alabama]] | style="background:#e6ecff;"| 29.258 | style="background:#e6ecff;"| 27 | style="background:#e6ecff;"| 1865. |- | 5 | [[Memphis, Tennessee|Memphis]] | [[Tennessee]] | 22.623 | 38 | 1862. |- | style="background:#e6ecff;"| 6 | style="background:#e6ecff;"| [[Savannah, Georgia|Savannah]] | style="background:#e6ecff;"| [[Georgia]] | style="background:#e6ecff;"| 22.292 | style="background:#e6ecff;"| 41 | style="background:#e6ecff;"| 1864 |- | 7 | [[Petersburg, Virginia|Petersburg]] | [[Virginia]] | 18.266 | 50 | 1865. |- style="background:#e6ecff;" || 8 || [[Nashville, Tennessee|Nashville]] || [[Tennessee]] || 16.988 || 54 || 1862. |- | 9 | [[Norfolk, Virginia|Norfolk]] | [[Virginia]] | 14.620 | 61 | 1862. |- | style="background:#e6ecff;"| 10 | style="background:#e6ecff;"| [[Augusta, Georgia|Augusta]] | style="background:#e6ecff;"| [[Georgia]] | style="background:#e6ecff;"| 12.493 | style="background:#e6ecff;"| 77 | style="background:#e6ecff;"| 1865. |- | 11 | [[Columbus, Georgia|Columbus]] | [[Georgia]] | 9.621 | 97 | 1865. |- style="background:#e6ecff;" || 12 || [[Atlanta, Georgia|Atlanta]] || [[Georgia]] || 9.554 || 99 || 1864. |- | 13 | [[Wilmington, Sjeverna Karolina|Wilmington]] | [[Sjeverna Karolina]] | 9.553 | 100 | 1865. |} == Demografije == Podatci prema popisu iz [[1860.]] godine, tj. zadnji popis prije [[Američki građanski rat|građanskog rata]].<ref>{{cite web |url=https://www.census.gov/prod/www/decennial.html#y1860 |title=1860 Census of Population and Housing |publisher=Census.gov |date=2009-01-07 |accessdate=2018-12-26}}</ref> {|class="wikitable plainrowheaders sortable" style="clear: both; text-align: right;" |- ! scope="col" | Savezna država ! scope="col" | Ukupno<br />stanovništvo ! scope="col" | Ukupan<br />broj<br />[[robovi|robova]] ! scope="col" | Ukupan<br />broj<br />kućanstva ! scope="col" | Ukupan<br />broj slobodnog<br />stanovništva ! scope="col" | Ukupan broj<ref>{{cite web |url=http://c.ancestry.com/pdf/trees/charts/1860Slave.pdf |format=PDF |title=Form available for viewing atshows how data on slave ownership was collected |publisher=C.ancestry.com |access-date=2008-09-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110707135440/http://c.ancestry.com/pdf/trees/charts/1860Slave.pdf |archive-date=2011-07-07 |dead-url=yes |df=mdy-all}}</ref><br />[[Robovlasništvo|robovlasnika]] ! scope="col" | Postotak<br />[[Robovlasništvo|robovlasnika]] ! scope="col" | Postotak<br />[[robovi|robova]] ! scope="col" | Ukupan<br />broj slobodnih<br />[[afroamerikanci|afroamerikanaca]] |- ! scope="row" | [[Alabama]] | 964.201 | 435.080 | 96.603 | 529.121 | 33.730 | 6% | 45% | 2.690 |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | [[Arkansas]] | 435.450 | 111.115 | 57.244 | 324.335 | 11.481 | 4% | 26% | 144 |- ! scope="row" | [[Florida]] | 140.424 | 61.745 | 15.090 | 78.679 | 5.152 | 7% | 44% | 932 |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | [[Georgia]] | 1.057.286 | 462.198 | 109.919 | 595.088 | 41.084 | 7% | 44% | 3.500 |- ! scope="row" | [[Louisiana]] | 708.002 | 331.726 | 74.725 | 376.276 | 22.033 | 6% | 47% | 18.647 |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | [[Mississippi]] | 791.305 | 436.631 | 63.015 | 354.674 | 30.943 | 9% | 55% | 773 |- ! scope="row" | [[Sjeverna Karolina]] | 992.622 | 331.059 | 125.090 | 661.563 | 34.658 | 5% | 33% | 30.463 |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | [[Južna Karolina]] | 703.708 | 402.406 | 58.642 | 301.302 | 26.701 | 9% | 57% | 9.914 |- ! scope="row" | [[Tennessee]] | 1.109.801 | 275.719 | 149.335 | 834.082 | 36.844 | 4% | 25% | 7.300 |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | [[Texas]] | 604.215 | 182.566 | 76.781 | 421.649 | 21.878 | 5% | 30% | 355 |- ! scope="row" | [[Virginia]]¹ | 1.596.318 | 490.865 | 201.523 | 1.105.453 | 52.128 | 5% | 31% | 58.042 |- class="sortbottom" style="background: #f9f9f9; font-weight: bold;" ! scope="row" | '''Ukupno''' | 9.103.332 | 3.521.110 | 1.027.967 | 5.582.222 | 316.632 | 6% | 39% | 132.760 |} ¹Uključujući [[Zapadna Virginia|Zapadne Virginije]] {| class="wikitable plainrowheaders" style="clear: both; text-align: right;" |- ! scope="col" | Starost ! scope="col" | 0–14 godina ! scope="col" | 15–59 godina ! scope="col" | 60 godina ili više |- ! scope="row" | [[Muškarac|muški]] [[Bijeli Amerikanci|bijelci]] | 43% | 52% | 4% |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | [[Žena|ženski]] [[Bijeli Amerikanci|bijelci]] | 44% | 52% | 4% |- ! scope="row" | [[Muškarac|muški]] [[robovi]] | 44% | 51% | 4% |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | [[Žena|ženski]] [[robovi]] | 45% | 51% | 3% |- ! scope="row" | slobodni [[Muškarac|muški]] [[afroamerikanci]] | 45% | 50% | 5% |- style="background: #f5f5f5;" ! scope="row" | slobodni [[Žena|ženski]] [[afroamerikanci]] | 40% | 54% | 6% |- style="background: #f9f9f9; font-weight: bold;" ! scope="row" | '''Ukupno''' | 44% | 52% | 4% |} Prema popisu iz [[1860.]] godine, u državama konfederacije (uključujući [[Zapadna Virginia|Zapadne Virginije]]) je živjelo 9.103.332 stanovnika. [[Žena|Žene]] su činile 50,80% stanovništva, a [[Muškarac|muškarci]] 49,20%. == Gospodarstvo == [[Datoteka:Laborers returning at sunset from picking cotton, on Alex. Knox's plantation, Mount Pleasant, near Charleston, S.C, by Barnard, George N., 1819-1902.png|mini|desno|250px|Radnici na plantaži [[pamuk]]a, [[Mount Pleasant]].]] === Karakteristike === Gospodarstvo konfederalnih država počivalo je na poljoprivrednoj proizvodnji plantažnog tipa. Na [[plantaža]]ma na kojima su radili [[Robovlasništvo|robovi]], uzgajao se [[pamuk]], [[riža]], [[duhan]], [[šećerna trska]] i [[kukuruz]].<ref>Thomas, ''The Confederate Nation'' pp. 13–14</ref> Koliki je bio udio [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u gospodarstvu južnjačkih država najbolje govori podatak da su u ukupnoj industrijskoj proizvodnji SAD južne države učestvovale sa svega 10%, dok je u vojnoj industriji taj odnos bio znatno manji i iznosio je tek 3%. Međutim, ogromne [[Plantaža|plantaže]] i besplatna radna snaga donosile su ogromne dobitke južnim državama.{{sfn|Alexander|2010|p=351}} Tako su [[1860.]] godine buduće članice Konfederacije ostvarivale BDP od oko 155 milijuna američkih dolara, čime su bile na 4. mjestu [[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|svjetskih ekonomija]]. Iako je [[industrija|industrijska]] proizvodnja na [[Jug SAD-a|jugu]] bila zanemariva u odnosu na ostatak [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], udio južnih država u ukupnom američkom izvozu premašivao je 70%, a najvažniji izvozni proizvod je bio [[pamuk]] na čijoj proizvodnji su južnjačke države imale gotovo [[monopol]]istički položaj u globalnim okvirima. Kasnije je Konfederacija koristila svoj [[monopol]]izam u proizvodnji i prodaji poljoprivrednih proizvoda kao vid pritiska na neke [[Europa|europske države]] da priznaju njenu neovisnost od [[SAD|Unije]].<ref>Richard Burdekin and Farrokh Langdana, "War Finance in the Southern Confederacy, 1861–1865", ''Explorations in Economic History'', Vol 30, No 3, July 1993</ref> Godine [[1860.]] engleska tekstilna industrija je čak 80% sirovina za svoj rad uvozila iz južnih američkih država (a skoro cijeli uvoz je išao preko [[liverpool]]ske luke). === Kriza === [[Datoteka:NewOrleans1841AcrossRiver.jpg|thumb|desno|[[New Orleans]], najveća luka Konfederacije i jedini grad s više od 100.000 stanovnika]] Veliki gospodarski udarac je doživjela nakon gubitka grada [[New Orleans]]a, koji je služio kao glavna izvozna luka za [[pamuk]]. Uvedena je pomorska blokada, izvoz je gotovo prekinut, a s tim i inostrana kreditiranja. Vlada Konfedracije je počela da štampa novac bez pokrića, a tijekom rata tiskano je ukupno 1,7 milijardi dolara takvog novca. Tako je krajem rata 1 [[konfederalni dolar]] imao vrijednost od svega 1 centa po zlatnom ekvivalentu, odnosno 50 centi u odnosu na [[USD]]. Tijekom trajanja rata proizvodnja [[pamuk]]a je s predratnih 4,5 milijuna bala (svaka teška po 500 [[Funta|funti]], ili 226,7 [[kilogram|kg]]) pala na svega 300 tisuća bala. Nekadašnje [[Plantaža|plantaže]] [[pamuk]]a zamijenile su [[žitarice]] i [[povrće]] čijim uzgojem je trebao biti riješen nedostatak prehrambenih proizvoda, koji je nastao usred pada proizvodnje i gospodarstvene krize. [[Protekcionizam|Protekcionistički sistem]] oporezivanja koji je izvršila savezna vlada favorizirajući tvrtke sa [[SAD|sjevera]], bio je jedan od glavnih povoda za [[Američki građanski rat#Odcjepljenje i početak rata|odcjepljenje južnih država]]. Zbog toga je [[Ustav Konfederacije]] garantirao jedinstven sistem oporezivanja za sve proizvode, bez favoriziranja jednih nad drugim. [[Carina|Carine]] na uvoz proizvoda iz drugih zemalja iznosile su do 10% vrijednosti proizvoda, dok su [[porez]]i na uvoz proizvoda iz [[SAD|Sjedinjenih Država]] bile i do nekoliko puta više. === Inflacija === [[Inflacija]] je bila izuzetno visoka i tijekom građanskog rata dostigla je vrijednosti [[hiperinflacija|hiperinflacije]] od čak 4.000%.<ref>{{Cite book |editor=Ian Drury |title=American Civil War: Naval & Economic Warfare |year=2003 |isbn=978-0-00-716458-5 |pages=138}}. "The Confederacy underwent a government-led industrial revolution during the war, but its economy was slowly strangled."</ref> Radi usporedbe, u istom tom razdoblju cijene na sjeveru su porasle za oko 60 %.<ref>Burdekin R., Weidenmier M. Suppressing Asset Price Inflation: The Confederate Experience 1861—1865 // Economic Inquiry. — 2003. № 41, 3. — pp. 420—432.</ref> === Novac === Valuta KDA bio je [[CSA dolar|dolar konfederacije]] koji je tijekom [[Američki građanski rat|građanskog rata]] doživio višestruku devalvaciju pošto su svi [[banka]]rski depoziti u [[zlato|zlatu]] i [[srebro|srebru]] koji su vezani za [[dolar]] potrošeni u [[Europa|Europi]] za [[oružje]]. Centralna vlada je bila zadužena isključivo za izdavanje [[Kovanica|kovanog novca]], dok su organi vlasti država članica Konfederacije bili zaduženi za tiskanje papirnog novca. Krajem [[Američki građanski rat|rata]] je zbog nedostatka plemenitih metala došlo je do potpunog prekida proizvodnje kovanog novca.{{sfn|Coulter|1950|pp=151–153, 127}} == Državni simboli == [[Datoteka:Bonnie_Blue_flag_of_the_Confederate_States_of_America.svg|desno|thumb|"[[Lijepa plava zastava]]" ([[Engleski jezik|eng.]] ''Bonnie Blue flag''), neslužbena zastava Konfederacije ([[1861.]])]] [[Datoteka:Confederate Rebel Flag.svg|desno|thumb|Ratna zastava [[Vojska Tennesseeja (CSA)|Vojske Tennesseeja]] ([[1862.]] – [[1865.]]); danas najčešći i izuzetno kontroverzni prikaz [[Jug SAD-a|južnjačke]] zastave]] [[Datoteka:Naval jack of the Confederate States of America (1861–1863).svg|thumb|desno|Prva [[pomorska zastava]] Konfederacije, ([[1861.]] – [[1863.]])]] [[Datoteka:Naval jack of the Confederate States of America (1863–1865).svg|thumb|desno|Druga [[pomorska zastava]] Konfederacije, ([[1863.]] – [[1865.]])]] === Zastave === {{glavni|Zastava Konfederacije Američkih Država}} ==== Prva zastava ==== <gallery> Slika:Flag of the Confederate States of America (March 1861 – May 1861).svg|Prva državna zastava Konfederacije ("Zvijezde i poluge") sa 7 zvijezda ([[4. svibnja]] [[1861.]] – [[21. svibnja]] [[1861.]]) Slika:Flag_of_the_Confederate_States_of_America_(May_1861_–_July_1861).svg|Prva državna zastava ("Zvijezde i poluge") sa 9 zvijezda ([[21. svibnja]] [[1861.]] – [[2. srpnja]] [[1861.]]) Slika:Flag_of_the_Confederate_States_of_America_(July_1861_–_November_1861).svg|Prva državna zastava ("Zvijezde i poluge") sa 11 zvijezda ([[2. srpnja]] [[1861.]] – [[28. studenoga]] [[1861.]]) Slika:Flag_of_the_Confederate_States_of_America_(1861–1863).svg|Prva državna zastava ("Zvijezde i poluge") sa 13 zvijezda ([[28. studenoga]] [[1861.]] – [[1. svibnja]] [[1863.]]) </gallery> ==== Druga i treća zastava ==== <gallery> Slika:Flag_of_the_Confederate_States_of_America_(1863–1865).svg|Druga državna zastava ("Neuprljani stijeg"),<br>([[1. svibnja]] [[1863.]] - [[4. ožujka]] [[1865.]]) Slika:Flag_of_the_Confederate_States_of_America_(1865).svg|Treća državna zastava ("Krvlju obojan stijeg"), od [[4. ožujka]] [[1865.]] </gallery> [[Datoteka:Last Confederate (specifications).svg|center|thumb|450px|Konstrukcija treće zastave]] === Grb === <gallery> Slika:ConfederateStatesofAmericaSeal.jpg|Veliki grb ([[1863.]] – [[1865.]]) Slika:Seal of the Confederate States of America.svg|Digitalizirani prikaz grba Slika:CSA-T64-$500-1864.jpg|Grb na novčanici iz [[1864.]] godine </gallery> == Politika == [[Datoteka:Confederate 100 Dollars.jpg|mini|Novčanica od $100 Konfederacije Američkih Država]] === Politički vođe Konfederacije === *[[Jefferson Davis]] *[[Alexander Hamilton Stephens]] *[[Robert Augustus Toombs]] *[[John Cabell Breckinridge]] *[[Judah Philip Benjamin]] *[[Christopher Gustavus Memminger]] *[[John Slidell]] *[[William Lowndes Yancey]] *[[Howell Cobb]] == Vojska == {{glavni|Vojska Konfederacije}} [[Datoteka:Confederate_soldier_%26_battle_flag.jpg|thumb|desno|Vojnik sa zastavom [[Vojska Tennesseeja (CSA)|vojske Tennesseja]], 1865.]] Vojska Konfederacije osnovana je [[6. ožujka]] [[1861.]] kako bi branila novoutemeljenu državu tijekom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]].<ref>On February 8, 1861, delegates from the seven Deep South states which had already declared their secession from the United States of America adopted the Provisional Constitution of the Confederate States of America.</ref> Procjenjuje se da se oko 1,500.000 ljudi tijekom rata borilo na strani [[Vojska Konfederacije|vojske Konfederacije]]. Točan broj ljudi koji su služili u vojsci nemoguće je ustanoviti zbog nepotpunih ili uništenih [[arhiv]]a i zapisa. Glavne vojske Konfederacije bile su: [[Vojska Sjeverne Virginije]] ([[Engleski|eng.]] ''Army of Northern Virginia'') pod komandom generala [[Robert Edward Lee|Roberta Leea]], kao i ostaci [[Vojska Tennesseeja (CSA)|Vojske Tennesseeja]] i raznih drugih postrojba pod zapovjedništvom generala [[Joseph Eggleston Johnston|Josepha Johnstona]]. Sve do pred kraj rata vojska nije imala službenog vojnog zapovjednika ili načelnika glavnog stožera. Predsjednik [[Jefferson Davis]] i sam bivši časnik američke vojske i tajnik rata SAD, bio je Vrhovni zapovjednik. [[Robert Edward Lee|Robert Lee]] je bio službeno izabran za generala vojske aktom [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa Sjedinjenih Američkih Država]] ([[23. siječnja]] [[1865.]]), a služio u tom svojstvu od [[31. siječnja]] do [[9. travnja]] [[1865.]]<ref>{{harvnb|Davis|1999|pp= }}</ref> U zadnjim mjesecima američkog građanskog rata, [[Robert Edward Lee|Lee]] je razmatrao plan da naoruža [[Negroidi|negroidne]] robove Juga da bi popunio redove južnjačke vojske, ali plan nije došao na vrijeme za spas Konfederacije.<ref>{{harvnb|Nolan|1991|pp= }}</ref> Johnny Reb ili Johnny Rebel bio je [[personifikacija]] vojske Juga i uopće [[simbol]] svih [[Jug SAD-a|južnih država SAD]], obično je prikazan kao vojnik s puškom i [[Zastava Konfederacije Američkih Država|zastavom Konfederacije]].<ref>[http://www.amazon.com/The-Life-Johnny-Reb-Confederacy/dp/0807104752#reader_0807104752 Bell Irvin Wiley. 1943. The Life of Johnny Reb: The Common Soldier of the Confederacy. LSU Press. 444 pages.]</ref> === Vojskovođe Konfederacije === *[[Braxton Bragg]] *[[P.G.T. Beauregard]] *[[Nathan Bedford Forrest]] *[[Thomas Jonathan Jackson]] *[[Joseph Eggleston Johnston]] *[[Albert Sidney Johnston]] *[[Robert Edward Lee]] *[[James Longstreet]] *[[Joseph Orville Shelby]] *[[J.E.B. Stuart]] *[[Henry Hopkins Sibley]] == Vidi još == * [[Američki građanski rat]] * [[Jefferson Davis]] * [[Robert Edward Lee]] * [[Vojska Sjeverne Virginije]] * [[Vojska Tennesseeja (CSA)|Vojska Tennesseeja]] == Izvori == <div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;"> {{izvori|30em}} </div> == Vanjske poveznice == * {{Commonscat|Confederate States|3=S}} * [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/csa/csa.htm Ustav Konfederacije]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120917175713/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/csa/csa.htm |date=17. rujna 2012. }} * [http://www.sonofthesouth.net/leefoundation/Confederate_states_America.htm Povijest Konfederacije] * [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/csa/csapage.htm Dokumenti Konfederativnih Država Amerike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040404023507/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/csa/csapage.htm |date=4. travnja 2004. }} [[Kategorija:Američki građanski rat]] [[Kategorija:Bivše države]] 5ibwuog8jm7bz8ex3w0wd792k36b7zd 0 6454 6436680 6411065 2022-08-03T03:29:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Jupiter (razdvojba)]]}} {{izdvojeni članak|svibanj 2021.}} {{Planet | ime = Jupiter [[File:Jupiter symbol (bold).svg|24px|♃]] | slika = Jupiter, image taken by NASA&#039;s Hubble Space Telescope, June 2019 - Edited.jpg | opis_slike = Snimka Svemirskog teleskopa Hubble, 25. kolovoza 2020. | prosječni_polumjer = 69 911 ± 6 [[kilometar|km]]<ref> Seidelmann, P. Kenneth; Archinal, Brent A.; A'Hearn, Michael F. et al.:, “"Report of the IAU/IAG Working Group on cartographic coordinates and rotational elements: 2006"”, [http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs10569-007-9072-y],“Celestial Mechanics and Dynamical Astronomy 98 (3): 155–180.", 2007. </ref> | ekscentricitet = 0,048 775<ref>Yeomans Donald K.:, “HORIZONS Web-Interface for Jupiter Barycenter”, [http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.cgi?find_body=1&body_group=mb&sstr=5],“JPL Horizons On-Line Ephemeris System”, – Select "Ephemeris Type: Orbital Elements", "Time Span: January 1, 2000 12:00 to 2000-01-02", 2006. </ref> | perihel = 740 573 600 [[km]] <br> (4,950 429&nbsp;[[AJ]]) | afel = 816 520 800 km<br> (5,458 104&nbsp;AJ) | ophodno_vrijeme = 4 332,59 [[dan]]a<br/>11,861 8 [[godina]] | sinodički_period = 398,88 dana<ref>Williams, Dr. David R.:, "Jupiter Fact Sheet", [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/jupiterfact.html], NASA, 2004. </ref> | orbitalna_brzina = 13,07 km/s | nagib = 1,305 30&deg; <br> (prema [[ekliptika|ekliptici]]) | broj_prirodnih_satelita = 79 | ekvatorijalni_polumjer = 71 492 ± 4 km <br> (11,209 Zemljinog) | polarni_polumjer = 66 854 ± 10 km <br> (10,517&nbsp;Zemljinog) | spljoštenost = 0,064 87 ± 0,00015 | površina = 6,141 9 &times; 10¹⁰ [[kvadratni kilometar|km²]] <br> (121,9 Zemljine) | masa = 1,898 6 &times; 10²⁷ [[kilogram|kg]] <br> (317,8&nbsp;Zemljine) | volumen = 1,431 3 &times; 10¹⁵ [[Kubični metar|km³]] <br> (1 321,3&nbsp;Zemljinog) | gustoća = 1 326 [[Kilogram po metru kubnom|kg/m³]] | gravitacijsko_ubrzanje = 24,79 m/s² <br> | ubrzanje_slobodnog_pada = (2,528&nbsp;[[Gravitacijska konstanta|g]]) | period_rotacije = 0,413 51 [[dan|d]] <br> (9 [[sat|h]] 55 [[minuta|m]] 30 [[sekunda|s]])<ref>Seidelmann, P. K.; Abalakin, V. K.; Bursa, M.; Davies, M. E.; de Burgh, C.; Lieske, J. H.; Oberst, J.; Simon, J. L.; Standish, E. M.; Stooke, P.; Thomas, P. C.:, "Report of the IAU/IAG Working Group on Cartographic Coordinates and Rotational Elements of the Planets and Satellites: 2000", [http://www.hnsky.org/iau-iag.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181031190003/http://www.hnsky.org/iau-iag.htm |date=31. listopada 2018. }}, HNSKY Planetarium Program, 2001.</ref> | brzina_rotacije = 12,6 km/s <br> (45 300&nbsp;[[Kilometar na sat|km/h]]) | nagib_osi = 3,13&deg; | albedo = 0,52 | brzina_oslobađanja = 59,54 km/s | najniža_temperatura = 110 [[kelvin|K]] (vrhovi oblaka) | prosječna_temperatura = 152 [[kelvin|K]] | najviša_temperatura = 20 000 K (jezgra) | atmosferski_tlak = 20 – 200 [[Pascal (jedinica)|kPa]] <br> (sloj oblaka)<ref>"Probe Nephelometer", [http://solarsystem.nasa.gov/galileo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061002021123/http://solarsystem.nasa.gov/galileo/ |date=2. listopada 2006. }}, Galileo Messenger (NASA/JPL), 1983.</ref> | sastav_atmosfere = (volumenski): <br> 89,8 ± 2,0 % [[vodik]] <br/> 10,2 ± 2,0 % [[helij]] <br/> ≈ 0,3 % [[metan]] <br/> ≈ 0,026 % [[amonijak]] ≈ 0,003 % vodik – [[deuterij]] (HD) 0,0004 % [[Voda|Vodena para]] <br/> 0,0006 % [[etan]] <br/> '''Led''': * [[amonijak]] (NH₃) * [[voda]] (H₂O) * [[amonijev hidrogensulfid]] (NH₄HS) }} [[datoteka:Great Red Spot From Voyager 1.jpg|mini|desno|300px|Prikaz [[Velika crvena pjega|Velike crvene pjege]] i oblaka ono nje, snimljen sa svemirske letjelice [[Voyager 1]] 25. veljače 1979. Bijela ovalna [[oluja]] kola se nalazi is pod Velike crvene pjege ima približno [[promjer]] veličine promjera [[Zemlja|Zemlje]].]] [[datoteka:Jupiterova atmosfera 1.png|mini|desno|300px|Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini.]] [[datoteka:Jupiterova atmosfera 2.png|mini|desno|300px|Brzina [[vjetar|vjetra]] u Jupiterovoj atmosferi ovisno o [[zemljopisna širina|zemljopisnoj širini]] (jovigrafske širine).]] [[datoteka:Jupiter.Aurora.HST.UV.jpg|mini|300px|[[Polarna svjetlost]] na Jupiteru, snimka u ultraljubičastom zračenju, lažno obojana u plavo. Tri svijetle točke su stvorene cijevima [[Magnetski tok|magnetskog toka]] koje su povezane sa [[Galilejanski mjeseci|Galilejanskim satelima]]: [[Ija (mjesec)|Io]] (na lijevoj strani), [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] (na dnu) i [[Europa (mjesec)|Europa]] (isto na dnu).]] '''Jupiter''' je [[planet]] iz klase [[plinoviti div|plinovitih divova]] s najvećim [[promjer]]om i najvećom [[masa|masom]] u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]], peti po udaljenosti od [[Sunce|Sunca]] (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna [[kilometar]]a); jednom obiđe Sunce za 11,862 [[godina]]. [[Masa]] mu je 318,4 puta veća od Zemljine (na njega otpada 71 % ukupne planetske mase), a [[gustoća]] mu je samo oko četvrtine gustoće Zemlje. Veliki mu dio [[volumen]]a tvori [[vodik]], kojeg Jupiter, zbog svoje velike mase i [[gravitacija|gravitacije]], nije izgubio od postanka Sunčeva sustava (4,57 milijarde godina), kao što se zbilo s drugim planetima. Prema [[astronomija|astronomskim]] ispitivanjima, podatcima i prema teorijskim modelima, Jupiter se sastoji od razmjerno malene [[silikati|silikatne]] jezgre bez oštre granice u sastavu (difuzna jezgra), okružene s dva sloja vodika: donji sloj, pod većim [[tlak]]om, ima metalna svojstva gdje su vodikovi [[elektron]]i u slabo vezanom ili u slobodnom stanju; gornji je sloj molekularni vodik (H₂) u stanju [[Superkritični fluid|superkritičnog fluida]]. Ni na kojoj dubini nema [[Fazna granica|fazne granice]], odnosno ne postoji čvrsta površina na koju se može stati ili tekuća u koju se može zaroniti. Dno atmosfere definira kao dubina od 1000 km (1/70 polumjera planeta). U atmosferi je utvrđena prisutnost vodika, [[metan]]a, [[helij]]a, [[amonijak]]a, amonijeva hidrosulfida i smrznute vode. Pretpostavlja se da postoje i drugi spojevi ([[vodikov sulfid]], različiti [[Organska kemija|organski spojevi]], kompleksni anorganski [[polimer]]i). Jupiter se vrlo brzo vrti što, uz njegov velik promjer, uzrokuje jake [[Centrifugalna i centripetalna sila|centrifugalne sile]], pa je izrazito spljošten prema [[Zemljopisni pol|polovima]]; [[ekvator]]ski mu je promjer 142 800 km, a polarni samo 134 000 km. [[Atmosfera]] mu je raslojena na pojaseve i zone. Rotacija mu je nejednolika: na ekvatoru jedan okret traje 9 h, 50 min, 30 s, a na 10° sjeverne ili južne širine 9 h, 55 min, 41 s. Jupiter ima oko 10 puta veće [[magnetsko polje]] od Zemlje. U njegovoj su atmosferi zamjetljive [[Meteorologija|meteorološke]] i magnetske pojave slične onima na Zemlji, ali mnogo veće raširenosti i trajanja (na primjer [[Oluja|oluje]] slične tropskim [[ciklona|ciklonima]]). Do sada je otkriveno 79 [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]], a četiri najveća otkrio je [[Galileo Galilei]] (do 1610.; [[galilejanski mjeseci|galilejanski sateliti]]). Dva najveća, [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] i [[Kalista (mjesec)|Kalista]], veći su od planeta [[Merkur]]a. Potom slijede [[Ija (mjesec)|Ija]] i [[Europa (mjesec)|Europa]], približno veličine [[Mjesec]]a. Motrenja [[pomrčina|pomrčine]] Jupiterovih satelita služila su u [[pomorstvo|pomorstvu]] za određivanje [[Navigacija|položaja broda]], [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]], u doba kada nije bilo pouzdanih [[Kronometar (sport)|kronometara]] ni [[Radio valovi|radiosignala]]. Na temelju neravnomjernosti u pojavama pomrčina satelita, s obzirom na njihovu udaljenost od Zemlje, izračunao je [[Ole Rømer]] prvi put [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]]. [[Jupiterovi prsteni]] sastoje se od čestica mikroskopske veličine. Prošireni Halo prsten udaljen je od središta planeta 1,40 do 1,72 Jupiterovog polumjera, najsjajniji Glavni prsten na udaljenosti je od 1,72 do 1,81 polumjera, a rijetki Paučinasti ([[Engleski jezik|engl]].: ''Gossamer Ring'') prsten udaljen je 1,81 do 3 polumjera.<ref> '''Jupiter''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29529] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Jupiter je [[Prividna magnituda|prividno]] četvrto najsjajnije [[nebesko tijelo]], nakon Sunca, [[Mjesec]]a i [[Venera (planet)|Venere]]. Dobio je ime po vrhovnom [[bog]]u [[rimska mitologija|starih Rimljana]], kojeg su [[grčka mitologija|Grci]] zvali [[Zeus]]. (Vidi [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]). Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme upotrebljavali ime Kraljomoć (''Kralyomoch'' po starom kajkavskom pravopisu).<ref> ''Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834'', Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.</ref> == Fizička svojstva == === Atmosfera === [[File:PIA21641-Jupiter-SouthernStorms-JunoCam-20170525.jpg|thumb|lijevo|400px|Pogled na Jupiterov južni pol s letjelicom [[Juno (svemirska letjelica)|Juno]], boje i kontrasti su umjetno snažno naglašeni.]] Jupiterova [[atmosfera]] sastoji se od gustih slojeva [[oblak]]a čija visina seže do 1000 [[kilometar]]a. Slojevi oblaka dijele se u tri glavne skupine koji se međusobno razlikuju po boji, s prugama usporednim ekvatoru. Rub Jupiterovog diska je prividno zatamnjen, jer tu pogled prodire kroz deblji sloj atmosfere. Među oblačnim prugama razlikuju se blijedožute zone i tamniji pojasevi blagih crvenkastosmeđih nijansi. Na vrhu atmosfere se nalaze crvenkasti oblaci čiji sastav je mješavina [[led]]a i [[voda|vode]]. [[Kristali]] amonijevog hidrogensulfida čine bijele i smeđe oblake koji su u središnjem dijelu atmosfere. Dno atmosfere pokrivaju slabašno plavičasti oblaci koji svoju boju zahvaljuju kristalima [[amonijak]]ovog leda. Općenit sastav po masenom udjelu je 75 % [[vodik]]a i 23 % [[helij]]a, koji se u planetologiji nazivaju "plinovima" jer se nekoć nisu mogli ukapljiti pa su se smatrali "permanentnim plinovima", otud naziv "plinoviti div" - po kemijskom sastavu, a ne agregatnom stanju. Ostatak otpada na [[vodena para|vodenu paru]], [[metan]], [[amonijak]] i slične kemijske spojeve. Sa Zemlje prate se promjene širine, boje i kontrasta zona i pojasa te razne pjege, od kojih je [[Velika crvena pjega]] najviđenija i najstalnija pojava. To je područje [[elipsa|eliptičnog]] oblika u Jupiterovoj atmosferi čija je veličina otprilike 12 000 x 25 000 km. Velika crvena pjega je velika [[oluja]] koja traje već stoljećima. [[Vjetar|Vjetrovi]] koji u njoj pušu mogu premašiti brzinu od 600 [[Kilometar na sat|km/h]]. Područje Velike crvene pjege nije jedino aktivno - cijela atmosfera je vrlo [[Turbulencija|turbulentna]] i aktivna. Prosječna [[brzina]] vjetra u gornjim slojevima atmosfere je 500 km/h. Brzina [[vrtnja|vrtnje]] Jupitera određena je nakon dugogodišnjih promatranja uočljivih znakova. U [[ekvator]]skom području, 7° na jug i sjever, prosječan period vrtnje (rotacije) jednak je 9 sati 50 minuta i 30 sekundi. Znakovi na većim jovigrafskim širinama otkrivaju duži [[period]]. Različit period vrtnje različitih širina svojstvo je [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] koja nisu [[krutost|kruta]]. Period rotacije pojedinih detalja u oblacima drukčiji je zbog atmosferskih gibanja. Velika crvena pjega u razmaku od stotinu godina imala je prosječan period 9h 55 min 38 s. Period rotacije [[fluid]]a neposredno ispod atmosfere određen je uz pomoć [[Radio astronomija|radio valova]] i pojava u [[magnetsko polje|magnetskom polju]], koje se okreću s istom brzinom, na 9 h 55 min 29,7 s. Stanje atmosfere i cijelog Jupitera razmatra se na temelju poznavanja strukture tvari u najširem rasponu fizičkih uvjeta. Zbog velike mase planeta, [[tlak]] se u dubini penje na više desetaka milijuna [[Bar (jedinica)|bara]]. Tlakovi i [[temperatura|temperature]] koji vladaju u unutrašnjosti Jupitera dovode do agregacijskog stanja vodika koje se naziva [[Superkritični fluid|superkritičnim fluidom]], a na još većinom dubinama takav vodik postaje električno vodljiv kao metal, pa se naziva [[metalni vodik]].<ref>[[Vladis Vujnović]]: "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> Vodik u Jupiteru ne može biti tekuć jer je na dubinama gdje vladaju dovoljni tlakovi za ukapljivanje vodika temperatura puno viša od [[Kritična temperatura|kritične temperature]] vodika. Na manjim dubinama, gdje je tlak 20-30 bar, vodik je u plinovitom stanju. Ta dubina uzima se kao baza atmosfere. ==== Kemijski sastav ==== Kemijski sastav atmosfere divovskih planeta obilježen je obiljem [[vodik]]a i [[helij]]a; na vodik otpada 5 puta veći [[obujam]] nego na helij. Osim tih dvaju kemijskih elemenata, [[Spektroskopija|spektrografski]] je ustanovljen [[metan]] (CH₄), [[amonijak]] (NH₃) i [[vodena para]] (H₂O), uz tragove [[etan]]a (C₂H₆), [[etin]]a (C₂H₂, [[fosfin]]a (PH₃) i [[ugljikov monoksid|ugljikovog monoksida]] (CO). Za svijetle zone ustanovljeno je da se sastoje od [[kristal]]a amonijaka. One su oblačni sloj ograničen na neke jovigrafske širine. U procijepu između zona zapaža se niži neprekinuti sloj; pojasi su samo vidljivi dijelovi tog sloja. Žućkastonarančaste i smeđe nijanse pojasa tumače se kristalima amonijevog hidrogensulfida (NH₄HS), a crvena boja nekih detalja, kao i Velike crvene pjege, tumače se kristalima [[fosfor]]a. Ispod sloja pojaseva nalazi se treći, najniži sloj oblaka, koji se neposredno ne može vidjeti, a sastoji se od kristala vode. ==== Temperatura atmosfere ==== [[Temperatura]] raste od razine gdje [[tlak]] iznosi 0,1 [[Bar (jedinica)|bar]], na obje strane, i prema dolje, i prema gore, u [[ionosfera|ionosferu]]. Najniža temperatura iznosi oko 100 [[Kelvin|K]] (−173 [[celzij|°C]]). Temperature su određene opažanjem [[Infracrvena astronomija|infracrvenog]] i [[Radio astronomija|radio valnog]] zračenja planeta. Prosječna temperatura koju otkriva Jupiterovo [[Toplinsko zračenje|zračenje]] jednako je 140 K (−133 °C), što je za 20 K više od ravnotežne temperature, temperature koju bi imao da mu je jedini [[Sunčeva svjetlost|dotok energije sa Sunca]]. Do vanjskih slojeva Jupitera stiže od Sunca 51 [[vat|W]]/[[Četvorni metar|m²]] ([[Sunčeva konstanta]]). Stoga se temperatura od 140 K dade rastumačiti jedino vlastitim izvorom energije smještenim na Jupiteru. Jupiter sam zrači nešto manje od Sunčeve konstante. Izvorom energije moglo bi biti stezanje planetskog tijela koje se odvija zbog vlastite [[Gravitacija|gravitacijske sile]]. Ili se stezanje nastavlja i danas (za opaženu količinu [[energija|energije]] bilo bi dovoljno da se polumjer godišnje smanji za 1 [[metar|mm]]), ili je proces zaustavljen, a Jupiter samo otpušta nakupljenu [[toplina|toplinu]]. Jupiter ima dva izvora topline. Zbog unutarnjeg izvora topline razlike u temperaturi oblaka između ekvatorskih i polarnih krajeva iznose svega nekoliko stupnjeva. Zato Jupiterova [[klima]] malo ovisi o Sunčevoj toplini. Meridionalna cirkulacija, dizanje masa u ekvatorskom području i spuštanje u polarnom, zamaskirana je brzom vrtnjom (rotacijom). Brza rotacija je treća okolnost koja bitno određuje ponašanje atmosfere. Zbog nje je građa oblačnog pokrova uređena u smjeru vrtnje. No rotacija dovodi i do veoma zavojitih gibanja zračnih masa koje se pokreću u smjeru juga ili sjevera. Smjer zakretanja ovisi o tome giba li se masa na sjevernoj ili na južnoj polutki. Na sjevernoj vjetrovi skreću udesno, na južnoj ulijevo. Učinak je izražen mnogo jače nego na Zemlji, a izazvan je [[Coriolisov učinak|Coriolisovom silom]] ([[Tromost|inercijska]] sila što se javlja u sustavu koji se vrti). Pri niskim temperaturama energija se prenosi veoma sporo, bilo da se prenosi zračenjem ili [[Kondukcija topline|vođenjem]]. Dijelovi atmosfere sporo se hlade i sporo zagrijavaju. U zoni zrak se diže i hladi, a zatim ispunjava područje nižeg tlaka, to jest ponire u područje pojasa. Okomito atmosfersko kruženje odvija se u ravnini [[meridijan]]a, pa dolazi do skretanja zračnih masa. Kada vjetar skrene u smjer paralele, skretanje prestaje, jer Coriolisova sila ne djeluje na tijela koja se gibaju po paralelama vodoravno (Coriolisova sila je inercijska sila koja se javlja u sustavu kada pokretno tijelo mijenja udaljenost od osi vrtnje). Sjeverna granica zone pokazuje strujanje u smjeru vrtnje (rotacije), a južna suprotno; na južnoj je polutki sve obratno. ==== Velika crvena pjega ==== {{glavni|Velika crvena pjega}}Pri dodiru slojeva koji se gibaju suprotnim smjerovima dolazi do [[Turbulencija|vrtložnog gibanja]], javljaju se valovi i pjege, u kojima se odvija [[ciklona]]lno i [[anticiklona]]lno gibanje. Jedna takva pjega je i [[Velika crvena pjega]], kojoj je veličina 15 000 x 15 000 [[km]]. Ona je preživjela više stoljeća. Period njezina obrtanja iznosi 6 dana. Jedna manja pjega koja ponekad prođe kraj Velike crvene pjege viđa se više od 40 godina. Mnogobrojni ovalni vrtlozi i valovi dugotrajnog su obilježja zato što plove u jednoličnom sredstvu, u kojemu se [[Kondukcija topline|toplina sporo prenosi]] s jednog mjesta na drugo. Još nije objašnjena dugovječnost Velike crvene pjege. ==== Ionosfera ==== Iznad oblaka neposredno se nastavlja [[ionosfera]]. Ona se pruža daleko u prostor i obuhvaćena je [[magnetosfera|magnetosferom]], područjem sa svojstvenim oblikom [[magnetsko polje|magnetskog polja]]. Koncentracija [[elektron]]a u ionosferi iznosi najviše od 10⁵ do 10⁶ [[ion]]/[[Četvorni metar|cm³]], u predjelu prvih 3000 km iznad oblačnog sloja. [[Temperatura]] ovdje premašuje 1000 [[Kelvin|K]], no količina sadržane [[Toplina|topline]] je, zbog praktičnog [[vakuum]]a, vrlo sitna. [[datoteka:Jupiterov presjek 1.png|mini|720px|center| Građa Jupitera.]] === Svojstva unutrašnjosti planeta === [[datoteka:Jupiter interior.png|mini|desno|300px|Veliki plinoviti planet kao Jupiter sadrži velike količine metalnog tekućeg vodika u unutrašnjosti (prikazano sivom bojom).]] [[datoteka:Solarsystem3DJupiter.gif|mini|desno|300px|Jupiter (crveno) obiđe [[Sunce]] (u sredini) dok [[Zemlja]] (plavo) obiđe oko Sunca 11,86 puta.]] Mjerenja [[gravitacija|gravitacijskog]] polja ukazuju na postojanje značajne koncentracije [[silikati|stjenovitog]] i [[Volatili (astronomija)|ledenog]] materijala u Jupiterovoj unutrašnjosti, vjerojatno jezgre mase 10 do 15 puta veće od Zemlje. [[Tlak]] u unutrašnjosti Jupitera dostiže više desetaka milijuna [[Bar (jedinica)|bara]]. Na stjenovitu jzgru nastavlja se debeli sloj metalnog [[vodik]]a. Naime, pri tlaku od oko 2 &times; 10¹¹ Pa, vodik prelazi u metalno tekuće stanje. To je stanje pri kojem su [[molekule]] vodika tako gusto složene da pojedine [[atom]]e susjedna molekula privlači jednako kao i atom partner u istoj molekuli. Posljedica toga je razbijanje molekula. Pored toga događa se da i [[Elektronska ljuska|elektrone u ljuskama]] privlače susjedne [[Atomska jezgra|jezgre]], pa dolazi do [[ionizacija|ionizacije]] (odvajanja [[elektron]]a od jezgri). Vodik postaje vrlo vodljiv (slično [[metal]]ima), pa se zato ovo stanje zove metalni vodik. Ovaj sloj vjerojatno sadrži i primjese [[helij]]a i raznih volatila. Postojanje metalnog vodika je dokazano u laboratorijima na Zemlji 1996. Na sloj metalnog vodika se u blagom prijelazu nastavlja sloj vodika i [[helij]]a u molekularnom obliku stanju superkritičnog fluida, a ovaj prelazi u plinovito bliže površini. Iz svemira vidljiva [[atmosfera]] samo je vanjski dio ovog sloja. Ovaj sloj sadrži i manje količine [[voda|vode]], [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]], [[metan]]a i drugih jednostavnih spojeva. Jupiter je po sastavu 90 % vodik i 10 % helij (po volumnom udjelu), s tragovima vode, metana i amonijaka. Taj sastav približno odgovara i sastavu prvotnog oblaka od kojeg je i nastao [[Sunčev sustav]]. Jupiterova unutrašnjost je vrlo vruća, temperature u središtu su čak 20 000 K, pa Jupiter 1,5 puta više energije zrači u svemir nego što je prima od Sunca. Ravnotežna temperatura (ona koju bi imao da ga grije samo Sunce) za Jupiter iznosi 140 K, ali je stvarna temperatura njegovih vanjskih dijelova oko 160 K. To se objašnjava [[Kelvin-Helmholtzov mehanizam|Kelvin-Helmholtzovim mehanizmom]] ([[potencijalna energija]] gravitacijskog polja sažimanjem prelazi u unutarnju energiju). Postoji urbani mit da Jupiteru nedostaje samo malo mase da bi postao [[zvijezda]]. Iako velik, Jupiter je po dimenzijama vrlo daleko od zvijezda ili [[smeđi patuljak|smeđih patuljaka]]. Trebala bi mu oko 80 puta veća masa da u njegovu središtu tek započnu [[Nuklearna reakcija|nuklearne reakcije]] s [[deuterij]]em. === Orbita === Jupiter je jedini planet čiji [[ težište|baricentar]] sa Suncem leži izvan volumena Sunca, iako za samo 7 % Sunčevog polumjera.<ref>{{Citiranje knjige}} – See section 3.4.</ref> Prosječna udaljenost između Jupitera i Sunca je 778 milijuna km (oko 5,2 puta veća od prosječne udaljenosti između Zemlje i Sunca, ili 5,2 [[Astronomska jedinica|AU]]) i Jupiter svoju stazu oko Sunca obiđe za 11,87 [[godina]]. To je otprilike dvije petine orbitalnog razdoblja Saturna, tvoreći [[Orbitalna rezonancija|orbitalnu rezonancu]] između dva najveća planeta Sunčevog sustava.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Michtchenko |first=T.A. |title=Modeling the 5 : 2 Mean-Motion Resonance in the Jupiter–Saturn Planetary System |date=Veljača 2001. |journal=Icarus |volume=149 |issue=2 |pages=77–115}}</ref> Eliptična orbita Jupitera nagnuta je 1,31° u odnosu na Zemlju. Kako je [[Ekscentričnost orbite|ekscentričnost]] njegove orbite 0,048, udaljenost Jupitera od Sunca varira za 75 milijuna &nbsp;km između najbližeg pristupa ([[Apsida (astronomija)|perihel]]) i najveće udaljenosti ([[Apsida (astronomija)|afel]]). Zbog [[elipsa|eliptičnosti]] [[planetarna putanja|putanje]] udaljenost između Jupitera i Sunca se mijenja od 4,95 do 5,5 [[AJ]]. ==== Vrtnja ili rotacija ==== Jedan Jupiterov [[dan]] traje 9 sati i 50 minuta. Zbog te brze rotacije na Jupiteru nastaju snažna vrtloženja i turbulencije u atmosferi. Periodi rotacije se razlikuju od sloja do sloja zbog različitih atmosferskih gibanja. Jupiterov [[Nagib osi|nagib]] je relativno mali: samo 3,13°. Kao rezultat toga, ona ne doživljava značajne sezonske promjene, za razliku od, primjerice, Zemlje i Marsa.<ref>{{Citiranje weba |url=https://science.nasa.gov/headlines/y2000/interplanetaryseasons.html |title=Interplanetary Seasons |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071016161443/https://science.nasa.gov/headlines/y2000/interplanetaryseasons.html |archivedate=16. listopada 2007. |publisher=Science@NASA |accessdate=20. veljače 2007.}}</ref> Jupiterova [[Vrtnja|rotacija]] najbrža je od svih planeta Sunčevog sustava, dovršavajući rotaciju na svojoj [[Koordinatni sustav|osi]] za nešto manje od deset sati; ovo stvara [[ Ekvatorijalna izbočina|ekvatorijalno ispupčenje]] koje se lako vidi kroz amaterski [[teleskop]] sa Zemlje. Planet je oblikovan kao [[sferoid]], što znači da je promjer njegovog [[ekvator]]a duži od promjera izmjerenog između Jupiterovih [[Zemljopisni pol|polova]]. Na Jupiteru ekvatorijalni promjer je 9,275 km duži od promjera izmjerenog kroz polove.<ref name="lang03">{{Citiranje weba |url=http://ase.tufts.edu/cosmos/view_chapter.asp?id=9&page=3 |title=Jupiter: a giant primitive planet |author=Lang |first=Kenneth R. |year=2003 |publisher=NASA |accessdate=10. siječnja 2007. |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514093512/http://ase.tufts.edu/cosmos/view_chapter.asp?id=9&page=3 |url-status=dead }}</ref> Budući da je planet fluidno tijelo, njegova gornja atmosfera prolazi kroz [[Diferencijalna rotacija|diferencijalnu rotaciju]]. Rotacija Jupiterove polarne atmosfere je oko 5 minuta duža od one u ekvatorijalnoj atmosferi; kao referentni okvir koriste se tri sustava, osobito pri graficiranju gibanja atmosferskih značajki. Sustav I primjenjuje se od zemljopisnih širina 10° S do 10° J; njegovo je [[Orbitalni period|ophodno vrijeme]] najkraće na planetu, te iznosi 9h 50m 30,0s. Sustav II primjenjuje se na svim geografskim širinama sjeverno i južno od njih; njegovo razdoblje je 9h 55m 40,6s. Sustav III prvi su definirali radioastronomi i odgovara rotaciji magnetosfere planeta; njegovo razdoblje je službena rotacija Jupitera.<ref>{{Citiranje knjige |first=Ian |last=Ridpath |title=Norton's Star Atlas |publisher=Prentice Hall}}<!-- {{page needed|date=May 2015}} --></ref> === Magnetosfera === [[datoteka:Sbursts1.ogg|thumb|200px|Jupiterovi radio-izboji.]] Godine 1955. otkrivena je [[Radio astronomija|radio-emisija]] s Jupitera, što je upućivalo na jako [[magnetsko polje]]. Jako magnetsko polje Jupitera posljedica je debelog sloja metalnog vodika i brze vrtnje (rotacije). Magnetska je os priklonjena za 11° prema osi rotacije. Smjer magnetskog polja suprotan je magnetskom polju na Zemlji, što znači da je sjeverni magnetski pol zaista na sjevernoj polutki planeta. U atmosferi, ono iznosi oko 10^-3 [[Tesla|T]] (4000 puta jače od [[Zemljino magnetsko polje|Zemljinog]]). Jupiterovo magnetsko polje je oko 100 puta veće od Zemljinog. Proteže se nekoliko milijuna kilometara u smjeru Sunca i čak oko 650 milijuna km u suprotnom pravcu, te doseže i do Saturnove putanje. Magnetsko polje stvara jake struje visoko-energetskih čestica koje su 10 puta jače od onih u Zemljinim [[Van Allenovi pojasi zračenja|Van Allenovim pojasima]]. Ono obuhvaća i putanje [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterovih satelita]], pa se time djelomično objašnjava velika [[vulkan]]ska aktivnost na [[Ija (mjesec)|Iji]]. Između Jupitera i Ije izmjerena je [[električna struja]] jakosti 5 [[Amper|megamaper]]a. Naelektrizirane čestice ubrzane do vrlo velikih brzina udaraju u Ijinu površinu i izbijaju [[atom]]e s površine. Izbijeni atomi čine '''Ijin torus''', veliki prstenasti oblak električki nabijenih čestica oko Ijine putanje. Do položaja na kojem se nalazi satelit Ija [[magnetosfera]] se vrti s jednakom [[Kutna brzina|kutnom brzinom]] kao i Jupiter. Ona je izvor dekametarskih [[Radio astronomija|radio valova]] promjenjive jačine, uzrokovanih električnim pražnjenjima. Uopće je Jupiter jedan od relativno najjačih izvora svemirskih radio valova koji se detektiraju sa Zemlje. Snimljene su [[munje]] i [[polarna svjetlost]]. Iz magnotosfere znadu se osloboditi električke čestice i u obliku [[Kozmičke zrake|kozmičkih zraka]] stići do Zemlje, a zabilježene su i kod [[Merkur]]a. == Jupiterovi prsteni == {{glavni|Jupiterovi prsteni}} [[datoteka:Jupiterovi prsteni 1.jpg|mini|desno|300 px|[[Jupiterovi prsteni]] i [[Jupiterovi unutarnji sateliti]].]] Godine 1979. svemirska letjelica [[Voyager 1]] je otkrila Jupiterove prstene. Prsteni se uglavnom sastoje od [[mikrometar]]skih čestica prašine, a prostiru se sve do površine planeta. Prsteni su male gustoće, polumjera 129 000 km, a njihova debljina manja je od 30 km. Najbliži Jupiteru je '''Halo prsten''', širok oko 20 000 [[km]], koji ima oblik torusa. Na Halo se nastavlja 7000 km široki '''Glavni prsten'''. Unutar glavnog prstena se nalaze i Jupiterovi sateliti [[Metida (mjesec)|Metida]] i [[Adrasteja (mjesec)|Adrasteja]]. Smatra se da su ova dva satelita izvor materijala (udari [[meteorit]]a izbacuju krhotine u svemir) za Glavni pojas, dok su druga dva mala unutarnja satelita – [[Amalteja (mjesec)|Amalteju]] i [[Teba (mjesec)|Tebu]] – izvori materijala za vrlo rijetke '''Amalthea Gossamer''' (unutar Amaltejine putanje) i '''Thebe Gossamer''' (između putanja Amalteje i Tebe) prstene koji se nastavljaju na Glavni prsten ('''Paučinasti prsteni'''). == Prirodni sateliti == [[datoteka:Satelliti galileiani e Giove.jpg|mini|desno|300px|Jupiter i [[galilejanski sateliti]].]] [[datoteka:Jupiter gany.jpg|mini|desno|300px|Jupiter i [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]] (dolje lijevo) foto: [[Voyager 1]], izvor: NASA/JPL)]] [[datoteka:Io highest resolution true color.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Ija (mjesec)|Ija]].]] [[datoteka:Europa-moon.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Europa (mjesec)|Europa]].]] [[datoteka:Ganymede g1 true.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]].]] [[datoteka:Callisto.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Kalista (mjesec)|Kalista]].]] {{glavni|Jupiterovi prirodni sateliti}}Prema dosadašnjim saznanjima oko Jupitera kruže 79 prirodna satelita. Razdvajanje po skupinama napravljeno je po svojstvima [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] kao i po svojstvima njihovih [[planetarna putanja|putanja]]. Na primjer [[galilejanski sateliti]] su veliki i nalik su malim [[planet]]ima, dok su sateliti iz skupine Ananke ili iz skupine Amalteja mala tijela nepravilnog oblika i [[asteroid]]nog podrijetla. Kako su mase galilejanskih satelita velike, usporedive s masom [[Mjesec]]a, to oni jedan drugome znatno remete staze. Iako su im [[ekscentricitet]]i maleni, oni se ipak neprekidno mijenjaju. Zbog velikog broja prirodnih satelita, postoji podjela po sljedećim skupinama: * [[Jupiterovi unutarnji sateliti]] * [[Galilejanski sateliti]] ([[Io (mjesec)|Io]], [[Europa (mjesec)|Europa]], [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]], [[Kalisto (mjesec)|Kalista]]) * [[Temisto (mjesec)|Temisto]] * [[Himalija (mjesec)|Himalija]] * [[Ananka (mjesec)|Ananka]] * [[Karma (mjesec)|Karma]] * [[Karpo (mjesec)|Karpo]] * [[Pasifaja (mjesec)|Pasifaja]] === Jupiterovi unutarnji sateliti === {{glavni|Jupiterovi unutarnji sateliti}} '''Jupiterovi unutarnji sateliti''' su [[Amalteja (mjesec)|Amalteja]], [[Metida (mjesec)|Metida]], [[Adrasteja (mjesec)|Adrasteja]] i [[Teba (mjesec)|Teba]], a to su nepravilna, planetoidna tijela, i nalaze se s vanjske strane prstena. Prsten je male [[gustoća|gustoće]]. Vanjski mu polumjer iznosi 129 000 [[km]]. Najsjajniji dio prstena širok je 6000 km. Bliže Jupiteru sjaj mu veoma opada, no tvar se, sve usitnjenija, prostire do površine Jupitera. Tipične čestice veličine su 1 [[metar|μm]]. Debljina prstena manja je od 30 [[km]], no oko njega zapaža se jedan svijetleći [[Halo (optika atmosfere)|halo]] mnogo veće širine. Amalteja je [[stijena]] nepravilna oblika, crvena je i tamna. U središte Jupitera stalno je uperena njena duža os. Orbite satelita su unutar [[Rocheova granica|Rocheove granice]], pa će, čak i ako zbog svojih malih dimenzija i izbjegnu raspad, prije ili kasnije pasti na Jupiter. === Galilejanski sateliti === {{glavni|Galilejanski mjeseci}} '''Galilejanski sateliti''' (Io ili Ija, Europa, Ganimed, Kalisto) po [[sfera|sfernom]] obliku, čak i po veličini sliče [[Terestrički planet|terestričkim plenetima]]. Kao i prva skupina [[Prirodni satelit|satelit]]a, oni se gibaju u ravnini Jupiterova [[ekvator]]a, a staze su im slabo izdužene. [[Ophodno vrijeme]] iznosi im od jednog do desetak dana. Period vrtnje sinkroniziran je s periodom obilaska, a to znači da uvijek jednom stranom gledaju prema Jupiteru. Najveći među njima i ujedno najveći Jupiterov satelit je Ganimed. [[Gustoća]] tih satelita opada po redu udaljenosti. To se svojstvo ne protivi predodžbi da su svi oni stvoreni u okolini Jupitera i s njime istodobno. Pred sobom imamo [[Sunčev sustav]] u malom. Krajolici galilejanskih satelita iznenađujući su. Sudeći po prosječnoj gustoći, Io i Europa pretežno su izgrađeni od [[silikati|silikata]], a Ganimed i Kalisto od jednakih dijelova silikata i vode. ==== Ija ili Io ==== {{glavni|Ija (mjesec)}} '''Io''' ili '''Ija''' ima najsnažnije [[vulkan]]sko djelovanje od svih tijela [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Po veličini i gustoći nalik je [[Mjesec]]u. Prekriven je slojevima crvenonarančaste boje, sa svjetljiježućkastim i bijelim površinama, te tamnim mrljama. Čitava je površina proizvod vulkanske djelatnosti. Pritom je [[ekvator]]sko područje aktivnije. Osim vulkana ima i [[planina]], visokih do 10 [[km]]. Postoje mnogobrojni [[rasjed]]i i pukotine, duge nekoliko stotina kilometara. Tipičan vulkanski oblik je [[kaldera]]. Jedna polutka sadrži stotinjak kaldera mjera većih od 20 km. Najveće imaju i 250 km. Čitavih 5 % površine prekrivaju kaldere. One su obično zagaravljene, crnosmeđe i blagih padina, a oko njih se šire valovi i rijeke krute [[lava|lave]], u raznim nijansama žutocrvenog. U vrijeme [[Vulkanska erupcija|erupcije]], lava s plinovitim oblakom izbija s brzinom od 500 do 1000 [[Metar u sekundi|m/s]] i diže se uvis 70 do 300 km. Boje tla dadu se rastumačiti [[sumpor]]om i [[Sumporov(IV) oksid|sumporovim dioksidom]]. Vrlo rijetka [[atmosfera]] sastoji se od sumporovog dioksida. [[Vodena para]] nije uočena. Kako je [[voda]] jedan od glavnih sastojaka vulkanizma na Zemlji, nedostatak vodene pare na Io znak je da je unutrašnjost dehidrirana. [[Talište]] sumpora nalazi se na temperaturi od 385 K (112 °C). U toku erupcije sumpor se hladi i pokriva tlo, a pri naglom hlađenju poprima razne nijanse. Velike bijele površine vjerojatno su [[snijeg]] ili [[mraz]] od sumpora ili sumporovog dioksida. Vulkanizam je uvjetovan rastaljenom unutrašnjosti. Izvor topline mogle bi biti plime ([[plimna sila]]). Iako je Io Jupiteru blizu kao i naš Mjesec Zemlji, zbog mnogo puta veće Jupiterove mase, plime su razmjerno veće. [[Energija]] se prenosi na tijelo satelita [[trenje]]m plimnog vala, no ako je vrtnja sinkronizirana, [[plimni val]] je [[Stojni val|stojni]]. Tada se energija dobiva jedino ako se jakost plime mijenja, pa se [[nebesko tijelo]] steže i rasteže. Premda je staza Io slabo izdužena, [[Perturbacija (astronomija)|poremećenja]] do kojih dolazi posebno zbog utjecaja Europe dovode do ritmičkog mijenjanja udaljenosti do Jupitera, pa se i plimni val ritmički diže i spušta. Tim bi mehanizmom Io bio u središtu rastaljen još od vremena nastanka. Druga je mogućnost da se Io zagrijava jakim električnim strujama koje teku u Jupiterovoj [[magnetosfera|magnetosferi]]. Zagrijavanje satelita ma kojim od mehanizama u dugim je [[Geološko razdoblje|geološkim razdobljima]] trebalo dovesti do razdvajanja kemijskih sastojaka po dubini. Lako hlapljivi sastojci, poput vode, napustili su planet, a obilni sumpor izdigao se iz unutrašnjosti do površinskih slojeva debljine od nekoliko kilometara. Zbog vulkanske [[erozija|erozije]] današnji [[reljef]] kore nije stariji od 10 do 100 milijuna godina, nema stoga ni jednog vidljivog [[meteorit]]skog kratera. Vulkanska aktivnost praćena je izdvajanjem topline. Pojedini dijelovi površine imaju temperaturu od 500 K. U [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]], Io zrači oko 2 [[vat|W]]/[[Četvorni metar|m²]], što se dade usporediti s najaktivnijim geotermalnim predjelima, s tom bitnom razlikom što je ovdje [[Toplinsko zračenje|snaga zračenja]] raspoređena po čitavu globusu satelita. ==== Europa ==== {{glavni|Europa (mjesec)}} '''Europa''' je posve prekrivena [[led]]om i mnogo je sjajnija od Mjeseca, od kojega je i nešto manja. Ledenu površinu šaraju izlomljene sivkaste pruge, duge više tisuća kilometara, široke stotinu kilometara. Inače površina ne pokazuje nikakve osobite visinske razlike. Sivkaste pruge nisu pukotine u kori već, vjerojatnije, ponovno zaleđeni razmak među ledenim santama. U području [[sumračnica|sumračnice]] uočeni su hrptovi visine nekoliko stotina metara. Zavojiti su, široki do deset, a dugi više od stotinu kilometara. Dio površine poprskan je tamnim mrljama, koje se pri većem povećanju razlučuju u udubine i izbočine. Nađeno je nekoliko [[udarni krater|udarnih kratera]], promjera oko 20 km. Površina Europe zapravo je ledena santa premale [[čvrstoća|čvrstoće]] da sačuva kratere i sama je stalno podvrgnuta promjenama. Zato je i razmjerno mlađa, možda oko sto milijuna godina. ==== Ganimed ==== {{glavni|Ganimed (mjesec)}} '''Ganimed''' ima površinu [[geologija|geološki]] veoma raznoliku. Starija je površina tamnija, mlađa svjetlija. Trećinu polutke okrenute od Jupitera zauzima tamni oval. Predjel Galileja ([[Latinski jezik|lat]]. ''Regio Galileo''), dugačak je oko 4000 km. U reljefu se vide mnogobrojni udarni krateri, s bijelim zrakama i bez njih; one predstavljaju [[led]] izbačen iz kore (rastopljen i ponovo zaleđen). Nema mnogo velikih [[krater]]a. Svojstveni dijelovi [[reljef]]a su trakasti sustavi usporednih [[planina]], koji znadu teći jedan preko drugoga kao da su češljani. Trake su duge više stotina kilometara, uže od 100 km, a sadrže desetak usporednih planina. Ima terena nevjerojatno izmiješanih oblika. Zapažaju se i pomaci velikih površinskih ploča, klizanja i razmicanja, nastala pucanjem i širenjem kore. ==== Kalista ==== {{glavni|Kalista (mjesec)}} '''Kalista''' je tijelo Sunčeva sustava s najvećom gustoćom kratera. Prekrivaju se tako da između njih nema zaravni. Najtamniji je od svih galilejanskih satelita, i s malo kontrasta. Reljef je veoma gladak, što znači da u kori s vremenom dolazi do zaravnjavanja udarnih deformacija. Njegova kora mora teći kao što na Zemlji teku ledenjaci, spuštajući se u doline. Krater se akumulirao preko kratera i postupno tonuo u dubinu, ili je bio preliven svježim ledom. Ne vide se krateri veći od 150 km. Nema planina, što također govori o slaboj nosivosti kore. Najveća značajna pojava je Valhalla, sustav koncentričnih krugova s polumjerom od 1 500 km, nastao padom velikog tijela. Tijelo je probilo ledenu koru i rastalilo je, a ona se ponovo ukrutila u vidu kružnih valova na vodi. === Grupa Temisto === [[Temisto (mjesec)|Temisto]] je mali Jupiterov satelit između putanja Kalista i [[Leda (mjesec)|Lede]], otkriven je 30. rujna 1975., ali mu se zagubio trag sve do 2000. godine kada je ponovno pronađen. Zbog toga je ovaj satelit do listopada 2002. imao dva privremena imena: S/1975 J 1 i S/2000 J 1. Temisto je prvi satelit izvan orbita 8 najbližih satelita (4 unutrašnja + 4 velika galilejanska). Temisto se giba progradno (ili direktno, to jest u smjeru Jupiterove rotacije). Temisto je jedini član grupe Temisto čiji su članovi progradni nepravilni sateliti. Srednji promjer mu iznosi tek oko 8 km. === Grupa Himalija === {{glavni|Grupa Himalia}} [[Himalija (mjesec)|Himalija]], [[Leda (mjesec)|Leda]], [[Liziteja (mjesec)|Liziteja]], [[Elara (mjesec)|Elara]] i [[S/2000 J 11]] iz te skupine imaju staze veoma izdužene i nalaze se u ravnini za 30° nagnutoj prema Jupiterovu ekvatoru, a svi su gotovo u jednoj ravnini. Srednje udaljenosti malo im se razlikuju, pa im se mnogo ne razlikuje ni [[ophodno vrijeme]]. === Grupa Ananka === {{glavni|Grupa Ananke}} Grupa Ananka je grupa Jupiterovih prirodnih satelita sa sličnim parametrima orbite. Ova grupa spada među [[Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti|Jupiterove retrogradne nepravilne satelite]]. Oni su znatno izduženih staza, no bitna im je karakteristika [[Retrogradno gibanje|retrogradno kretanje]]. Maleni su i nepravilna oblika. Grupa ima između 7 i 16 članova, ovisno o tome koliko strogo shvaćamo definiciju grupe. Poznati članovi uže grupe, redom od većih prema manjim, su: [[Ananka (mjesec)|Ananka]] (najveći satelit, po njemu se zove grupa), [[Praksidika (mjesec)|Praksidika]], [[Jokasta (mjesec)|Jokasta]], [[Harpalika (mjesec)|Harpalika]], [[Tiona (mjesec)|Tiona]], [[Euanta (mjesec)|Euanta]], [[Euporija (mjesec)|Euporija]]. Dodatnih 9 rubnih članova grupe su: [[S/2003 J 16]], [[Mnema (mjesec)|Mnema]], [[S/2003 J 3]], [[S/2003 J 18]], [[Ortozija (mjesec)|Ortozija]], [[Telksinoa (mjesec)|Telksinoa]], [[Hermipa (mjesec)|Hermipa]], [[Helika (mjesec)|Helika]], [[S/2003 J 15]]. === Grupa Karma === {{glavni|Grupa Carme}} Grupa Karma je grupa Jupiterovih prirodnih satelita sa sličnim parametrima staze. Samo jedan satelit izlazi iz okvira grupe i ima [[ekscentricitet]] izvan (0,4295) raspona i to od 0,23 do 0,27. Ova grupa spada među [[Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti|Jupiterove retrogradne nepravilne satelite]]. Grupa ima 17 članova. Redom od Jupitera prema vani, to su: [[S/2003 J 17]], [[S/2003 J 10]], [[Pasiteja (mjesec)|Pasiteja]], [[Haldena (mjesec)|Haldena]], [[Arha (mjesec)|Arha]], [[Izonoa (mjesec)|Izonoa]], [[Erinoma (mjesec)|Erinoma]], [[Kala (mjesec)|Kala]], [[Aitne (mjesec)|Aitne]], [[Tajgeta (mjesec)|Tajgeta]], [[S/2003 J 9]], [[Karma (mjesec)|Karma]] (najveći satelit, po njemu se zove grupa), [[S/2003 J 5]], [[S/2003 J 19]], [[Kalika (mjesec)|Kalika]], [[Eukelada (mjesec)|Eukelada]] i [[Kalihora (mjesec)|Kalihora]]. === Grupa Karpo === Grupa Karpo ima samo satelit [[Karpo (mjesec)|Karpo]] (također Jupiter XLVI). [[Jupiterovi progradni nepravilni sateliti|Progradni nepravilni satelit]] s oko 3 kilometra u promjeru i [[ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] od 458,625 dana. === Grupa Pasifaja === {{glavni|Grupa Pasiphae}} Grupa Pasifaja je grupa Jupiterovih prirodnih satelita sa sličnim parametrima putanje. Ova grupa spada među Jupiterove retrogradne nepravilne satelite. Za razliku od preostale dvije retrogradne grupe Jupiterovih nepravilnih satelita (grupa Ananka i grupa Karma), ova je grupa vrlo raspršena po [[inklinacija|inklinaciji]], što se tumači velikom starošću grupe koje se od vremena svojeg nastanka postepeno raspršila. Grupa ima 13 članova. Redom od Jupitera prema vani, to su: [[Euridoma (mjesec)|Euridoma]], [[S/2003 J 23]], [[Hegemona (mjesec)|Hegemona]], [[Pasifaja (mjesec)|Pasifaja]] (najveći satelit, po njemu se zove grupa), [[Sponda (mjesec)|Sponda]], [[Kilena (mjesec)|Kilena]], [[Megaclite (mjesec)|Megaclite]], [[S/2003 J 4]], [[Kaliroa (mjesec)|Kaliroa]], [[Sinopa (mjesec)|Sinopa]], [[Autonoa (mjesec)|Autonoa]], [[Aeda (mjesec)|Aeda]] i [[Kora (mjesec)|Kora]]. == Interakcija sa Sunčevim sustavom == [[Datoteka:InnerSolarSystem-en.png|mini|250px|"Trojanci" i "Grci" u Jupiterovoj orbiti.]] Zajedno sa Suncem, Jupierov veliki [[Gravitacija|gravitacijski]] utjecaj pomogao je oblikovanju Sunčevog sustava. Orbite većine planeta sustava leže bliže Jupiterovoj [[ Orbitalna ravnina (astronomija)|orbitalnoj ravnini]] od Sunčeve [[Nebeski ekvator|ekvatorijalne ravnine]] ([[Merkur]] je jedini planet koji je bliži Sunčevom ekvatoru u orbitalnom nagibu), [[Kirkwoodove zone]] u [[Asteroidni pojas|asteroidnom pojasu]] uglavnom uzrokuje Jupiter, te je možda bio odgovoran za [[kasno teško bombardiranje]] unutarnjeg Sunčevog sustava u prošlosti.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Kerr |first=Richard A. |title=Did Jupiter and Saturn Team Up to Pummel the Inner Solar System? |url=http://www.sciencemag.org/content/306/5702/1676.1.full |year=2004 |journal=Science |volume=306 |issue=5702 |accessdate=28. kolovoza 2007.}}</ref> Zajedno sa svojim mjesecima, Jupiterovo gravitacijsko polje kontrolira brojne [[Asteroidi|asteroide]] koji su se naselili u regije [[Lagrangeove točke|Lagrangieove točke]] u Jupiterovoj orbiti oko Sunca. Oni su poznati kao [[Trojanci (astronomija)|trojanski asteroidi]], a podijeljeni su na grčke i trojanske "logore" u spomen na ''[[Ilijada|Ilijadu]]''. Prvi od njih, [[ 588 Ahil|588 Ahil]], otkrio je [[Max Wolf]] 1906. godine; od tada je otkriveno više od dvije tisuće.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.minorplanetcenter.org/iau/lists/JupiterTrojans.html |title=List Of Jupiter Trojans |publisher=IAU Minor Planet Center |accessdate=24. listopada 2010.}}</ref> Najveći je [[ 624 Hektor|624 Hektor]]. Zbog veličine Jupiterove mase, težište između njega i Sunca leži neposredno iznad Sunčeve površine.<ref name="Jupiter-COM-20160730">{{Citiranje weba |url=http://www.techinsider.io/jupiter-does-not-orbit-the-sun-2016-7 |title=Forget what you heard: Jupiter does not orbit the sun |author=Letzter |first=Rafi |date=18. srpnja 2016. |work=Tech Insider |accessdate=30. srpnja 2016.}}</ref> === Udari === Jupiter je nazvan ''usisavačem Sunčevog sustava'',<ref>{{Citiranje novina |first=Richard A. |last=Lovett |title=Stardust's Comet Clues Reveal Early Solar System |work=[[National Geographic]] News |date=15. prosinca 2006. |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2006/12/061215-comet-stardust.html |accessdate=8. siječnja 2007.}}</ref> zbog njegovog ogromnog [[Gravitacijski potencijal|gravitacijskog potencijala]] i položaja u blizini unutarnjeg Sunčevog sustava. Primjećuje se najčešće udare kometa planeta Sunčevog sustava.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Nakamura, T. |title=Collisional Probability of Periodic Comets with the Terrestrial Planets: An Invalid Case of Analytic Formulation |year=1998 |journal=Astronomical Journal |volume=115 |issue=2 |pages=848–854}}</ref> Smatralo se da planet služi kao djelomična zaštita unutarnjeg sustava od kometnog bombardiranja.<ref name="HTUW">{{cite AV media |title=How the Universe Works 3 |volume=Jupiter: Destroyer or Savior? |year=2014 |publisher=Discovery Channel}}</ref> Međutim, nedavne računalne simulacije sugeriraju da Jupiter ne uzrokuje neto smanjenje broja kometa koji prolaze unutarnjim Sunčevim sustavom, jer njegova gravitacija pertubira njihove orbite unutar otprilike onoliko često koliko ih skuplja ili izbacuje.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Horner, J. |title=Jupiter – friend or foe? I: the asteroids. |year=2008 |journal=International Journal of Astrobiology |volume=7 |issue=3–4 |pages=251–261}}</ref> Ova tema ostaje sporna među znanstvenicima, jer neki misle da on vuče komete prema Zemlji iz [[Kuiperov pojas|Kuiperovog pojasa,]] dok drugi misle da Jupiter štiti Zemlju od navodnog [[Oortov oblak|Oortovog oblaka]].<ref>{{Citiranje novina |first=Dennis |last=Overbyte |date=25. srpnja 2009. |title=Jupiter: Our Comic Protector? |work=The New York Times |accessdate=27. srpnja 2009. |url=https://www.nytimes.com/2009/07/26/weekinreview/26overbye.html}}</ref> Jupiter doživljava oko 200 puta više udara [[Asteroidi|asteroida]] i [[komet]]a od Zemlje.<ref name="HTUW" /> Noviji otkriveni udari na Jupiter uključuju sljedeće: # [[Meteoroid|Vatrenu kuglu]] fotografirao je ''Voyager 1'' tijekom susreta s Jupiterom u ožujku 1979.<ref name="impact2012">{{Citiranje weba |url=http://cosmicdiary.org/fmarchis/2012/09/10/another-fireball-on-jupiter/ |title=Another fireball on Jupiter? |author=Marchis |first=Franck |date=10. rujna 2012. |publisher=Cosmic Diary blog |accessdate=11. rujna 2012.}}</ref> # Tijekom razdoblja od [[16. srpnja]] 1994. do 22. srpnja 1994. godine, preko 20 fragmenata [[komet]]a [[Shoemaker–Levy 9]] sudarilo se s Jupiterovom [[Južna polutka|južnom polutkom]], pružajući prvo izravno promatranje sudara između dva objekta Sunčevog sustava. Zbog tog sudara mnogo je saznato o sastavu Jupiterove atmosfere.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www2.jpl.nasa.gov/sl9/ |title=Comet Shoemaker-Levy Collision with Jupiter |author=Baalke |first=Ron |publisher=NASA |accessdate=2. siječnja 2007.}}</ref><ref>{{Citiranje novina |first=Robert R. |last=Britt |title=Remnants of 1994 Comet Impact Leave Puzzle at Jupiter |work=Space.com |date=23. kolovoza 2004. |url=http://www.space.com/273-remnants-1994-comet-impact-leave-puzzle-jupiter.html |accessdate=20. veljače 2007.}}</ref> # 19. srpnja 2009. u sustavu II otkriveno je [[Jupiterov događaj 2009.|mjesto udara]] na dužini od približno 216 stupnjeva.<ref>{{Citiranje novina |url=http://www.abc.net.au/news/2009-07-21/amateur-astronomer-discovers-jupiter-collision/1362318 |title=Amateur astronomer discovers Jupiter collision |date=21. srpnja 2009. |work=ABC News |accessdate=21. srpnja 2009.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.iceinspace.com.au/index.php?id=70,550,0,0,1,0 |title=Breaking News: Possible Impact on Jupiter, Captured by Anthony Wesley |author=Salway |first=Mike |date=19. srpnja 2009. |work=IceInSpace |accessdate=19. srpnja 2009.}}</ref> Ovaj utjecaj ostavio je iza sebe crnu mrlju u Jupiterovoj atmosferi, sličnu veličinu kao [[ Ovalni BA|Oval BA]]. Infracrveno promatranje pokazalo je svijetlu točku gdje se udar dogodio, što znači da je udar zagrijao donju atmosferu u području u blizini Jupiterovog južnog pola.<ref>{{Citiranje novina |last=Grossman |first=Lisa |date=20. srpnja 2009. |title=Jupiter sports new 'bruise' from impact |work=New Scientist |url=https://www.newscientist.com/article/dn17491-jupiter-sports-new-bruise-from-impact.html}}</ref> # [[ Anthony Wesley|Anthony Wesley]], [[Amaterska astronomija|astronom amater]] u Australiji, 3. lipnja 2010. godine otkrio je [[ Događaj s utjecajem Jupitera 2010|vatrenu kuglu]], manju od prethodnih, a kasnije je otkriveno da ju je snimio i drugi astronom amater na [[Filipini]]ma<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.astronomy.com/news-observing/news/2010/06/another%20impact%20on%20jupiter |title=Another impact on Jupiter |author=Bakich |first=Michael |date=4. lipnja 2010. |work=Astronomy |accessdate=4. lipnja 2010.}}</ref> # Još je jedna vatrena kugla viđena 20. kolovoza 2010. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.skyandtelescope.com/community/skyblog/observingblog/101264994.html |title=Another Flash on Jupiter! |author=Beatty |first=Kelly |date=22. kolovoza 2010. |work=Sky & Telescope |publisher=Sky Publishing |accessdate=23. kolovoza 2010. |quote=Masayuki Tachikawa was observing ... 18:22 Universal Time on the 20th ... Kazuo Aoki posted an image ... Ishimaru of Toyama prefecture observed the event |archive-date=27. kolovoza 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100827180208/http://www.skyandtelescope.com/community/skyblog/observingblog/101264994.html |url-status=dead }}</ref> # 10. rujna 2012. otkrivena je nova vatrena kugla.<ref name="impact2012" /><ref>{{Citiranje weba |url=http://georgeastro.weebly.com/jupiter.html |title=George's Astrophotography |author=Hall |first=George |date=Rujan 2012. |accessdate=17. rujna 2012. |quote=10 Sept. 2012 11:35 UT .. observed by Dan Petersen}}</ref> # 17. ožujka 2016. snimljen je novi udar asteroida ili kometa u Jupiter.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.scientificamerican.com/article/jupiter-struck-by-an-asteroid-or-a-comet-video/ |title=Jupiter Struck by an Asteroid or a Comet [Video] |author=Malik, SPACE.com |first=Tariq |work=Scientific American |accessdate=30. ožujka 2016.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://net.hr/danas/znanost/astronomi-sve-snimili-nesto-je-zestoko-udarilo-u-jupiter-pogledajte-video/ |title=ASTRONOMI SVE SNIMILI: Nešto je žestoko udarilo u Jupiter, pogledajte video |date=2016-03-29 |work=Net.hr |language=hr |accessdate=2020-05-20}}</ref> #7. kolovoza 2019. snimljen je novi masivan meteor kako udara u Jupiter.<ref>{{Citiranje časopisa |title=U Jupiter udario ogromni meteor, pogledajte snimku |url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2107406 |language=hr |accessdate=2020-05-20}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=A meteor large enough to see from Earth just slammed into Jupiter |url=https://www.cbsnews.com/news/jupiter-hit-a-meteor-large-enough-to-see-from-earth-just-slammed-into-jupiter/ |language=en-US |accessdate=2020-05-20}}</ref> == Promatranje == [[Datoteka:Jupiter Image 2.jpg|mini|225px|Jupiter kroz amaterski teleskop.]] Jupiter je obično [[Popis najsjajnijih prirodnih objekata na nebu|četvrti najsvjetliji objekt na nebu]] (nakon Sunca, [[Mjesec]]a i [[Venera|Venere]]);<ref name="worldbook">{{Citiranje weba |url=http://www.nasa.gov/worldbook/jupiter_worldbook.html |title=Jupiter |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050105155019/http://www.nasa.gov/worldbook/jupiter_worldbook.html |archivedate=5. siječnja 2005. |author=Gierasch, Peter J. |year=2004 |publisher=World Book @ NASA |accessdate=10. kolovoza 2006.}}</ref> ponekad je [[Mars]] svjetliji od Jupitera. Ovisno o položaju Jupitera u odnosu na [[Zemlja|Zemlju]], magnituda može varirati u veličini od jarke poput −2,94 pri [[Opozicija (astronomija)|opoziciji]] do –1,66 tijekom [[Konjunkcija (astronomija)|gornje konjunkcije]] sa Suncem. Srednja prividna magnituda iznosi –2,20 sa standardnim odstupanjem 0,33. [[Kutni promjer]] Jupitera također varira od 50,1 do 29,8 [[Stupanj (kut)|lučnih sekundi]]. Povoljne suprotnosti nastaju kada Jupiter prolazi kroz [[Apsida (astronomija)|perihel]], događaj koji se događa jednom po orbiti. Zemlja prestiže Jupiter svakih 398,9 dana kad orbitira oko Sunca, u trajanju koje se naziva [[Ophodno vrijeme|sinodičkim periodom]]. Kad to učini, Jupiter izgleda [[Prividno gibanje planeta|retrogradno]] u odnosu na pozadinske zvijezde. Odnosno, čini se da se Jupiter za jedno vrijeme kreće natrag prema noćnom nebu, čineći petlju. Budući da je orbita Jupitera izvan one Zemljine, fazni kut Jupitera gledan sa Zemlje nikada ne prelazi 11,5°: Jupiter se uvijek pojavljuje gotovo potpuno osvijetljen kada se gleda putem zemaljskih teleskopa. Pogled na srpasto osvijetljen planet dobio se tek tijekom misija svemirskih letjelica na Jupiter.<ref>{{Citiranje weba |url=https://history.nasa.gov/SP-349/ch8.htm |title=Encounter with the Giant |year=1974 |publisher=NASA |accessdate=17. veljače 2007.}}</ref> Mali teleskop obično će pokazivati Jupiterova četiri galilejanska satelita kao svjetle točkice te zone i pojaseve oblaka u Jupiterovoj atmosferi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.wikihow.com/Observe-Jupiter |title=How to Observe Jupiter |date=28. srpnja 2013. |publisher=WikiHow |accessdate=28. srpnja 2013.}}</ref> Veći teleskop pokazat će Jupiterovu [[Velika crvena pjega|Veliku crvenu pjegu]] kada je vidljiva sa Zemlje. == Povijest istraživanja == [[datoteka:Galileo-sustermans2.jpg|mini|desno|300 px|[[Galileo Galilej]] pomoću [[teleskop]]a otkriva 4 prirodna satelita koji su prozvani: Io, Europa, Ganimed i Kalista. Ovu grupu priodnih satelita nazivamo [[Galilejanski mjeseci|galilejanskim satelitima]].]] [[datoteka:Galileo Jupiter.gif|mini|desno|300 px|[[Galileo (svemirska letjelica)|Svemirska letjelica Galileo]] pred Jupiterom.]] Zbog svoje vidljivosti golom oku na noćnom nebu Jupiter je bio poznat u antičkim vremenima. Godine [[1610.]] [[Galileo Galilej]] pomoću [[teleskop]]a otkriva 4 prirodna satelita koji su prozvani: Io, Europa, Ganimed i Kalista. Ovu grupu prirodnih satelita nazivamo [[Galilejanski mjeseci|galilejanskim satelitima]]. Galileo je na Saturnu našao izrasline u obliku ušiju. Smatrao je da je to trojno tijelo. Da je to zapravo prsten, ustanovio je 1665. [[Christiaan Huygens]] koji je te godine otkrio i najveći Saturnov prirodni satelit, [[Titan (mjesec)|Titan]]. [[Ole Rømer]] je 1675. iskoristio pomrčine Jupiterovih satelita da ocijeni [[brzina svjetlosti|brzinu svjetlosti]]. [[Giovanni Domenico Cassini]] je u razdoblju od 1671. do 1684. otkrio 4 dalja Saturnova satelita i pukotinu unutar prstena ([[Cassinijeva pukotina]]). Viđao je i pjege na Jupiteru, te njegovu spljoštenost. [[Isaac Newton]] je spljoštenost rastumačio vrtnjom. Zatim je [[William Herschel]] 1781. otkrio [[Uran]] kao [[nebesko tijelo]] 6. [[Prividna magnituda|prividne veličine]]. [[Uran]] je i prije bio viđen jer je u dometu vidljivosti oka. Herschel je 1787. otkrio Uranove satelite [[Titanija (mjesec)|Titaniju]] i [[Oberon (mjesec)|Oberona]], a 1789. Saturnove satelite [[Mimant (mjesec)|Mimas]] i [[Enkelad (mjesec)|Enkelad]], te je odredio Saturnov [[period]] vrtnje. Do otkrića [[Neptun]]a dolazi 1846. ([[Urbain Le Verrier]] i [[Johann Gottfried Galle]]), a u razmaku od dvije sedmice nađen je njegov pratilac [[Triton (mjesec)|Triton]]. Jedan točan položaj Neptuna iz 1612. pronađen je i u zapisima Galileia. [[James Clerk Maxwell]] je 1858. ustvrdio da je Saturnov prsten sastavljen od djelića (segmenata) [[meteor]]skog materijala, a J. Keller je to 1895. [[Spektroskopija |spektroskopski]] i dokazao. Pažnju astronoma zaokupljale su površine planeta od sedamdesetih godina 19. stoljeća. Izučavala se struktura Jupiterovih pruga, a 1878. obratila se pažnja na Veliku crvenu pjegu, iako je ona zapažena već od 1664. ([[Robert Hooke]] i [[Giovanni Domenico Cassini]]). Bljedunjave pruge nađene su još na Saturnu. Tridesetih godina 20. stoljeća spektroskopski je ustanovljeno prisustvo [[metan]]a na svim velikim planetima, a [[amonijak]] je nađen samo na Jupiteru. Oko 1960. spektrom je dokazano i prisustvo [[vodik]]a. === Pioneer 10 & 11 i Voyager 1 & 2 === Sa Zemlje je do sada poslano 7 [[svemirske letjelice|svemirskih letjelica]], koje su bile uspješne u svom cilju. Prva letjelica koja je uspjela stići do Jupitera bila je međuplanetarna sonda [[Pioneer 10]], koja se 4. prosinca 1973. približila Jupiteru na 130 000 km. Točno godinu dana kasnije približio mu se na 43 000 km Pioneer 11. Poslala je prve slike niske rezolucije. Pioneer 10 je također vratila i telemetrijske podatke o [[magnetosfera|magnetosferi]] i [[atmosfera|atmosferi]] Jupitera. Letjelice Voyager ([[Voyager 1]] i [[Voyager 2]]) opremljene boljim [[kamera]]ma i [[Mjerni instrument|mjernim instrumentima]] nego letjelice tipa Pioneer. Voyager 1 je prišao Jupiteru 5. ožujka 1979. na daljinu od 278 000 km, snimajući još satelite Io, Ganimed i Kalista. Voyager 2 je obletio Jupiter 9. srpnja 1979. snimajući usto sve galilejanske satelite. Poslale su na Zemlju 1979. slike i telemetrijske podatke, što je pridonijelo proširenju znanja o planetu Jupiter, otkrivši sljedeće: * orbitalne prstene koje opasuju planet slične onima oko Saturna, ali manje izražene * nove satelite koje nisu bile opaženi prije, na primjer grupu satelita u porodici [[Amalteja (mjesec)|Amaltea]] koji su u niskoj orbiti iznad Jupitera i koji imaju promjer manji od 200 km Ekspedicije svemirskih letjelica čine prekretnicu u izučavanju divovskih planeta i njihovih satelita. 4. ožujka 1979. otkriven je [[Jupiterovi prsteni|Jupiterov prsten]]. Saturn je primio posjet Pioneera 11. rujna 1979., Voyagera 1 u studenom 1980., a Voyagera 2 u kolovozu 1981. Voyagera 2 je u siječnju 1986., osam godina nakon lansiranja, stigao u najveću blizinu [[Uran]]a, a 1989. i do [[Neptun]]a. Plin [[helij]] je na Jupiteru spektroskopski dokazan iz Pioneera 10. Na temelju opažanja u optičkom i radio valnom području, i sa Zemlje i s letjelica, te izravnim mjerenjima iz letjelica može se veoma sigurno govoriti o građi tijela koje pripadaju Jupiterovoj skupini planeta. === Letjelica Galileo === Prva letjelica u orbitu Jupitera je sonda Galileo, koja je lansirana [[18. listopada]] [[1989.]], a ušla u orbitu [[7. prosinca]] [[1995.]] &nbsp;Ona je kružila oko planeta više od sedam godina, obavila više preleta Galilejanskih satelita i [[Amalteja (mjesec)|Amalteje]]. Svemirska letjelica je također bila svjedok raspada kometa [[Shoemaker-Levy 9, komet|Shoeaker-Levy 9]] dok se približavala Jupiteru [[1994.]] godine, što je jedinstvenim opažanjem rezultiralo preciznim slikama udara. Njegov prvobitno dizajnirani kapacitet bio je ograničen neuspjelim postavljanjem njegove velike pojačane radio antene, iako su još uvijek dobijene opsežne informacije o Jupiterovom sustavu. Atmosferska sonda od titana od 340 kilograma puštena je iz svemirskog broda u srpnju 1995. godine, ulazeći u atmosferu Jupitera 7. prosinca. &nbsp;Padobranom je prošla kroz 150 km (93 milje) atmosfere brzinom od oko 2.575 km/h (1600 mph) &nbsp;i prikupljao podatke 57,6 minuta prije gubitka signala pri tlaku od oko 23 Zemaljske atmosfere pri temperaturi od 153 °C. Zatim se rastopila i vjerojatno isparila. Orbiter Galileo doživio bržu verziju iste sudbine kad je [[21. rujna]] [[2003.]] namjerno survan u planet brzinom većom od 50 km/s kako bi se izbjegla mogućnost da se upadne u i možda kontaminira [[Europa (mjesec)|Europu]], mjesec za koji je pretpostavljeno da ima života na njemu. Podaci iz ove misije otkrili su da vodik čini do 90 % Jupiterove atmosfere. Zabilježena temperatura bila je veća od 300 °C (> 570 °F), a brzina vjetra izmjerena je više od 644 km/h (> 400 mph) prije nego što je sonda isparila u atmosferi. === Letjelica Juno === NASA-ina misija Juno lansirana je [[5. kolovoza]] [[2011.]], a nakon pet godina putovanja stigla je na Jupiter [[4. srpnja]] [[2016.]], a dosada je napravila preko 20 polarnih orbita. [[27. kolovoza]] [[2016.]] svemirska letjelica dovršila je svoj prvi prelet Jupitera i poslala natrag prve slike Jupiterovog sjevernog polarnog područja, kao i južnog. Planirano je da letjelica bude deorbitirana [[30. srpnja]] [[2021.]] kako bi se izbjegla moguća kontaminacija Europe, satelita za kojeg se smatra da je kandidat za izvanzemaljski život. === Buduće letjelice === Sljedeća planirana misija na Jupiter će biti ESA-ina je Jupiter Icy Mjesec Explorer (JUICE), zbog lansiranja [[2022.]] godine, a koja će doći do Jupitera [[2029.]] godine, istraživati [[Jupiterovi prirodni sateliti|Jupiterove galilejanske mjesece]], a onda ući u orbitu [[Ganimed (mjesec)|Ganimeda]] gdje će orbitirati do [[2034.]], a [[2023.]] NASA će lansirati misiju Europa Clipper, čiji je cilj napraviti 45 preleta Europe i otkriti ima li tamo života. {| {{prettytable}} width=100% | bgcolor="#A0A0A0" colspan = 6 | '''Međuplanetarne sonde''' |- | bgcolor="#FFFFAA" | '''Država''' | bgcolor="#FFFFAA" | '''Ime sonde''' | bgcolor="#FFFFAA" | '''Datum lansiranja''' | bgcolor="#FFFFAA" | '''Datum dolaska''' | bgcolor="#FFFFAA" | '''Kraj misije (za Jupiter)''' | bgcolor="#FFFFAA" | '''Opaska''' |- | {{ZD+X/S|SAD}} || [[Pioneer 10]] || [[3. ožujka]] [[1972.]] || prosinac [[1973.]] || || Prelet pokraj Jupitera. Prve slike, podaci o magnetosferi. |- | {{ZD+X/S|SAD}} || [[Pioneer 11]] || [[6. travnja]] [[1973.]] || prosinac [[1974.]] || || Prelet pokraj Jupitera. Slike, podaci o magentosferi. |- | {{ZD+X/S|SAD}} || [[Voyager 1]] || [[5. rujna]] [[1977.]] || ožujak [[1979.]] || || Otkrio planetarne prstenove i nove satelite. |- | {{ZD+X/S|SAD}} || [[Voyager 2]] || [[20. kolovoza]] [[1977.]] || lipanj [[1979.]] || || Slike galilejanskih satelita i atmosfere. |- | {{ZD+X/S|SAD}} || [[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]] || [[18. listopada]] [[1989.]] || [[7. prosinca]] [[1995.]] || [[21. rujna]] [[2003.]] ||Spustio sondu u Jupiterovu atmosferu. Velik broj slika Jupitera i satelita, |- | {{ZD+X/S|SAD}}<br />{{ZD+X/E|EU}}&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; || [[Cassini-Huygens|Cassini]] || [[15. listopada]] [[1997.]] || [[30. prosinca]] [[2000.]] || || Prelet pokraj Jupitera na putu za Saturn. |- | {{ZD+X/S|SAD}} || [[New Horizons]] || [[19. siječnja]] [[2006.]] || [[28. veljače]] [[2007.]] || || Prelet pokraj Jupitera na putu za Pluton. |- | {{ZD+X/S|SAD}} || [[Juno (svemirska letjelica)|Juno]] || [[5. kolovoza]] [[2011.]] || [[5. srpnja]] [[2016.]] ||[[30. srpnja]] [[2021.]] || Orbiter u polarnoj orbiti. Prve slike Jupiterovih polarnih regija u velikim detaljima. |} == Planet Jupiter u romanima i filmovima == * U filmu [[2001: Odiseja u svemiru]] iz [[1968.]] [[Stanley Kubrick]]a, Jupiter je središte radnje, dok u nastavku u filmu [[Odiseja 2010.]] (2010: Odyssey Two) (1984.) Jupiter se pretvara u zvijezdu s pomoću fiktivne tehnologije koja uspijeva povećati gustoću jezgre Jupitera. Razlog je pospješivanje novonastalog života na Europi. == Vidi == * [[Vrući Jupiter]] * [[Model velikog letanja]] (Grand Tack model) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Jupiter (planet)}} * [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/500_jupiter.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split – Jupiter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041019205724/http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/500_jupiter.php |date=19. listopada 2004. }} {{Footer_Sunčevsustav}} [[Kategorija:Jupiter| ]] d93hpw8xjxcc8v6mhij9ufhsujkf0pl 0 6887 6436481 6420623 2022-08-02T16:27:56Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Nezavisna Država Hrvatska |hr_ime = Nezavisna Država Hrvatska |izvorno_ime = |zastava = Flag of Croatia (1941–1945).svg |zastava_i = Zastava NDH |grb_i = Grb NDH |grb = Coat of arms of the Independent State of Croatia.svg |genitiv = Nezavisne Države Hrvatske |kontinent = Europa |regija = Balkan |država = Hrvatska |era = [[Drugi svjetski rat]] |status = marionetska država |status_tekst = <small>marionetska država [[Treći Reich|Velikog Njemačkog Reicha]] i [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]{{efn|Godine [[1943.]] [[Kraljevina Italija|Italija]] [[Kapitulacija Italije|kapitulira]], čime je NDH prestala biti pod njenim utjecajem.}}</small> |fusnote = |carstvo = |vlada_tip = diktatura | |godina_start = 1941. |godina_kraj = 1945. |događaj_start = [[s:Proglašenje NDH|Proglašenje o uspostavi]] |datum_start = [[10. travnja]] [[1941.]] |datum_kraj = [[8. svibnja]] [[1945.]] | | |<!--- Flag navigation: Preceding and succeeding entities p1 to p5 and s1 to s5 ---> |p1 = Kraljevina Jugoslavija |flag_p1 = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg |p2 = Banovina Hrvatska |flag_p2 = Flag_of_Banate_of_Croatia_(1939-1941).svg |s1 = DFJ |flag_s1 = Flag of Yugoslavia (1943–1946).svg |mapa = Independent State of Croatia (1943).svg | |glavni_grad = [[Zagreb]] |latd=44|latm = 48|latNS=N|longd=15|longm=58|longEW=E | |jezik = [[hrvatski]] |vjera = [[katoličanstvo]], [[islam]], [[Luterani|luteranstvo]] i [[hrvatska pravoslavna crkva|hrvatsko pravoslavlje]] |valuta = [[kuna (NDH)|hrvatska kuna]] | |<!--- Titles and names of the first and last leaders and their deputies ---> |vođa1 = [[Tomislav II.]] (bez prave vlasti) |godina_vođa1 = 1941. – 1943. |titula_vođa = [[kralj]] |zamjenik1 = [[Ante Pavelić]] |godina_zamjenik1 = 1941. – 1945. |titula_zamjenik = [[poglavnik]] | |<!--- Legislature ---> |legislatura = Zakonodavno povjereništvo pri instituciji Poglavnika |<!--- Area and population of a given year ---> |stat_godina1 = 1941. |stat_pop1 = 6285000 |stat_površina1 =98572 |stat_godina2 =1943. <!--- Površina nakon kapitulacije Italije izračunata je kao površina 1941. više površina Guvernatorata Dalmacija (vidi!) manje područje Zadra minus Kotorska provincija (ostali izvan NDH). Brojevi o površinama ovih ozemlja su potkrijepljene izvorima, samo podrobnije pročitajte članak Guvernatorat Dalmacija i talijanski članak o zadarskoj provinciji (1920-1941) ---> |stat_površina2 =102771 }} '''Nezavisna Država Hrvatska''' (skraćeno: '''NDH''', '''ND Hrvatska''' ili '''N. D. Hrvatska'''), bivša je [[Marionetska država|marionetska država]] stvorena za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u okviru poretka [[Sile Osovine|Sila osovine]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NDH-bila-nacisticka-i-fasisticka-tvorevina-Ustavni-sud-donio-vaznu-i-dalekoseznu-odluku |title="NDH bila nacistička i fašistička tvorevina": Ustavni sud donio važnu i dalekosežnu odluku |access-date=30. lipnja 2019. |archive-date=30. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190630193739/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NDH-bila-nacisticka-i-fasisticka-tvorevina-Ustavni-sud-donio-vaznu-i-dalekoseznu-odluku |url-status=dead}}</ref> pod utjecajem [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i [[Kraljevina Italija|fašističke Italije]].<ref>[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=27629 Nezavisna Država Hrvatska], Hrvatski obiteljski leksikon. Pristupljeno 4. ožujka 2017. </ref><ref>{{Citiranje weba |title=Nezavisna Država Hrvatska |url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43670 |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}</ref> Vodstvo [[Ustaše|UHRO]] proglasilo je njen osnutak [[10. travnja]] [[1941.]] za vrijeme [[Travanjski rat|Travanjskog rata]] - agresije [[Sile Osovine|Sila osovine]] na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] koja je rezultirala njenim [[Raspad Kraljevine Jugoslavije|raspadom]]. Tijekom cijelog svog postojanja, NDH je bila [[Fašizam|fašistička]] [[Totalitarizam|totalitarna]] [[diktatura]], u kojoj je sve bilo podvrgnuto vlasti ustaškog [[Poglavnik]]a i ustaškog pokreta.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Mario Jareb |title=Mediji i promidžba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [Media and propaganda in the Independent State of Croatia], (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2016) |url=https://hrcak.srce.hr/191018?lang=hr |date=2017-12-20 |journal=Review of Croatian history |volume=XIII |issue=1 |pages=238 |language=en |accessdate=2021-04-14}}</ref> Već nekoliko dana nakon proglašenja, [[15. svibnja]], NDH službeno postaje [[monarhija]] proglašenjem ''Zakonske odredbe o kruni Zvonimirovoj.''<ref>Hrvatski Narod od 16.05.1941. br. 93. str.1., ''Zakonska odredba o kruni Zvonimirovoj'', tri članka donesena 15.05.1941.</ref> Za [[kralj]]a je odabran talijanski [[princ]] Aimone Roberto Margherita Maria Giuseppe Torino di Savoia, vojvoda od Spoleta i od Aoste iz [[Savojska dinastija|kraljevske dinastije Savoja]] koji uzima ime [[Tomislav II.]] i postaje ''kralj Hrvatske, princ Bosne i Hercegovine, vojvoda Dalmacije, Tuzle i Knina.'' NDH je funkcionirala kao talijanski i njemački protektorat te nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uvjetovane njemačke i talijanske utjecajne sfere. Iako je uspostava same hrvatske države nakon [[travanjski rat|sloma]] [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Kraljevine Jugoslavije]] u hrvatskoj javnosti bila pozdravljena od dijela populacije, već prvi koraci vlasti doveli su do širokog razočaranja takvom NDH kojoj je Italija oduzela dragocjena primorska područja, a Mađarska [[Međimurje (regija)|Međimurje]] i [[Baranja|Baranju]]. Vlasti NDH su ubrzo nakon proglašenja države uvele rasne, diskriminacijske i represivne zakone, te počele provoditi genocidnu politiku prema Srbima, Židovima i Romima, kao i represalije nad Hrvatima i Bošnjacima koji su također postali žrtve brutalnih, drakonskih mjera ustaša.{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}} Prvi [[koncentracijski logor]] u NDH bio je logor [[Danica (logor)|Danica]] kraj Koprivnice koji je osnovan je već 15. travnja 1941,<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |work=www.vecernji.hr |language=hr |accessdate=2021-04-14}}</ref> a na teritoriju NDH u periodu 1941-45 djelovalo je ukupno 22 koncentracijska logora od kojih je najpoznatiji [[Koncentracijski logor Jasenovac]]. Ustaški teror i represalije potaknuli su ustanke među [[Srbi]]ma na području NDH, najprije u lipnju 1941. god. [[Ustanak u Hercegovini 1941.|na području Hercegovine]], a mjesec dana kasnije [[Dan ustanka naroda Hrvatske|na tromeđi Like, Bosanske Krajine i Dalmacije]]. Ustanici su se potom pridružili postrojbama [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] koje su predvodili [[Savez komunista Jugoslavije|komunisti]], ili pak postrojbama [[Četnici u NDH|četnika.]] Partizanima će se potom pridruživati i antifašistički nastrojeni Hrvati (osobito na područjima okupiranima od Italije) i [[Bošnjaci]].{{sfn|Tomasevich|2001|p=412}} Četnici su uskoro počeli [[Četnici u NDH|surađivati s okupatorima i vlastima NDH]],<ref>{{Citiranje knjige |title=The Chetniks |first=Jozo |last=Tomasevich |year=1975 |url=https://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&newbks=0&hl=en&source=newbks_fb |language=en |pages=161, 226-231 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-0857-9}}</ref> dok je partizanski otpor dalje rastao, što je dovelo do žestokih i dugotrajnih borbi na području NDH, uključujući više velikih protu-partizanskih ofenziva od strane združenih njemačkih, talijanskih, ustaških i četničkih snaga.{{sfn|Tomasevich|2001|p=414}} Prvenstveno na području talijanske okupacije s vremenom nastaju i velika područja pod kontrolom [[Četnici u NDH|četnika]] (koji surađuju s talijanskim okupacijskim vlastima) i partizana ([[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], snage pod kontrolom [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]) kojima talijanske snage nakon [[Kapitulacija Italije|Pada Italije 1943.]] predaju znatnu količinu naoružanja, te koji će uz podršku [[Saveznici|zapadnih saveznika]] uspijevati držati pod kontrolom sve veće područje i uvelike sabotirati gospodarsku aktivnost na preostalom području NDH. Konačan slom NDH nastupa [[4. svibnja u Drugom svjetskom ratu|4. svibnja]] [[1945.]] kada je raspuštena ustaška vlada. Ustaše masovno napuštaju [[Zagreb]] [[6. svibnja]], zajedno s većinom preostale [[Hrvatske oružane snage|ustaške i domobranske vojske]] te s izbjeglim civilima, bježeći pred nadirućim partizanskim postrojbama prema slovenskoj granici i dalje prema Austriji gdje su se planirali predati Britanskoj vojsci. Dana [[15. svibnja]] vojska u bijegu okuplja se u blizini austrijskog gradića Bleiburga gdje je položila oružje nakon čega je od strane Britanaca predana u ruke vojske [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]. == Značenje == Uspostava Nezavisne Države Hrvatske označila je realizaciju inačice rješenja [[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]] koje se temeljilo na rasformiranju [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref name="hm" /> No ona je istodobno značila i vezivanje Hrvatske uz fašističke sile i prenošenje fašističkog modela organizacije vlasti i političke prakse Njemačke i Italije u Hrvatsku, uz nazočnost njemačkih i talijanskih vojnih snaga.<ref name="hm" /> Te su dvije strane sile od ustaške vlade smatrane saveznicima, a u širim slojevima stanovništva bile su doživljene kao okupatorske.<ref name="hm">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 189.</ref> Iako je NDH imala u svom nazivu pridjev "nezavisna", njezino slobodno djelovanje ograničavali su Nijemci i Talijani, tako da su sve važnije odluke u državi bile donesene uz pristanak "saveznika". Režim NDH je provodio genocidne politike protiv Srba, Židova i Roma te su uveli drastične mjere i protiv hrvatskog stanovništva.{{sfn|Tomasevich|2002|p=395}} Sam [[Vladko Maček]] je govorio da se ne radi o hrvatskoj državi već da je NDH okupirana i podijeljena "''na njemačku i talijansku okupacijsku zonu"'', dok je "''krvoločni ustaški pokret uspostavio teroristički režim"''.{{sfn|Bilandžić|199|p=124}} NDH se može promatrati kao teritorijalni [[kondominij]] njenih okupatora Njemačke i Italije: okupacijske snage nisu niti u jednom trenutku prestale kontrolirati teritorij NDH, iako je ova imala i vlastite vojne i policijske snage.<ref>Tomasevich, 2001, str. 60.</ref><ref>Stephen R. Graubard (1993). ''Exit from Communism''. p. 153. Transaction Publishers. {{ISBN|1-56000-694-3}}.</ref><ref>Frucht, Richard C. (2005). ''Eastern Europe: An Introduction to the People, Lands, and Culture''. p. 429. ABC-CLIO. {{ISBN|1-57607-800-0}}.{{citat|The NDH was in fact an Italo-German condominium. Both Nazi Germany and fascist Italy had spheres of influence in the NDH and stationed their own troops there.}}</ref><ref>Banac, Ivo (1988). ''With Stalin Against Tito: Cominformist Splits in Yugoslav Communism''. str. 4. Cornell University Press. {{ISBN|0-8014-2186-1}}.</ref> [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]] zauzima stajalište da je NDH bila njemačko - talijanski [[protektorat]].<ref name=":6">{{Citiranje knjige|author=Jozo Tomasevich|url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf|title=Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945., OKUPACIJA I KOLABORACIJA|publisher=EPH Liber|pages=263-320|chapter=VI. Nezavisna Država Hrvatska - njemačko-talijanski protektorat|orig-year=2010|accessdate=2019-01-06}}</ref> Teritorij NDH podijeljen je odmah 1941. god. demarkacijskom linijom na talijansku i njemačku okupacijsku zonu; Italija je pritom pripojila vlastitom državnom teritoriju oko pola Dalmacije, te dijelove Primorja i Gorskog Kotara; Hrvatska je pristala demilitarizirati svoj dio jadranske obale i većinu svojih suverenih prava odstupila Italiji. Talijani i Nijemci su se ponašali kao okupacijske sile u neprijateljskoj zemlji. Nakon kapitulacije Italije, njemačka okupacija proširena je na čitav teritorij osim partizanskog oslobođenog teritorija. Talijanska i njemačka okupacija ne samo što su narodu pokazale da su ustaše oruđe okupatorskih sila, nego i eliminirale ili uvelike reducirale moć ustaških vlasti u većem dijelu zemlje. Bilo je očito da je tobožnja hrvatska neovisnost laž.<ref name=":6" /> U Europi kojom je dominirala [[Treći Reich|nacistička Njemačka]], Hrvatska je imala položaj sličan onome drugih država; čak ni Italija nije nakon početka II. svjetskog rata uživala potpunu neovisnost o Njemačkoj.<ref>"[https://3lib.net/book/6118017/e596ac Diario" Vol. 2 (1941-1943)], Galeazzo Ciano (izdano kod "Rizzoli", 1946.), zapis od 14. listopada 1943., str. 72 Pristupljeno 10. svibnja 2022.</ref> Uz značajne teritorijalne gubitke u korist Italije (5.380 četvornih kilometara ozemlja s oko 380.000 stanovnika, također najveći dio [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]]) i Mađarske, [[Ante Pavelić]] je kao poglavnik uspostavio [[diktator]]ski represivni [[Fašizam|fašistički]] režim sa zabranom svih stranaka osim Ustaškog pokreta. Zatvoren je i vođa [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] [[Vladko Maček]], a ni [[Sabor]] nije djelovao.<ref name="Općainac">[[Opća i nacionalna enciklopedija]] [http://proleksis.lzmk.hr/58734/ Nezavisna Država Hrvatska]</ref> Do kapitulacije Italije je NDH bila monarhija s kraljem [[Tomislav II.|Tomislavom II.]] iz talijanske kraljevske kuće, koji međutim u kontekstu teškog nezadovoljstva Hrvata zbog pripajanja hrvatskih područja Italiji, nije Hrvatsku nikad ni posjetio, niti imao neku znatnu ulogu u državnim poslovima. NDH se pojavila kao diskontinuitet u odnosu na dotadašnje osnovne crte hrvatskih političkih opredjeljenja, ali ubrzo i kao iznevjerenje težnji hrvatskog naroda za samostalnom državom, jer je njezin postanak i opstanak bio vezan uz volju i sudbinu [[Treći Reich|njemačkih saveznika]].<ref name="he">[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], svezak 4, 2002.: NDH</ref> Stoga je podrška režimu koja se u narodu tijekom prvih mjeseci vladavine privremeno povećala, počela se ubrzo smanjivati. Taj proces se je nastavio sve do samog kraja ustaške države.{{sfn|Tomasevich|2002|p=395}} Glavna prije-ratna hrvatska stranka, HSS, nije priznavala legitimitet NDH. Desna frakcija HSS-a prišla je ustašama, ali kampanja razbijanja HSS-a i prijelaza u ustaštvo pretrpjela je potpuni poraz - tek 1% HSS mjesnih organizacija je pristupilo NDH režimu.{{sfn|Bilandžić|1999|p=124}} Dušan Bilandžić navodi da "od jeseni 1941. do kapitulacije Italije najveći dio naroda još uvijek je slijedio politiku čekanja V. Mačeka…u nadi da će vodstvo HSS-a znati kada se s oružjem dići protiv njemačkog okupatora i režima NDH". Takodjer piše da se je "održavala podjela hrvatskoga naroda na tri protivnička bloka — partizanski pokret, NDH i HSS — s tendencijom stalnoga jačanja NOP-a [Narodno oslobodilačlog pokreta] i stalnoga slabljenja NDH i HSS-a"{{sfn|Bilandžić|1999|p=156}} Nakon [[Kapitulacija Italije|Kapitulacije Italije 1943. godine]] se brojnost partizanskih postrojbi na području NDH snažno povećala - na oko 100.000 do kraja 1943. godine - a osobito se povećao udio broj etničkih Hrvata u njima: do početka 1945. godine će u partizanima biti približno jednaki broj pripadnika kao postrojbe NDH (dodatni znatni broj Hrvata i Bošnjaka služio je u njemačkim tzv. legionarskim postrojbama), od 150.000 pripadnika partizanskih postrojbi, njih 60,4% su bili Hrvati, 28,64%Srbi, 2,75% muslimani (Bošnjaci) i 0,25% Židovi. Brojnost postrojbi nije odražavala strateški odnos snaga, gdje su partizani bili na strani Saveznika koji su definitivno pobjeđivali u ratu. Od Zapadnih saveznika će partizani dobiti nemalu vojnu pomoć, iako se plaše da bi im iskrcavanje britanskih i američkih postrojbi iz posve bliske Italije - oni naime još uvijek priznaju izbjegličku vladu [[Petar II. Karađorđević|kralja Petra II.]] - moglo pomrsiti planove. Plašeći se eventualnog iskrcavanja saveznika preko Jadrana, Tito 12. studenoga 1943. javlja Moskvi: “''Mi nećemo dozvoliti ovo iskrcavanje bez naše suglasnosti i spremni smo da se suprotstavimo silom''". NDH je još 1941. objavila rat Britaniji i Americi. Bilandžić uočava Britansku želju da u suradnji s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om i srbijanskim građanskim strankama nakon rata obnovi Kraljevinu Jugoslaviju - čija izbjeglička vlada, sastavljena od tih stranaka, djeluje u Londonu - s čime su eventualno imali izgleda do približno kraja 1943. godine, ali su propustili priliku da to postignu neposrednom intervencijom. Na [[Teheranska konferencija|Teheranskoj konferenciji]] 1943. Saveznici su službeno priznali partizane te obustavili podršku Mihailovićevoj vojsci, jer kako je izjavio Churchill: "''222.000 Titovih [boraca su] držali onoliko Nijemaca u Jugoslaviji, koliko su združene anglo-američke snage držale u Italiji"'', tada glavnoj zapadna fronta.<ref>{{Citiranje knjige|last=Roberts|first=Walter R.|url=https://books.google.co.in/books?id=43CbLU8FgFsC&newbks=0&printsec=frontcover&hl=en&redir_esc=y|title=Tito, Mihailović, and the Allies, 1941-1945|p=165|date=1987|publisher=Duke University Press|isbn=978-0-8223-0773-0|language=en}}</ref> Situacija se dodatno preokrenula za korist jugoslavenskih komunista kada su krajem rujna 1944. godine na predratne granice Jugoslavije izbile moćne snage [[Crvena armija|Crvene Armije.]] Njemačka je početkom 1945. godine s područja NDH evakuirala pretežni dio [[Volksdeutsche|Folksdojčera]], pripremajući se na napuštanje toga područja. Pavelić je uhitio i likvidirao skupinu dužnosnika NDH i HSS-ovaca koji su pred kraj rata pokušali prebaciti NDH na savezničku stranu. Masovna dezerterstva domobrana i prijelaz u partizane, koje su se razmahale nakon kapitulacije Italije 1943., s vremenom su se pojačale, pogotovo nakon partizanskih amnestija ujesen 1944.{{sfn|Tomasevich|2002|p=478-487}}. Vodstvo NDH s preostalim dijelom vojske te povezani civili su pobjegli pred partizanima u Austriju, odakle su ih zapadni saveznici izručili novim vlastima. Umjesto povratka Karađorđevića, budućnost Hrvatske i Jugoslavije kao dijela istoka Europe pod komunističkom kontrolom, bila je takvim razvojem događaja zadana.<ref>{{Citiranje weba |url=https://archive.org/details/hrvatska_moderna_povijest-dusan_bilandzic |title=Hrvatska moderna povijest. str. 142, 150, 154-158, 168, 172 |author=Dušan Bilandžić |publisher=Golden Marketing, Zagreb, 1999. |accessdate=2021-04-26}}</ref> S partizanskom borbom Hrvatska je pridobila Istru, Rijeku, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo i Palagružu. == Stvaranje NDH == {{Hrvatska povijest}} === Pozadina === {{Glavni|Hrvatska u prvoj Jugoslaviji|Ustaše}} Još od početka dvadesetih godina dio političkih struja u Hrvatskoj traži rješenje tzv. ''[[Hrvatsko pitanje|hrvatskog pitanja]]'', pokušavajući za to naći vanjske saveznike - od [[SSSR]]-a<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/78318 Ivan Očak: Stjepan Radić i Rusija, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.25 No.1 Listopad 1992.]</ref> do [[Liga naroda|Lige naroda]].<ref>[http://www.hdpz.htnet.hr/broj243/Kaldana.htm Hrvatsko društvo političkih zatvorenika: Kronologija pravaštva (XV.), priredio Mladen Kaldana]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref><ref>J. Horvat, Politička povijest Hrvatske, sv. 2., 226.-229., 230.-235.</ref> Hrvatski narod je iznimno nezadovoljan grubom velikosrpskom hegemonijom koja je uspostavljena u Jugoslaviji, gdje se čak nastoji zanijekati Hrvatima pravo da postoje kao narod. Opcija samostalne ili autonomne Hrvatske afirmirana je kroz politiku [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a i [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]], a nakon režimskog nasilja, koje je vrhunac doživjelo [[Atentat u Narodnoj skupštini 1928.|atentatom u beogradskoj skupštini]], veliki dio stanovništva pristaje uz nju. Nakon sklapanja [[Sporazum Cvetković–Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] u kolovozu 1939. godine, HSS smatra da se hrvatsko pitanje može razriješiti putem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], a radikalniji desni pravaši (čije su organizacije bile službeno zabranjene) su i nadalje posve neprijateljski nastrojeni prema Jugoslaviji i traže potporu u vanjskim neprijateljima te države - Italiji i Mađarskoj. [[Datoteka:Chernozemski ustashe training.jpg|200px|minijatura|lijevo|Ustaše s [[Vlado Černozemski|Veličkom Kerinom]] na vježbi u logoru [[Janka Puszta]], [[Kraljevina Mađarska|Mađarska]], 1934.]] [[Ante Pavelić]] je kao predsjednik [[HSP]]-a još od [[1927.]] razgovarao s [[Fašistička Italija|Fašističkom Italijom]] o zamjeni teritorija za podršku nezavisnoj Hrvatskoj.<ref name="gim"/><ref>Bernd Jürgen Fischer (ed.). Balkan strongmen: dictators and authoritarian rulers of South Eastern Europe. Purdue University Press, 2007. Pp. 210.</ref> Nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] [[1929.]], kojom je zabranjen rad svih stranaka, dio pravaša na čelu s Pavelićem odlazi u emigraciju. [[Mussolini]] je tada ponudio Paveliću i [[Ustaše|Ustašama]] utočište u Italiji i dopustio im uvježbavanje za rat protiv [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]]. U zamjenu za svesrdnu podršku i političku zaštitu, Mussolini je zahtijevao da Pavelić pristane na predaju istočnojadranske obale Italiji ako Ustaše uspješno sruše Jugoslaviju. Kasnije se Pavelićeva "revolucionarna organizacija" organizira i u [[Kraljevina Mađarska|Mađarskoj]]. Jedan manji dio tzv. ''domovinskih ustaša'' djelovao je i u Hrvatskoj. Radikalne ideje borbe za osamostaljenje Hrvatske našle su odjeka među dijelom sveučilišne mladeži,<ref>[http://hr.scribd.com/doc/97231349/H-A-K-D-%C5%A0enoa HAKD "Šenoa", »Ustaša«, god. XII, br. 14/15, str. 11]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> kao i nezadovoljnim časnicima bivše [[Austro-ugarska vojska|Austro-ugarske vojske]], koji su uglavnom nakon [[1918.]] okončali vojne karijere ili su bili nezadovoljni svojim položajem i tretmanom. Neuspjelim [[Velebitski ustanak|Velebitskim ustankom]] [[1932.]] i pojedinačnim [[terorist]]ičkim akcijama [[Ustaše]] su skretale pozornost na sebe u domovini, ali bez većeg uspjeha. Najuspješnija teroristička akcija bio je [[Atentat u Marseilleu|atentat]] na [[Aleksandar I. Karađorđević|kralja Aleksandra]] u [[Marseille]]u [[1934.]], izvršen u suradnji s makedonskom revolucionarnom skupinom [[VMRO]]. Nakon stvaranja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[26. kolovoza]] [[1939.]], skupina oko Pavelića je žestoko napala bilo kakvu politiku [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazuma sa Srbima]] i podjelu BiH, zahtijevajući za Hrvatsku potpunu samostalnost i daleko veći teritorij. No, za čitavo predratno vrijeme, ustaški je pokret u Hrvatskoj bio marginalna pojava.<ref>[http://books.google.com/books?id=R8d2409V9tEC&hl=hr Pavlowitch, Stevan K.: Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia, Columbia University Press, 2008.], {{ISBN|0-231-70050-4}}</ref> Osim s ustašama, [[fašistička Italija|Italija]] je sredinom [[1939.]] stupila u kontakt s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om kao najjačom hrvatskom strankom, predlažući dogovor po kojem bi se HSS obvezao pripremiti revoluciju u Hrvatskoj, proglasiti nezavisnu hrvatsku državu te pozvati talijansku vojsku u pomoć.<ref name="krišto">Dr. Juraj Krišto: O položaju i ulozi Katoličke Crkve u Kraljevstvu/Kraljevini SHS/Jugoslaviji, sažetak predavanja</ref> Buduća hrvatska država trebala bi s Italijom imati zajedničko ministarstvo vojske i vanjskih poslova, a Hrvati bi također priznali [[Viktor Emanuel III.|talijanskoga kralja]] hrvatskim vladarom ili bi izabrali jednog [[Savojska dinastija|savojskog]] kneza za svog vladara.<ref name="krišto"/> No, [[Vladko Maček|Maček]] je to promptno odbio. U više navrata u ožujku i studenom 1940. predstavnici ustaškog pokreta u inozemstvu skupljali su potpise i slali memorandume Trećem Reichu u kojima traže oružanu intervenciju u Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države. No, ni tada, a ni kasnije, [[Treći Reich|Njemačka]] uopće nije imala namjeru rušiti [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]], budući da je ona pristupila [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] [[25. ožujka]] [[1941.]] Međutim, [[Vojni puč 27. ožujka 1941.|vojni puč protiv pakta]] koji je predvodio [[Dušan Simović|general Simović]], poduprt od strane britanske obavještajne službe, [[Hitler]] je doživio kao vlastitu uvredu, te je bijesno izdao naredbu ''"za uništenje Jugoslavije vojno i kao nacije, bez čekanja jamstava vjernosti paktu"'',<ref>Shirer, William L., The Rise and Fall of the Third Reich: A History of Nazi Germany, Simon and Schuster, 1990 {{ISBN|0-671-72868-7}}, str. 824.</ref> iako je [[Dušan Simović|Simovićeva]] vlada pokazivala spremnost za ostanak u [[Trojni pakt|paktu]].<ref>Williams, Heather; Parachutes, Patriots and Partisans: The Special Operations Executive and Yugoslavia, 1941-1945, p 33; C. Hurst & Co., 2003; {{ISBN|1-85065-592-8}}</ref> [[Hitler]] nije bio oduševljen [[Mussolini]]jevim planom o stvaranju [[Marionetska država|marionetske]] hrvatske države,<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 44.</ref> među ostalim, upravo i zbog slabe podrške ustašama u Hrvatskoj. Isprva je tražio da područja izvan talijanske interesne zone postanu dio [[Miklós Horthy|Horthyjeve]] [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] kao autonomna pokrajina, kako bi zadovoljio [[Velika Mađarska|mađarske apetite]].<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 49</ref> Tako je mađarskoj strani [[28. ožujka]] i ponovno [[19. travnja]] ponuđena čitava Hrvatska sjeverno od talijanske interesne zone, što su Mađari odbili, odgovorivši da ih zanima samo pristup moru te stanoviti dijelovi teritorija uz Mađarsku južnu granicu - Bačka, Baranja, Banat (to područje poslije neće biti priključeno Mađarskoj) i Međimurje.<ref name=":1">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 62, bilješka 288</ref> === Napad na Jugoslaviju === {{Glavni|Travanjski rat|Bjelovarski ustanak}} [[Datoteka:Ulazak Nijemaca u Zagreb 1941.ogv|thumb|lijevo|Jelačićev trg, [[10. travnja]] [[1941.]], [[Treći Reich|njemačka]] [[propaganda|propagandna]] snimka]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1975-036-24, Jugoslawien, serbische Gefangene.jpg|mini|lijevo|200px|[[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenski vojnici]] predaju oružje [[Wehrmacht|njemačkoj vojsci]]]] {{Wikisource|Proglašenje NDH}} {{Wikisource|Mačekova izjava}} Nakon odluke o [[Travanjski rat|vojnom napadu na Kraljevinu Jugoslaviju]], [[sile Osovine]] odlučile su podržati stvaranje hrvatske države.<ref name="gim"/> Istovremeno s naredbom za napad na Jugoslaviju [[Hitler]] izdaje direktivu [[Brigadeführer|SS-Brigadeführeru]] [[Edmund Veesenmayer|Edmundu Veesenmayeru]] da na području budućih ostataka Jugoslavije pronađe pogodne osobe za rukovođenje novih, nacističkoj Njemačkoj prijateljskih država, koje će biti stvorene.<ref name="ve">Igor-Philip Matic: ''Edmund Veesenmayer. Agent und Diplomat der nationalsozialistischen Expansionspolitik'', Oldenbourg, 2002.</ref> [[Treći Reich|Nijemci]] su smatrali da vodstvo te države treba pripasti [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-u, najjačoj i najbolje organiziranoj stranci.<ref name="gim"/> [[Fašistička Italija]] svoje je povjerenje usmjerila ka [[Ustaški pokret|ustaškoj organizaciji]].<ref name="gim"/> Još potkraj ožujka [[1941.]] održan je sastanak između [[Mussolini]]ja i [[Ante Pavelić|Pavelića]].<ref name="gim"/> Mussolini je Paveliću dao do znanja da će [[Kraljevina Italija|Italija]] omogućiti [[Ustaše|Ustašama]] preuzimanje vlasti u Hrvatskoj, a Pavelić se složio s talijanskim teritorijalnim zahtjevima na jadranskoj obali.<ref name="gim"/> Njemački pak izaslanik [[Edmund Veesenmayer]] je za to vrijeme više puta kontaktirao [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], nagovarajući ga da preuzme čelnu funkciju nove države, što je Maček odbijao, budući da je smatrao da će [[sile Osovine]] izgubiti rat.<ref name="gim">Goran Miljan, Ivica Miškulin: Povijest 4, udžbenik povijesti za 4. razred gimnazije, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-12-1096-6}}</ref> Nakon Mačekova odbijanja, i [[Treći Reich|Nijemci]] su se složili da Pavelić i [[Ustaški pokret|ustaška organizacija]] budu na vlasti u hrvatskoj državi.<ref name="gim"/> [[Kraljevina Jugoslavija]] jugoslavensku vojnu službu države su se pokazali posve nespremnima da brane državu koju su vodili sudionici posve nedavnog [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara od 27. ožujka 1941.]], te su masovhu s ciljem stvaranja neovisne hrvatske države.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/29738 "Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941."], Zdravko Dizdar, "Časopis za suvremenu povijest" br. 3., 515.-849., 2007. Pristupljeno 4. veljače 2022.</ref> Odmah nakon što je Slavko Kvaternik proglasio u Zagrebu 10. travnja 1941. godine neovisnost, pripadnici HSS-ove [[Hrvatska građanska i seljačka zaštita|Hrvatske građanske i seljačke zaštite]] su počeli - slijedeći poziv Slavka Kvaternika na oružje, ali bez neke posebne zapovijedi - preuzimati kontrolu i na područjima do koji još nisu došle invazijske vojne snage, ulazeći u sporadične sukobe i nastojeći razoružati jugoslavenske vojne postrojbe.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/387717 "Đakovo i Đakovština u danima Travanjskoga rata i uspostave Nezavisne Države Hrvatske: o žrtvama Đakovča na i Đakovštinaca i o njihovim sudbinama u historiografiji, publicistici i žrtvoslovima UDK 355.48(497.5 Đakovo)”1941”], Vladimir Geiger, Branko Ostajmer, ZBORNIK MUZEJA ĐAKOVŠTINE (2021.) str. 195-277. Pristupljeno 4. veljače 2022.</ref> Na području Hrvatske otpor nadolazećim talijanskim i njemačkim snagama je pružan samo u područjima s većinskim [[Srbi u Hrvatskoj|srpskim stanovništvom]].<ref name="gim" /> Vrlo mali broj Hrvata se javio na proglas [[Mobilizacija|mobilizacije]], što govori o raspoloženju prema [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].<ref name="ik">Košutić, Ivan, NZ MH, [[Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu (Košutić)|Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu]], Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0260-0, str. 42.</ref> Hrvati u [[Kraljevska jugoslavenska vojska|Jugoslavenskoj kraljevskoj vojsci]] nakon izbijanja rata masovno počinju dezertirati<ref name="ik" /> i otkazivati poslušnost.<ref name="zd" /> Buni se posada [[TA48|torpiljarke]] u [[Šibenik]]u, hrvatski piloti u Makedoniji, hrvatski vojnici u [[Đakovo|Đakovu]] i [[Vaganjac|Vagnju]], gdje dolazi i do okršaja s ostalim pripadnicima jugoslavenske vojske.<ref>Begić, Krešimir Miron; HOS 1941.-1945, 1998., 15. str.</ref> [[8. travnja]] otvoreno su se pobunile 108. pješačka pukovnija u [[Veliki Grđevac|Velikom Grđevcu]] i 40. dopunska pukovnija u [[Severin]]u.<ref name="zd" /> Uz pomoć [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke zaštite]] zauzimaju žandarmerijsku postaju u [[Garešnica|Garešnici]], stižu u [[Bjelovar]] i pružaju podršku gradonačelniku dr. [[Julije Makanec|Juliju Makancu]], članu ustaškog pokreta, koji istoga dana proglašava "uskrsnuće" hrvatske države.<ref name="zd" /> U Bjelovar sljedećeg dana stižu i vojnici iz drugih postrojbi, što je bio znak očitog raspada [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]].<ref name="zd">[http://hrcak.srce.hr/file/29738][[Zdravko Dizdar|Dizdar, Zdravko]]<span>, Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941., </span>[[Časopis za suvremenu povijest]]<span>, br. 3. (2007.), str. 581.–609.</span></ref> [[Hrvatska seljačka zaštita]] se stavila na raspolaganje čuvajući javne ustanove i razoružavajući i zarobljavajući jedinice [[Kraljevska jugoslavenska vojska|jugoslavenske vojske]].<ref name="sabrina" /> Zaštita je čuvala javne zgrade, ceste i mostove, kao i vojna i druga skladišta, ali i privatno vlasništvo i osiguravala red i mir.<ref name="sabrina">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100809 Ramet, Sabrina; 2010., Vladko Maček i Hrvatska seljačka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji, Časopis za suvremenu povijest, Vol.43 No.1 Svibanj 2011.]</ref> [[Treći Reich|Nijemci]] su generalno dočekivani kao osloboditelji.<ref name="ik" /> [[Treći Reich|Njemačke]] i [[Fašistička Italija|talijanske]] trupe zauzele su [[Sarajevo]] i [[Split]] tek [[15. travnja]], a kapitulacija snaga [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] uslijedila je [[17. travnja]]. === Proglašenje === [[Datoteka:Proglasenje NDH preko radija.ogg|thumb|[[s:Proglašenje NDH|Proglas Slavka Kvaternika o uspostavi NDH]], izvorni audio zapis]] [[Datoteka:Hrvatski narod-naslovnica,proglašenje NDH.jpg|mini|lijevo|170px|[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], [[10. travnja|10. 4.]] [[1941.]]]] [[Datoteka:Zagreb 1941 trg.jpg|mini|desno|250px|[[Ustaški pokret|Ustaška]] skupina na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićevom trgu]], [[10. travnja]] [[1941.]]]] Od [[5. travnja]] [[1941.]] [[Ante Pavelić]] preko radio-postaje [[Glavni ustaški stan|glavnog ustaškog stana]] "Velebit" iz Italije poziva hrvatski narod na uspostavu Hrvatske Države. [[10. travnja]] pripadnik domovinske skupine [[Ustaški pokret|ustaškog pokreta]], bivši [[Austro-ugarska vojska|austro-ugarski]] [[pukovnik]] [[Slavko Kvaternik]], u dogovoru s [[Treći Reich|njemačkim]] izaslanikom [[Edmund Veesenmayer]]om,<ref name="ve"/> [[s:Proglašenje NDH|proglasio je uspostavu NDH]] preko [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]] u 16 sati i 10 minuta, dok je [[Wehrmacht|njemačka vojska]] ušla u [[Zagreb]] sat vremena kasnije.<ref name="Matković">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 59.-61.</ref> [[Edmund Veesenmayer|Veesenmayer]] je ipak nagovorio Mačeka na [[s:Mačekova izjava|izjavu]] kojom poziva svoje pristaše na mir i lojalnost novoj vlasti. [[s:Proglašenje NDH|Kvaternikov proglas]] i [[s:Mačekova izjava|Mačekova izjava]] emitirani su na radiju.<ref name="Matković"/> Istog dana izašlo je posebno izdanje dotad malo poznatih novina "[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]", kojim se objavljuje uspostava NDH.<ref name="ik"/> Većina građana je bila poprilično zbunjena ovim obavijestima.<ref name="ik"/> U vrijeme proglašenja NDH Ante Pavelić nalazi se u središnjoj Italiji i u [[Pistoia|Pistoji]] okuplja ustaše emigrante koje je Mussolini dva tjedna prije odlučio otpustiti iz konfinacije i naoružati lakim oružjem radi upućivanja u Hrvatsku - gdje je Pavelić obećao nakon preuzimanja vlasti predano surađivati s Italijom. Pavelić i ustaše oko njega o proglašenju NDH saznali su s radija; te su do Zagreba uz suradnju talijanskih i njemačkih vojnih zapovjedništava uspjeli doći 15. listopada.<ref>Tomasevich, op. cit, str. 64, 65</ref> Hrvati su pretežnim dijelom bili vrlo razočarani [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]], te su s odobravanjem dočekali kraj te države i mogućnost nastanka neovisne Hrvatske. Alojzije Stepinac je kasnije opisao te dane riječima: “Bio bih ništarija kad ne bih osjetio bilo hrvatskoga narod koji ima pravo na slobodu kao i svaki drugi narod.”<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/munchen-stepinac-svjedok-istinske-vjere-i-svetosti/ |title=München: Stepinac - svjedok istinske vjere i svetosti |author=Informativna katolička agencija |date=2020-02-06 |accessdate=2020-07-16}}</ref> Poslije proglašenja NDH nije bilo ni dana bezvlašća jer su se sve institucije [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] stavile na raspolaganje novouspostavljenoj državi.<ref>Dušan Bilandžić, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999., 124.</ref> Vršitelj dužnosti bana banovine Hrvatske, odjelni predstojnik Žilić, na kojega je [[Ivan Šubašić]] prilikom odlaska iz zemlje prenio svoje ovlasti, službeno je predao vlast Kvaterniku.<ref name="49 mjeseci, 75">[[Ivan Košutić]] – ''Rađanje, život i umiranje jedne države: 49 mjeseci NDH'', Stručna i poslovna knjiga d.o.o., 1997., str. 75</ref> Nakon [[s:Proglašenje NDH|proglasa o uspostavi NDH]] [[Slavko Kvaternik]] je upotrijebio stari banovinski administrativni aparat i potpuno se oslonio na postrojbe [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke i građanske zaštite]], koje su u Zagrebu raspolagale s oko 4.000 ljudi,<ref>N. Kisić-Kolanović, “Drama vojskovođe”, Časopis za suvremenu povijest 3, Zagreb, 1996., 384.</ref> a na čitavom području Banovine Hrvatske s oko 142.000 pripadnika.<ref>Ivan de Mihalovich: ''Istina o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Buenos Aires, 1991., Travanjska revolucija</ref> Već [[11. travnja]] iz Kabineta zamjenika Poglavnika izdana je naredba da do konstituiranja vlade Nezavisne Države Hrvatske sve upravne poslove imaju obavljati odjeli Banske vlasti. U jutarnjim satima [[15. travnja]] stigao je u Zagreb [[Ante Pavelić]] s oko 200 [[Ustaše|ustaša]] povratnika. Navečer [[16. travnja]] imenovao je prvu [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|hrvatsku vladu]], u kojoj je bio i ministar predsjednik ([[premijer]]) i ministar vanjskih poslova. Vlada je bila glavnom ustanovom izvršne vlasti, iako su sve bitne odluke u unutarnjoj i vanjskoj politici bile u rukama samog [[Ante Pavelić|Pavelića]]. Vrh NDH nije imao povjerenja u [[Hrvatska građanska i seljačka zaštita|Hrvatsku građansku i seljačku zaštitu]], koju je strpljivo gradila Hrvatska seljačka stranka. Po svemu sudeći zbog razloga političke netrpeljivosti ustaškog vodstva prema HSS-u koji je u zadnje vrijeme pred rat sudjelovao u vladi Kraljevine Jugoslavije i surađivao u suzbijanju ustaške (i komunističke) subverzivne aktivnost, oko 140 tisuća pripadnika "Zaštite" - koja je bila relativno dobro organizirana i podložna kontroli civilnih dužnosnika iz reda HSS-a koji su obnašali gradonačelničke i druge državne dužnosti - je raspušteno, te se navrat-nanos počelo dijeliti oružje proustaškim grupama koje su u velikoj mjeri bile popunjavane sitnim kriminalcima i osvetoljubivo nastrojenim individuama. U situaciji kada je bilo očito nezadovoljstvo etničkih Srba (koji su u velikoj mjeri bili uznemireni i od [[Velikosrpska ideologija|velikosrpski]] nastrojenih političara uznemireni već i povodom [[Banovina Hrvatska|nastanka Banovine Hrvatske]] nekoliko mjeseci ranije) proglašenjem NDH, a četničke organizacije su bile posvuda prisutne<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11319 |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području grada i kotara Osijek u monarhističkoj Jugoslaviji (1918.-1941.) (Drugi dio), str. 81 |author=Zdravko Dizdar |date=Listopad 2006. |publisher=Scrinia Slavonica, Vol.6 No.1 listopad 2006. |accessdate=2020-08-26}}</ref> i nerijetko naoružane vojnim naoružanjem koje nije bilo predano nakon raspada jugoslavenske vojske, djelovanje tih [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] se ubrzo pretvorilo u potpunu samovolju i teror.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/drugi-dio-feljtona-problem-divljih-ustasa-579232 |title="Problem 'divljih ustaša'" |author=Zvonimir Despot |date=2013-07-04 |publisher=Večernji list |accessdate=26. kolovoza 2020.}}</ref> Golema većina hrvatskoga naroda oduševljeno je dočekala slom [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], no to nije imalo veze s [[Nacionalsocijalizam|nacističkom]] ili [[Fašizam|fašističkom]] ideologijom, već s činjenicom da je stanovništvo Hrvatske bilo duboko nezadovoljno političkom i društvenom situacijom u Jugoslaviji. Istovremeno se činilo kako je, nakon dvadeset godina borbe s beogradskim režimom, bez žrtava uspostavljena samostalna hrvatska država te je izbjegnut rat u kojem je dotada stradala velika većina Europe. Ubrzo nakon uspostavljanja vlasti, međutim, dolazi i do prvih razočaranja.<ref name="hh">Hitrec, Hrvoje: Hrvatska povjesnica, Zagreb, 1999.</ref> === Međunarodno priznanje === Vanjska politika NDH vođena je u okviru njemačke i talijanske vanjske politike te je stoga i međunarodno priznanje države ostalo u tim ograničenim okvirima, premda je vodstvo NDH bezuspješno uložilo veliki trud kako bi je priznale barem neutralne zemlje. NDH su priznale samo članice [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], njihove saveznice, kao i zemlje koje su te članice okupirale, te [[Kraljevina Španjolska|Španjolska]]. Nakon što je Njemačka 11. 12. 1941. objavila rat Sjedinjenim Državama, NDH objavila je rat Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu 14. prosinca. <ref>Nada Kisić-Kolanović. ''NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi''. Ljevak. Zagreb, 2001. (pg. 119)<!-- ISSN/ISBN needed --></ref> Saveznici su prvo priznavali izbjegličku jugoslovensku vladu u Londonu, onda na Teheranskoj konferenciji 1943. su priznali partizane i ukinuli podršku četnicima. Vatikan je cijelo vrijeme rata priznavao izbjegličku jugoslovensku vladu u Londonu Države s kojima je NDH održavala međunarodno-pravne odnose, koje su priznale NDH ''[[de facto]]'' i ''[[de iure]]'': {| {{prettytable}} !Država!!Datum priznanja<ref name="hpp">[http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2008/medunarodno-priznanje-ndh/ Međunarodno priznanje NDH, Miljenko Hajdarović, Hrvatski povijesni portal, elektronički časopis za povijest i srodne znanosti, ISSN 1846-4432]</ref>!!Napomena<ref name="tj" /> |- |[[Datoteka:Flag of Hungary 1940.svg|22x20px]] [[Kraljevina Mađarska|Mađarska]]||10. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Mađarska je prva priznala NDH u proglasu madžarskom narodu, što je zapravo bila izlika za [[Travanjski rat|napad na Jugoslaviju]]. Pavelić je 16. travnja i službeno zatražio formalno madžarsko priznanje, no [[Miklós Horthy|Horthy]] je odgovorio kako je priznanje podijeljeno već 10. travnja. Istovremeno je Mađarska okupirala Međimurje i Baranju, pa u početnim mjesecima NDH nije htjela poslati veleposlanika u [[Budimpešta|Budimpeštu]]. |- |[[Datoteka:Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg|22x20px]] [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačka]]||12. travnja 1941.||[[Marionetska država]] [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Kako nije bilo izravnih brzojavnih veza, priznanje je sa zakašnjenjem došlo u Zagreb tek [[17. travnja]]. |- |[[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|22x20px]] [[Treći Reich|Njemačka]]||15. travnja 1941.||Treći Reich je prije priznanja isprva tražio pripajanje [[Hum na Sutli|Huma na Sutli]], što je jedva izbjegnuto. |- |{{ZD|K|Kr ITA}} [[Kraljevina Italija|Italija]]||15. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Uz klauzulu prilikom priznanja da će razgraničenje biti određeno kasnije, što se je dogodilo s [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]], kojim je NDH Italiji predao veći dio Dalmacije, otoke, Primorje i Gorski Kotar. |- |[[Datoteka:Naval_Ensign_of_Bulgaria_(1878-1944).svg|22x20px]] [[Bugarska]]||21. travnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. O uspostavi NDH Pavelić je 18. travnja brzojavno izvijestio [[Boris III. Bugarski|bugarskog cara Borisa]] i zamolio ga za priznanje. Njemački je poslanik 24. lipnja dostavio Borisov odgovor, kojim se Zagreb izvješćuje da je bugarska kraljevska vlada [[21. travnja]] priznala NDH. |- |[[Datoteka:Flag of Romania.svg|22x20px]] [[Rumunjska]]||6. svibnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]. Pavelić je 16. travnja uputio generalu [[Ion Antonescu|Antonescuu]] brzojav o proglašenju NDH, te ga zamolio za priznanje. Rumunji su nešto otezali s priznanjem, prethodno provjeravajući kod Nijemaca, ima li zapreka za priznavanje. Kad je [[Berlin]] 4. svibnja odvratio da takvih zapreka nema, Rumunjska je Hrvatsku priznala [[6. svibnja]]. |- |{{ZD+X/J|JAP}}||7. lipnja 1941.||Članica [[Trojni pakt|Trojnog pakta]], veleposlanstvo u Zagrebu |- |[[Datoteka:Flag of Spain (1945 - 1977).svg|22x20px]] 27. lipnja 1941.||[[Španjolska]]||Španjolska pod [[Francova diktatura|Franocovom diktaturom]]. Službenu obavijest o uspostavi NDH španjolskoj je vladi tek 14. lipnja 1941. poslao ministar Lorković. Španjolski konzul iz [[Sušak]]a Marchese del Castanar je 25. lipnja javio da je španjolska vlada, posredovanjem talijanskoga veleposlanstva u [[Madrid]]u, i formalno priznala Hrvatsku. Akt o priznanju izdan je [[27. lipnja]], a u Zagrebu je primljen 4. srpnja. |- |{{ZD|F|FIN}} [[Finska]]|| 2. srpnja 1941.||Saveznica nacističke [[Treći Reich|Njemačke]]. Zbog nepostojanja izravnih veza s Finskom, hrvatski je ministar vanjskih poslova u lipnju 1941. htio posredovanjem njemačke diplomacije notificirati [[Helsinki]]ju uspostavu hrvatske države i zatražiti priznanje. Nijemci su ga, međutim, uputili na talijansku pomoć. Talijanski poslanik Casertano priopćio je 9. srpnja da je finska vlada Italiji dostavila brzojav, kojim se priopćuje da je na sjednici vlade, održanoj 3. srpnja, [[Finska]] odlučila priznati Hrvatsku. Kako proizlazi iz dopisa finskoga ministra vanjskih poslova od 31. srpnja, dan ranije, [[2. srpnja]], [[de iure]] priznanje NDH izrekao je finski [[predsjednik republike]] [[Risto Ryti]]. |- |[[Datoteka:Flag_of_the_Republic_of_China.svg|22x20px]] [[Republika Kina]]||5. srpnja 1941.||Japanska marionetska vlada u Nankingu |- |{{ZD+X/D|DAN}}||10. srpnja 1941.||Protektorat i okupirani teritorij [[Treći Reich|Njemačke]]. Posredovanjem njemačkog poslanstva u Zagrebu, ministar [[Mladen Lorković|Lorković]] je [[17. lipnja]] vladi [[Danska|Kraljevine Danske]] poslao brzojav, kojim notificira uspostavu NDH i moli priznanje. Danski ministar vanjskih poslova Erich Scavenius odgovorio je kako je [[10. srpnja]] njegova vlada odlučila [[de iure]] priznati Hrvatsku i njezinu vladu. Danska je tijekom rata imala konzulat u Zagrebu<ref name="voj">Vojinović, Aleksandar. NDH u Beogradu, P.I.P, Zagreb 1995. (str. 18–20)</ref> |- |{{ZD+X/M|MANDŽ}}||2. kolovoza 1941.||Japanska marionetska država. Zastupao ju je japanski veleposlanik. |- |{{ZD+X/T|TAJ}}||27. travnja 1943.||Japanska marionetska država |- | colspan="3" style="text-align: center;" |'''Diplomatski odnosi''' |- |{{ZD+X/Š|ŠVI}}||10. rujna 1941.||Nikad nije službeno priznala NDH pod pritiskom Ujedinjenog Kraljevstva, iako je konzulat u Zagrebu i dalje djelovao.<ref name="tšj">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/priznanje_ndh.pdf Tomislav Jonjić: Pitanje priznanja Nezavisne Države Hrvatske od Švicarske Konfederacije, Zagreb God. 31., br. 2., 261.-278. (1999)]</ref><ref name="voj" /> Sporazum o robnom i platnom prometu između NDH i Švicarske Konfederacije potpisan je u Zagrebu 10. rujna 1941.<ref name="tšj" /> |- |[[Datoteka:Flag of France.svg|22x20px]] [[Višijska Francuska]]||16. ožujka 1942.||[[Marionetska država]] Trećeg Reicha. Iako je imala konzulat u Zagrebu te je međusobno potpisan trgovački ugovor, također nikad nije priznala NDH. |- |{{ZD+X/V|VAT}}|| ||Vatikan nikad nije službeno priznao NDH, već je poslan legat koji je iz Zagreba u Vatikan slao prilično nepovoljna izvješća.<ref name="uspon">{{Citiranje časopisa |url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |title=Ivo Goldstein, Uspon i pad NDH, izlaganje |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717114852/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |archive-date=17. srpnja 2011. |access-date=5. listopada 2012.}}</ref> Isto tako, postojao je izaslanik vlade NDH pri Svetoj Stolici. Za razliku od NDH, Vatikan je održavao pune diplomatske odnose s [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavijom]], odnosno izbjegličkom vladom u Londonu, priznajući time kontinuitet Jugoslavije.<ref name="uspon" /> |- |{{ZD+X/A|ARG}}|| ||Argentina je održavala konzulat u Zagrebu<ref name="voj" /> i blagonaklono je djelovala prema NDH, ponajviše zbog mnogobrojne hrvatske dijaspore. No, nakon kasnijeg distanciranja od sila Osovine, nije se više razmišljalo o priznanju NDH. |- |{{ZD+X/Š|ŠVE}}|| ||Švedska je faktično priznala Hrvatsku, priznajući hrvatske putovnice i ne protiveći se hrvatskomu pristupu sporazumu o osnivanju dansko-njemačko-finsko-švedskog povjerenstva za zajednički postupak kod namirivanja potreba za drvom u zemljama Sjevernoga i Baltičkoga mora.<ref name="mat39">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 39.</ref> Imala je i konzulat u Zagrebu.<ref name="voj" /> Ipak, nikad nije službeno priznala NDH.<ref name="mat39" /> |- |{{ZD+X/P|POR}}|| ||Portugal je imao konzulat u Zagrebu,<ref name="voj" /> no kao neutralna zemlja nije htio priznati protektorat sila Osovine. |- |{{ZD|S|SRB NED}} [[Nedićeva Srbija|Srbija]]|| ||NDH je imala konzulat u Beogradu.<ref name="voj" /> Sporazum [[Hrvatska državna banka|Hrvatske državne banke]] sa [[Srpska narodna banka|Srpskom narodnom bankom]] o likvidaciji obveza iz prometa robe i kapitala nastalih prije 10. travnja 1941. godine.<ref> [[Hrvatsko jedinstvo]], Varaždin, 2. srpnja 1942., br.233, str. 5</ref> |- |} === Teritorij NDH === [[Datoteka:1941-1943 Axis occupation of Yugoslavia map - hr.svg|mini|desno|250px|NDH krajem 1941. Crta po sredini označava podjelu NDH na talijansku i njemačku okupacijsku zonu.]] [[Datoteka:GovernateOfDalmatia1941 43.png|mini|desno|250px|Podrobnije prikazano razgraničenje Italije i NDH u Dalmaciji. Zadar i Lastovo bili su dio Italije od 1922.]] [[Slavko Kvaternik]] je [[10. travnja]] [[1941.]] proglasio da će nova država zauzeti "cjelokupno povijesno područje" Hrvatske. [[NDH]] faktički nikada nije preuzela kontrolu nad svim prostorima na koje je pretendirala. Prilikom uspostave podrazumijevalo se da će nova država zauzeti cijelo dosadašnje područje [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] i ostatak Bosne i Hercegovine s granicom na Drini, kao i Boku Kotorsku. Pavelić je pretendirao i na područje [[Sandžak]]a i [[Novi Pazar|Novog Pazara]] zbog muslimanskog stanovništva, čak je tamo upućena i ustaška bojna koja je za svega dva dana zauzela čitav Sandžak, no Talijani su to otklonili.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 70.</ref> Područja Istre, Rijeke, Zadra i otoka Krka, Cresa i Lošinja bila su od [[1919.]] [[Rapallski ugovor|u sastavu Italije]] i na njih se nije računalo. Međimurje i [[Baranja|Baranju]], koja nije bila u sastavu [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], zaposjela je tijekom Travanjskog rata i [[10. srpnja]] [[1941.]] pripojila [[Kraljevina Mađarska]].<ref name="med">Kovačić</ref> NDH je bila podijeljena linijom na njemačku i talijansku interesnu zonu (sferu), određenu njihovim geopolitičkim i ekonomskim interesima. NDH nije kontrolirala čak ni veliki dio svog formalnog teritorija. Razlog tome bila je talijanska okupacijska vojna i civilna vlast u najvećem dijelu talijanske interesne sfere, kao i u [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkom pokretu]], koji je držao značajne dijelove NDH (pogotovo teže pristupačna brdska i planinska područja) pod svojom kontrolom. *Prvi ugovor o granici bio je potpisan s Njemačkom [[13. svibnja]] [[1941.]] i označio je hrvatsko-štajersku granicu kao granicu NDH i [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. *[[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] [[18. svibnja]] [[1941.]] NDH je ustupila Italiji veći dio Dalmacije te dijelove Gorskog Kotara i Hrvatskog Primorja. NDH je dobila izlaz na more u kotarevima Novi, Senj, Crikvenica, te općinama Karlobag i Kraljevica (prvobitno pripojenima Italiji) te na području od Omiša do Dubrovnika. U sklopu NDH ostali su otoci [[Brač]], [[Hvar]], [[Pag]], [[Šipan]], [[Šćedro]], [[Maun]], [[Lokrum]], [[Lopud]] i [[Koločep]]. Pavelićevo ustupanje Italiji područja s 400.000 stanovnika, velikom većinom Hrvata, izazvalo je ogorčenje ne samo među širim slojevima naroda, nego i među mnogim njegovim najbližim suradnicima.<ref name="hh" /> Nadalje, Rimskim ugovorima talijanska interesna zona u NDH podijeljena je na tri zone - prva je izravno priključena Italiji, dok su u ostale dvije Talijani vršili ''de facto'' ili ''de iure'' i civilnu i vojnu vlast, pogotovo nakon okupacije II. i III. zone [[7. rujna]] [[1941.]] *Granicu između NDH i [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]] tvorila je rijeka [[Drava]], no nije bila uređena ugovorom, jer se NDH nije htjela odreći [[Međimurje|Međimurja]].<ref name="med" /> Pavelić je prosvjedovao protiv okupacije, ali [[Treći Reich]] je stao na stranu Mađarske, budući da joj je obećao [[Trianonski sporazum|područja izgubljena 1918.]] kao nagradu za sudjelovanje u [[Travanjski rat|napadu na Jugoslaviju]].,<ref name="med" /> tako da je Međimurje ostalo pod mađarskom vlašću sve do oslobođenja 1945., kada ga zauzimaju jedinice [[NOVJ]]. Kako bi pokazala svoj stav prema mađarskoj okupaciji, NDH je osnovala i [[Velika župa Baranja|Veliku župu Baranja]] sa sjedištem u [[Osijek]]u, iako župa nije obuhvaćala nijedan dio [[Baranja|Baranje]]. *Granica prema [[Nedićeva Srbija|Srbiji]] označena je nakon konzultacija s Njemačkom zakonom donesenim [[7. lipnja]] [[1941.]] crtom stare granice između [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Kraljevina Srbija|Srbije]]. Istočni dio [[Srijem]]a je nominalno bio dijelom NDH, ali ga je iz vlastitih sigurnosnih i strateških razloga Treći Reich držao pod svojom upravom pod nazivom ''Ostsyrmien''. *Granica prema talijanskoj marionetskoj [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevini Crnoj Gori]] određena je [[27. listopada]] [[1941.]] dogovorom s Italijom. Time je Italija izravno priključila južni dio [[Konavle|Konavala]] s [[Prevlaka (zemljopis)|Prevlakom]] i mjestom [[Gruda]] anektiranom području [[Boka kotorska|Boke kotorske]]. [[Datoteka:Federalna Država Hrvatska.gif|mini|Hrvatska nakon pada Italije, rujan 1943.]]Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] NDH je službeno proglasila ugovore iz [[Rapallski ugovor|Rapalla (1920.)]] i [[Rimski ugovori (1941.)|Rima (1941.)]] nevažećima. Njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]] odobrio je NDH preuzimanje područja predanih Rimskim sporazumima.<ref name="rzhp">[http://hrcak.srce.hr/file/76380 Nikica Barić: Uspostava i djelovanje uprave NDH u dijelovima Dalmacije nakon kapitulacije Italije (rujan 1943. - studeni 1944.), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.31 No.1 Travanj 1999.]</ref> Stvarnu upravu preuzima u prvi mah [[Narodnooslobodilački pokret]], a zatim Nijemci koji potiskuju partizanske jedinice i zauzimaju većinu teritorija: NDH u [[Bitka za Split 1943.|21-dnevnim borbama u Dalmaciji]] uspijeva snagama od 30.000 Nijemaca pomoći s jednom jedinom ustaškom bojnom.<ref name="rzhp" /> [[11. rujna]] [[1943.]], ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] primio je poruku njemačkog konzula [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]] da NDH treba pričekati prije preuzimanja Istre, Kvarnera i ostalih područja iz Rapallskog ugovora. Naime, dan ranije je [[Treći Reich]] već uključio Istru, Rijeku, Kvarner i dijelove Hrvatskog primorja s Gorskim kotarom u svoju [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]]. Zadar su okupirale isključivo njemačke oružane snage, te je ostao formalno dio Mussolinijeve [[Talijanska Socijalna Republika|Talijanske Socijalne Republike]].<ref name="rzhp" /> Tako je formalno NDH pripala tek Dalmacija od Splita prema sjeveru, bez Zadra.<ref name="rzhp" /> No, i tu su joj Nijemci prepustili tek ograničene civilne funkcije.<ref name="rzhp" /> NDH je ulagala velike napore kako bi joj Nijemci barem formalno predali Konavle i [[Boka kotorska|Boku kotorsku]] te ih priključili NDH, no Nijemci to nisu dopustili zbog njihovog strateškog značenja.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/62401 Nikica Barić: Nezavisna Država Hrvatska i Boka kotorska nakon kapitulacije Kraljevine Italije u rujnu 1943. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3 Prosinac 2008.]</ref> ===Stanovništvo=== Područje na kojem je proglašena Nezavisna Država Hrvatska imalo je po popisu stanovništva iz [[1931.]] ukupno 6.020.000 stanovnika, a po proračunu [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] za [[1941.]] 6.869.000 (±1%). Međutim, od tog broja, koji se odnosi na područje na koje je NDH "polagala pravo", valja odbiti stanovništvo područja koja su 1941. bila pripojena Italiji i Mađarskoj. Na području [[Guvernatorat Dalmacija|Dalmacije]], koje je [[Rimski ugovori (1941.)|predano Italiji]], živjelo je oko 380.000 stanovnika,<ref>''cfr.:'' Davide Rodogno ''Il nuovo ordine mediterraneo'', ed. Bollati Boringhieri, Torino 2003.</ref> većinom [[Hrvati|Hrvata]], uz oko 15% [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]]. Treba također odbiti [[Međimurje]], koje je cijelo vrijeme postojanja NDH bilo pod [[Kraljevina Mađarska|mađarskom]] okupacijom. U odnosu na stanje u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]], NDH je izgubila područje na kojem je živjelo oko pola milijuna Hrvata, a dobila područje na kojem je uz Muslimane i Hrvate živjelo više od milijun [[Srbi u NDH|Srba]]. Poticana je [[kolonizacija]] [[Slavonija|Slavonije]] stanovništvom [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Lika|Like]], [[Hrvatsko zagorje|Zagorja]] i [[BiH|Bosne i Hercegovine]].<ref name="balta">I. Balta: ''Kolonizacija u Slavoniji od početka XX. stoljeća s posebnim osvrtom na razdoblje 1941. – 1945. godine'', Rad. Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 43/2001, str. 473</ref> Postojali su Uredi za kolonizaciju u gradovima Mostaru, Osijeku, Petrinji, Sarajevu, Srijemskoj Mitrovici i Zagrebu.<ref name="balta" /> Za vrijeme NDH objavljivani su razni podatci o površini i stanovništvu. Izvješću Državnog brojidbenog (statističkog) ureda koje donosi [[Hrvoje Matković]] nedostaje primjedba (što je iz navedenog broja očito) da je u površinu uračunata i cijela [[Dalmacija]], vjerojatno stoga što se u to vrijeme na nju još računalo kao teritorij NDH. Čini se da se kao najtočnije može uzeti službeno izvješće njemačkog ministarstva vanjskih poslova, budući da su izuzeti Dalmacija i Međimurje.<ref name="3reich" /> [[Datoteka:Hrvati Banovina Hrvatska NDH popis 1931.jpg|mini|300px|desno|Zemljovid "[[Hrvatsko državno pravo|povijesne Hrvatske]]" na koju je pretendirala NDH obzirom na udio Hrvata prema popisu iz 1931. Vidljive su granice [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Današnji [[Bošnjaci]] prikazani su kao Hrvati.]] {| {{prettytable}} ! !!Brojidbeni ured <br>([[Hrvoje Matković|Matković]])<ref name="Matković82">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 82.</ref>!!Brojidbeni ured <br>([[Ivan Košutić|Košutić]])<ref name="mjeseci">[[Ivan Košutić]]: ''49 mjeseci NDH'' 1. knjiga, 1997., SiP, Zagreb</ref>!!Njemački podaci<br>svibanj 1941.<ref name="fikreta">Fikreta Jelić-Butić, Ustaše i NDH 1941.-1945., Zagreb, 1977., str. 106.</ref><ref name="3reich" /> |- |[[Hrvati]]<br>Od toga [[Bošnjaci|Muslimani]]||4.817.000||4.868.831||4.000.000<br>700.000 |- |[[Srbi u NDH|Srbi]]||1.848.000||1.250.000||1.925.000 |- |[[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]]||145.000||170.000||150.000 |- |[[Mađari]]||70.000||69.000||70.000 |- |[[Slovenci]]||37.000||37.000||30.000 |- |[[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]]||/||40.000||40.000 |- |[[Česi u Hrvatskoj|Česi]] i [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaci]]||44.267||/||65.000 |- |'''Ukupno'''||'''6.966.729'''||'''6.474.331'''||'''6.285.000''' |} == Unutarnja politika == === Rasni i represivni zakoni === [[Datoteka:Rasni_zakoni_NDH.webp|mini|Rasni zakoni u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]]] Već 17. travnja, NDH vlasti uvode ''Zakonsku odredbu za obranu naroda i države'', kojom ozakonjuju teror.<ref name=":2">{{Citiranje časopisa |last=Blažević |first=Robert |last2=Alijagić |first2=Amina |date=2010-12-20 |title=ANTIŽIDOVSTVO I RASNO ZAKONODAVSTVO U FAŠISTIČKOJ ITALIJI, NACISTIČKOJ NJEMAČKOJ I USTAŠKOJ NDH |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=95420 |journal=Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci |language=hr |volume=31 |issue=2 |pages=903-904 |issn=1330-349X}}</ref> Odredbom se utvrdilo da svatko „tko na bilo koji način povrijedi čast i životne interese hrvatskog naroda ili na bilo koji način ugrozi opstanak NDH ili državne vlasti, pa makar djelo i ostalo samo u pokušaju, čini se krivcem zločinstva veleizdaje“ i „tko se učini krivcem…. ima ga stići kazna smrti“.<ref name=":2" /> Uvedena je i ''Zakonska odredba o priekim sudovima'', sa samo jednom kaznom – smrtnom.<ref name=":2" /><ref name="crohis" /> Prijeki sud za Zagreb proglašen je već 27. svibnja 1941. U početku Židovi i Srbi su bili glavne žrtve prijekih sudova, no ubrzo su počeli pristizati i svi oni koji su izražavali nezadovoljstvo ustaškim režimom ili su bili osumnjičeni kao pripadnici komunističke partije. Pred prijeke sudove je „stavljen i onaj ... koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem i širenjem knjiga, novina“ izvrgava ruglu tadašnji poredak, govori protiv NDH, poglavnika, itd. Potom i „onaj koji sluša zabranjene radio-stanice (prije svega BBC) ili koji širi vijesti s takvih stanica“<ref name=":2" /> Odmah su slijedili i antižidovski rasni zakoni: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'' i ''[[Državljanstvo NDH|Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskoga naroda]]'' od 30. travnja 1941. godine, koja je i u samom nazivu povezivala pojam "krvi" s čašću nacije,<ref name=":7">{{Citiranje časopisa |author=Boško Zuckerman |date=2010-12-15 |title=Prilog proučavanju antisemitizma i protužidovske propagande u vodećem zagrebačkom ustaškom tisku (1941-1943) |url=https://hrcak.srce.hr/63336 |journal=Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |language=hr |volume=42 |issue=1 |pages=355–385 |accessdate=2020-12-18}}</ref><ref name="crohis" /> te ''Naredba o ustrojstvu djelokruga rada rasnopolitičkog povjerenstva'' od 4. lipnja 1941. godine. Tim zakonima definiralo se tko je Židov u NDH, a svim pripadnicima ne-arijevskih naroda oduzeta su građanska prava, kao na primjer Židovima i Romima.<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |year=2016 |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=115}}</ref> Do kraja travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti primijenili slične mjere u Njemačkoj, ustaše su uvele obvezu isticanja rasnih oznaka (obično Davidove zvijezde) svim pripadnicima židovskog naroda u Hrvatskoj. 10. listopada 1941. NDH vlasti su donijele zakon o nacionalizaciji kojom su konfiscirale svu židovsku imovinu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |year=2016 |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=170}}</ref> Ustaše su donijele i mnoge druge rasne zakone usmjerene protiv Židova i Roma, koji su postali politička osnova za provođenje [[Genocid u NDH|genocida]] nad tim narodima. Jedan od vodećih ideologa ustaškog pokreta i ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] u govoru 27. lipnja 1941. sažeo je genocidne nakane vodstva NDH: {{Quote box|width=100%|align=right|bgcolor=blue|quote=Hrvatski se narod mora očistiti od svih elemenata, koji su za taj narod nesreća, koji su tome narodu tuđi i strani, koji u tom narodu rastvaraju njegove zdrave snage, koji su taj narod kroz desetljeća i stoljeća gurali iz jednog zla u drugo. To su naši Srbi i naši Židovi. |source=M. Lorković, 1941.<ref>Hrvatski narod, 28. VI 1941.</ref><ref>Yeomans, str. 16.</ref>}} Dok su prema većini manjina - Srbima, Židovima, Romima, Slovencima<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5890 |title=JUSP Jasenovac, Slovenci u KCL Jasenovac |journal= |access-date=25. ožujka 2013. |archive-date=28. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120328200628/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5890 |url-status=dead }}</ref> i drugima provođene oštre mjere terora, deportacije, represije i diskriminacije, [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] su bili povlaštena nacionalna manjina, što je bilo osigurano nizom zakona i propisa. Zakonom donesenim 30. listopada 1941. Nijemcima se priznaju neograničena prava s obzirom na uporabu njemačkog jezika i zastave u NDH.<ref name="sbplus">[http://www.sbplus.hr/kultura/povijest/izvod_iz_iskaza_mile_budaka_1945_i_dio/default.aspx#.UcoqeZz9Xi6 Izvod iz iskaza Mile Budaka 26. svibnja 1945. (I. dio), sbplus.hr; prema ''Mile Budak – portret jednog političara'', Ivo Petrinović, Split, 2002.]</ref> Iako je upitno je li postala dio ustaške ideologije, u nekim slučajevima od strane [[Pavelić]]a i države poticana je stara [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|teorija o gotskom podrijetlu Hrvata]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/62394 Mario Jareb: ''Jesu li Hrvati postali Goti? Odnos ustaša i vlasti Nezavisne Države Hrvatske prema neslavenskim teorijama o podrijetlu Hrvata'', Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3, Prosinac 2008.]</ref> Time se željelo distancirati Hrvate od [[Slaveni|Slavena]] (koje su [[nacisti]] smatrali rasno inferiornima) i ujedno dokazati da su Hrvati, zapravo, germanskog podrijetla. U Hrvate su istovremeno ubrajani i [[BiH|bosanskohercegovački]] i [[Sandžak|sandžački]] [[Muslimani (narod)|muslimani]], koji su smatrani najčišćim dijelom hrvatskog naroda zbog relativne izolacije od stranih utjecaja tijekom stoljeća. === Sustavni teror nad stanovništvom === Osnovni princip ustaškog djelovanja bio je da će NDH biti država jedne nacije (hrvatske) i dviju religija (katoličke i muslimanske). Najveća prepreka ka realizaciji tog cilja bilo je srpsko stanovništvo pravoslavne vjere koje je u travnju 1941. brojalo nekih 1,820.000, to jest oko 30% ukupnog stanovništva NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Kao državi jedne nacije, Srbi, zajedno sa Židovima i Romima, su bili su stavljeni van zakona, te su uskoro NDH vlasti počele provoditi sustavnu genocidnu politiku protiv sva ta tri naroda.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Kako bi provodili genocidne mjere protiv Srba, Židova i Roma, ustaše su uveli drakonske mjere tako široke primjene, da su i sami Hrvati postali njihove žrtve. Povjesničar Tomasevich pise da “Hrvati nikad u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj legaliziranoj administrativnoj, policijskoj i sudskoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme ustaškog režima.”{{sfn|Tomasevich|2002|p=432-432}} Za provedbu represalia Pavelić je 10. svibnja 1941. stvorio Ustašku miliciju čije su vodstvo preuzeli ustaški emigranti. Povrh toga, nastale su i tzv. "divlje" ustaške oružane postrojbe. Obje vrste postrojbi ubrzo su stekle iznimno loš glas zbog terorističkih akcija protiv Srba, Židova, Roma i hrvatskih protivnika režima.{{sfn|Tomasevich|2001|p=340-341}} U kolovozu 1941. godine, neposredno pod Pavelićem, stvorena je Ustaška nadzorna služba (UNS), posebno partijsko tijelo za suzbijanje protuustaškog djelovanja, sa 3 glavna odjela - Ustaška policija, Ustaška obavještajna služba i Ustaška obrana.{{sfn|Tomasevich|2001|p=341}} UNS je upravljao i svim NDH koncentracijskim logorima. Genocide nad Židovima i Romima u cijelosti (među Romima) ili velikom većinom (među Židovima) izvršile su NDH vlasti u državnim koncentracijskim logorima. Masovni pokolji Srba započeli su več krajem travnja 1941., a nastavljeni su u svibnju. Teror nad Srbima se dodatno razmahao nakon što se Pavelić sastao s Hitlerom 6. lipnja 1941.{{sfn|Tomasevich|2001|p=397-398}} Potom su ustaške vlasti ukinule sva ograničenja za progon Srba, a ustaše su u divljim pohodima pobili veliki broj Srba, ostale tjerali u logore gdje su zlostavljali i ubijali.{{sfn|Tomasevich|2001|p=398}} Ustaški vrh je ispočetka izrazito velike ovlasti povjerio svojim stranačkim predstavnicima - logornicima - koji su na lokalnoj razini naređivali civilnim vlastima kako su htjeli. Mnogi od njih su poticali protusrpski teror, okupljajući oko sebe naoružane pobornike ustaškog pokreta - tzv. divlje ustaše, uglavnom osobe sklone kriminalu<ref>[http://hrcak.srce.hr/2827 "Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945."], Nikica Barić, POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. Pristupljeno 25. lipnja 2021., str. 162-163</ref> - te su njihovo nasilje i nerijetka ubojstva Srba izazivala kod te etničke zajednice dodatni strah i revolt. Nakon izbijanja masovnih [[Ustanak u Hercegovini 1941.|ustanaka Srba u Hercegovini]] i [[Dan ustanka naroda Hrvatske|u drugim dijelovima NDH]] u lipnju i srpnju 1941., u kolovozu 1941. god. Ante Pavelić poduzima korake radi ograničavanja utjecaja ustaških logornika, čija je djelatnost prouzročila opasni nered u državi, te je naredio prekid djelovanja [[Divlje ustaše|divljih ustaša]]. Prijeki sudovi su narednih mjeseci - prema izričitim i pisanim uputama samog Ante Pavelića - nerijetko na smrt osuđivali one ustaše koji su se ipak počinjali ubojstva i nasilja nad civilima.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345951 "Banja Luka 1941.-1942./1943. godine: previranja unutar vlasti Nezavisne Države Hrvatske"], Nikica Barić, Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XIII No. 25-26 (1-2), 2018. Pristupljeno 25. lipnja 2021.</ref> Na području Velike župe Psat i Krbava koja je obuhvaćala područja Like i zapadne Bosne u kojima je bilo osobito mnogo ustaškog terora, nakon smjene ustaških dužnosnika koji su poticali protusrpski teror, on je od rujna 1941. prestao. Međutim su ondje (i drugdje) već bile nastale ustaničke postrojbe, koje će i kasnijih godina nastaviti s oružanom borbom protiv NDH.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=352621 "Ustroj civilnih i vojnih tijela vlasti NDH u Velikoj župi Krbava i Psat sa sjedištem u Bihaću 1941.-1942. godine"], Franjo Jurić, Zbornik Janković, Vol. IV No. 4, 2019., str. 379-382, 384-385</ref> Njemački historičar [[Alexander Korb]] 2010. god. iznosi da, nakon što je u proljeće i ljeto bilo na području NDH u ustaškom teroru pobijeno oko 100.000 Srba (ne postoje dokazi da je ta ubijanja izričito zapovjedio ustaški vrh, navodi Korb), taj protusrpski teror uglavnom obustavljen do kraja 1941. godine; međutim je na drugoj strani nastao teror - osobito četnika - protiv Hrvata i Muslimana, te je samo u Istočnoj Bosni u četničkim pokoljima pobijeno do kraja 1942. godine oko 100.000 Muslimana.<ref name=":5">[https://www.academia.edu/3443114/Understanding_Usta%C5%A1a_violence_2010_ Alexander Korb (2010) "Understanding Ustaša violence"], Journal of Genocide Research, 12:1-2, 1-18, str. 2-12. Pristupljeno 15. kolovoza 2021.</ref> Za razliku od tih tvrdnji Korba, hrvatski demograf Vladimir Žerjavić je izračunao da je sve ukupno tokom cijelog rata u NDH stradalo 75.000 Muslimana, te procjenjuje da su četnici odgovorni za 33.000 muslimanskih žrtava, od kojih 20.000 civila.{{sfn|Geiger|2012p=117}} Tomasevich piše da su NDH vlasti sprovodile sustavnu genocidnu politiku ka Srbima, u državnim NDH koncentracijskim logorima i drugjee, te unatoč tome sto su se masovna ubojstva Srba umanjila s početkom 1943. - zbog pritiska Nijemaca i drugih razloga – teror protiv Srba je nastavio i nakon toga. === Koncentracijski logori === {{Glavni|Ustaški sabirni logori}}Ustaške vlasti su ubrzo nakon proglašenja NDH počele izvoditi sustavnu genocidnu politiku protiv Srba, Židova i Roma, te represalije nad Hrvatima i drugima koji su se suprotstavili politici NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}} Već 15. travnja 1941., samo pet dana od stvaranja NDH, ustaše su formirale prvi koncentracijski logor ''[[Danica (logor)|Danica]]'', kraj Koprivnice.<ref name=":8">{{Citiranje weba |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |accessdate=2020-12-18 |work=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> U Zagrebu su u svibnju 1941. uhitili 165 židovskih omladinaca, članova sportskog kluba ''[[Makabi (Zagreb)|Makabi]]'' te ih poslali u ''Danicu -'' ustaše su kasnije ubile sve osim troje. Povjesničar [[Zdravko Dizdar]] procjenjuje da je kroz logor ''Danica'' prošlo 5.600 zatvorenika. Od 3.358 zatvorenika Danice koje je Dizdar uspio identificirati imenom, njih 2.862 (to jest 85%) ustaše su kasnije likvidirale u NDH logorima [[Sabirni logor Jadovno|Jadovno]] i Jasenovac. Većina su bili Srbi, ali bilo je i na stotine Židova te nešto Hrvata.<ref name=":8" /> U lipnju 1941., uspostavljen je novi sustav NDH koncentracijskih logora, Gospić-Jadovno-Pag. Ustaški izvori navode da su u te logore poslali 28.700 osoba tijekom ljeta 1941. godine.<ref name=":9">{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |title=The Holocaust in Croatia |isbn=978-0-8229-4451-5 |location=Pittsburgh, Pa. |pages=265}}</ref> Od tih 28.700 osoba ustaški izvori pokazuju da ih se samo 4.000 vratilo nakon što su Talijani prisilili ustaše da te logore zatvore i povuku se s tog područja jer su masovna ubojstva ustaša izazivala snažan revolt među domaćim stanovništvom. Nakon što su stanovnici Talijanima prijavili zagađenje pitkih izvora zbog velikog broja leševa koji su trunuli po Velebitu, Talijani su poslali službu saniteta da provede istragu. Istraga opisuje veliki broj jama i masovnih grobnica u kojima je prema njihovim procjenama skončalo 12.000 ljudi. U [[Logor Slana na Pagu|koncentracijskom logoru Slana]] na otoku Pagu iskopali su masovnu grobnicu sa skoro 800 leševa, većina žene i djeca, od kojih je najmlađe imalo samo 5 mjeseci.<ref name=":9" /> Većina žrtava u ovim logorima bili su Srbi, ali među njima je bilo 2.000-3.000 Židova. Sustavna genocidna politika NDH je kasnije dosegnula svoj vrhunac u [[Koncentracijski logor Jasenovac|koncentracijskom logoru Jasenovac]], u kojem je bilo od 80.000 do 100.000 žrtava,<ref name=":28">{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - PITAJU NAS |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |accessdate=2021-01-05 |work=www.jusp-jasenovac.hr |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead }}</ref> od kojih su većinu činili žene i djeca.<ref>{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |accessdate=2020-12-18 |work=www.jusp-jasenovac.hr}}</ref> === Rasna i etnička politika === ==== Odnos prema Srbima ==== {{glavni|Srbi u NDH}} [[Slika:Ustaše order for Jews and Serbs to leave-1941.jpg|mini|200px|Naredba Srbima i Židovima da napuste sjeverni dio Zagreba]] Na području NDH Srbi su činili oko 30 posto stanovništva. Iako je glavnina stranaka Srba u Hrvatskoj godinama surađivala s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om u borbi protiv centralizma, prilikom uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] dio Srba pokazuje nespremnost na život u državi u kojoj su većina Hrvati.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/48435 Srpski kulturni klub i Banovina Hrvatska, Krešimir Regan, LZMK, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.2 Listopad 2008.]</ref> No, ustaški pokret je i prije imao radikalno protusrpske stavove. Srbe su u cjelini smatrali krivima za nasilja [[Kraljevina Jugoslavija|jugoslavenskog režima]]. Povjesničar Tomašević - koji navodi da je neprimjerena politika srpskih vladajućih krugova, koja je uključivala nepriznavanje makedonske nacije i nepoštivanje hrvatskih nacionalnih prava i interesa, te koja je uključivala represiju i ubojstva protiv pripadnika HSS-a, a još više protiv komunista i ustaša "onemogućile istinsku konsolidaciju međuratne jugoslavenske države". Međutim ustaške tvrdnje (s kojima su kasnije pokušavale opravdati svoju politiku prema Srbima) da su prijeratne vlasti ubile tisuće Hrvata jednostavno neistinite, jer nitko nije identificirao ni par stotina, a kamoli tisuća hrvatskih žrtava.{{sfn|Tomasevich|2002|p=17, 22-35, 451-452}} Dok su Hrvati u Kraljevini bili podvrgnuti represiji, ustaška politika prema Srbima u NDH bila je genocidne naravi i potpuno nesrazmjerna ranijim protuhrvatskim mjerama, kako po prirodi tako i po obimu.{{sfn|Tomasevich|2002|p=451-452}} Povrh toga NDH je sprovodio sustavne genocide nad Židovima i Romima, a i sami Hrvati nikada u svojoj povijesti nisu bili izloženi takvoj brutalnosti i zlostavljanju kao za vrijeme ustaškog režima.{{sfn|Tomasevich|2002|p=432}} Stabilnosti stanja nije pomoglo ni djelovanje četničkog pokreta - čije su organizacije postojale posvuda gdje je bilo Srba<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=Osnivanje i djelatnost četničkih udruženja na području slavonskobrodskog kotara u razdoblju Kraljevine Jugoslavije |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14638 |journal=Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol. 2 No. 1, 2002. |pages=str. 81-83 |accessdate=2019-04-08}}</ref> - u vrijeme raspada Kraljevine Jugoslavije i uspostave vlasti NDH: bilježi se već u tim tjednima znatan broj ubojstava nenaoružanih osoba od strane nekih postrojbi jugoslavenske vojske<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=Bjelovarski ustanak od 7. do 10. travnja 1941. |url=https://hrcak.srce.hr/19060 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 39 No. 3, 2007. |pages=606-606 |accessdate=2019-04-08}}</ref> i četnika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/cetnicki-zlocini-u-hrvatskoj-u-drugom-svjetskom-ratu-1941-1945-996 |title=Četnički zločini u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu (1941.-1945.) |author=Zvonimir Despot |date=2012-03-20 |publisher=Večernji list |accessdate=2019-04-08}}</ref> Međutim Tomasevich piše da se u svim tim slučajevima radilo o sukobima između povlačeće jugoslovenske vojske i pobunjenih hrvatskih jedinica koje su se postavile na ustašku stranu tokom nacističkog napada na Jugoslaviju. Djetaljni izvještaji u ustaškim novinama iz tog doba navode da je bilo par ducet hrvatskih vojnih i civilnih žrtava u takvim vojnim sukobima, te ne navode nikakve pokolje. Tek više no godinu dana kasnije je ustaška propaganda objavila tvrdnje o tobožnjim pokoljima 25 hrvatskih civila, za koje Tomasevich kaze da nema nikakvih dokaza.{{sfn|Tomasevich|2001|p=404-406}} '''Pripreme na progon Srba''' NDH režim vodio je sustavnu genocidnu politiku nad Srbima, s ciljem potpunog zatiranja Srba, putem protjerivanja, masovnih ubojstva i prisilnim prijelazima na katoličanstvo.{{sfn|Tomasevich|2002|p=431-460}} Nakon uspostave NDH, ustaški su dužnosnici odmah počeli davati oštre izjave protiv Srba, predstavljajući sve Srbe u NDH kao prvorazrednu prijetnju i prizivajući njihov nestanak ili asimilaciju,<ref>''Hrvatska krajina'', br. 18., 30. svibnja 1941.; cit. u: Dulić, Tomislav: "Rethinking violence: mass murder in Croatia", str. 155., u ''The Routledge History of Genocide'' (2015.) ur. Cathie Carmichael i Richard C. Maguire {{citat|Uskoro...više neće biti Srba (...) naredio sam drastične mjere za njihovo potpuno ekonomsko uništenje i nove [zapovijedi] slijede za njihovo potpuno uništenje|[[Viktor Gutić]], 29.5.1941.)}}</ref><ref>''Hrvatski narod'', 24. VI. 1941. {{citat|Srbi i Židovi niti mogu biti, niti će ih biti, jer zato jamči hrvatska vojska i hrvatske ustaše.|Aleksandar Seitz, 23.6.1941.)}}</ref><ref name="str.180.">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 180.{{citat|Ova država, ova naša domovina mora biti hrvatska i ničija više. I zato oni, koji su došli ovamo, ti treba i da odu!|Ministar [[Milovan Žanić]] na skupu u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]}}</ref><ref>[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 180. str.{{citat|Mi imamo ne samo pravo, nego i dužnost tražiti od ovdašnjeg pravoslavnog življa, da taj živalj uvidi, što jest i da se prema tome snađe. Imamo zato pravo govoriti, ako je tko Srbin ima Srbiju, i to je njegova domovina.|Ministar [[Mile Budak]] na skupu u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]}}</ref> a ubrzo su počeli i prvi progoni. Srpska narodna manjina stavljena je na udar diskriminacijskih zakona, iako je dio uglednih Srba isprva nudio suradnju novoj vlasti.<ref name="he" /> Na udaru su se među prvima našli kolonisti iz Srbije (uglavnom srpski veterani iz I. svjetskog rata), koje su jugoslavenske vlasti bile naselile na zemlji oduzetoj veleposjednicima u Slavoniji: 19. travnja 1941. godine objavljena je Zakonska odredba o nekretninama tzv. dobrovoljaca, kojom se od njih zemlja oduzima zemlja bez naknade, a njima zapovijeda da napuste NDH. Potom se nastavilo s protjerivanjem svih Srba koji su se na teritorij kojega je obuhvatila NDH naselili nakon 1900. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=http://centar.ius.bg.ac.rs/download/Pravni_poredak_NDH_l.pdf |title=PRAVNI POREDAK NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE |author=Boris Begović Zoran S. Mirković (urednici) |year=2018 |language=srpski |publisher=UNIVERZITET U BEOGRADU – PRAVNI FAKULTET |accessdate=2021-04-06}}</ref> Već tijekom prvih mjeseci donesene su brojne zakonske odluke koje su bile usmjerene protiv Srba: otkazi iz javnih službi, morali su napustiti sjeverni dio [[Zagreb]]a,<ref>Naredba za evakuaciju Srba u Zagrebu koji stanuju u određenim sjevernim dijelovima grada, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85, 8. svibnja 1941. str. 3</ref> Zagrebom su se mogli kretati samo danju,<ref>Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo danju, [[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], br. 85., 8. svibnja 1941. str. 3)</ref> određeno je da moraju nositi oznake sa slovom "P" za ''pravoslavni'' (to nije vrijedilo za Bugare, Rumunje, Ruse i druge pravoslavce u NDH),<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |title=Veljko Đ. Đurić: Srbi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji 1941-1944. godine. Viđenje kroz sudbine sveštenoslužitelja, str. 156 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721100357/http://www.cpi.hr/download/links/hr/7126.pdf |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=22. studenoga 2012.}}</ref> naziv vjere je promijenjen iz [[Srpska pravoslavna crkva|srpsko-pravoslavna]] u ''grčko-istočna'', zabranjena je [[ćirilica]].<ref>Zakonska odredba o zabrani ćirilice s Provedbenom naredbom Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski narod, svibanj 1941.</ref><ref>[http://www.novossti.com/2010/02/ndh-na-zivotu/ NDH na životu, Milorad Pupovac, Novosti-samostalni srpski tjednik, broj 530., 12. veljače 2010.]</ref> '''Protjerivanje''' Njemački predstavnik u NDH [[Siegfried Kasche]] je 4. lipnja 1941. god. obavijestio [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]] da su Nijemci donijeli odluku o prisilnom iseljavanju 260.000 Slovenaca iz dijelova Slovenije pripojenih Trećem Reichu. Kvaternik i NDH vlasti predložile su Nijemcima da umjesto da protjeraju Slovence u Srbiju, protjeraju ih u NDH, a NDH će zauzvrat isto toliko Srba protjerati u Srbiju.{{sfn|Tomasevich|2002|p=442}} Kasche i Kvaternik su tada dogovorili da će katolički svećenici i 35.000 Slovenac biti deportirani u NDH, dok će NDH u Srbiju deportirati isti broj pravoslavnih svećenika i Srba. Povrh toga Nijemci su pristali na ustaške zahtjeve da protjeraju dodatnih 30.000 Srba doseljenih iz Srbije, kojima NDH nije htjela priznati status svojih državljana. [[Datoteka:Serbs expelled from Croatia, July 1941.jpg|mini|lijevo|200px|Srbi napuštaju svoje domove. Vlasti NDH su vrlo brzo nakon proglašenja potpisale sporazum o razmjeni stanovništva s [[Treći Reich|Trećim Reichom]] po kojem će Nijemci deportirati Slovence iz pripojene Slovenije u NDH, a NDH će deportirati Srbe sa svog područja u [[Nedićeva Srbija|Srbiju]].]]Državno ravnateljstvo za ponovu NDH sprovodilo je preseljavanja Slovenaca u NDH i preseljavanja Srba u Srbiju.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} Deportacije Srba obavljane su noću, ljudima je davano najviše 30 minuta da se spreme. Smjeli su ponijeti samo 50 kg osobnih stvari te novac i manje vrijednosnice. Nisu smjeli prodati svoj posjed ili drugu imovinu. Svu tu imovinu Srba NDH vlasti su nacionalizirale bez odštete.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} NDH vlasti su prvo protjerale istaknute ljude - oni sa znatnom imovinom ili potencijalni vođe, jer se time moglo zaplijeniti više imovine, a preostalim srpskim življem, lišenim vođa, lakše manipulirati. S tim ciljem do rujna 1941. protjerano je i 335 svećenika, ili oko polovice klera SPC. Deportirane Srbe ustaške vlasti prebacivale su u sabirne logore, odakle su ih vlakovima odvozili u Srbiju. Tokom deportacije ustaše su ljudima otimale i preostalu imovinu i novac, fizički ih zlostavljali, ponekad ubijali, kao u logoru u Slavonskoj Požegi, gdje su 26. kolovoza 1941. ustaše ubile 435 Srba.{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}}<ref>{{Citiranje weba|last=Kramer|first=Slavko|year=2015|title=SLOVENSKI IZGNANCI V NEODVISNI DRŽAVI HRVAŠKI|p=443 |url=http://www.slovenci-zagreb.hr/wp-content/uploads/2017/02/Slovenski_izgnanci_v_NDH.pdf|url-status=live|publisher=Svet slovenske narodne manjšine Mesta Zagreb}}</ref> Dok službeni NDH dokumenti navode svega 15.000.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-982X/2012/0038-982X1202001S.pdf |title=ORGANIZIRANO MASOVNO PRISILNO ISELJAVANJE SRBA IZ HRVATSKE 1941. GODINE |author=Filip Škiljan |publisher=Stanovništvo 2/2012 |accessdate=2021-05-07}}</ref><ref>, ''Historijski zbornik'', br. 14, Zagreb, 1956, str. 126.</ref> do 17.000 protjeranih Srba,{{sfn|Tomasevich|2002|p=445}} njemački vojni izvještaji pokazuju da su ustaše povrh toga ilegalno protjerale daleko više ljudi. Tako Siegfired Kasche, koji je pregovarao sporazum od 4. lipnja i promatrao njegovu provedbu u NDH, piše da su do rujna 1941. NDH vlasti u Srbiju, u legalnim i ilegalnim transportima deportirale ukupno 118.110 ljudi". Zauzvrat, Nijemci su do tada deportirali svega 9.343 Slovenaca u NDH.{{sfn|Tomasevich|2002|p=445}} Planove o organiziranom preseljavanju je omelo izbijanje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] u srpnju 1941., te su posve obustavljeni odlukom Nijemaca u listopadu 1941. No i nakon toga ustaše su nastavile protjerivat Srbe, a mnogi su i pobjegli zbog ustaškog terora. Opće je prihvaćeno, da je oko 200.000 Srba protjerano ili izbjeglo iz NDH.<ref>Škiljan, op. cit.</ref>{{sfn|Tomasevich|2002|p=446}} '''Masovna ubojstva Srba''' Usporedno s deportacijama i zakonskim podređivanjem Srba, ustaške vlasti su počele kampanju uništenja. Prvi masovni [[Pokolj u Gudovcu|pokolj]] dogodio se u [[Gudovac|Gudovcu]] pokraj Bjelovara 28. travnja 1941., gdje su ustaše strijeljali između 184 i 196 bjelovarskih Srba. Uslijedili su masakri u [[Pokolj u glinskoj crkvi|Glini]] (300-400 ljudi){{sfn|Goldstein|2013|p=135}} i drugim većinskim srpskim mjestima; 15-ak viđenijih Srba iz Banja Luke, među kojima i episkop Platon Jovanović, uhićeno je 5. svibnja te strijeljano. Ustaške postrojbe pod komandom [[Vjekoslav Luburić|Maksa Luburića]] svibnja 1941. su počinile brojne pokolje u Lici i na Kordunu – u Blagaju (400 ubijenih civila),<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Slavko|url=https://books.google.com/books?id=tPCrbVJNvWUC&newbks=0&hl=en|title=1941: The Year That Keeps Returning|date=2013-11-05|publisher=New York Review of Books|isbn=978-1-59017-700-6|language=en|p=119}}</ref> Gornjoj i Donjoj Suvaji (173 ubijenih civila, većinom žene, djeca i starci, uz silovanja i seksualnu mutilaciju žena),{{sfn|Goldstein|2013|p=155}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Adriano|first=Pino|url=https://books.google.com/books?id=Wf4OEAAAQBAJ&newbks=0&hl=en|title=Nationalism and Terror: Ante Pavelić and Ustasha Terrorism from Fascism to the Cold War|last2=Cingolani|first2=Giorgio|date=2018-03-10|publisher=Central European University Press|isbn=978-963-386-207-0|language=en|p=193}}</ref> Osredcima (pokolj 30 staraca i starica),<ref>{{Citiranje knjige|last=Bergholz|first=Max|url=https://books.google.com/books?id=nsh1DQAAQBAJ&newbks=0&hl=en|title=Violence as a Generative Force: Identity, Nationalism, and Memory in a Balkan Community|date=2016-11-29|publisher=Cornell University Press|isbn=978-1-5017-0643-1|language=en|p=110}}</ref> Bubnju (prema ustaškim izviještajima poklali 152 civila),{{sfn|Bergholz|2016|p=115}} Boričevcu (63 civila, među njima 10-oro djece).{{sfn|Goldstein|2013|p=156}} Do kraja srpnja ustaše su samo u Lici pobile oko 1.800 Srba.{{sfn|Adriano|Cingolani|2018|p=193}} Već tijekom svibnja i lipnja [[ustaše]] odvode poznate i utjecajne muškarce [[Srbi|srpske]] nacionalnosti i [[Komunistička partija Hrvatske|komuniste]] u internaciju po raznim logorima diljem NDH. Većina tih ljudi svoj će kraj dočekati u [[Logor Jadovno|logoru Jadovno]] koji je osnovan u Lici krajem lipnja. U nešto manje od dva mjeseca funkcioniranja, logor Jadovno, kao i njegove okolne jame, postat će poprištem zločina nevjerojatnih razmjera. U ta je dva mjeseca ubijeno, prema nekim procjenama, otprilike 13.000 ljudi, od ukupno 24.000 ljudi koliko je ubijeno u logorskom sustavu [[Gospić]] – [[Velebit]] – [[Pag]] čiji je Jadovno bio dio.<ref name="GOLD">[[Slavko Goldstein]], ''1941.: godina koja se vraća'', Historiae, knj. 8 (Zagreb: Novi Liber, 2007), str. 240.</ref> Brojni pokolji sprovedeni su i u drugim djelovima NDH. Mostarski biskup [[Alojzije Mišić]], u pismu kojeg je [[7. studenoga]] 1941. poslao nadbiskupu [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepincu]] opisivao je zločine koje su ustaše počinile samo u prvih šest mjeseci rata nad pravoslavnim stanovništvom u djelu Hercegovine: {{citat|Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Tomo Vukušić |title=MOSTARSKI BISKUP ALOJZIJE MIŠIĆ (1912.-1942.) ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (II.) Prilog proučavanju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa* |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130 |date=2006-09-21 |journal=Crkva u svijetu : Crkva u svijetu |volume=41 |issue=3 |pages=326–341 |language=hr |accessdate=2020-12-18}}</ref>|Alojzije Mišić}} General [[Vladimir Laxa]] nakon operacije radi gušenja [[Ustanak u Hercegovini 1941.|Ustanka Srba u Hercegovini]] iz lipnja 1941. god. iznosi ocjenu o razlozima ustanka, izvješćujući da tamošnji ustaše "... vjerovahu, da su svoju zadaću izvršili krvoprolićima, a ne misle, da su uklonili samo jedan dio ljudi, a naprotiv najveći dio srpskog pučanstva iz straha pobjegao je s oružjem u krševe, planine i šume, riješen da radi umre smrću dostojnom čovjeka, nego da bude kod kuće zlostavljen i tučen bez svijesti. Najvećim dijelom ustaše snose krivicu za sadašnje nemire, koji nemiri moraju biti u klici ugušivani od mlade Hrvatske vojske." Vojskovođa Slavko Kvaternik potom u rujnu 1941. godine naređuje oštar obračun protiv tzv. [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] navodeći da "to nisu ustaše, nego divljaci i pljačkaši, koji zaslužuju da se - kao i [[Četnici u NDH|četnici]] - "stave pred prieki sud". Iako je vrh NDH krajem 1941. godine poduzeo mjere da se teror protiv Srba umanji i osigura sigurnost pripadnika te etničke zajednice, samovolja ustaša je i nadalje štetila općem stanju sigurnosti u NDH i odmagala konsolidaciji stanja u državi.<ref>[http://hrcak.srce.hr/2827 "Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945."], Nikica Barić, POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. Pristupljeno 15. lipnja 2021., str. 162-163</ref> Međutim, Tomasevich navodi da je od samog početka najveći dio ustaškog terora nad Srbima bio sproveden kao dio državno-osmišljene politike NDH režima.{{sfn|Tomaseivch|2001|p=406}} Masovna ubojstva Srba su se smanjila od početka 1943. nadalje, prije svega zbog porasta partizanskog otpora, pritiska Nacista na ustaše da smanje teror koji je poticao otpor, kolaboracije četnika s Taljanima i Nijemcima, te dogovora između ustaša i četnika koji su vidjeli partizane kao svoje zajedničke neprijatelje.{{sfn|Tomasevich|p=408}} No ustaška ubojstva Srba od strane zvaničnih NDH vlasti su se nastavila i nakon 1941. Tako su ustaše samo u Jasenovcu tokom 1942. godine istrijebile 34.092 Srba, te 8.377 dodatnih Srba u istom logoru tokom 1943.-1945.<ref>{{Citiranje weba|title=JUSP Jasenovac - Poimenični popis žrtava|url=http://www.jusp-jasenovac.hr/default.aspx?sid=6284|access-date=2022-02-05|website=www.jusp-jasenovac.hr}}</ref> I pokolji na terenu su isto nastavili. 6.-9. veljače 1942, zvanične ustaške postrojbe su poklale 2,300 Srba, uključujući cijeli razred osnovnoškolaca, u okolini Banja Luke.{{sfn|Goldstein|2018|p=209}} Svibnja 1942. [[Crna legija]] je u [[Vlasenica|Vlasenici]] pobila 890 Srba i Židova, nakon silovanja žena i djevojaka.<ref>{{Citiranje knjige|last=Hoare|first=Marko Attila|url=https://books.google.com/books?id=94bzAAAAMAAJ&newbks=0&hl=en|title=Genocide and Resistance in Hitler's Bosnia: The Partisans and the Chetniks, 1941-1943|date=2006-12-14|publisher=OUP/British Academy|isbn=978-0-19-726380-8|language=en|p=202-203}}</ref> '''Prisilni vjerski prijelazi i napadi na SPC''' S ciljem eliminacije Srba, NDH režim nastojao je i silom nagnati što veći broj Srba da pređu s pravoslavlja na katoličanstvo. Unatoč tome što su znali da se vjerski prijelazi vrše pod ekstremnom prisilom, Vatikan i Stepinac nisu se javno suprotivili ustaškoj politici masovnih vjerskih prijelaza.{{sfn|Tomasevich|2002|p=594}} No da bi zaštitili Crkvu, zauzeli su se za dobrovoljni pristup vjerskim prijelazima, putem pravila koja je Hrvatska biskupska konferencija uvela studenog 1941.{{sfn|Tomasevich|2002|p=596}} Ipak u pismu Papi od 3. prosinca 1941. godine, Stepinac pisao da su se za konverzije na katoličanstvo “pokazivale najbolje perspektive”, iako se iz pisma vidi kako je Stepinac znao da crkvena pravila za preobraćenje u praksi nisu poštovana.{{sfn|Tomasevich|2002|p=597}} Ustaše su često koristile prijelaze da okupe Srbe i izvrše pokolje, čak i nakon prijelaza Srbi su bili izloženi teroru. Tako je mostarski biskup [[Alojzije Mišić]] pisao Stepincu da ustaše ubijaju i prekrštene Srbe, “dok su novoobraćenici još u crkvi kod sv. mise, hvataju ih, staro-mlado, muško-žensko, gone ko roblje… u masama u vječnost. {{sfn|Tomasevich|2002|p=595}} Tijekom rata procjenjuje se da je na katoličanstvo prešlo oko 250.000 ljudi. {{sfn|Tomasevich|2002|p=593-597 }} Povrh prisilnih vjerskih prijelaza, ustaše su sprovodile i druge masovne napade na Srpsku pravoslavnu crkvu{{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Ustaše su ubile 183 pravoslavna svećenika, te 5 [[Episkop (pravoslavlje)|episkopa]](biskupa),{{sfn|Tomasevich|2002|p=645}} dok su zatvorili i mučili [[mitropolit]]a zagrebačkoga. Uz to ustaše su u Srbiju protjerale 335 pravoslavnih svećenika i jednog episkopa,{{sfn|Tomasevich|2002|p=443}} tako da su ubili ili protjerali oko 85% pravoslavnih svećenika u NDH, s namjerom “da pravoslavno stanovništvo ostane bez duhovnog vodstva kako bi se ustaška politika pokatoličavanja Srba prisilom mogla lakše provoditi”. {{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Ustaše su uništile i oskrnavile brojne pravoslavne crkve, zabranile [[Ćirilica|ćirilicu]] i [[julijanski kalendar]], koji se koriste u SPC, zabranili su i izraz “Srpska pravoslavna crkva”. {{sfn|Tomasevich|2002|p=588-593}} Pravoslavne škole su zatvorili, SPC-u zabranili prikupljati doprinose od vjernika, oduzimajući joj time prihod. Imovina SPC-a je oduzeta i dio je predan Katoličkoj crkvi. Konačno, kako bi uništili SPC, pokušali su stvoriti [[Hrvatska pravoslavna Crkva|Hrvatsku pravoslavnu crkvu]], s uvezenim ruskim patrijarhom, ali ta nije uspjela pridobiti pristaše. {{sfn|Tomasevich|2002|p=601}} Unatoč svim tim pokušajima uništenja SPC, Tomasevich navodi da nije uspio pronaći nijednu javnu osudu tih zločina od strane Stepinca ili itkog drugog iz vrha Katoličke Crkve. '''Otpor ustaškom teroru''' Nakon proglašenja NDH izbilo je nekoliko srpskih pobuna. Prvo oružano suprotstavljanje vlastima NDH u uvjetima opće anarhije dogodio se još za vrijeme trajanja [[Travanjski rat|invazije]] sila Osovine na Jugoslaviju, 12. travnja, u [[Gračac]]u pod vodstvom pripadnika bivše žandarmerijske postaje. Na te događaje u Gračacu [[KPJ|komunisti]] nisu imali nikakav utjecaj, a sudjelovali su isključivo Srbi pod [[Četnici u NDH|četničkim]] vodstvom.<ref name="HIC">[http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120617030857/http://hic.hr/hrvatsko-slovo/hrv-slovo170709.html |date=17. lipnja 2012. }} Ante Beljo: ''Blagdan sv. Ane i četnička pobuna [[27. srpnja]] 1941., slavlje nad zločinom'', podlistak, 17. srpnja 2009.</ref> Ubrzo je ustaška politika terora (maltretiranja, progoni, masovna ubojstva, rasni zakoni, prisilna pokrštavanja) pojačala otpor kod lokalnih Srba i dovela do masovnijeg ustanka. 24. lipnja u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] je izbio tzv. [[Ustanak u Hercegovini 1941.|Vidovdanski ustanak]]<ref>[http://www.udbina.com/index.php?Itemid=131&catid=104:ii-svijetski-rat-&id=1459:likvidacije-hrvata-i-prije-ustanka-u-srbu&option=com_content&view=article Udbina] Likvidacije Hrvata i prije ustanka u Srbu</ref> kao reakcija na teror tzv. [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] nad Srbima.<ref name="srbi" /> U vodstvu ustanka su ispočetka sudjelovali i [[Savez komunista Jugoslavije|komunisti]], i [[četnici]], iako je među njima otpočetka bilo stanovite netrpeljivosti. Do diferencijacije između partizana pod vodstvom komunista i četnika došlo je u jesen 1941. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/76759 |title=Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine |author=Mario Jareb |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 43 No. 3, 2011. |accessdate=2021-04-06}}</ref> Veći dio ustanika iz reda hrvatskih Srba priključio se do kraja 1941. god. partizanima, dok se manji dio (pogotovo s tromeđe Like, Bosne i Dalmacije)<ref name="bio-proleksis">{{cite web |url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46824 |title=partizani |work=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] |accessdate=2013-10-15}}</ref> priključio rojalistima i ekstremnim nacionalistima, [[Četnici u NDH|četnicima]]. 27. srpnja izbilo je ustanak u [[Srb]]u, [[Donji Lapac|Donjem Lapcu]], [[Drvar]]u i [[Bosansko Grahovo|Bosanskom Grahovu]], pri čemu su počinjeni [[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|pokolji u Drvaru]] i [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskom Grahovu]].<ref name="HIC" /> Ustanak je bio oružana pobuna protiv [[Kronologija ustaških zločina 1941.|ustaških zločina]] nad [[Srbi u Hrvatskoj|Srbima]] u [[Lika|Lici]]. Radilo se o masovnom ustanku [[Gerila|gerilskih]] jedinica i naroda pokrenutog od strane [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]]. Za vrijeme samog ustanka u Srbu, tj. u kotaru Donji Lapac nitko od lokalnih političara velikosrpske i četničke orijentacije u tome nije sudjelovao. Stevo Rađenović, Miloš Torbica i Jovo Keča su za to vrijeme bili u Italiji-pripojenoj Dalmaciji, gdje su izbjegli, dok je [[Pajica Omčikus]] odbio biti komandant čete gerilskih odreda za [[Srb]] svjestan da je njegov utjecaj u narodu minoran prema onome komunista.<ref name="TVRTKO">prof. dr. sc. [[Tvrtko Jakovina]] [http://www.jutarnji.hr/ustanak-u-srbu--sto-se-dogodilo-27--srpnja-1941--/850034/ Ustanak u Srbu: što se dogodilo 27. srpnja 1941.?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222090445/http://www.jutarnji.hr/ustanak-u-srbu--sto-se-dogodilo-27--srpnja-1941--/850034/ |date=22. prosinca 2015. }}, [[Jutarnji list]], 27.07.2010.</ref><ref name="NOVOSTI">[[Slavko Goldstein]], [http://www.novossti.com/2011/07/ratovanje-na-pravoj-strani-s-izrazitim-antifasistickim-karakterom/ Ratovanje na pravoj strani], Novosti broj 605. 24.07.2011.</ref><ref name="JOSIP">Josip Jagić, [http://www.bilten.org/?p=1863#footnote_5_1863 Tko je ustao 27. jula 1941. i protiv koga?], Bilten, 25.07.2014.</ref><ref name="IVO">Ivo Goldstein, [http://www.jutarnji.hr/tko-kaze-da-je-27--srpnja-datum-cetnicke-pobune--ustasoidno-bulazni/873560/ Tko kaže da je 27. srpnja datum četničke pobune, ustašoidno bulazni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307144656/http://www.jutarnji.hr/tko-kaze-da-je-27--srpnja-datum-cetnicke-pobune--ustasoidno-bulazni/873560/ |date=7. ožujka 2016. }}, [[Jutarnji list]],31.07.2010.</ref> Međutim je na području susjednog kotara Gračac, koji je bio bliži četničkim uporištima u Sjevernoj Dalmaciji, na stanovito vrijeme ipak prevladao utjecaj četnika, koji su potom preuzeli kontrolu i nad samim ishodištem ustanka u Srbu.<ref>Jereb, op. cit.</ref> Prema [[Ivo Goldstein|Goldsteinu]], među [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatskim partizanima]] krajem 1941. bilo je otprilike 77% Srba i 21,5% Hrvata. [[Datoteka:Pavelić, Artuković i Germogen 1003a.jpg|mini|desno|200px|Pavelić, Artuković i [[Germogen]], imenovani [[patrijarh]] [[Hrvatska pravoslavna crkva|HPC]]]] Stanovita promjena odnosa prema [[Srbi u NDH|Srbima u NDH]] nastupila je u proljeće 1942. na njemačko traženje, budući da su [[Treći Reich|Nijemci]] uvidjeli da je politika terora i represije prema Srbima štetna po njihove interese.<ref name="tj" /> Naime, jačala je pobunu, koja je vezivala više njemačkih vojnika u NDH.<ref name="tj">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić, 2000.]</ref> Tako je osnovana [[Hrvatska pravoslavna crkva]], Srbi su uključeni u [[domobranske radne postrojbe]]<ref name="mjeseci" /> (dotad nisu smjeli biti dio [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]]),<ref name="srbi">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=4778 Nikica Barić: Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945., POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002.]</ref> a dana im je i mogućnost služenja u [[Hrvatska protuzračna legija|protuzračnoj legiji upućenoj u Njemačku]].<ref name="srbi" /> Obitelji Srba koji su se odazvali pozivu u Domobranstvo puštene su na slobodu ako su se nalazile u sabirnim logorima.<ref name="srbi" /> Prestalo se s progonom Srba u [[Nedićeva Srbija|Nedićevu Srbiju]], a napuštena je i politika nasilnog tzv. ''prekrštavanja''. Kao glavni krivac za zločine prema Srbima označen je [[Eugen Dido Kvaternik|Eugen "Dido" Kvaternik]], koji je naglo smijenjen. No, pobuna je već toliko odmakla da ove mjere nisu značajnije utjecale na nju. Isto tako, vlasti NDH su početkom 1942. počele sklapati sporazume s [[Četnici u NDH|četničkim postrojbama]], na području njemačke okupacijske zone izravno, a talijanske neizravno, kako bi se izbjegli međusobni sukobi i koordinirale akcije protiv [[NOVJ|partizana]].<ref>Fikreta Jelić-Butić: ''Četnici u Hrvatskoj 1941-1945'', Globus, Zagreb 1986.</ref><ref name="sd">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/65858/Default.aspx NDH četnicima davala oružje i mirovine, Goran Kotur, Slobodna Dalmacija, 15.08.2009.]</ref> Četničke postrojbe na mnogim su mjestima službeno vođene kao dobrovoljačke postrojbe [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]], četnici su formalno izjavili da su građani NDH, a NDH im je osiguravala liječenje, streljivo i slično.<ref>[[Philip J. Cohen|Cohen, Philip J.]], ''Serbia's secret war: propaganda and the deceit of history'', (predgovor [[David Riesman]]), Texas A&M University Press, 1996., ISBN 0-89096-760-1, str. 90.{{citat|On May 28, 1942, the Bosnian Chetniks and the Ustasha state authorities concluded the first of several formal agreements by which the Croatian military would supply Chetnik forces; Chetnik wounded in campaigns against Partisans would receive care in Croatian military hospitals; and the widows and orphans of Chetniks who died while figthing against Partisans would receive the same financial assistance provided to the surviving family members of Croatian soldiers. As late as 1944, wounded Chetniks could be transported from the Independent State of Croatia to the Belgrade Military Hospital, or even to Germany, for medical treatment. These agreements covered about ten thousand of the roughly fifteen thousand Bosnian Chetniks within the German occupation zone.}}</ref><ref name="jt">Tomasevich, Jozo. War and Revolution in Yugoslavia 1941–1945: Occupation and Collaboration, Stanford, Cal., Stanford University Press, 2001. ISBN 0-8047-3615-4</ref><ref name="sd" /><ref>{{sr icon}} [http://www.znaci.net/00001/114_1.pdf Dr. Branko Latas: Dokumenti o saradnji četnika sa Osovinom: Dokumenti četničkog porekla], str. 21., 22., 23., preuzeto 28. listopada 2012.</ref> Vlasti NDH su se sustavno u kontaktima s njemačkim vojnim vlastima zauzimale da se osigura razoružavanje četnika, s umjerenim uspjehom: Nijemci su nakon [[Bitka na Neretvi|Bitke na Neretvi]] početkom 1943. godine razoružali glavne snage četnika, koje su radi sudjelovanja u toj protupartizanskoj operaciji bile okupljene u Hercegovini, izigravši pritom Talijane koji su te četnike naoružali i plaćali.<ref>[https://kupdf.net/download/jozo-tomasevich-rat-i-revolucija-u-yu-1941-1945_5b0c4099e2b6f5973512f61e_pdf Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945 - okupacija i kolaboracija,], Jozo Tomasevich, EPH Liber 2010., str. 171</ref> 1943. godine je diplomacija NDH uspjela putem britanskih diplomatskih predstavnika u Vatikanu plasirati i izvještaj o zločinima i namjerama četnika, lažno pripisan nadbiskupu [[Alojzije Stepinac|Alojziju Stepincu]]. Glavni autor tog izvješća [[Krunoslav Draganović]] je i nadalje opisivao četnike kao snagu koja želi zlouporabiti britansku vojnu podršku kako bi uz zločinačko etničko čišćenje stvorilo etnički homogenu Veliku Srbiju; uz to naglašavajući da su po Hrvate mnogo opasniji četici: "Dok partizani ubijaju pojedine osobe, koje pripadaju vladajućim krugovima, četnici ubijaju sve, koji su katolici". Nije poznato je li taj izvještaj pridonio odluci Britanaca da umjesto četnika počnu oružjem i drugom pomoći podupirati partizane.<ref name=":42">{{Citiranje časopisa|author=Jure Krišto|date=2020-05-13|title=Rješenje enigme navodnoga pisma nadbiskupa Stepinca papi od 18. svibnja 1943. godine|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=345191|journal=Obnovljeni Život : časopis za filozofiju i religijske znanosti|language=hr|volume=75.|issue=1.|pages=25–37|id=10.31337/oz.75.1.2|accessdate=2022-01-28}}</ref> '''Broj žrtava''' [[Vladimir Žerjavić]], danas najpriznatiji autoritet za pitanja ratnih gubitaka, na temelju [[Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu|demografskih]] izračuna i sustavnog pregleda brojnih dokumenata, procijenio je početkom 1990.-ih godina [[Srbi u NDH: Broj žrtava|ukupne srpske žrtve u NDH]] na 322.000 mrtvih, u čemu 82 tisuća pripadnika partizanskih i 23 tisuće pripadnika četničkih postrojbi, 25 tisuća umrlih od tifusa, 20 tisuća civila stradalih u njemačkom logoru Sajmište kod Zemuna i daljnjih 45 tisuća civila pobijenih od Nijemaca na drugim mjestima, 15 tisuća civila pobijenih od Talijana, 34 tisuće civila stradalih u borbama ustaša, četnika i partizana, 28 tisuća pobijenih na raznim mjestima, te 50 tisuća pobijenih u sustavu logora Jasenovac.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2019-11-06}}</ref> Povjesničari Tomasevich, Goldstein i drugi pišu da su ustaše nastavile s masovnim ubijanjem Srba 1942., pri čemu hrvatski JUSP Jasenovac navodi daj samo u Jasenovcu 1942. pobijeno 34.000 Srba, te 1942. – 1945. ukupno 43.000 Srba.<ref name=":102">{{Citiranje weba |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |accessdate=2020-12-18 |work=www.jusp-jasenovac.hr}}</ref> Bilo je i ustaških pokolja Srba na drugim područjima, primjerice nakon [[Bitka na Kozari|Bitke na Kozari]] i od strane Crne legije 1942. u istočnoj Bosni.{{sfn|Tomasevich|2002|p=422}} Prema temeljito provedenom popisu žrtava fašizma i palih boraca [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] (nije se popisivalo poginule vojnike i civile na strani Sila Osovine; ali se među žrtve fašizma pribrojilo 3.710 žrtava bombardiranja, uglavnom [[Saveznici|savezničkih]]) provedenom 1950. godine, na antifašističkoj strani je od ukupnih 155.142 poginulih i zbog ratnih zbivanja umrlih osoba bio čak 84.709 Srba na području tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]]. Hrvati (kojih je na antifašističkoj strani i od bombardiranja poginulo ukupno 55.802) su među tim žrtvama prevladavali na područjima Sjevernog Jadrana (11.776 od ukupnih 12.897 žrtava) i Dalmacije (20.674 od ukupnih 24.891 žrtava antifašističkoj strani), te u Gradu Zagrebu (2.974 od ukupnih 6.464 žrtava; tu se bilježi čak 2.863 postradalih Židova). Na širem području Karlovca poginulo je na antifašističkoj strani 42.950 Srba i svega 2.676 Hrvata, na području Zapadne Slavonije 11.276 Srba i 4.715 Hrvata, a na području istočne Slavonije 12.418 Srba i 4.543 Hrvata.<ref>{{Citiranje weba|author=Mate Rupić|title=Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine|url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516|accessdate=2021-04-06|publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 1, 2001.}}</ref> Srpski povjesničar [[Dragan Cvetković]] iz beogradskog Muzeja žrtava genocida, u cijeloj NDH procijenjuje temeljem revizije podataka iz jugoslavenskog popisa žrtava na antifašističkoj strani provedenog 1964. godine da je na čitavom području NDH bilo 332.000 - 352.000 etničkih Srba koji su izgubili život kao civili na antifašističkoj strani (što je 66% ukupnih civilnih žrtava u NDH na antifašističkoj strani); oko 90% njih se u jugoslavenskim popisima navodi da su ih pobili ustaše. Cvetković procjenjuje da je iz reda etničkih Hrvata na antifašističkoj strani bilo 51.000 - 54.000 civilnih žrtava (tj. oko 10% ukupnih civilnih žrtava u NDH na antifašističkoj strani). Cvetković naglašava da za žrtve na "koloboracionističkoj" strani - kako iz reda vojnika, tako i iz reda civila - nedostaju podatci, jer je odluka jugoslavenskih vlasti bila da se podatci o tim žrtvama ne prikupljaju. Podaci iz komunističkih popisa kojima raspolažu kod Muzeja žrtava genocida u Beogradu sadržavaju također tek manji dio žrtava četnika: na području današnje Republike Hrvatske se tako evidentira tek 239 Hrvata - civila te 262 Srba - civila.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Cvetkovic|first=Dragan|date=2011-02-01|title=Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - numeričko određenje|url=https://www.researchgate.net/publication/326865558_Holokaust_u_Nezavisnoj_Drzavi_Hrvatskoj_-_numericko_odredenje|journal=Istorija 20. veka|volume=29|pages=169|doi=10.29362/ist20veka.2011.1.cve.163-182}}</ref> Hrvatski povjesničar Igor Graovac je u istraživanju iz 1996. god. bio poimenično ipak utvrdio 2.905 Hrvata koje su na području Republike Hrvatske pobili četnici. Graovac naglašava da taj podatak kojega je on utvrdio na temelju izvora koji su mu bili dostupni predstavlja "do sada, metodom osobne identifikacije, ustanovljeni broj", kojega je moguće uvećati dodatnim istraživanjima; uz daljnju napomenu da neki hrvatski autori ukupni broj stvarno pobijenih od strane četnika u čitavoj NDH ugrubo procjenjuju na oko 20 tisuća, samo iz reda etničkih Hrvata. Graovac napominje da procjena o 20 tisuća od četnika pobijenih Hrvata za sada nije utemeljena na dostatnim dokazima u vidu točnih podataka o identitetu žrtava četnika - jer ih jugoslavenski popisivači nisu evidentirali, a Republika Hrvatska nije financirala kasnija kvalitetna popisivanja.<ref name="fss">Igor Graovac, Dragan Cvetković: [http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf "Ljudski gubici Hrvatske 1941.-1945. godine: pitanja, primjeri, rezultati..."] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120327232045/http://www.cpi.hr/download/links/hr/13137.pdf|date=27. ožujka 2012.}}</ref> ==== Odnos prema Židovima i Holokaust ==== {{glavni|Holokaust u NDH}} [[Datoteka:Znak MGZ 300109.jpg|mini|desno|150px|Znak koji su morali nositi [[Židovi u Hrvatskoj|Židovi]] u [[Zagreb]]u, 1942. – 1943.]] [[Slika:Ustaše militia execute prisoners near the Jasenovac concentration camp.jpg|mini|lijevo|200px|Pripadnici [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]] usmrćuju skupinu ljudi.]] Već u prvih nekoliko tjedana NDH uslijedili su radikalni zakoni protiv Židova, usmjereni na njihovo potpuno uništenje.<ref>Yeomans, str. 13.</ref> Dana 30. travnja 1941. [[Ante Pavelić]] potpisuje glavne rasističke zakone, preneseni iz nacističkih [[Nürnberški zakoni|Nürnberških zakona]] iz 1935. godine: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'', ''Zakonska odredba o državljanstvu'' i ''Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskog naroda''. Proglašeno je da jedino osobe "arijske" krvi mogu biti hrvatski državljani, dok su Židovi stavljeni van zakona. Zabranjeni su brakovi između Židova i osoba "arijskog" podrijetla. Krajem travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti uveli slične mjere u Njemačkoj, ustaše su naredile svim Židovima da nose oznake, tipično žutu Davidovu zvijezdu.{{sfn|Goldstein|Goldstein|2016|p=121}} Kasnije NDH režim je zapljenjio i nacionalizirao svu židovsku imovinu i tvrtke. Zabranjeno im je raditi u javnoj službi, a ubrzo su počele čistke Židova koji su već radili u upravi, gospodarstvu, vojsci. Isključeni su iz svih škola i sveučilišta. Zabranjeno im je bilo živjeti u pojedinim dijelovima grada te su im oduzimani stanovi i kuće. Krajem 1941. i početkom 1942. ustaške vlasiti ruše [[Zagrebačka sinagoga|sinagogu]] u Zagrebu, a sličnu sudbinu doživjele su i druge sinagoge. Osnovan je posebni židovski odsjek pri policijskim i sigurnosnim organima koji je popisivao Židove. Počevši od ljeta 1941. uhićivani su i deportirani u logore na području NDH (Jasenovac, Jadovno, Pag, Đjakovo, Loborgrad, itd) i u inozemstvu. Od oko 39.000 prijeratnih Židova na teritoriju NDH, ubijeno ih je oko 31.000,<ref>{{Citiranje weba|title=Jewish Losses during the Holocaust: By Country|url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jewish-losses-during-the-holocaust-by-country|access-date=2022-03-03|website=encyclopedia.ushmm.org|language=en}}</ref> velika većina u NDH logorima, dok oko 7.000 ih je bilo poslano u Njemačku. NDH se od [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] po pitanju rasne politike razlikovala samo po jednoj odredbi: naime, zakonom je uspostavljen institut počasnog [[Arijska rasa|arijstva]], koje je dodjeljivano [[Židovi]]ma koji su se borili za NDH ili stekli zasluge "za hrvatsku stvar" prije uspostave države 1941.<ref name="jt" /> Ta odredba iskorištena je gotovo isključivo kako bi se od progona izuzela nekolicina rođaka, supruga i prijatelja visokih dužnosnika ustaškog režima.<ref>Yeomans, str. 14-5.</ref> Protužidovske zakone Pavelić je formalno ukinuo svega nekoliko dana prije nego što je napustio Zagreb i pobjegao u Italiju, kad se gotovo ni na koga više nisu ni mogli primijeniti i kad je izgubio vlast na gotovo cijelom teritoriju NDH.<ref name="crohis">[http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf crohis.com, Zakonske osnove progona političkih protivnika i rasno nepodobnih u NDH]</ref> ==== Odnos prema Romima i Porajmos ==== U skladu s rasnim zakonima NDH, osim Srba i Židova, žestoko proganjani i [[Romi u Hrvatskoj|Romi]]. ''[[Porajmos]]'' ([[Romski jezik|ro]]. [pʰoɽai̯ˈmos], uništenje) je termin kojim [[Romi]] označavaju genocid koji je nad tim narodom provođen od strane [[Nacizam|nacista]] i njihovih kolaboracionista tijekom [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]]. Najveći broj Roma stradao je u koncentracijskim logorima. Romi, koji su uključivali i pripadnike [[Sinti|Sinta]], zarobljeni su uglavnom u različitim krajevima današnje Bosne i Hercegovine, a posebno na području [[Kozara|Kozare]]. Dovedeni su u Jasenovac i zatočeni u ''Sabirnom logoru br. III'' (''Ciglana'') gdje su hrana, piće, smještaj i sanitarni uvjeti bili još lošiji nego u ostatku logora, gdje su ionako već bili ekstremno loši. Procjene broja likvidiranih Roma kreću se od 20.000 do 50.000 ubijenih. Povjesničar Matt Biondich navodi kako su ustaše istrijebile gotovo sve Rome, jer je prvi poratni popis iz 1948. zabilježio svega 405 Roma u Hrvatskoj te 422 u BiH.<ref name="biondich">{{citiranje časopisa|last=Biondich|first=Matt|title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 .|url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf|journal=United States Holocaust Memorial Museum Center for Advanced Holocaust Studies|pages=38–39}}</ref> ==== Odnos prema Muslimanima ==== [[Datoteka:Dzamija Zagreb NDH.jpg|desno|mini|250px|Poglavnikova džamija u Zagrebu za vrijeme NDH, danas [[Meštrovićev paviljon]]]] [[Ustaški pokret]] (uostalom kao i [[Hrvatska stranka prava (1919.)|HSP]] iz kojeg je ponikao) je od početka svog djelovanja, u skladu sa [[Pravaši|Starčevićevim naukom]], smatrao [[Bošnjaci|bosanskohercegovačke muslimane]] Hrvatima.<ref name="prikaz">[http://hrcak.srce.hr/file/81893 Mladen Barać: Nada Kisić Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941. – 1945., prikaz, Migracijske i etničke teme 26 (2010), 1: 85–92]</ref> Takvo mišljenje zastupao je još od 19. stoljeća i dio muslimanske elite,<ref>Zlatko Hasanbegović, Islam i muslimani u pravaškoj ideologiji: o pokušaju gradnje "pravaške" džamije u Zagrebu 1908., Zbornik radova "Pravaška misao i politika", [[Hrvatski institut za povijest]], Zagreb, 2007., ISBN 978-953-6324-61-3, str. 93.</ref> pa je i među ustaškom emigracijom bilo muslimana. Snažan hrvatski kulturni i prosvjetni utjecaj na bosanske muslimane postojao je otprije, protežiran putem društava poput "[[HKD Napredak|Napretka]]" i "Narodne uzdanice", koja su često i politički usmjeravala muslimane prema preuzimanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.<ref name="prikaz" /> Uspostavom NDH i preuzimanjem čitave [[BiH]], po pravaškoj percepciji povijesne hrvatske zemlje (a pretendiralo se i na [[Sandžak]], čije je muslimansko stanovništvo, navodno, tome bilo sklono), aktivira se rasna teorija o bosanskohercegovačkim muslimanima kao "najčišćem dijelu hrvatskog naroda".<ref name="prikaz" /> Vodstvo NDH aktivno je radilo na širenju svijesti o pripadnosti Muslimana hrvatskoj naciji.<ref name="prikaz" /> Tako su neki istaknuti proustaški Muslimani imenovani na visoke položaje, poput [[Džafer-beg Kulenović|Džafer-bega Kulenovića]], potpredsjednika vlade, ili ministara [[Mehmed Alajbegović|Mehmeda Alajbegovića]], Hakije Hadžića, [[Osman Kulenović|Osmana Kulenovića]], [[Meho Mehičić|Mehe Mehičića]] i [[Hilmija Bešlagić|Hilmije Bešlagića]]. U Zagrebu je [[Meštrovićev paviljon|Dom likovnih umjetnika]], sa snažnom simbolikom, preinačen u [[Džamija|džamiju]], a okolni trg je preimenovan u Trg [[Kulin ban|Kulina bana]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.daz.hr/salon_zagreb_33.htm |title=Džamija (Trg Kulina bana), izbor iz zbirke Ulčnik Ivan, serija Fotografije, Stari Zagreb, Državni arhiv u Zagrebu |archive-url=https://web.archive.org/web/20120104223402/http://www.daz.hr/salon_zagreb_33.htm |archive-date=4. siječnja 2012. |access-date=21. studenoga 2012.}}</ref> Ustaše su također pokušali iskoristiti Muslimane kako bi dobili naklonost i priznanje NDH od strane [[Turska|Turske]], koja je u to doba bila neutralna.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 40.</ref> No, vodstvo NDH nije uspjelo [[Kroatizacija|nacionalizirati široke muslimanske mase u hrvatskom smislu]], pa su one ostale indiferentne prema [[Hrvatski nacionalizam|hrvatskom nacionalizmu]], a pogotovo prema [[Ustaški pokret|ustaškom pokretu]].<ref name="prikaz" /> Odmak od nacionalizma propagiran je iz vrha Islamske vjerske zajednice u BiH.<ref name="prikaz" /> Već od rujna [[1941.]] pa do prosinca iste godine uslijedio je niz rezolucija dijela bosanskohercegovačkih muslimana kojima se distanciraju od ustaških progona i zločina nad Srbima, budući da je u ustaškim postrojbama bilo mnoštvo muslimana. [[Sarajevska rezolucija]], donesena [[12. listopada]], uručena je ministru NDH Jozi Dumandžiću.<ref name="hadži" /> [[Ante Pavelić|Pavelić]] i [[Džafer-beg Kulenović]] su pokušavali nagovoriti potpisnike rezôlūcijā na povlačenje potpisa, ali nisu uspjeli.<ref name="hadži">{{citiranje časopisa |last=Hadžijahić |first=Muhamed |title=Istorija Naroda Bosne i Hercegovine |url=http://www.scribd.com/doc/47323922/Muhamed-Hadzijahic-Muslimanske-rezolucije-1941 |year=1973 |publisher=Institut za istoriju radničkog pokreta |location=Sarajevo |language=sh|pages=274–282 |ref=harv}}</ref> [[Jure Francetić]] je prijetio da će pobiti sve potpisnike rezolucija.<ref>{{citiranje časopisa |last=Cetin |first=Onder |title=1941 Resolutions of El-Hidaje in Bosnia and Herzegovina as a Case of Traditional Conflict Transformation |journal=European Journal of Economic and Political Studies |year=2010 |volume=3 |url=http://ejeps.fatih.edu.tr/docs/articles/98.pdf |pages=80 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110523221509/http://ejeps.fatih.edu.tr/docs/articles/98.pdf |archive-date=23. svibnja 2011. |access-date=21. studenoga 2012.}}</ref> No, nakon razočaranja reakcijom ustaškog vodstva, u kolovozu [[1942.]] pojavio se nepotpisani memorandum [[Hitler]]u, za koji se sumnja da je nastao u njemačkim obavještajnim krugovima,<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/81893 Zlatko Hasanbegović: Nada Kisić Kolanović, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.—1945., ŠK, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2009., 450 str.; prikaz, Pilar, Časopis za društvene i humanističke studije, Godište V. (2010.), br. 10(2)]</ref> s peticijom kojom se traži autonomija Bosne pod [[Treći Reich|njemačkim]] vrhovništvom te posebna vojna postrojba [[Bošnjaci|Muslimana]].<ref>{{citiranje knjige |last=J. Donia |first=Robert J. |title=Sarajevo: a biography |year=2006 |publisher=University of Michigan Press |location=Ann Arbor, Mich |isbn=978-0-472-11557-0 |oclc=61821983 |chapter=The multiple roles of Sarajevo's muslims |chapterurl=http://books.google.rs/books?id=ACvJHam2_-oC&pg=PA187&dq=sarajevo+1941+resolution&hl=en&ei=lO2vTvavCseZhQe94NXYAg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCwQ6AEwAQ#v=onepage&q=sarajevo%201941%20resolution&f=false |ref=harv}}</ref> Tome je djelomično udovoljeno osnivanjem [[13. SS oružana gorska divizija "Handžar"|SS-divizije "Handžar"]]. No, u nju je ipak, na inzistiranje NDH, koja se panično bojala bilo kakve bosanske autonomije, ušao određeni broj Hrvata, a službeno je nosila i ime "1. hrvatska".<ref>[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 84.</ref> === Suradnja s NDH četnicima === [[File:Četnici, domobrani i ustaše zajedno piju.jpg|thumb|330x330px|Ustaški i domboranski časnici s četničkim komandantom [[Uroš Drenović|Urošem Drenovićem]] ]] Unatoč tome sto su zastupali suprotstavljene nacionalizme, suočeni s rastućom snagom zajedničkog neprijatelja, to jest partizana, ustaški režim i četnici diljem NDH potpisali su u proljeće 1942. sporazume o suradnji {{sfn|Tomasevich|1975|p=227}} U uvodu svih ovih sporazuma stoji: :Sve dok postoji opasnost od oružanih partizanskih bandi, četničke formacije dragovoljno će surađivati ​​s hrvatskim oružanim snagama u borbi i uništavanju partizana te će u tim operacijama biti pod zapovjedništvom hrvatskih oružanih snaga.{{sfn|Tomasevich|1975|p=227}} Osim toga, sporazumima je precizirano da će vojska NDH snabdjevati četnike oružjem i streljivom, četnici ranjeni u protupartizanskim akcijama liječit će se u vojnim bolnicama NDH, a udovice i siročad poginulih četničkih boraca primat će državnu novčanu pomoć jednaku pomoći koju su primale udovice i siročad vojnika NDH. Vlasti NDH su oslobodile neke Srbe u ustaškim logorima, ali samo na posebnu preporuku četničkih zapovjednika (dakle, ne partizane i njihove simpatizera).{{sfn|Tomasevich|1975|p=228}} 30. lipnja 1942. Glavni stožer Poglavnika šalje drugim ministarstvima NDH priopćenje s potpisom maršala Slavka Kvaternika u kojem sažima te sporazume s NDH četnicima.{{sfn|Tomasevich|1975|p=228}} Ustaški ministar Mladen Lorković je 26. svibnja 1942. u priopćenju lokalnim vlastima NDH napisao da se temeljem ovih sporazuma „Domobranski stožer slaže s Vašim prijedlogom da se poglavarima grčko-istočne zajednice odobri pomoć od milijun kuna, [[Momčilo Đujić]]u, [[Mane Rokvić]]u, [Branku] [[Branko Bogunović|Bogunović]]u, Paji Popoviću i Paji Omčikusu, 200 jugoslavenskih topova i 10 mitraljeza“.<ref>{{Citiranje knjige|last=Popović|first=Jovo|url=https://books.google.com/books?id=ufi4AAAAIAAJ&newbks=0&hl=en|title=Pop izdaje|date=1988|publisher=Stvarnost|isbn=978-86-7075-039-5|language=hr}}</ref> Ustaše i četnici su, uz njemačke i talijanske snage, sudjelovali u večim bitkama protiv partizana u NDH: ofenziva na Kozari, [[bitka na Neretvi]], [[Desant na Drvar]], [[Kninska operacija]] 1944., itd. Uz osobno odobrenje Ante Pavelića, 1945. komandant četničke [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], [[Momčilo Đujić]], sa svojim postrojbama, bježi preko NDH na Zapad.<ref>{{Cite web|url=https://povijest.net/odlazak-cetnicke-divizije-iz-kninske-krajine-i-predaja-saveznicima/|title=Odlazak četničke divizije iz kninske krajine i predaja saveznicima {{!}} Hrvatski povijesni portal|last=Zovak|first=Domagoj|language=en-US|access-date=2020-04-13}}</ref> Ante Pavelić je u travnju 1945., prema vlastitom priznanju, primio “dva generala iz stožera Dražu Mihailovića i s njima postigao dogovor o zajedničkoj borbi protiv Titovih komunista”.{{sfn|Goldstein|2018}} Prvih dana svibnja 1945. četničke jedinice povlače se kroz ustaški Zagreb, na putu ka Bleiburg, odakle su izručeni novim vlastima te su skupa s pripadnicim NDH vojske skončali na Teznu.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Ferenc|first=Mitja|date=2012-12-28|title=Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom (Maribor)|url=https://hrcak.srce.hr/95078|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=44|issue=3|pages=539–569|issn=0590-9597}}</ref> ===Odnos prema Hrvatskoj seljačkoj stranci === {{glavni|Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata}} [[Datoteka:Andrija Artuković za govornicom.jpg|mini|250px|desno|Zasjedanje [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog sabora]], 1942.]] [[Ustaše]] su prije rata imali negativan stav prema nekim istaknutim članovima HSS-a, tako da su, primjerice, [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]] nazvali "izdajicom hrvatskog naroda".<ref>Boban, Ljubo: Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 3, Zagreb: Školska knjiga i Stvarnost, 1990., str. 80.</ref> Isto tako, njihov je tisak često napadao Mačeka nakon [[sporazum Cvetković-Maček|sporazuma Cvetković-Maček]] i uspostave [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]], optužujući ga za izdaju, gubitak teritorija, a nerijetko i za korupciju i osobno bogaćenje.<ref>"Čestitka dr. Mačeku", u Zagrebu, sredinom kolovoza 1940.</ref> Neki ustaše su još 1939. prijetili "obračunom" [[Mihovil Pavlek Miškina|Mihovilu Pavleku Miškini]], književniku i istaknutom HSS-ovcu.<ref name="Večernji list">[http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/03/19/niti-70-godina-od-ustaskog-pogubljenja-seljackog-tribuna-i-hss-ovca-mihovila-pavleka-miskine-ne-zna-se%e2%80%a8gdje-je-ubijen/ Zvonimir Despot: Niti 70 godina od ustaškog pogubljenja seljačkog tribuna i HSS-ovca Mihovila Pavleka Miškine ne zna se gdje je ubijen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408085814/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2012/03/19/niti-70-godina-od-ustaskog-pogubljenja-seljackog-tribuna-i-hss-ovca-mihovila-pavleka-miskine-ne-zna-se%E2%80%A8gdje-je-ubijen/ |date=8. travnja 2012. }}, preuzeto 28. ožujka 2012.</ref> Iako su pripadnici [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-ove [[Hrvatska seljačka zaštita|Hrvatske seljačke i građanske zaštite]] osigurali miran prijenos vlasti i neometanu uspostavu nove države, ustaško vodstvo je ubrzo razoružalo i raspustilo tu organizaciju. Ustaše su odmah počeli s polaganom likvidacijom same stranke, pokrenuvši kampanju protiv stranke i kampanju izjašnjavanja organizacija HSS-a za ustaški pokret, za što su bili posebno zainteresirani.<ref name="hss">[http://hrcak.srce.hr/file/87089 Franko Mirošević: Fikreta Jelić-Butić, Hrvatska seljačka stranka, Izdavač »Globus« Zagreb, 1984, Recenzija, Prikaz; Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.17 No.1, listopad 1984.]</ref> Uslijedila su uhićenja i stavljanje pod prismotru nekih članova vodstva stranke.<ref name="hss" /> Nakon što su [[11. lipnja]] [[1941.]] zabranjene sve političke stranke, zabranjen je i HSS, koji je smatran prijetnjom režimu.<ref name="hss" /> Odmah su zabranjene i sve organizacije i glasila Hrvatske seljačke stranke. Premda je [[Vladko Maček]] [[s:Mačekova izjava|svojim proglasom]] hrvatskom narodu učinio uslugu novom režimu, kako bi ga spriječili u političkom djelovanju, vlasti [[NDH]] zatvorile su ga u listopadu 1941. u [[Sabirni logor Jasenovac]].<ref name="povijest.net">[http://povijest.net/v5/zivotpis/hr-zivotopisi/2007/macek/ Povijest.net: Hrvoje Petrić: Vladko Maček], preuzeto 28. svibnja 2012.</ref> Dio desnog krila HSS-a ušao je u strukture vlasti, no većina vodstva stranke nije pružila podršku NDH, već se odlučila ili na politiku čekanja, ili na kasniju podršku [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP]]-u. Kad je [[Ante Pavelić|Pavelić]] 1942. sazvao [[Hrvatski državni sabor]], njegovim su članovima imenovani, među ostalima, zastupnici izabrani na [[Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.|izborima 1938.]] i članovi Glavnog odbora HSS-a, ukupno 96 HSS-ovaca, a HSS-ovac Ivan Najcan imenovan je potpredsjednikom. Odazvalo ih se 60.<ref name="hss" /> Skupina od 28 članova HSS-a zajedno s predsjednikom Sabora [[Marko Došen|Markom Došenom]] i [[Vinko Krišković|Vinkom Kriškovićem]] predala je [[Ante Pavelić|Paveliću]] memorandum kojim se zahtijevalo oslobađanje iz logora svih osoba i skupina zatočenih po načelu kolektivne odgovornosti.<ref name="vk">[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic Vinko Krišković: Izabrani politički eseji; Autobiografija, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003., ISBN 953-150-269-2]</ref> <ref>[[Nada Kisić Kolanović|Kisić Kolanović, Nada]]: ''Andrija Hebrang. Iluzije i otrežnjenja'', Zagreb: Institut za suvremenu povijest, 1996., str. 50.{{citat|Prema jednom izvještaju [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]] iz Zagreba tih dana, poslanici su uz oslobađanje Mačeka tražili i raspuštanje konclogora i prestanak progona Srba i Židova.|Nada Kisić Kolanović}}</ref> U istom je memorandumu postavljeno pitanje kako je moguće [[Dalmacija|Dalmaciju]], koja je kolijevka hrvatske državnosti, prepustiti [[Mussolini]]ju i to od strane režima koji sebe smatra prohrvatskim.<ref name="vk" /> Postavljeno je i pitanje gdje se nalazi [[Vladko Maček]] i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda.<ref name="vk" /> Pavelić je u govoru pred saborom posljednjeg dana zasjedanja, [[28. veljače]], odgovorio da je Maček upućen na "prisilni boravak" da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inozemstvom, odnosno s predstavnicima HSS-a u emigrantskoj vladi.<ref name="vk" /> Od ožujka [[1942.]] Maček je bio u kućnome pritvoru na njegovu imanju u [[Kupinec|Kupincu]].<ref name="povijest.net" /> [[29. kolovoza]] [[1942.]] [[ustaše]] su uhitili 60-ak članova [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a na čelu s [[August Košutić|Augustom Košutićem]] te ih zatvorili u [[Lepoglava|Lepoglavi]] pod optužbom suradnje s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizanima]]. Pušteni su [[23. prosinca]] iste godine. U lipnju [[1942.]] u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|sabirnom logoru Stara Gradiška]] ubijen je [[Mihovil Pavlek Miškina]], jedan od najpoznatijih i u narodu najpopularnijih [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-ovaca.<ref name="Večernji list" /> {{Dvostruka slika|lijevo|August Kosutic.jpg|130|Ljudevit Tomasic.JPG|130|[[August Košutić]], ''de facto'' vođa HSS-a tijekom boravka Mačeka u zatvoru|[[Ljudevit Tomašić]], jedan od vodećih HSS-ovaca, zavjerenik u [[Urota Lorković-Vokić|planu Lorković-Vokić]]}} U ljeto [[1943.]] zbog jačanja [[NOVJ]] [[Treći Reich|Nijemci]] predlažu uspostavu nove vlade, koju bi sačinjavali [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-ovci i nestranački stručnjaci, dok bi [[Ante Pavelić|Pavelić]] odstupio s vlasti.<ref name="hss" /><ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 253.</ref> [[Ustaše]] su željeli koalicijski vladu te su stupili u kontakt s HSS-om, čiji su predstavnici isključili mogućnost koalicije, zatražili stvaranje činovničke vlade i raspisivanje izbora, što je [[Mladen Lorković|Lorković]] ocijenio neprihvatljivim te su pregovori propali.<ref name="tko je tko" /><ref name="hss" /> Tijekom [[1943.]] Maček je zatočen u stanu [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]] te ponovno u [[Kupinec|Kupincu]], a od prosinca [[1943.]] nalazio se u izolaciji u Zagrebu. Sredinom [[1944.]] [[Mladen Lorković|Lorković]], [[Ante Vokić|Vokić]], dio [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] časnika i [[Urota Lorković-Vokić|drugih zavjerenika]] kontaktira HSS u svrhu izvođenja [[Urota Lorković-Vokić|državnog udara]], razoružavanja ustaša, objave rata Njemačkoj i poziva [[saveznici]]ma na iskrcavanje na dalmatinskoj obali, sve kako bi NDH kraj rata dočekala na savezničkoj strani. Zadnji dogovor između [[Urota Lorković-Vokić|zavjerenika]] (Lorkovića, Vokića i predstavnika HSS-a, te [[Ivanko Farolfi|Farolfija]]) od [[22. kolovoza]] pretpostavljao je da jedna zagrebačka jedinica izvede udar, dovede [[Vladko Maček|Maček]]a na [[Markov trg]], a on će pozvati narod i vojsku na rat protiv Nijemaca i pozvati saveznike na iskrcavanje.<ref>Nada Kisić-Kolanović, Mladen Lorković - ministar urotnik, Golden marketing, 1998, Zagreb, 83.</ref> No, plan je propao kad su za njega saznali Nijemci. U posljednjim danima travnja 1945. ponovno su oživjeli prijedlozi da [[Vladko Maček]] preuzme u svoje ruke hrvatsku vladu i ostvari kontakt s Angloamerikancima.<ref name="hdpz" /> Prema nekim tvrdnjama, Maček je prihvatio ovu ponudu uz uvjet da snage [[Hrvatske oružane snage|HOS]]-a moraju barem dva tjedna održati bojišnicu ispred [[Zagreb]]a.<ref name="hdpz" /> No to nitko nije mogao jamčiti, pa je taj plan propao.<ref name="hdpz" /> U isto vrijeme, u [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnom logoru Jasenovac]] smaknuti su HSS-ovci koji su sudjelovali u [[Urota Lorković-Vokić|uroti Lorković-Vokić]], [[Ljudevit Tomašić]] i [[Ivanko Farolfi]]. === Odnos prema Katoličkoj crkvi === {{glavni|Katolička crkva u NDH}} [[Datoteka:Crkveno i svjetovno vodstvo NDH.46465.jpg|desno|mini|200px|Crkveno i svjetovno vodstvo NDH na ceremonijalnom okupljanju]] [[Datoteka:NDH - salute.jpg|desno|mini|200px|Predsjednik Vlade NDH [[Nikola Mandić]] pozdravlja nacistički u prisustvu nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Stepinca]] i ostalih crkvenih dužnosnika, pogreb [[Marko Došen|Marka Došena]]]] [[Rimokatolička crkva u Hrvatskoj|Katolička crkva u Hrvatskoj]] je isprva s oduševljenjem pozdravila stvaranje NDH, smatrajući da je narod doživio ostvarenje svojih ideala.<ref name="matko" /> Ustaški režim odmah je proklamirao da je NDH "katolička država" i da je njegovo vodstvo "odano katolicizmu", ali to se više odnosilo na hrvatski kulturni identitet nego na njegovu političku orijentaciju.<ref name="vij"> Gojko Borić: Tomislav Vujeva: Stepinac i Katolička crkva u ratnoj Hrvatskoj 1941–1945., Otklon od režima, Vijenac, broj 446, 7. travnja 2011., ISSN 1330-2787</ref> Doneseni su neki "moralni" zakoni koji su bili u duhu vjere (zabrana psovki, rada seljaka nedjeljom i blagdanom, pobačaja i prostitucije).<ref name="vij" /> Osim toga, NDH je svakako nastojala pomoću Crkve doći do priznanja [[Vatikan]]a, u čemu su crkveni vrhovi pokušali pomoći.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 17.-18.</ref> Dio nižeg klera bio je naklon ustaškom pokretu, a i neke katoličke laičke organizacije i tiskovine su ušle u službu ustaške ideje.<ref name="matko">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., str. 126-127</ref> No, kod većine klera, a pogotovo vodstva Crkve, uslijedilo je razočaranje. Tako, primjerice, zagrebački [[kanonik]] [[Pavao Lončar]] već [[20. travnja]] [[1941.]] izjavljuje da je Pavelić "duhovna sirotinja" te da "svećenici ne smiju biti ustaški oficiri".<ref name="uspon" /><ref name="otvoreno">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/uzoriti-kardinale--zasto-se-niste-pomolili-u-jasenovcu-kao-papa-u-auschwitzu-/289073/ |title=Otvoreno pismo kardinalu Bozaniću, Slavko Goldstein, Jutarnji list, 28. rujna 2009 |access-date=1. studenoga 2012. |archive-date=22. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222085426/http://www.jutarnji.hr/uzoriti-kardinale--zasto-se-niste-pomolili-u-jasenovcu-kao-papa-u-auschwitzu-/289073/ |url-status=dead}}</ref> Zbog takvih izjava je po Izvanrednom prijekom sudu bio osuđen na smrt, a zahvaljujući jedva isposlovanom pomilovanju odležao je dvije godine u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovcu]].<ref name="uspon" /><ref name="otvoreno" /> Već [[14. svibnja]] [[1941.]], kardinal [[Alojzije Stepinac|Stepinac]] prosvjeduje kod Pavelića zbog [[Pokolj u glinskoj crkvi|pokolja Srba u Glini]].<ref>Krišto, 1998., dokument br. 15, str. 39–40</ref> Nekoliko dana nakon toga, uslijedili su prosvjedi zbog označavanja Židova i Srba posebnim znakom<ref>Krišto, 1998., dok. br. 30, str. 50–51</ref> te prosvjed prilikom upućivanja "nearijevaca" u sabirne logore.<ref>Krišto, 1998., dokument br. 64, str. 77–78</ref> Nakon zaključaka [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] o vjerskim prijelazima, o čemu Stepinac piše [[Ante Pavelić|Paveliću]] [[20. studenog]] [[1941.]], [[Ante Pavelić]] i [[Eugen Dido Kvaternik]] navodno su planirali početkom [[1942.]] uhititi Stepinca. Od toga ih je odvratio [[Slavko Kvaternik]], koji je iz [[Rim]]a poslao u [[Zagreb]] [[Nikola Rušinović|Nikolu Rušinovića]], kako bi ih odvratio i upozorio Stepinca.<ref>Rušinović, str. 120-127</ref><ref>Krišto, 2001., str. 77–80</ref> Velik odjek imala je propovijed koju je Stepinac održao na blagdan Krista Kralja, [[25. listopada]] [[1942.]] (to je, inače, vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] kada su Sile Osovine bile na vrhuncu snage i uspjeha). Odlučno se usprotivio teoriji o superiornim i inferiornim rasama i narodima i praksi koja se iz te teorije izvodi, te je osudio [[rasizam]] i [[šovinizam]].<ref>Krišto, 1998., dokument br. 216, str. 224–225</ref> Ustaše su zabranili tiskanje ove propovijedi. Zauzimanje nadbiskupa Stepinca za ljude koje su ustaške vlasti progonile kao državne neprijatelje (naročito [[Židovi u Hrvatskoj|Židove]] i [[Srbi u NDH|Srbe]]) [[Ante Pavelić|Pavelić]] nije podnosio, pa je svoju netrpeljivost prema nadbiskupu i iskazivao (npr. nepozivanjem Stepinca u protokolarnim prigodama kad je njegova nazočnost bila očekivana).<ref name="matko" /> U srpnju [[1943.]] izvršen je neuspjeli [[atentat]] na generala [[Ivan Prpić (general)|Ivana Prpića]], načelnika Glavnog stožera oružanih snaga. Atentat je organizirala ustaška "grupa Tomić", koja je pod izravnom [[poglavnik]]ovom kontrolom radila na likvidaciji njegovih neprijatelja. U programu likvidacija te grupe bio je, navodno, i atentat na nadbiskupa [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinca]]. O tome svjedoči jedno izvješće njemačkog policijskog atašea u Zagrebu Hansa Helma. Kako je Prpić preživio, organizatori su kompromitirani, pa se od atentata na Stepinca odustalo.<ref>Krišto, 1998., dokument br. 342, str. 354</ref><ref>Krišto, 2001., str. 88-89</ref> [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Ustaški tajni agenti]] su držali na oku crkvene velikodostojnike i bili su nezadovoljni njihovim držanjem, pogotovo nakon [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčeve]] propovijedi [[31. listopada]] [[1943.]], kad je oštro ustao protiv [[Rasizam|rasizma]] i "nečovječnih metoda nerazboritih pojedinaca, koji su mislili da mogu raditi što ih volja, i da za njih ne postoji zakon ni ljudski ni Božji".<ref name="step" /> Tiskanje propovijedi je bilo zabranjeno.<ref name="step">Stepinac mu je ime, ur.: Vinko Nikolić, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1991., str. 45–50 </ref> {{citat|Zagrebačko svećenstvo riedko je kada pokazalo svoju odanost narodu i narodnim probitcima...zagrebački Kaptol je i danas iz tog razloga mrtva trublja, njegovi predstavnici mrtvi trubljači, jer su zakazali i ostavili na cjedilu hrvatsku narodnu borbu...oni niti danas nisu iskreni suradnici hrvatske vlade niti narodni borci, kao što je to slučaj sa klerom u Slovačkoj, nego su anglofili i jugoslaveni, a to je njihova najveća sramota. Treba naglasiti, da je danas zagrebački Kaptol sjedište promičbe upereno protiv njemačke vojske. (...) Isti krugovi direktno su negativno raspoloženi prema ustaškom pokretu.<ref>Krišto, 1998., dokument br 319, str. 328–341)</ref>|Izvještaj [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] od [[1. prosinca]] [[1943.]]}} Tijekom rata, vlasti NDH ubile su 11 katoličkih svećenika s područja NDH, a desetci su završili u zatvoru.<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/130152/Default.aspx Fra Bezina: U vrijeme II. svjetskog rata ubijeni su 663 svećenika i 31 časna sestra, Slobodna Dalmacija, 22. veljače 2011.]</ref> === Unutarnje razmirice u vodstvu NDH === Vrh režima nije u potpunosti podržavao politiku Ante Pavelića, te su u njemu postojale znatne razmirice - ali daleko od očiju javnosti. Prema Jozi Tomasevichu, "...ustaški režim se dva puta suočio s teškom krizom unutar svog vodstva, oba puta u vezi s [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskim domobranstvom]]. Prvi put u listopadu 1942. kad su iz ustaške vlade uklonjeni otac i sin Kvaternik i drugi put koncem kolovoza 1944. kad je likvidirana [[urota Lorković-Vokić]]. Urota je bila posljednja faza napora [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-]]<nowiki/>a da osigura kontrolu nad vojskom NDH kako bi na temelju te moći imala odlučujuću ulogu nakon očekivanog iskrcavanja Saveznika na Jadranu i prelaska Domobranstva na njihovu stranu." U prvom slučaju, uklonjen je u listopadu 1942. godine maršal [[Slavko Kvaternik]], nakon što je već u toj relativno ranijoj fazi rata iskazao nepovjerenje da bi Njemačka mogla pobijediti u ratu, te stoga - zajedno s drugim profesionalnim časnicima koji su u NDH nastavili karijeru iz vojske Kraljevine Jugoslavije ili iz vojnih snaga Austro-Ugarske, i na čelu Hrvatskog domobranstva popunjenog ljudstvom koje je uglavnom bilo [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|sklono HSS-u]] i stoga bez volje za suradnju s Nijemcima i Talijanima - propustio Nijemcima osigurati potporu kakva im je bila potrebna. Pritom je uklonjen i [[Eugen Dido Kvaternik|Dido Kvaternik]], sin Slavka Kvaternika, koji se pak bio osobito iskazao u organiziranju ustaškog terora; Tomasevich zaključuje da je na taj način Ante Pavelić htio sebe distancirati od krivnje za dotadašnji ustaški teror, u kojemu je kao šef tajne policije imao Dido Kvaternik zloglasnu ulogu. U drugom od ovih događaja, najvažniji ministri u Pavelićevoj vladi [[Mladen Lorković]] (vanjski poslovi) i [[Ante Vokić]] (obrana) su s vodstvom HSS-a bili dogovorili smjenu samog Ante Pavelića, uz eliminiranje raznih pronjemački raspoloženih pripadnika vodstva NDH. I taj je put Ante Pavelić ostao uz Nijemce, okončavši u kolovozu 1944. godine urotu i nastavivši potom voditi NDH u pravcu propasti u kojem je tada već posve neminovno išao sam [[Treći Reich]].<ref>Tomasevich, Jozo. 2010. Rat I Revolucija U Jugoslaviji 1941. - 1945., "EPH, Novi liber", Zagreb, str. 492-495, 506, 509-512, </ref> == Vanjska politika == {{glavni|diplomacija NDH}} Vanjska politika NDH gotovo je u potpunosti bila u ovisnosti o hirovima Trećeg Reicha i fašističke Italije. U prvotnim planovima, Hitleru je odgovarala Jugoslavija, a Italija - koja je 1939. godine putem svojeg ministra vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazza Ciana]] nudila vođi HSS-u Vlatku Mačeku suradnju u rušenju Jugoslavije nakon čega bi Hrvatska ušla u federaciju s Italijom - se zauzela za stvaranje NDH; Nijemci će to prihvatiti tek u vrijeme donošenja odluke o napadu na Jugoslaviju, te dali upute svojem predstavniku u Zagrebu [[Edmund Veesenmayer|Veesernmayeru]] da omogući proglašenje takve države čim njemačke trupe zauzmu glavni grad Hrvatske. Veesenmayeru će biti naloženo da vođenje nove države ponudi najprije vođi HSS-a Vlatku Mačeku.<ref>Tomasevich, opt cit, str. 34-43, 58-61</ref> Kad je nakon ožujskog [[državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnog udara]] 1941. u režiji Britanaca srušena jugoslavenska vlada koja je bila pristupila Trojnom paktu, Hitler na sjednici državnog i vojnog vodstva zapovijeda razbijanje Jugoslavije, a u direktivama je odredba o uspostavi “Države Hrvatske”, pri čemu je predviđeno da se susjednim državama obećaju dijelovi NDH: jadranska obala Italiji, a Mađarskoj krajeve koje je Kraljevina Ugarska bila prisiljena prepustiti Jugoslaviji 1918., što je za NDH značilo gubitak Međimurja i Baranje.<ref>Kovačić, str. 60</ref> Nemajući drugog oslonca, vanjsku politiku NDH od početka do [[Kapitulacija Italije|sloma Italije]] obilježava nastojanje da se talijanske težnje suzbiju naslonom na [[Treći Reich]]. No, Njemačka nije radi Hrvatske kanila ugroziti [[Sile Osovine|odnose s Italijom]], pa je stalno stajala na strani Italije. Tako je NDH potpisala pristup [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] u [[Venecija|Veneciji]], [[17. lipnja]] [[1941.]], pod okriljem Italije. Sve do [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] odnosi Italije i NDH su bili zategnuti, a u početku je dolazilo i do sporadičnih oružanih incidenata (primjerice, u [[Obrovac|Obrovcu]]).<ref name="#1">[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 68.</ref> === Rimski ugovori i odnos s Italijom === {{Glavni|Rimski ugovori (1941.)}} [[Datoteka:GovernateOfDalmatiaLocatorMap.png|mini|250px|Granice NDH i Italije na Jadranu po Rimskim ugovorima. Na karti [http://people.mail2me.com.au/sljeme/zemljopis_files/image009.jpg na ovom linku] prikazana je podjela talijanskog okupacijskog područja na zone - Prvu, Drugu i Treću. U drugoj, demilitariziranoj zoni, Italija je vršila vojnu i civilnu upravu.|alt=]] [[Datoteka:Rimski ugovori 1941.jpg|mini|desno|250px|Izaslanstvo NDH pri sklapanju Rimskih ugovora]] Očekivanje fašističke Italije je bilo da će Hrvatska biti područje pod potpunom i trajnom talijanskom dominacijom, te je nesklonost ustaša i Hrvata općenito da prihvate takav ponižavajući položaj doživjela kao izraz krajnje nezahvalnosti i razlog da se radi na dezintegraciji tek stvorene NDH i traži “povoljnija rješenja“ u aranžmanu s četnicima. Glavni zapovjednik talijanskih snaga na istočnoj obali Jadrana [[Mario Roatta]] je talijanski stav jezgrovito izrazio rekavši da je bilo "pogrešno da se stvara država koja je u osnovi neprijateljska prema Italiji".<ref>"NDH i Italija, Političke veze i diplomatski odnosi", Nada Kisić Kolanović, Naklada Ljevak, Zagreb 2001., str. 218</ref> Pregovori o odnosu Italije i NDH, vođeni između izaslanstva NDH na čelu s Pavelićem i predstavnika Kraljevine Italije na čelu s ministrom vanjskim poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzom Cianom]], započeli su u Ljubljani 25. travnja 1941. Italija je zatražila pripajanje pojasa širine nekoliko desetina kilometara duž čitave obale Jadrana, na što čak ni talijanski štićenik Pavelić nije nikako mogao pristati - objasnio je da bi nakon potpisivanja takvog ugovora zbog nezadovoljstva hrvatskog naroda "uskoro ostao bez posla",<ref>[http://www.znaci.net/00003/524.pdf "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941. - 1945"], Europapress Holding 2010., str. 267-268 </ref> te su Talijani smanjili zahtjeve kako bi se Pavelić kao njihov eksponent ipak održao na vlasti. [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskim ugovorima]] od [[18. svibnja]] [[1941.]] bio predviđen dugotrajni podređeni odnos NDH prema fašističkoj Italiji. Dijele se na tri zasebna sporazuma: *''Ugovor o određivanju granica'' kojim je Italiji ustupljen veliki dio jadranskoga obalnog područja i obalne unutrašnjosti. Prema tom ugovoru, Italija je dobila područje Sušaka, Šibenika, Splita, otoke Rab, Krk, Vis, Korčulu, Mljet i mnoge druge manje otoke te dijelove Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara. Teritorij koji je izravno pripojen Italiji nazivao se i ''Prva zona''. Od dijela toga prostora uspostavljen je [[Guvernatorat Dalmacija]] sa sjedištem u Zadru. Italija je prisvojila 5.380 četvornih kilometara hrvatskog teritorija, s oko 380.000 stanovnika. Osim glavnine hrvatskih primorskih krajeva i velike većine otoka, Italija je prisvojila i najveći dio hrvatskih teritorijalnih voda.<ref>[http://www.znaci.net/00003/524.htm "RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945; OKUPACIJA I KOLABORACIJA "], Jozo Tomasevich, EPH, Zagreb 2010., str. 287</ref> *''Sporazum o vojničkim pitanjima'' odnosio se na jadransko primorsko područje, a NDH se obvezala da ne svome obalnom i priobalnom području neće graditi nikakve vojne objekte, neće držati ratnu mornaricu, osim za policijske poslove i poslove financijskoga nadzora. Ta zona poznata je kao ''Druga zona'' ili Demilitarizirana zona. Iako je Rimskim ugovorom bilo jasno predviđeno da Druga zona pripada NDH, već početkom rujna 1941. uspostavlja se ondje talijanska civilna i vojna vlast. Područje od Druge zone do crte njemačko-talijanskog razgraničenja utjecaja na NDH bilo je poznato kao ''Treća zona''; *''Ugovor o jamstvu i suradnji Kraljevine Italije i Kraljevine Hrvatske'' kojime Italiji pripada 25 godina jamčenja za političku nezavisnost Hrvatske i njenu teritorijalnu cjelovitost. NDH se obvezala da neće sklapati međunarodne sporazume koji bi bili u suprotnosti s tim jamstvom te da će koristiti iskustva talijanske vojske za ustrojstvo i izobrazbu [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|svoje vojske]]. Italija ujedno oduzima Hrvatskoj cjelokupnu trgovačku mornaricu. Troškovi okupacijskih talijanskih trupa naplaćivali su se (skupo) iz proračuna NDH.<ref>[http://www.znaci.net/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"], Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 378 i 414</ref> {| style="margin: 0 auto;" | [[File:Prince Aimone of Savoy - restored.jpg|thumb|[[Tomislav II.|Tomislav II]], formalno hrvatski kralj 1941. – 1943.]] | [[File:Designacija Aimone Tomislava II. 18.05.1941.jpg|thumb|Proglašenje Tomislava II. kraljem NDH 18.05.1941. Ispred talijanskog kralja su poglavnik Pavelić i vojskovođa Kvaternik]] | [[File:Hrvatski Narod o dinastiji Savoj 19.05.1941.jpg|thumb|Javni proglas o uspostavi "hrvatske dinastije"]] |} Ante Pavelić osobno je zatražio od talijanskog kralja da imenuje svojeg rođaka za kralja Hrvatske. Vittorio Emanuelle III odabrao je princa [[Aimone, vojvoda od Spoleta|Aimonea, vojvodu od Spoleta]] te mu je Pavelić ponudio [[Zvonimirova kruna|hrvatsku kraljevsku krunu]]. Kruna je bila oblika zlatnoga vijenca s hrvatskim pleterom na koji je bio pričvršćen nešto veći križ,<ref name="time">{{cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html |title=Crown of Zvonimir |work=Newsletter |publisher=2009 Time Inc. |date=1941-05-26 |access-date=25. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130828021436/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,765632,00.html |archive-date=28. kolovoza 2013.}}</ref> te mu je predana zajedno s zlatnom jabukom.<ref name="time" /> Iako Aimone nikad nije stupio na hrvatsko tlo, on je temeljem Rimskih ugovora formalno postao hrvatski kralj s imenom [[Tomislav II.|Tomislav II. od Hrvatske]], a NDH je službeno postala Kraljevina Hrvatska.<ref name="time" /> No, presude su se, primjerice, i dalje izricale u ime Nezavisne Države Hrvatske, a ne u ime kralja, kakav je običaj u monarhijama. Nakon proglašenja Rimskih ugovora, u Hrvatskoj je zavladalo veliko ogorčenje i bijes.<ref name="hh" /> Zabilježeni su brojni incidenti i napadi stanovništva na talijanske časnike ili predstavnike,<ref name="hh" /> a u Zagrebu su na Božić 1941. čak izbili prosvjedi protiv ugovora, koje su ustaše ubrzo ugušili.<ref name="ms">Marko Sinovčić, NDH u svjetlu dokumenata, Zagreb 1998., 188.-189.</ref> U prosvjedu je, osim većeg broja građana, sudjelovao i znatan broj vojnika, časnika i državnih službenika te je tom prilikom spaljena [[Zastava Italije|talijanska zastava]].<ref name="ms" /> Čak je i ministar bogoštovlja u Vladi NDH Mirko Puk održao u Omišu otvoreni protutalijanski govor, u kojem je izrekao: "Hrvatski narod neće imati mira dok Split i cijela Dalmacija ne budu prisajedinjeni Hrvatskoj. Bez Splita, bez svog slobodnog mora, Hrvatska ne može da se razvija i napreduje. Čvrsto je uvjerenje kompetentnih krugova da će, čim rat bude završen, biti ispravljene nepravde nametnute hrvatskoj naciji."<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/V_4_zrtve.html "ZABORAVLJENE HRVATSKE ŽRTVE FAŠIZMA", Povodom knjige Roka Ivande: "Logor Molat. Prešućeni simbol stradanja hrvatskog naroda"], ''Tomislav Jonjić, 2009. Pristupljeno 21. veljače 2022''</ref> Šef obavještajne službe NDH [[Vlado Singer]] je već početkom ljeta 1941. godine - kako je kasnije svjedočio [[Eugen Dido Kvaternik]] - izvijestio državni vrh o «talijanskom etapnom zaposjedanju čitave Hrvatske u pet etapa». Prva etapa je obuhvaćala područje koje je Italiji prepušteno Rimskim ugovorima; druga je imala uključiti reokupacija Druge zone; treća reokupaciju Treće zone; četvrta okupaciju Hrvatske do Save; a peta zaposjedanje sjeverne Hrvatske do Drave. Vlasti NDH se pokušale grubim terorom nad Srbima - cilj su prvenstveno bili žandari i policajci iz vremena Jugoslavije, te poznati predratni [[četnici]], ali je naposljetku zahvatio vrlo veliki broj Srba<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.bib.irb.hr/492879 |title=Vlado Singer, Stjepan Rubinić – od visokih policijskih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske do zatočenika koncentracijskih logora |author=Kovačić, Davor |language=hr|year=2010|publisher=Hrvatski institut za povijest |accessdate=2018-07-14}}</ref> - ostvariti jaču kontrolu nad svojim teritorijem, ali su time samo potaknuli Srbe na ustanke i olakšali talijansku reokupaciju druge zone. Poslije će pokušati osloncem na Nijemce spriječiti daljnje napredovanje talijanskog plana. Odmah nakon sklapanja sporazuma Italija je napravila novu administrativnu podjelu ustupljenih područja; pri tom je na neodređeno vrijeme odgodila uspostavu autonomnog statusa za područje [[Split]]a i otoka [[Korčula|Korčule]], koja je bila predviđena Rimskim ugovorom.<ref name="#1"/> Pod vladavinom [[Fašistička Italija|Italije]] u pripojenim je krajevima (''I. zona'') provođena sustavna nasilna [[talijanizacija]]: kao što je ranije bilo učinjeno u Istri, talijanizirani su nazivi naselja i drugi toponimi, a talijanski je kao službeni jezik uveden u škole, crkve (uz latinski), državnu upravu, telegrafski i radijski promet. Sva hrvatska kulturna i nacionalna društva zabranjena su odlukom vlasti. Novine su izlazile ili na talijanskom, ili dvojezično i na talijanskom i na hrvatskom. Državni službenici i učitelji morali su govoriti talijanski da bi ostali u službi kako takvih nije bilo mnogo, a iz Italije je dovedeno nekoliko stotina novih učitelja da zamijene otpuštene. Hrvatsko se stanovništvo tvrdoglavo opiralo tim nastojanjima, što je guvernera Dalmacije Giuseppea Bastianinija navelo da ustvrdi kako će se stanovništvo Dalmacije koje ne prihvati talijanizaciju morati iseliti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji, Rat i Koloboracija |author=Jozo Tomasevich |year=2010 |publisher=EPH Liber |accessdate=2018-07-14}}</ref> U listopadu 1941. god. su središnje vlasti NDH morale prihvatiti neugodnu vlast talijanskog okupatora - talijanski "saveznici" nisu vlasti NDH uopće pitali kod tzv. "reokupacije", nego ih tek obavijestili o novom stanju stvari - na približno polovici svojega teritorija, te preuzeti obvezu da financira okupacijske talijanske trupe, čiji je broj tada iznosio oko 150.000 vojnika.<ref name=":0">Z. Dizdar, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312675 Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 1-2, 1996. str. 169, pristupljeno 12. kolovoza 2020.</ref> U studenom 1941. godine dobile su talijanske snage od Nijemaca "zeleno svjetlo" da pređu demarkacijsku crtu i stave pod svoju kontrolu cjelokupni teritorij NDH. Dio vladajućih krugova NDH - u prvom redu glavni vojni zapovjednih [[Slavko Kvaternik]] - uspjeli su ipak nagovoriti Nijemce da od toga odustanu i ostave svoju vojsku u NDH - te Zagreb i preostali kontinentalni dio Hrvatske ostaju izvan talijanske kontrole.<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312709 "Drama vojskovođe Slavka Kvaternika"], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 3, 1996. Nada Kisić-Kolanović Pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref> Dvije godine od potpisivanja Rimskih ugovora pa sve do kapitulacije Italije 1943. godine prošle su u očitom talijanskom sabotiranju tek stvorene države, kako bi si Italija trajno priskrbila vlast nad pojasom duž Jadrana širokim više desetaka kilometara (''Druga zona'', koja se protezala do nadomak Karlovca i Bihaća, a obuhvaćala i grad Mostar) i tako pretvorila Jadran u svoje unutrašnje more. Neuspjela nastojanja ustaša da ishode kod Nijemaca (koji su prvih godinu dana zaokupljeni invazijom na SSSR i drže na području NDH samo manje vojne snage potrebne za osiguranje strateških željezničkih pravaca) potporu za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa i njihova nesklonost da posve surađuju u pretvaranju Hrvatske u talijanski protektorat vrlo su ozlovoljila Talijane. Oni već pred kraj 1941. godine zabranjuju ulazak vojnih snaga NDH u područje između Jadrana i linije Karlovac - Mostar i nastoje čvrsto okupirati to područje u suradnji s [[četnici]]ma<ref>"Četnici u drugom svjetskom ratu 1941-1945", Jozo Tomasevich, Sveučilišna naklada Liber 1979, pogl. [http://www.znaci.net/00001/40_26.htm "Talijanski sistemi upravljanja"], [http://www.znaci.net/00001/40_48.htm "Kolaboracija s Talijanima u NDH"], [http://www.znaci.net/00001/40_66.htm "Britanski prekid s četnicima"], [http://www.znaci.net/00001/40_25.htm "Njemački sistemi upravljanja"] i [http://www.znaci.net/00001/40_27.htm "Nezavisna država Hrvatska"] </ref>- koji na znatnom dijelu tog područja uspostavljaju efektivnu vlast kao potpunu negaciju vlasti NDH; ostaju na većem dijelu područja koje okupiraju talijanske snage civilna administracija i redarstvene vlasti NDH, ali pod čvrstim nadzorom Italije kao okupacijske sile.<ref>{{Citiranje weba |first=Vladimir Đuro |last=Degan |title=Pravni aspekti i političke posljedice rimskih ugovora od 18. svibnja 1941. godine |page=274 |url=https://www.pravst.unist.hr/dokumenti/zbornik/200888/zb200802_265.pdf |date=2018-02 |accessdate=2018-07-07 |publisher=Pravni fakultet u Splitu}}</ref> ==== Talijansko podupiranje srpskih pobuna ==== {{Glavni|Dobrovoljačka antikomunistička milicija}}Suočena s hrvatskim nezadovoljstvom i nesuradnjom u pretvaranju Hrvatske u zemlju pod talijanskom dominacijom, Talijani u zoni svojega utjecaja ohrabruju na ustanak Srbe nezadovoljne uspostavom NDH; taj se ustanak i događa za manje od mjesec i pol dana, najprije posve četnički [[Vidovdanski ustanak]] 24. lipnja 1941. u Istočnoj Hercegovini,{{nedostaje izvor}} a kratko zatim i četničko-komunistički [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanak na tromeđi]] Like, Bosanske Krajine i Dalmacije 27. srpnja iste godine.<ref>Jareb, Mario.[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114003 "Prilog raspravi o karakteru ustanka od 27. srpnja 1941. godine"], ČSP, br. 3., str. 751.-771. (2011){{citat|Ostavljam po strani naše subjektivne greške i slabosti (…) ali prosto je izmišljena tvrdnja da su ‘četnički elementi’ tobože izazvali negativne pojave: pljačku, paljenje i slično, bar što se tiče Boričevca. Četnici to nisu mogli učiniti iz prostog razloga što ih nije bilo. Pored naroda koji je pod komandom nas komunista stupio u ustanak, u to vrijeme postojali su još samo plaćeni talijanski agenti, npr. Stevo Rađenović, Pajica Omčikus i Torbica iz Srba, Đuro Vugonja iz Gračaca, Savica Guteša iz Bruvna i slični, koji su tek kasnije po nalogu svojih poslodavaca stvorili organizacije i proglasili ih četnicima (…)|Gojko Polovina, 1988.}}</ref> Predstavnici vlasti NDH se ubrzo uvjeravaju u dobre odnose Talijana s ustanicima, koje im potvrđuju sami talijanski vojni zapovjednici na terenu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00001/41.htm |title=ČETNICI U HRVATSKOJ 1941-1945, pogl. Reagiranje ustaškog režima i sporazumi s Talijanima |author=Fikreta Jelić Butić |year=1986 |publisher=Globus |accessdate=2020-07-28}}</ref> Kako komunisti - koji vjerno rade prema direktivama iz Moskve, koje nalažu da valja organizirati oružani otpor Nijemcima i Talijanima - ubrzo predvode [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizane]] u borbu protiv stranih fašista, Talijani se u krajevima NDH u kojima onemogućuju djelovanje domobrana i ustaša oslanjaju na [[Četnici u NDH|četnike]] i pružaju im punu pomoć,<ref name="osovina">[http://povijest.net/v5/hrvatska/hrvatska-2-svjetski-rat/2011/slomljena-osovina-2/ Dinko Odak:Slomljena Osovina (2) – Travanjski rat, Hrvatski povijesni portal, ISSN 1846-4432]</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=108596 "PRILOG ISTRAŽIVANJU ZLOČINA ČETNIČKOG POKRETA U LICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU"], Mihael Sobolevski, Senj, zb. 21, str. 271.-290. (1994.), v. str. 278 i 286</ref>priznajući ih kao [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|dobrovoljačku antikomunističku miliciju]].<ref>[http://povijest.net/sadrzaj/hrvatska/hr-ww2/840-odnos-dinarske-cetnicke-divizije-i-talijanskog-okupatora.html Zovak, Domagoj, Odnos dinarske četničke divizije i talijanskog okupatora, Hrvatski povijesni portal, ISSN 1846-4432, 13.04.2010. (pristupano 23. kolovoza 2010.)]</ref> Već [[7. rujna]] 1941. Italija je ponovno okupirala Drugu zonu (80 km od mora - to su približno bili krajevi koje je Galezzo Ciano za Italiju tražio od Ante Pavelića).<ref name="jt" /> U njoj je preuzela i civilnu upravu, [[ustaška vojnica]] morala je to područje napustiti, a [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] postrojbe stavljene su pod talijanskim zapovjedništvo. Veliki župani u Dalmaciji postojali su samo na papiru.<ref name="gim" /> Italija je nešto kasnije okupirala i Treću zonu, do granice interesne zone, ali se 1942. povukla u skladu sa Zagrebačkim sporazumom. Odnosi NDH s Italijom su konstantno bili napeti. Italija je budno pazila na hrvatsku politiku prema izgubljenim krajevima: talijanski izaslanici su prosvjedovali kod vlasti NDH u slučaju ako bi se u novinama pojavila reportaža ili fotografija iz Dalmacije, čak i iz onih krajeva koji su po Rimskim ugovorima pripali NDH. U proglasu i provedbenoj zapovijedi kojim ponovno uspostavlja okupaciju ''Druge'' i ''Treće zone'' (tj. na približno polovini teritorija NDH), aktualni zapovjednik talijanske 2. armije (i uskoro potom, Načelnik glavnog stožera oružanih snaga Kraljevine Italije) general [[Vittorio Ambrosio]] ostavlja vlastima NDH tek civilnu upravu (i to pod nadzorom talijanskih vojnih vlasti) u ''Trećoj zoni''; ''Druga zona'' je pod potpunom vlašću Italije. U izvještaju o reakciji vladajućih krugova NDH na ponovno zauzimanje Druge i Treće zone Giovanni Battista Oxilia, prvi čovjek talijanske Vojne misije u Zagrebu, iznosi otvoreno: „Sadržaj tih mjera svi su ministri općenito protumačili kao namjeru Italije da zauzme područja koja su ugovorima dodijeljena NDH (prikrivajući ponovnu okupaciju navodnim vojnim razlozima) i da ih kasnije više ne vrati". Potpunim ponovnim zauzimanjem ''Druge zone'' Italija je zapravo dobila područja koja je odlučnim nagovaranjem pokušala dobiti od Pavelića na konferenciji održanoj 25. travnja 1941. u Ljubljani.<ref>Tomasevich, op. cit, str. 282</ref> Istodobno s potiskivanjem vojne prisutnosti NDH u svojoj okupacijskoj zoni, Talijani naoružavaju i na svaki drugi način podržavaju četnike, u kojima vide faktor koji će trajno udaljiti Hrvatske "pretenzije" od Jadrana. Na sastanku 10. siječnja 1942. godine - pred [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]] i njemačkim generalom [[Edmund Glaise von Horstenau|E. Gleise von Horstenauom]] - zapovjednik II.a talijanske armije general Mario Roatta izvješćuje njemačke saveznike da drži pod svojim zapovjedništvom 3.000 četnika kod Plaškog i Vrhovina, 8.000 kod Knina (među kojima 3.000 iz Hercegovine) i u Hercegovini 8.000, tj. ukupno 19.000 četnika. Sve je te četnike Roatta organizirao i premještao bez da išta pita vlasti NDH - čijim je dužnosnicima nekoliko dana ranije govorio da pod svojom kontrolom navodno ima svega 1.500 četnika. Roatta je na sastanku najavio da će "morati" na teritoriju NDH upotrijebiti i dio od 20.000 četnika kojima zapovijeda na području Crne Gore, i čiji broj namjerava povećati za daljnjih 10.000.<ref>[http://www.znaci.net/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"], Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 489</ref> Čak i pred Nijemcima, Roatta je propustio napomenuti da među četnicima koje on raspoređuje po NDH već djeluje Zlatiborski četnički odred, doveden iz same Srbije.<ref>"Vojno politička organizacija četnika u Lici od kapitulacije Italije do povlačenja iz Like", Krešimir Matijević, Filozofski fakultet u Zagrebu, 2006</ref> U izvještaju [[Oberkommando der Wehrmacht|Vrhovnoj komandi Njemačkih oružanih snaga]] od 13. rujna 1941. godine general [[Edmund Glaise von Horstenau]] izvješćuje: "...ustanak je prešao i iz Srbije preko srednje Drine ovamo...Ozren planina jedno je od središta ustaničkog pokreta. Drugo ustaničko područje: Bosanski Petrovac-Drvar nalazi se najvećim dijelom u talijanskom okupacionom prostoru, ali se pruža, ipak, u pravcu Vrbasa i u njemačku zonu.... Čitavo ustaničko žarište proteže se na sjeverozapad do Bihaća, a na jugoistok preko Glamoča. Manja četnička gnijezda nalaze se još i u planinama jugozapadno od Kostajnice... Položaj u tzv. demilitariziranoj zoni, koju su Talijani nedavno uzeli čvršće u svoje ruke, nije sasvim pregledan, kao ni onaj u Crnoj Gori. Dio četnika u Dinarskim Alpama neprijateljski se odnosi prema Talijanima. Na ostalim mjestima, pogotovo u gornjoj Hrvatskoj, četnici surađuju složno s talijanskim jedinicama. Talijanski oficiri dopuštaju da četnici kod Gračaca djeluju kao neka vrsta cestovnog redarstva...Tako se dvolično provodi i akcija razoružavanja. Međutim, treba, na žalost, reći da se stanovništvo u talijanskom prostoru osjeća mnogo sigurnijim nego u područjima zauzetim od Nijemaca. Posebno je djelatnost ustaša tamo zauzdana... U hrvatskim vladinim krugovima bilježe se sa zabrinutošću brojni dokazi uskih srpsko-talijanskih odnosa... Položaj je u Hrvatskoj prema tome trenutačno u prilično kritičnoj fazi. Dvije trećine zemlje nalaze se u rukama Talijana i ustanika, a samo trećina u rukama vlade NDH. Iznad svega osvećuju se prirodno teške pogreške pri porodu i razdvojen položaj, u koji je zemlja od rođenja zapala, zbog vanjskopolitičkih uvjetovanosti. I jedno bolje utemeljeno državno vodstvo teško da bi moglo naći izlaz iz takvog guštika."<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00003/528.pdf |title="Pavelić između Hitlera i Mussolinija", str. 192-194 |author=Bogdan Krizman |year=1980 |publisher=Globus, Zagreb}}</ref> Iako četnici kod Talijana harangiraju protiv komunista već od rujna i listopada 1941. godine, postrojbe pod kontrolom četnika u prve oružane borbe protiv partizana stupaju tek u proljeće 1942. godine, u suradnji s Talijanima kojima su partizani - koje predvode komunisti koji se spremno bore protiv svih neprijatelja SSSR-a, i u čije redove je pristupilo dosta Hrvata s područja pripojenoga Italiji, koji su visokomotivirani za borbu protiv Talijana - počeli stvarati ozbiljne probleme.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00001/11_20.htm |title=DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PIONI OKUPATORSKE POLITIKE |author=Nikola Milovanović |year=1985 |publisher=Centar za informacije i publicitet, Zagreb |accessdate=2020-07-28}}</ref> U travnju 1942. godine izvješćuje izaslanik njemačkog ministra vanjskih poslova u Zagrebu dr. Edmund Veesenmayer, kako Italija očito nije zainteresirana za sređenu i nezavisnu Hrvatsku, te da ona svim sredstvima pokušava što brže stvoriti stanje koje će NDH trajno onemogućiti život.<ref>[http://www.znaci.net/00003/528.pdf "NDH između Hitlera i Mussolinija"], Bogdan Krizman, Globus, Zagreb 1983., str. 11 i 310</ref> [[Tomislav II.]] je [[Abdicirati|abdicirao]] [[20. kolovoza]] [[1943.]] Kraljevina Italija bezuvjetno kapitulira 8. rujna 1943., nakon čega je [[Ante Pavelić]] (nakon konzultacija s Njemačkom) sljedeći dan [[s:Proglas o preuzimanju vlasti u Dalmaciji|stavio izvan snage Rimske ugovore]].<ref>[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]], 9. rujna 1943., br. 829., str. 1. i 2.</ref> ===Odnos s Njemačkom === [[Datoteka:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|250px|desno|[[Ante Pavelić]] i [[Hitler]]]] [[Datoteka:Ante Pavelić, Edmund Glaise von Horstenau and Siegfried Kasche.jpg|mini|250px|desno|Njemački konzul [[Siegfried Kasche]], vrhovni zapovjednik njemačkih snaga u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|von Horstenau]] i [[Ante Pavelić]] u Zagrebu.]] [[Datoteka:Ante_Pavelić_und_Joachim_von_Ribbentrop.jpg|mini|lijevo|200px|[[Ante Pavelić]] i njemački ministar vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop]]]] [[Treći Reich|Hitlerova Njemačka]] je na početku bila posve nezainteresirana za formiranje zasebne hrvatske države, te je u ožujku i travnju 1941. godine nudila Mađarskoj da si pripoji čitavu Hrvatsku, izuzev dijela uz more za koji je bila zainteresirana Italija. Međutim su to Mađari odbili, odgovorivši da ih zanima samo pristup moru te stanoviti dijelovi teritorija Kraljevine Jugoslavije uz Mađarsku južnu granicu - Bačka, Baranja, Banat (ta pokrajina poslije neće biti priključena Mađarskoj) i Međimurje.<ref name=":1" /> Znajući da [[Adolf Hitler|Hitler]] zapravo nije imao planove za razbijanje Jugoslavije, nego je tek popustio talijanskoj težnji da se uništi državu koja je predstavljala zapreku njenom pretvaranju Jadrana u unutarnje talijansko more, čelnici NDH su vrlo nastojali bespogovorno surađivati s Nijemcima i tako postupno smanjiti jak talijanski utjecaj. Servilnost odnosa NDH prema Njemačkoj dobro ilustrira slučaj tzv. ''note Sambugnach''.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/IV_blazekovic.html Razgovor s dr. Milanom Blažekovićem, "S optimizmom gledam u hrvatsku budućnost!", Razgovarao: Tomislav Jonjić]</ref> Naime, nakon [[Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944.|pokolja nad više stotina hrvatskih civila]] koji su počinile njemačke snage u [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otoku kod Sinja]] u ožujku 1944., ministar za Dalmaciju [[Edo Bulat]] uputio je bijesno pismo ministru vanjskih poslova, Stijepu Periću, koji je otpravio prosvjednu notu Nijemcima zbog divljanja njihove vojske u Dalmaciji, ulažući protest zbog umorstva i povrede [[suverenitet]]a i zastave te tražeći suđenje počiniteljima.<ref name="jt" /><ref name="rzhp" /> Nijemci su odbili primiti notu, zabranjujući hrvatskoj vladi da joj se ikad više obrati takvim tonom.<ref name="jt" /><ref name="rzhp" /> Nakon toga, Pavelić je jednostavno smijenio Perića.<ref name="jt" /> Isto tako, Pavelić je u jednom posjetu [[Hitler]]u vratio osobne predmete pruskog kralja [[Fridrik II. Veliki|Friedricha II. Velikog]] i pruske ratne zastave, koje su mu zaplijenili hrvatski ratnici u sklopu habsburške vojske prilikom jednog prepada na [[Pruska|pruski]] tabor.<ref>[[Vladimir Brnardić]]: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0062004/varazdinci.asp Hrvatske krajiške pješačke pukovnije do 1809. Varaždinski generalat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140307082643/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0062004/varazdinci.asp |date=7. ožujka 2014. }}, [[Hrvatski vojnik]], broj 6, studeni 2004.</ref> S druge strane, Nijemci su bili prilično nezadovoljni ustaškom vlašću u NDH. Naime, iako je u početku sam [[Hitler]] podržao ustaške namjere o preseljenju i progonu Srba,<ref>Tanner, Marcus. Croatia: A Nation Forged in War. New Haven: Yale University Press. 1997., str. 147.</ref><ref>Jonjić, 2000., str. 6.</ref> teroristička ustaška politika prema Srbima poticala je pobunu stanovništva i jačala narodnooslobodilački pokret. Njemačka u početku nije htjela vezivati veće snage u NDH,<ref>Jonjić, 2000., str. 3.</ref> no kako je na to bila primorana širenjem i jačanjem [[NOP]]-a, tražili su druga rješenja. Opunomoćeni njemački general u NDH, [[Edmund Glaise von Horstenau]], predlagao je da bi najbolje rješenje bilo izdvajanje izvršne vlasti, [[Domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] i [[Oružništvo|Oružništva]] iz vlade zbog toga što je ustaška vlast kompromitirana zločinima, pogreškama i korupcijom. U listopadu 1941. Nijemci su ponudili [[Vladko Maček|Mačeku]] preuzimanje nekakve činovničke vlade, koja bi predstavljala njemačku vojnu upravu u NDH.<ref>Jonjić, 2000., str. 108.</ref> [[1942.]] tajno su ponudili [[Italija|Italiji]] vojno preuzimanje kontrole nad čitavom NDH, što je Italija odbila, smatrajući da bi to bio prevelik teret.<ref>Jonathan Steinberg. All Or Nothing: The Axis and the Holocaust, 1941–1943. str. 44.</ref> Kako je vrijeme prolazilo, neučinkovitost i nefunkcioniranje vlasti i oružanih snaga NDH doveli su do njemačkog aktivnog angažmana. Nijemci su krajem 1942. čak sebi podčinili sve [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranske]] postrojbe veće od [[Bojna|bojne]] (1.000 vojnika).<ref name="uspon" /> Nijemci nisu ozbiljno shvaćali neovisnost NDH, nego su se na njene strukture oslanjali kao na pomoć svojoj okupaciji:. a području NDH unovačeno je ljudstvo - mahom etnički Hrvati - za više divizija [[Wehrmacht]]a i [[SS]]-a koje su djelovale izravno pod njemačkim zapovjedništvom i bez ikakve odgovornosti prema zakonima i vlastima NDH: [[369. hrvatska "Vražja" divizija|369. "Vražja" divizija]]; [[373. "Tigar" divizija]]; [[392. hrvatska "Plava" divizija|392. "Plava" divizija]] (te tri postrojbe nazivalo se "legionarskim"), [[13. oružana gorska divizija SS-a "Handžar"]] i [[23. oružana gorska divizija SS-a "Kama"]]. Zapovjedni jezik u tim postrojbama bio je njemački (izvorno je bilo zamišljeno da jednu diviziju čini oko 8.500 Hrvata, te oko 3.500 Nijemaca), te su na tom jeziku polagalo i vojničku prisegu - u kojoj se zaklinjalo na odanost i Njemačkoj i Hrvatskoj. Uglavnom su ratovale na području NDH. Troškove tih i drugih njemačkih okupacijskih postrojbi naplaćivani su vrlo obilno od NDH, te je uzdržavanje oko 220.000 njemačkih vojnika krajem 1943. godine koštalo NDH 46,8 milijuna maraka mjesečno.<ref>Z. Dizdar, [https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312675 Brojidbeni pokazatelji odnosa vojničkih postrojbi na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske 1941.-1945. godine], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 1-2, 1996. str. 179, pristupljeno 11. kolovoza 2020.</ref> Uz to su Nijemci na području NDH "na vjeresiju" otkupljivali što im je god trebalo, te je trgovinska razmjena između Njemačke i NDH bila toliko povoljna za Njemačku da NDH nakon naplate svih troškova okupacijskih trupa, te troškova oružja i opreme za postrojbe same NDH koji su nabavljani u Njemačkoj (to je koštalo približno pola milijarde maraka) ostaje neto - vjerovnik Njemačkoj za daljnji iznos od preko pola milijarde njemačkih maraka; iznimno visok iznos s obzirom na vrijednost novca u to doba (taj je dug od Njemačke poslije naplatila Titova Jugoslavija).<ref>[http://www.znaci.net/00003/524.htm "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija"] (prijevod s izvornika na engleskom), Jozo Tomasevich, Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 745 - 761</ref> Domobranske i ustaške postrojbe (koje su bile pod kontrolom vojnih vlasti NDH) su nerijetko stavljane pod operativnu kontrolu legionarskih ili drugih njemačkih postrojbi. Već potkraj 1942. [[vojska NDH]] u cjelini je bila stavljena pod [[Oberkommando der Wehrmacht|kontrolu zapovjedništva njemačkih vojnih snaga]]. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] NDH potpada pod čvrstu kontrolu Njemačke, koja je preuzela čak i policijske poslove u NDH. Uz djelatnost njemačkih obavještajnih službi i vojne žandarmerije koja je bila prisutna još od početka okupacije, u travnju 1943. Ante Pavelić je s [[Heinrich Himmler|Heinrichom Himmlerom]] dogovorio/pristao na stvaranje [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke redarstvene organizacije]] popunjene Nijemcima iz Reicha, Hrvatima (koje smije novačiti i premještati iz OS NDH) i hrvatskim Volksdeutscherima; određeno je da će na njenom čelu biti [[Konstantin Kammerhofer]]. Nove policijske postrojbe, koje nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije 1943.]] djeluju na cjelokupnom području NDH, bile su pod izravnim zapovjedništvom Njemačke, te su nosile njemačke odore s hrvatskim grbom. Službeni naziv novog redarstva bio je ''[[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatsko]]<nowiki/>j'', odnosno Njemačko redarstvo u Hrvatskoj. Neslužbeni naziv – Njemačko-hrvatska policija – korišten je i u službenim dokumentima. Do ljeta 1944. ustrojeno je petnaest bojni, raspoređenih u pet pukovnija, od kojih je 1. ''Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien'' osnovana u studenom 1943. kao ''Polizei Freiwilligen-Regiment Kroatien''; ta je postrojba bila pretežno popunjena Volksdeutscherima. Od ožujka 1944. i 3. pukovnija je Volksdeutscherskog sastava, kao rezultat prekomande triju kompletnih domobranskih željezničko-stražarskih bojni u ''Deutsche Polizei''. Formirano je i 15 samostalnih bojni, nazvanih ''Polizei Freiwilligen-Bataillon Kroatien'', numerirane od 1 do 15. Krajem 1944. god. Njemačko-hrvatska policija ima oko 32.000 pripadnika. Početkom 1945. spojeno je 12 tih bojni u Oružničku diviziju Hrvatska (''Gendarmerie Division Kroatien''). Troškove te policije- kojom je upravljalo Ministarstvo unutarnjih poslova Njemačke i u kojoj je službeni jezik bio njemački - podmirivala je NDH.<ref>[http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/2207-ustrojavanje-i-djelovanje-njemakoga-redarstva-u-hrvatskoj "Ustrojavanje i djelovanje Njemačkoga redarstva u Hrvatskoj"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150716025231/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/2207-ustrojavanje-i-djelovanje-njemakoga-redarstva-u-hrvatskoj|date=16. srpnja 2015.}}, Mladen Kaldana, za Hrvatski Fokus, 28. ožujka 2011</ref> Također su [[Wehrmacht]] i [[Schutzstaffel|SS]] novačili na području NDH osoblje za vojne postrojbe kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva koje su bile angažirane na Istočnom bojištu. [[Slika:Hrvatska zrakoplovna legija.jpg|minijatura|lijevo|Hrvatske vojne obveznike koristio je [[Treći Reich]] i na bojištima u drugim zemljama. Na slici [[Hrvatska zrakoplovna legija]]]] Daljnje smanjivanje suvereniteta NDH, u kojoj je sada njemačka policija obavljala redarstvene poslove, bio je kontekst u kojem u drugoj polovini 1944. godine nastaje [[Urota Lorković-Vokić]], čije sudionike otkriva Gestapo (prema dogovoru s Njemačkom, od 1943. godine NDH nije više imala vlastite tajne službe, nego je odgovarajuće poslove obavljale njemačke službe), a Ante Pavelić - koji je zapravo od početka bio informiran o nastojanju da se NDH prevede na stranu [[Saveznici|Saveznika]] - mora provesti uhićenje njenih pripadnika. U travnju 1945. godine je Pavelić dao i pobiti glave urotnike - tako i [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]], svojeg dugogodišnjeg bliskog suradnika. Porast njemačke kontrole nad NDH možemo pratiti u broju njemačkih vojnika na njenom području. Krajem 1941. godine (u jeku njemačke invazije na Sovjetski savez) u NDH se nalazilo oko 18.000 njemačkih vojnika, sredinom 1943. godine broj je porastao na 107.500 njemačkih vojnika (od čega 45.000 vojnih obveznika NDH u sastavu njemačkih postrojbi), a krajem 1944. godine je zbog povlačenja njemačkih snaga s Balkanskog poluotoka bilo na području NDH ukupno 350.000 njemačkih vojnika (70.000 vojni obveznici NDH).<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29736 "Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine"],Davor Kovačić, Časopis za suvremenu povijest, Vol.39 No.3 Siječanj 2008.</ref> Već 1943. godine će veći broj vojnih obveznika NDH biti u raznim njemačkim postrojbama, nego u Oružanim snagama NDH, a vodstvo NDH je od svojih postrojbi u potpunosti nadzirala jedino one stacionirane u Zagrebu - dok su sve druge bile podvrgnute zapovijedanju generala koji su zapovijedali njemačkim divizijama stacioniranima u NDH (v. članak [[Hrvatske oružane snage]]). === Odnosi NDH i Mađarske === Gotovo jednako teški kao s Italijom, bili su i odnosi s [[Kraljevina Mađarska|Mađarskom]] zbog [[Velika Mađarska|sudaranja nacionalnih interesa]]. Mađarska je okupirala [[Međimurje]] i [[Baranja|Baranju]] te ih jednostrano pripojila, točnije, Mađarska je okupirala Baranju 11. travnja 1941. godine, a Međimurje 16. travnja 1941. godine; oboje bez pristanka vlasti NDH. Osobito je pitanje pripajanja Međimurja Mađarskoj bilo razlogom vrlo loših odnosa Mađarske i NDH.<ref name="#2">Kovačić, str. 61</ref> Kraljevska jugoslavenska vojska napustila je Međimurje već prvog dana rata. 7. travnja ondje su ušli Nijemci, a mjesne ustaše pošle su organizirati civilnu upravu 8. travnja. Imali su problema s promađarskim aktivistima (etničkim Mađarima i odnarođenim Hrvatima). Svaka je diskusija prekinuta mađarskim vojnim pripajanjem. Mađarska je odmah krenula s radikalnim asimilacionističkim mjerama iz 19. stoljeća kojima je zatirala i mađarizirala manjine: poticanjem mjestnih partikularizama i oštrim kažnjavanjem svake komunikacije s matičnim narodom. Reaktivirali su tezu o tobožnjem posebnom "međimurskom narodu", potom nakon ukidanja vojne uprave Međimurje prestaje biti posebna jedinica i inkorporirano je u Zadarsku županiju. U škole su uvedeni mađarski i "međimurski" jezik, a vodilja je bila postupni prijelaz na mađarski. Osnovan je list kao organ mađarske vlasti. Toponimi su promijenjeni u mađarske, u povijesnoj nastavi njegovan je kult velikomađarskih događaja i mađaronskih osoba, hrvatstvo Međimurja negirao se u svakoj prilici, cijelo Međimurje premrežili su gustom mrežom oružničkih postaja koje su sprječavale svaki pokušaj protumađarske djelatnosti i propagande te su uhićivali prvake Hrvata.<ref>Kovačić, str. 60, 73</ref> NDH nikada nije priznala Mađarskoj pravo na Međimurje, protestirala je protiv njega i naglašavala svoje pravo; u NDH su pomalo naivno za to krivili lokalne mađarske zapovjednike, a mađarski predstavnici to su potvrđivali "da je do toga došlo pod pritiskom mađarske javnosti i vojnih krugova predvođenih regentom Miklòsem Horthyem". Hrvatski se tisak odupirao mađarskoj promidžbi, dok je nju u NDH pronosio njemački tisak, koji je pisao s promađarskih gledišta. Službeni je Berlin bio stava da će se pitanje Međimurja riješiti poslijeratnom mirovnom konferencijom.<ref>Kovačić, str. 63,66</ref> Zbog ovakvog mađarskog postupka Mađarske, NDH i Mađarska nisu međusobno surađivale ni redarstveno ni policijski-obavještajno.<ref> Kovačić, str. 59</ref> Ministar vanjskih poslova NDH [[Mladen Lorković]] ocijenio je da su odnosi NDH s Mađarskom u beznadnom položaju, a prigodom sazivanja Sabora 24. veljače 1942. izjavio je da Međimurje "smatra sastavnim dijelom NDH"; NDH dugo nije htjela akreditirati veleposlanika.<ref>Kovačić, str. 63, 66</ref> Nasuprot mađarskoj integraciji, NDH je ipak zadržala upravu za kotare Čakovec i Prelog. Oni ipak nisu djelovali u tim gradovima, ali su održavali stanovitu aktivnost iz Varaždina, kao teritorija pod kontrolom NDH. Međimurje je upravno pripalo velikoj župi Zagorju, a u zemljovidima unošeno u granice NDH.<ref>Kovačić, str. 68</ref> Mađarska je zahtijevala [[razmjena stanovništva|razmjenu stanovništva]] u [[Srijem]]u i Baranji, luku [[Rijeka|Rijeku]], odnosno [[Sušak]] (nakon talijanske okupacije bilo koju jadransku luku), a kasnije i bescarinski režim za prijevoz robe iz Mađarske na [[Jadran]] te davanje željeznice Zagreb-Rijeka u najam mađarskih državnih željeznica.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 42.-67.</ref> Tijekom srpnja [[1941.]] stanje se toliko zaoštrilo da se razmišljalo i o prekidu svih diplomatskih odnosa s Mađarskom.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 57.</ref> Mađarski apetiti nisu se zaustavili na pripajanju Međimurja i Baranje, kao ni Bačke koja je također imala brojne Hrvate. Planirali su se i dalje širiti na hrvatske krajeve. Među tim kartografskim planovima bio je i jedan koridor preko Hrvatske prema Rijeci kao "mađarskoj državnoj luci", a za dalju budućnost su predvidjeli da se dio morske obale od grada Rijeke do ušća rijeke Zrmanje ponovno nazove "Mađarsko primorje". Višestruki diplomatski prosvjedi i zahtjevi NDH prošli su bez ikakva dobra rezultata.<ref name="#2"/> Brzo priznanje NDH koje je Mađarska dala nije moglo sprati nečasno mađarsko prisvajanje hrvatskih krajeva. Sramotno po ustaški pokret, Pavelić je poslije rata napisao topli nekrolog Horthyju.<ref>Kovačić, str. 63</ref> === Odnosi sa Slovačkom, Bugarskom i Rumunjskom === [[Datoteka:Ante Pavelić, Karl Murgaš and Mladen Lorković.jpg|mini|desno|250px|Ante Pavelić, [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|slovački]] veleposlanik Karl Murgaš i ministar vanjskih poslova [[Mladen Lorković]]]] NDH je održavala izrazito srdačne i prijateljske odnose sa [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačkom]] i [[Bugarska|Bugarskom]].<ref name="nkk">[http://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.1080/14690760600963248 Nada Kisić-Kolanović: The NDH’s Relations with Southeast European Countries, Turkey and Japan, 1941–45, Totalitarian Movements and Political Religions, Vol. 7, No. 4, 473–492, December 2006]</ref> Postojale su neke kombinacije oko stvaranja saveza [[Slovačka Republika (1939. – 1945.)|Slovačke]], NDH i [[Rumunjska|Rumunjske]] kako bi se oslabila [[Velika Mađarska|mađarska ekspanzionistička politika]], koja je ugrožavala sve tri zemlje; Nijemci su međutim jasno dali do znanja da o tome nema govora.<ref name="3reich">Bogdan Krizman: ''Ustaše i 3. Reich'', 1-2, Globus, Zagreb 1983.</ref><ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 54.</ref><ref name="nkk" /> Tijekom [[1941.]], NDH je postala članicom [[Svjetska poštanska unija|Svjetske poštanske unije]]. [[10. kolovoza]] [[1942.]] pristupila je na [[Brijuni]]ma osnivanju Društvu željeznica Dunav-Sava-Jadran.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11118 Siniša Lajnert: Ustroj Hrvatskih državnih željeznica 1941.-1945.]</ref> NDH je potpisala [[Ženevska konvencija|ženevsku konvenciju]] [[20. siječnja]] [[1943.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Kaznenopravni%20aspekti%20bleiburskog%20zlocina.pdf |title="Kaznenopravni i povijesni aspekti Bleiburškog zlocina" |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721101843/http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Kaznenopravni%20aspekti%20bleiburskog%20zlocina.pdf |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=25. listopada 2012.}}</ref> Kada su [[SAD]] ušle u [[Drugi svjetski rat]] nakon napada [[Japan]]a na [[Pearl Harbor]], NDH je objavila rat [[SAD]]-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, zajedno s ostalim članicama [[Sile Osovine|Sila Osovine]] [[14. prosinca]] [[1941.]]<ref>Nada Kisić-Kolanović. NDH i Italija: političke veze i diplomatski odnosi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001. (str. 119)</ref> Kako NDH nikada službeno nije objavila rat [[Sovjetski Savez|Sovjetima]], na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|Istočnom bojištu]] su ratovali samo hrvatski dobrovoljci i to u njemačkim uniformama. Slanje [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Hrvatske postrojbe u njemačkoj i talijanskoj vojsci|hrvatskih legija na Istočno bojište]] bio je u prvom redu politički potez, kako bi se stekla naklonost Trećeg Reicha i ubrzala izgradnja vlastitih [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|oružanih snaga]].<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 73.-78.</ref> === Odnosi s Nedićevom Srbijom === Godine 1942. je premijer [[Nedićeva Srbija|okupirane Srbije]] [[Milan Nedić]] upoznao vojnog upravitelja Srbije - te njemačkog vojnog zapovjednika nadređenog svim njemačkim postrojbama na području NDH, a time efektivno i zapovjednika praktično svih [[Hrvatske oružane snage|postrojbi NDH]] - generala [[Paul Bader|Paula Badera]] sa svojom vizijom [[Velika Srbija|Velike Srbije]] u kojoj su Bosna i Hercegovina, Srijem i Dalmacija unutar granica Srbije, a lokalno stanovništvo je zamijenjeno srpskim doseljenicima.<ref>Prusin, Alexander; (2017) ''Serbia under the Swastika: A World War II Occupation''(engleski) str. 53, University of Illinois Press {{ISBN|978-0-25209-961-8}}</ref> General Bader je podržao Nedićev plan djelomično, te su krajem siječnja i početkom veljače 1942. godine održani pod njegovim pokroviteljstvom u Beogradu višednevni pregovori s predstavnicima NDH, u kojima se predlagalo da 17 srezova Bosne bude pripojeno Srbiji. Predstavnici NDH nisu pristali na takve prijedloge.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.net/00001/53.pdf |title=Hronologija narodnooslobodilačkog rata 1941-1945, str. 207 |language=srpski |publisher=Znaci.net |accessdate=2021-02-08}}</ref> Inače je [[Drinska banovina|Drinska Banovin]]<nowiki/>a iz vremena Kraljevine Jugoslavije obuhvaćala zapadno od [[Drina|Drine]] baš 17 srezova, od kojih je jedan bio Sarajevo.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2018/06/Pages-from-gg45-3.pdf |title=O pokušaju pružanja pomoći slabijim đacima u Konviktu “Narodne uzdanice” u Tuzli |author=Prof. dr. Omer Hamzić |publisher=GRAČANIČKI GLASNIK časopis za kulturnu historiju Broj 45, godina XXIII maj, 2018. [str. 27-36] |accessdate=2021-02-08}}</ref>General Bader je organizirao da pregovorima nazoče njemački veleposlanik u Zagrebu [[Siegfried Kasche]] i njemački ovlašteni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmund Glaise von Hortsenau]] - dakle osobe koje su kod vlasti NDH imale posve neupitni autoritet najviših predstavnika Njemačke - a kao hrvatski predstavnici su nazočili zamjenik ministra vanjskih poslova NDH [[Vjekoslav Vrančić]] i pukovnik [[Fedor Dragojlov]], bliski suradnik vojskovođe [[Slavko Kvaternik|Slavka Kvaternika]]. Hrvatski predstavnici nisu pregovarali izravno s Nedićevom Vladom, nego s majorom [[Jezdimir Dangić|Jezdimirom Dangićem]], koji je u kolovozu 1941. s mjesta jednog od zapovjednika žandarmerije pod kontrolom [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]], ministra unutarnjih poslova u vladi Milana Nedića, prešao u dogovoru s četničkim vođom [[Dragoljub (Draža) Mihailović|Dražom Mihajlovićem]] u Istočnu Bosnu da ondje preuzme zapovijedanje ustaničkim postrojbama na širokom području od Drine do Romanije kod samoga Sarajeva. Dengić je prije pregovora s Hrvatima u Beogradu imao dogovor s Milanom Nedićem, u prisutnosti samog generala Paula Badera.<ref>{{Citiranje rada |url=https://web.archive.org/web/20120413073625/http://www.znaci.net/00001/4_12_2_2.pdf |title=IZVjEŠTAJ GENERALA PAULA BADERA br. 857/42. pov. od 5. veljače 1942. |author=Paul Bader |work=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII - DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA - KNJIGA 2, str. 110 do 121 |language=sr |accessdate=2021-02-09}}</ref> Nakon što su predstavnici NDH odbili Dengićeve prijedloge, uslijedila je u ožujku 1942. godine [[Operacija Trio]], kojem je udarac njemačkih, talijanskih i snaga NDH presudno oslabio četničku prisutnost u istočnoj Bosni. Milan Nedić je nastojao kod Njemačke izboriti za Srbiju onakav status kakav je imala Nezavisna Država Hrvatska. Usprkos dobroj suradnji i mnogo uspješnijem suzbijanju [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizana]] u Srbiji, nego što je to bio slučaj s NDH, Nedić se u rujnu 1943. god. razočarano vratio iz dugo pripremanog posjeta Hitleru u rujnu 1943. god., gdje je uspio s Hitlerom dobiti sastanak od svega 20 minuta, i to u baraki u blizini Hitlerovog zapovjedništva u [[Istočna Pruska|Istočnoj Pruskoj]]. Diplomati NDH u Berlinu su mogli izvijestiti da Nedić nije dobio njemačku potporu za pripojenje [[Crna Gora|Crne Gore]] i dijelova NDH Srbiji. Nije čak Nedić dobio od Hitlera dopuštenje da se ponovno otvori Univerzitet u Beogradu i da se prepusti srbijanskim vlastima da same kontroliraju svoje kulturne institucije, nego tek suglasnost da vlada Srbije pod svoju izravnu kontrolu dobije srbijanske vojne i sigurnosne efektive, koji su se od 1941. god. bili dokazali dobrom suradnjom s Nijemcima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.academia.edu/37232937/Zlatoje_Martinov_NDH_I_NEDI%C4%86EVA_SRBIJA_Sli%C4%8Dnosti_i_razlike |title=NDH I NEDIĆEVA SRBIJA, Sličnosti i razlike, str. 73, 74, 77, 78, 127-137, 145, 146 |author=Zlatoje Martinov |year=2018 |language=srpski |publisher=Savez antifašista Srbije |accessdate=2021-02-08}}</ref> NDH i Nedićeva Srbija su imale odnose prožete nepovjerenjem, te nisu razmijenile međusobna diplomatska priznanja. Međutim je postojala gospodarska suradnja. U Beogradu je NDH već 1941. god. uspostavila Ured za putnice, koji je ubrzo kolokvijalno postao poznat kao "Konzulat NDH".<ref>Martinov, op. cit., str. 135 i 136</ref> == Ekonomija == [[Datoteka:Riznicko upraviteljstvo grada Zagreba MGZ 300109.jpg|mini|desno|200px|Ploča Rizničkog upraviteljstva NDH u Zagrebu]] NDH se nalazila u iznimno teškoj gospodarskoj situaciji. Država je morala snositi troškove svih [[Wehrmacht|njemačkih]] - Njemačka je tijekom rata oko trećinu ukupnog državnog proračuna priskrbljivala od podloženih naroda u Europi<ref>[http://piketty.pse.ens.fr/files/capitalisback/CountryData/Germany/Other/Pre1950Series/RefsHistoricalGermanAccounts/Lindholm47.pdf "German Finance in World War II"] Richard W. Lindholm, "The American Economic Review", Vol. 37, No. 1 (Mar., 1947), str. 121-134, Table III., str. 127</ref> - i dijela talijanskih snaga na svojem teritoriju.<ref name="gim" /> Talijanska okupacija joj je oduzela pomorsku privredu i [[Brodogradnja|brodogradnju]], a mađarska neka od najnaprednijih poljoprivrednih područja. Nešto kasnije [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizani]] su pod svoju kontrolu stavili i velik dio poljoprivrede, te šume, blokirali vitalne prometne pravce i aktivno uništavali ekonomske resurse na područjima koje nisu mogli držati pod kontrolom. Nadalje, njemački i talijanski interesi na području NDH su velikim dijelom bili gospodarske prirode. [[Fašistička Italija|Italija]] se planirala okoristiti nalazištima [[boksit]]a u [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Hercegovina|Hercegovini]], te drvom - sirovinama u kojima je Italija oskudijevala.<ref name="jt" /> Međutim je Njemačka htjela boksit za sebe. Iz boksitnih jama u NDH moglo se (bez novih investicija) eksploatirati najmanje 500.000 tona godišnje, što je za njemačku proizvodnju aluminija bilo od životne važnosti, jer je činilo nešto više od 40% ukupnih njemačkih potreba.<ref>Goldstein, Ivo, Hrvatska 1918.-2008., Zagreb, 2008., str. 245</ref> Kako je rat odmicao, sve veći dio industrije stavljan je u njemačku službu; posebno su važne bile željezara u [[Zenica|Zenici]] i današnji [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuro Đaković u Slavonskom Brodu]], kao i rudnici i šume.<ref name="jt" /> Sukcesijom jugoslavenskih, 1941. su osnovane [[Hrvatske državne željeznice]]. Gradsko je stanovništvo naglo siromašilo i mnogi su bili na rubu gladi. Visoka [[inflacija]] koju nije pratio porast primanja, [[nezaposlenost]] koja prisiljava na odlazak na rad u [[Treći Reich|Njemačku]] i činjenica da ukupan broj radnika i osoba odvedenih u [[Treći Reich|Njemačku]] s područja NDH na [[Prisilni rad|prisilni i robovski rad]] premašuje 200.000 značajno su poremetile bilo kakvo funkcioniranje gospodarstva.<ref name="gim" /> Bilo je zabranjeno "sakrivanje i stavljanje izvan prometa" živežnih namirnica, a rast cijena se pokušao umanjiti najstrožim kaznama, po potrebi i smrtnom.<ref>Zbornik zakona i naredaba, 9; Narodne novine, 17. IV. 1941.</ref> Seljaci su bili strijeljani, jer su, umjesto da viškove svojih poljoprivrednih proizvoda predaju po ograničenim cijenama Hrvatskom državnom monopolu, robu pokušali prodati na crnom tržištu.<ref>Hrvatska gruda, 82/1942.</ref> === Monetarna politika === [[Datoteka:2 kn 1941 front.jpg|mini|desno|200px|Kovanica vrijednosti dvije [[Kuna (NDH)|kune]], 1941.]] Monetarnu politiku vodila je [[Hrvatska državna banka]]. U NDH je [[8. srpnja]] [[1941.]] kao sredstvo plaćanja uvedena [[Kuna (NDH)|kuna]], koja se dijelila na 100 [[banica]]. Zamjena dinara Kraljevine Jugoslavije za kunu obavljena je u omjeru 1:1 do [[29. studenog]].<ref name="kl">[http://www.kunalipa.com/katalog/povijest/20-stoljece-2.php Promjene domaće valute u dvadesetom stoljeću, Kunalipa, hrvatski numizmatički portal]</ref> Zakonskom odredbom o novcu NDH, određeno je da vrijednost jedne kune odgovara vrijednosti od 17.921 mg [[Zlatni standard|zlata]].<ref name="kl" /> Na području NDH za naplaćivanje roba i usluga koristili su se [[Jugoslavenski dinar|dinari]] koji su preostali iz [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (sve do 1942.), [[Fašistička Italija|talijanske]] lire (do [[Kapitulacija Italije|pada Italije]] 1943.) te njemačka [[reichsmark]]a. Monetarne vlasti NDH su 1941. godine preuzele aktivu Jugoslavenske narodne banke na svojem teritoriju, te je ''Hrvatska državna banka'' razmijenila 19,5 milijardi jugoslavenskih dinara za 7,5 milijardi nove valute - kune. U konverziji su sudjelovali Njemačka i Italija, čije su vojne snage zaplijenile vrlo značajna novčana sredstva koja je poražena Kraljevina Jugoslavija bila namijenila za uzdržavanje svoje vojske u dugotrajnijem ratu kakvoga se očekivalo. Radi udovoljavanja potrebama javne potrošnje (u prvom redu, potreba uzdržavanja njemačkih i talijanskih okupacijskih snaga, te plaćanja za robu koju je Njemačka kupovala u Hrvatskoj na dug kojega će uglavnom platiti tek komunističkoj Jugoslaviji nakon kraja rata) novčana masa je već do kraja 1941. godine povećana na 8,4 milijarde kuna, a do travnja 1943. godine novčana masa je postupno utrostručena na 23,2 milijarde kuna. Krajem 1944. godine novčana masa je iznosila 150 milijardi kuna, a u trenutku propasti NDH iznosila je 241 milijardu kuna; oko četvrtina tog novca - prema jednom njemačkom izvještaju iz 1944. godine - nalazio se u rukama partizana. Posljedice takvog rasta novčane mase - kao posljedica državnih rashoda koji su, u kontekstu ratovanja na vlastitom teritoriju i doprinošenja njemačkim ratnim rashodima, bili daleko veći od poreznih prihoda - bila je visoka inflacija, po više stotina posto godišnje.<ref>[http://www.znaci.net/00003/524_15.pdf Tomasevich, Jozo, "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija" (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 783-790]</ref> Tečaj kune u odnosu na [[Treći Reich|njemačku]] [[Reichsmark]]u bio je na početku određen na 20 kn za 1 RM. Od jeseni [[1942.]] za doznake iz svijeta građanima i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Hrvatske postrojbe u Njemačkoj vojsci|vojnicima na službi u Wehrmachtu]] primjenjivan je tečaj od 40, od proljeća 1943. 60, a od jeseni 1944. 120 kn za 1 RM.<ref name="kl" /> Kako se rat bližio kraju, NDH je zapadala u hiperinflaciju: početkom 1945. u NDH je u optjecaju bilo 150 milijardi kuna,<ref name="matko45">[[Hrvoje Matković|Matković]], 2002., 45.</ref> a svakog se mjeseca tiskalo 20 novih milijardâ, od čega su se tri četvrtine trošile na uzdržavanje njemačke vojske na području NDH.<ref name="matko45" /> == Društvo == === Obitelj i položaj žena === [[Datoteka:Plakati NDH MGZ 300109.jpg|mini|desno|200px|[[commons:Category:Propaganda posters of Independent State of Croatia|Promidžbeni plakati NDH]] prikazuju majku i zaručnicu kao motiv za borbu]] [[Datoteka:Rob nikada.PNG|mini|200px|desno|Promidžbeni plakat NDH "Rob nikada!"]] U sklopu poticanja obiteljskih vrijednosti i [[natalitet]]a, organizirani su ''Dani majke i djeteta'', prilikom čega su održavana skupna [[Krštenje|krštenja]], a supruge vodećih ustaša i dužnosnika su bile kume djeci.<ref>Hrvatski slikopisni tjednik br. n/a</ref> Strogo su zabranjeni pobačaj i prostitucija te poticanje na njih. Kršenje zabrane kažnjavano je strijeljanjem. Za žene je organizirana i [[Ženska loza ustaškog pokreta]]. Prema ustaškoj ideologiji, dužnosti žene bile su majčinstvo i intelektualni rad.<ref name="žene">{{Citiranje weba |ime=Vladimir |prezime=Matijanić |datum=2011-11-16 |naslov=Martin Bitunjac: I žene su euforično stvarale NDH |url=https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/martina-bitunjac-i-zene-su-euforicno-stvarale-ndh-148815 |preuzeto=2013-03-02 |izdavač=Slobodna Dalmacija |archive-url=https://web.archive.org/web/20220403171249/https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/martina-bitunjac-i-zene-su-euforicno-stvarale-ndh-148815 |archive-date=2022-04-03}}</ref> U pojedinim publikacijama oštro se kritiziralo sve žene koje još nisu postale majke ili to čak ne žele biti.<ref name="žene" /> Istodobno su umjetnice i intelektualke slavljene kao "dobre Hrvatice", poput [[Milka Trnina|Milke Trnine]] ili [[Sida Košutić|Side Košutić]].<ref name="žene" /> Država je pokušavala kontrolirati fizički izgled i ponašanje žena: "nemoralno" oblačenje (suknje preko koljena), šminkanje i pušenje, pogotovo zaposlenim ženama, nije bilo zakonski dopušteno.<ref name="žene" /> === Obrazovanje === Obrazovanje je bilo pod nadležnošću Ministarstva narodne prosvjete. Nakon proglašenja NDH, odlučeno je da će se u čast obnove hrvatske države svim školarcima dodijeliti tzv. spomen-svjedodžbe za godinu 1940./41., bez zaključnih ocjena. Odmah je pristupljeno promjeni udžbenika i sadržaja kako bi odgovarali novom duhu, ali i hrvatskom jeziku i novom pravopisu. Namjera je bila školsku djecu i mladež od što ranije dobi odgajati po ustaškim načelima. Djeca su uključivana u [[Ustaška uzdanica|Ustašku uzdanicu]], a mladež u [[Ustaška mladež|Ustašku mladež]]. No, takva praksa je naišla na otpor. Primjerice, [[26. svibnja]] [[1941.]] ustaška vlast je okupila zagrebačke srednjoškolce na [[Hrvatski sokol|sokolskom]] stadionu na [[Svetice|Sveticama]] i naredila da se svi [[Židovi]] i [[Srbi]] sami izdvoje. Srednjoškolci Hrvati su krenuli za njima, iskazujući solidarnost, i tako spriječili ustašku namjeru. Ministarstvo je ulagalo i znatne napore u opismenjavanje stanovništva, obvezavši sve starije od 50 godina da nauče čitati i pisati u roku od šest godina. Jedino sveučilište u zemlji, [[Zagrebačko sveučilište|zagrebačko]], preimenovano je u Hrvatsko sveučilište. Sa sveučilišta su odmah isključeni svi Židovi. Otpušteni su i drugi nepoćudni profesori - komunisti, ljevičari, Srbi. Godine 1942. uspostavljan je [[Farmaceutsko-biokemijski_fakultet_u_Zagrebu|Farmaceutski fakultet]] kao samostalna sastavnica Zagrebačkog sveučilišta, a 1944. u Sarajevu je osnovan medicinski fakultet.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.mf.unsa.ba/english/ |title=Medical Faculty of Sarajevo University Mission Statement |archive-url=https://web.archive.org/web/20080213125225/http://www.mf.unsa.ba/english/ |archive-date=13. veljače 2008. |access-date=19. listopada 2012.}}</ref> Sveučilište u Zagrebu je 1942. otvorilo i [[KBC Zagreb]]. === Kultura === [[Datoteka:Hrv enc.jpg|mini|lijevo|200px|Pet svezaka [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]]]] [[Datoteka:Izrada slikopisa u NDH Hrvatski slikopisni tjednik.ogg|thumb|Izrada ''slikopisa'' u NDH, Hrvatski slikopisni tjednik]] [[Datoteka:Jedan za sve.jpg|mini|desno|160px|[[commons:Category:Propaganda posters of Independent State of Croatia|Promidžbeni plakat NDH]]]] Cjelokupna kultura i mediji stavljeni su, u skladu s [[Fašizam|fašističkom]] praksom, u službu režima i promicanja novih ideja. Država je imala potpunu kontrolu nad kazalištima, medijima, izdavaštvom. Veliki broj predratnih hrvatskih umjetnika je bio proglašen nepodobnim i progonjen nakon nastanka NDH. [[August Cesarec]], [[Božidar Adžija]], [[Otokar Keršovani]], [[Zvonimir Richtmann]] i [[Ognjen Prica]] su bili strijeljani. [[Josip Badalić]], [[Antun Barac]], [[Grga Novak]] i [[Mirko Deanović]] su završili u sabirnom logoru, dok su [[Jozo Kljaković]] i [[Ivan Meštrović]] završili u zatvoru. [[Miroslav Krleža]] se bio povukao u [[Đuro Vranešić|Vranešićev]] sanatorij u Zagrebu, a [[Krsto Hegedušić]] je živio pod zaštitom [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinca]]. U partizane su otišli i tamo nastavili sa svojim umjetničkim ili političkim radom [[Vladimir Nazor]], [[Ivan Goran Kovačić]], [[Jure Kaštelan]], [[Joža Horvat]], [[Slavko Kolar]], [[Slobodan Novak]], [[Edo Murtić]] i [[Vjekoslav Afrić]].<ref>Novi List: ''To se zove biti Hrvat'', str. 9., 28. veljače 2010.</ref> Drugi, poput [[Lovro pl. Matačić|Lovre pl. Matačića]], [[Viki Glovacki|Vikija Glovackog]] ili [[Oktavijan Miletić|Oktavijana Miletića]] su nastavili djelovati i u NDH. Po uspostavi NDH iz Konzorcija [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatske enciklopedije]], osnovanog u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]], nastao je [[Hrvatski izdavalački bibliografski zavod]] (HIBZ), koji je u suradnji s [[Matica hrvatska|Maticom hrvatskom]] razvio bogatu izdavačku djelatnost. Izdavana su sabrana djela hrvatskih pisaca, razne edicije i slično. Prema nepotpunim podatcima, u NDH je do 1944. tiskano sveukupno oko 2.000 samostalnih naslova.<ref name="morfologija">[http://hrcak.srce.hr/file/24488 Nada Kisić Kolanović: “Islamska varijanta” u morfologiji kulture NDH 1941. - 1945., Časopis za suvremenu povijest, God. 39., br. 1., 63.- 95. (2007)]</ref> Najvažniji projekt bila je [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatska enciklopedija]] pod uredništvom [[Mate Ujević]]a, koja je doživjela pet svezaka, od kojih su u NDH izašla posljednja četiri. Ubrzo nakon uspostave NDH, [[JAZU]] u Zagrebu je preimenovana u [[HAZU]]. Postojala su i četiri ''Hrvatska državna kazališta'': u Zagrebu, Osijeku, Dubrovniku i Sarajevu.<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac338.nsf/AllWebDocs/Povratak_zaboravljene_glumice Marija Grgičević: Povratak zaboravljene glumice, Dragica Krog-Radoš, glumica i subreta, Vijenac, Broj 338, 15. veljače 2007. ISSN 1330-2787]</ref> [[Ustaše]] su ovdje željeli vidjeti "čisto hrvatsko kazalište novog duha" pa su odmah po preuzimanju vlasti dali na znanje "da Židovima i Srbijancima nema mjesta u hrvatskim kazalištima".<ref name="kazal">[http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=6312 Snježana Banović: Država i njezino kazalište, sažeti prikaz/najava]</ref> Tijekom rata, mnogi glumci su bili progonjeni, uhićeni, pa i strijeljani.<ref name="kazal" /> U HDK u Zagrebu u sezoni 1941./42. gostovali su [[Berlinska filharmonija]] i Teatro dell'Opera di Roma.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ief.hr/lib/attachment.php?id=53 |title=Popular practice of national music during the Second World War |archive-url=https://web.archive.org/web/20070611020505/http://www.ief.hr/lib/attachment.php?id=53 |archive-date=11. lipnja 2007. |access-date=19. listopada 2012.}}</ref> NDH je sudjelovala na [[Venecijanski bijenale|Venecijanskom bijenalu]] 1942., gdje su izlagana djela [[Joza Kljaković|Joze Kljakovića]], [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]] (za tu prigodu puštenog iz zatvora), [[Antun Motika|Ante Motike]], [[Ivo Režek|Ive Režeka]] i drugih. Državni filmski institut, Hrvatski slikopis, proizveo je mnoge filmove, uključujući [[Straža na Drini]] i [[Lisinski (1944.)|Lisinski]]. Izdavao je i tjedni filmski žurnal, [[Hrvatski slikopisni tjednik]]. Za njemačko slikopisno društvo Tobis Filmkunst GmbH [[1943.]] izrađen je hrvatsko-njemački slikopis [[Agram, die Hauptstadt Kroatiens]] (hrv. Zagreb, glavni grad Hrvatske). === Jezik === Ustaška je vlast od samoga početka pokazala veliko zanimanje za jezik.<ref name="politika">{{Citiranje časopisa |url=http://hrcak.srce.hr/file/95656 |title=Maja Vonić, Perica Vujić: Jezična politika u NDH |access-date=1. ožujka 2013. |archive-date=23. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161023080933/http://hrcak.srce.hr/file/95656 |url-status=dead}}</ref> Preko jezičnog medija nastojalo se utjecati na ljude i širiti ustašku ideologiju.<ref name="politika" /> Dana 14. kolovoza 1941. donesena je Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o njegovoj čistoći i o pravopisu, jedna od najvažnijih odredaba ustaške jezične politike.<ref name="politika" /> Osnovan je državni ured za jezik, a država je provodila agresivnu jezičnu politiku, koja je za cilj imala čišćenje hrvatskog jezika od [[Tuđice|tuđica]], osobito [[Srbizacija|srbizama]].<ref name="jezik">Marko Samardžija: Hrvatski jezik, pravopis i jezična politika u NDH, Zagreb, 2008.</ref> Zbog Pavelićeve osobne opsesije, službeni [[pravopis]] je postao [[Korijenski pravopis|korijenski]], koji je napušten još u sedamdesetim godinama 19. stoljeća.<ref name="jezik" /> Tako se pisalo ''iztok'', ''odpad'', ''poviest''. Uvedeni su brojni [[neologizmi]] - ''brojidba'' (statistika), ''svjetlopis'' (fotografija), ''slikopis'' (film), ''munjovoz'' (tramvaj), ''[[wikt:samovoz|samovoz]]'' (automobil), ''krugoval'' (radio).<ref name="jezik" /> === Arhitektura === [[Datoteka: Freudenreich, Galić, Potočnjak- Marija Bistrica, sreditbena osnova, 1944. - 1945.jpg|mini|200px|[[Aleksandar Freudenreich|Freudenreich]], Galić, Potočnjak: [[Marija Bistrica]], ''sreditbena osnova'' (1944. – 1945.)]] Za vrijeme NDH odvijalo se mnogo natječaja, projekata i izvedbi te je izdano dosta publicistike. Arhitekturu je obilježilo okretanje hrvatskim problemima, izgradnja i obnova vjerskih objekata i svetišta, obnova ratom uništenih naselja i izgradnja tunel-skloništa. Posebno mjesto zauzima izgradnja objekata koje su odražavali [[hrvatski socijalizam]] koji je promicao [[ustaški pokret]], poput [[prosvjetno ognjište|prosvjetnih ognjišta]], [[radnički dom|radničkih domova]] i [[radničko naselje|naselja]].<ref name="kgb">[http://kgalovic.blogspot.com/2012/03/arhitektura-u-nezavisnoj-drzavi.html Panoptikum: Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), Krešimir Galović]</ref> [[29. travnja]] [[1941.]] donesena je ''Uredba o izgradnji hrvatskih radničkih obiteljskih domova'', kojom je počela izgradnja tzv. ''Pavelićevih naselja'' u većim gradovima na sjeveru: Karlovcu, Osijeku, Sisku, Varaždinu i Zagrebu.<ref name="kg">[http://www.matica.hr/Vijenac/vij227.nsf/AllWebDocs/mhaa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927203959/http://www.matica.hr/Vijenac/vij227.nsf/AllWebDocs/mhaa |date=27. rujna 2007. }}[[Krešimir Galović]]<span>: Arhitektura u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1941–1945), I. dio, Vijenac, Broj 227, 14. studenoga 2002. ISSN 1330-2787</span></ref> Naselja su uglavnom karakterizirale široke ulice s polusamostalnim kućama.<ref>Martinčić, Julijo. Osječka arhitektura 1918.-1945., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Osijek, 2006. (str. 170)</ref> Osim hrvatskog socijalizma, ideološke zasade osovinskih pokrovitelja vidjele su se u izgradnji monumentalnih zgrada. Dovršeni su i ranije započeti projekti, poput nasipa, fakulteta, bolnica ([[KBC Zagreb|KBC Rebro]], 1942.) i stambenih zgrada. Pozornost se posvećivala i presvođenju potoka, preuređenju trgova.<ref name="kgb" /> Bilo je vizionarskih projekata poput visokoškolskih naselja, hotela (primjerice, na Plitvicama), zimskih i športskih luka. No, rasni zakoni su utjecali i na ovo područje. Tako je, primjerice, zabranjen rad u [[Arhitektura|arhitekturi]] i [[Urbanizam|urbanizmu]] [[Židovi u Hrvatskoj|Židovima]], mnoge su [[Sinagoga|sinagoge]] prenamijenjene, dok je zagrebačka srušena.<ref name="kg" /> Među srušenim crkvama posebno tragičnu sudbinu imala je pravoslavna Bogorodičina crkva u [[Glina (grad)|Glini]]. U njoj je potkraj srpnja 1941. počinjen [[Pokolj u glinskoj crkvi|stravičan pokolj srpskog stanovništva]], nakon čega je crkva opljačkana i srušena.<ref name="kg" /> === Mediji === [[File:Hrvatski krugoval.jpg|mini|desno|150px|''[[Hrvatski krugoval]]'', promidžbeni plakat [[NDH]]]] Službeno glasilo vlade bile su ''[[Narodne novine]]''. Od dnevnih listova najvažniji su bili ''[[Hrvatski narod (Zagreb)|Hrvatski narod]]'', osječki ''[[Hrvatski list (dnevni list, Osijek)|Hrvatski list]]'' i sarajevski ''[[Novi list (Sarajevo)|Novi list]]''.<ref>[http://www.ffzg.hr/pov/RADOVI-ZHP-online/labus.pdf Allies in the NDH's print 1943–1945] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031172502/http://www.ffzg.hr/pov/RADOVI-ZHP-online/labus.pdf|date=31 listopada 2008}}</ref> Najvažniji tjednik bio je ''[[Spremnost]]'', koji se bavio političkim i kulturnim temama. Državna novinska agencija zvala se ispočetka ''[[Novinska agencija Velebit|"Velebit"]]'', a od siječnja 1942. godine Dojavni ured "Croatia", koja je agencija preuzela ulogu bivše novinske agencije Avala u [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviji]].<ref>{{cite web |date=2010-05-14 |title=Hrvatska znanstvena bibliografija – Prikaz rada |url=http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=241013 |accessdate=2011-06-03 |publisher=Bib.irb.hr}}</ref> Glavna državna radio-postaja bio je [[Hrvatski krugoval]], nastao od bivšeg [[Radio Zagreb|Radija Zagreb]],<ref name="Radio">{{cite web |title=History of Radio in Croatia |url=http://free-sk.htnet.hr/radio_museum/Povijest%20radija%20u%20Hrvatskoj.htm |accessdate=2011-06-03 |publisher=Free-sk.htnet.hr}}</ref> koji je još u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]] bio [[Nacionalizacija|nacionaliziran]]. NDH je pojačala snagu [[odašiljač]]a na 10 kW.<ref name="Radio" /> Radio-postaja je bila smještena u Zagrebu, ali je imala ispostave u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Dubrovnik]]u, [[Osijek]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]].<ref>[http://www.hrt.hr/hrt/povijest/povijest_hrv.html History of HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228044958/http://www.hrt.hr/hrt/povijest/povijest_hrv.html|date=28 prosinca 2007}}</ref> Održavala je odnose s Međunarodnom unijom za emitiranje (''International Broadcasting Union'').<ref>[http://www.hnd.hr/novinar/Novinar00_11_12/47-49ebu.pdf The Role of Public Audiovisual Media] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081031172502/http://www.hnd.hr/novinar/Novinar00_11_12/47-49ebu.pdf|date=31 listopada 2008}}</ref> Od samog početka NDH, cjelokupno novinstvo stavljeno je pod kontrolu Državnog tajništva za promidžbu. Od 1942. kontrolu nad medijima preuzeo je ustaški doglavnik [[Mijo Bzik]], povjerenik za novinstvo pri predsjedništvu Vlade NDH.<ref name="bzik">{{Citiranje časopisa |url=http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2013/05/15/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik/ |title=Tko je bio ustaški doglavnik Mijo Bzik, Blog Zvonimira Despota, 15. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130608091055/http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2013/05/15/tko-je-bio-ustaski-doglavnik-mijo-bzik |archive-date=8. lipnja 2013. |access-date=7. lipnja 2013.}}</ref> Odmah je uputio okružnicu uredništvima svih medija, dajući podrobne upute kako novine moraju izgledati. Pod prijetnjom najstrože kazne zahtijevalo se da "svatko mora pisati ustaški i cijeli ton novina mora biti stopostotno ustaški i to u svakom pogledu, svugdje i svagda, ustaški do kraja."<ref name="bzik" /> Od novinara se nadalje tražilo stvaranje [[Kult ličnosti|kulta ličnosti]] [[Poglavnik]]a, brisanje riječi "[[Srbin]]" te izbjegavanje pisanja o kriminalu, uz istovremeno veličanje povijesti ustaškog pokreta, hrvatskog seljaštva i prirodno-kulturnih ljepota NDH.<ref name="bzik" /> Medijima se branilo i samostalno komentiranje vanjske politike, a preporučavalo se prevođenje komentara iz njemačkih i talijanskih novina.<ref name="bzik" /> Nakon rata, od 330 registriranih novinara, 38 su smaknuti, 131 je emigrirao, dok je 100 novinara zabranjen rad u novinstvu.<ref>Parašcic, Ivan. ''Cenzura u Jugoslaviji od 1945. do 1990. godine'', University of Zagreb. Zagreb, 2007. (p. 15)</ref> === Šport === {{glavni|Šport u NDH}} Najpopularniji šport bio je nogomet, organiziran u lige. Prva liga bila je poznata kao Zvonimirova skupina i imala je osam momčadi u sezonama 1942./43. i 1943./44.<ref>{{cite web |title=Tomislav Group |url=http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1942-43_drugi_razred.htm |accessdate=2011-06-03 |publisher=Nk-maksimir.hr |archive-date=9. ožujka 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130309084325/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1942-43_drugi_razred.htm |url-status=dead }}</ref> Najbolji klubovi bili su [[Građanski Zagreb]], [[HŠK Concordia|Concordia Zagreb]], [[Zrinjski Mostar]] i [[HAŠK]]. [[Hrvatski nogometni savez|HNS]] je primljen u članstvo [[FIFA]]-e 17. srpnja 1941.<ref>{{cite web |title=About the HNS |url=http://www.hns-cff.hr/?ln=hr&w=o_hns |accessdate=2011-06-03 |publisher=Hns-cff.hr}}</ref> Reprezentacija NDH odigrala je 14 prijateljskih susreta između srpnja 1941. i travnja 1944., od čega je pobijedila u 5.<ref>{{cite web |title=Fixtures and Results |url=http://www.fifa.com/associations/association=cro/fixturesresults/gender=m/index.html |accessdate=2012-10-31 |publisher=FIFA |archive-date=8. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140308082356/http://www.fifa.com/associations/association=cro/fixturesresults/gender=m/index.html |url-status=dead}}</ref> [[Hrvatski rukometni savez]] organizirao je nacionalnu ligu i reprezentaciju.<ref>{{cite web |title=History of Handball |url=http://www.hrs.hr/savez.php?section=2 |accessdate=2011-06-03 |publisher=Hrs.hr}}</ref> [[Boks]]ačku (''šakačku'') reprezentaciju NDH vodio je [[Afroamerikanci|afroamerikanac]] [[Jimmy Lyggett]].<ref>[http://www.hoo.hr/izdavastvo/olimpPDF/OLIMP-18-2006.pdf Olymp, October 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070630200407/http://www.hoo.hr/izdavastvo/olimpPDF/OLIMP-18-2006.pdf|date=30 lipnja 2007}}</ref> I stolnoteniski savez je organizirao ligu i reprezentaciju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hsts.hr/Hrvatski-stolnoteniski-savez/povijest-saveza.html |title=HSTS, Povijest saveza |archive-url=https://web.archive.org/web/20111125201510/http://www.hsts.hr/Hrvatski-stolnoteniski-savez/povijest-saveza.html |archive-date=25. studenoga 2011. |access-date=8. ožujka 2013.}}</ref> [[Hrvatski olimpijski odbor]] priznat je kao posebni član [[MOO]]-a, dok je [[Franjo Bučar]] bio njegov predstavnik.<ref>{{cite web |author=16:31 |title=History of Croatian Olympic Movement |url=http://www.index.hr/sport/clanak/redir/216033.aspx |accessdate=2011-06-03 |publisher=Index.hr |archive-date=30. travnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080430194120/http://www.index.hr/sport/clanak/redir/216033.aspx |url-status=dead}}</ref> Hrvatski skijaški savez organizirao je državno prvenstvo na [[Sljeme]]nu.<ref>[http://www.zss.hr/110/III-poglavlje.htm 110 years of skiing in Zagreb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070706095320/http://www.zss.hr/110/III-poglavlje.htm|date=6 srpnja 2007}}</ref> == Organizacija i ustroj == [[Datoteka:Prisega vlade NDH (2).jpg|200px|minijatura|desno|Prisega vlade NDH u travnju 1941.]] {{wikizvor|Zakon o prisezi vjernosti Državi Hrvatskoj}} [[NDH]] nije imala [[Ustav]], niti je ikada postojala ideja da se on donese. Sve zakonske odredbe o uspostavljanju države i njenom ustrojstvu potpisivao je [[Ante Pavelić]], koji nosi naslov [[poglavnik]]a. Prije [[Rimski ugovori (1941.)|Rimskih ugovora]] Poglavnik je bila institucija koja je označavala državni [[suverenitet]], a kasnije to svojstvo prelazi na [[Zvonimirova kruna|Zvonimirovu krunu]]. Tako je poglavnik donosio zakon o [[vlada|vladi]], o [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskom državnom saboru]], o hrvatskim državnim zastavama, grbu i državnim pečatima, o državljanstvu, o podjeli teritorija na [[župa|župe]], o državnom vijeću, o Islamskoj vjerskoj zajednici u NDH, o Hrvatskoj Pravoslavnoj crkvi, o granicama NDH itd. U pripremanju zakona, [[Poglavnik]]u su pomagali Zakonodavno povjerenstvo pri Poglavniku [[1941.]] i [[1942.]], Zakonodavni odjel Ministarstva pravosuđa i bogoštovlja [[1942.]], Hrvatski državni sabor [[1942.]] (tijelo čije se članove nije biralo na izborima i koje nije imalo vlast da donosi zakone) i Državno vijeće [[1942.]] – [[1945.]] Poglavnik je u svojim rukama koncentrirao također i izvršnu vlast. Bio je šef države, a do 1943. je predsjednik vlade i sam imenuje sve ministre. Nakon toga također on imenuje i predsjednika, a koncentrirao je i bitan dio sudbene vlasti. [[23. veljače]] [[1942.]] poglavnik je sazvao [[Hrvatski državni sabor]], reprezentativno tijelo koje nije bilo birano (članovi su imenovani) i nije imalo zakonodavnu vlast. Sastalo se u tri navrata 1942. i nakon toga se nije više sastajalo. === Upravna organizacija === [[Slika:NezavisnaDrzavaHrvatska.png|mini|200px|Podjela NDH na župe prije [[kapitulacija Italije|pada Italije]]]] {{glavni|Upravna podjela NDH}} Nova se država vratila povijesnoj hrvatskoj podjeli na županije, odnosno [[župa (administrativna jedinica)|velike župe]], dok je glavni grad Zagreb bio posebna upravna jedinica. U NDH su postojale 22 [[župa (administrativna jedinica)|velike župe]] (prvotno ih je bilo 10) sa 148 [[kotar]]a i oko tisuću malih [[općina]]. Župe su uglavnom dobile imena po starohrvatskim imenima župa i regija.<ref name="župe">[http://hrcak.srce.hr/file/15826 Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arhivski vjesnik, No.44, ožujak 2002., str. 209-225]</ref> Tijekom postojanja NDH često su mijenjale granice, sjedišta, pa i nazive. Nova podjela na župe namjeravala je dokinuti upravnu odvojenost prostora nekadašnje [[Trojednica|Trojednice]] i [[BiH]], pa su velike župe [[Velika župa Livac i Zapolje|Livac i Zapolje]] (sa sjedištem u [[Nova Gradiška|Novoj Gradiški]]), [[Velika župa Posavlje|Posavlje]] (sa sjedištem u [[Brod na Savi|Brodu]]), [[Velika župa Dubrava|Dubrava]] (sa sjedištem u [[Dubrovnik]]u), [[Velika župa Hum|Hum]] (sa sjedištem u [[Mostar]]u) te [[Velika župa Krbava i Psat|Krbava i Psat]] (sa sjedištem u [[Bihać]]u) osim hrvatskih, imale i bosanskohercegovačke kotare.<ref name="župe" /> Nakon [[Kapitulacija Italije|pada Italije]], osnovana je nova župa [[Velika župa Sidraga i Ravni kotari|Sidraga i Ravni kotari]], dok je na području Istre i Kvarnera nešto kasnije bila predviđena župa ''Raša'',<ref>ZZN-1944, br. 435, Zakonska odredba o velikim župama, 428-430.</ref> koja nikad nije uistinu postojala. Želja za većom integracijom Hrvatske i BiH očitovala se i u namjerama oko proglašenja glavnog grada. Još prije rata, Pavelić je htio imenovati [[Banja Luka|Banju Luku]] glavnim gradom NDH.<ref>Vatroslav Murvar, Banja Luka – glavni grad Nezavisne Države Hrvatske. Zbornik hrvatskih sveučilištaraca, Sveučilišni pododbor Matice Hrvatske u Zagrebu, Zagreb, 1942., str. 21.{{citat|Kada sam u jesen 1939. došao po prvi put na Sveučilište, prva je misao svih nas bila pohoditi i upoznati ilegalne ustaške prvake, one ljude, o kojima smo u pokrajini mnogo govorili i smatrali ih pravim predstavnicima narodne borbe. Jedan od njih nas je primio u svom uredu... Onako usput, u slijedu ove misli, kao nešto što je samo po sebi razumljivo i o čem nema više dvojbe, Roma locuta causa finita spomenuo je odluku Poglavnika o premještanju, odnosno o stvaranju državnog središta buduće hrvatske države u Banjoj Luci. Iznenadio se, da mi to ne znamo, i da se tome čudimo. Podneblje ovog kraja, u kojem leži Zagreb – nastavljao je on pogoduje razvoju jednog tipa našeg čovjeka, koji nije prikladan za nošenje i čuvanje državne samostalnosti, jer je preblag i mekan, te posjeduje neke negativne osobine za državni život. Sva tragika naše prošlosti, obilježene stalnim značajkama vječnih nagodaba i beskrajnih sporazuma, izvire dijelom i iz činjenice, da je težište narodnog otpora počivalo na kraju i ljudima, koji su ljudski shvaćeno divan materijal, ali u političkom smislu svojom mlitavošću nisu bili dorasli teretima užasne i beznadne borbe, svih onih napora, koji se zahtijevaju od narodnog i političkog središta.|Vatroslav Murvar}}</ref> Tijekom početnih mjeseci postojanja NDH, planiralo se preseliti potpredsjedništvo vlade i dio državnog aparata iz [[Zagreb]]a u [[Banja Luka|Banju Luku]], kako bi se "ojačao istočni dio države".<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 6.</ref> I kasnije je postojala ideja o Banjoj Luci kao glavnom gradu.<ref name="mjeseci" /> === Pravosuđe === [[Datoteka:Oglas, Ljudevit Tiljak.JPG|mini|desno|150px|Obavijest o strijeljanju desetorice komunista, odmazdi za smrt redarstvenika Ljudevita Tiljka. Ovakvi postupci polazište su imali u ''Zakonskoj odredbi o postupku kod komunističkih napadaja kad se počinitelj ne pronađe''.]] NDH je zadržala [[Pravosuđe|pravosudni sustav]] Kraljevine Jugoslavije, no vraćena su imena sudova iz vremena Austro-Ugarske monarhije.<ref name="srpak">[http://hrcak.srce.hr/file/130365 N. Srpak: Kazneno pravo u doba Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 1117-1144.]</ref> Nadležnost nad pravosuđem imalo je Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja. Postojala su 172 [[kotar]]ska suda, 19 [[župa (administrativna jedinica)|župskih]] ''sudbenih stolova'', po jedan upravni i prizivni sud ([[banski stol]]) u Zagrebu i Sarajevu, kao i vrhovni sud ([[Stol sedmorice]]) u Zagrebu i vrhovni sud u Sarajevu.<ref>[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=12&s=40 "Pravni fakultet Split – Zbornik", Pravst.hr, pristupljeno 3. lipnja 2011.]</ref> Ubrzo su uspostavljeni i izvanredni sudovi: prijeki sudovi, narodni sudovi, domobranski prijeki sudovi i ustaški stegovni sudovi. Stalni i pokretni prijeki sudovi su mogli izricati samo smrtne kazne strijeljanjem;<ref name="uspon" /> izricali su ih i za tako minorne prijestupe poput "izvrgavanja ruglu državnih institucija" ili "držanja letaka kod sebe koji svojim sadržajem vrši promidžbu komunizma",<ref name="srpak" /> "javno izlaganje poruzi Poglavnika" ili "uvreda Poglavnika".<ref>N. Srpak: Kazneno pravo u doba Nezavisne Države Hrvatske (1941.-1945.) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 13, broj 2/2006, str. 1117-1144.</ref> Presuda bi odmah postala i pravomoćna i izvršna jer protiv nje nije bio dopušten nikakav pravni lijek; odnosno, presuda je bila neopoziva. Izvanredni sudovi, uspostavljeni poglavnikovim odredbama, postali su osnova sudstva u NDH, a redovni sudovi (sudovi velikih župa, kotarski sudovi) imali su sekundarnu ulogu. Time je sudbena vlast u NDH još više skoncentrirana u Pavelićevim rukama. 7. kolovoza 1941. donesen je zakon "o suzbijanju kažnjivih čina protiv države", kojim se utvrđuje kolektivna odgovornost ukućana nepočinitelja za zločine počinitelja.<ref name="sbplus" /> Zakon je izradio [[Eugen Dido Kvaternik]], [[Ravnateljstvo za javni red i sigurnost|Ravnatelj za javni red i sigurnost]].<ref name="sbplus" /> Muške kaznionice bile su u [[Lepoglava|Lepoglavi]], [[Srijemska Mitrovica|Hrvatskoj Mitrovici]], [[Stara Gradiška|Staroj Gradiški]] i [[Zenica|Zenici]], dok je ženska kaznionica bila u Zagrebu.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/68151 Kovačić, Darko. Kazneno zakonodavstvo i sustav kaznionica i odgojnih zavoda u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, 2008.]</ref> === Redarstvo === {{glavni|Oružništvo|Ustaška nadzorna služba}}Ulogu redarstva je obavljalo [[Oružništvo|Hrvatsko Oružništvo]], vrsta [[Žandarmerija|žandarmerije]] (ruralne policije).<ref>NN br. 109/23. kolovoza 1941.</ref><ref name="ik" /> Također je postojala i [[Ustaška Nadzorna Služba]] - obavještajna i protuobavještajna organizacija nastala spajanjem Ustaške obavještajne službe i Ureda za sabirne logore [[16. kolovoza]] [[1941.]] Usto, u većim gradovima postojalo je i gradsko redarstvo, koje je nadziralo promet i čuvalo red i mir. I nacistička Njemačka je održavala svoj vlastiti policijski sustav u NDH; zapravo od 1943. godine nadalje pretežni dio policijskih ovlasti preuzima [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačko redarstvo u Hrvatskoj]], pod izravnom kontrolom Njemačke i s njemačkim kao službenim jezikom.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=29736 Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine, Davor Kovačić]</ref> === Oružane snage === [[Datoteka:Odore Domobranstvo.JPG|mini|desno|250px|Odore pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskog domobranstva]] po rodovima i činovima]] [[Datoteka:Tenk domobranstvo.jpg|mini|desno|250px|Tenk [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] s kolonom pješaka]] {{Glavni|Hrvatsko domobranstvo (NDH)|l1=Domobranstvo|Zrakoplovstvo NDH|Hrvatska mornarica (NDH)|l3=Hrvatska mornarica|Ustaška vojnica|Hrvatske oružane snage}} ==== Hrvatsko domobranstvo ==== Redovne oružane snage NDH nosile su naziv [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]]. Sastojalo se od [[Kopnena vojska NDH|kopnene vojske]], [[Zrakoplovstvo NDH|ratnog zrakoplovstva]] i [[Hrvatska mornarica (NDH)|ratne mornarice]], a pod zapovjedništvom Domobranstva bile su i poluvojne organizacije [[Narodna zaštita]] i [[Državna radna služba]], te od 1942. i [[oružništvo]].<ref>[[Narodne novine]], br. 140/26. lipanj 1942.</ref> Vrhunac popunjenosti postignut je [[1943.]], kada je kopnena vojska imala 130.000 pripadnika, a sveukupne oružane snage (zajedno s [[Ustaška vojnica|UV]]) oko 262.000 pripadnika.<ref>Vucinich, Wayne S. (September 1974). "Yugoslav Resistance in the Second World War: The Continued Debate". Reviews in European History 1 (2):, str. 274.</ref> No, Domobranstvo nije uspjelo igrati značajniju ulogu tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]] zbog niza čimbenika - slabe motivacije, čestog [[dezerter]]stva, rivalstva s Ustašama, nekompetentnog, pretežno starijeg [[Časnik|časničkog kadra]] i nedostatka teškog, pogotovo [[Oklopna borbena vozila|oklopnog]] naoružanja. [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)#Kopnena vojska|Kopnena vojska]] s klasičnom organizacijom nije mogla primjereno odgovoriti na [[Gerilsko ratovanje|gerilski]], [[Partizani u Hrvatskoj|partizanski]] način ratovanja. U studenom [[1944.]] dolazi do spajanja domobranskih i ustaških postrojbi u jedinstvene [[Hrvatske oružane snage]]. Procjenjuje se da je ukupno oko 125.000 pripadnika [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]], [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] i posebnih [[Bošnjaci|muslimanskih]] jedinica poginulo tijekom rata i u [[Žrtve komunističkog terora na području Jugoslavije 1941-1948|stradanjima u svibnju 1945. i poraću]].<ref name="knjiga" /> Od toga je 65.000 ubijeno tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|rata]], a 60.000 u svibnju 1945. i nakon toga.<ref name="knjiga" /> Od tih 60.000 gotovo 50.000 ih je ubijeno kod [[Bleiburg]]a i na [[Križni put (1945.)|Križnom putu]], a oko 10.000 u događajima kod [[Viktring]]a.<ref name="knjiga" /> ==== Ustaška vojnica ==== [[Ustaški pokret]] imao je svoje dobrovoljačke [[Paravojne skupine|paravojne postrojbe]], [[Ustaška vojnica|Ustašku vojnicu]]. UV je korijene imala u ''Ustaškoj vojsci'' osnovanoj u emigraciji. Osnovana je [[10. svibnja]] [[1941.]] te je zamišljena kao skup jedinica raspoređenih po cijelom teritoriju, lako pokretljiva i učinkovita protiv "unutarnjeg neprijatelja".<ref>Vojna povijest, siječanj 2013., br. 22, str. 53.</ref> UV je bila pod zapovjedništvom [[Glavni ustaški stan|Glavnog ustaškog stana]]. Na vrhuncu je bila ustrojena u 24 ''zdruga'' ([[Brigada|brigade]]). Njeni pripadnici provodili su politiku [[teror]]a prema manjinama i neistomišljenicima, pogotovo [[Komunistička partija Hrvatske|komunistima]]. Pripadnici UV odgovorni su za brojne ratne zločine i zločine nad civilnim stanovništvom počinjene tijekom rata. == Nestanak == {{glavni|Srijemska bojišnica|Svibanjska katastrofa|Bleiburg|Križni put (1945.)|Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|l5=Zločini nakon rata}} === Pokušaji prelaska na stranu Saveznika === {{Dvostruka slika|lijevo|Mladen Lorković.jpg|120|Ante Vokić.jpg|120|[[Mladen Lorković]], MVP (1941.-43.) i MUP (1943.-44.)|[[Ante Vokić]], ministar oružanih snaga 1944.}}[[Kapitulacija Italije]] [[8. rujna]] [[1943.]] temeljito je promijenila situaciju. [[NOVJ|Partizani]] su se domogli velike količine talijanskoga oružja te su uz englesku vojnu pomoć, počevši od svibnja 1943., vojno znatno ojačali. Širilo se uvjerenje da će [[Treći Reich|Njemačka]] izgubiti rat te da radi očuvanja hrvatske države treba prijeći na [[Saveznici|savezničku]] stranu.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/80279 Željko Karaula: Previranja u Bjelovaru uoči “puča Vokić - Lorković” 1944. godine, Cris: časopis Povijesnog društva Križevci, Vol.X No.1 Veljača 2009.]</ref> [[Ante_Pavelić|Pavelić]] je sudjelovao u tom planu, poznatom kao [[Urota Lorković-Vokić]], ali kad mu je postalo jasno da će morati sići s vlasti, te nakon što su za zavjeru saznali Nijemci, zatvorio je Lorkovića, Vokića i njihove suradnike i dao ih smaknuti potkraj travnja 1945. NDH na čelu s [[Ante_Pavelić|Pavelićem]] ustrajala je na njemačkoj strani do samog kraja rata. Tek nekoliko dana prije ulaska [[NOVJ|partizana]] u Zagreb, Pavelić je poslao [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[Andrija Vrkljan|Andriju Vrkljana]] zajedno sa zarobljenim savezničkim zrakoplovcima u misiju u Italiju, kako bi ponudio predaju NDH [[saveznici]]ma u njihovom glavnom stožeru.<ref name="jt" /> No, odmah po slijetanju, Amerikanci su Vrkljana i Vrančića uputili u zarobljenički logor.<ref name="jt" /> HSS je pokušavao uspostaviti zajedničku vojsku partizana, ustaša i domobrana tijekom 2. svjetskog rata koja bi dočekala Saveznike. Na tome radili Vokić, Lorković i domobranski pukovnik Ivan Babić, koji je nekoliko puta išao u inozemstvo, pa i u London za tu svrhu, o čemu postoje dokumenti u Public Record Officeu u Engleskoj. Plan predaje NDH i uspostava suradnje sa Saveznicima dugo je razrađivana. Vokić i Lorković poslali su Babića u Egipat kako bi zatražio od Engleza razgovor s britanskim ministrom vanjskih poslova Anthonyjem Edenom o mogućnostima hrvatske kapitulacije i svrstavanja na savezničku stranu. O zahtjevu postoji pisani trag. Fizički susret nije se dogodio, ali britanski je ministar odgovorio. Odgovor je bio da mora prethodno pitati Staljina za mišljenje, jer ne zna hoće li Staljinu odgovarati da Englezi pregovaraju s Hrvatima. Nakon toga nikad više nije dobio poruku od Edena. Drugi pokušaj povezivanja sa Saveznicima je bio preko partizanske strane. Postojao je dogovor da inženjer [[Augustin Košutić]] razgovara s partizanima. No kad je došao zatvorili su ga. U izaslanstvu je bio i [[Božidar Magovac]], a nije poznato je li bio i [[Pave Pocrnić]].<ref>Davor Krile, razgovor s Nedom Prpić-Gamiršek: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010830/temedana1.htm Pavelić se dogovarao s partizanima u Beču], Slobodna Dalmacija, 30. kolovoza 2001.. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref>[[Datoteka:1944 Yugoslavia liberated territories.jpg|mini|desno|220px|Prostor pod nadzorom [[NOVJ]] (šrafirano crveno) u rujnu 1944.]]Krnjevićeva i Šubašićeva pismohrana krije još zanimljivosti. Dok je na snazi bio prvobitni plana savezničke invazije koji su dogovarali Churchill i Staljin, ideja je bila da Saveznici otvore treće bojište protiv Njemačke iskrcavanjem na grčkoj i hrvatskoj obali, a tome se suprotstavljao Roosevelt. Ako bi se ostvario taj prvi plan, postojala je opasnost od restauracije velikosrpske hegemonističke monarhije, odnosno povratak kralja i jugoslavenske vlade koju bi dočekao ministar obrane Draža Mihailović, što bi bio kraj svake "nezavisne" i "federalne" Hrvatske i odriješene ruke četnicima. Ban Ivan Šubašić rješenje je vidio u inicijativi da se NDH poveže s partizanskim pokretom. Hrvatska se morala što spremnije pripremiti za moguće iskrcavanje Saveznika između Makarske i Metkovića, pod vjerojatnim zapovjedništvom južnoafričkog feldmaršala Jana Smutsa. Prema ovim izvorima, "domobranski major" [[Stevo Krajačić]] posjetio je visokopozicioniranog mornaričkog časnika Gatina, brata [[Cata Dujšin|Cate Dujšin]]. Krajačić je izjavio da je došao u ime Vrhovnog štaba i Tita u svezi sa suradnjom. Nakon toga su Augustin Košutić, Božidar Magovac i dr. Pave Pocrnić otišli na partizanski teritorij i uspješno razgovarali. Razgovor je bio o stvaranju jedinstvene vojske Hrvatske, sastavljene od partizana, domobrana i nekompromitiranih ustaša. Veličina te vojske bila bi 500 tisuća vojnika i dočekala bi Saveznike na Jadranu kao jedinstvena sila samostalne antifašističke države. Izvjesno je da je HSS sve činio za spasiti hrvatsku državu. Nakon [[Saveznička invazija Sicilije|iskrcavanja na Siciliji]], prvo je preko Košutića pregovarao s ministrom unutarnjih poslova [[Mladen Lorković|Mladenom Lorkovićem]] o formiranju koalicijske vlade s HSS-om 1943. godine. Uslijedila je 1944. i [[Savezničko iskrcavanje na Normandiju|iskrcavanje na Normandiji]]. Te je godine [[Ivan Farolfi]] pokušao obnoviti "pomirbene" razgovore s partizanima, a s [[Ante Vokić|Vokićem]] i Lorkovićem razmotriti povlačenje ustaša s vlasti. [[Državni udar]] bio je planiran i bio bi fingiran. Za to je znao [[Poglavnik]], a tim se udarom na vlast trebao vratiti HSS. Jugokomunistima je to ugrožavalo planove o preuzimanju vlasti. Sovjetska protuofenziva jačala je položaj komunista diljem Europe, pa su o tom planu javili [[Gestapo|Gestapu]]. Uslijedila je Hitlerova zapovijed o uklanjanju zavjerenika.<ref>Danko Plevnik: [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010824/temedana1.htm Saveznike je trebala dočekati zajednička vojska partizana, domobrana i ustaša], Slobodna Dalmacija, 24. kolovoza 2001. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> U trećim izvorima hrvatski iseljenici u SAD pisali su ljeta 1943. američkom predsjedniku molbu neka u invazijske postrojbe na hrvatsku jadransku obalu pošalje što je više moguće američkih vojnika hrvatskog i poljskog podrijetla, jer se Srbi prijete osvetom i istrjebljenjem Hrvata i već onda su se razbacivali mitomanskim brojevima o "milijun ubijenih Srba". U isto su vrijeme iseljenici pozivali mlade američke Hrvate neka se javljaju u američku vojsku koja će osloboditi Hrvatsku. === Konačni slom === [[File:Croatia march-may 1945 battlefronts.gif|mini|220px|desno|Promjene crta bojišnice od 15. ožujka do 15. svibnja 1945.]] Krajem 1944. NDH je kontrolirala samo veće gradove i uski pojas oko najvažnijih cestovnih i željezničkih pravaca.<ref>[http://www.znaci.net/00001/41_19.htm Fikreta Jelić-Butić: Četnici u Hrvatskoj 1941.-1945., U fronti okupljanja snaga kontrarevolucije]</ref> Nakon zauzimanja [[Knin]]a [[4. prosinca]] [[1944.]] oslobođena je čitava [[Dalmacija]], a snage [[NOVJ]] su se polako primicale Lici i Gorskom kotaru. Na istoku zemlje držala se Srijemska bojišnica, koja je bila manje-više stabilna. Vrh NDH stupio je u kontakte s predstavnicima [[Slovensko domobranstvo|slovenskih domobrana]], [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorske narodne vojske]] i [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] o stvaranju zajedničkog [[Antikomunizam|protukomunističkog]] bloka, ali ti planovi nisu ostvareni.<ref>Matković, 2000., Planovi i dogovaranja, str. 93</ref> Kad je vodstvu NDH već postalo jasno da je kraj neminovan, razmišljalo se i odlasku dijela snaga u [[Gerilsko ratovanje|gerilu]], pogotovo na području [[Lika|Like]], no od toga se odustalo.<ref name="im">[http://hrcak.srce.hr/file/27518 Ivica Mataija, Križari na gospićkom području 1945. – 1950., Senjski zbornik, Vol.32., No.1 Prosinac 2005., 197-222 str.]</ref> Na području NDH gomilale su se [[Wehrmacht|njemačke snage]] s [[Balkan]]a u povlačenju prema sjeveru i zapadu, a vojni i državni vrh NDH je odlučio povlačiti svoje snage prema zamišljenoj Zvonimirovoj liniji, koja je trebala biti posljednja obrambena linija [[Hrvatske oružane snage|HOS-a NDH]].<ref name="im"/> Linija se od [[Karlovac|Karlovca]] protezala prema [[Dugo Selo|Dugom Selu]], [[Vrbovec|Vrbovcu]], [[Križevci]]ma, [[Koprivnica|Koprivnici]] i prema Dravi gdje se trebala vezati za položaje njemačke vojske.<ref name="im"/> No, do formiranja ove obrambene linije zapravo nikad nije došlo.<ref name="im"/>[[Datoteka:Bleiburg column.jpg|mini|lijevo|220 px|Povlačenje hrvatskih vojnika i civila kroz Austriju u svibnju 1945. godine]][[Gospić]] je oslobođen 4., a [[Sarajevo]] [[6. travnja]]. [[Srijemska bojišnica]] je konačno probijena [[12. travnja]] [[1945.]] te se oružane snage NDH počinju okupljati oko Zagreba s nejasnim glasinama kako će "udariti protiv komunizma".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=8ovH2ptohz0 HRT, dokumentarni film o zadnjim danima NDH, svjedočenje Vinka Nikolića]</ref> Tih dana u Zagrebu je bilo oko 150.000 izbjeglica sa svih strana NDH.<ref>Pavlowitch, S.K., Hitler’s New Disorder: the Second World War in Yugoslavia, Columbia University Press, New York, 2008. ISBN 978-0-231-70050-4, str. 259</ref> Nakon što se uvidjelo da je Zagreb nebranjiv zbog nedostatka streljiva i bezizlazne situacije, premda je bilo i ideja o pružanju otpora do kraja,<ref name="hdpz" /> vodstvo NDH donosi odluku o povlačenju prema Austriji, gdje su se vojska i narod koji ju je pratio trebali predati [[saveznici]]ma, nadajući se da će izbjeći osvetu i predaju [[NOVJ|Titovim partizanima]].<ref name="hdpz">{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdpz.t-com.hr/broj246/Novosel.htm |title=Posljednji dani obrane Zagreba 1945, Domagoj Novosel, Politički zatvorenik 246, rujan 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131016062812/http://www.hdpz.t-com.hr/broj246/Novosel.htm |archive-date=16. listopada 2013. |access-date=29. listopada 2012.}}</ref> Skupa s vojnicima i civilima NDH povlačili su se [[Slovensko domobranstvo|slovenski domobrani]], [[Kozaci]], [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorski četnici]] i druge [[Kvisling|kvislinške]] skupine. Kako je u međuvremenu propala [[Vjekoslav Vrančić|Vrančićeva]] misija predaje [[saveznici]]ma u [[Bari]]ju, [[File:Jelačićev trg 12.5.1945.jpg|mini|desno|220px|[[Trg bana Jelačića (Zagreb)|Jelačićev trg]] [[12. svibnja]] [[1945.]], slavlje zbog kraja rata]] Vlada NDH je raspuštena te je napustila Zagreb [[4. svibnja]]. Pavelić se, prešavši austrijsku granicu već [[8. svibnja]] navečer, također dao u bijeg. [[Hrvatske oružane snage]] u povlačenju engleski vojni predstavnici su prisilili na polaganje oružja i predaju [[JA|Jugoslavenskoj armiji]] [[15. svibnja]] [[1945.]] u [[Bleiburg]]u. Neki partizanski izvori navode da je zarobljeno oko 92.000 pripadnika HOS-a.<ref>[http://www.znaci.net/00001/46_205.htm Jovan Kokot: Dvanaesta proleterska slavonska brigada, Ogromni ratni plijen pao je u ruke 12. proleterske NOU brigade, str. 205.]</ref> [[Bitka za Odžak|Posljednji džep otpora]] oko [[Odžak]]a u [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]] s oko 450 vojnika slomljen je tek [[25. svibnja]].<ref>[http://www.posavski-vremeplov.com/suzna-dolina/zadnja-bitka/ posavski-vremeplov.com, Bitka za Odžak]</ref> Nakon predaje kod Bleiburga počinje tzv. [[Križni put (1945.)|križni put]] zarobljenih vojnika i civila. Dogodila su se mnoga masovna smaknuća, no i danas je neutvrđen konačni broj žrtava, koji se uglavnom procjenjuje na oko 50.000.<ref name="knjiga">[http://globus.jutarnji.hr/zivot/knjiga-koje-se-boje-i-crveni-i-crni Istina o Bleiburgu:Knjiga koje se boje i crveni i crni, prikaz poglavlja "Posljednji dani oružanih snaga NDH" knjige "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945." Joze Tomasevicha, Globus]</ref> == Ratni gubitci == Hrvatski Demograf [[Vladimir Žerjavić]] je 1992. iznio demografske podatke i procijenio kako je ukupni broj poginulih na budućem teritoriju [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatsk]]<nowiki/>e tijekom II. svjetskog rata i poraća bio nešto veći od 270 tisuća, a na budućem području [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]] nešto veći od 316 tisuća, u što su uključeni i poginuli ''na strani Sila Osovine''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312213 |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću, str. 553 |author=Vladimir Žerjavić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2020-08-24}}</ref> Prema Žerjavićevim demografskim izračunima i procjenama na teritoriju NDH je tijekom rata i poraća ubijeno 322.000 Srba, od čega je zbog ustaškog terora život izgubilo 78.000 civila - više od 50.000 je pobijeno u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracijskom logoru Jasenovac]], a još 20.000 srpskih civila život je izgubilo od bolesti u zbjegovima. Osim velikog broja Srba, tijekom rata živote u NDH izgubilo je i 192.000 Hrvata, 75.000 Muslimana, 26.000 Židova i 16.000 Roma.<ref name=":4">{{Citiranje weba |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Manipulacije žrtvama drugoga svjetskog rata 1941. – 1945., Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24 No. 3, 1992. |url=https://hrcak.srce.hr/209843 |url-status=live |access-date=15. kolovoza 2021. |website=Hrcak.hr}}</ref> Ratni gubitci stanovništva u NDH - oko sedmine ukupnog broja žitelja - su bili znatno veći nego oni osmerostruko mnogoljudnije [[Italija|Italije]] (457.000 mrtvih) ili [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog kraljevstva]] (450.700 poginulih, također sa stanovništvom od oko 48 milijuna), dakle zemalja s iznimno važnim ulogama u II. svjetskom ratu.<ref>{{Citiranje weba |title=Research Starters: Worldwide Deaths in World War II |url=https://www.nationalww2museum.org/students-teachers/student-resources/research-starters/research-starters-worldwide-deaths-world-war |accessdate=2018-04-25 |publisher=The National WWII Museum New Orleans |language=engleski}}</ref> Posljedica višegodišnjeg ratovanja na području NDH je smrt oko jedne desetine stanovništva, velikim dijelom u [[genocid]]noj politici NDH vlasti nad Židovima, Srbima i Romima,{{sfn|Tomasevich|2002|p=381,404}} četničkim pokoljima Muslimana i Hrvata,{{sfn|Tomasevich|2002|p=747}} te ratnim zločinima protiv [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]] i civila (približno pola ubijenih su bili civili). Ustaše su tijekom rata, prema procjenama Vladimira Žerjavića sačinjenima prema podacima o popisima stanovništva i podatcima dostupnima iz različitih zbornika o povijesti [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB-a]] dostupnima početkom 1990.-ih godina pobili više hrvatskih civila (17.000), nego partizani (14.000), i više muslimanskih i hrvatskih civila zajedno (24.000) od. partizana (16.000).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |date=2011-12-30 |title=Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi), str. 744 |url=https://hrcak.srce.hr/76758 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=43 |issue=3 |pages=743 |issn=0590-9597}}</ref> Kad k tome dodamo 19.000 Židova i 16.000 Roma istrijebljenih od ustaša, Žerjavić procjenjuje da su ustaše odgovorne za 165.000 civilnih žrtvi, to jest 50% svih civilnih žrtvi u NDH (327.000).<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1992 |title=MANIPULATIONS WITH THE WORLD WAR II VICTIMS |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=307750 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=24 |issue=3 |pages=160 |issn=0590-9597}}</ref> Vlasti NDH su tijekom svoje vladavine provele [[holokaust]] nad Židovima (30.000 žrtava, ili 80% Židova u NDH, od kojih se za 6.200 zna da su poslani u njemačke logore,<ref name="ushmm" /> a za ostale se smatra da su istrijebljeni u logorima NDH),<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://books.google.com/books?id=ehVSjgEACAAJ&newbks=0&hl=en |title=The Holocaust in Croatia |last2=Goldstein |first2=Slavko |publisher=University of Pittsburgh Press |year=2016 |p=223-235}}</ref> te [[porajmos]]u nad Romima (prema okvirnim procjenama, 25.000 žrtava<ref name="ushmm">{{Citiranje weba |title=Axis Invasion of Yugoslavia |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/axis-invasion-of-yugoslavia |access-date=27. lipnja 2021. |website=encyclopedia.ushmm.org |language=en}}</ref> ili blizu 100% prijeratne romske populacije). Ipak, najveći broj žrtava ustaškog režima bili su Srbi, nad kojima je proveden [[genocid]] i kojih je po raznim procjenama ubijeno više od 300.000.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Levy |first=Michele Frucht |date=2009-11-01 |title=“The Last Bullet for the Last Serb”: The Ustaša Genocide against Serbs: 1941–1945 |url=https://doi.org/10.1080/00905990903239174 |journal=Nationalities Papers |volume=37 |issue=6 |pages=807–837 |doi=10.1080/00905990903239174 |issn=0090-5992}}</ref>{{sfn|Tomasevich|2002|p=381}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Israeli |first=Raphael |url=https://books.google.com/books?id=uxwuDwAAQBAJ |title=The Death Camps of Croatia: Visions and Revisions, 1941-1945 |date=2017-07-12 |publisher=Routledge |isbn=978-1-351-48403-9 |pages=3. |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Yeomans |first=Rory |title=Cults of Death and Fantasies of Annihilation: The Croatian Ustasha Movement in Power, 1941–45 |url=https://www.academia.edu/8131714/Cults_of_Death_and_Fantasies_of_Annihilation_The_Croatian_Ustasha_Movement_in_Power_1941_45 |journal=Central Europe |volume=3 |issue=2 |pages=1 |issn=1479-0963}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Ramet |first=Sabrina P. |url=https://books.google.com/books?id=72DwDwAAQBAJ&newbks=0 |title=The Independent State of Croatia 1941-45 |date=2020-07-24 |publisher=Routledge |isbn=978-1-000-15499-3 |language=en}}</ref><ref name="žerjavić">Žerjavić, Vladimir: ''Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu'', Zagreb: Globus, 1992.</ref> Od ukupnog broja civilnih žrtava srpske narodnosti smata se da su veliki dio pobili pripadnici okupatorskih postrojbi njemačke vojske (otprilike četvrtina pobijenih Srba u NDH),<ref>Alexander Korb, op. cit., str. 3</ref> Italije (oko 15 tisuća), a oko 34 tisuća Srba civila bili su kolateralne žrtve sukoba između vojnih postrojbi. [[Vladimir Žerjavić]] procjenjuje da su ustaše pobile oko 50 tisuća Srba u koncentracijskim logorima i oko 28 tisuća na raznim drugim mjestima.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 27 No. 3, 1995. |accessdate=2019-01-06}}</ref> Hrvatski povjesničar i emigrant [[Jere Jareb]] ocjenjuje da "politika uništenja Srba nije bila samo Pavelićeva politika, nego i Ustaškog pokreta."<ref>{{Citiranje knjige |last=Jareb |first=Jere |url=http://www.safaric-safaric.si/knjige/1995_NDH_jareb_pola_stoljeca.pdf |title=Pola stoljeća hrvatske politike |publisher=Knjižnica hrvatske revije |year=1960 |location=Buenos Aires |pages=76}}</ref> Povjesničar [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]], navodi da su masovna ustaška ubojstva Srba počela već krajem travnja 1941. godine, ali su se dodatno naveliko povećala lipnja 1941., nakon sastanka Hitler-Pavelić, kada su ustaške vlasti ukinule sve prepreke za progon Srba, te je veliki broj Srba ubijen u kaznenim i divljačkim ekspedicijama od strane ustaških oružanih jedinica ili su strpani u NDH koncentracijske logore, gdje su mučeni i ubijani.{{sfn|Tomasevich|2002|p=398}} Žestoko su proganjani i svi politički protivnici režima a posebno [[KPH|komunisti]]. Pogotovo nakon što je u lipnju 1941. raskinuto savezništvo SSSR-a i Njemačke i započela [[Operacija Barbarossa|njemačka invazija na Sovjetski Savez]]. Kao reakcija na politiku [[teror]]a ustaškog režima i ''de facto'' okupaciju proklamiranih saveznika, Njemačke i Italije, na području NDH se ubrzo razvio [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]] pod vodstvom [[KPJ]]. Njemački historičar [[Alexander Korb]] 2010. god. ocjenjuje da su zločini snaga NDH, te osobito [[Paravojne ustaške postrojbe|divljih ustaša]] (pristalice ustaškog pokreta koji nisu bili podvrgnuti zapovijedanju unutar regularnih vojnih postrojbi) protiv Srba bili izrazito masovni, ali da se povijesnim istraživanjima nije ustanovilo je li ta masovnost zločina plod plana režima NDH, ili pak ishod konfuznih ratnih događaja.<ref name=":5" /> U desetljećima komunizma su u čak 3 navrata -1946., 1950. i 1964. godine - bile popisivane žrtve rata, ali su rezultati sva tri (javno izvršena) popisa bili držani u tajnosti. Donekle su poznati rezultati tih popisa za žrtve na strani "antifašista", a žrtve na strani "narodnih neprijatelja" su konstantno prikrivane. U popisu iz 1946. godine, kada je sjećanje na rat bilo najživlje, popisano je na području današnje Republike Hrvatske 132.098 žrtava na ''antifašističkoj strani''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=281032 |title=Prilog metodologiji istraživanja stvarnih ljudskih gubitaka Hrvatske u tijeku drugoga svjetskog rata |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 24 No. 1, 1992. |accessdate=2020-08-24}}</ref> === Povijesni revizionizam === U pogledu popisa iz 1950. godine, [[Mate Rupić]] citira kako je na sastanku Sekcije za prikupljanje historijskih dokumenata na području [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] održanom 10. listopada 1950. godine Franica Padovan, sekretar te sekcije i tajnik Zemaljske komisije za popis žrtava izvijestila o utvrđenom broju palih antifašističkih boraca i žrtava fašizma: "(...) Broj žrtava još uvijek se svodi na 150.000, a ne nikako na više, i cifru od 300.000 koju smo predvidjeli nikako ne možemo ostvariti."<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516 |title=Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine, str. 9 |author=Mate Rupić |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No. 1, 2001. |accessdate=2020-08-24}}</ref> Kod ponovljenog popisa iz 1964. godine se poginulima na antifašističkoj strani pridodalo poginule u savezničkim bombardiranjima, te je po svemu bilo nekih dodatnih ''omekšavanja'' kriterija za popisivanje žrtava, pa se uspjelo doći do 186 tisuća žrtava na ''antifašističkoj strani''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=308059 |title=Prešućena istina – žrtve rata na području bivše Jugoslavije 1941. – 1945. prema popisu iz 1964. godine |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993. |accessdate=2020-08-24}}</ref> Osim što je bila donijeta generalna odluka o pribrojavanja "antifašističkoj strani" svih poginulih zbog savezničkih bombardiranja,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Karakaš Obradov |first=Marica |title=ŽRTVE SAVEZNIČKIH BOMBARDIRANJA NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U JUGOSLAVENSKIM POPISIMA ŽRTAVA RATA (1947., 1950. I 1964.) I HRVATSKIM ŽRTVOSLOVIMA (1991.-2005.) |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=65506 |journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. X No. 20, 2007. |accessdate=2020-08-24}}</ref> može se uočiti da je veliki broj imena tih žrtava bombardiranja pripisan među žrtve [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]], gdje se kod popisivanja 1964. uvrstilo i razne umrle u logorima za izbjeglice koje su u Egiptu i Južnoj Italiji držali saveznici, za koje se zna da su ih zapravo ubile ubila njemačka i talijanska vojska, žrtve četničkih pokolja, partizane poginule u bitkama na Neretvi i Sutjesci, pa i one koji su poginuli kao domobrani i ustaše. Općenito je pitanje ratnih žrtava bilo u vrijeme komunističke Jugoslavije predmetom namjerne nečasne manipulacije, u kojoj se poginule dijelilo na "podobne" i "nepodobne".<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=114002 |title=„Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili “okupatori i njihovi pomagači” Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)“ |author=Vladimir Geiger |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol.43 No.3 Prosinac 2011., str. 723 |accessdate=2020-08-24}}</ref> Mate Rupić piše 2001. godine da je Jugoslavija bila " jedna od rijetkih država na svijetu koja je napravila najmanje tri popisa žrtava Drugog svjetskog rata. Prvi je napravljen 1946. godine, drugi 1950., a treći 1964. godine. Ni jedan popis nije službeno objavljen, rezultati su držani u tajnosti, a arhivsko gradivo, koncentrirano u Arhivu Jugoslavije, bilo je nedostupno istraživačima. Donekle su poznati rezultati tih popisa, naravno samo za žrtve na strani 'antifašista', a žrtve na strani 'narodnih neprijatelja' uredno su prikrivane... Popis iz 1950. godine obavljen je u Hrvatskoj (kao i u ostalim republikama bivše Jugoslavije) u organizaciji Saveza boraca NOR-a. Stoga čudi da mnogi koji su se u svojim znanstvenim djelima bavili problemom žrtava, a bili su i sami članovi popisnih komisija, čak visoko pozicionirani u Savezu boraca, 'ne znaju' za te podatke... Sačuvani spisi Komisije za popis žrtava NOR-a iz 1950. godine pokazuju da su podaci o broju žrtava gotovo identični podacima do kojih je došla Komisija za ratne štete iz 1946. te Komisija za popis žrtava Drugog svjetskog rata iz 1964. godine... Nedostaju pojedinačni obrasci za popisivanje žrtava... Popunjeni obrasci žrtava iskorišteni su kao osnova za popis 1964. godine. Kao i drugo arhivsko gradivo Komisije iz 1964. godine i ti su pojedinačni formulari žrtava iz 1950. i 1946. godine povučeni u pismohranu Savezne komisije u Beograd i nedostupni su istraživačima iz Hrvatske. Nadamo se da će nam uskoro biti dostupni i omogućiti daljnja istraživanja i rješavanja otvorenih pitanja kao što su Žrtve Jasenovca te drugih logora u NDH i izvan nje."<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304516 "Ljudski gubici u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu prema popisu iz 1950. godine"], Mate Rupić, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 33 No1, 2001. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> Hrvatski intelektualac [[Bruno Bušić]] je na temelju popisa stanovništva provedenih 1931. i 1950., procjena kompetentnih demografa,<ref>Bruno Bušić navodi: Ivan Klauzer, Stanovništvo i domaćinstva u Hrvatskoj, Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb 1967, str. 89-90 (rukopis u arhivu Instituta)</ref> te njemu već krajem 1960.-ih godina dostupnih podataka popisa sačinjenoga od strane jugoslavenskih vlasti 1964. godine za potrebe [[Reparacija|reparacije]] ratnih šteta od SR Njemačke - u kojima su jugoslavenske vlasti odlučile da se neće popisati “svi oni koji su u tijeku Narodnooslobodilačke borbe izgubili život na strani okupatora ili domaćih izdajnika bilo na koji način (kao borci, pomagači, simpatizeri)“ - iznio da broj poginulih na području u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] na "antifašističkoj" strani, koje su odabrale popisati komunističke vlasti, njih ukupno 185.327, valja uvećati za daljnjih 219 tisuća pobijenih vojnika i civila na "neprijateljskoj" strani. Slično je bilo i na području [[Bosna i Hercegovina|BiH]], gdje se uz 171.000 "antifašističkih" žrtava može procijeniti 236 tisuća "neprijateljskih" žrtava među vojnicima i civilima. Tim brojkama treba pribrojati veliki broj tijekom rata i poraća iseljenih stanovnika, osobito najveći dio [[Volksdeutsche|Folksdojčera]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ |title=Bruno Bušić: Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji (II) |author=Bruno Bušić |date=2019-05-05 |work=projektvelebit.com |publisher=Projekt Velebit |accessdate=2019-05-17}}</ref> Općenitu ispravnost podataka koje je predstavio Bruno Bušić, potvrđuje i dodatnim informacijama dopunjuje 1993. godine povjesničar Mihael Sobolevski, koji se suvremenom poviješću Hrvatske i Jugoslavije bavio od sredine 1960.-ih godina, te je znao koje informacije je komunistička historiografija zaobilazila prezentirati. Međutim je točno utvrđivanje podataka ostalo vrlo teškim zbog nedostupnosti izvornog materijala iz popisa koji su provođeni za vrijeme komunističkog režima, koji su arhivirani u Beogradu, te su ostali nedostupni znanstvenicima iz Hrvatske.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Sobolevski |first=Mihael |title=Prešućena istina – žrtve rata na području bivše Jugoslavije 1941. – 1945. prema popisu iz 1964. godine |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=308059&fbclid=IwAR3MGuCxXUTcYD-OdgRE1etMod4KsrA3Rr5RnRogSDsnrctd3hyoizV-8js |journal=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993. |accessdate=2019-05-17}}</ref> Demograf [[Stjepan Šterc]] ukazuje kako se u stanovništvu Jugoslavije - kada se izuzmu područja preuzeta nakon II. svjetskog rata od Italije - broj rimokatolika smanjio od popisa stanovništva iz 1931. do popisa stanovništva 1948. god. za 18 tisuća, dok se zahvaljujući prirodnom prirastu u isto vrijeme povećao broj pravoslavaca za 998 tisuća, a broj muslimana za 216 tisuća; takvi podatci samo manjim dijelom proizlaze iz manjeg prirodnog prirasta kod rimokatolika.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26281-s-sterc-velikosrpska-statistika-stradanja-na-koljenima.html |title=Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća nego 1931., a broj Hrvata manji za oko 14.000 |author=Stjepan Šterc |date=2017-03-16 |publisher=HKV |accessdate=2019-05-18}}</ref> Većim dijelom dadu se pripisati ovaj relativni i apsolutni pad broja rimokatolika etničkom čišćenju [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] na čitavom području SFRJ i, zacijelo, drugim demografskim gubitcima zbog [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|komunističkog terora u poraću]], koji je u velikom dijelu bio motiviran htijenjem da se kod Hrvata zatre bilo kakva težnja za svojom državom. 1991. je bila osnovana Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske, pod vodstvom [[Vice Vukojević]]a, koji je izjavio da je svrha komisije bila popisati žrtve koje nisu bile na prijašnjim popisima, tj. prije svega hrvatske žrtve partizana. Povjesničar Vladimir Geiger navodi 2013. godine da je komisija „''s pristranom podjelom ljudskih gubitaka na poželjne i nepoželjne, popisala je tek 2.238 žrtava logora Jasenovac i samo 293 židovske žrtve na području Hrvatske ukupno… [Komisija] u kroatocentričnom i selektivnom pristupu i popisu. iskazuje zanemarive brojke ljudskih gubitaka ostalih nacionalnosti / etničkih skupina izuzev Hrvata.''"<ref>{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |date=2013-10-21 |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |url=https://hrcak.srce.hr/109878 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=45 |issue=2 |pages=219-220 |issn=0590-9597}}</ref> Komisija je izvijestila da su ukupne hrvatske žrtve partizana, glavni cilj popisa, tijekom cijelog rata i poraća brojale 37.881, od kojih 7.404 civilnih, dok su svi ostali bili pripadnici NDH vojske.<ref name=":3">Izvješće o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od osnutka (11. veljače 1992.) do rujna 1999. godine, Zagreb, rujan 1999.</ref> Nasuprot tome što je sam Tuđman nazvao "Bleiburškim mitom", uz "paroksizme uveličavanja" žrtvi na 500.000 i više,<ref>{{Citiranje knjige |last=Tuđman |first=Franjo |url=https://books.google.com/books?id=eEaBAAAAIAAJ&newbks=0&hl=en |title=Bespuća povijesne zbiljnosti: rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja |year=1989 |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske |isbn=978-86-401-0042-7 |pages=109 |language=hr}}</ref> komisija je utvrdila sve ukupno 13.300 žrtava Bleiburga i Križnog puta, od kojih 11.000 članovi NDH vojske, te 2.200 ostalih i neidentificiranih.<ref name=":3" /> {{sfn|Geiger|2012|p=95}} Vladimir Geiger smatra taj nedovršeni popis dalekim od istine, te navodi da "ukupni stvarni gubici vezani uz slučaj Bleiburg mogli bi, prema uglavnom prihvaćenim i mogućim statističkim izračunima, iznositi najmanje oko 70.000 do 80.000, a gubici Hrvata oko 50 000 do 55.000".<ref>[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100752 "Ljudski gubici Hrvatske u Drugome svjetskom ratu i u poraću koje su prouzročili Narodnooslobodilačka vojska i Partizanski odredi Jugoslavije/Jugoslavenska armija i komunistička vlast Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)"], Vladimir Geiger, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 42 No. 3, 2010. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> Vice Vukojević, koji je imao važan doprinos u radu Komisije, iznio je 2015. godine da je Komisija iz političkih razloga raspuštena 2000. god prije nego što je završila radom, a da ona kod svojega rada nije osporavala podatke Zemaljske komisije koja je prema nalogu komunističkih vlasti bila 1945. godine povela popis žrtava rata, nego je popisivala one žrtve koje 1945. godine nisu bile popisivane; tj. uglavnom žrtve na strani NDH, koje su komunističke vlasti bile zabranile popisivati. Popisan je i manji broj žrtava na antifašističkoj strani koje nisu bile popisane od komunističkih vlasti - tako i nekoliko stotina Židova koje se nisu nalazili na popisima iz razdoblja neposredno nakon II. svjetskog rata.<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/37208-muenchen-vice-vukojevic-nasmijao-sudnicu-do-suza "München: Vice Vukojević nasmijao sudnicu do suza"], "HRSVIJET", 29. travnja 2015. Pristupljeno 5. srpnja 2021.</ref> [[Vladimir Geiger|Geiger]] također piše kako je početkom 2000-ih uslijedilo sustavno umanjivanje srpskih i židovskih žrtava ustaša, uz ''"nastup pojedinaca i skupina koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog ....Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, Stipe Pilića, Blanke Matković, Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka. No i hrvatska historiografija i publicistika slijeva uporna je u svojim starim i općepoznatim tvrdnjama, u čemu su zdušno potpomognuti mnogobrojnim svjetonazorski istovjetnim medijima, uključujući i najutjecajnije državne."''<ref name=":33">{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |date=2020-07-20 |title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije |url=https://hrcak.srce.hr/241240 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=52 |issue=2 |pages=517–585 |id=10.22586/csp.v52i2.11253 |accessdate=2021-01-20}}</ref> Geiger posebno ističe Leljaka, za koga navodi da uspješno „prodaje maglu” ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncila ''"te da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac.'' Takvo stanje u hrvatskoj historiografiji koristi dio intelektualaca i političara iz Republike Srbije, koji su preuzeli "megalomanske" brojeve o pobijenim Srbima u NDH, ukazuje Vladimir Geiger 2020. godine.''<ref name=":332">{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |date=2020-07-20 |title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije |url=https://hrcak.srce.hr/241240 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=52 |issue=2 |pages=517–585 |id=10.22586/csp.v52i2.11253 |accessdate=2021-07-05}}</ref>'' Demograf [[Stjepan Šterc]] ukazuje 2017. godine da je prema podatcima popisa stanovništva bilo 1931. u okviru današnjih granica Hrvatske 633.256 pravoslavnog stanovništva u Hrvatskoj (oko 633.000 Srba), a u Bosni i Hercegovini daljnjih 1.028.139 pravoslavaca. Popis stanovništva 1948. godine utvrđuje u Hrvatskoj 543.795 osoba srpske etničke pripadnosti (dakle, 89.205 manje nego u popisu 1931.), a u Bosni i Hercegovini 1.136.116 (dakle za 136.116 više nego u popisu 1931.); na razini čitave Jugoslavije povećan je u tih 17 godina broj Srba za 14,7%, u BiH za 13,6 posto, dok je u Hrvatskoj umanjen za 14,1 posto: Šterc ukazuje na migracije unutar samog područja Jugoslavije u tom 17-godišnjem razdoblju, kao vjerojatni razlog stanovitog pada udjela Srba u ukupnom stanovništvu na području Hrvatske i BiH (tj. u granicama NDH), te zaključuje da su vrlo dubiozni izračuni da su Srbi na tom području stradavali u nekom većem udjelu, u odnosu na stanovništvo drugih etničkih pripadnosti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/26281-s-sterc-velikosrpska-statistika-stradanja-na-koljenima.html |title=Broj Srba po popisu stanovništva iz 1948. veći za gotovo 700 tisuća nego 1931., a broj Hrvata manji za oko 14.000 |author=Stjepan Šterc |date=2019-05-18 |publisher=HKV |accessdate=2019-05-18}}</ref> Doista, Srbi s područja koje je 1941. – 1945. god bilo obuhvaćeno granicama NDH, sudjelovali su nakon 1945. godine u kolonizaciji Vojvodine, gdje su etnički Srbi zamijenili približno 400.000 [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] koji su odande organizirano protjerani. {| class="wikitable" style="text-align:center; width:60%;" !Srbi ! class="background: red; color: purple" |[[Hrvatska]] ! class="background: red; color: white" |[[Bosna i Hercegovina]]<ref>Dubravka Velat, Stanovništvo Jugoslavije u posleratnom periodu /Population in Yugoslavia in the post-war Period/ (Beograd: SZS, 1988), str. 141. Citirano u [http://www.rastko.rs/istorija/srbi-balkan/spasovski-zivkovic-stepic-bosnia.html Projekat Rastko].</ref> ! class="background: red; color: blue" | Istočni [[Srijem]]<ref name="Branislav Bukurov 1978">Dr. Branislav Bukurov, Bačka, Banat i Srem, Novi Sad, 1978.</ref> ! class="background: red; color: white" |'''Ukupno''' |- | class="hintergrundfarbe6" |'''Popis 1931.''' | style="text-align:right; width:100px;" | 633.000 | style="text-align:right; width:100px;" | 1.028.139 | style="text-align:right; width:100px;" | 210.000 | style="text-align:right; width:80px;" | 1.871.000 |- | class="hintergrundfarbe6" |'''Popis 1948.''' | style="text-align:right;" | 543.795 | style="text-align:right;" | 1.136.116 | style="text-align:right;" | nepoznato<ref name="Branislav Bukurov 1978" />{{efn|kolonizacija 300.000 srpskih izbjeglica iz drugih krajeva Jugoslavije promijenila je etničku sliku Vojvodine do 1948.}} | style="text-align:right;" | 1.672.000 (bez Srijema) |} == Naslijeđe == ===SFRJ=== [[Datoteka:Slavko Kvaternik during the trial.jpg|250px|minijatura|lijevo|[[Slavko Kvaternik]] tijekom suđenja u [[Zagreb]]u, [[1947.]]]] Dio istaknutih časnika i političara ([[Mile Budak]], [[Vilko Begić]], [[Slavko Kvaternik]], [[Fedor Dragojlov]], [[Vladimir Laxa]], [[Ljubo Miloš]], [[Slavko Štancer]]) osuđen je i smaknut nakon rata, dok su neki nestali u kaosu na [[Bleiburg]]u. [[Ante Pavelić]] i dio istaknutijih vođa uspio je pobjeći. Neki su istaknuti članovi vodstva NDH kasnije izručeni Jugoslaviji, poput [[Andrija Artuković|Andrije Artukovića]], dok su neki progonjeni ili ubijeni od strane agenata [[UDBA]]-e zbog svoje ratne prošlosti, poput [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]]. U poraću su smaknuti i mnogi svećenici<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11731 Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu, Katrin Boeckh, Osteuropa Institut, München, Njemačka]{{citat|Protestno pismo hrvatskih biskupa Titu od 20. rujna 1945. koje je istovremeno objavljeno i kao pastirsko pismo, nabrojao je žrtve među katoličkim klerom od početka “novoga poretka” u Jugoslaviji: 243 mrtvih, 169 zatočenih u logorima i zatvorima i 89 nestalih.|Katrin Boeckh, Vjerski progoni u Jugoslaviji}}</ref> i civili. Civili koji su surađivali s režimom, kao i većina unovačenih pripadnika [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]], u [[SFRJ]] su bili smatrani građanima drugog reda. Usto se nakon rata pojavio i kratkotrajni gerilski oružani protukomunistički pokret, sastavljen uglavnom od simpatizera NDH, poznat pod zajedničkim nazivom [[Križari (gerila)|"križari"]]. Zbog početne podrške NDH i pasivnog držanja velikog dijela stanovništva u prvim godinama rata (tako da su Srbi činili i do 80% pripadnika [[NOVJ]] na području Hrvatske 1942.),<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf Jonjić], 2000., str. 124.-125.</ref> Hrvatima je u razdoblju [[SFRJ|Druge Jugoslavije]] nametana hipoteka ustaštva i [[genocid]]nosti, iako su Hrvati dali razmjerno najviše boraca [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj vojsci]] u drugoj polovici rata. [[SR Hrvatska|Hrvatska strana]] je u Jugoslaviji često nosila teret Pavelićevog režima. To je znatno slabilo pregovarački položaj Hrvatske u Jugoslaviji, te je dovelo do dugotrajnog razdoblja tzv. [[hrvatska šutnja|hrvatske šutnje]], prekinute nakratko tek [[1971.]] [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskim proljećem]], dijelom pokrenutim i da se skine nametnuti teret ustaštva.<ref>I. Perić, Ideje "masovnog pokreta" u Hrvatskoj, Narodno sveučilište Grada Zagreba, 1974., 149.-151. str</ref> Stvoren je [[Srbi u NDH: Broj žrtava|mit o Jasenovcu]]. [[SFRJ|Jugoslavija]] je podatke o broju žrtava tijekom rata proglasila državnom tajnom, što je omogućilo kasnije manipulacije, tako da će "povjesničari" u službi velikosrpske agresije tijekom zadnjih godina zajedničke države govoriti o milijun ili više ubijenih Srba na području NDH. Radovan Bulajić, na primjer, govori o 1.110.929 ubijenih Srba,<ref name="Žerjavić">Žerjavić – nepotpun navod izvora</ref>{{bolji izvor}} dok su drugi govorili i o 1.000.000 ubijenih Srba samo u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]], a ukupno i do čak 2 milijuna.<ref>Vidjeti srpski dnevni tisak i periodiku iz 1990., 1991. i kasnije.</ref> Nakon osamostaljenja Hrvatske provedena su istraživanja i mjerenja i dobio se broj koji varira do 81 tisuću ljudi u [[Sabirni logor Jasenovac|Jasenovcu]] i oko 15 tisuća ljudi u [[Koncentracijski logor Stara Gradiška|Staroj Gradiški]]. ===Iseljeništvo=== Najčešća ruta bijega ustaških dužnosnika i simpatizera NDH bila je preko Italije, Portugala i Španjolske u zemlje Južne Amerike (vidi: [[štakorski kanali]]). U političkoj emigraciji mnogi su bivši dužnosnici ili simpatizeri NDH nastavili s političkim i kulturnim radom u svrhu okupljanja Hrvata i očuvanja ideje neovisne hrvatske države (primjerice, [[Vinko Nikolić]]). Pavelić je osnovao i [[Vlada NDH#Vlada u izbjeglištvu|vladu NDH u izbjeglištvu]]. Neke iseljeničke udruge nastavile su s veličanjem NDH u svojim aktivnostima i dugo nakon rata.<ref>Matković, 99.</ref> Dok je bio [[guverner]] [[Kalifornija|Kalifornije]], [[Ronald Reagan]] (kasnije [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]), dana [[4. travnja]] [[1968.]] potpisao je Proklamaciju u kojoj je 10. travnja proglasio Danom hrvatske nezavisnosti u toj saveznoj američkoj državi.<ref>Hrvatska revija</ref><!--moram iskopati broj--><ref name="UG">[http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1233:ronaldreagan-jo-1968-proglasio-je-10-travnja-danom-hrvatske-nezavisnosti-za-hrvate-kalifornije&catid=80:zanimljivosti Damir Radoš: Ronald Reagan još 1968. proglasio je 10. travnja danom Hrvatske nezavisnosti za Hrvate Kalifornije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206000807/http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=1233:ronaldreagan-jo-1968-proglasio-je-10-travnja-danom-hrvatske-nezavisnosti-za-hrvate-kalifornije&catid=80:zanimljivosti |date=6. veljače 2012. }} [[Hrvatski list]], broj 341, 7. travnja 2011. Preuzeto 26. prosinca 2011.</ref><ref>[http://www.radiovrh.ca/arhiv%2013.html Radio VRH: 10. travnja 2011., Prilog za povijest], preuzeto 26. prosinca 2011.</ref> Jedan original ovoga dokumenta, Proklamacije o 10. travnju kao Danu hrvatske nezavisnosti, čuva se u Državnome arhivu Kalifornije, a drugi u hrvatskoj zajednici.<ref name="UG"/> === Samostalna Hrvatska === [[Republika Hrvatska]] je u izvorišnim osnovama svog [[Ustav Republike Hrvatske|prvog Ustava]] jasno naznačila da svoju državnost u vremenu Drugog svjetskog rata temelji na [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|narodnooslobodilačkoj borbi]] i odlukama [[ZAVNOH]]-a o stvaranju [[Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]], a nasuprot proglašenju NDH. No, zločini ustaškog režima i njegova bespogovorna odanost Trećem Reichu ostavili su dubok trag u međunarodnoj javnosti. Često su Hrvati u cijelosti poistovjećivani s ustašama i [[Fašizam|fašizmom]], što je izuzetno štetilo kasnijim naporima za ostvarivanje hrvatske nezavisnosti.<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/tudman-lobirao-kod-zidova-ustase-su-pocinili-mnoge-zlocine-clanak-282005 Tuđman lobirao kod Židova: Ustaše su počinili mnoge zločine, Sandra Veljković, Večernji list, 29.04.2011]</ref> Strani tisak te pojedini dužnosnici često nisu bili skloni hrvatskoj strani upravo zbog ustaštva koje se izjednačavalo s idejom neovisne Hrvatske. Tako, primjerice, [[New York Times]] prilikom zamjene [[Zvijezda petokraka|zvijezde petokrake]] na [[Hrvatska zastava|hrvatskoj zastavi]] [[Hrvatski grb|šahovnicom]] govori o povratku ustaških simbola.<ref name="nyt">[http://www.hic.hr/books/croatians-nyt/part-01.htm The New York Times, Croatia and History, John Kraljic, March 1994.]</ref> Isti list je od kolovoza 1993. do lipnja 1994. spominjao ustaše u najmanje devet članaka u kontekstu suvremene Hrvatske i [[Domovinski rat|Domovinskog rata]].<ref name="nyt"/> Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], Predsjedništvo [[HSP]]-a objavilo je [[13. lipnja]] [[1991.]] u [[Ljubuški|Ljubuškom]] ''Lipanjsku povelju o obnovi i uspostavi Nezavisne Države Hrvatske na cjelokupnom povijesnom i etničkom prostoru''. Povelja nije imala nikakvog utjecaja na daljnja politička zbivanja u Hrvatskoj i BiH.<ref>[http://oi39.tinypic.com/23jn3f6.jpg Tekst HSP-ovog proglašenja obnove NDH]</ref> Neke postrojbe [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]-a, paravojnog krila HSP-a, za vrijeme rata su nosile imena ustaških časnika. === Pitanje pravnog sljedništva === Vlasti komunističke Jugoslavije su odbijale priznati državnopravni status Nezavisne Države Hrvatske, te su propise i pojedinačne akte tijela NDH prepoznavale isključivo kao akte “pomagača okupatora“, koji svoju pravnu snagu crpe iz prerogativa koje strani [[okupacija|okupatori]] imaju na području kojega su vojno zauzeli. Godine 1946. donijet je Zakon o nevažnosti pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije, kojim se pravne akte NDH (i drugih marionetskih država nastalih nakon poraza Kraljevine Jugoslavije) proglašavaju “nepostojećima“; odluke sudova u [[Građansko pravo|građanskopravnim]] i [[Kazneno pravo|kaznenopravnim]] stvarima iz razdoblja od travnja 1941. do kraja rata 1945. godine priznaju valjanima, a odluke upravnih tijela se priznalo valjanima jedino ako se odnose na građanskopravne odnose (to se odnosilo na upise osobnih stanja u matične knjige i sl.).<ref>[http://projuris.org/RETROLEX/Zakon%20o%20nevaznosti%20pravnih%20propisa....%20%281946%29.pdf Zakon o nevažnosti pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije, "Službeni list FNRJ" br. 86/1946 i 105/1947]</ref> Jugoslavija nije priznavala pravno sljedništvo u pogledu nikakvih međunarodnopravnih odnosa u koje je ulazila Nezavisna Država Hrvatska - iako je naplatila visoki dug koji je Njemačka imala prema tadašnjoj NDH (preko pola milijarde tadašnjih maraka)<ref>Tomasevich, Jozo, [http://www.znaci.net/00003/524.htm "Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945; okupacija i kolaboracija"] (prijevod s izvornika na engleskom), Zagreb, EPH-Liber 2010., str. 769 - 772</ref> - a takvo pravno sljedništvo ne priznaje danas ni Republika Hrvatska.<ref>[http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/metelko_andreja.pdf "SLUČAJEVI SUKCESIJA DRŽAVE NA DRŽAVNOM PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE OD 1918 DO DANAS I NJIHOV UČINAK NA DRŽAVLJANSTVO FIZIČIH OSOBA", rad Andreje Metelko -Zgombić, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske - Diplomatska akademija, prosinac 1998.]</ref> Zastupnica u [[Europski parlament|Europskom parlamentu]] Alessandra Mussolini (unuka [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]]) je u svojem kratkom govoru pred plenarnom sjednicom tog tijela 10. veljače 2015. god. dotaknula pitanje [[Rimski ugovori|Rimskih ugovora]], “koji formalno više ne vrijede i koje bi pitanje Vijeće Europe trebalo danas ponovo otvoriti“ - ostavljajući nam da mislimo govori li ona to o Rimskim ugovorima iz 1941. godine, kojima je NDH bila predala Italiji većinu teritorija uz hrvatsku obalu Jadrana, nastanjenog skoro isključivo Hrvatima.<ref>[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+CRE+20150210+ITEM-001+DOC+XML+V0//EN&language=en&query=INTERV&detail=2-005-000 Mrežne stranice Europskog parlamenta, govor zastupnice na otvaranju zasjedanja 10. veljače 2015.]</ref> == Vidi još == {{Commons|Category:Independent State of Croatia|Nezavisna Država Hrvatska}} * [[Holokaust u NDH]] * [[Katolička crkva u NDH]] * [[Srbi u NDH]] * [[Četnici u NDH]] * [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji]] * [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj]] * [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini]] == Literatura == *[[Zdravko Dizdar]]-Mihael Sobolevski: ''Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i u BiH'', Dom i svijet, Zagreb, 1999. *[[Tomislav Jonjić]]: ''Hrvatska vanjska politika 1939. – 1942.'', Libar, Zagreb, 2000., ISBN 953-97124-1-6; [http://www.tomislavjonjic.iz.hr/hrv_vanj_pol_IV.pdf IV. - Hrvatska između sila osovine, str. 485.-636.] * [[Jure Krišto]]: ''Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska 1941. – 1945. Druga knjiga: Dokumenti'', Hrvatski institut za povijest i "Dom i svijet", Zagreb, 1998. * [[Jure Krišto]]: ''Sukob simbola. Politika, vjere i ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. * Bogdan Krizman: ''Ante Pavelić i ustaše'', Globus, Zagreb, 1986. * Bogdan Krizman: ''Pavelić između Hitlera i Mussolinija'', Globus, Zagreb, 1983. *Davor Kovačić: [http://hrcak.srce.hr/file/101879 "Pitanje Međimurja u redarstvenoobavještajnim odnosima NDH i Kraljevine Mađarske u Drugom svjetskom ratu"], POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.XIII No.26 Prosinac 2010. *[[Hrvoje Matković]], ''Povijest Nezavisne Države Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2002., (2. dop. izd.), ISBN 953-6308-39-8 * Petar Požar (prir.): ''Dokumenti ustaša'', Zagrebačka stvarnost, Zagreb, 1995. *{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945: occupation and collaboration|year=2002 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, California}} <!-- razlikuju li se izdanja 2001. i 2002.? --> *{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941–1945: occupation and collaboration|year=2001 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, California}} <!-- razlikuju li se izdanja 2001. i 2002.? --> *Yeomans, Rory (2013.) ''Visions of Annihilation: The Ustasha Regime and the Cultural Politics of Fascism, 1941-1945'' Pittsburgh: University of Pittsburgh Press * Leksikon: ''[[Tko je tko u NDH]]'', Minerva, Zagreb, 1997. *Blažević, R. i A. Alijagić. (2010) [http://hrcak.srce.hr/file/95420 "Antižidovstvo i rasno zakonodavstvo u fašističkoj Italiji, nacističkoj Njemačkoj i ustaškoj NDH"], ''Zbornik Pravnog fakulteta [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]'' v. 31, br. 2, str. 879-916 *Yeomans, Rory, ed. (2015.) ''Utopia of Terror: Life and Death in Wartime Croatia''. University of Rochester Press. ISBN 9781580465458 *[https://www.academia.edu/7232870/Zapisnik_saslu%C5%A1anja_kod_OZNE_24_sije%C4%8Dnja_1946_ravnatelja_GRAVSIGUR_a_Eriha_Lisaka Zapisnik saslušanja kod OZNE 24. siječnja 1946. ravnatelja GRAVSIGUR-a Eriha Lisaka], koji je bio osoba od povjerenja Antuna Pavelića i pripadnik njegovog najbližeg kruga (uredio [[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]]). Pristupljeno 3. travnja 2022. ==Bilješke== {{notelist}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * {{eng oznaka}} [http://www.axishistory.com/index.php?id=34 Hrvatska u 2. svjetskom ratu, axishistory.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070704124732/http://www.axishistory.com/index.php?id=34 |date=4. srpnja 2007. }} * [http://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH Nezavisna Država Hrvatska na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (hrcak.srce.hr)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210817225033/https://hrcak.srce.hr/search/?q=NDH |date=17. kolovoza 2021. }} * [http://shp.bizhat.com/Raskid.html Pokušaji preuzimanje uprave od strane NDH u područjima Kvarnera i Hrvatskog primorja nakon 1943.] * [https://web.archive.org/web/20070929084301/http://www.crohis.com/izvori/ustzk.pdf Crohis - Izvori vezani uz NDH] {{Drugi svjetski rat}} {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Bivše države]] [[Kategorija:NDH]] [[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] 2xylmluz7epaurylg235p2ugpzwp47d 0 10476 6436681 6411110 2022-08-03T03:30:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Jupiter-moons.jpg|mini|desno|300px|[[Jupiter]] i 4 [[Galilejanski sateliti|galilejanska mjeseca]] viđeni kroz [[optički teleskop]] s promjerom zrcala 25 cm (10”).]] [[datoteka:Jupiter, image taken by NASA&#039;s Hubble Space Telescope, June 2019 - Edited.jpg|mini|desno|300px|Jupiter (foto: [[Svemirski teleskop Hubble|HST]], izvor: NASA/JPL)]] [[datoteka:Io highest resolution true color.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Ija (mjesec)|Io]].]] [[datoteka:Europa-moon.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Europa (mjesec)|Europa]].]] [[datoteka:Ganymede g1 true.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]].]] [[datoteka:Callisto.jpg|mini|desno|300px|Jupiterov mjesec [[Kalista (mjesec)|Kalista]].]] [[datoteka:Jupiter moons anim.gif|mini|desno|300px|[[Jupiterovi nepravilni sateliti]] (vanjski) i njihove putanje.]] [[datoteka:Amalthea Voyager-1.png|mini|desno|300px|Snimak [[Amalteja (mjesec)| Amalteje]] u boji, snimljeno sa svemirske letjelice [[Voyager 1]] (1979.).]] '''Jupiterovi prirodni sateliti''' su [[prirodni satelit]]i ili mjeseci koji kruže oko [[Jupiter (planet)|Jupiter]]a i do sada ih je otkriveno ukupno 79. Razdvajanje po skupinama napravljeno je po svojstvima [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] kao i po svojstvima njihovih [[planetarna putanja|putanja]]. Na primjer [[galilejanski sateliti]] su veliki i nalik su malim [[planet]]ima, dok su sateliti iz skupine Ananke ili iz skupine Amalteja mala tijela nepravilnog oblika i [[asteroid]]nog podrijetla. Kako su mase galilejanskih satelita velike, usporedive s masom [[Mjesec]]a, to oni jedan drugome znatno remete staze. Iako su im [[ekscentricitet]]i maleni, oni se ipak neprekidno mijenjaju. Zbog velikog broja prirodnih satelita, postoji podjela po sljedećim skupinama: * [[Jupiterovi unutarnji sateliti]] * [[Galilejanski sateliti]] ([[Io (mjesec)|Io]], [[Europa (mjesec)|Europa]], [[Ganimed (mjesec)|Ganimed]], [[Kalisto (mjesec)|Kalista]]) * [[Temisto (mjesec)|Temisto]] * [[Himalija (mjesec)|Himalija]] * [[Ananka (mjesec)|Ananka]] * [[Karma (mjesec)|Karma]] * [[Karpo (mjesec)|Karpo]] * [[Pasifaja (mjesec)|Pasifaja]] == Jupiterovi unutarnji sateliti == {{glavni|Jupiterovi unutarnji sateliti}} '''Jupiterovi unutarnji sateliti''' su [[Amalteja (mjesec)|Amalteja]], [[Metida (mjesec)|Metida]], [[Adrasteja (mjesec)|Adrasteja]] i [[Teba (mjesec)|Teba]], a to su nepravilna, planetoidna tijela, i nalaze se s vanjske strane prstena. Prsten je male [[gustoća|gustoće]]. Vanjski mu polumjer iznosi 129 000 [[km]]. Najsjajniji dio prstena širok je 6 000 km. Bliže Jupiteru sjaj mu veoma opada, no tvar se, sve usitnjenija, prostire do površine Jupitera. Tipične čestice veličine su 1 [[metar|μm]]. Debljina prstena manja je od 30 [[km]], no oko njega zapaža se jedan svijetleći [[Halo (optika atmosfere)|halo]] mnogo veće širine. Amalteja je [[stijena]] nepravilna oblika, crvena je i tamna. U središte Jupitera stalno je uperena njena duža os. === Galilejanski sateliti === {{glavni|Galilejanski mjeseci}} '''Galilejanski sateliti''' (Io ili Ija, Europa, Ganimed, Kalisto) po [[sfera|sfernom]] obliku, čak i po veličini sliče [[Terestrički planet|terestričkim plenetima]]. Kao i prva skupina [[prirodni satelit|satelit]]a, oni se gibaju u ravnini Jupiterova [[ekvator]]a, a staze su im slabo izdužene. [[Ophodno vrijeme]] iznosi im od jednog do desetak dana. Period vrtnje sinkroniziran je s periodom obilaska, a to znači da uvijek jednom stranom gledaju prema Jupiteru. Najveći među njima i ujedno najveći Jupiterov satelit je Ganimed. [[Gustoća]] tih satelita opada po redu udaljenosti. To se svojstvo ne protivi predodžbi da su svi oni stvoreni u okolini Jupitera i s njime istodobno. Pred sobom imamo [[Sunčev sustav]] u malom. Krajolici galilejanskih satelita iznenađujući su. Sudeći po prosječnoj gustoći, Io i Europa pretežno su izgrađeni od [[silikati|silikata]], a Ganimed i Kalisto od jednakih dijelova silikata i vode. === Ija ili Io === {{glavni|Ija (mjesec)}} '''Io''' ima najsnažnije [[vulkan]]sko djelovanje od svih tijela [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Po veličini i gustoći nalik je [[Mjesec]]u. Prekriven je slojevima crvenonarančaste boje, sa svjetljiježućkastim i bijelim površinama, te tamnim mrljama. Čitava je površina proizvod vulkanske djelatnosti. Pritom je [[ekvator]]sko područje aktivnije. Osim vulkana ima i [[planina]], visokih do 10 [[km]]. Postoje mnogobrojni [[rasjed]]i i pukotine, duge nekoliko stotina kilometara. Tipičan vulkanski oblik je [[kaldera]]. Jedna polutka sadrži stotinjak kaldera mjera većih od 20 km. Najveće imaju i 250 km. Čitavih 5% površine prekrivaju kaldere. One su obično zagaravljene, crnosmeđe i blagih padina, a oko njih se šire velovi i rijeke skrutnute [[lava|lave]], u raznim nijansama žutocrvenog. U vrijeme [[Vulkanska erupcija|erupcije]], lava s plinovitim oblakom izbija s brzinom od 500 do 1 000 [[Metar u sekundi|m/s]] i diže se uvis 70 do 300 km. Boje tla dadu se rastumačiti [[sumpor]]om i [[Sumporov(IV) oksid|sumporovim dioksidom]]. Vrlo rijetka [[atmosfera]] sastoji se od sumporovog dioksida. [[Vodena para]] nije uočena. Kako je [[voda]] jedan od glavnih sastojaka vulkanizma na Zemlji, nedostatak vodene pare na Io znak je da je unutrašnjost dehidrirana. [[Talište]] sumpora nalazi se na temperaturi od 385 K (112 °C). U toku erupcije sumpor se hladi i pokriva tlo, a pri naglom hlađenju poprima razne nijanse. Velike bijele površine vjerojatno su [[snijeg]] ili [[mraz]] od sumpora ili sumporovog dioksida. Vulkanizam je uvjetovan rastaljenom unutrašnjosti. Izvor topline mogle bi biti plime ([[plimna sila]]). Iako je Io Jupiteru blizu kao i naš Mjesec Zemlji, zbog mnogo puta veće Jupiterove mase, plime su razmjerno veće. [[Energija]] se prenosi na tijelo satelita [[trenje]]m plimnog vala, no ako je vrtnja sinkronizirana, [[plimni val]] je [[Stojni val|stojni]]. Tada se energija dobiva jedino ako se jakost plime mijenja, pa se [[nebesko tijelo]] steže i rasteže. Premda je staza Io slabo izdužena, [[Perturbacija|poremećenja]] do kojih dolazi posebno zbog utjecaja Europe dovode do ritmičkog mijenjanja udaljenosti do Jupitera, pa se i plimni val ritmički diže i spušta. Tim bi mehanizmom Io bio u središtu rastaljen još od vremena nastanka. Druga je mogućnost da se Io zagrijava jakim električnim strujama koje teku u Jupiterovoj [[magnetosfera|magnetosferi]]. Zagrijavanje satelita ma kojim od mehanizama u dugim je [[Geološko razdoblje|geološkim razdobljima]] trebalo dovesti do razdvajanja kemijskih sastojaka po dubini. Lako hlapljivi sastojci, poput vode, napustili su planet, a obilni sumpor izdigao se iz unutrašnjosti do površinskih slojeva debljine od nekoliko kilometara. Zbog vulkanske [[erozija|erozije]] današnji [[reljef]] kore nije stariji od 10 do 100 milijuna godina, nema stoga vidnog ni jednog [[meteorit]]skog kratera. Vulkanska aktivnost praćena je izdvajanjem topline. Pojedini dijelovi površine imaju temperaturu od 500 K. U [[Infracrveno zračenje|infracrvenom području]], Io zrači oko 2 [[vat|W]]/[[Četvorni metar|m²]], što se dade usporediti s najaktivnijim geotermalnim predjelima, s tom bitnom razlikom što je ovdje [[Toplinsko zračenje|snaga zračenja]] raspoređena po čitavu globusu satelita. === Europa === {{glavni|Europa (mjesec)}} Europa je posve prekrivena [[led]]om i mnogo je sjajnija od Mjeseca, od kojega je i nešto manja. Ledenu površinu šaraju izlomljene sivkaste pruge, duge više tisuća kilometara, široke stotinu kilometara. Inače površina ne pokazuje nikakve osobite visinske razlike. Sivkaste pruge nisu pukotine u kori već, vjerojatnije, ponovno zaleđeni razmak među ledenim santama. U području [[sumračnica|sumračnice]] uočeni su hrptovi visine nekoliko stotina metara. Zavojiti su, široki do deset, a dugi više od stotinu kilometara. Dio površine poprskan je tamnim mrljama, koje se pri većem povećanju razlučuju u udubine i izbočine. Nađeno je nekoliko [[udarni krater|udarnih kratera]], promjera oko 20 km. Površina Europe zapravo je ledena santa premale [[čvrstoća|čvrstoće]] da sačuva kratere i sama je stalno podvrgnuta promjenama. Zato je i razmjerno mlađa, možda oko sto milijuna godina. === Ganimed === {{glavni|Ganimed (mjesec)}} Ganimed ima površinu [[geologija|geološki]] veoma raznoliku. Starija je površina tamnija, mlađa svjetlija. Trećinu polutke okrenute od Jupitera zauzima tamni oval. Predjel Galileja ([[Latinski jezik|lat]]. ''Regio Galileo''), dugačak je oko 4 000 km. U reljefu se vide mnogobrojni udarni krateri, s bijelim zrakama i bez njih; one predstavljaju [[led]] izbačen iz kore (rastopljen i ponovo zaleđen). Nema mnogo velikih [[krater]]a. Svojstveni dijelovi [[reljef]]a su trakasti sistemi usporednih [[planina]], koji znadu teći jedan preko drugoga kao da su češljani. Trake su duge više stotina kilometara, uže od 100 km, a sadrže desetak usporednih planina. Ima terena nevjerojatno izmiješanih oblika. Zapažaju se i pomaci velikih površinskih ploča, klizanja i razmicanja, nastala pucanjem i širenjem kore. === Kalista === {{glavni|Kalista (mjesec)}} Kalista je tijelo Sunčeva sustava s najvećom gustoćom kratera. Prekrivaju se tako da između njih nema zaravni. Najtamniji je od svih galilejanskih satelita, i s malo kontrasta. Reljef je veoma gladak, što znači da u kori s vremenom dolazi do zaravnjavanja udarnih deformacija. Njegova kora mora teći kao što na Zemlji teku ledenjaci, spuštajući se u doline. Krater se akumulirao preko kratera i postupno tonuo u dubinu, ili je bio preliven svježim ledom. Ne vide se krateri veći od 150 km. Nema planina, što također govori o slaboj nosivosti kore. Najveća značajna pojava je Valhalla, sistem koncentričnih krugova s polumjerom od 1 500 km, nastao padom velikog tijela. Tijelo je probilo ledenu koru i rastalilo je, a ona se ponovo ukrutila u vidu kružnih valova na vodi. == Grupa Temisto == [[Temisto (mjesec)|Temisto]] je mali Jupiterov satelit između putanja Kalista i [[Leda (mjesec)|Lede]], otkriven je 30. rujna 1975., ali mu se zagubio trag sve do 2000. godine kada je ponovno pronađen. Zbog toga je ovaj satelit do listopada 2002. imao dva privremena imena: S/1975 J 1 i S/2000 J 1.Temisto je prvi satelit izvan orbita 8 najbližih satelita (4 unutrašnja + 4 velika galilejanska). Temisto se giba progradno (ili direktno, to jest u smjeru Jupiterove rotacije). Temisto je jedini član grupe Temisto čiji su članovi progradni nepravilni sateliti. Srednji promjer mu iznosi tek oko 8 km. == Grupa Himalija == {{glavni|Grupa Himalia}} [[Himalija (mjesec)|Himalija]], [[Leda (mjesec)|Leda]], [[Liziteja (mjesec)|Liziteja]], [[Elara (mjesec)|Elara]] i [[S/2000 J 11]] iz te skupine imaju staze veoma izdužene i nalaze se u ravnini za 30° nagnutoj prema Jupiterovu ekvatoru, a svi su gotovo u jednoj ravnini. Srednje udaljenosti malo im se razlikuju, pa im se mnogo ne razlikuje ni [[ophodno vrijeme]]. == Grupa Ananka == {{glavni|Grupa Ananke}} Grupa Ananka je grupa Jupiterovih prirodnih satelita sa sličnim parametrima orbite. Ova grupa spada među [[Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti|Jupiterove retrogradne nepravilne satelite]]. Oni su znatno izduđenih staza, no bitna im je karakteristika [[Retrogradno gibanje|retrogradno kretanje]]. Maleni su i nepravilna oblika. Grupa ima između 7 i 16 članova, ovisno o tome koliko strogo shvaćamo definiciju grupe. Poznati članovi uže grupe, redom od većih prema manjim, su: [[Ananka (mjesec)|Ananka]] (najveći satelit, po njemu se zove grupa), [[Praksidika (mjesec)|Praksidika]], [[Jokasta (mjesec)|Jokasta]], [[Harpalika (mjesec)|Harpalika]], [[Tiona (mjesec)|Tiona]], [[Euanta (mjesec)|Euanta]], [[Euporija (mjesec)|Euporija]]. Dodatnih 9 rubnih članova grupe su: [[S/2003 J 16]], [[Mnema (mjesec)|Mnema]], [[S/2003 J 3]], [[S/2003 J 18]], [[Ortozija (mjesec)|Ortozija]], [[Telksinoa (mjesec)|Telksinoa]], [[Hermipa (mjesec)|Hermipa]], [[Helika (mjesec)|Helika]], [[S/2003 J 15]]. == Grupa Karma == {{glavni|Grupa Carme}} Grupa Karma je grupa Jupiterovih prirodnih satelita sa sličnim parametrima staze. Samo jedan satelit izlazi iz okvira grupe i ima [[ekscentricitet]] izvan (0,4295) raspona i to od 0,23 do 0,27. Ova grupa spada među [[Jupiterovi retrogradni nepravilni sateliti|Jupiterove retrogradne nepravilne satelite]]. Grupa ima 17 članova. Redom od Jupitera prema vani, to su: [[S/2003 J 17]], [[S/2003 J 10]], [[Pasiteja (mjesec)|Pasiteja]], [[Haldena (mjesec)|Haldena]], [[Arha (mjesec)|Arha]], [[Izonoa (mjesec)|Izonoa]], [[Erinoma (mjesec)|Erinoma]], [[Kala (mjesec)|Kala]], [[Aitne (mjesec)|Aitne]], [[Tajgeta (mjesec)|Tajgeta]], [[S/2003 J 9]], [[Karma (mjesec)|Karma]] (najveći satelit, po njemu se zove grupa), [[S/2003 J 5]], [[S/2003 J 19]], [[Kalika (mjesec)|Kalika]], [[Eukelada (mjesec)|Eukelada]] i [[Kalihora (mjesec)|Kalihora]]. == Grupa Karpo == Grupa Karpo ima samo satelit [[Karpo (mjesec)|Karpo]] (također Jupiter XLVI). [[Jupiterovi progradni nepravilni sateliti|Progradni nepravilni satelit]] s oko 3 kilometra u promjeru i [[ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] od 458,625 dana. == Grupa Pasifaja == {{glavni|Grupa Pasiphae}} Grupa Pasifaja je grupa Jupiterovih prirodnih satelita sa sličnim parametrima putanje. Ova grupa spada među Jupiterove retrogradne nepravilne satelite. Za razliku od preostale dvije retrogradne grupe Jupiterovih nepravilnih satelita (grupa Ananka i grupa Karma), ova je grupa vrlo raspršena po [[inklinacija|inklinaciji]], što se tumači velikom staroću grupe koje se od vremena svojeg nastanka postepeno raspršila. Grupa ima 13 članova. Redom od Jupitera prema vani, to su: [[Euridoma (mjesec)|Euridoma]], [[S/2003 J 23]], [[Hegemona (mjesec)|Hegemona]], [[Pasifaja (mjesec)|Pasifaja]] (najveći satelit, po njemu se zove grupa), [[Sponda (mjesec)|Sponda]], [[Kilena (mjesec)|Kilena]], [[Megaclite (mjesec)|Megaclite]], [[S/2003 J 4]], [[Kaliroa (mjesec)|Kaliroa]], [[Sinopa (mjesec)|Sinopa]], [[Autonoa (mjesec)|Autonoa]], [[Aeda (mjesec)|Aeda]] i [[Kora (mjesec)|Kora]].<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> == Popis Jupiterovih satelita == {| class="wikitable sortable" style="width:100%;" |- style="background:#efefef;" ! Redoslijed ! Oznaka po otkriću ! Naziv ! [[Promjer]] <br />(km) ! [[Masa]]<br />({{e|16}} [[Kilogram|kg]]) ! [[elipsa|Velika poluos <br> elipse]]<br />(km) ! [[Ophodno vrijeme]]<br />([[Dan|d]])<ref>{{cite web |url=http://www.minorplanetcenter.org/iau/NatSats/NaturalSatellites.html |publisher=IAU: Minor Planet Center |title=Natural Satellites Ephemeris Service |accessdate=2011-01-08 |quote}}</ref> ! <small>[[Inklinacija]]<br>([[Stupanj (kut)|°]])</small> ! <small>[[Ekscentricitet]]</small> ! <small>Godina otkrića</small> ! Otkrio ! Grupa |- style="background:#fff;" |1|| {{sort|16|XVI}}|| [[Metida (mjesec) |Metida]] ||align="right"| {{sort|0059|60&thinsp;×&thinsp;40&thinsp;×&thinsp;34}} ||align="right"| ≈&thinsp;3.6 ||align="right"| 127 690 ||align="right"| {{sort|0074|+7h 4m 29s}} ||align="right"| 0,06<ref>[http://www.hnsky.org/iau-iag.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181031190003/http://www.hnsky.org/iau-iag.htm |date=31. listopada 2018. }}, IAU/IAG Working Group on Cartographic Coordinates and Rotational Elements of the Planets and Satellites: "The Planets and Satellites 2000", 2000., Siedelmann P.K.; Abalakin V.K.; Bursa, M.; Davies, M.E.; de Bergh, C.; Lieske, J.H.; Obrest, J.; Simon, J.L.; Standish, E.M.; Stooke, P. ; Thomas, P.C.</ref> ||align="right"| 0,000 02 ||align="right"| 1979. || [[Stephen P. Synnott|Synnott]]<br>([[Voyager 1]]) || [[Jupiterovi unutarnji sateliti]] |- style="background:#fff;" |2||{{sort|15|XV}}|| [[Adrasteja (mjesec) | Adrasteja]] || style="text-align:right;"| {{sort|0020|20&thinsp;×&thinsp;16&thinsp;×&thinsp;14}} ||align="right"| ≈&thinsp;0.2 ||align="right"| {{sort|00128|128 690}} ||align="right"| {{sort|0079|+7h 9m 30s}} ||align="right"| 0,03 ||align="right"| 0,0015 || style="text-align:right;"| 1979. || [[David C. Jewitt|Jewitt]]<br>([[Voyager 2]])||[[Jupiterovi unutarnji sateliti]] |- style="background:#fff;" |3||{{sort|05|V}}|| [[Amalteja (mjesec) | Amalteja]] || style="text-align:right;"| 250&thinsp;×&thinsp;146&thinsp;×&thinsp;128 ||align="right"| {{sort|18208|208}} ||align="right"| 181 366 ||align="right"| {{sort|008|+11h 57m 23s}} ||align="right"| {{sort|000374|0.374}} ||align="right"| 0,0032 || style="text-align:right;"| 1892. || [[Edward Emerson Barnard|Barnard]] || [[Jupiterovi unutarnji sateliti]] |- style="background:#fff;" |4||{{sort|14|XIV}}|| [[Teba (mjesec) | Teba]] || style="text-align:right;"| {{sort|0116|116&thinsp;×&thinsp;98&thinsp;×&thinsp;84}} ||align="right"| {{sort|1743|≈&thinsp;43}} ||align="right"| 221 889 ||align="right"| {{sort|009|+16h 11m 17s}} ||align="right"| {{sort|001076|1.076}} ||align="right"| 0,0175 || style="text-align:right;"| 1979. ||Synnott<br>(Voyager 1) ||[[Jupiterovi unutarnji sateliti]] |- style="background:#ccf;" |5||{{sort|01|I}}|| '''[[Ija (mjesec) |Io ili Ija]]''' || style="text-align:right;"| 3 660,0<br>×&thinsp;3637,4<br>×&thinsp;3630,6 ||align="right"| 8 931 900 ||align="right"| 421 700 ||align="right"| +1,7691 ||align="right"| {{sort|00005|0,050}} ||align="right"| 0,0041 || style="text-align:right;"| 1610. || [[Galileo Galilei|Galilei]] || [[Galilejanski mjeseci]] |- style="background:#ccf;" |6||{{sort|02|II}}|| '''[[Europa (mjesec) |Europa]]''' || style="text-align:right;"| 3 121,6 ||align="right"| 4 800 000 ||align="right"| 671 034||align="right"| 3,5512 ||align="right"| 0,471 ||align="right"| 0,0094 || style="text-align:right;"| 1610. || [[Galileo Galilei|Galilei]] || [[Galilejanski mjeseci]] |- style="background:#ccf;" |7||{{sort|03|III}}|| '''[[Ganimed (mjesec) | Ganimed]]''' || style="text-align:right;"| 5 262,4 ||align="right"| 14 819 000 ||align="right"| 1 070 412 ||align="right"| +7,1546 ||align="right"| 0,204 ||align="right"| 0,0011 || style="text-align:right;"| 1610. || [[Galileo Galilei|Galilei]] || [[Galilejanski mjeseci]] |- style="background:#ccf;" |8||{{sort|04|IV}}|| '''[[Kalista (mjesec) | Kalista]]''' || style="text-align:right;"| 4 820,6 ||align="right"| 10 759 000 ||align="right"| 1 882 709 ||align="right"| 16,689 ||align="right"| 0,205 ||align="right"| 0,0074 || style="text-align:right;"| 1610. || [[Galileo Galilei|Galilei]] || [[Galilejanski mjeseci]] |- style="background:#efefef" |9||{{sort|18|XVIII}}|| [[Temisto (mjesec) |Temisto]] || style="text-align:right;"| {{sort|0008|8}} ||align="right"| 0,069 ||align="right"| 7 393 216 ||align="right"| +129,87 ||align="right"| {{sort|045|45,762}} ||align="right"| 0,2115 || style="text-align:right;"| 1975./<br /> 2000. || [[Charles T. Kowal|Kowal]] & [[Elizabeth Roemer|Roemer]]/<br>[[Scott S. Sheppard|Sheppard]] i kolege || [[Temisto (mjesec)|Temisto]] |- style="background:#efefef" |10||{{sort|13|XIII}}|| [[Leda (mjesec) |Leda]] || style="text-align:right;"| {{sort|0016|16}} ||align="right"| 0,6 ||align="right"| 11 187 781 ||align="right"| +240,82 ||align="right"| {{sort|027562|27,562}} ||align="right"| 0,1673 || style="text-align:right;"| 1974. || [[Charles T. Kowal|Kowal]]<!-- NASA data incorrect. Used this page http://www.fukuoka-edu.ac.jp/~kanamitu/study/solar/solar/leda.htm instead --> || [[Grupa Himalia|Himalija]] |- style="background:#efefef" |11||{{sort|06|VI}}|| [[Himalija (mjesec)|Himalija]] || style="text-align:right;"| {{sort|0170|170}} ||align="right"| 670 ||align="right"| 11 451 971 ||align="right"| +250,23 ||align="right"| {{sort|030|30,486}} ||align="right"| 0,1513 ||align="right"| 1904 || [[Charles Dillon Perrine|Perrine]] || [[Grupa Himalia|Himalija]] |- style="background:#efefef" |12||{{sort|10|X}}|| [[Liziteja (mjesec)|Liziteja]] || style="text-align:right;"| {{sort|0036|36}} ||align="right"| 6,3 ||align="right"| 11 740 560 ||align="right"| +259,89 ||align="right"| {{sort|027006|27,006}} ||align="right"| 0.1322 || style="text-align:right;"| 1938. || [[Seth Barnes Nicholson|Nicholson]] || [[Grupa Himalia|Himalija]] |- style="background:#efefef" |13||{{sort|07|VII}}|| [[Elara (mjesec) |Elara]] || style="text-align:right;"| {{sort|0086|86}} ||align="right"| 87 ||align="right"| 11 778 034 ||align="right"| +257,62 ||align="right"| {{sort|029|29,691}} ||align="right"| 0.1948 || style="text-align:right;"| 1905 || Perrine || [[Grupa Himalia|Himalija]] |- style="background:#efefef" |14|| {{sort|99|—}}|| [[S/2000 J 11]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}} || style="text-align:right;"| 0,0090 ||align="right"| 12 570 424 ||align="right"| +287,93 ||align="right"| {{sort|027584|27.584}} ||align="right"| 0.2058 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Himalia|Himalija]] ? |- style="background:#efefef" |15||{{sort|46|XLVI}}|| [[Karpo (mjesec) |Karpo]] || style="text-align:right;"| {{sort|0003|3}} ||align="right"| 0,0045 ||align="right"| 17 144 873 ||align="right"| +458,62 ||align="right"| {{sort|056|56,001}} ||align="right"| 0,2735 ||align="right"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Karpo (mjesec)|Karpo]] |- style="background:#d3d3d3" |16|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 12]] || style="text-align:right;"| {{sort|0001|1}} || style="text-align:right;"| 0,00015 ||align="right"| 17 739 539 ||align="right"| −482,69 ||align="right"| 142,680 ||align="right"| 0,4449 || style="text-align:right;"| 2003 || Sheppard i kolege || ? |- style="background:#d3d3d3" |17||{{sort|34|XXXIV}}|| [[Euporija (mjesec)|Euporija]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 19 088 434 ||align="right"| −538,78 ||align="right"| 144,694 ||align="right"| 0,0960 ||align="right"| 2002 || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |18|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 3]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 19 621 780 ||align="right"| −561,52 ||align="right"| 146,363 ||align="right"| 0,2507 ||align="right"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |19|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 18]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 19 812 577 ||align="right"| −569,73 ||align="right"| 147,401 ||align="right"| 0,1569 || style="text-align:right;"| 2003. || Gladman i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |20|| {{sort|99|—}}|| [[S/2011 J 1]] || style="text-align:right;"| {{sort|0001|1}} || style="text-align:right;"| – ||align="right"| 20 155 290 ||align="right"| −582,22 ||align="right"| 162,8 ||align="right"| 0,2963 || style="text-align:right;"| 2011. || Sheppard i kolege || ? |- style="background:#d3d3d3" |21|| {{sort|99|—}}|| [[S/2010 J 2]] || style="text-align:right;"| {{sort|0001|1}} ||align="right"| ||align="right"| 20 307 150 ||align="right"| −588,36 ||align="right"| 150,4 ||align="right"| 0,307 ||align="right"| 2010. || Veillet || [[Grupa Ananke|Ananka]] ? |- style="background:#d3d3d3" |22||{{sort|42|XLII}}|| [[Telksinoa (mjesec)|Telksinoa]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 20 453 753 ||align="right"| −597,61 ||align="right"| 151,292 ||align="right"| 0,2684 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |23||{{sort|33|XXXIII}}|| [[Euanta (mjesec)|Euanta]] || style="text-align:right;"| {{sort|0003|3}} ||align="right"| 0,0045 ||align="right"| 20 464 854 ||align="right"| −598,09 ||align="right"| 143,409 ||align="right"| 0,2000 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |24||{{sort|45|XLV}}|| [[Helika (mjesec)|Helika]] ||align="right"| {{sort|0004|4}} ||align="right"| 0,0090 ||align="right"| 20 540 266 ||align="right"| −601,40 ||align="right"| 154,586 ||align="right"| 0,1374 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |25||{{sort|35|XXXV}}|| [[Ortozija (mjesec)|Ortozija]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 20 567 971 ||align="right"| −602,62 ||align="right"| 142,366 ||align="right"| 0,2433 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |26||{{sort|24|XXIV}}|| [[Jokasta (mjesec)|Jokasta]] || style="text-align:right;"| {{sort|0005|5}} ||align="right"| 0,019 ||align="right"| 20 722 566 ||align="right"| −609,43 ||align="right"| 147,248 ||align="right"| 0,2874 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |27|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 16]] ||align="right"| {{sort|0002|2}}|| style="text-align:right;"| 0,0015 ||align="right"| 20 743 779 ||align="right"| −610,36 ||align="right"| 150,769 ||align="right"| 0,3184 || style="text-align:right;"| 2003. || Gladman i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |28||{{sort|27|XXVII}}|| [[Praksidika (mjesec)|Praksidika]] || style="text-align:right;"| {{sort|0007|7}} ||align="right"| 0,043 ||align="right"| 20 823 948 ||align="right"| −613,90 ||align="right"| 144,205 ||align="right"| 0,1840 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |29||{{sort|22|XXII}}|| [[Harpalika (mjesec)|Harpalika]] ||align="right"| {{sort|0004|4}} ||align="right"| 0,012 ||align="right"| 21 063 814 ||align="right"| −624,54 ||align="right"| 147,223 ||align="right"| 0,2440 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |30||{{sort|40|XL}}|| [[Mnema (mjesec)|Mnema]] ||align="right"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 21 129 786 ||align="right"| −627,48 ||align="right"| 149,732 ||align="right"| 0,3169 || style="text-align:right;"| 2003. || [[Brett J. Gladman|Gladman]] i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |31||{{sort|30|XXX}}|| [[Hermipa (mjesec)|Hermipa]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}} ||align="right"| 0,0090 ||align="right"| 21 182 086 ||align="right"| −629,81 ||align="right"| 151,242 ||align="right"| 0,2290 ||align="right"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] ? |- style="background:#d3d3d3" |32||{{sort|29|XXIX}}|| [[Tiona (mjesec)|Tiona]] ||align="right"| {{sort|0004|4}} ||align="right"| 0,0090 ||align="right"| 21 405 570 ||align="right"| −639,80 ||align="right"| 147,276 ||align="right"| 0,2525 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |33||{{sort|12|XII}}|| [[Ananka (mjesec)|Ananka]] || style="text-align:right;"| {{sort|0028|28}} ||align="right"| 3,0 ||align="right"| 21 454 952 ||align="right"| −640,38 ||align="right"| 151,564 ||align="right"| 0,3445 || style="text-align:right;"| 1951. || Nicholson || [[Grupa Ananke|Ananka]] |- style="background:#d3d3d3" |34|| {{sort|50|L}}|| [[S/2003 J 17]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} || style="text-align:right;"| 0,0015 ||align="right"| 22 134 306 ||align="right"| −672,75 ||align="right"| 162,490 ||align="right"| 0,2379 ||align="right"| 2003. || Gladman i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |35||{{sort|31|XXXI}}|| [[Aitne (mjesec)|Aitne]] ||align="right"| {{sort|0003|3}} ||align="right"| 0,0045 ||align="right"| 22 285 161 ||align="right"| −679,64 ||align="right"| 165,562 ||align="right"| 0,3927 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |36||{{sort|37|XXXVII}}|| [[Kala (mjesec)|Kala]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 22 409 207 ||align="right"| −685,32 ||align="right"| 165,378 ||align="right"| 0,2011 || style="text-align:right;"| 2002.|| Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |37||{{sort|20|XX}}|| [[Tajgeta (mjesec)|Tajgeta]] || style="text-align:right;"| {{sort|0005|5}} ||align="right"| 0,016 ||align="right"| 22 438 648 ||align="right"| −686,67 ||align="right"| 164,890 ||align="right"| 0,3678 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |38|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 19]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}}|| style="text-align:right;"| 0,0015 ||align="right"| 22 709 061 ||align="right"| −699,12 ||align="right"| 164,727 ||align="right"| 0,1961 ||align="right"| 2003. || Gladman i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |39||{{sort|21|XXI}}|| [[Haldena (mjesec)|Haldena]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}} ||align="right"| 0,0075 ||align="right"| 22 713 444 ||align="right"| −699,33 ||align="right"| 167,070 ||align="right"| 0,2916 ||align="right"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |40|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 15]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} || style="text-align:right;"| 0,0015 ||align="right"| 22 720 999 ||align="right"| −699,68 ||align="right"| 141,812 ||align="right"| 0,0932 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] ? |- style="background:#d3d3d3" |41|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 10]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} || style="text-align:right;"| 0,0015 ||align="right"| 22 730 813 ||align="right"| −700,13 ||align="right"| 163,813 ||align="right"| 0,3438 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Ananke|Ananka]] ? |- style="background:#d3d3d3" |42|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 23]] ||align="right"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 22 739 654 ||align="right"| −700,54 ||align="right"| 148,849 ||align="right"| 0,3930 || style="text-align:right;"| 2004. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |43||{{sort|25|XXV}}|| [[Erinoma (mjesec)|Erinoma]] || style="text-align:right;"| {{sort|0003|3}} ||align="right"| 0,0045 ||align="right"| 22 986 266 ||align="right"| −711,96 ||align="right"| 163,737 ||align="right"| 0,2552 ||align="right"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |44||{{sort|41|XLI}}|| [[Aeda (mjesec)|Aeda]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}} || style="text-align:right;"| 0,0090 ||align="right"| 23 044 175 ||align="right"| −714,66 ||align="right"| 160,482 ||align="right"| 0,6011 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |45||{{sort|44|XLIV}}|| [[Kalihora (mjesec)|Kalihora]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 23 111 823 ||align="right"| −717,81 ||align="right"| 164,605 ||align="right"| 0,2041 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] ? |- style="background:#d3d3d3" |46||{{sort|23|XXIII}}|| [[Kalika (mjesec)|Kalika]] || style="text-align:right;"| {{sort|0005|5}} || style="text-align:right;"| 0,019 ||align="right"| 23 180 773 ||align="right"| −721,02 ||align="right"| 165,505 ||align="right"| 0,2139 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |47||{{sort|11|XI}}|| [[Karma (mjesec)|Karma]] || style="text-align:right;"| {{sort|0046|46}} || style="text-align:right;"| 13 ||align="right"| 23 197 992 ||align="right"| −763,95 ||align="right"| 165,047 ||align="right"| 0,2342 || style="text-align:right;"| 1938. || Nicholson || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |48||{{sort|17|XVII}}|| [[Kaliroa (mjesec)|Kaliroa]] || style="text-align:right;"| {{sort|0009|9}} ||align="right"| 0,087 ||align="right"| 23 214 986 ||align="right"| −727,11 ||align="right"| 139,849 ||align="right"| 0,2582 || style="text-align:right;"| 2000. || Spahr, Scotti || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |49||{{sort|32|XXXII}}|| [[Euridoma (mjesec)|Euridoma]] || style="text-align:right;"| {{sort|0003|3}} ||align="right"| 0,0045 ||align="right"| 23 230 858 ||align="right"| −723,36 ||align="right"| 149,324 ||align="right"| 0,3769 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] ? |- style="background:#d3d3d3" |50|| {{sort|99|—}}|| [[S/2011 J 2]] || style="text-align:right;"| {{sort|0001|1}} || style="text-align:right;"| – ||align="right"| 23 329 710 ||align="right"| −725,06 ||align="right"| 151,8 ||align="right"| 0,3867 || style="text-align:right;"| 2011. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] ? |- style="background:#d3d3d3" |51||{{sort|38|XXXVIII}}|| [[Pasiteja (mjesec)|Pasiteja]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 23 307 318 ||align="right"| −726,93 ||align="right"| 165,759 ||align="right"| 0,3288 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |52|| {{sort|99|—}}|| [[S/2010 J 1]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| ||align="right"| 23 314 335 ||align="right"| −722,83 ||align="right"| 163,2 ||align="right"| 0,320 ||align="right"| 2010. || Jacobson i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] ? |- style="background:#d3d3d3" |53|| {{sort|49|XLIX}} || [[Kora (mjesec)|Kora]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 23 345 093 ||align="right"| −776,02 ||align="right"| 137,371 ||align="right"| 0,1951 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |54||{{sort|48|XLVIII}}|| [[Kilena (mjesec)|Kilena]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 23 396 269 ||align="right"| −731,10 ||align="right"| 140,148 ||align="right"| 0,4115 || style="text-align:right;"| 2003|| Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |55||{{sort|47|XLVII}}|| [[Eukelada (mjesec)|Eukelada]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}} ||align="right"| 0,0090 ||align="right"| 23 483 694 ||align="right"| −735,20 ||align="right"| 163,996 ||align="right"| 0,2828 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |56|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 4]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 23 570 790 ||align="right"| −739,29 ||align="right"| 147,175 ||align="right"| 0,3003 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |57||{{sort|08|VIII}}|| [[Pasifaja (mjesec)|Pasifaja]] ||align="right"| {{sort|0060|60}} ||align="right"| 30 ||align="right"| 23 609 042 ||align="right"| −739,80 ||align="right"| 141,803 ||align="right"| 0,3743 || style="text-align:right;"| 1908. || [[Philibert Jacques Melotte|Melotte]] || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |58||{{sort|39|XXXIX}}|| [[Hegemona (mjesec)|Hegemona]] || style="text-align:right;"| {{sort|0003|3}} ||align="right"| 0,0045 ||align="right"| 23 702 511 ||align="right"| −745,50 ||align="right"| 152,506 ||align="right"| 0,4077 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |59||{{sort|43|XLIII}}|| [[Arha (mjesec)|Arha]] ||align="right"| {{sort|0003|3}} ||align="right"| 0,0045 ||align="right"| 23 717 051 ||align="right"| −746,19 ||align="right"| 164,587 ||align="right"| 0,1492 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |60||{{sort|26|XXVI}}|| [[Izonoa (mjesec)|Izonoa]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}} || style="text-align:right;"| 0,0075 ||align="right"| 23 800 647 ||align="right"| −750,13 ||align="right"| 165,127 ||align="right"| 0,1775 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |61|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 9]] || style="text-align:right;"| {{sort|0001|1}}|| style="text-align:right;"| 0,00015 || style="text-align:right;"| 23 857 808 ||align="right"| −752,84 ||align="right"| 164,980 ||align="right"| 0,2761 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |62|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 5]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}}|| style="text-align:right;"| 0,0090 || style="text-align:right;"| 23 973 926 ||align="right"| −758,34 ||align="right"| 165,549 ||align="right"| 0,3070 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || [[Grupa Carme|Karma]] |- style="background:#d3d3d3" |63||{{sort|09|IX}}|| [[Sinopa (mjesec)|Sinopa]] || style="text-align:right;"| {{sort|0038|38}} || style="text-align:right;"| 7,5 ||align="right"| 24 057 865 ||align="right"| −739,33 ||align="right"| 153,778 ||align="right"| 0,2750 || style="text-align:right;"| 1914. || Nicholson || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |64||{{sort|36|XXXVI}}|| [[Sponda (mjesec)|Sponda]] ||align="right"| {{sort|0002|2}} ||align="right"| 0,0015 ||align="right"| 24 252 627 ||align="right"| −771,60 ||align="right"| 154,372 ||align="right"| 0,4431 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |65||{{sort|28|XXVIII}}||[[Autonoa (mjesec)|Autonoa]] || style="text-align:right;"| {{sort|0004|4}} ||align="right"| 0,0090 ||align="right"| 24 264 445 ||align="right"| −772,17 ||align="right"| 151,058 ||align="right"| 0,3690 || style="text-align:right;"| 2002. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |66||{{sort|19|XIX}}|| [[Megaclite (mjesec)|Megaclite]] ||align="right"| {{sort|0005|5}} ||align="right"| 0,021 ||align="right"| 24 687 239 ||align="right"| −792,44 ||align="right"| 150,398 ||align="right"| 0,3077 || style="text-align:right;"| 2001. || Sheppard i kolege || [[Grupa Pasiphae|Pasifaja]] |- style="background:#d3d3d3" |67|| {{sort|99|—}}|| [[S/2003 J 2]] || style="text-align:right;"| {{sort|0002|2}}|| style="text-align:right;"| 0,0015 ||align="right"| 30 290 846 ||align="right"| -1 077,02 ||align="right"| 153,521 ||align="right"| 0,1882 || style="text-align:right;"| 2003. || Sheppard i kolege || ? |} == Vanjske poveznice == * [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/sateliti_tablica.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Usporedba planetnih satelita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050408195325/http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/sateliti_tablica.php |date=8. travnja 2005. }} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Jupiterovi sateliti}} [[Kategorija:Jupiterovi prirodni sateliti| ]] 47ozgmimshoen7wzxhdtl1p2t0mxzxg 0 11059 6436770 6436143 2022-08-03T09:49:55Z Gorski Lav 6360 poveznica wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Alfred Nobel | slika = AlfredNobel_adjusted.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = 21. X. 1833. | mjesto_rođenja = [[Stockholm]], [[Švedska]] | datum_smrti = 10. XII. 1896. (63 god.) | mjesto_smrti = [[Sanremo]], [[Kraljevina Italija]] | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = Šveđanin | etnicitet = | polje = kemičar, [[inženjer]], [[izumitelj]], industrijalac, [[filantrop]] | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = -utemeljio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]];<br /> -izumitelj [[nitroglicerin]]a, [[dinamit]]a, balistita, gelignita, detonatorske kapisle | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Alfred Bernhard Nobel''' ([[Stockholm]], [[21. listopada]] [[1833.]] – [[Sanremo]], [[10. prosinca]] [[1896.]]), [[švedska|švedski]] [[kemičar]], [[izumitelj]], [[filantrop]], [[mirotvorac]], [[kozmopolit]] i industrijalac; volio je sebe nazivati dobročiniteljem čovječanstva. U čast Alfreda Nobela je nazvan [[kemijski element]] [[nobelij]] otkriven 1956. godine. == Životopis == Alfred Nobel rođen je 21. listopada [[1833.]] godine u [[Stockholm]]u. Bio je treći sin Immanuel Nobela (1801. – 1872.) i Andriette Ahlsell Nobel (1805. – 1889.). Njegov otac [[Immanuel Nobel]] bio je izumitelj (izumio je šperploču), ali bez novca da svoje ideje ostvari. Posebno se zanimao za korištenje [[barut]]a, u ono vrijeme praktično jedinog poznatog eksploziva, pa je to svoje zanimanje prenio i na sina. Alfredova se obitelj [[1842.]] preselila u [[Rusko Carstvo|Rusiju]], gdje se je otac počeo baviti izgradnjom [[Morske mine|morskih mina]] za potrebe ruske vojske u [[Krimski rat|Krimskom ratu]]. U Rusiji su Alfred i njegova braća, s obzirom na to da se materijalno stanje obitelji popravilo, imali najbolje učitelje, iako nisu išli u školu. Alfred je učio jezike i [[kemija|kemiju]], a s 18 godina otišao je na četiri godine u [[SAD]] gdje je kraće vrijeme radio i studirao kod [[John Ericsson]]a. Nakon kraja Krimskog rata [[1856.]] godine obiteljska [[tvornica]] je propadala, pa su se roditelji s najmlađim sinom vratili u Švedsku, dok su trojica starije braće pokušala spasiti pogon. Godine [[1859.]] upravljanje obiteljskom tvornicom preuzeo je drugi sin [[Ludvig Nobel]] (1831. – 1888.) koji ju je značajno proširio. Ludvig Nobel bio je najbogatiji u obitelji Nobel, dao je sagraditi prvi [[naftovod]] u povijesti, prvi [[tanker]] za prijevoz nafte, prvi [[Tegljač (brod)|tegljač]] na [[dizel]]ski pogon. Alfred se posvetio istraživanju [[eksploziv]]a, za potrebe rastućeg tržišta u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] i [[Rudarstvo|rudarstvu]] te zajedno s ocem, osnovao je [[tvornica|tvornicu]], u kojoj su se najprije proizvodile mine, a potom je započela proizvodnja nestabilnog eksploziva [[Nitroglicerin|nitroglicerina]], (kojeg je [[1847.]] otkrio [[Ascanio Sobrero]]) u kojem je vidio veliku zaradu u širokoj industrijskoj namjeni. Dana 3. rujna [[1864.]] u njihovoj tvornici u Stockholmu dogodila se velika [[eksplozija]] u kojoj su život izgubila petorica radnika, uključujući i Alfredovog najmlađeg brata Emila. Alfred Nobel, koji je osim švedskog izvrsno govorio [[Ruski jezik|ruski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]] i [[Njemački jezik|njemački]] jezik, bio je veliki poklonik [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]]. Nije se [[Ženidba|ženio]], ali je navodno imao dvije velike ljubavi: barunicu [[Berta Kinsky|Bertu Kinsky]] i mlađahnu Austrijanku [[Sophie Hess]], koja ga je ostavila i udala se za nekog mladog austrijskog činovnika. Godine [[1865.]] Alfred Nobel je izumio svoj najvažniji izum – detonacijsku kapsulu koja je sadržavala [[živin fulminat]] (C₂N₂O₂Hg), osjetljiv inicijalni [[eksploziv]] pomoću kojeg se [[nitroglicerin]] mogao sigurno detonirati u svako doba. Taj upaljač bio je osnova za svu daljnju tehnologiju proizvodnje eksploziva, ali ipak nije postigao ništa da bi se nitroglicerin mogao lakše prevoziti ili baratati njime. Stoga je potražio način da ukroti nitroglicerin. Očito je rješenje ležalo u tome da se nitroglicerin preradi u krutu materiju kojom bi se moglo rukovati i to tako da se kakva porozna supstanca namoči u njemu. Ispitao je sve vrste poroznih, neeksplozivnih, kemijskih inertnih tvari: [[papir]], drvene otpatke, prašinu od razmrvljenih opeka, suhu [[Ilovača|ilovaču]], sve dok godine [[1887.]] nije nadošao na nesvakidašnju, iako prilično rasprostranjenu vrlo poroznu sitnozrnatu stijenu – infuzorijsku (dijatomejsku) zemlju. Tako je nastao [[eksploziv]], nalik na tijesto, koji je bio za 25 % slabiji od čistog nitroglicerina, ali unatoč tomu mnogo snažniji od baruta (koji se tada tvornički proizvodio) i lako se njime manipuliralo. U to doba kružila je priča da je Nobel slučajno nabasao na svoj [[izum]] kada je malo nitroglicerina prokapalo u infuzorijsku zemlju kojom su, za zaštitu od oštećenja, bile obložene neke posude. To naklapanje veoma je smetalo Nobela te je vrlo odlučno izjavio da do svog [[Otkriće kemijskih elemenata|otkrića]] nije došao slučajno već da je ono rezultat sustavnog istraživanja koje se zasnivalo na ocjenjivanju tehničkih problema.<br> Kasnije je Nobel izumio gelignit (mješavina nitroglicerina i bezdimnog baruta ili nitroceluloze) koji je bio snažniji i čak se lakše s njim manipuliralo nego s dinamitom. Bio je veoma plodan izumitelj, a o tome rječito govori činjenica da je patentirao čak 355 izuma.<br> ''"Predstavili su me kao 'genija zla', kao 'trgovca smrću', a ja sam samo radio za dobrobit čovječanstva. Jedini cilj mog života bio je širiti znanje, uvjeren da to znači prije svega širiti blagostanje"'' – pisao je Alfred Nobel [[1896.]], pred kraj života, svojemu nećaku.<br> Kada je nekoliko mjeseci kasnije otvorena Nobelova oporuka njegov rođak, braća i ostala rodbina bili su neugodno iznenađeni; Alfred ih je u potpunosti isključio iz oporuke. Umjesto rodbini Nobel je svoje golemo bogatstvo od 31,5 milijuna švedskih kruna (premda današnjem tečaju to bi iznosilo oko 150.000.000 USD) ostavio čovječanstvu. Oporuku je Nobel, navodno, napisao na komadiću poderanog papira 27. studenog [[1895.]] godine. Alfred Nobel je izabran za člana Kraljevske Švedske Akademije znanosti 1884. godine, koja će kasnije birati dva laureta Nobelove nagrade, a 1893. godine dobio je i počasni doktorat Sveučilišta u Uppsali. Alfred Nobel veći dio svog života proveo je u [[Pariz]]u, a 1891. godine preselio se u [[San Remo]], [[Italija]]. Nekoliko godina kasnije kupio je tvornicu oružja i željezaru Bofors, izgradio velebnu vilu u gradu [[Karlskoga]] i pripremao se za selidbu natrag u Švedsku iako nije volio nordijske hladnoće. U planovima ga je spriječila iznenadna smrt zbog krvarenja u mozgu 10. prosinca 1896. godine. === Nobelova nagrada === Četiri godine nakon njegove smrti, [[29. lipnja]] [[1900.]] godine utemeljena je [[Nobelova nagrada]], a [[1901.]] godine dodijeljene su prve nagrade za [[Nobelova nagrada za fiziku|fiziku]], [[Nobelova nagrada za kemiju|kemiju]], [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|medicinu]], [[Nobelova nagrada za književnost|književnost]] i [[Nobelova nagrada za mir|mir]]. Kada je uprava Nobelove nagrade raspravljala o područjima za koja će se dodjeljivati nagrada u raspravu se umiješala i austrijska barunica Berta Kinsky von Tettau, životna ljubav Alfreda Nobela i jedna od najvažnijih osoba tadašnjeg pacifističkog pokreta. Ona je Nobelovoj zakladi predložila da utemelji nagradu za mir. Barunica Kinsky, udana Suttner, dobila je [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]] [[1905.]] godine. [[Nobelova nagrada za ekonomiju]] dodjeljuje se od [[1969.]] godine. Mnogi se, međutim, pitaju zašto kemičar Nobel nije predvidio nagradu za matematiku. Za to postoji nekoliko objašnjenja. Najsočnije je ono prema kojem je za to kriva neka žena koju je Nobel navodno volio, a koja je bila ljubavnica poznatog švedskog matematičara Goste Mittaga-Lefflera. Ipak taj trač nikada nije potkrijepljen povijesnim dokazima. Nagrade za kemiju i fiziku dodjeluje Švedska akademija znanosti, za medicinu (i filozofiju) Karolinski Institut u Stockholmu, a za mir komisija od pet članova koju bira Norveška narodna skupština (Storting). Alfred Nobel je preminuo 10. prosinca [[1896.]] godine u San Remu ([[Italija]]) od posljedica krvarenja u mozgu. Na dan njegove smrti u [[Stockholm]]u se svake godine dodjeljuje Nobelova nagrada. Nobelovu nagradu dobili su, između ostalih – [[Majka Tereza]] (za mir), [[Aleksandar Solženjicin]] (za književnost), [[Ivo Andrić]] (za književnost), [[Henry Kissinger]] (za mir), itd. Dok je francuski književnik i filozof [[Jean-Paul Sartre]] odbio iz moralnih razloga primiti nagradu. Istovremeno Nobelova je nagrada "zaobišla" takve velikane kao što su [[Lav Tolstoj]], [[Henrik Ibsen]], [[Marcel Proust]], [[Nikola Tesla]], [[Franz Kafka]], [[Anton Pavlovič Čehov]], [[James Joyce]] i [[Bertolt Brecht]]. ==Izvori== {{moljac|nobel.htm}} == Vanjske poveznice == *[http://www.nobel.se/nobel/alfred-nobel/index.html Alfred Nobel – Man behind the Prizes] {{eng oznaka}} *[https://web.archive.org/web/20110305030846/http://nobelpeaceprize.org/en_GB/alfred-nobel/ Životopis na Norveškom Nobel Institutu] {{eng oznaka}} *[http://nobelprize.org/ Nobelprize.org] {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Nobel, Alfred}} [[Kategorija:Švedski znanstvenici]] [[Kategorija:Izumitelji]] [[Kategorija:Švedski kemičari]] a5y26povy44o9x10cejsuvjn9b2zcou 0 12287 6436720 6035005 2022-08-03T07:00:40Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Kolumbija | izvorno_ime = República de Colombia | ime_genitiv = Kolumbije | eng_ime = Colombia | zastava = Flag of Colombia.svg | grb = Coat of arms of Colombia.svg| službeni_jezik = [[španjolski jezik|španjolski]] | glavni_grad = [[Bogota]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici| predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Iván Duque Márquez]] | predsjednik_vlade_osoba = | površina_poredak = 25 | površina = 1.138.910 | vode = 8,8 | stanovništvo_poredak = 29 | stanovništvo = 49,996,445 <ref name="B1">{{cite web|url=http://www.dane.gov.co/reloj/|title=Populacija Kolumbije 2018.|work=web.archive.org|accessdate=19. veljače 2019.|quote=|language=engleski|trans-title=Populacija Kolumbije 2018.|archive-date=16. siječnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180116020433/http://www.dane.gov.co/reloj/|url-status=bot: unknown}}</ref>| godina_popisa = 2018 | gustoća_stanovništva = 40,74 | neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]] [[7. kolovoza]] [[1819.]] | valuta = [[kolumbijski peso]] | stoti_dio_valute = 100 centima | vremenska_zona = -5 | himna = [[¡Oh, Gloria Inmarcesible!]] | internetski_nastavak = .co | pozivni_broj = 57 | komentar = | moto = Libertad y Orden ([[španjolski]]: Sloboda i red) }} '''Kolumbija''' je država na sjeverozapadu [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Na sjeveru izlazi na [[Karipsko more]], na zapadu na [[Tihi ocean]], a graniči na sjeveroistoku s [[Panama|Panamom]], na istoku s [[Venezuela|Venezuelom]], na jugoistoku s [[Brazil]]om te na jugu s [[Peru]]om i [[Ekvador]]om. Glavni izvoz: [[nafta]], [[kava]], [[smaragd]]i, [[zlato]], [[tekstil]] i modne marke, [[cvijeće]], [[ugljen]]. == Departmani == [[Datoteka:2018 Santa Marta (Colombia) - Centro Histórico, Catedral Basílica.jpg|thumb|mini|Katedrala u Santa Marti]] [[Datoteka:Taganga, Santa Marta, Colombia.jpg|thumb|mini|Taganga, u blizini Nacionalnog parka Tayrona]] Kolumbija se administrativno sastoji od 32 [[Kolumbijski departmani|departmana]]: [[Amazonas (departman)|Amazonas]], [[Antioquia (departman)|Antioquia]], [[Arauca (departman)|Arauca]], [[Atlántico (departman)|Atlántico]], [[Bolívar (departman)|Bolívar]], [[Boyacá (departman)|Boyacá]], [[Caldas (departman)|Caldas]], [[Caquetá (departman)|Caquetá]], [[Casanare (departman)|Casanare]], [[Cauca (departman)|Cauca]], [[Cesar (departman)|Cesar]], [[Chocó (departman)|Chocó]], [[Córdoba (departman)|Córdoba]], [[Cundinamarca (departman)|Cundinamarca]], [[Guainía (departman)|Guainía]], [[Guajira (departman)|Guajira]], [[Guaviare (departman)|Guaviare]], [[Huila (departman)|Huila]], [[Magdalena (departman)|Magdalena]], [[Meta (departman)|Meta]], [[Nariño (departman)|Nariño]], [[Norte de Santander]], [[Putumayo (departman)|Putumayo]], [[Quindío (departman)|Quindío]], [[Risaralda (departman)|Risaralda]], [[San Andrés (departman)|San Andrés]], [[Santander (departman)|Santander]], [[Sucre (departman)|Sucre]], [[Tolima (departman)|Tolima]], [[Valle del Cauca]], [[Vaupés (departman)|Vaupés]], [[Vichada (departman)|Vichada]]. == Vanjska politika == Članica je [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]]. == Stanovništvo == 850 000 kolumbijskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[guahibo jezik|guahibo]] (23 006).<ref>[http://www.lenguasdecolombia.gov.co/content/ley-de-lenguas-nativas www.lenguasdecolombia.gov.co], "Ley de lenguas nativas", pristupljeno 28. travnja 2016.</ref> ''Kolumbijska plemena'' [[Abanique]], [[Abibes]], [[Aburraes|Aburrá]], [[Achagua]], [[Acuataba]], [[Adzáneni]], [[Agataes]], [[Aguasises]], [[Aguasisí]], [[Amagaes]], [[Amaníes]], [[Amarizana]], [[Amorúa]], [[Andagueda]], [[Andaki|Andaqui]], [[Andoke|Andoque]], [[Anserma]] ([[Ancerma]]), [[Araques]], [[Arbi (pleme)|Arbi]], [[Arhuaco]], [[Armas]], [[Avani]], [[Awa-Kwaiker|Awa]], [[Ayrico]], [[Bahuna]], [[Baniva]], [[Baníwa do Içana]], [[Bará]], [[Barasána|Barasana]], [[Barí|Bari]], [[betoi|Betoye]], [[Bitagüí]], [[Boloa]], [[Bora]], [[Buga]], [[Buhágana]], [[Buriticá]] ([[Buritica]]es), [[Cabiyarí]], [[Cabre]], [[Cacua]], [[Cágaba|Kogi]] (Kogui), [[Cagua]], [[Caicuchana]], [[Caimanes Cuna|Caimán Cuna]], [[Calamari]], [[Camaniba]], [[Camsa]] ([[Kamsá]]), [[Caouri]], [[Carabayo]], [[Caramanta]], [[Carapana]], [[Carare]], [[Carate]], [[Carautas]], [[Carcamí]], [[Carex Indijanci|Carex]], [[Cari]], [[Carijona]], [[Carrapa]], [[Cartama]], [[Carutana]], [[Catío]], [[Cauyari]], [[Caxiita]], [[Cenufana]], [[Ceracunos]], [[Chanco]], [[Chapan]], [[Chibcha]] (Muisca), [[Chimila]], [[Chipiajes]], [[Chiricoa]], [[Choco]], [[Chucuna]], [[Churoya]], [[Cieguaje]], [[Cima]], [[Coanao]], [[Cocama]], [[Coconuco]], [[Coeruna]], [[Cofán]] (Kofán), [[Colima Indijanci|Colima]], [[Coris]], [[Corome]], [[Coroua]], [[Correguaje]], [[Coxima]], [[Coyaima]], [[Cubeo]], [[Cueretu]], [[Cuerimé]], [[Cuerimes]], [[Cuerquia]], [[Cuerquisí]], [[Cuiba]], [[Cuiscos]] (Cuiscas), [[Cumeral]], [[Cuna]], [[Cunimia]], [[Curquises]], [[Curripaco]], [[Curumé]] (Curumes), [[Dabeibe]], [[Dätuana]], [[Desana|Desano]] (Dessana), [[Duit]], [[Dujo]], [[Ebéjico]] (Evejico, Hevéjicos, Hevéxicos), [[Emberà Katío]], [[Embera]] ([[Noanama]], [[Emberá-Baudó]], [[Emberá-Chamí]], [[Emberá-Saija]] (Epena, Emberá-Tadó), [[Encabellado]], [[Eperara Siapidara]], [[Eperigua]], [[Erulia]], [[Fitita]], [[Funucuna]], [[Garúes]], [[Gorron]], [[Guacas]], [[Guaciguaje]], [[Guagua]], [[Guahibo]] (Sikuani), [[Guaipunave]], [[Guajiro]] (Wayuu), [[Guambiano]], [[Guamo]]s (Guamas), [[Guamoco]]es, [[Guanaca]], [[Guanacota]], [[Guane]], [[Guanebucan]], [[Guanebucan]], [[Guaque]], [[Guaramí]], [[Guarcama]], [[Guascusecos]], [[Guatica]], [[Guayabero (pleme)|Guayabero]], [[Guayupe]], [[Guazuzu|Guazuzúes]], [[Hahanana]], [[Hianacoto]], [[Holona]],[[Huitoto Murui]], [[Huitoto]], [[Hupdë]], [[Inga]], [[Ingano]], [[Iracas]], [[Ituango]], [[Kankuamo]], [[Kueretú]], [[Letuama]], [[Macaguaje]], [[Macaguán]], [[Macuna]], [[Mahotoyana]], [[Maipure]], [[Makaguaje]] ([[Macaguaje]]), [[Makú]], [[Malayo]] (Wiwa), [[Maquirá]], [[Masiguare]], [[Masivaribeni]], [[Matapí]], [[Maurí]], [[Miraña]], [[Mitua]], [[Mokaná]], [[Mompox]], [[Moquiqueríes]], [[Moriscos]], [[Moscataco]], [[Muellama]], [[Muinane]], [[Muzo]], [[Naratupes]], [[Natagaima]], [[Naura]], [[Nauracoto]], [[Neenoa]], [[Neguerí]], [[Nïpode]], [[Niquías]], [[Nitamos]], [[Nitanas]], [[Noanama|Waunaan]], [[Nonuya]], [[Nore]], [[Norisco]], [[Nukak|Nukak Makú]], [[Nutabe]], [[Ocaina]], [[Ocetá]], [[Ocetaes]], [[Ochalí]], [[Ochalíes]], [[Omagá]], [[Omejes]], [[Omoa]], [[Opaina]], [[Opon (Indijanci)|Opon]], [[Orejon]], [[Pacabueye]] (Pacabuy, Pacabuye), [[Páez (Indijanci)|Páez]], [[Palanoa]], [[Pamoa]], [[Panche]], [[Paniquita]], [[Pantágoro|Pantágoras]], [[Papimón]], [[Papimones]], [[Pasto Indijanci|Pasto]], [[Patoco]], [[Paucura]], [[Peberes]], [[Pemeo]], [[Penco]], [[Peques]] (Pequi), [[Piapoco]], [[Piaroa]], [[Picara]], [[Pijao]], [[Piratapuyo]], [[Pisamira]], [[Pitos]], [[Playero]], [[Ponares]], [[Pozo]], [[Pubios]], [[Puinave]], [[Punchinaes]], [[Purruto]], [[Qimé]], [[Quillacinga]], [[Quimbaya]], [[Quimes]], [[Quindio (pleme)|Quindio]], [[Quirruba]], [[Resigero]] (Resigaro), [[Retuarã]], [[Riama]], [[Runa]], [[Sae]], [[Sáliva]] (Sáliba), [[Sánha]], [[Sara]], [[Sebondoy]],[[Siapidara]], [[Sicuani]] (Sicuane), [[Sinifanaes]], [[Siona]] (Sioni), [[Siriano]], [[Tabuya]], [[Tahamí]], [[Taibano]], [[Tairona]], [[Tama (Tucanoan)|Tama]], [[Tanimuca]], [[Tapiira]], [[Taquiburrí]], [[Tariána|Tariano]], [[Tatabes]], [[Tatuyo]], [[Tecos]], [[Tecua]], [[Telembi]], [[Tinigua]], [[Titiribí]], [[Tolu]], [[Tomedes]], [[Totoro]], [[Tsahatsaha]], [[Tsölá]], [[Tsoloa]], [[Tuatoques]], [[Tucano]], [[Tucuna|Ticuna]] ili Tucuna, [[Tuines]], [[Tunebo]], [[Turbaco]], [[Tuyuca]], [[Uainana]],[[Uasona]], [[Ubaná]], [[Urabaes]], [[Urraos]], [[Uwa]] ([[Tunebo]]), [[Waimaha]],[[Wanana|Guanano]] ili Wanana, [[Wanano]], [[Wayú]] ([[Guajiro]]), [[Witoto ]] ([[Huitoto]]), [[Wiwa]] (Malayo), [[Yacaoyana]], [[Yaguai]], [[Yahúna]], [[Yamecíes]] (Yamesies), [[Yamu]], [[Yanacona]], [[Yapel]], [[Yapooa]], [[Yarí (Indijanci)|Yarí]], [[Yarigui]], [[Yauna]], [[Yavitero]], [[Yohorca]], [[Yucuna]], [[Yucuna]], [[Yukpa]], [[Yupuá]], [[Yurí]], [[Yurumanguí Indijanci|Yurumangui]], [[Yurutí]] (Wayhara), [[Yusca]], [[Zendagua]], [[Zenú]], [[Zopia]]. Glavna plemena: prema departmanima: *Amazonas: [[Andoke]], [[Bora]], [[Cabiyari]], [[Carijona]], [[Cocama]], [[Letuama]], [[Macuna]], [[Matapi]], [[Muinane]], [[Nonuya]], [[Ocaina]], [[Piratapuyo]], [[Tanimuca]], [[Tucano]], [[Tucuna]], [[Yagua]], [[Yahúna|Yahuna]], [[Yucuna]], [[Yuri]]. *Antioquia: Tule ([[Cuna]]); sjever: [[Nutabes]], [[Tahami|Tahamíes]], [[Yamesies]], [[Noriscos]], [[Ituangos]], [[Peques]], [[Ebéjicos]]; istok: [[Guamocoes]], [[Punchinaes]], [[Pantágoro|Pantágoras]], [[Amaníes]]; središnji dio: [[Aburraes]], [[Tahami|Tahamíes]]; jug: [[Sinifaná]], [[Armas]], [[Cartama]]s, [[Caramanta]]s; zapad: [[Catío]]s, [[Nores]], [[Choco]]es, [[Pencos]], [[Carautas]], [[Nitanas]], [[Nutabes]]; sjeverozapad: [[Urabaes]], [[Guazuzu]]es, Araques, [[Cuiscos]], [[Guacas]], [[Tatabes]]. *Arauca: [[Betoi|Betoye]], [[Chiricoa]], [[Macaguaje]]. *Atlántico: [[Mokaná]] *Bolívar: [[Pacabuye]] *Boyacá: [[Tunebo]]. *Caqueta: [[Correguaje]], [[Huitoto]], [[Miranha]]. *Casanare: [[Sáliva]] (Sáliba) *Cauca: [[Coconuco]], [[Eperara Siapidara]], [[Guambiano]]s, [[Guanaca]], [[Páez]], [[Totoroe]], [[Yanacona]]. *Cesar: [[Iká]], [[Kankuamo]], [[Wiwa]], Yuko ([[Yukpa]]) *Chocó: [[Embera]], [[Noanama]]. *Córdoba: Katio ([[Catio]]), [[Zenú]] *Cundinamarca: Chibcha (Muisca) *Guainía: [[Curripaco]], [[Piaroa]], [[Puinave]]. *Huila: [[Dujo]], [[Tama (Tucanoan)|Tama]]. *La Guajira: [[Cagaba]], [[Guajiro|Goajiro]] (Wayú) *Magdalena: [[Chimila]], Pacabuye, [[Sánha]] *Meta: [[Achagua]], [[Guayavero]], [[Piapoco]]. *Nariño: [[Awa-Kwaiker|Awa]], [[Pasto Inijanci|Pasto]]. *Norte de Santander: [[Barí]] (Motilon). *Putumayo: [[Cofán]], [[Inga]], [[Kamsá]], [[Siona]]. *Santander: [[Guane]]. *Tolima: [[Coyaima]], [[Pijao]] *Vaupés: [[Bará]], [[Barasána|Barasana]], [[Carapana]], [[Cubeo]], [[Desana|Dessana]] (Desano), [[Makú]], [[Pisamira]], [[Siriano]], [[Taibano]], [[Tariano]], [[Tatuyo]], [[Tuyuca]], [[Uanano]], [[Yurutí]]. *Vichada: [[Amorúa]], [[Cuiba]], [[Masiguare]], [[Guahíbo|Guahibo]] (Sikuani) {{Južna Amerika}} {{Latinska unija}} {{Organizacija američkih država}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ideam.gov.co/publica/medioamb/cap10.pdf Etnias y culturas en el medio ambiente de Colombia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031003072959/http://www.ideam.gov.co/publica/medioamb/cap10.pdf |date=3. listopada 2003. }} {{Mrva-država}} [[Kategorija:Kolumbija| ]] 6cfeelxu71k7u4jjigg311mo8xocrdx 0 12597 6436518 6309706 2022-08-02T17:56:28Z Gorski Lav 6360 predložak wikitext text/x-wiki {{Infookvir znanstvenik | ime = Alan Turing | slika = Alan Turing Aged 16.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = 23. VI. 1912. | mjesto_rođenja = Maida Vale, [[London]], [[Engleska]] | datum_smrti = 07. VI. 1954. (41. god.) | mjesto_smrti = Wilmslow, Cheshire, Engleska | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Računarstvo]], [[Umjetna inteligencija]] | radna_institucija = | alma_mater = [[Sveučilište u Cambridgeu]], [[UK]]<br /> [[Sveučilište Princeton]], [[SAD]] | doktorski_mentor = | poznat_po = [[Turingov stroj]]<br />[[Turingov test]]<br />Turingov dokaz ... | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | web_stranica = | fusnote = }} '''Alan Mathison Turing''' ([[London]], [[23. lipnja]] [[1912.]] – Wilmslow, [[7. lipnja]] [[1954.]]), bio je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] [[matematičar]], [[kriptografija|kriptograf]] i teoretičar [[računarstvo|računalstva]]. Smatra se ocem teorijske [[Računarstvo|računarske znanosti]] i [[Umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]]. [[Datoteka:Alan Turing Memorial Closer.jpg|100px|lijevo|Spomenik '''Alanu Turingu''' u Manchesteru.]] Alan Turing je 1950. objavio važan [[Turingov test]] o kojem se i dan danas vode rasprave. On je također izmislio [[Turingov stroj]] i po njemu je Turingova nagrada dobila ime. == Unutarnje poveznice == * [[Turingov stroj]] * [[Univerzalni Turingov stroj]] * [[Turingova nagrada]] {{Mrva-biog-znan}} {{GLAVNIRASPORED:Turing, Alan}} [[Kategorija: Britanski matematičari]] [[Kategorija: Kriptografi]] [[Kategorija: Računalni znanstvenici]] ghmvt8vg27x9tprcqmic2365uuwufk0 0 12742 6436736 6234181 2022-08-03T08:05:41Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[File:Tvrtko I Kotromanic grb.png|mini|200px|Suvremena rekonstrukcija grba [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I. Kotromanića]]]] [[Datoteka:Rodoslovlje Kotromanića.png|mini|200px|Rodoslovlje Kotromanića]] [[Datoteka:Croat realms in the first half of 14th century.png|thumb|right|200px|Posjedi Šubića, Babonića i Kotromanića u zemljama početkom 14. stoljeća]] '''Kotromanići''' su [[dinastija]] koja je vladala [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|srednjovjekovnom Bosnom]],<ref>{{Citiranje časopisa |title=Kotromanići {{!}} Hrvatska enciklopedija |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33481 |accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Karatay - MEDIEVAL BOSNIAN ROYAL DYNASTY KOTROMANIDS - Transoxiana Eran ud Aneran |url=http://www.transoxiana.org/Eran/Articles/karatay.html |date=2011-09-27 |accessdate=2020-07-07 |journal= |archive-date=27. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110927023531/http://www.transoxiana.org/Eran/Articles/karatay.html |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Čošković |first=Pejo |title=Hrvatski biografski leksikon |url=http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=249 |accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |title=Kotromanić Dynasty {{!}} Bosnian history |url=https://www.britannica.com/topic/Kotromanic-dynasty |language=en |accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://povijest.hr/nadanasnjidan/prvi-bosanski-kralj-tvrtko-i-potomak-hrvatskog-bana-pavla-subica-1391/ |title=Tvrtko I. Kotromanić – prvi i najmoćniji bosanski kralj – 1391. |date=2020-03-09 |work=Povijest.hr |language=hr |accessdate=2020-07-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://povijest.net/prijezda/ |title=Ban Prijezda I {{!}} Hrvatski povijesni portal |last=Lukic |first=Zlatko |language=en-US |accessdate=2020-07-07}}</ref> isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od [[1250.]] do [[1463.]] Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima [[Mavro Orbini|Orbinija]] i [[Dominik Mandić|Mandića]]), prema jednim teorijama je iz krajeva oko [[Kutina|Kutine]]. Moguće je i da potječu iz [[Donji krajevi|Donjih kraja]].<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 199.</ref> Postoji teorija starijih povjesničara da su Kotromanići germanskog podrijetla.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Hrvatski obiteljski leksikon |url=http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20472}}</ref> Tijekom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. == Povijest == === Podrijetlo i uspon === [[Datoteka:Rodoslovlje_banova_u_Bosni.png|mini|200px|Rodoslovlje Kotromanića, kao banova u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]]]] [[Datoteka:Rodoslovlje_kraljeva_u_Bosni.png|mini|200px|Rodoslovlje Kotromanića, kao kraljeva u [[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Bosni]]]] Prvi poznati član dinastije, ban [[Prijezda I. Kotromanić|Prijezda I.]] (o. 1250. - nakon 1287.), bio je rođak i nasljednik bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43874 |title=Ninoslav, Matej {{!}} Hrvatska enciklopedija |work=enciklopedija.hr |accessdate=2020-12-26}}</ref> Prijezdu su naslijedili sinovi [[Prijezda II. Kotromanić|Prijezda II.]] i [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepan I.]], zvan Kotroman, po kojem je dinastija dobila ime.<ref name="ReferenceA"/> Banovali su zajedno približno do 1290. godine, a potom je čast bosanskog bana obnašao sam Stjepan. Postoji i teorija da je ban Borić bio predak Kotromanića.<ref>{{Citiranje weba |url=https://books.google.de/books?id=kVROCwAAQBAJ&pg=PP72&dq=Ban+Bori%C4%87&hl=de&sa=X&ved=0ahUKEwiI556sg8XYAhVR6KQKHQPdAxEQ6AEIQTAE#v=onepage&q=Ban%20Bori%C4%87&f=false |title=Erfurter Wappenbuch. |author=Rolf-Torsten Heinrich |year=2015 |language=njemački |publisher=BoD – Books on Demand |accessdate=2019-03-04}}</ref> Godine [[1301.]] Kotromanići su izgubili vlast u Bosni u korist hrvatske velikaške obitelji [[Šubići|Šubića]].<ref name="ReferenceA"/> Stjepana I. potisnuo je [[Mladen I. Šubić Bribirski|Mladen I. Bribirski]], koji je zavladao [[Bosna|Bosnom]]. Nakon višegodišnjeg izgnanstva Stjepana I. naslijedio je sin [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II]]., kao vazal [[Mladen II. Šubić Bribirski|Mladena II. Bribirskoga]]. Taj odnos je prekinut nakon [[Bitka kod Bliske|bitke kod Blizne]] [[1322.]], te je [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepan II]] postao vazal izravno hrvatsko-ugarskom kralju [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludoviku Velikom]]. Za svoje vladavine je znatno proširio svoje posjede. Proširio je svoju vlast na [[Humska zemlja|Hum]], [[Usora i Soli|Usoru (sa Solima)]], a [[1326.]] godine iskoristio je feudalnu anarhiju u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i stekao vlast u [[Završje, BiH|Završju]] (Tropolju). Njegova kći [[Elizabeta Kotromanić|Elizabeta]] udala se za ugarsko-hrvatskog kralja [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]]. [[Datoteka:Skrinja Sv Simuna HAZU smrt Stjepana II Kotromanica 17062008.jpg|mini|200px|Smrt Stjepana II. Kotromanića, detalj sa [[Škrinja Sv. Šimuna|škrinje Svetog Šimuna]]]] Stjepana II. naslijedio je nećak [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I.]] (ban 1353. – 77.; kralj 1377. – 91.), najistaknutiji vladar iz dinastije. Od vremena njegove vladavine plemićki sabor ([[stanak]]) je birao vladare isključivo iz roda Kotromanića. U savezu s kraljem Ludovikom I. i srpskim knezom [[Lazar Hrebeljanović|Lazarom Hrabljenovićem]], Tvrtko je porazio moćnog srpskog velikaša Nikolu Altomanovića te preuzeo zapadni dio njegovih oblasti s Polimljem, te gornje [[Podrinje]], Gacko i još neka mjesta, a [[1377.]] zauzeo je [[Trebinje]], [[Konavle]] i Dračevicu i proglasio se kraljem Bosne i [[Srbi|Srba]].<ref>Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 239.</ref> Sredinom [[1390.]] proširio je vlast na većinu [[Dalmacija|Dalmacije]], osim [[Zadar|Zadra]], te se okitio naslovom ''kralja Hrvatske i Dalmacije''.<ref name="ReferenceB">Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 378.</ref> Za Tvrtkova nasljednika [[Stjepan Dabiša|Stjepana Dabiše]] (1391. – 95.) ojačala je moć drugih velikaša [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], [[Pavao Radenović|Pavla Radenovića]] i [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]], koji su utjecali na izbor pojedinih vladara u Bosni. Godine [[1393.]] Dabiša je u [[Đakovo|Đakovu]] morao sklopiti ugovor o nasljeđivanju s hrvatsko-ugarskim kraljem [[Žigmund Luksemburški|Žigmundom]] kojim su njegovi posjedi smanjeni, a ostatak je nakon njegove smrti trebao izravno pripasti (hrvatsko-ugarskom) kralju te se morao odreći pretenzija na hrvatsku krunu.<ref name="ReferenceB"/> Nakon kratke vladavine Dabišine udovice [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] (1395. – 98.), na prijestolje u Bosni su došli [[Stjepan Ostoja]] (1398-1404., 1409-18), [[Tvrtko II. Kotromanić|Tvrtko II. Tvrtković]] (1404. – 09., 1421. – 43. ), [[Stjepan Ostojić]] (1418. – 21.) te [[Stjepan Tomaš Kotromanić]] (1443. – 61.). Za vladavine Stjepana Tomaša došlo je do unutrašnjeg sukoba s moćnim velikašom [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepanom Vukčićem Kosačom]], kojeg je primirila tek turska opasnost, ali samo za kratko. === Pad dinastije === [[Datoteka:Fall_of_Bosnia_estates.png|mini|200px|Velikaški posjedi u srednjovjekovnoj Bosni, netom prije pada.]] [[Datoteka:Division_of_Vrhbosna_on_Kraljevina_and_Pavlovina.png|thumb|200px|Podjela na [[Kraljeva zemlja|Kraljevinu]] i [[Zemlja_Pavlovića|Pavlovinu]], između [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Pavlovići (bosanska vlastela)|Pavlovića]]]] Tomaša je naslijedio sin [[Stjepan Tomašević]] (1461. – 1463.) koji je dvor preselio iz Trstivnice (Kraljeva Sutjeska) u Jajce zbog neprestane [[Osmanlije|osmanske]] prijetnje. Suoćen s turskom opasnošću, kralj je zatražio pomoć i krunu od [[papa|pape]] [[Pio II.|Pija II.]] koji je u studenom [[1461.]] poslao izaslanike u [[Jajce]] da okrune Stjepana Tomaševića.<ref>Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 383.</ref> Godine [[1462.]] sklopio je savez s kraljem [[Matija Korvin|Matijašem Korvinom]] i uskratio plaćanje danka sultanu. Nato je sultan [[Mehmed II. Osvajač]], na proljeće [[1463.]] godine poslao vojsku u Bosnu. [[Stjepan Tomašević|Stjepan]] je pobjegao s dvorom iz [[Jajce|Jajca]] u [[Ključ]] koji je turska vojska opsjela. Nakon predaje, Turci su pogubili [[Stjepan Tomašević|Stjepana]] i njegovog strica [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]], a dinastija Kotromanića nestala je osmanskim osvajanjem njihovih posjeda u [[Kraljeva zemlja|(središnjoj) Bosni]]. Stjepanova maćeha [[Katarina Kosača-Kotromanić|Katarina Kosača]] i njegova supruga [[Jelena Branković (Mara)|kraljica Mara]] pobjegli su u Hrvatsku i Dalmaciju; njegovu djecu, Žigmunda i Katarinu su zarobili Turci, te ih odveli zajedno s oko sto tisuća robova.<ref name="ReferenceC">Povijest Hrvata, srednji vijek, str. 385.</ref> [[Žigmund Tomašević|Žigmund (Sigismund) Kotromanić Tomašević]], koji je u vrijeme pada (središnje) Bosne vjerojatno imao između 7 i 12 godine, postao je musliman i - pod imenom Ishak-beg (Kraljević, turski Kraloğlu) postao visoki otomanski časnik i državni dužnosnik. Godine [[1465.]] sultan je nasuprot bosanskom kralju i banu [[Nikola Iločki|Nikoli Iločkom]], kojeg je imenovao kralj Matijaš Korvin, postavio na vlast u (središnjoj) Bosni, [[Matija Radivojević|Matiju Radivojevića]], sina Radivoja Kotromanića, koji se kao turski eksponenat zadržao na vlasti do oko [[1471.]] godine.<ref name="ReferenceC"/> == Posjedi == [[File:Crown_of_Elizabeth_Kotromanic_in_Zadar.JPG|mini|200px|Kruna [[Elizabeta Kotromanić|Elizabete Kotromanić]], hrvatsko-ugarske, te poljske kraljice po udaji za [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I. Anžuvinca]]; nakon njegove smrti 1382. god. nastavila je vladati kraljevstvima kao regentica, do svoje smrti 1387. Kruna se čuva u [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|benediktinskom samostanu u Zadru]]]] Glavni posjedi nalazili su im se [[Vrhbosna|u srednjoj Bosni, u dolini rijeke Bosne]] do [[Stari grad Vranduk|Vranduk]]a i u župi [[Lašva|Lašvi]], koju su darovali [[Hrvatinić]]ima. Od značajnijih gradova posjedovali su [[Visoko (BiH)|Visoko]], [[Kraljeva Sutjeska|Sutjesku]], [[Bobovac]], [[Fojnica|Fojnicu]] i [[Kreševo]] te okolna rudarska naselja. Smrću Hrvoja Vukčića Hrvatinića stekli su [[Donji krajevi|Plivsku i Lučku župu s Jajcem]], u kojem su stolovala dva posljednja kralja u [[Bosna|Bosni]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58179 |title=Stjepan Tomašević {{!}} Hrvatska enciklopedija |work=enciklopedija.hr |accessdate=2020-12-26}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58178 |title=Stjepan Tomaš {{!}} Hrvatska enciklopedija |work=enciklopedija.hr |accessdate=2020-12-26}}</ref> == Bilješke == {{izvori|30em}} == Literatura == * ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XI, Zagreb, 2006.'' {{ISBN|953-7224-11-2}} * ''Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.'' {{ISBN|953-0-60573-0}} == Vanjske poveznice == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/322899/Kotromanic-dynasty/ Britannica Online] * [https://web.archive.org/web/20080913132952/http://povijest.net/index.php/Bosna-u-srednjem-vijeku/Politicke-prilike-srednjovjekovne-Bosne-3-Kuce-i-dinastije.html Hrvatski povijesni portal] - Političke prilike srednjovjekovne Bosne (3) - Kuće i dinastije * [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/srp_kotr.html HercegBosna.org] - O podrijetlu i vlasti Kotromanića [[Kategorija:Vladarske dinastije]] [[Kategorija:Bosanska i humska vlastela]] [[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]] [[Kategorija:Kotromanići| ]] o7bv71y75o14m12zo8mls8en0qs2c16 0 13206 6436482 6345708 2022-08-02T16:28:10Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Slavko Kvaternik |slika = Marshal Slavko Kvaternik.jpeg |opis = |datum rođenja = [[25. kolovoza]] [[1878.]] |mjesto rođenja = [[Moravice|Komorske Moravice]],<ref name="dido">[[Eugen Dido Kvaternik]], Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr. [[Jere Jareb]], Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 265-266.</ref> [[Hrvatska]] |datum smrti = [[13. lipnja]] [[1947.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = |supruga = Olga Frank |suprug = |titule = [[Vitez (naslov)|vitez]] |knjige = |služba = [[1896.]] – [[1918.]]<br>[[1918.]] – [[1921.]]<br>[[1941.]] – [[1943.]] |čin = [[Datoteka:K.u.k. Oberstleutnant.png|40px]] [[dopukovnik]]<br>[[Datoteka:Vojskovođa.gif|40px]] [[vojskovođa]]<br>[[Datoteka:Krilnik (UHRP OF-7).gif|40px]] [[krilnik]] |ratovi = [[Prvi svjetski rat]]<br>[[Drugi svjetski rat]] |bitke = [[Oslobađanje Međimurja]] |vojska = [[Datoteka:Flag_of_Austria-Hungary_1869-1918.svg|20px]] [[Austro-Ugarska vojska]] <small>(1896. - 1918.)</small><br>{{ZD|K|KJUG}} [[Kraljevska jugoslavenska vojska]] <small>(1918. - 1921.)</small><br>{{ZD|N|NDH}} [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]] <small>(1941. - 1943.)</small> |rod = |jedinice = |zapovijedao = [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatsko domobranstvo]] |odlikovanja = [[Željezni križ]] I. stupnja<br>[[Vojnički red željeznog trolista]] I. stupnja<br>Veliki križ mađarskog reda za zasluge s krunom kralja Stjepana<ref name="49 mjeseci, 390">[[Ivan Košutić]], ''Rađanje, život i umiranje jedne države: 49 mjeseci NDH'', Stručna i poslovna knjiga d.o.o., 1997., str. 390.</ref><br>[[Red njemačkog orla|Veliki križ njemačkog orla]]<ref name="49 mjeseci, 295">Ivan Košutić, ''Rađanje, život i umiranje jedne države: 49 mjeseci NDH'', Stručna i poslovna knjiga d.o.o., 1997., str. 295.</ref> }} '''Slavko Kvaternik''' ([[Moravice|Komorske Moravice]],<ref name="dido"/> [[25. kolovoza]] [[1878.]] – [[Zagreb]], [[13. lipnja]] [[1947.]]), bio je hrvatski vojnik, austro-ugarski, jugoslavenski i časnik NDH,<ref>{{Citiranje časopisa|title=Kvaternik, Slavko {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34899}}, pristupljeno 4. svibnja 2018.</ref> političar i državni dužnosnik. U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] je kao časnik služio vojsku [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Po stvaranju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine SHS]] umirovljen je te se priključio [[Ustaše|Ustaškom pokretu]]. Po [[Travanjski rat|njemačkoj invaziji]] na Jugoslaviju [[10. travnja]] [[1941.]] godine je proglasio u [[Zagreb]]u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]] u kojoj je potom obnašao neke od najviših vojnih i političkih dužnosti. Ubrzo nakon stvaranja NDH i kao drugi po važnosti njen dužnosnik, Slavko Kvaternik dolazi u stanoviti sukob s Antom Pavelićem zalažući se za stvaranje vojske vođene profesionalnim časnicima iz Austro-Ugarske i jugoslavenske kraljevske vojske, umjesto za stvaranje oružane sile temeljene na ustaškim stranačkim krugovima. Nakon što je teror tzv. [[Paravojne ustaške postrojbe|divljih ustaša]] potpirio nezadovoljstvo Srba u NDH i dodatno ih potakao na ustanak, pokrenuo je u krajem ljeta 1941. godine aktivnosti radi kažnjavanja (uglavnom strijeljanjem) divljih ustaša koji su skrivili razne zločine. Nakon toga je ustaški teror donekle smanjen, ali potpuni red nije uspostavljen. Nakon što se zamjerio Talijanima (založivši se 1941. godine kod Nijemaca da ne dopuste da Italija okupira čitavu NDH) i potom Nijemcima (koje nije dovoljno podupro u njihovom ratovanju protiv SSSR-a, ocijenivši sredinom 1942. god. da Nijemci taj rat teško mogu dobiti), smijenjen je krajem 1942. godine sa svih dužnosti u NDH i umirovljen. Napušta Hrvatsku i živi narednih nekoliko godina u Austriji. Nakon rata izručen je [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] te je 1947. god. osuđen na smrt. == Životopis == ===Mladost=== Slavko Kvaternik se rodio 1878. godine u Komorskim Moravicama, u obitelji Ljudevita Kvaternika i Marije rođ. Frank, podrijetlom katoličke [[Nijemci|Njemice]].<ref>"Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest.", Uredio dr. Jere Jareb, Starčević, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-96369-0-6}}, str. 265.: ''Moj djed Ljudevit Kvaternik rođen je u Praputnjaku kraj Meje (kotar Bakar-Sušak). (...) Njegova žena, moja baka s očeve strane, Marija Frank, podrijetlom je katolička Njemica iz Bavarske. Ova obitelj nema ništa zajedničkog s onom sa strane moje majke. (...) Moja baka rođena je u Gorskom Kotaru, njezin otac, a moj pradjed, došao je iz Njemačke kao činovnik grofova Thurn i Taxis.''</ref> U obitelji Ljudevita ''Luje'' i Marije Kvaternik bilo je još troje djece: [[Petar Milutin Kvaternik|Petar Milutin]] ([[1882.]] – [[1941.]]), [[Ljubomir Kvaternik|Ljubomir]] ([[1885.]] – [[1980.]]) i Zlata (? - [[1957.]]).<ref name="dido"/> Vjenčao se s Olgom Frank, kćeri poznatog pravaškog političara židovskog podrijetla [[Josip Frank|Josipa Franka]], s kojom je imao dvije kćeri i sina [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Didu Kvaternika]], koji je postao jednim od glavnih vođa ustaške organizacije.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6274 Spomen područje Jasenovac: Slavko Kvaternik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140309041902/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6274 |date=9. ožujka 2014. }}, pristupljeno 17. siječnja 2014.</ref> === Prvi svjetski rat === Nakon vojne akademije, služio je kao stožerni časnik u Austro-ugarskoj vojsci u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] na [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|talijanskom bojištu]]. Kvaternik je od [[22. listopada]] [[1914.]] do [[27. veljače]] [[1916.]] godine bio krilni pobočnik slavnom maršalu [[Svetozar Borojević|Svetozaru Borojeviću]], a od siječnja 1918. godine načelnik stožera 55. k.u.k. ili 155. honvéd pješačke divizije na Sočanskom, tj. Piavskom bojištu, da bi u svibnju bio prebačen u zapovjedništvo [[Sočanska armija|Sočanske armije]]. Za vrijeme rata odlikovan je najvišim njemačkim odlikovanjem, [[Željezni križ|Željeznim križem I. stupnja]]. === Kraljevina Jugoslavija === Poslije rata, [[1918.]] godine, u činu [[dopukovnik]]a priključuje se Narodnom vijeću [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Države SHS]] u kojem postaje glavar stožera vojske. U prosincu 1918. godine zapovijeda [[Kraljevsko Hrvatsko Domobranstvo|hrvatskim postrojbama]] koje uspješno izbacuju mađarsku vojsku iz Međimurja.<ref name="vojska.net">[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/k/kvaternik/slavko/ Vojska.net: Slavko Kvaternik (1878-1947)], preuzeto 31. prosinca 2011.</ref> U [[Kraljevska jugoslavenska vojska|vojsci Kraljevine SHS]] umirovljen je [[1921.]] godine u činu [[pukovnik]]a.<ref name="tko je tko226-227">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 226.-227.</ref> Iste godine se politički angažira, prvo u [[Hrvatska stranka prava (1919.)|Hrvatskoj stranci prava]], a potom u [[Ustaše|ustaškom pokretu]]. Na poziv [[Ante Pavelić]]a, u listopadu [[1932.]] godine, u Bresci sudjeluje na sastanku o stvaranju i jačanju ustaških vojnih postrojbi. Nakon [[Atentat u Marseilleu|atentata u Marseilleu]], [[1934.]] – [[1935.]] godine interniran je u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Od [[1936.]] do [[1941.]] godine ravnatelj je Zadruge "Hrvatskog radiše",<ref name="vojska.net" /> izabran zalaganjem [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]]. Na čelu je domovinskog vodstva ustaškog pokreta, [[1939.]] godine sudjeluje u osnivanju i vodi društvo "Uzdanica", čiji ogranci i povjerenici postaju nositelji ustaškog pokreta u [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]]. Također uspostavlja vezu s hrvatskim časnicima u vojsci Kraljevine Jugoslavije. Početkom travnja [[1941.]] godine uspostavlja kontakt s izaslanikom Njemačke [[Edmund Veesenmayer|E. Veesenmayerom]], pregovara sa zastupnicima i predsjednicima kotarskih organizacija [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]].<ref name="tko je tko226-227"/> === NDH === [[Datoteka:Slavko Kvaternik 3.jpeg|minijatura|lijevo|Slavko Kvaternik]] U danima nakon početka [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], posreduje između njemačkog predstavnika u Zagrebu [[Edmund Veesenmayer|Edmunda Veesermayer]]<nowiki/>a i načelnika stožera 1. grupe armija vojske Kraljevine Jugoslavije pukovnika [[Franjo Nikolić|Franje Nikolića]], između kojih je postignut dogovor da jugoslavenske postrojbe u zapadnom dijelu Kraljevine Jugoslavije prestanu pružati otpor i uklone se s puta njemačkim snagama. Nikolić je takvu zapovijed nakon sastanka s Veesermayerom i Kvaternikom ujutro 10. travnja 1941. god. prenio podređenim zapovjedništvima, i otpor tih vojnih snaga je obustavljen ili smanjen na najmanju mjeru.<ref>Tomasevich, str. 62</ref> Nakon odbijanja Vladka Mačeka da pod zaštitom Njemačke preuzme vodstvo u Hrvatskoj, Slavko Kvaternik u ime poglavnika A. Pavelića, uz asistenciju E. Veesenmayera, [[10. travnja]] [[1941.]] godine nakon ulaska [[Wehrmacht|njemačke vojske]] u Zagreb proglašava preko radija [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]]. Organizira [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|privremenu vladu - Hrvatsko državno vijeće]] i ujedno je i premijer te privremene vlade od [[10. travnja|10.]] do [[16. travnja]] [[1941.]] godine.<ref name="vojska.net" /> Nakon dolaska Ante Pavelića u Zagreb službeno postaje drugim čovjekom [[NDH]], član je Glavnog ustaškoga stana, poglavnikov zamjenik, ministar domobranstva, doglavnik, [[Ustaška vojnica|ustaški]] [[krilnik]] i [[vojskovođa]]. Sa skupinom bivših časnika austrougarske i jugoslavenske vojske organizira oružane snage NDH, te stalno posreduje u sukobima ustaških i domobranskih časnika.<ref name="tko je tko226-227" /> U vrhu NDH, zauzeo se Slavko Kvaternik za formiranje regularnog [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstva]] koje će se popunjavati mobilizacijom vojnih obveznika, uz svođenje dobrovoljačke - tj. stranačke - [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] na samo jednu pukovniju. Formiranje regularnog domobranstva popraćeno je raznim problemima, a ustaše su bili uvelike nezadovoljni Kvaternikovim odbijanjem ustaških dragovoljaca.<ref>[https://express.24sata.hr/life/paveliceva-zena-mara-hrvatski-narod-je-ubre-stoka-22635 "Pavelićeva žena Mara: Hrvatski narod je đubre, stoka!"], Anamarija Burazer. 24. kolovoz 2019. "Express 24 sata"</ref> Uz [[Mladen Lorković|Mladena Lorkovića]] i [[Vladimir Košak|Vladimira Košaka]], glavni je zagovornik pronjemačke politike u užem ustaškom vodstvu. Potkraj srpnja 1941. godine posjećuje [[Adolf Hitler|A. Hitlera]], a primaju ga drugi vodeći dužnosnici Trećeg Reicha ([[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]], [[Wilhelm Keitel|Keitel]] itd). Nakon što od generala [[Vladimir Laxa|Vladimira Laxe]] i drugih visokih časnika dobiva informacije prema kojima teror kojega provode tzv. [[Paravojne ustaške postrojbe|divlje ustaše]] - tj. naoružane grupe koje nisu bile podvrgnute regularnom vojnom zapovijedanju, makar su bile pod utjecajem lokalnih ustaških dužnosnika - potiče zapravo Srbe da stupaju u oružanu borbu protiv NDH, Slavko Kvaternik u rujnu 1941. godine naređuje oštar obračun protiv [[Paravojne ustaške postrojbe|divljih ustaša]], navodeći da "to nisu ustaše, nego divljaci i pljačkaši, koji zaslužuju da se - kao i [[Četnici u NDH|četnici]] - stave pred prieki sud". Nakon toga je teror protiv Srba smanjen, ali je samovolja lokalnih ustaša i nadalje štetila općem stanju sigurnosti u NDH i odmagala konsolidaciji stanja u državi.<ref>[http://hrcak.srce.hr/2827 "Položaj Srba u domobranstvu Nezavisne države Hrvatske, 1941. - 1945."], Nikica Barić, POLEMOS: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol.V No.9-10, prosinac 2002. Pristupljeno 15. lipnja 2021., str. 162-163</ref> Krajem kolovoza 1941. godine Kvaternikova supruga izvršila je samoubojstvo, navodno zbog svojega židovskoga podrijetla i uloge koju su njezin suprug, a posebno sin [[Eugen Dido Kvaternik|Eugen]] imali u [[NDH]] Slavko Kvaternik se protivio progonima pristaša [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a i politici terora koju je provodio njegov sin Eugen (kojega je u jednom razgovoru s generalom [[Edmund Glaise von Horstenau|E. Glaiseom von Horstenauom]] opisao, u duhovnom pogledu, Pavelićevim, a ne svojim sinom). Kvaternik je nastojao je ograničiti utjecaj ustaških tzv. [[Rasovi|rasova]] - ustaških zapovjednika koji su se s Pavelićem vratili iz emigracije - i okončati djelovanje [[Divlji ustaše|divljih ustaša]] čiji su zločini poticali širenje [[Ustanak u NDH|ustanka protiv NDH]].<ref>Nada Kisić-Kolanović, ''Vojskovođa i politika'', Zagreb, 1997., str. 219.</ref> U listopadu 1941. god. - nakon što je postalo evidentnim da Talijani nezadovoljni slabom suradnjom ustaša u pretvaranju NDH u državu pod potpunom talijanskom kontrolom podupiru [[Četnici u NDH|četnike na području NDH]], te su ne pitajući središnje vlasti NDH uspostavile ponovnu okupaciju područja na kojemu su bile raspoređene talijanske trupe - Slavko Kvaternik upućuje razne kritike talijanskim postupcima. Nakon što su u studenom 1941. godine talijanske snage od Nijemaca "dobile zeleno svjetlo" da pređu demarkacijsku crtu i stave pod svoju kontrolu cjelokupni teritorij NDH, Slavko Kvaternik se snažno zauzeo da Nijemci odustanu od takvih planova i ostave svoju vojsku u NDH. Tako su Zagreb i preostali kontinentalni dio Hrvatske ostali izvan talijanske kontrole; ali su se talijanski predstavnici zauzeli da se Slavka Kvaternika smijeni.<ref name="#1">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=312709 "Drama vojskovođe Slavka Kvaternika"], Časopis za suvremenu povijest, Vol. 28 No. 3, 1996. Nada Kisić-Kolanović Pristupljeno 28. lipnja 2021.</ref> Na zalaganje Slavka Kvaternika Ante Pavelić je u veljači [[1942.]] godine sazvao [[Hrvatski državni sabor]].<ref name="tko je tko226-227" /> Nakon što je pukovnik Anton Švajger izvijestio u svibnju 1942. god. o teškom stanju njemačke vojske koje je mogao vidjeti tijekom svojeg obilaska Istočnog fronta, te mu predao detaljnu analizu koja je prikazivala da se Njemačka ne može nadati pobjedi u ratu sa [[Sovjetski Savez|Sovjetskim Savezom]], Kvaternik je istupio pred časnicima s obećanjima da neće slati svoju vojsku u rat protiv SSSR-a, rekavši da "svoj kapital nećemo besmisleno potratiti na Istočnoj fronti". Ubrzo potom su se i Nijemci zauzeli za njegovu smjenu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.znaci.net/00003/524.htm |title=RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945. - OKUPACIJA I KOLABORACIJA, str. 494 |author=Jozo Tomasevich |year=2010 |publisher=EPH |accessdate=12. kolovoza 2020.}}</ref> U rujnu 1942. godine Ante Pavelić započinje akciju za njegovo uklanjanje, obrazlažući to odgovornošću Slavka Kvaternika za loše stanje u oružanim snagama. Izgleda da je stanovitu ulogu imalo i Kvaternikovo nezadovoljstvo progonom Židova što su ga poticali Nijemci (za pokretanje progona smatrao je najodgovornijima nacističke radikale iz redova [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] u Slavoniji i Srijemu) i s kojim je bilo povezano samoubojstvo njegove supruge Olge, koja je i sama dijelom bila židovskog podrijetla.<ref>Dr. [[Ivan Mužić]], [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000208/podlistak.htm ''Progoni Židova u NDH''], ''[[Slobodna Dalmacija]]'', 8. veljače 2000., pristupljeno 17. siječnja 2014.</ref> Na Pavelićev zahtjev, 5. listopada 1942. godine odlazi na odmor u [[Slovačka|Slovačku]], praktično oslobođen svih dužnosti. Vratio se [[22. prosinca]] 1942. godine u maršalskoj odori. Umjesto svečanog vojnog dočeka, dočekao ga je sin Eugen, strpao ga u auto i odmah odveo kući, zabranivši mu da napušta vilu na Tuškancu. Narednih tjedan dana imao je Slavko Kvaternik dva sastanka s Antom Pavelićem, te mu je u zadnjem razgovoru poručio: »Ti vodiš hrvatski narod i Hrvatsku državu u propast, tjeraš politiku samouništenja ostvarenjem kaosa i anarhije.« Pristaje na umirovljenje, uz odgovarajuće vojnu počast i mirovinu, te [[29. prosinca]] upućuje Poglavniku pismo u kojem je izjavio da se povlači iz Vlade i u poglavnikove ruke predaje Ministarstvo domobranstva, te je i formalno [[4. siječnja]] [[1943.]] godine razrješen dužnosti. Zadržao je čin vojskovođe u miru te se povukao u Austriju. Živio je na [[Semmering]]u, a potom u [[Bad Gastein]]u. Istodobno je s položaja uklonjen i njegov sin [[Eugen Dido Kvaternik]], koji je do tada imao iznimno važnu ulogu u policijskim i obavještajnim poslovima NDH.<ref name="tko je tko226-227" /> U redovima [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskih]] časnika dočekana je smjena Slavka Kvaternika s nezadovoljstvom, i kao znak popuštanja talijanskim pritiscima - bilo je naime dobro poznato da se Slavko Kvaternik vrlo zauzimao protiv talijanskih nastojanja da dominiraju nad NDH i njihovoj suradnji s četnicima. Također je bilo poznato da se Slavko Kvaternik - makar sa samo umjerenim uspjehom - zauzimao za okončanje ustaških zločina: kada je general domobranstva [[Ivan Prpić (general)|Ivan Prpić]] pred Antom Pavelićem zahtijevao odgovornost ustaša za zločine počinjene kod Čapljine, te zato od Pavelića odmah primio prijetnju "stavljanjem pred zid", Slavko Kvaternik je bez oklijevanja stao na Prpićevu stranu, riječima: "U tom slučaju pred zid idemo obojica". U ponovnoj emigraciji, Slavko Kvaternik ponešto spletkari protiv Ante Pavelića i zdvaja nad nesložnim hrvatskim nacionalistima. Zapisuje kako je potrebna »jedinstvenost duša, pohtičku slogu, jednu orjentaciju, jednu volju, biblijsku požrtvovnost i samoodricanje«. U suprotnom, zaključuje on u pismu prijatelju, »izgubit ćemo državu, narod, svoj dom i postati ćemo boljševičko-balkansko roblje«.<ref name="#1"/> Neuspješno se pokušavao aktivirati nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i u vrijeme pregovora dijela ustaškog vrha s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-om 1943. – 1944. godine. === Nakon rata: zatvor, suđenje i smrt === Nakon [[Svibanjska katastrofa|sloma NDH]], uhitili su ga Amerikanci ([[12. srpnja]] 1945. godine) i odveli u zatvor Zemaljskog suda u [[Salzburg]]u, potom u istražni zatvor u [[Gmunden]]u i u koncentracijski logor u [[Glasenbach]]u kraj [[Salzburg]]a, te [[9. rujna]] 1946. godine izručili Jugoslaviji.<ref name="tko je tko226-227" /> Sredinom svibnja 1947. Javno tužilaštvo NRH pokrenulo je protiv Slavka Kvaternika, šestorice ministara NDH, te Siegfrieda Kaschea, opunomoćenog predstavnika Njemačke u NDH optužnicu za izvršenje najtežih djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti. Glavna je rasprava započela 29. svibnja 1947. u Zagrebu; optužbu je zastupao osobno javni tužitelj NR Hrvatske [[Jakov Blažević]]. U svojoj obrani je Kvaternikov branitelj [[Ivo Politeo|dr. Ivo Politeo]] odabrao priznati glavne inkriminacije na Kvaternikov teret, ali je osporavao stupanj njegove krivnje i vrstu kazne. Na pitanje javnog tužitelja smatra li se izdajnikom hrvatskog naroda, Kvaternik odgovara: »Gospodine javni tužioče, tog osjećaja nisam nikad imao«. Tijekom suđenja je iskazivao jednako hrvatski nacionalni ponos, kao i kajanje za nečovječna postupanja ustaškog režima. U svojoj završnoj besjedi je ponovno govorio o svojim domoljubivim porivima, ali dodavši: »Iskreno priznajem moju odgovornost i duboko žalim što sam učestvovao u jednom režimu, koji je bio zločinački i donio hrvatskom i srpskom narodu najveću nesreću«. Osuđen je na smrt [[6. lipnja]] 1947. godine te je strijeljan u Zagrebu [[13. lipnja]] 1947. godine.<ref>Nada Kisić-Kolanović, op. cit.</ref> == Literatura == * ''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}} *[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84121 Pripojenje Međimurja Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca - Od neuspjeloga pokušaja 13. studenog do uspješnoga zaposjedanja Međimurja 24. prosinca 1918. godine], Ivan Vuk, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 51 No. 2, 2019. == Vanjske poveznice == * [https://www.vecernji.hr/vijesti/masoni-izmedu-tita-i-pavelica-942424 ''Masoni između Tita i Pavelića''], Branko Šömen, vecernji.hr == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Kvaternik, Slavko}} [[Kategorija:Članovi ustaškog pokreta do 1941.]] [[Kategorija:Ustaški časnici]] [[Kategorija:Austrougarski vojni zapovjednici u Prvom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]] [[Kategorija:Dužnosnici NDH]] [[Kategorija:Domobranski časnici u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Dobitnici Željeznog križa]] [[Kategorija:Vitezovi Nezavisne Države Hrvatske]] [[Kategorija:Hrvatski masoni]] 9zplmyonert4suxl63mpic9il846gyb 0 13602 6436417 6263163 2022-08-02T12:24:29Z 89.164.30.31 Dodatni opis djelokruga autora. wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Davor Domazet-Lošo |slika = Davor_Domazet_Lošo_-_predstavljanje_knjige,Kupres.jpg |opis = Na predstavljanju knjige u [[Kupres]]u, 2011. |datum rođenja = [[1. svibnja]] [[1948.]] |mjesto rođenja = [[Sinj]], [[Hrvatska]] |datum smrti = |mjesto smrti = |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = ''Lošo'' (po dijelu prezimena) |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = [[admiral]] |ratovi = [[Domovinski rat]] |bitke = |vojska = [[Hrvatska ratna mornarica]] |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Davor Domazet-Lošo''' ([[Sinj]], [[1. svibnja]] [[1948.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[pisac]], [[Teorija urote|teoretičar zavjera]] i [[geopolitika|geopolitičar]], vojni strateg i [[admiral]] u mirovini. == Životopis == Davor Domazet-Lošo rodio se u Sinju 1948. godine. Završio je sve jugoslavenske vojne škole, uključujući i glavnu, Ratnu školu. Od [[1987.]] do [[1990.]] godine obnašao je dužnost pročelnika za obavještajnu analitiku i prosudbe u zapovjedništvu Vojnopomorske oblasti (ratna mornarica). Nakon karijere u [[Jugoslavenska ratna mornarica|Ratnoj mornarici JNA]] prebjegao je u nastajuću [[Hrvatska vojska|Hrvatsku vojsku]] u činu [[kapetan fregate|kapetana fregate]]. Član stožera [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] postao je [[3. srpnja]] [[1991.]] godine. Ubrzo se uključuje u vojne operacije i organizira ustroj vojne obavještajne službe. U OS RH napredovao je od čina [[Kapetan bojnog broda|kapetana bojnog broda]] do admirala ([[2000.]]). Obnašao je dužnosti načelnika Ureda za strateška istraživanja (1991.), načelnika Obavještajne uprave GS OS RH (1992.), zamjenika načelnika [[Glavni stožer OS RH|Glavnog stožera]] i [[Načelnik Glavnog stožera OS RH|načelnika Glavnog stožera OS RH]] (1998. – 2000.). Smijenjen je [[2000.]], nakon prosvjedne izjave u kojoj se tadašnji (2005.) predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] optužuje za sudjelovanje u trivijalizaciji i kriminalizaciji [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Nakon toga angažira se u [[HIP]]-u. Davor Domazet-Lošo je sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata. 1992. je, uz [[Ante Gotovina|Gotovinu]], jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu. Neki od glavnih vojnostrateških uspjeha Domazetovih obuhvaćaju planiranje većih operacija HV, kako u Hrvatskoj, tako u BH ([[Operacija Bljesak]], [[Operacija Oluja]], [[Operacija Južni potez]]), a i razbijanje protivničkih obavještajnih struktura, te prodor u protivnički tabor (vjerojatno najspektakularniji je primjer prisluškivanja [[Slobodan Milošević|Miloševića]] u njegovu beogradskom sjedištu.) Zbog toga što je bio supotpisnikom [[:s:Otvoreno pismo dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti|Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti]] od [[28. rujna]] [[2000.]] godine, ondašnji predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] ga je prisilno umirovio.<ref>[https://web.archive.org/web/20170503144507/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000929/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000., pristupljeno 4. listopada 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20180106032356/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000930/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Mesić umirovio sedam generala, 30. rujna 2000., pristupljeno 4. listopada 2015.</ref> Piše za hrvatske dnevne novine i časopise (''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'' i ini). [[2015.]] godine [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednica Republike Hrvatske]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] imenovala ga je članom [[Vijeće za domovinsku sigurnost|Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Republike Hrvatske]].<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_05_55_1055.html narodne-novine.nn.hr: 55 20.05.2015 Odluka o osnivanju Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Republike Hrvatske], pristupljeno 4. listopada 2015.</ref> == Znanstvena djelatnost == Osim brojnih stručnih članaka o ratovodstvu, mornaričkoj i podmorničkoj problematici (koje je počeo objavljivati još dok je bio u JNA), Domazet se istaknuo kao vojni analitičar s težištem interesa na geostrategijskim raščlambama. Tu mu je najvažnije djelo ''[[Hrvatska i veliko ratište]]'', Zagreb, 2002. Domazetove su posljednje knjige ''[[Gospodari kaosa]]'', 2005., ''[[Klonovi nastupaju]]'', 2007., ''[[Hrvatski Domovinski rat 1991.-1995.: strateški pogled]]'', 2010., u kojima se bavi problematikom povijesti i trenutne zbilje uspostave "[[Novi svjetski poredak|Novog svjetskog poretka]]", kao i pogledom na oslobađajući Domovinski rat sa strateškog gledišta i Hrvatskom geostrateškom položaju u Europi. == Djela == * ''Hrvatska i veliko ratište: međunarodne igre na prostoru zvanom bivša Jugoslavija'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002. (3 izdanja)<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=10&spid0=10&spv0=Domazet-Lo%C5%A1o%2c+Davor&xm0=1 Katalog Knjižnica grada Zagreba: Domazet-Lošo, Davor], pristupljeno 25. listopada 2015.</ref> * ''Gospodari kaosa'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2005. * ''Klonovi nastupaju'', Detecta, Zagreb, 2007. * ''Strategija vučjeg čopora: ili Tko je Hrvatsku pretvorio u veliko lovište'', Detecta, Zagreb, 2008. * ''Hrvatski Domovinski rat 1991. – 1995.: strateški pogled'', Udruga Hrvatski identitet i prosperitet - Matica hrvatska, Ogranak Sinj, Zagreb-Sinj, 2010. * ''Admiralovi zapisi ili O pobjedi i ljubavi'', Udruga Hrvatski identitet i prosperitet - Matica hrvatska, Ogranak Sinj, Zagreb-Sinj, 2015. * ''Hrvatska geopolitička strategija u 21. stoljeću ili "Hrvatsko njihalo"'', Naklada Benedikta, Velika Gorica, 2016. * ''Admiralovi zapisi 2: što je istina'', Udruga Hrvatski identitet i prosperitet, Zagreb, 2017. * ''Hrvat jest ratnik,'' Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2020. == Odlikovanja, priznanja i nagrade == * [[Spomenica domovinskog rata]] * [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] * [[Red Ante Starčevića]] * [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Red bana Josipa Jelačića]] * [[Red hrvatskog trolista]] * [[Red hrvatskog pletera]] === Medalje === * Ljeto-95 * Bljesak * Oluja === Nagrade === * 2004.: nagrada [[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo|"Bili smo prvi kad je trebalo"]],<ref>[http://www.ubiudr.hr/priznanja/nagrada_najknjiga.htm UBIUDR Podravka: Da se ne zaboravi!]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 19. siječnja 2013.</ref> za knjigu ''Hrvatska i veliko ratište'' * 2015.: nagrada "Bili smo prvi kad je trebalo", za knjigu ''Admiralovi zapisi ili O pobjedi i ljubavi'' == Literatura == * ''Hrvatska i veliko ratište: međunarodne igre na prostoru zvanom bivša Jugoslavija'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-96313-0-0}}, bilješka o piscu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} *[https://web.archive.org/web/20160310014619/http://www.nsf-journal.hr/issues/zbornik_s1/domazet.htm Preoblikovanje JNA u srpsku imperijalnu silu] *[https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Domazet_%20Klonovi_%20nastupaju.pdf Davor Domazet-Lošo: Klonovi nastupaju] *[https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Domazet_%20svjedocenje%20_HAG2-H1.pdf Davor Domazet-Lošo: Svjedočenje u Haagu o naravi rata u RH i BH] {{NGS OSRH}} {{GLAVNIRASPORED:Domazet-Lošo, Davor}} [[Kategorija:Admirali Hrvatske ratne mornarice]] [[Kategorija:Načelnici Glavnog stožera OS RH]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Životopisi, Sinj]] [[Kategorija:Admirali]] kcyys992lc314sy9bknrm1odj41e3c4 6436421 6436417 2022-08-02T13:03:11Z IvanOS 20900 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/89.164.30.31|89.164.30.31]] ([[User talk:89.164.30.31|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime = Davor Domazet-Lošo |slika = Davor_Domazet_Lošo_-_predstavljanje_knjige,Kupres.jpg |opis = Na predstavljanju knjige u [[Kupres]]u, 2011. |datum rođenja = [[1. svibnja]] [[1948.]] |mjesto rođenja = [[Sinj]], [[Hrvatska]] |datum smrti = |mjesto smrti = |nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]] |puno ime = |nadimak = ''Lošo'' (po dijelu prezimena) |supruga = |suprug = |titule = |knjige = |služba = |čin = [[admiral]] |ratovi = [[Domovinski rat]] |bitke = |vojska = [[Hrvatska ratna mornarica]] |rod = |jedinice = |zapovijedao = |odlikovanja = }} '''Davor Domazet-Lošo''' ([[Sinj]], [[1. svibnja]] [[1948.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[pisac]] i [[geopolitika|geopolitičar]], vojni strateg i [[admiral]] u mirovini. == Životopis == Davor Domazet-Lošo rodio se u Sinju 1948. godine. Završio je sve jugoslavenske vojne škole, uključujući i glavnu, Ratnu školu. Od [[1987.]] do [[1990.]] godine obnašao je dužnost pročelnika za obavještajnu analitiku i prosudbe u zapovjedništvu Vojnopomorske oblasti (ratna mornarica). Nakon karijere u [[Jugoslavenska ratna mornarica|Ratnoj mornarici JNA]] prebjegao je u nastajuću [[Hrvatska vojska|Hrvatsku vojsku]] u činu [[kapetan fregate|kapetana fregate]]. Član stožera [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] postao je [[3. srpnja]] [[1991.]] godine. Ubrzo se uključuje u vojne operacije i organizira ustroj vojne obavještajne službe. U OS RH napredovao je od čina [[Kapetan bojnog broda|kapetana bojnog broda]] do admirala ([[2000.]]). Obnašao je dužnosti načelnika Ureda za strateška istraživanja (1991.), načelnika Obavještajne uprave GS OS RH (1992.), zamjenika načelnika [[Glavni stožer OS RH|Glavnog stožera]] i [[Načelnik Glavnog stožera OS RH|načelnika Glavnog stožera OS RH]] (1998. – 2000.). Smijenjen je [[2000.]], nakon prosvjedne izjave u kojoj se tadašnji (2005.) predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] optužuje za sudjelovanje u trivijalizaciji i kriminalizaciji [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]]. Nakon toga angažira se u [[HIP]]-u. Davor Domazet-Lošo je sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata. 1992. je, uz [[Ante Gotovina|Gotovinu]], jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu. Neki od glavnih vojnostrateških uspjeha Domazetovih obuhvaćaju planiranje većih operacija HV, kako u Hrvatskoj, tako u BH ([[Operacija Bljesak]], [[Operacija Oluja]], [[Operacija Južni potez]]), a i razbijanje protivničkih obavještajnih struktura, te prodor u protivnički tabor (vjerojatno najspektakularniji je primjer prisluškivanja [[Slobodan Milošević|Miloševića]] u njegovu beogradskom sjedištu.) Zbog toga što je bio supotpisnikom [[:s:Otvoreno pismo dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti|Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti]] od [[28. rujna]] [[2000.]] godine, ondašnji predsjednik RH [[Stjepan Mesić]] ga je prisilno umirovio.<ref>[https://web.archive.org/web/20170503144507/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000929/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Ne sudite Domovinskom ratu, 29. rujna 2000., pristupljeno 4. listopada 2015.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20180106032356/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000930/novosti.htm Slobodna Dalmacija] Mesić umirovio sedam generala, 30. rujna 2000., pristupljeno 4. listopada 2015.</ref> Piše za hrvatske dnevne novine i časopise (''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'' i ini). [[2015.]] godine [[Predsjednik Republike Hrvatske|Predsjednica Republike Hrvatske]] [[Kolinda Grabar-Kitarović]] imenovala ga je članom [[Vijeće za domovinsku sigurnost|Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Republike Hrvatske]].<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_05_55_1055.html narodne-novine.nn.hr: 55 20.05.2015 Odluka o osnivanju Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Republike Hrvatske], pristupljeno 4. listopada 2015.</ref> == Znanstvena djelatnost == Osim brojnih stručnih članaka o ratovodstvu, mornaričkoj i podmorničkoj problematici (koje je počeo objavljivati još dok je bio u JNA), Domazet se istaknuo kao vojni analitičar s težištem interesa na geostrategijskim raščlambama. Tu mu je najvažnije djelo ''[[Hrvatska i veliko ratište]]'', Zagreb, 2002. Domazetove su posljednje knjige ''[[Gospodari kaosa]]'', 2005., ''[[Klonovi nastupaju]]'', 2007., ''[[Hrvatski Domovinski rat 1991.-1995.: strateški pogled]]'', 2010., u kojima se bavi problematikom povijesti i trenutne zbilje uspostave "[[Novi svjetski poredak|Novog svjetskog poretka]]", kao i pogledom na oslobađajući Domovinski rat sa strateškog gledišta i Hrvatskom geostrateškom položaju u Europi. == Djela == * ''Hrvatska i veliko ratište: međunarodne igre na prostoru zvanom bivša Jugoslavija'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002. (3 izdanja)<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=10&spid0=10&spv0=Domazet-Lo%C5%A1o%2c+Davor&xm0=1 Katalog Knjižnica grada Zagreba: Domazet-Lošo, Davor], pristupljeno 25. listopada 2015.</ref> * ''Gospodari kaosa'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2005. * ''Klonovi nastupaju'', Detecta, Zagreb, 2007. * ''Strategija vučjeg čopora: ili Tko je Hrvatsku pretvorio u veliko lovište'', Detecta, Zagreb, 2008. * ''Hrvatski Domovinski rat 1991. – 1995.: strateški pogled'', Udruga Hrvatski identitet i prosperitet - Matica hrvatska, Ogranak Sinj, Zagreb-Sinj, 2010. * ''Admiralovi zapisi ili O pobjedi i ljubavi'', Udruga Hrvatski identitet i prosperitet - Matica hrvatska, Ogranak Sinj, Zagreb-Sinj, 2015. * ''Hrvatska geopolitička strategija u 21. stoljeću ili "Hrvatsko njihalo"'', Naklada Benedikta, Velika Gorica, 2016. * ''Admiralovi zapisi 2: što je istina'', Udruga Hrvatski identitet i prosperitet, Zagreb, 2017. * ''Hrvat jest ratnik,'' Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2020. == Odlikovanja, priznanja i nagrade == * [[Spomenica domovinskog rata]] * [[Spomenica domovinske zahvalnosti]] * [[Red Ante Starčevića]] * [[Red Nikole Šubića Zrinskog]] * [[Red bana Josipa Jelačića]] * [[Red hrvatskog trolista]] * [[Red hrvatskog pletera]] === Medalje === * Ljeto-95 * Bljesak * Oluja === Nagrade === * 2004.: nagrada [[nagrada Bili smo prvi kad je trebalo|"Bili smo prvi kad je trebalo"]],<ref>[http://www.ubiudr.hr/priznanja/nagrada_najknjiga.htm UBIUDR Podravka: Da se ne zaboravi!]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 19. siječnja 2013.</ref> za knjigu ''Hrvatska i veliko ratište'' * 2015.: nagrada "Bili smo prvi kad je trebalo", za knjigu ''Admiralovi zapisi ili O pobjedi i ljubavi'' == Literatura == * ''Hrvatska i veliko ratište: međunarodne igre na prostoru zvanom bivša Jugoslavija'', Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-96313-0-0}}, bilješka o piscu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} *[https://web.archive.org/web/20160310014619/http://www.nsf-journal.hr/issues/zbornik_s1/domazet.htm Preoblikovanje JNA u srpsku imperijalnu silu] *[https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Domazet_%20Klonovi_%20nastupaju.pdf Davor Domazet-Lošo: Klonovi nastupaju] *[https://www.hercegbosna.org/STARO/download-hr/Domazet_%20svjedocenje%20_HAG2-H1.pdf Davor Domazet-Lošo: Svjedočenje u Haagu o naravi rata u RH i BH] {{NGS OSRH}} {{GLAVNIRASPORED:Domazet-Lošo, Davor}} [[Kategorija:Admirali Hrvatske ratne mornarice]] [[Kategorija:Načelnici Glavnog stožera OS RH]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]] [[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u ratu u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Životopisi, Sinj]] [[Kategorija:Admirali]] 6gwlu41jljsnyc8cmk7esoag3tyrn0o 0 13665 6436480 6435693 2022-08-02T16:27:19Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Bleiburg zarobljenici.jpg|mini|300px|Zarobljenici na raskrižju [[Völkermarkt]]–[[Dravograd]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Unterdrauburg''), [[1945.]]]] {{Posljedice Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji}} '''Bleiburška tragedija''' i '''Križni put''' (vidi [[Bleiburška tragedija#Terminologija|terminologiju]]) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski [[Saveznici|Savezničkim]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanskim]] postrojbama u blizini [[Koruška (austrijska savezna država)|koruškog]] gradića [[Bleiburg (grad)|Bleiburga]] u današnjoj [[Austrija|Austriji]], neposredno [[Dan pobjede (9. svibnja)|nakon završetka]] [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Pripadnici poraženih vojski su nakon neuspješnih pregovora s britanskim i partizanskim zapovjednicima bezuvjetno položili oružje na Bleiburškom polju [[15. svibnja]] [[1945.]] nakon čega su od Britanaca, zajedno s većim brojem civila koji su im bili u pratnji, izručeni jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], tada već združenim u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Nakon predaje uslijedio je prisilni povratak zarobljenika u Jugoslaviju tijekom kojeg je dio zarobljenika ubijen na području današnje Slovenije u masovnim pogubljenjima koja su proveli partizani, dio je ubijen ili je umro od iznemoglosti tijekom dugih [[Marševi smrti|marševa smrti]], a dio je umro kasnije u radnim logorima od raznih bolesti i loših uvjeta života. Takvo postupanje partizana prema ratnim zarobljenicima predstavlja najveći [[ratni zločin]] u razdoblju neposredno nakon rata, a često se opravdava osvetničkim, ali i političkim motivima koje su partizani pod zapovjedništvom [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] imali. Početkom svibnja 1945. [[Sile Osovine|Osovinski]] hrvatski i manjim dijelom [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorski vojnici]] sastavljeni od četničkih postrojbi pod zapovjedništvom NDH, uz tisuće pripadnika slovenskih Belogardejaca i ruskih Kozaka u sklopu XV SS kozačkog konjaničkog korpusa koji je bio stacioniran na području ondašnje Jugoslavije još od 1943, zajedno s velikim brojem civila povlačili su se pred napredovanjem [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] i Bugarske carske vojske<ref>{{Citiranje weba |last=Haidar Diab |first=Hassan |date=2016-05-13 |title=Vojna Povijest, "Ja sam na slici, s dekom preko ramena..." |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/najpoznatija-slika-s-kriznog-puta-prema-bleiburgu-1083133 |url-status=live |accessdate=2021-05-15}}</ref> te su doprli do teritorija Austrije koji je već tada bio pod okupacijom britanskih i američkih snaga kojima su se naumili predati. Suprotno njihovim očekivanjima, Britanske snage su im zapriječile put i naložile predaju u ruke jugoslavenskih partizana što su na kraju poraženi vojnici u bezizlaznoj situaciji i prihvatili te su [[15. svibnja]] [[1945.]] položili oružje na Bleiburškom polju. Prema službenim izvorima u završnim operacijama rata zarobljeno je ukupno preko 340.000 vojnika sila osovine, od čega su oko 120.000 vojnika bili pripadnici kvislinških vojski s teritorija bivše Jugoslavije (ustaše i domobrani iz NDH, četnici s teritorija današnje Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine te slovenski belogardejci).<ref name=":2">Martina Grahek Ravančić, op. cit., str. 863</ref> Nakon zarobljavanja kod Bleiburga, snage [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] su zarobljene vojnike i civile s Bleiburga povukle dublje na područje pod svojom kontrolom, te su veliki broj tih ljudi pobili u masovnim zločinima [[Pokolj u Teznom|kod Teznog]], u [[Barbarin rov|Barbarinu rovu]], [[Pokolj na Kočevskom Rogu|na Kočevskom Rogu]], [[Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi|Maceljskoj šumi]], te na mnogo drugih manjih stratišta diljem bivše Jugoslavije tijekom marševa smrti koji su uslijedili nakon predaje partizanskim snagama. Točan broj ubijenih u događanjima prije i nakon predaje na Bleiburškom polju ni do danas nije precizno utvrđen. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] nakon rata, pa sve do raspada Jugoslavije, javno se nije govorilo o nikakvim masovnim ubojstvima i drugim zločinima koje su u Drugom svjetskom ratu počinile snage pod kontrolom komunista. Takve teme su bile tabu, a o njima se nije pisalo niti ih se istraživalo sve do trenutka raspada Jugoslavije. Najpouzdanije procjene broja žrtava, zbog neprovođenja sveobuhvatnih [[Forenzika|forenzičkih]] istraživanja, smatraju se one napravljene na osnovu demografskih istraživanja. Prema istraživanjima demografa Vladimira Žerjavića koja su provedena i objavljena 1990., nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, a čije se procjene do boljeg utvrđivanja pojedinosti o gubilištima uzimaju kao najvjerodostojnije, ukupan broj žrtava u događajima prije i nakon predaje na Bleiburgu kreće se oko 70.000 pobijenih vojnika i civila svih narodnosti.<ref name=":3">{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |year=2001 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, Calif. |pages=765 |oclc=45820953}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |year=2012 |title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators |url=https://hrcak.srce.hr/103223?lang=hr |journal=Review of Croatian history |language=en |volume=VIII |issue=1 |pages=77–121 |issn=1845-4380}}</ref> Od ukupnog broja, prema Žerjaviću, 11.600 osoba su izgubile živote prije službene predaje.<ref>{{Cite journal |last=Grahek Ravančić |first=Martina |year=2006 |title=CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN "DEATH MARCHES" |url=https://hrcak.srce.hr/14381 |journal=Review of Croatian History |language=en |volume=II |issue=1 |pages=27–46 |issn=1845-4380}}</ref> U radu objavljenom 1992. Žerjavić je procijenio kako ukupan broj žrtava uključuje između 45.000 i 55.000 Hrvata i Bošnjaka, 8.000 do 10.000 Slovenaca te oko 2.000 Srba i Crnogoraca. Žerjavić 1995. iznosi još preciznije procjene i navodi kako je 45.000 Hrvata i 4.000 Bošnjaka živote izgubilo u blizini Bleiburga ili tijekom marševa smrti koji su uslijedili nakon predaje.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1995 |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638?lang=en |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=27 |issue=3 |pages=557 |issn=0590-9597}}</ref> Druge procjene kreću se u rasponu od 50.000 pa čak do 250.000 pobijenih (pretežno iz izvora bliskim hrvatskoj emigraciji, tradicionalno sklonom NDH režimu), a brojne rasprave o razmjerima Bleiburške tragedije mjerene u ljudskim životima traju i danas. == Terminologija == Za stradanja zarobljenih vojnika koji su se predali na Bleiburškom polju ili su se predali ili bili zarobljeni drugdje u području današnje [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruške]], [[Slovenija|Slovenije]] i općenito na granici s [[Austrija|Austrijom]], gdje su bili zaustavljeni od savezničke [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojske, koriste se mnogi nazivi. Osim naziva ''Bleiburška tragedija'', u Hrvatskoj se koriste još i nazivi ''Križni put,'' ''Bleiburški pokolj'', ''Bleiburški masakr'', ''Zločin u Bleiburgu'', ''Slučaj Bleiburg'' ili jednostavno ''Bleiburg''. Kritičari prigovaraju korištenju takvih naziva jer povijesni izvori ne pokazuju da je na samom Bleiburškom polju bilo masovnih likvidacija. ''[[Križni put (1945.)|Križni put]]'' je također naziv za marševe smrti koji su uslijedili nakon predaje poražene vojske NDH na Bleiburgu. U literaturi na engleskom jeziku koristi se često termin "Bleiburg repatriations" ("Bleiburške [[Repatrijacija|repatrijacije]]"), koji najčešće uključuje dio događaja koji je ključan za ulogu britanskih snaga i zapovjedništava, a manje se bavi onim što je nakon predaje vojnika na Bleiburgu uslijedilo.<ref>{{Citiranje weba |title=20 Forgotten Atrocities Committed by the Allies During World War II |url=https://historycollection.com/20-forgotten-atrocities-committed-by-the-allies-during-world-war-ii/ |url-status=live |archivedate=2018-10-20}}</ref> U Sloveniji se događaji iz svibnja 1945. nazivaju Vetrinjska tragedija, po slovenskom nazivu za austrijski gradić [[Viktring]] gdje je bio smješten jedan od zarobljeničkih logora pod upravom savezničkih snaga. == Povijesne okolnosti == === Sporazum iz Jalte === Na [[Konferencija u Jalti|Konferenciji u Jalti]] na sovjetskom poluotoku [[Krim]]u, 4. veljače 1945. sastali su se [[Staljin]], [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelt]] i [[Churchill]] - vođe najvećih savezničkih država antihitlerovske koalicije. Trebalo se dogovoriti o završetku rata i novoj karti poslijeratnog svijeta. Osim o sudbini [[Njemačka|Njemačke]] i odluci da se svi raseljeni ljudi podrijetlom iz [[SSSR]]-a moraju vratiti kući - uključujući tu i one koji su se tijekom rata borili protiv SSSR-a. O stanovnicima područja Jugoslavije koji su se borili na strani sila Osovine nije se u Jalti ništa odlučilo, pa je u primjenu dolazila Ženevska konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima iz 1929. god., koje su propisivale da ratne zarobljenika valja zaštititi "od djela nasilja", te prema kojima povratak zarobljenika u zemlju iz koje su došli predstavlja pravo zarobljenika, a ne njegovu obvezu.<ref>{{Citiranje weba |last=Grahek Ravančić |first=Martina |title=CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN "DEATH MARCHES", Review of Croatian history, Vol. II No. 1, 2006. |url=https://hrcak.srce.hr/14381 |url-status=live |accessdate=2021-05-18}}</ref> Staljin i Churchill su se u pogledu Jugoslavije bili dogovorili da na tom prostoru utjecaj zapada i istoka bude pola-pola, tj. o nastavku procesa dogovaranja između jugoslavenskih komunista i građanskih snaga koji je bio označen [[Sporazumi Tito-Šubašić|Sporazumima Tito-Šubašić]] iz 1944. godine. Međutim su Tito i Staljin vodili računa, kako da onemoguće obnovu starog poretka u Jugoslaviji i uspostave ondje komunističku vladavinu.<ref>[http://www.yugopapir.com/2017/11/29-xi-1945-proglasena-fnrj-tito-odoleo.html 29. XI. 1945. god. proglašena FNRJ: Tito odoleo pritiscima Čerčila i Staljina da prihvati povratak Kralja], Ive Mihovilović, Yugopapir, izvorno objavljeno u "Startu", 1975.</ref> === Susret nadirućih savezničkih snaga u Austriji === Početkom travnja [[1945.]] savezničke armije započele su svoj konačan masovni napad na njemačke položaje u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Feldmaršal [[Harold Alexander]], vrhovni saveznički zapovjednik na Sredozemlju hrabrio je svoje armije riječima: "…potreban je samo jedan snažan udarac da ih (Nijemce) se izbriše zauvijek. Došao je tren da krenemo u posljednju bitku koja će dokrajčiti rat u Europi…". Taj snažan udarac započeo je [[9. travnja]], kada je Osma armija [[Richard McCeery|generala Richarda McCeerya]] strahovito bombardirala utvrđene položaje njemačke Desete armije, čije je desno krilo dodirivalo [[Jadran]]. General von Vietinghoff potpisao je [[29. travnja]] predaju svih snaga pod svojim zapovjedništvom, a taj je sporazum stupio na snagu 2. svibnja. Nakon predaje poražena vojska bježi prema [[Austrija|Austriji]]. Istodobno napreduju prema [[Beč]]u i Sovjetske snage. Situaciju dodatno komplicira [[Tito]] koji je već ušao u austrijsku pokrajinu [[Koruška (Austrija)|Korušku]]. Sa zapada dolazi u taj dio Austrije britanska Osma armija na čijem se čelu nalazio general Sir Richard McCreery. Osma armija bila je sastavljena od dva korpusa: Trinaesti korpus bio je u blizini Titove vojske, a Peti korpus, na čelu s generalom Charlesom Keightleyem, okupirao je južnu Austriju preko jugoslavenske granice na sjeveru. === Masovni bijeg s istoka Europe === U taj se kraj sljevalo mnoštvo njemačke vojske i [[Folksdojčer]]a izbjeglih s istoka Europe, ali i vojne formacije njemačke vojske sastavljene od pripadnika drugih naroda, te pripadnika vojnih formacija s područja istoka i jugoistoka Europe koje su se borile na njemačkoj strani. Svi su oni - uz borbe s vojnim formacijama koje su ih progonile - bježali pred [[Rusi]]ma i jugoslavenskim komunistima, te su jedinu nadu u spas vidjeli u predaji [[Britanci]]ma i [[Amerikanci]]ma. == Završne ratne operacije u Jugoslaviji == [[Datoteka:1945-05-01GerWW2BattlefrontAtlas.jpg|mini|Situacija u Europi 1. svibnja 1945. Pravci nadiranja savezničkih vojski je {{colorbox|#9A0000}}{{colorbox|#D49D96}} crvene, a ostatak teritorija pod kontrolom sila osovine je {{colorbox|#FBFBF9}} bijele boje.]] Uključivanje pješadijskih snaga Crvene armije u [[Beogradska ofenziva|Beogradsku ofenzivu]] kao i logistička podrška zapadnih saveznika dovele su do pojačanja partizaniskih ofenzivnih akcija. Do kraja 1944., uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]], partizani su preuzeli kontrolu na području Srbije, sjeverne Makedonije, Crne Gore i Dalmacije.<ref name=":4">{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |date=2005-12-30 |title=PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE) |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=27515 |journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu |language=hr |volume=32 |issue=1 |pages=121-122 |issn=0582-673X}}</ref> Njemačke snage, zajedno s [[Nedićeva Srbija|Nedićevcima]], pripadnicima srpskih kvislinških snaga odanih njemačkom okupatoru, povlačile su se iz Srbije.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |date=2002-10 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1 |pages=128 |language=en}}</ref> [[Wehrmacht|Wermacht]] i vojska NDH uspostavili su front u Srijemu kako bi omogućili povlačenje Grupe E njemačke vojske s Balkana. Nakon što su preuzeli kontrolu u Srbiji, partizani su počinili masovna ubojstva ratnih zarobljenika i civila etničkih Nijemaca - Folksdojčera.<ref name=":5">{{Citiranje knjige |last=Rulitz |first=Florian |url=https://muse.jhu.edu/book/44799 |title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945 |last2=Niedermayer |first2=Andreas |last3=Gottfried |first3=Paul |year=2015 |publisher=Cornell University Press |isbn=978-1-60909-177-4 |location=Ithaca |pages=122}}</ref> Komunističko vodstvo usvojilo je političku odluku o [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|progonu iz zemlje]] njemačke etničke manjine koju su smatrali suodgovornom za nacističke zločine, kao i odluku o konfiskaciji njihove cjelokupne imovine.<ref>{{Citiranje knjige |url=https://www.worldcat.org/oclc/449538172 |title=Crimes committed by totalitarian regimes : reports and proceedings of the 8 April European Public Hearing on Crimes Committed by Totalitarian Regimes |year=2008 |publisher=Slovenian Presidency of the Council of the European Union |others=Peter Jambrek |isbn=978-961-238-977-2 |location=Ljubljana |pages=146-147 |oclc=449538172}}</ref> Zbog toga je Njemačka pokušala provesti evakuaciju ukupnog njemačkog stanovništva iz Jugoslavije u [[Treći Reich|Reich]], ali krajem 1944. bilo je još uvijek oko 150.000 Nijemaca u [[Vojvodina|Vojvodini]] koju su kontrolirali partizani. Do svibnja 1945. većina njih je internirana u preko 40 koncentracijskih logora u regiji u kojima je umrlo oko 46.000 ljudi.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Portmann |first=Michael |year=2004 |title=Communist Retaliation and Persecution on Yugoslav Territory During and After World War II (1943-1950) |url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=212765 |journal=Tokovi istorije |language=English |issue=1-2 |pages=63-64 |issn=0354-6497}}</ref> U svibnju 1944. Tito osniva obavještajnu službu koju naziva [[OZNA|Odjeljenje za zaštitu naroda]] (OZN ili OZNA) koju je ustrojio po uzoru na sovjetski [[NKVD]]. OZNA je bila vojna obavještajna služba i politički motivirana tajna policija Komunističke partije. U kolovozu 1944. utemeljio je i vojnu postrojbu naziva [[Korpus narodne obrane Jugoslavije]] (KNOJ) čija je izričita zadaća bila sigurnost i zaštita na oslobođenim teritorijima tj. "likvidacija četničkih, ustaških, bjelogardejskih i drugih antinarodnih bandi…obezbeđenje centralnih organa vlasti…Čišćenje tek oslobođenog teritorija".<ref>{{Citiranje časopisa |date=1998-12 |title=IFLA Journal Vol. 24 (1998) No. 4, 213 - 281, July 1998 |url=http://dx.doi.org/10.1177/034003529802400401 |journal=IFLA Journal |volume=24 |issue=4 |pages=216–216 |doi=10.1177/034003529802400401 |issn=0340-0352}}</ref> Kako je snaga partizana, koji su narodu pružali alternativu i za koje se činilo da rade više u nacionalnom interesu Hrvata, jačala i kako je raslo nezadovoljstvo s ustaškim i nacističkim vlastima, NDH je imala velike probleme prilikom mobilizacije dodatnih vojnih snaga.<ref name=":3" /> Kada je u kolovozu 1944 u NDH propao pokušaj državnog prevrata, poznat pod imenom [[Urota Lorković-Vokić]], svi urotnici su uhićeni i pogubljeni. Njihovi vođe zagovarali su prelazak NDH na stranu Saveznika. Takva događanja dodatno su demoralizirala vojsku NDH, a kako se rat nastavljao stopa dezertiranja je porasla, posebno među [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranima]], pripadnicima regularne vojske NDH.<ref name=":5" /> 30. kolovoza 1944. Tito je ponudio amnestiju hrvatskim i [[Slovensko domobranstvo|slovenskim domobranima]] kao i četnicima, ako dezertiraju i priključe se partizanima do 15. rujna 1944. Nakon 15. rujna, svima koji se nisu priključili partizanima "sudit će narod". Na dan isteka ponude za amnestijom Tito je naredio podređenima da nastave primati kasne prebjege.<ref name=":6">{{Citiranje knjige |last=Hoare |first=Marko Attila |title=The Bosnian Muslims in the Second World War |publisher=Hurst |year=2013 |isbn=9781849042413 |pages=245-246}}</ref> Slični pozivi ponavljani su i nakon isteka krajnjeg roka prvog ultimatuma iako su poznati i slučajevi ubojstva hrvatskih domobrana i nakon što su prebjegli partizanima.<ref>{{Citiranje knjige |last=Dizdar |first=Zdravko |url=http://dx.doi.org/10.31953/sz |title=Senjski zbornik, "Prilog istraživanju problema Bleiburga i križnih putova (u povodu 60. obljetnice)" |publisher=Senjsko muzejsko drustvo |year=2005 |pages=121 |issn=0582-673X}}</ref> Samo dan prije isteka roka Kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar II Karađorđević]] pozvao je četnike da se stave pod zapovjedništvo partizana nakon čega se veliki broj četnika doista priključio partizanima.<ref name=":6" /> U studenom 1944. provedena je reorganizacija vojske NDH kada su pod imenom [[Hrvatske oružane snage]] ustaše i domobrani objedinjeni u jedinstvnu vojsku.<ref>{{Citiranje knjige |last=Thomas, Mikulan, Pavelić |title=Axis Forces in Yugoslavia 1941–45 |publisher=Men-at-Arms |year=1995 |isbn=9781855324732 |pages=30}}</ref> Pavelić je 13. sječnja 1945. naredio spajanje [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskih domobrana]] i [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] i time stvorio jedinstvenu vojsku koja je brojala 280.000 ljudi. Do tada su partizani zarobljene domobrane obično redovito ismijavali, ponižavali i nakon toga puštali kućama ako se nisu htjeli priključiti revoluciji, ali to se preko noći promijenilo pa je njihovo zarobljavanje od početka 1945. značilo gotovo sigurnu smrt.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Vuletić |first=Dominik |year=2007 |title="Kaznenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina" |url=https://hrcak.srce.hr/33854 |journal=IFLA Journal |volume=41 |issue=85 |pages=136,140}}</ref> I neki četnici, kao oni iz [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] pod zapovjedništvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], nastavili su surađivati sa snagama Osovine.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |publisher=Stanford University Press |year=1975 |isbn=978-0-8047-0857-9 |location=San Francisco |pages=428}}</ref> Đujićeve postrojbe borile su se rame uz rame s njemačkom vojskom i ustašama krajem 1944 u [[Bitka za Knin|Bitci za Knin]] protiv partizanskog [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinskog korpusa]]. Bitka je završila pobjedom partizana, a Dinarska četnička divizija počela se povlačiti u smjeru Slovenije.<ref name=":7">{{Citiranje časopisa |last=Sobolevski |first=Mihael |date=2004-12-30 |title=PLJAČKA I TEROR DINARSKE ČETNIČKE DIVIZIJE NA PODRUČJU OPĆINE KRIVI PUT 28. I 29. PROSINCA 1944. |url=https://hrcak.srce.hr/17821 |journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu |language=hr |volume=31 |issue=1 |pages=101–105 |issn=0582-673X}}</ref> Pavelić je osobno izdao naređenje o slobodnom prolasku te zloglasne četničke divizije kroz teritorij pod kontrolom NDH i dao im je precizne naredbe o smjeru kretanja. Kako je predviđeni smjer kretanja prolazio kroz teritorij pod partizanskom kontrolom, a i zbog toga što Đujić nije vjerovao Paveliću zbog ranijih slučaja ubojstva četnika koji su prolazili kroz NDH od strane ustaša, Đujić se povlačio alternativnom rutom u dogovoru s lokalnim zapovjednicima Wermachta.<ref name=":7" /> Do početka 1945. partizanski odredi su se već ujedinili u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku narodnu armiju]] čijih je 800.000 boraca bilo organizirano u pet korpusa. Njihovo djelovanje bilo je usmjereno na proganjanje ostataka poražene Njemačke i vojske NDH.<ref>[[Bleiburg repatriations#Thomas-1995|Thomas, 1995]], p. 32</ref><ref>[[Bleiburg repatriations#Jancar-Webster-1989|Jancar-Webster, 1989]], p. 46</ref> U ožujku 1945. 4. korpus JNA napredovao je kroz Liku, Primorje i Kvarner. Najveći dio Bosne i Hercegovine bio je u partizanskim rukama još od kraja travnja. 12. travnja 1945. napravljen je proboj na Srijemskom frontu što je ubrzalo povlačenje njemačke vojske koja se povlačila s Balkana još od listopada 1944.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&redir_esc=y |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |date=2002-10 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1 |pages=752 |language=en}}</ref> pa su 1. i 3. korpus JNA počeli napredovati kroz Slavoniju prema zapadu. Pod kontrolom vlasti NDH bio je još samo sjeveroistočni dio Hrvatske s glavnim gradom Zagrebom.<ref name=":4" /> U Zagreb su se slijevale brojne izbjeglice iz svih krajeva NDH koja je bila u raspadu, dok su nadirući Partizani provodili osvetu nad zarobljenim pripadnicima HOS-a, kao i nad tisućama civila za koje su sumnjali da bi im mogli biti politički protivnici.<ref name=":4" /> U toj situaciji, poput pripadnika drugih vojski osovine, ni ustaše se nisu namjeravale predati Crvenoj armiji, ali ni jugoslavenskim partizanima - za pripadnike [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] i njima sklone civile, predaja zapadnim saveznicima je bila zadnja nada za spas.<ref>[https://ika.hkm.hr/novosti/komemoracija-uz-otkrivanje-spomen-obiljezja-jakljan-1945/ “Komemoracija uz otkrivanje spomen-obilježja "Jakljan 1945."“], IKA 25. svibnja 2014..</ref> == Povlačenje poraženih vojski Osovine prema Austriji == Kolaps Srijemskog fronta u travnju 1945. ubrzao je povlačenje njemačke vojske pred nadirućim snagama NOVJ i Crvene armije. Iz straha od odmazde ni ustaše se nisu njima željeli predati, već su kroz Sloveniju pokušali doprijeti do Slovensko-Austrijske granice kako bi se predali Britanskim snagama koje su napredovale sjeverno od Italije. Vlasti NDH planirale su, organizirale i provele masovni zbijeg naroda iako za to nije bilo strateških razloga niti je uopće postojalo ciljno odredište koje je bilo u stanju primiti toliki broj izbjeglica. Odluka Vlade NDH o povlačenju je donesena 3. svibnja. Pojedinci iz vrha NDH, ali i slovenski kvislinzi, vjerovali su kako će zapadni Saveznici prihvatiti vojsku u bijegu kako bi im pomogla u borbi protiv komunista i podržati ih u ponovnom osvajanju vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji. Slovenski biskup Gregorij Rožman molio je Saveznike da okupiraju Sloveniju kako bi spriječili komuniste da preuzmu vlast u državi. Vodstvo NDH 6. svibnja ukinulo je rasne zakone i poslalo Saveznicima zahtjeve za suradnjom, ali ti pokušaji prelaska na pobjedničku stranu nisu urodili plodom. Iako je moguće kako je vodstvo NDH organiziralo zbijeg civila kako bi potkrijepilo njihove tvrdnje da partizani ubijaju nevine civile, sam broj civila koji se priključio zbijegu je usporio povlačenje i onemogućio samu predaju vojske Saveznicima. Većina civila prema izvještajima iz tog vremena su ili imali antikomunistički svjetonazor ili su se pribojavali komunističke osvete. Neki povjesničari smatraju da je veliki broj civila uključen u operaciju povlačenja kako bi se formirao ljudski živi štit koji bi omogućio usporavanje jugoslavenskog napredovanja i izvlačenje državnog vrha na vrijeme. Vlada NDH pobjegla je iz Zagreba 6. svibnja 1945. i došla nadomak Klagenfurta u Austriji 7 svibnja. Pavelić je s vojnim vrhom napustio Zaprešić 7. svibnja u večernjim satima s namjerom da se pridruži ostatku vrha NDH u Austriji. Većina vojnog vrha NDH uspjela je pobjeći prvo u Zapadnu Europu pa onda u Latinsku Ameriku dok su partizani uspjeli zarobiti samo jedan mali dio viših časnika vojske NDH. == Predaja na Bleiburškom polju == Sjedište brigadira Scotta, zapovjednika britanske 38. pješačke brigade, bilo je tada u Bleiburškom zamku, smještenom na brijegu koji dominira cijelim gradićem Bleiburgom. Bliže gradića nalazi se prostrano otvoreno polje omeđeno niskim [[Šuma|šumovitim]] [[Brdo|brežuljcima]]. Prema tom polju prilazilo je mnoštvo ljudi, njih sad znatno više od sto tisuća. Većinu tih ljudi činile su hrvatske trupe i civili, koji su kod [[Dravograd]]a prešli granicu u nadi da će moći nastaviti dalje na zapad, do [[Klagenfurt]]a. No, sad su im se na tom putu ispriječile trupe brigadira Scotta, dok su se brojčano jake skupine [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[Partizani|partizana]] raspršile po šumama i zauzele prijeteće, iako još ne i aktivne borbene položaje. Hrvatske su trupe bile naoružane, a britanski stav je bio nepoznat. Brigadir Scott je zatražio daljnje upute: »…Tražimo da Osma armija hitno odluči hoćemo li prihvatiti predaju tih snaga ili ćemo zahtijevati njihov povratak u Jugoslaviju…» Scott ubrzo dobiva odgovor i na temelju njega izdaje naredbu za izručenje “[[Jugoslaveni|Jugoslavena]]“.<ref name="pos"> [http://poskok.info/wp/?p=50075 Poskok.info - Put za Bleiburg]</ref> Skupina viših hrvatskih generala krenula je u pratnji [[Britanci|Britanaca]] na sastanak sa Scottom u Bleiburški dvorac. Scott je u [[Dvorac|dvorcu]] primio i vođu partizanskih gonitelja, komesara Milana Bastu («odlučnog mladića u ranim dvadesetim godinama željnog borbe s loše naoružanim i demoraliziranim Hrvatima» - prisjećao se Scott). Scott je uspio nagovoriti Bastu kako je najprihvatljivije da uvjeri [[Hrvati|Hrvate]] neka odlože [[oružje]] i dobrovoljno se predaju. Sljedeći je razgovor Scott vodio s hrvatskim zapovjednikom, [[general]]om [[Ivo Herenčić|Herenčićem]], kojeg su Scott i Basta uspjeli prisiliti da prihvati bezuvjetnu predaju (u kojoj vojnici kojima zapovijeda Herenčić ipak dobivaju status ratnih zarobljenika, koje se ne smije mučiti ni ubijati), premda su Britanci sumnjali da će se sve riješiti pravedno kako je i obećano.<ref name="pos" />Basta je pregovore zaključio ovim riječima: »Zahtijevamo bezuvjetnu predaju cijele vojske za jedan sat. Ako prihvatite, žene i djeca mogu se vratiti svojim kućama. Vojnici i časnici ostat će ratni zarobljenici, te ćemo ih povesti u [[Maribor]] gdje će im se suditi. Ako ne prihvatite uvjete za petnaest minuta, započeti će opći napad i vi se nećete imati pravo pozivati na međunarodne konvencije Crvenog križa.» Bitno je napomenuti kako su se pregovori u Bleiburškom dvorcu odvijali samo usmeno. Nije vođen nikakav zapisnik niti je potpisan bilo kakav dokument. General Basta uvjerava brigadira Scotta da će se sa svima koji se vrate u [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Jugoslaviju]] postupati ljudski i da se Hrvati nemaju čega bojati.<ref name="#1">[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/tolstoy.htm#bp "Blajburški Pokolj"], Nikolaj Tolstoj, izlaganje na Međunarodnom znanstvenom skupu "Jugoistočna Europa 1918.- 1995., Hrvatska Matica iseljenika i Hrvatski informativni centar (urednik Aleksander Ravlić), Zagreb 1998.</ref> Makar se Herenčiću ta objava ultimatuma činila ciničnom prijevarom, ocijenivši da nema izbora, Herenčić je kapitulirao. Herenčić naređuje svojim trupama da bace oružje; sam uspijeva pobjeći dublje u Austriju, i potom u Italiju.<ref>{{Citiranje weba |last=Hrastović |first=Ivica |title=.Ante Moškov-Uloga u stvaranju i propasti NDH, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 31 No. 1, 1999 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=310299 |url-status=live |accessdate=2021-05-15}}</ref> Nakon predaje, vojnici i [[civili]] vraćeni su na područje Jugoslavije. Druge grupe [[Hrvatske oružane snage|HOS]]-a, slovenskih domobrana, te srpskih i crnogorskih četnika predavale su se na području [[Koruška (Austrija)|Koruške]] tijekom prethodnih dana, a neke manje grupe i nakon 15. svibnja. [[Jugoslavenska armija]] je bila prisutna na području austrijske pokrajine Koruške do 24. svibnja. Mnogi zarobljeni Hrvati, Slovenci, Crnogorci i Srbi, koji su se prethodnih dana bili predali Britancima ili Amerikancima, bili su smješteni u zarobljeničkim logorima u Koruškoj ili u Italiji; većina njih predana je Jugoslaviji, tj. komunističkoj vlasti. == Obračun s vojnicima koji su odbili predaju == Franci Strle, slovenski partizan, novinar te viđeniji slovenski autor knjiga partizanske tematike u desetljećima komunističke vladavine, opisuje događaje na Bleiburgu u svojoj knjizi "Veliko finale u Koruškoj" iz 1977. god. Među ostalim, Strle prenosi opis događaja u kojem dio opkoljene vojske, pripadnika snaga Osovine, koji su se u velikoj masi nalazili ispod brežuljaka koje su zaposjeli partizani, nisu u roku od 20 minuta koji su im ostavili Britanci istaknuli bijele zastave. Na njih je prema iskazima u Strleovoj knjizi otvorena vatra iz mitraljeza vatra u trajanju od 15 do 20 minuta. Podatke o broju žrtava tog masakra Strle ne iznosi.<ref name="#2">[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62389 Razmišljanja o broju pogubljenih i stradalih na Bleiburgu i križnom putu], Martina Grahek Ravančić, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3 Prosinac 2008., str. 856-857</ref> U knjizi Strle prenosi sadržaj intervja kojega je u pripremi knjige napravio (i o tome 1974. god. sačinio magnetofonski zapis) s generalom [[JNA]] Mićom Došenovićem, koji je u svibnju 1945. bio načelnik štaba 14. (slovenske) udarne divizije JA, čiji se jedan bataljun našao na Bleiburgu ("odbor 14. udarne divizije" je pokrovitelj objavljivanja te Strletove knjige iz 1977. god.): "''Na pitanje može li se pucanje na ustašku kolonu shvatiti kao topničku pripravu, kako se navodi u knjizi 'Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944. do 1945.' nasmijao se podrugljivo. 'Bože sačuvaj!', žestoko je rekao. 'Nikakve topničke priprave nije bilo, nikakve. Taj masakr, da ga tako nazovem, učinili su [[Laka strojnica|puškomitraljezi]] šarci. Naglašavam da smo imali idealne položaje i malu udaljenost, a pred sobom gomilu. To nije bio borbeni raspored, to je bila gomila zbijenog ljudstva na cesti i blizu cesti, vozilo do vozila i čovjek do čovjeka ...''" Partizan Jože Petrovčić (kurir u štabu 14. divizije, koji se vozio uz časnike JA koji su sudjelovali u pregovorima i naredili otvaranje vatre na "neprijatelja") također govori o mitraljeskoj vatri koja je otvorena jer nisu sve postrojbe na Bleiburškom polju bile izvjesile bijele zastave točno u od Britanaca zakazanom (kratkom, 20 minuta) vremenu, i iznosi da se "ustaše" nisu uopće branili. Mitraljeska vatra da je trajala čitavih petnaest do dvadeset minuta, nakon čega je glavnina "ustaša" istaknula bijele zastave i predala se.<ref>[http://www.znaci.net/00003/7xx.php?broj=354&bk=795 "Veliki finale na Koroškem"], Franci Strle, Ljubljana 1977. (na slovenskom jeziku), str. 354 - 355 </ref> Podatak o broju pobijenih u mitraljeskom masakru, F. Strle nije uspio pribaviti. == Križni put == Masovne likvidacije izvršene su kod [[Maribor]]a, [[Celje|Celja]], [[Kočevje|Kočevja]] i drugdje u [[Slovenija|Sloveniji]], a u Hrvatskoj u okolici [[Krapina|Krapine]], [[Samobor]]a, [[Karlovac|Karlovca]], [[Sisak|Siska]], [[Bjelovar]]a i drugdje. Znatan broj ljudi pomro je od iscrpljenosti i zaraznih bolesti u raznim logorima koje su osnovale komunističke vlasti. Masovno stradanje trajalo je od svibnja do kolovoza 1945. godine. Opća amnestija proglašena je 3. kolovoza 1945., ali je ubijanja (iako u manjem obimu) bilo i kasnije. Postoje vrlo različite procjene broja ubijenih tako da na primjer [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] navodi brojeve od 45.000 do 200.000;<ref>[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], sv. 6, 2004.</ref> Hrvatski obiteljski leksikon od istog izdavača iz 2005. godine govori o nekoliko desetaka tisuća ubijenih.<ref>[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20879 Križni put]</ref> Najvjerojatniji broj Hrvata koje su pobile snage Jugoslavenske armije, prema stanju istraživanja 2007., je oko 60.000; daljnjih oko 20.000 je iz redova pripadnika drugih naroda - prvenstveno Slovenaca, Srba i Nijemaca.<ref name="#2"/> == Odgovornost Josipa Broza Tita == Pitanje odgovornosti Josipa Broza Tita - koji je u vrijeme ovih zločina držao čvrstu kontrolu nad svim vojnim snagama koje su izvršile pokolje - ostaje do danas kontroverzno pitanje u javnom mnijenju: naposljetku do danas (2014. god.) središnji trgovi i najznačajnije ulice u mnogim hrvatskim gradovima nose njegovo ime. Kako su tijekom jugoslavenske komunističke vladavine općenito skrivani dokazi o Bleiburgu i pokoljima koji su nakon njega uslijedili, tako tadašnja historiografija baš ništa nije rekla niti o ulozi Josipa Broza Tita u uspostavi brojnih stratišta za na Bleiburgu i drugim obližnjim mjestima zarobljene vojnike poraženih vojski i civile koji su ih slijedili na putu prema zapadu: naprosto jugoslavenski historičari uopće nisu spominjali bilo koji zločin kojega su tijekom rata i u poraću skrivili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenska armija]] ili bilo koja organizacija jugoslavenske vlasti. U [[Propaganda|propagandi]] jugoslavenskog režima, prikazivalo se da je on nastao na moralno besprijekoran način, i da njegovo djelovanje nije okaljano baš nikakvim moralnim negativnostima. Neki od autora skloni J. B. Titu priznaju danas zločine, ali nalaze "dobre razloge" da se pristupi masovnom ubijanju: naime da je postojala "opasnost" da vojne snage NDH prijeđu na stranu zapadnih saveznika, čime bi bila ugrožena obnova Jugoslavije i uspostava komunističke vladavine.<ref>[http://regionalexpress.hr/site/more/to-se-dogodilo-na-bleiburgu/ "Što se zapravo dogodilo na Bleiburgu"], Drago Pilsel, (članak sadrži cjeloviti tekst Drage Ivina "Što se zapravo dogodilo na Bleiburgu" iz 2007.), "Regional Express" 18.4.2012.</ref> Vladimir Geiger u više znanstvenih radova ukazuje na Josipa Broza Tita kao naredbodavca zločina.<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=167311&lang=en "Vladimir GEIGER, Josip Broz Tito i ratni zločini: Bleiburg – Folksdojčeri"] (prikaz knjige), Ana Jura, Časopis za suvremenu povijest, Vol.45 No.3, 2013.</ref> Neki drugi autori analiziraju iskaze očevidaca i literaturu iz "partizanskih" izvora koji smještaju Josipa Broza Tita (koji se prema dnevnim izvještajima iz "[[Vjesnik]]a" nije u vrijeme pokolja nalazio u Beogradu, nego je obilazio gradove i vojne postrojbe na području sjeverozapada Hrvatske i Slovenije) izravno na stratišta i u aktivnosti usmjerene na ubijanje tisuća vojnih i civilnih zarobljenika.<ref>[http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/zloini/4724-dr-zoran-boi-tito-je-bio-naredbodavac-pokolja-hrvatskog-stanovnitva-u-svibnju-i-lipnju-1945.html "Tito je bio naredbodavac pokolja hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945."], dr. Vladimir Božić, web-stranice Hrvatskog kulturnog vijeća, 23.6.2009.</ref><ref>"[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=3956 RAZGOVOR: BOSANSKI FRANJEVAC FRA JOSIP ZVONIMIR BOŠNJAKOVIĆ: 'Ne može biti pravna i demokratska država koja nije utemeljena na istini]'", V. Čutura za "Glas Koncila", 15.5.2005.</ref> Da je Josip Broz Tito naložio ubijanja, iznosi i [[Simo Dubajić]], major Jugoslavenske armije koji je neposredno organizirao ubijanje barem 23.000 zarobljenika u [[Pokolj na Kočevskom Rogu|pokolju na Kočevskom Rogu]], te koji je o nizu zločina koje je počinio krajem II. svjetskog rata otvoreno progovorio u svojoj knjizi "Život, grijeh i kajanje" iz 2006. godine, a potom i u više intervjua za TV i pisane medije.<ref>[http://www.dw.de/ko%C4%8Devski-rog-nemate-razloga-biti-spori-u-%C4%8Di%C5%A1%C4%87enju/a-4473804 "Kočevski rog - 'Nemate razloga biti spori u čišćenju'"], "Deutsche Welle", 12.7.2009.</ref> Tito je 26. svibnja 1945. u govoru pred građanstvom okupljenima na Kongresnom trgu u Ljubljani prilično jasno poručio: „''Što se tiče onih izdajnika koji su se našli unutar naše zemlje, u svakom narodu posebice – to je stvar prošlosti. Ruka pravde, ruka osvetnica našeg naroda dostigla ih je golemu većinu, a samo jedan mali dio uspio je pobjeći pod krilo pokrovitelja izvan naše zemlje. Ta manjina više nikad neće gledati naše divne planine, naša rascvjetala polja. Ako bi se to ipak dogodilo, trajat će kratko.''“<ref>[["Simbol svih hrvatskih stradanja"]], Zorislav Lukić za "Vijenac" Matice hrvatske br. 474, 3. svibnja 2012.</ref> Dominik Vuletić u radu “Kazenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina“ piše: “Odgovornost zapovjednika i ostalih najodgovornijih časnika na terenu poput Baste, Ostojića ili Dubajića nikako se ne smije promatrati izolirano. Oni su bili kotači u velikom represivnom stroju jugoslavenskoga komunističkog aparata. Pritom nisu postupali na svoju ruku, bez obzira na to što su neki od njih poput Baste imali dosta prostora za autonomiju, već su izvršavali naređenja i slijedili opći režimski smjer najokrutnijeg obračuna s neprijateljem... Organizacija koja je bila zadužena u najvećoj mjeri za provođenje totalitarne i represivne politike jest [[UDBA|OZNA]] odnosno Odjeljenje za zaštitu naroda. Ta organizacija bila je glavni nositelj i provoditelj zločina. OZNA je osnovana odlukom Josipa Broza Tita od 13. svibnja 1944. god. Vrlo brzo stvorena je široka mreža suradnika OZNE sa svim jugoslavenskim postrojbama. Pritom se oslanjalo na vojno ustrojstvo jugoslavenskih snaga gdje je svaka jedinica uz redovnoga vojnog zapovjednika imala i političkog komesara. Takvo ustrojstvo preneseno je iz Staljinova modela reorganizacije Crvene armije tridesetih godina... Na čelu OZNE nalazio se načelnik koji je bio sve od njezina utemeljenja Aleksandar Ranković... Ranković u funkciji načelnika OZNE izravno je podređen Josipu Brozu Titu i između njih nema posrednika. Govoreći o odgovornosti samog Josipa Broza treba spomenuti da je on u vrijeme bleiburških događaja te marševa smrti koji su uslijedili bio predsjednik Vlade (DFJ), ministar obrane u toj Vladi, generalni sekretar partije (KPJ) te vrhovni zapovjednik svih jugoslavenskih oružanih snaga (prvo NOVJ a poslije Jugoslavenske armije), dakle de facto i de iure imao je kontrolu nad svim snagama te je bio najodgovornija osoba u zemlji. Jugoslavenske snage koje su sudjelovale u bleiburškim događajima postupale su po Titovim naređenjima i bile su pod njegovom kontrolom... O postojanju te kontrole svjedoči i stalna komunikacija između Josipa Broza i zapovjednika III. jugoslavenske armije Koste Nađa... 51. divizija, postrojba koja se našla u Bleiburgu dio je III. armije... 51. divizija i Milan Basta zajedno s cijelom III. jugoslavenskom armijom dobili su 17. i 18. svibnja nakon izvršenja bleiburških zločina i sprovođenja izručenih vojnika i civila natrag u Sloveniju od samog Tita nove vojne zadatke (jer je bila riječ o najisturenijim jugoslavenskim postrojbama) glede napetosti sa zapadnim saveznicima te su ih odmah izvršile. Dakle, ne može biti sumnje da je Josip Broz Tito imao punu efektivnu kontrolu nad postrojbama koje su sudjelovale u zločinima.“<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/33854 |title=Kazenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina |author=Dominik Vuletić |date=Prosinac 2007. |publisher=Pravnik : časopis za pravna i društvena pitanja, Vol.41 No.85 Prosinac 2007. |accessdate=2018-05-12}}</ref> == Odgovornost Pavelića i ustaša == Povrh komunističkih vlasti, zapadni povjesničari pišu da i Pavelić i ustaše snose odgovornost za Bleiburg. Tako npr švicarski povjesničar Michael Portmann piše: ''“Odgovornost za Bleiburg u velikoj mjeri leži na Paveliću i samom ustaškom režimu: krvavi ustaški teror nad srpskim stanovništvom (prisilni prijelazi, protjerivanja i masovna ubijanja), odlučno savezništvo hrvatske države s nacističkom Njemačkom i – posljednje ali ne i najmanje važno – kao razloge za doista brutalnu partizansku odmazdu potrebno je navesti naredbu Pavelića da se ne preda, nego da se u borbi povuče do austrijske granice''. Tomasevich pak navodi: ''"Sada moramo postaviti stvarno fundamentalno pitanje, tj. tko je odgovoran za Bleiburg... O problemu Bleiburga očito se ne može raspravljati izdvojeno, kao što to ustaški i proustaški pisci redovno čine. On je tijesno povezan s uspostavom i općom politikom NDH, s ustaškim terorom usmjerenim protiv srpskoga stanovništva, s odlučnim savezom NDH s nacističkom Njemačkom i sa završnim nastojanjima ustaša da pobjegnu i da se povežu sa Zapadom protiv komunista. Stoga moramo zaključiti da je odgovornost za Bleiburg kolektivna odgovornost Pavelića i ustaškoga režima."'' {{sfn|opmasevich|2002|p=853}} == Kontroverze oko uloge savezničkih vojski u izručenju ratnih zarobljenika vojsci NOVJ == Okolnosti britanskog izručivanja žrtava kod Bleiburga jugoslavenskim počiniteljima dugo su predstavljale dobro čuvanu tajnu, o čijim neugodnim detaljima najinformiraniji sudionici trajno šute, a dokumentacija - makar je riječ o akciji koja uključuje veliki broj vojnih postrojbi, koje su na dnevnoj bazi stvarale mnogo dokumentacije o vojnim zadatcima, o kretanju postrojbi, o vojnicima, o raspolaganju streljivom, gorivom, hranom i drugim sredstvima i drugim aspektima svojeg djelovanja - je izrazito manjkava. Historiografija međutim prepoznaje da su se u zbivanjima 1945. na prostoru [[austrija|Austrije]] dogodile 'dvije kobne pogreške' - izručivanje Kozaka [[Crvena armija|Crvenoj Armiji]], te istovremeno izručivanje "Jugoslavena" snagama JA koje su notorno ubijale zarobljene "[[kvisling]]e". Obje 'kobne pogreške' vezane su uz istu osobu, [[Harold Macmillan|Harolda Macmillana]], tadašnjeg opunomoćenog ministra pri glavnom štabu savezničkih snaga (kasnije promoviran u lorda Stocktona; Macmillan je 1957. godine postao premijerom Velike Britanije). Prema istraživanju grofa Tolstoja, bitnu ulogu u provođenju odluke o izručenju odigrao je [[Harold Macmillan]], tadašnji britanski ministar za [[Sredozemlje]] pri glavnom štabu savezničkih snaga, kojeg je na to mjesto [[1942.]] god. postavio [[Winston Churchill]]. O važnosti te svoje službe Macmillan kasnije govori: {{Citat|Najznačajniji trenutak moga života bio je dok sam upravljao nepreglednim mnoštvom savezničkih interesa na cijelom Sredozemlju. Družio sam se s kraljevima, feldmaršalima, premijerima, predsjednicima…}} Macmillan, kako se bližilo proljeće 1945. godine, postaje sve više zaokupljen problemom odnosa s novim režimom maršala [[Tito|Tita]] u Jugoslaviji. [[4. svibnja|Četvrtog je svibnja]] zabilježio u svoj dnevnik da se «naglo razvija nova glavobolja - Jugoslavenske armije prodiru u [[Julijska krajina|Julijsku krajinu]] i [[Austrija|Austriju]] - u žestokoj utrci s Osmom armijom». Macmillan je bio iskusan politički savjetnik [[War Office]]a (Britansko ministarstvo rata), te čovjek u izravnom dodiru s premijerom, kabinetom i [[Foreign Office]]om (Britansko ministarstvo vanjskih poslova). Prije bleiburške krize, britanske su snage su prihvaćale predaju manjih vojnih postrojbi koje su dolazile s jugoslavenskog područja, a britanski su stražari sprječavali [[Partizani|partizane]] u njihovim pokušajima da se dokopaju Hrvata. No, od [[15. svibnja]] nadalje, politika britanskog 5. korpusa prema zarobljenim Hrvatima drastično se promijenila. Politika poštovanja [[ratni zakoni|ratnih zakona]] pretvorila se u politiku suradnje i podrške [[Komunizam u Jugoslaviji|komunističkom režimu]]. Zaokret je počeo [[13. svibnja]] kada je Harold Macmillan stigao u Glavni stožer Petog korpusa britanske Osme armije. Macmillan je prije toga 12.svibnja otputovao u sjeveroistočnu Italiju, u sjedište Osme armije, kako bi se s generalom McCreeryjem konzultirao o sve lošijim odnosima s Titom. Namjera mu je, navodno, bila obavijestiti McCreeryja o političkoj situaciji, te od stručnjaka na licu mjesta dobiti vojnu procjenu situacije. U tom trenutku nastaje preokret u Macmillanovu planu. Umjesto da je, kao što je bilo predviđeno, otputovao u [[Napulj]], on iznenada avionom dolazi u Austriju. Tamo je proveo dva sata u razgovoru s Keightleyem i suradnicima. Taj susret poznat je pod nazivom [[Klagenfurtska zavjera]]. Što se dogodilo na tom sastanku, može se zaključiti samo iz događaja koji su uslijedili, jer Macmillan nikada nije otkrio razloge iznenadne promjene plana glede puta, kao ni teme diskusija koje su vođene s Petim korpusom. Prije Macmillanova dolaska zapisi ukazuju da Peti korpus nije imao ni namjeru, ni želju bilo koga predati. Po povratku u Napulj 14.svibnja Macmillan je uspio uvjeriti Alexanderovog izvršnog administrativnog časnika generala Robertsona da izda zapovijed o repatrijaciji Jugoslavenskih državljana jugoslavenskim a [[Kozaci|Kozaka]] [[Komunizam u SSSR-u|sovjetskim komunistima]].<ref name="#1"/> ==== Odluka Amerikanaca i Britanaca da predaju zarobljenike komunističkim saveznicima ==== Kasno te noći 14. svibnja američki politički savjetnik Kirk - nakon konzultacija s MacMillanom - poslao je svom Ministarstvu u [[Washington]] izvještaj sljedećeg sadržaja: {{Citat|Danas popodne je general Robertson, izvršni administrativni časnik Glavnog stožera savezničkih snaga, zatražio od nas da se suglasimo s tekstom brzojava zapovjedniku Osme armije, kojom se ovlašćuje maršalu Tolbuhinu predati 28.000 Kozaka, uključujući žene i djecu, kao i velik broj disidenata-pripadnika jugoslavenskih postrojbi jugoslavenskim partizanima. Generalu Robertsonu je ministar Macmillan preporučio da tako postupi. Mi smo odgovorili da ne možemo dati suglasnost dok se ne obratimo našoj vladi. Izvršni časnik je izrazio nezadovoljstvo jer se nismo suglasili s njim, te je dodao da je suočen s teškim administrativnim problemom, stotinama tisuća ratnih zarobljenika, te se trenutno ne može zamarati tko bi bio ubijen ako se preda Rusima ili partizanima. Izjavio je da će on telegram poslati bez obzira na naše neslaganje. Stoga bi mišljenje Ministarstva o ovom pitanju bilo poželjni.}} Robertson je zapovijed zaključio uputom: {{Citat|Sve ljudstvo za koje je utvrđena jugoslavenska nacionalnost, a koje je služilo u njemačkim snagama, treba razoružati i predati jugoslavenskim snagama.}} Kopije zapovijedi poslane su šefu Glavnog stožera, generalu Morganu, koji je upravo krenuo na dužu misiju u sjevernu Italiju i Austriju. Kirk nije znao da je tog popodneva (14. svibnja) u 14:30 general Robertson već odaslao zapovijed (FX 75383) Petom korpusu, odnosno Keightleyu da se 'Rusi' tj. Kozaci što hitnije predaju Staljinovim snagama. Ni jedna kopija te zapovijedi nije poslana na znanje Kirku, što znači da je cijela akcija provedena bez američkog pristanka. Ta je zapovijed služila kao temelj časnicima Petog korpusa za izvršenje repatrijacije zarobljenika i izbjeglica, koje su se provodile tijekom cijele druge polovice svibnja. State Department nalaže Kirku 16. svibnja da uloži službeni protest AFHQ-u. Od Glavnog je stožera, Alexander tražio daljnje upute i pomoć pri «konačnom raščišćavanju prenatrpanog ljudstva u južnoj Austriji. Hitno tražimo uputstva za konačno razmještanje Jugoslavena i Kozaka. Ako bi ih se vratilo u zemlju podrijetla ,bilo bi fatalno za njihovu dobrobit…» Ministarstva vanjskih poslova Amerike i Velike Britanije potom se usuglašuju da je najbolje da postrojbe koje se žele predati britanskim i američkim snagama budu razoružane i poslane u logore u sjevernoj Italiji u kojima će biti podvrgnuti ispitivanjima. Sukladno tom stavu, upravo je sam Alexander 17.svibnja izdao zapovijed, poznata još pod nazivom 'Distone zapovijed' kojom se nalaže smještanje četnika i drugih jugoslavenskih zarobljenika i 'disidenata' iz Austrije u kampove u sjevernoj Italiji, kod Distonea, naravno ako se oni ne žele sami predati 'svojim' vlastima, tj. Titu. Kirk je smatrao da je sada sve riješeno i da je sve u skladu s odlukama, te da ne postoji mogućnost repatrijacije bjegunaca. Stoga on 18.svibnja javlja američkom Ministarstvu vanjskih poslova da je Alexander izdao zapovijed koja je zamijenila Robertsonovu, te da jugoslavenski zarobljenici više nisu ugroženi. No američki politički savjetnik je prevaren. Tek nakon dva mjeseca Kirk će otkriti da su zarobljenici već [[16. svibnja]] 1945. godine predani Titovim snagama. U međuvremenu se u [[Slovenija|Sloveniji]] provode masovni pokolji Hrvata, a oni koji tek stižu upućeni su Šestom odredu specijalnih snaga, posebnoj postrojbi koja je bila sposobna ispuniti osjetljive i tajne zadatke koji će ostati nepoznati uobičajenoj vojnoj liniji zapovijedanja. Jedinica je bila stacionirana na austrijsko-jugoslavenskoj granici, te je osigurala suradnju u predaji zarobljenika snagama JA na način da regularne britanske snage ništa ne doznaju o pokoljima. Umjesto u [[Italija|Italiju]], zarobljenici su se slali Titovim trupama koje su potom preuzele 'pošiljku'. Za transport, kao i za sporazum s Ivanovićem bio je zadužen brigadir Toby Low (kasnije proizveden za lorda Aldingtona).<ref name="#1"/> Kada je 21. svibnja general McCreery zatražio objašnjenje je li Robertsonova zapovijed u skladu s politikom [[Glavni stožer|Glavnog stožera]], [[feldmaršal]] Alexander po prvi puta - tako proizlazi iz službene korespondencije - doznaje za njezino postojanje. Iz toga bi proizlazilo da su MacMillan i general Robertson na svoju ruku donijeli zapovijed kojom su Petom korpusu nalaže da izruči jugoslavenske zarobljenike Titovim partizanima i Kozake [[Staljin]]u, usprkos tome što su upute koje je MacMillan dobio od vlada [[UK|Velike Britanije]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]]] izričito zabranjivale takvo postupanje.<ref name="#1"/> Međutim je rasvjetljavanje događaja jako otežano, jer je čitav arhiv MacMillanovog ureda u Glavnom štabu savezničkih snaga (AFHQ) nestao pod nerazjašnjenim okolnostima. ==== Status predanih Hrvata prema međunarodnom ratnom pravu ==== U zapovijedi generala Robertsona, napisano je bilo sljedeće: »Svi predani vojnici jugoslavenske nacionalnosti, koji su služili njemačku vojsku, trebaju se razoružati i predati jugoslavenskim postrojbama». Priznata interpretacija Ženevske konvencije je da uniforma određuje nacionalnu pripadnost. Ako su Hrvati smatrani pripadnicima njemačke vojske - a neporecivo je da je bilo i takvih Hrvata koji su služili u postrojbama njemačke vojske poput [[369. hrvatska "Vražja" divizija|369. divizije Wehrmachta]], onda su trebali biti i tretirani kao njemački ratni zarobljenici. Međutim, Aldington nije pokušao saznati državnu pripadnost ili status nijedne ruske i jugoslavenske zarobljene čete. Civili su imali status [[Izbjeglice|izbjeglica]], civila kojima treba pružiti zaštitu od progonitelja. Britanci zaštitu izbjeglicama s Bleiburga nisu pružili. Za vrijeme suđenja povjesničaru [[Nikolaj Tolstoj|Nikolaju Tolstoju]] 1989. u Londonu, lord Aldington i njegov suradnik iz 5. korpusa, 1945., brigadir Tryon-Wilson, opravdavali su se Tyron-Wilsonovom tvrdnjom da su ubijeni civili bili tretirani kao simpatizeri tadašnje hrvatske vojske. Namjera te tvrdnje je bila opravdati uključenje civila među hrvatske vojnike koji su bili izručeni Titovim četama, iako civili nisu bili spomenuti u zapovijedi koju je navodno 5. korpus izvršio. Iako je taj plan Aldingtonu služio za ostvarenje cilja u to vrijeme, u stvarnosti samo je pogoršao prekršaj međunarodnog prava. Članak 81. u Ženevskoj konvenciji 1929. g. govori o tome da i civili koji su simpatizeri određene vojske imaju pravo biti tretirani kao ratni zarobljenici.<ref name="#1"/> == Hrvatska stradanja u brojkama == [[Slika:Denkmal für kommunistische Nachkriegsverbrechen, Mirogoj, Zagreb.JPG|mini|280px|Spomenik žrtvama na [[Mirogoj]]u u [[Zagreb]]u.]] Franjo Tuđman, koji je tokom Bleiburga bio jedan od hrvatskih predstavnika pri Vhovnom štabu JNA<ref>{{Citiranje weba |last=Ured Predsjednika Republike Hrvatske 2009. |title=Životopis: Dr. Franjo Tudjman povjesnicar i drzavnik |url=http://www.predsjednik.hr/Predsjednik |url-status=bot: unknown |accessdate=2021-05-18 |archive-date=25. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121125000328/http://www.predsjednik.hr/Predsjednik }}</ref> u svojoj knjizi Bespuća povijesne zbiljnosti, u poglavlju "Bleiburški mit", navodi da je kod Bleiburga došlo do "paroksizma uveličavanja" žrtvi na 500.000 i više, slično Jasenovcu.<ref>{{Citiranje knjige |title=Bespuća povijesne zbiljnosti: rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja |first=Franjo |last=Tuđman |year=1989 |url=https://books.google.com/books?id=eEaBAAAAIAAJ&newbks=0&hl=en |language=hr |pages=109 |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske |isbn=978-86-401-0042-7}}</ref> Tuđman u svojim radovima iz 1980.-ih godina navodi 35 do 40 tisuća žrtvi u svemu vezano za Bleiburg.<ref>{{Citiranje knjige |title=Balkan Holocausts?: Serbian and Croatian Victim Centered Propaganda and the War in Yugoslavia |first=David Bruce |last=Macdonald |year=2002 |url=https://books.google.com/books?id=kBjrJyen4FEC&newbks=0&hl=en |language=en |pages=172 |publisher=Manchester University Press |isbn=978-0-7190-6467-8}}</ref> Tuđman također citira savezničke izvještaje po kojima je novim vlastima s Bleiburga i iz ostalih dijelova Austrije do 1. lipnja 1945 sveukupno izručeno 26.399 pripadnika “jugoslavenskih kvislinških postrojbi” (kasnije se taj broj povećao na 29.792 zarobljenika), od tih 12.196 Hrvata, 5.480 Srba, 8.263 Slovenaca, te 400 Crnogoraca.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/document/359264763/Bespuca-povijesne-zbiljnosti-Franjo-Tudman-pdf |title=Bespuca povijesne zbiljnosti - Franjo Tudman.pdf, str. 105 |work=Scribd |language=en |accessdate=2021-01-30}}</ref> Martina Grahek-Ravančić iz Hrvatskog instituta za povijest, smatra da su (2005. god.) najpreciznije i najšire prihvaćene brojke o hrvatskim žrtvama, procjene hrvatskog demografa Vladimira Žerjavića; koji navodi 33.300 žrtava nakon predaje, plus 11.600 žrtvi tokom vojnih akcija prije predaje.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa |author=Martina Grahek Ravančić |title=CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN "DEATH MARCHES" |url=https://hrcak.srce.hr/14381 |year=2006 |journal=Review of Croatian history |volume=II |issue=1 |pages=27–46 |language=en |accessdate=2021-01-30}}</ref> Također piše da su tvrdnje o između 200.000 i 600.000 žrtvi sigurno pretjerane,<ref name=":0" /> te su višekratno veće od procjena sveukupnih hrvatskih žrtvi rata i poraća na sve strane - to jest 192.000 - od demografa Žerjavića.<ref>{{Citiranje knjige |title=Yugoslavia-manipulations with the number of Second World War victims=Jugoslavija-manipulacije žrtvama drugog svjetskog rata |first=Vladimir |last=Žerjavić |year=1993 |url=https://www.worldcat.org/title/yugoslavia-manipulations-with-the-number-of-second-world-war-victims-jugoslavija-manipulacije-zrtvama-drugog-svjetskog-rata/oclc/30593474 |publisher=Croatian Information Centre |location=Zagreb; New York |isbn=978-0-919817-32-6}}</ref> 1991. nove hrvatske vlasti su osnovale [[Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske|Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava]], s [[Vice Vukojević|Vicom Vukojevićem]] na čelu. Komisija je u svom radu "stavila naglasak na žrtve komunističkog režima."<ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/vijesti/jugo-ostavtina/16556-bogovic-komisija-posjeduje-popis-na-kojem-je-260-000-osoba.html |title=Bogović: Komisija posjeduje popis na kojem je 260.000 osoba |date=2013-12-15 |work=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća |language=hr-hr |accessdate=2021-01-30}}</ref> Crkva u Hrvatskoj i BiH je naveliko sudjelovala u radu Komisije, brojni župnici su prikupili podatke o žrtvama rata i poraća u svojim mjestima.<ref name=":1" /> Uključili su se znanstvene institucije kao Hrvatski institut za povijest, te emigratske organizacije i istraživači.<ref name=":1" /> Koristili su i rad svećenika te bivšeg ustaškog potpukovnika<ref>{{Citiranje knjige |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |first=David M. |last=Crowe |date=2013-09-13 |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&newbks=0&printsec=frontcover&pg=PA72&hl=en |language=en |pages=72 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9}}</ref> [[Krunoslav Draganović|Krunoslava Draganovića]], koji je pomogao brojnim ustašama i Nacistima u bijegu iz Europe, te se 20 godina bavio prikupljanjem dokumentacije o Bleiburgu.<ref name=":1" /> Komisija je djelovala 11 godina, u zadnjem izvještaju navodi popis ukupno 13.300 Hrvata iz Hrvatske i BiH stradalih u događajima povezanima s Bleiburgom, što je ujedno i najopsežniji popis.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators |url=https://hrcak.srce.hr/103223?lang=hr |year=2012 |journal=Review of Croatian history |volume=VIII |issue=1 |pages=77–121 |language=en |accessdate=2021-01-30}}</ref> Popis uključuje 5.503 pripadnika [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]], 3.101 [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|hrvatskog domobrana]], 2.492 nerazvrstana pripadnika Oružanih snaga te 2.204 ostalih ili neidentificiranih.<ref>{{Citiranje knjige |title=Izvješće o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava |origdate=Rujan 1999, Zagreb |pages=20 |location=Zagreb}}</ref> U nekim slučajevima postoje temeljitija forenzička istraživanja o pobijenima: tako je prigodom izgradnje autoceste kod [[Pokolj u Teznom|stratišta u Teznom]] pronađeni na potezu dužine 70 m posmrtni ostaci 1179 žrtava, za koje se u najvećem dijelu može reći da su vojnici NDH, te su zasigurno među žrtvama i crnogorski četnici.<ref name=":8" /> Stručnjaci utvrđuju da je rov popunjen posmrtnim ostacima u dužini od 940 m, i Mitja Ferenc procjenjuje broj ondje zatrpanih tijela na oko 15.000. Usprkos slabe očuvanosti kostiju, Mitja Ferenc navodi da bi neke "mogle pripadati, osobama ženskog spola”<ref name=":8" /> (svjedoci koje Ferenc citra navode da je među zrtvama bilo članova ženskih ustaških postrojbi). Istraživanjem se ustanovljuje da su u ubijanju zarobljenika sudjelovali vojnici 6. (istočnobosanske) brigade 17. divizije JA.<ref name=":8">[http://hrcak.srce.hr/95078 "Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom (Maribor)"], Mitja Ferenc, Časopis za suvremenu povijest 3/2012, </ref> U zatvorenom rudničkom oknu [[Huda Jama]] kod Laškog ekshumirano je 726 kostura, koji pretežno pripadaju ratnim zarobljenicima - Hrvatima, koji su bili živi zazidani u rudnik; pretpostavlja se da se ondje nalaze ostaci ukupno oko 3000 žrtava.<ref>[http://narod.hr/eu/dr-mitja-ferenc-hrvatska-nije-ni-trazila-posmrtne-ostatke-iz-hude-jame-70-godina-se-bavimo-osnovnim-civilizacijskim-stvarima "Dr. Mitja Ferenc: Hrvatska nije ni tražila posmrtne ostatke iz Hude jame, 70 godina se bavimo osnovnim civilizacijskim stvarima"] (intervju), Ivana Josipović za narod.hr 19. svibnja 2015.</ref> I za neka druga stratišta poput [[Pokolj na Kočevskom Rogu|Kočevskog Roga]] i [[Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi|Maceljske šume]] također postoje relativno utemeljene procjene, s visokim brojem žrtva. Zdravko Dizdar prema stanju literature 2005. godine govori o ukupno 62.000 do tada poimenično utvrđenih hrvatskih žrtava poratnih pokolja.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE) |url=https://hrcak.srce.hr/17764 |journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 32 No. 1, 2005.}}</ref> Za te brojke Vladimir Geiger pak 2012. godine navodi da "iako statistički moguće, očito su grube procjene, jer (Dizdar) nije naveo koji su popisi žrtava i slične publikacije konzultirani, koliko je smrtnih slučajeva navedeno u pojedinačnim popisima i kako je izvršena provjera i revizija podataka." Geiger dodaje kako smatra da su Žerjavićeve procjene o 55.000 Hrvata i muslimana pobijenih u Bleiburškim događajima ipak preniske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Geiger|first=Vladimir|year=2012|title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators|url=https://hrcak.srce.hr/103223?lang=hr|journal=Review of Croatian history|language=en|volume=VIII|issue=1|pages=94, 95|issn=1845-4380}}</ref> U vrijeme kada su kod Bleiburga jugoslavenske snage zarobile oko 100 tisuća pripadnika poraženih snaga NDH i njima sklonih civila, između 8 i 11 tisuća zarobljenika Britanci su privremeno bili smjestili u logor što su ga bili osnovali u mjestu [[Vetrinj|Viktringu]]: međutim su i oni poslije predani Jugoslavenskoj armiji (JA) i skoro svi pobijeni.<ref>{{Citiranje weba |last=Grahek Ravančić |first=Martina |title=Izručenja i sudbine zarobljenika smještenih u savezničkim logorima u svibnju 1945., Časopis za suvremenu povijest, br. 2., 391.-416. (2009) |url=https://core.ac.uk/download/pdf/14419348.pdf |url-status=dead |accessdate=2021-05-15 |archive-date=15. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210515194405/https://core.ac.uk/download/pdf/14419348.pdf }}</ref> Prema izvještaju štaba 12. divizije JA sačinjenom odmah nakon događaja, 15. svibnja se na Bleiburgu predalo 93.000 "neprijateljskih vojnika", a njih 27 (ne 27 tisuća: 27 vojnika) je ubijeno.{{Nedostaje izvor}} Milan Basta - tada politički komesar 51. vojvođanske divizije (inače podrijetlom s područja [[Lika|Like]], gdje je 1941. godine bio pristupio partizanima) i sudionik pregovora o predaji na Bleiburgu - piše 1980. godine o "predaji 100.000 Pavelićevih vojnika"; još oko 20.000 vojnika NDH da se predalo na drugim mjestima. O ubijanju zarobljenih "Pavelićevih vojnika" Basta ne govori baš ništa: on doduše u svojoj knjizi koja se u prvom redu bavi završnim operacijama u travnju i svibnju 1945. godine na čak 89 mjesta koristi on riječ "pokolj" - ali svaki pojedini put govoreći o zločinima koje su ranije tijekom ratnih godina činili "Pavelićevi vojnici".<ref>Milan Basta, op. cit., str. 11 i 356</ref> == Otkrivanje istine o Bleiburgu nakon rata == Za čitavo vrijeme trajanja komunističke Jugoslavije, Bleiburg i Križni put se uopće nisu smjeli spominjati, te su za javnost u Hrvatskoj bili potpuna nepoznanica. Poneki preživjeli bi nešto u povjerenju ispričali bliskim osobama, te se eventualno moglo načuti potihu glasinu kako je veliki broj zarobljenih ustaša i domobrana bio pobijen 1945. godine. 1963. godine je u Buenos Airesu na španjolskom jeziku „Bleiburška tragedija hrvatskog naroda“. Urednik te knjige [[Ivo Bogdan]] je navodno baš zbog prikupljanja i objavljivanja dokumenata u Blaiburgu ubijen 1971. godine od strane agenata [[UDBA|Udbe]]. 1975. godine su agenti Udbe ubili i [[Nikola Martinović|Nikolu Martinovića]], 65 godišnjeg poduzetnika iz Klagenfurta i preživjelog vojnika s Križnog puta, zbog iniciranja postavljanja spomenika bleiburškim žrtvama i pokretanj prvog tzv. ''Marša mira'' u Bleiburgu koji je trebao upoznati austrijsku i svjetsku javnost o zločinima Titova diktatorskog režima. Makar je taj marš ubojstvom Nikole Martinovića 1975. godine bio spriječen, već sljedeće 1976. godine skupina preživjelih Hrvata okupila se na bleiburškom polju, gdje je "svaki učesnik bio čuvan od četiri austrijska policajca iako im se prethodno preko prijetećih pisama prijetilo smrću. Istina se ipak više nije mogla zaustaviti.“<ref>Hans Peter Rullmann: Ubojstva naređena iz Beograda – Dokazi o jugoslavenskom ubilačkom stroju, str. 5</ref> Krajem 1988. godine je o sudbini Hrvata koje su Britanci predali Jugoslavenskoj armiji na Bleiburgu, te [[Kozaci|Kozaka]] koje su Britanci 1945. godine predali [[Crvena armija|Crvenoj Armiji]] počeo pisati britanski autor [[Nikolaj Tolstoj|grof Nikolaj Tolstoj]].<ref>[https://hrcak.srce.hr/14381 CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN "DEATH MARCHES"], Martina Grahek Ravančić, Review of Croatian history, Vol. II No. 1, 2006. pristupljeno 15. svibnja 2021.</ref> Odlukom suda bila ubrzo zabranjena i povučena iz prodaje, pa čak i iz knjižnica,<ref>{{Citiranje weba |last=FAMPeople.com |date=2019-05-18 |title=NIKOLAI TOLSTOY |url=https://fampeople.com/cat-nikolai-tolstoy |url-status=live |accessdate=2021-05-18}}</ref> a nakon što ga je umirovljeni britanski časnik [[Toby Law, Lord Aldington|Lord Aldington]], raniji načelnik stožera felmdaršala Alexandera (te, kasnije, predsjednik britanske Konzervativne partije) tužio za klevetu, Tolstoj je zbog navodno neistinitih tvrdnji o ulozi britanskih snaga i njihovih zapovjednika bio osuđen platiti odštetu od čak 1,5 milijuna britanskih funti. U srpnju 1995. godine je Europski sud za ljudska prava jednoglasno odlučio da je takva presuda predstavljala povredu prava na slobodu izražavanja.<ref>[https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:%5B%22001-57947%22%5D} ECHR, CASE OF TOLSTOY MILOSLAVSKY v. THE UNITED KINGDOM] (Application no. 18139/91), pristupljeno 18. svibnja 2021.</ref> == Bleiburg danas == [[Datoteka:Gedenkstätte für die Opfer des Massakers von Bleiburg.jpg|mini|300px|Spomenik bleiburškim žrtvama]] Udruga [[Počasni bleiburški vod]] nastoji podržati i njegovati sjećanje na žrtve odavanjem dostojne počasti svim nedužnim žrtvama komunističkog pokolja u Bleiburgu. Udruga je osnovana početkom 1950.-ih godine: 1950. god. je prva grupa hrvatskih emigranata predvođenih [[Mirko Karačić|Mirkom Karačićem]] posjetila Bleiburško polje i ondje dala prisegu da će njegovati spomen na poginule vojnike [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]] i hrvatske civile.<ref>{{Citiranje weba |url=https://bleiburg.jimdo.com/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod-osnutak-i-djelovanje/ |title=Osnivanje Počasnog bleiburškog voda |publisher=POČASNI BLEIBURŠKI VOD (PBV) BLEIBURGER EHRENZUG à HONORARY BLEIBURG GUARD Siebenhügelstr. 106 ,9020 Klagenfurt, Austria |accessdate=2019-04-20}}</ref> Na 6. je znanstvenom skupu [[Dani dr Franje Tuđmana]] održanom 2013. godine, profesor [[Nedjeljko Mihanović]] ocijenio je kako je Bleiburg težak teret za britansku politiku. Tu činjenicu smatra razlogom što je [[Hrvatski sabor]] bio 2012. godine donio odluku kako više neće biti pokrovitelj obilježavanja spomena na bleiburšku tragediju.<ref name="HINA">[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/86562-osnivanje-instituta-dr-franje-tudmana-jedini-nacin-da-se-razvije-hrvatsko-drustvo.html'Osnivanje Instituta dr. Franje Tuđmana jedini način da se razvije hrvatsko društvo']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, dnevno.hr, autor HINA, 11. svibnja 2013.</ref> 2015. godine, pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice bleiburške tragedije preuzela je Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović; vjerske obrede u Bleiburgu predvodili su kardinal [[Josip Bozanić]] i zagrebački muftija [[Aziz Hasanović|dr. Aziz ef. Hasanović]]. Političke podjele u Hrvatskoj potaknule su tadašnjeg premijera [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]], predsjednik Hrvatskog sabora [[Josip Leko|Josipa Leku]] (svi iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) i ministra obrane Antu Kotromanovića da dan ranije iskažu počast žrtvama Križnog puta u [[Tezno]]m kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945. Premijer i predsjednik Hrvatskog sabora su poručili da su zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su "pravednu borbu", a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora."<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-komemoracija-na-bleiburgu---385351.html "Počela komemoracija na Bleiburgu"], dnevnik.hr 16. svibnja 2015.</ref> Zbog isticanja ustaških simbola na komemoracijama u Bleiburgu, desna austrijska vlada je 2019. zabranila ustaške, uz isilovske i druge terorističke simbole,<ref>{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Austrijska zabrana ustaških simbola {{!}} DW {{!}} 08.03.2019|url=https://www.dw.com/hr/austrijska-zabrana-usta%C5%A1kih-simbola/a-47824402|access-date=2022-04-15|website=DW.COM|language=hr-HR}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2019-03-01|title=Jutarnji list - AUSTRIJSKA ZABRANA Kazna za ustaške simbole 4000 eura. Tko ponovi, plaća 10.000 eura|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/austrijska-zabrana-kazna-za-ustaske-simbole-4000-eura-tko-ponovi-placa-10000-eura-8434586|access-date=2022-04-15|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> a 2021. je k tome dodala i zabranu HOS-ovih obilježja s bijelim prvim poljem na šahovnici, jer su fašistički.<ref>{{Citiranje weba|date=2021-12-01|title=Austrijska vlada zabranila HOS-ova obilježja jer su fašistički simboli|url=https://hr.n1info.com/svijet/austrijska-vlada-zabranila-hos-ova-obiljezja-jer-su-fasisticki-simboli/|access-date=2022-04-15|website=N1|language=hr}}</ref> Austrijske vlasti su također uhitile i osudile sudionike skupa na Bleiburgu, zbog ustaških i nacističkih pozdrava.<ref>{{Citiranje weba|date=2018-07-05|title=Croatians Convicted of Doing Nazi Salutes in Austria|url=https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/|access-date=2022-04-15|website=Balkan Insight|language=en-US}}</ref> U ožujku 2019. godine je katolička biskupija u Klangenfurtu otkazala gostoprimstvo hrvatskim biskupima, koji godinama predvode misna slavlja prigodom godišnjih komemoracija na Bleiburškom polju, uz objašnjenje da "ukupna slika ove manifestacije šteti ugledu Katoličke crkve i mogla bi s pravom poslužiti kao osnova da se, u slučaju da se izda dozvola za održavanje mise, Katoličkoj crkvi u Koruškoj predbaci instrumantalizacija jedne mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru“.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/koruska-katolicka-crkva-zabranila-misu-na-bleiburgu-u-opsirnom-pismu-obrazlozili-svoju-odluku-ova-manifestacija-steti-ugledu-crkve/8465219/ |title=KORUŠKA KATOLIČKA CRKVA ZABRANILA MISU NA BLEIBURGU U opširnom pismu obrazložili svoju odluku: 'Ova manifestacija šteti ugledu Crkve' |author=HINA |date=2019-03-08 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2019-04-20}}</ref> [[Hrvatska biskupska konferencija]] reagirala je na taj čin priopćenjem, u kojem iznosi da je "sa žaljenjem je primila tu odluku i izražava svoje duboko neslaganje s razlozima koji se navode za takvu odluku i u cijelosti ih odbacuje."<ref>{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/priopcenje-hrvatske-biskupske-konferencije-povodom-zabrane-mise-na-bleiburskom-polju/ |title=Priopćenje Hrvatske biskupske konferencije povodom zabrane mise na bleiburškom polju |date=2019-03-08 |publisher=Hrvatska biskupska konferencija |accessdate=2019-04-20}}</ref> Nakon što je spomen misa na bleiburškom polju 2019. godine ipak održana, zbog protivljenja austrijskih političkih krugova, 2020., 2021. i 2022. god. komemoraciju Bleiburške tragedije se održavaju u Hrvatskoj.<ref>"[https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/i-ove-godine-bez-masovnog-skupa-u-bleiburgu-zamjena-su-mise-u-udbini-i-po-prvi-put-u-stocu/ I ove godine bez masovnog skupa u Bleiburgu. “Zamjena” su mise u Udbini i po prvi put u – Stocu", Dražen Ciglenečki], "Novi list", 4. travnja 2022.</ref> Krajem 2021. grupa stručnjaka koju je ovlastilo austrijsko ministarstvo vanjskih poslova, preporučilo je trajnu zabranu komemoracije na Bleiburgu. Tadašnji minister unutranjih poslova iz redova krščansko-demokratskih konzervativaca, Karl Nehammer, je tim povodom izjavio: “U Austriji je veličanje teror-režima nedopustivo. Mi ćemo spriječiti svaki pokušaj širenja desno-ekstremnih i revizionističkih svjetonazora na skupovima.”<ref>{{Citiranje weba|title=Preporučili zabranu skupa u Bleiburgu: 'Nedopustivo je veličanje teror-režima u Austriji'|url=https://www.24sata.hr/news/preporucili-zabranu-skupa-u-bleiburgu-velicanje-teror-rezima-je-nedopustivo-798793|access-date=2022-04-15|website=www.24sata.hr|language=hr}}</ref> U travnju 2022. lokalne vlasti austrijske savezne pokrajine Koruške, uklonile su hrvatski grb s prvim bijelim poljem sa spomenika na Bleiburgu.<ref>{{Citiranje weba|title=Austrijske lokalne vlasti uklonile hrvatski grb sa spomenika u Bleiburgu|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/austrijske-lokalne-vlasti-uklonile-hrvatski-grb-sa-spomenika-u-bleiburgu-1583950|access-date=2022-05-06|website=www.vecernji.hr|language=hr}}</ref> == Filmovi == * [[Četverored (1999.)|Četverored]], igrani film * [[Bleiburg: Titova dozvola za genocid]], dokumentarni film == Literatura == :'''Knjige''' * Prvo objavljeno djelo s podacima o Bleiburgu i Križnom putu bila je knjiga "''La tragedia de Bleiburg''" objavljena na španjolskom jeziku 1963. godine kod ''Instituto Croata Latinoamericano de Cultura.''<ref>{{Citiranje weba |author=Instituto Croata Latinoamericano de Cultura |date=Buenos Aires : Studia Croatica, 1963. |title=La tragedia de Bleiburg : documentos sobre las matanzas en masa de los croatas en Yugoslavia comunista en 1945. |url=https://trove.nla.gov.au/work/17137083?q&versionId=20102649 |accessdate=2019-04-20 |language=španjolski}}</ref> * Mitja Ferenc i Želimir Kužatko: ''Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji'' * [[Zvonimir Dusper|Dusper, Zvonimir]]: ''U vrtlogu Bleiburga'', Rijeka: Vitagraf, 1996. (2. nadopunjeno izdanje) * Marko Grčić i dr: ''Otvoreni dossier: Bleiburg'', Zagreb: 1990. Prva knjiga koja je u Hrvatskoj javno govorila o toj temi. Pripremila ju je grupa novinara nakon serije intervjua sa sudionicima Križnog puta koji su bili objavljivani u časopisu [[Start]]. * [[Josip Jurčević|Jurčević, Josip]]: ''Bleiburg'', Zagreb: Dokumentacijsko informacijsko središte - DIS, 2005. Najnovija opsežna studija hrvatskog povjesničara, koji istražuje šire okolnosti i uzroke Bleiburškog pokolja (pri čemu je "Bleiburg" samo simbol za sveukupni komunistički teror 1945. godine). * [[Jozo Marević|Marević, Jozo]] (urednik): ''Od Bleiburga do naših dana. Zbornik radova o Bleiburgu i Križnom putu s drugog međunarodnog znanstvenog simpozija u Zagrebu 14. i 15. svibnja 1994'', Zagreb: Marabu, 1994. Zbornik tekstova vrlo šarolikog oblika: svjedočenja, znanstveni radovi, eseji. Prvi simpozij održan je 1993. i s njega je također tiskan zborni ''U Bleiburgu iskra''. * [[Vinko Nikolić|Nikolić, Vinko]]: ''Tragedija se dogodila u svibnju…'', Zagreb: 1995. (Prvo izdanje u Barceloni i Münchenu 1984) * [[Miljenko Perić|Perić, Miljenko]]: ''1945-1995. Bleiburg. Svjedočanstvo'', Zagreb: autor, 1995. . * [[John Ivan Prcela|Prcela, John Ivan]] (ur.) i [[Dražen Živić|Živić, Dražen]] (ur.): ''[http://www.pobijeni.info/userfiles/HrvatskiHolokaust%281%29.pdf Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji], Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001.'' Dopunjeno hrvatsko zdanje značajne knjige, koja je pod naslovo ''Operation Sloughterhouse'' izašla u SAD 1970. * [[Nikolaj Tolstoj|Tolstoj, Nikolaj]]: ''[[MInistar i pokolji|Ministar i pokolji. Bleiburg i Kočevski rog 1945]]'', Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1991. * [[Vladimir Žerjavić|Žerjavić, Vladimir]]: ''Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovnišva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu'', Zagreb: Globus, 1992. (2. izd.). Najopsežnija studija o žrtvama Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije, na temelju statističkih izračunavanja i dokumenata. * [[Anđelko Mijatović]], Prof. dr. [[Šimun Šito Ćorić]]: [http://www.crocc.org/books/Bleiburg%201945.pdf ''Bleiburška tragedija i Križni put hrvatskoga naroda godine 1945''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180304011932/http://www.crocc.org/books/Bleiburg%201945.pdf |date=4. ožujka 2018. }}, [[Hrvatski svjetski kongres]], Zagreb, 2007. :'''Članci''' * [[Ivan pl. Jelačić|Jelačić, Ivan pl.]]: ''Predgovor'', u zborniku ''Od Blaiburga do naših dana'', 1994, str. 108-121. Autor daje neke podrobnije podatke o planu povlačenje HOS-a, te procjene brojnog stanja HOS-a i broja žrtava. * [[Vladimir Šklopan|Šklopan, Vladimir]]: ''Povlačenje hrvatskih oružanih snaga u svibnju 1945'', u: ''Od Bleiburga do naših dana : zbornik radova o Bleiburgu i križnom putu s drugog međunarodnog simpozija u Zagrebu 14. i 15. svibnja 1994'' str. 77-88. Detaljni prikaz organizacije povlačenja HOS-a u razdoblju 5. do 15. svibnja 1945. *[[Vladimir Žerjavić|Žerjavić, Vladimir]]: ''Žrtve oko Bleiburga i na Križnom putu'', u: ''Od Bleiburga do naših dana : zbornik radova o Bleiburgu i križnom putu s drugog međunarodnog simpozija u Zagrebu 14. i 15. svibnja 1994'', str. 151-159. U ovom članku autor odgovara nekim kritičarima njegovih izračunavanja iznesenih u gore navedenoj knjizi. * {{ cite journal |author=Tatjana Šarić |title=Bleiburške žrtve na stranicama 'Hrvatske revije' |journal=Časopis za suvremenu povijest |year=2004 |volume=2 |pages=505-521 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=4716e899-6c58-40c3-8c45-8876f6d39027&articleId=bfb40bda-99a9-41f0-ac10-0878b6e08b21}} * [http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Bleiburg_-_svjedo%C4%8Denje_dominikanca_o._Drage_Kolimbatovi%C4%87a Svjedočenje dominikanca o. Drage Kolimbatovića o blajburškom zločinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305065658/http://glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=bleiburg_-_svjedo%c4%8denje_dominikanca_o._drage_kolimbatovi%c4%87a |date=5. ožujka 2016. }}: '': »Umjesto utočišta, u Englezima nađosmo krvnike« '', u: ''Glas Koncila 19/07'', str. 25 * Mr. Martina Grahek-Ravančić : [http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Na_kri%C5%BEnom_putu_po_Hrvatskoj_%281%29 Na križnom putu po Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228102914/http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Na_kri%C5%BEnom_putu_po_Hrvatskoj_(1) |date=28. veljače 2014. }}: ''Masovne grobnice - svjedočanstva o »opreznosti i predostrožnosti«'', u: ''Glas Koncila 30/09'', str. 25 * Izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića u Splitu 22. svibnja 2007. : [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=11670 Bleiburg - mrlja na britanskoj savjesti] u: ''Glas Koncila 22/07'', str. 25 == Vanjske poveznice == *"[http://hrcak.srce.hr/48011?lang=en Izručenja i sudbine zarobljenika smještenih u savezničkim logorima u svibnju 1945.]", Martina Grahek Ravančić, "Časopis za suvremenu povijest" br. 2/2009, str. 391. – 416 * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19990912/novosti.htm U deželi grob do groba...] * "Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946." - Dokumenti: Zagreb i Središnja Hrvatska, Hrvatski institut za povijest 2008 * [http://hrcak.srce.hr/file/27515 Prilog istraživanju problema Bleiburga i križnih putova (u povodu 60. obljetnice), Zdravko Dizdar] *[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=62389 Martina Grahek Ravančić: Razmišljanja o broju pogubljenih i stradalih na Bleiburgu i križnom putu, Hrvatski institut za povijest, Zagreb] *[http://www.hic.hr/books/manipulations/ V. Žerjavić: Manipulacije brojem žrtava 2. svjetskoga rata (engleski)] *[http://www.taivaansusi.net/historia/slaughter.html Operation Slaughterhouse - Bleiburški masakr kroz oči svjedoka (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060208093300/http://www.taivaansusi.net/historia/slaughter.html |date=8. veljače 2006. }} * [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=53823 "Kaznenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina"], "Pravnik" Vol 41. Br. 85/2007, Dominik Vuletić, Sveučilište u Zagrebu, 2007. *[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/tolstoy.htm Nikolai Tolstoy:Bleiburški pokolj] *[https://larouchepub.com/eiw/public/1994/eirv21n27-19940701/eirv21n27-19940701_051-nikolai_tolstoy.pdf 'We will demand the truth about the Bleiburg massacre', intervju s Nikolajem Tolstoyem], Executive Intelligence Review, Volume 21, Number 27, July 1, 1994., pristupljeno 18. svibnja 2021. *[https://www.academia.edu/7232870/Zapisnik_saslu%C5%A1anja_kod_OZNE_24_sije%C4%8Dnja_1946_ravnatelja_GRAVSIGUR_a_Eriha_Lisaka Zapisnik saslušanja kod OZNE 24. siječnja 1946. ravnatelja GRAVSIGUR-a Eriha Lisaka], bliskog suradnika Ante Pavelića koji je surađivao u planiranju povlačenja HOS-a prema Bleiburgu, te u najbližoj Pavelićevoj grupi uspio izbjeći u Austriju (uredio [[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]]). Pristupljeno 3. travnja 2022. == Izvori== {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Bleiburška tragedija}} [[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] [[Kategorija:Hrvatska povijest]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Kozaci]] [[Kategorija:Masakri|Bleiburg]] j60khtbipkrdzhlid1hw083bgn0k6a5 0 13716 6436435 6436405 2022-08-02T14:02:19Z Darrad2009 157007 mala korektura wikitext text/x-wiki {{Dz|[[Kina]]|državu '''Narodna Republika Kina''' |[[Republika Kina]]}} {{Dz|[[Republika Kina (1912. – 1949.)]]|državu koja je postojala od 1912. do 1949. godine|[[Republika Kina]]}} {{Preusmjerava|Tajvan|otok|[[Tajvan (otok)|Tajvan]]}} {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Kina | izvorno_ime = 中華民國<br>Zhōnghuá Mínguó| ime_genitiv = Republike Kine | eng_ime = Republic of China | zastava = Flag of the Republic of China.svg | grb = National Emblem of the Republic of China.svg | lokacija = Locator map of the ROC Taiwan.svg | službeni_jezik = [[kineski jezik|kineski]] ¹| glavni_grad = [[Taipei]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Tsai Ing-wen]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Su Tseng-chang]] | površina_poredak = 138 | površina = 35 980 | vode = 2,8 | stanovništvo_poredak = 56 | stanovništvo = 23 758 247 <ref name="B1">{{cite web |url=http://www.worldometers.info/world-population/taiwan-population/ |title=Populacija Tajvana 2018.|work=worldometers.info |accessdate=1. siječnja 2019.|language=engleski |trans-title=Populacija Tajvana}}</ref> | godina_popisa = 2018. | gustoća_stanovništva = 671 | neovisnost = [[10. listopada]] [[1911.]] | valuta = [[novotajvanski dolar]] | stoti_dio_valute = 10 jiaoa = 100 fena ² | vremenska_zona = +8 | himna = San Min Chu-i | internetski_nastavak = .tw | pozivni_broj = +886 | komentar = <small>'''(1)''' govorni standard je mandarinski</small><br> <small>'''(2)''' koristi se samo kovanica od 5 jiaoa</small>| moto = }} '''Republika Kina''', poznata i kao '''Tajvan''' je djelomično priznata ''[[de facto]]'' [[država]], koja se nalazi većim dijelom na otoku [[Tajvan]] u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Zajedno sa susjednim manjim otočnim skupinama Peskadori, Quemoy i Matsu od [[1949.]] funkcionira kao ''de facto'' neovisna [[država]] koja sebe naziva '''Republika Kina''' ([[kineski jezik|kin.]] 中華民國, Chung-hua Min-kuo). Vlasti [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] ne priznaju vladu Republike Kine i smatraju Republiku Kinu dijelom Narodne Republike Kine. Zemlja koja je nastala povlačenjem kineskog režima i vojske predvođene strankom [[Kuomintang]], nakon poraza u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] 1927. – 1950. uspjela je strateškim osloncem na zapadne sile nesklone komunističkoj NR Kini postići zavidni stupanj gospodarskog razvitka i ovladati najsuvremenijim tehnologijama. Kao zemlja s približno 24 milijuna stanovnika, Tajvan predstavlja jednu od najprosperitetnijih ekonomija u Aziji i cijelom Svijetu. 1990.-ih godina su provedene demokratske reforme, koje su tajvansko društvo uvele u red suvremenih demokracija. Međutim je i [[Kina|NR Kina]] vrlo unaprijedila svoj ekonomski i politički položaj, a i vojnu snagu; u 21. stoljeću se sve češće i posve glasno govori o mogućnosti da NR Kina silom pripoji Tajvan.<ref>[https://www.politico.eu/article/made-in-taiwan-a-democracy-threatened-by-china-ignored-by-the-union/ "Made in Taiwan: a democracy threatened by China, ‘ignored’ by the Union"], Peter Chapman, "Politico", 27. studenog 2003.</ref><ref>[https://7news.com.au/politics/taiwans-democracy-threatened-by-china-c-625859 "Taiwan's democracy 'threatened' by China"], AAP, "7News.au", 30. prosinca 2019.</ref> == Zemljopis == Tajvan je odvojen od Narodne Republike Kine [[Tajvanski prolaz|Tajvanskim prolazom]] širokim oko 180 km. Na sjeveru je [[Istočno kinesko more]], na istoku [[Filipinsko more]] te na jugu [[Južno kinesko more]]. Otok se proteže oko 400 km u pravcu sjever-jug i 145 km u pravcu istok-zapad. Od sjevera do juga proteže se Središnji Planinski Masiv (kineski: Chung-yang Shan-mo) čije se vrlo strme planine na istočnoj strani otoka spuštaju izravno u more, a prema zapadu postepeno prelaze u primorsku ravnicu.<ref>[https://www.nationalgeographic.com/travel/article/sponsor-content-10-majestic-mountain-wonders-of-taiwan "10 Majestic Mountain Wonders of Taiwan"], "National Geographic", 27. rujna 2018., Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Većina Tajvana je prekrivena planinama, te ima čak 200 planinskih vrhova viših od 3.000 m (najviši vrh Yushan, 3.997 m).<ref>"[https://taiwantoday.tw/news.php?post=36608&unit=29,45 Many More Mountains to Climb]", Taiwan Today, 1. studenog 2002. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> U vrlo gusto naseljenoj zemlji, veliki gradovi su smješteni u ravničarskom području uz zapadnu obalu otoka, tj. uz [[Tajvanski tjesnac]]. Na samom sjeveru otoka, položeni su velegradovi [[Taipei]] (glavni grad) s 2,7 milijuna stanovnika, obližnji [[Novi Taipei]] s 3,9 milijuna stanovnika i također obližnji [[Taoyuan]] s 2,3 milijuna stanovnika. U ravnici na zapadu srednjeg dijela otoka smješten je [[Taichung]] s 2,8 milijuna stanovnika. U južnom dijelu otoka, također u ravnici uz zapadnu obalu, smješteni su [[Tainan]] s 1,8 i [[Kaohsiung]] s 1,1 milijun stanovnika.<ref>[https://www.worldatlas.com/articles/biggest-cities-in-taiwan.html "Biggest Cities In Taiwan"], WorldAtlas. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Tajvan kontrolira nekoliko naseljenih otočja, od kojih se [[Penghu]] ("Peskadores") s oko 100.000 stanovnika nalaze usred Tajvanskog tjesnaca, a otočja [[Kinmen]] (stanovništvo također oko 100.000), [[Matsu]] (oko 13.000 stanovnika) i [[Wuqiu]] (oko 700 stanovnika) se nalaze vrlo blizu kineskom kopnu. == Povijest == ===Od 16. - 19. stoljeća=== Smatra se da je Tajvan tisućama godina bio naseljen [[Malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijskim]] narodima. U 16. stoljeću su ondje svoje baze uspostavili europski trgovci, te su od toga vremena na otok počeli radi trgovine dolaziti također i kineski trgovci. [[Portugal]]ci su otok nazvali ga "Ilha Formosa" (Krasni otok), koje će ime kasnije stoljećima ostati u uporabi. 1624. godine uspostavlja ondje bazu [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija|Nizozemska istočnoindijska kompanija]], koja 1626. godine odande tjera Španjolce koji su ondje ranije podigli vlastite (privatne) trgovačke baze. 1662. godine kineski vojskovođa [[Zheng Cheng-gong]] osvaja otok u vrijeme građanskog rata u Kini na kraju vladavine [[Dinastija Ming|dinastije Ming]], te na Tajvanu proglašava vlast svoje "kuće Koxinga".<ref>[https://taiwan.gov.tw/content_3.php Government portal of the Republic of China (Taiwan): HISTORY], (engleski) pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref> Vojne snage Zheng Cheng-gonga su brojale čak oko 25.000 ljudi, te su se smjestile na mjestu gdje su se nalazile nizozemske tvrđave Zeelandia i Provintia na jugozapadnom dijelu otoka, u blizini današnjeg [[Tainan]]a, odakle je Nizozemska istočnoindijska kompanija vodila unosnu operaciju trgovine s Japanom. U tom su dijelu otoka Nizozemci bili kristijanizirali dio domaćeg stanovništva, te doveli svoje farmere koji su organizirali uzgoj tropskih začina. Kinezi su za potrebe prehrane svoje vojske naselili u taj dio otoka vlastite seljake. Zheng Cheng-gong je otok Tajvan proglasio svojom kneževinom, a njegove snage su provodile akcije na širokom primorskom području Kine napadajući područja pod vladavinom mandžurske [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], te povijest tog kineskog zapovjednika i njegove vojnike uglavnom pamti kao [[Pirati|pirate]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160817025510/http://homepage.usask.ca/~llr130/island/islandframes.html ISLAND IN THE STREAM - ''A Quick Case Study of Taiwan's Complex History'']'','' APRIL C. J. LIN & JEROME F. KEATING, Drugo izdanje 2021., SMC PUBLISHING INC., Taipei 106, Taiwan, ROC; poglavlje "I The Era of Global Navigation". Pristupljeno 4.8. 2021.</ref> Sam Zheng Cheng-gong (još se piše: ''Zheng Chenggong'' i ''Cheng Ch'eng-kung'') je umro već 1662. godine; naslijedio ga je sin Ke-chang (piše se još: ''Zheng Jing'' i ''Xianzhi''), koji će novom kneževinom vladati do smrti 1681. godine. Nakon njegove smrti je jedan od vođa kineskih snaga na Tajvanu Shi-lang prešao na stranu mandžurske dinastine Qing - koja još nije bila uspostavila uvjerljivu flotu - te je porazio svoje dojučerašnje drugove na Tajvanu. Nakon određenog predomišljanja - zapravo je isprva naređeno da oko 100.000 Kineza koji su bili na otoku moraju iseliti u Kinu - 1684. godine je dinastija Qing odlučila pripojiti otok svojem carstvu. 1858. godine su kineske vlasti pristale dopustiti zapadnim silama da na otoku uspostave vlastite luke, a [[1895.]] otok je pripao [[Japan]]u, tijekom [[Prvi kinesko-japansko rat|Prvog kinesko-japanskog rata]].<ref>LIN & KEATING, op. cit., poglavlje "II. The Ch'ing Era"</ref> ===20. stoljeće=== Tajvan je poslije japanskog poraza u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] vraćen [[Kina|Kini]]. Snage nacionalističke stranke [[Kuomintang]] pod vodstvom [[Čang Kaj-šek]]a sklonile su se na otok nakon što su [[1949.]] poražene od komunista u građanskom ratu. Po izbijanju [[korejski rat|Korejskog rata]] u kojem je komunistička vlast Narodne Republike Kine spasila od propasti Sjevernu Koreju, SAD su pružile vojnu i političku pomoć Kuomintangu na Tajvanu. U narednim desetljećima odnosi između NR Kine i Tajvana predvođenog partijom i vojskom koja je protiv [[Komunistička stranka Kine|kineskih komunista]] dugo i nepomirljivo ratovala bili su prožeti neprijateljstvom i nerijetko napeti. U [[Prva kriza u Tajvanskom tjesnacu|Prvoj krizi u Tajvanskom tjesnacu 1954.-1955. godine]] vojne snage NR Kine su uspjele osvojiti otočić Yijiangshan posve blizu kineske obale, ubivši u teškim borbama 713 pripadnika tamošnje posade i zarobivši njih 130, uz također teške gubitke na strani [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačke armije Kine]].<ref>"[https://nationalinterest.org/blog/reboot/what-happened-when-china-tried-take-taiwan-1950s-183388 What Happened When China Tried To Take Taiwan in the 1950s?]", Sebastien Roblin, "The National Interest", 23. travnja 2021. Pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref> U [[Prva kriza u Tajvanskom tjesnacu|Drugoj krizi u Tajvanskom tjesnacu 1958. godine]] Narodnooslobodilačka armije Kine je intenzivno granatirala otočje Kinmen, također pred samom kineskom obalom, odakle su snage Republike Kine (tj., snage Tajvana) također topništvom tukle kineske položaje. Postradale su stotine vojnika s obje strane, oštećeno je i potopljeno više vojnih brodova na svakoj strani, a sukob je okončao nakon što su se u njega izravno uključile vojne snage Sjedinjenih Američkih Država, odlučne da brane teritorij Tajvana.<ref>[https://archive.org/details/The1958TaiwanStraitsCrisisADocumentedHistory_201712/mode/2up?q=kille "The 1958 Taiwan Straits Crisis: A Documented History"], M.H. Halperin, "RAND Corporation" 1966. Pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref><br> Do [[1971.]] godine vlada na Tajvanu predstavljala je NR Kinu u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]].<ref>LIN & KEATING, op. cit., poglavlje "III. The Republic of China"</ref> Republika Kina je bila jedna od osnivača [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i jedna od 5 stalnih članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], dok to mjesto nije [[25. listopada]] [[1971.]]<ref name="A1">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31469|title=NR Kina|work=enciklopedija.hr|accessdate=29. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=NR Kina}}</ref> zauzela NR Kina odlukom [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN]]. Zbog političkih pritisaka NR Kine, za Republiku Kinu se u međunarodnim organizacijama ponekad koristi naziv [[Kineski Taipei]]. Nakon što je krajem [[1970.]]-ih godina došlo do poboljšanja odnosa između NR Kine i SAD-a, u čemu se Sjedinjene Američke Države u principu nisu protivile težnjama NR Kine za ujedinjenje Tajvana - pod uvjetom da ujedinjenje bude mirno - američki diplomatski odnosi s Tajvanom su bili na niskoj razini, te su na zahtjev NR Kine 1994. god. SAD čak odbile dati vizu za ulazak tajvanskog predsjednika na područje SAD. Kada su 1995. godine to ipak dopustile (predsjednik Lee Teng-hui je privatno posjetio [[Sveučilište Cornell|Sveučilište Cornell]]), počele su demonstrativne kineske vojne vježbe uz angažiranje velikih vojnih snaga, te čak gađanje raketama u područja gustog pomorskog prometa pred tajvanskim lukama. SAD je sa svoje strane poslao na područje Tajvanskog tjesnaca izrazito snažne mornaričke i zračne efektive, potvrdivši potporu samostalnosti Tajvana, pod cijenu ozbiljnog zahladnjenja odnosa s NR Kinom.<ref>[https://www.jstor.org/stable/44471980 "The 1996 Taiwan Strait Crisis: Lessons for the United States, China, and Taiwan"], ROBERT S. ROSS, "Security Dialogue" Vol. 27, No. 4 (DECEMBER 1996), str. 463-470</ref> Rast gospodarskog i političkog utjecaja Narodne Republike Kine i njeno uvjetovanje uspostave diplomatskih odnosa prekidom svih službenih odnosa s Tajvanom doveli su do rastuće političke, ali ne i gospodarske izolacije otoka koji je postao jednom od najrazvijenijih zemalja Azije. Kuomintang je dopustio djelovanje oporbenih političkih stranaka [[1986.]], a godinu kasnije okončano je izvanredno stanje koje je bilo na snazi od [[1949.]] Predsjednik [[Lee Teng-hui]], također iz redova Kuomintanga, produbio je demokratske reforme i zaslužio naslov "oca demokracije" na Tajvanu. Na predsjedničkim izborima [[2000.]] pobijedio je kandidat oporbene Demokratske napredne stranke [[Chen Shui-bian]] koji se zalaže za proglašenje potpune neovisnosti Tajvana od Narodne Republike Kine. Veze Tajvana s Kinom su se ojačale nakon privrednih reformi u NR Kini zadnjih desetljeća: smatra se da do milijun Tajvanaca danas živi i radi u Kini, gdje su vlasnici mnogih poduzeća.<ref>[https://www.bbc.com/news/world-asia-34729538 "What's behind the China-Taiwan divide?"], BBC, 26. svibnja 2021.</ref> == Politika == === Međunarodno priznanje === Sljedećih 20 država ima diplomatske odnose s Tajvanom ''(Republikom Kinom)'': {|width=80% style="background:transparent" |-width=30% valign=top | * {{ZD+X/B|BLZ}} (1989.) * {{ZD+X/B|BUF}} (1994.) * {{ZD+X/G|GUA}} (1960.) * {{ZD+X/D|DOM}} (1957.) * {{ZD+X/K|KIRI}} (2003.) * {{ZD+X/M|MARŠ}} (1998.) * {{ZD+X/N|NAU}} (1980. — 2002., 2005.) * {{ZD+X/N|NIK}} (1990.) * {{ZD+X/P|PALA}} (1999.) * {{ZD+X/P|PAR}} (1957.) | * {{ZD+X/S|SAL}} (1961.) * {{ZD+X/S|SVA}} (1968.) * {{ZD+X/S|SV LUC}} (1984. — 1997., 2007.) * {{ZD+X/S|SV VIG}} (1981.) * {{ZD+X/S|SV KIN}} (1983.) * {{ZD+X/S|SOL}} (1983.) * {{ZD+X/T|TUV}} (1979.) * {{ZD+X/H|HAI}} (1956.) * {{ZD+X/H|HON}} (1965.) * {{ZD+X/V|VAT}} (1942.) |} {{ZD+X/M|MAK}} je [[1999.]] godine priznala Republiku Kinu (Tajvan), ali je odlaskom s vlasti [[Vasil Tupurkovski|Vasila Tupurkovskog]] predsjednik [[Boris Trajkovski|Trajkovski]] u [[2000.]] godini povukao priznanje.<ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199902/90226-004-pubs-sko.htm UNPREDEP odlazi, ali NATO je tu], AIM, 26. veljače 1999.</ref><ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01211-004-pubs-sko.htm Javnost u Makedoniji s odobravanjem je primila posljednji potez predsjednika Trajkovskoga, analitičari smatraju da je to bilo za očekivati otkako je Demokratska alternativa, patron Tajvana, otišla u opoziciju], AIM, 11. prosinca 2000.</ref> Makar su [[Sjedinjene Američke Države]] 1979. godine priznale vlasti NR Kine kao legitimnog predstavnika Kine, te uspostavile vrlo jake ekonomske i političke veze s NR Kinom, predstavljaju one i najdalje glavni vanjskopolitički i sigurnosni oslonac Tajvana, kojega tretiraju kao svojeg važnog saveznika.<ref>[https://thediplomat.com/2021/04/biden-delegation-pledges-us-support-for-taiwan-self-defense/ "Biden Delegation Pledges US Support for Taiwan Self-Defense"], Nick Aspinwall, "The Diplomat", 17. travnja 2021. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> [[Japan]]<ref>[https://www.japantimes.co.jp/news/2021/03/21/national/japan-us-taiwan-emergency/ "Japan and U.S. defense chiefs affirm cooperation over Taiwan emergency"], "The Japan Times" (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> i [[Južna Koreja]],<ref>[https://www.scmp.com/news/china/diplomacy/article/3134670/dont-play-fire-china-tells-us-and-south-korea-over-taiwan "'Don’t ‘play with fire’, China tells US and South Korea over Taiwan concerns"], Jun Mai, "South China Morning Post", 24. svibnja 2021.. (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref> kao preostali važni saveznici SAD-a u tom dijelu svijeta, prate SAD u podršci samostalnosti Tajvana. Australija, kao daljnji bliski saveznik SAD-a, prima od vladajućih krugova NR Kine kritike, te čak prijetnje zbog svoje podrške Tajvanu,<ref>[https://7news.com.au/travel/china/china-issues-brutal-warning-to-australia-after-joining-japan-in-military-exercise-c-2910104 "China issues brutal warning to Australia after joining Japan in military exercise"], Alex Turner-Cohen, 7News.com.au, 23. svibnja 2021., (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> koja uključuje izrazito brzo rastuću Australsko - Tajvansku gospodarsku suradnju.<ref>"[https://www.dfat.gov.au/geo/taiwan/australia-taiwan-relationship Australia-Taiwan relationship] - Owerview", Australian Government, Department of Foreign Affairs and Trade. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Nakon što su [[Filipini]] - također tradicionalni američki i tajvanski saveznik - pokazali 2020. god. stanovitu podršku zahtjevima NR Kine za pripojenjem Tajvana,<ref>[https://www.scmp.com/news/china/diplomacy/article/3082316/filipino-helpers-case-erupts-taiwan-philippines-sovereignty "Filipino helper’s case erupts into Taiwan-Philippines sovereignty dispute"], Lawrence Chung, "South China Morning Post", 30. travnja 2020. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> diplomacija SAD-a se na najvišoj razini trudi osigurati podršku Filipina, dajući toj zemlji koja s Kinom ima stanovite sporove o granici na moru dodatna sigurnosna jamstva u slučaju konfrontacije s NR Kinom.<ref>"US warns China over ‘aggressive’ moves on Philippines, Taiwan", "Al Jazeera", 8. travnja 2021. (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> == Stanovništvo == Većinu stanovništva Tajvana čine [[Kinezi]], uglavnom potomci prvih doseljenika iz južnog [[Fujian]]a i sjevernog [[Guangdong]]a koji govore osobitim dijalektima [[kineski jezik|kineskog]], [[Hokkien kineski|hokkien]] i [[Hakka kineski|hakka]]. Oko 15% stanovnika su pristaše Kuomintanga (i njihovi potomci) iz svih dijelova Kine koji su stigli nakon [[1945.]] i koji uglavnom govore standardnim [[Mandarinski kineski jezik|mandarinskim kineskim jezikom]], koji funkcionira kao službeni jezik, te pretežni dio stanovništva njime vlada u većoj ili manjoj mjeri. Hokkien se kolokvijalno, a u najnovije vrijeme čak i službeno naziva i "tajvanskim jezikom", te ga kao jezik komunikacije koristi oko 82 posto stanovništva. Oko 15 posto stanovništva čini kineska etnička grupa Hakka, ali hakka varijantom kineskog govori danas oko 6,6 posto stanovništva.<ref>[https://ketagalanmedia.com/2019/08/27/as-taiwans-identity-shifts-can-the-taiwanese-language-return-to-prominence/ "As Taiwan’s Identity Shifts, Can the Taiwanese Language Return to Prominence?"], J. Zach Hollo, "Ketagalan Media", 27. kolovoza 2019. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Domorodci koji su na Tajvanu živjeli prije [[kineska kolonizacija|kineske kolonizacije]] čine oko 2% i žive uglavnom u planinskim dijelovima zemlje.<ref>[https://thediplomat.com/2019/01/taiwan-and-the-pacific-one-big-happy-austronesian-family/ "Taiwan and the Pacific: One Big, Happy Austronesian Family"], Grant Wyeth, "The Diplomat", 09. siječnja 2019. (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Najbrojniji od njih su [[Amis (etnička grupa)|Amisi]] s oko 200.000 pripadnika.<ref>[https://islandfolklore.com/about/taiwan/cultures/ "Taiwan’s Cultures and Communities"], "Islanfolclore.com", Pristupljeno 3. kolovoza 2021., </ref> == Gospodarstvo == Tijekom većeg dijela 20. stoljeća tajvansko je gospodarstvo bilježilo visoki, često i spektakularan rast. Na početku 21. stoljeća dvije trećine [[BDP]]-a ostvaruje uslužni sektor, a glavna grana industrije je proizvodnja informatičke opreme i drugih sofisticiranih proizvoda. Tajvan spada među nekolicinu zemalja koje predvode trendove u razvijanju novih tehnologija, te ima ekonomiju čiji je rast bitno vezan uz razvoj inovacija (engl. ''innovation driven economy'').<ref>[https://www.entrepreneur.com/article/341247 "The Key Role Taiwan Will Play in Industry 4.0"], Dr. Peter Hsieh, "Entrepeneur", 23. listopada 2019. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> 2017. godine je Tajvan službeno pokrenuo prelazak na tzv. ''[[Internet stvari|internet of things]]'' gospodarstvo, u kojemu će praktično svaki uređaj i poslovni proces biti umrežen.<ref>[https://www.gmiresearch.com/report/taiwan-internet-of-things-market/ "Taiwan Internet of Things Market By Component, By Software Solution, By Service, By Platform, Node Component, By Application, By Network Infrastructure and By Connectivity Technology – Opportunities & Forecast, 2020-2027"], "GMI Research", ožujak 2020., (engleski) </ref> 2020. god., dosegao je tajvanski bruto društveni proizvod po stanovniku - prema paritetu kupovne moći (PPP) - čak 56.429 USD, što uvrštava Tajvan među najproduktivnija gospodarstva svijeta, otprilike u razini s Njemačkom i Švedskom, a iznad recimo Kanade, Francuske i Japana.<ref>[https://statisticstimes.com/economy/countries-by-gdp-capita-ppp.php List of Countries by GDP (PPP) per capita], "Statistic Times", pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Ekonomski analitičari ukazuju da je tajvanska ekonomija u velikoj mjeri ovisna o trgovini s NR Kinom - upravo je rast u razmjeni s vrlo propulzivnom kineskom ekonomijom vrlo doprinio boljitku tajvanskog gospodarstva - što Tajvan izvrgava stanovitim strateškim rizicima. Oko jedne trećine tajvanske međunarodne trgovinske razmjene otpada na trgovinu s NR Kinom.<ref>"[https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2021/03/15/taiwans-continued-success-requires-economic-diversification-of-products-and-markets/ Taiwan's continued success requires economic diversification of products and markets"], Syaru Shirley Lin, "Brookings.edu", 18. ožujka 2021. (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = 中華民國 |commonshr = Republika Kina |commonscat = Republic of China |commonscathr = Republika Kina |wječnik = Republika Kina }} {{Azija}} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Kina]] [[Kategorija:Tajvan]] [[Kategorija:Nepriznate države]] qtf74aqcf14t3h6pt56efclzj57g4ip 6436774 6436435 2022-08-03T10:11:31Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Dz|[[Kina]]|državu '''Narodna Republika Kina''' |[[Republika Kina]]}} {{Dz|[[Republika Kina (1912. – 1949.)]]|državu koja je postojala od 1912. do 1949. godine|[[Republika Kina]]}} {{Preusmjerava|Tajvan|otok|[[Tajvan (otok)|Tajvan]]}} {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Kina | izvorno_ime = 中華民國<br>Zhōnghuá Mínguó| ime_genitiv = Republike Kine | eng_ime = Republic of China | zastava = Flag of the Republic of China.svg | grb = National Emblem of the Republic of China.svg | lokacija = Locator map of the ROC Taiwan.svg | službeni_jezik = [[kineski jezik|kineski]] ¹| glavni_grad = [[Taipei]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Tsai Ing-wen]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Su Tseng-chang]] | površina_poredak = 138 | površina = 35 980 | vode = 2,8 | stanovništvo_poredak = 56 | stanovništvo = 23 758 247 <ref name="B1">{{cite web |url=http://www.worldometers.info/world-population/taiwan-population/ |title=Populacija Tajvana 2018.|work=worldometers.info |accessdate=1. siječnja 2019.|language=engleski |trans-title=Populacija Tajvana}}</ref> | godina_popisa = 2018. | gustoća_stanovništva = 671 | neovisnost = [[10. listopada]] [[1911.]] | valuta = [[novotajvanski dolar]] | stoti_dio_valute = 10 jiaoa = 100 fena ² | vremenska_zona = +8 | himna = San Min Chu-i | internetski_nastavak = .tw | pozivni_broj = +886 | komentar = <small>'''(1)''' govorni standard je mandarinski</small><br> <small>'''(2)''' koristi se samo kovanica od 5 jiaoa</small>| moto = }} '''Republika Kina''', poznata i kao '''Tajvan''' je djelomično priznata ''[[de facto]]'' [[država]], koja se nalazi većim dijelom na otoku [[Tajvan]] u istočnoj [[Azija|Aziji]]. Zajedno sa susjednim manjim otočnim skupinama Peskadori, Quemoy i Matsu od [[1949.]] funkcionira kao ''de facto'' neovisna [[država]] koja sebe naziva '''Republika Kina''' ([[kineski jezik|kin.]] 中華民國, Chung-hua Min-kuo). Vlasti [[Narodna Republika Kina|Narodne Republike Kine]] ne priznaju vladu Republike Kine i smatraju Republiku Kinu dijelom Narodne Republike Kine. Zemlja koja je nastala povlačenjem kineskog režima i vojske predvođene strankom [[Kuomintang]], nakon poraza u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] 1927. – 1950. uspjela je strateškim osloncem na zapadne sile nesklone komunističkoj NR Kini postići zavidni stupanj gospodarskog razvitka i ovladati najsuvremenijim tehnologijama. Kao zemlja s približno 24 milijuna stanovnika, Tajvan predstavlja jednu od najprosperitetnijih ekonomija u Aziji i cijelom Svijetu. 1990.-ih godina su provedene demokratske reforme, koje su tajvansko društvo uvele u red suvremenih demokracija. Međutim je i [[Kina|NR Kina]] vrlo unaprijedila svoj ekonomski i politički položaj, a i vojnu snagu; u 21. stoljeću se sve češće i posve glasno govori o mogućnosti da NR Kina silom pripoji Tajvan.<ref>[https://www.politico.eu/article/made-in-taiwan-a-democracy-threatened-by-china-ignored-by-the-union/ "Made in Taiwan: a democracy threatened by China, ‘ignored’ by the Union"], Peter Chapman, "Politico", 27. studenog 2003.</ref><ref>[https://7news.com.au/politics/taiwans-democracy-threatened-by-china-c-625859 "Taiwan's democracy 'threatened' by China"], AAP, "7News.au", 30. prosinca 2019.</ref> == Zemljopis == Tajvan je odvojen od Narodne Republike Kine [[Tajvanski prolaz|Tajvanskim prolazom]] širokim oko 180 km. Na sjeveru je [[Istočno kinesko more]], na istoku [[Filipinsko more]] te na jugu [[Južno kinesko more]]. Otok se proteže oko 400 km u pravcu sjever-jug i 145 km u pravcu istok-zapad. Od sjevera do juga proteže se Središnji Planinski Masiv (kineski: Chung-yang Shan-mo) čije se vrlo strme planine na istočnoj strani otoka spuštaju izravno u more, a prema zapadu postepeno prelaze u primorsku ravnicu.<ref>[https://www.nationalgeographic.com/travel/article/sponsor-content-10-majestic-mountain-wonders-of-taiwan "10 Majestic Mountain Wonders of Taiwan"], "National Geographic", 27. rujna 2018., Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Većina Tajvana je prekrivena planinama, te ima čak 200 planinskih vrhova viših od 3.000 m (najviši vrh Yushan, 3.997 m).<ref>"[https://taiwantoday.tw/news.php?post=36608&unit=29,45 Many More Mountains to Climb]", Taiwan Today, 1. studenog 2002. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> U vrlo gusto naseljenoj zemlji, veliki gradovi su smješteni u ravničarskom području uz zapadnu obalu otoka, tj. uz [[Tajvanski tjesnac]]. Na samom sjeveru otoka, položeni su velegradovi [[Taipei]] (glavni grad) s 2,7 milijuna stanovnika, obližnji [[Novi Taipei]] s 3,9 milijuna stanovnika i također obližnji [[Taoyuan]] s 2,3 milijuna stanovnika. U ravnici na zapadu srednjeg dijela otoka smješten je [[Taichung]] s 2,8 milijuna stanovnika. U južnom dijelu otoka, također u ravnici uz zapadnu obalu, smješteni su [[Tainan]] s 1,8 i [[Kaohsiung]] s 1,1 milijun stanovnika.<ref>[https://www.worldatlas.com/articles/biggest-cities-in-taiwan.html "Biggest Cities In Taiwan"], WorldAtlas. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Tajvan kontrolira nekoliko naseljenih otočja, od kojih se [[Penghu]] ("Peskadores") s oko 100.000 stanovnika nalaze usred Tajvanskog tjesnaca, a otočja [[Kinmen]] (stanovništvo također oko 100.000), [[Matsu]] (oko 13.000 stanovnika) i [[Wuqiu]] (oko 700 stanovnika) se nalaze vrlo blizu kineskom kopnu. == Povijest == ===16. – 19. stoljećE=== Smatra se da je Tajvan tisućama godina bio naseljen [[Malajsko-polinezijski jezici|malajsko-polinezijskim]] narodima. U 16. stoljeću su ondje svoje baze uspostavili europski trgovci, te su od toga vremena na otok počeli radi trgovine dolaziti također i kineski trgovci. [[Portugal]]ci su otok nazvali ga "Ilha Formosa" (Krasni otok), koje će ime kasnije stoljećima ostati u uporabi. 1624. godine uspostavlja ondje bazu [[Nizozemska Istočnoindijska kompanija|Nizozemska istočnoindijska kompanija]], koja 1626. godine odande tjera Španjolce koji su ondje ranije podigli vlastite (privatne) trgovačke baze. 1662. godine kineski vojskovođa [[Zheng Cheng-gong]] osvaja otok u vrijeme građanskog rata u Kini na kraju vladavine [[Dinastija Ming|dinastije Ming]], te na Tajvanu proglašava vlast svoje "kuće Koxinga".<ref>[https://taiwan.gov.tw/content_3.php Government portal of the Republic of China (Taiwan): HISTORY], (engleski) pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref> Vojne snage Zheng Cheng-gonga su brojale čak oko 25.000 ljudi, te su se smjestile na mjestu gdje su se nalazile nizozemske tvrđave Zeelandia i Provintia na jugozapadnom dijelu otoka, u blizini današnjeg [[Tainan]]a, odakle je Nizozemska istočnoindijska kompanija vodila unosnu operaciju trgovine s Japanom. U tom su dijelu otoka Nizozemci bili kristijanizirali dio domaćeg stanovništva, te doveli svoje farmere koji su organizirali uzgoj tropskih začina. Kinezi su za potrebe prehrane svoje vojske naselili u taj dio otoka vlastite seljake. Zheng Cheng-gong je otok Tajvan proglasio svojom kneževinom, a njegove snage su provodile akcije na širokom primorskom području Kine napadajući područja pod vladavinom mandžurske [[Dinastija Qing|dinastije Qing]], te povijest tog kineskog zapovjednika i njegove vojnike uglavnom pamti kao [[Pirati|pirate]].<ref>[https://web.archive.org/web/20160817025510/http://homepage.usask.ca/~llr130/island/islandframes.html ISLAND IN THE STREAM – ''A Quick Case Study of Taiwan's Complex History'']'','' APRIL C. J. LIN & JEROME F. KEATING, Drugo izdanje 2021., SMC PUBLISHING INC., Taipei 106, Taiwan, ROC; poglavlje "I The Era of Global Navigation". Pristupljeno 4.8. 2021.</ref> Sam Zheng Cheng-gong (još se piše: ''Zheng Chenggong'' i ''Cheng Ch'eng-kung'') je umro već 1662. godine; naslijedio ga je sin Ke-chang (piše se još: ''Zheng Jing'' i ''Xianzhi''), koji će novom kneževinom vladati do smrti 1681. godine. Nakon njegove smrti je jedan od vođa kineskih snaga na Tajvanu Shi-lang prešao na stranu mandžurske dinastine Qing – koja još nije bila uspostavila uvjerljivu flotu te je porazio svoje dojučerašnje drugove na Tajvanu. Nakon određenog predomišljanja – zapravo je isprva naređeno da oko 100.000 Kineza koji su bili na otoku moraju iseliti u Kinu. Godine 1684. dinastija Qing odlučila je pripojiti otok svojem carstvu. 1858. godine su kineske vlasti pristale dopustiti zapadnim silama da na otoku uspostave vlastite luke, a [[1895.]] otok je pripao [[Japan]]u, tijekom [[Prvi kinesko-japansko rat|Prvog kinesko-japanskog rata]].<ref>LIN & KEATING, op. cit., poglavlje "II. The Ch'ing Era"</ref> ===20. stoljeće=== Tajvan je poslije japanskog poraza u [[drugi svjetski rat|drugom svjetskom ratu]] vraćen [[Kina|Kini]]. Snage nacionalističke stranke [[Kuomintang]] pod vodstvom [[Čang Kaj-šek]]a sklonile su se na otok nakon što su [[1949.]] poražene od komunista u građanskom ratu. Po izbijanju [[korejski rat|Korejskog rata]] u kojem je komunistička vlast Narodne Republike Kine spasila od propasti Sjevernu Koreju, SAD su pružile vojnu i političku pomoć Kuomintangu na Tajvanu. U narednim desetljećima odnosi između NR Kine i Tajvana predvođenog partijom i vojskom koja je protiv [[Komunistička stranka Kine|kineskih komunista]] dugo i nepomirljivo ratovala bili su prožeti neprijateljstvom i nerijetko napeti. U [[Prva kriza u Tajvanskom tjesnacu|Prvoj krizi u Tajvanskom tjesnacu 1954.-1955. godine]] vojne snage NR Kine su uspjele osvojiti otočić Yijiangshan posve blizu kineske obale, ubivši u teškim borbama 713 pripadnika tamošnje posade i zarobivši njih 130, uz također teške gubitke na strani [[Narodnooslobodilačka armija Kine|Narodnooslobodilačke armije Kine]].<ref>"[https://nationalinterest.org/blog/reboot/what-happened-when-china-tried-take-taiwan-1950s-183388 What Happened When China Tried To Take Taiwan in the 1950s?]", Sebastien Roblin, "The National Interest", 23. travnja 2021. Pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref> U [[Prva kriza u Tajvanskom tjesnacu|Drugoj krizi u Tajvanskom tjesnacu 1958. godine]] Narodnooslobodilačka armije Kine je intenzivno granatirala otočje Kinmen, također pred samom kineskom obalom, odakle su snage Republike Kine (tj., snage Tajvana) također topništvom tukle kineske položaje. Postradale su stotine vojnika s obje strane, oštećeno je i potopljeno više vojnih brodova na svakoj strani, a sukob je okončao nakon što su se u njega izravno uključile vojne snage Sjedinjenih Američkih Država, odlučne da brane teritorij Tajvana.<ref>[https://archive.org/details/The1958TaiwanStraitsCrisisADocumentedHistory_201712/mode/2up?q=kille "The 1958 Taiwan Straits Crisis: A Documented History"], M.H. Halperin, "RAND Corporation" 1966. Pristupljeno 4. kolovoza 2021.</ref><br> Do [[1971.]] godine vlada na Tajvanu predstavljala je NR Kinu u [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenim narodima]].<ref>LIN & KEATING, op. cit., poglavlje "III. The Republic of China"</ref> Republika Kina je bila jedna od osnivača [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i jedna od 5 stalnih članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], dok to mjesto nije [[25. listopada]] [[1971.]]<ref name="A1">{{cite web|url=https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31469|title=NR Kina|work=enciklopedija.hr|accessdate=29. srpnja 2022.|quote=|language=hrvatski|trans-title=NR Kina}}</ref> zauzela NR Kina odlukom [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opće skupštine UN]]. Zbog političkih pritisaka NR Kine, za Republiku Kinu se u međunarodnim organizacijama ponekad koristi naziv [[Kineski Taipei]]. Nakon što je krajem [[1970-ih]] godina došlo do poboljšanja odnosa između NR Kine i SAD-a, u čemu se Sjedinjene Američke Države u principu nisu protivile težnjama NR Kine za ujedinjenje Tajvana, pod uvjetom da ujedinjenje bude mirno, američki diplomatski odnosi s Tajvanom su bili na niskoj razini, te su na zahtjev NR Kine 1994. god. SAD čak odbile dati vizu za ulazak tajvanskog predsjednika na područje SAD. Kada su 1995. godine to ipak dopustile (predsjednik Lee Teng-hui je privatno posjetio [[Sveučilište Cornell|Sveučilište Cornell]]), počele su demonstrativne kineske vojne vježbe uz angažiranje velikih vojnih snaga, te čak gađanje raketama u područja gustog pomorskog prometa pred tajvanskim lukama. SAD je sa svoje strane poslao na područje Tajvanskog tjesnaca izrazito snažne mornaričke i zračne efektive, potvrdivši potporu samostalnosti Tajvana, pod cijenu ozbiljnog zahladnjenja odnosa s NR Kinom.<ref>[https://www.jstor.org/stable/44471980 "The 1996 Taiwan Strait Crisis: Lessons for the United States, China, and Taiwan"], ROBERT S. ROSS, "Security Dialogue" Vol. 27, No. 4 (DECEMBER 1996), str. 463-470</ref> Rast gospodarskog i političkog utjecaja Narodne Republike Kine i njeno uvjetovanje uspostave diplomatskih odnosa prekidom svih službenih odnosa s Tajvanom doveli su do rastuće političke, ali ne i gospodarske izolacije otoka koji je postao jednom od najrazvijenijih zemalja Azije. Kuomintang je dopustio djelovanje oporbenih političkih stranaka [[1986.]], a godinu kasnije okončano je izvanredno stanje koje je bilo na snazi od [[1949.]] Predsjednik [[Lee Teng-hui]], također iz redova Kuomintanga, produbio je demokratske reforme i zaslužio naslov "oca demokracije" na Tajvanu. Na predsjedničkim izborima [[2000.]] pobijedio je kandidat oporbene Demokratske napredne stranke [[Chen Shui-bian]] koji se zalaže za proglašenje potpune neovisnosti Tajvana od Narodne Republike Kine. Veze Tajvana s Kinom su se ojačale nakon privrednih reformi u NR Kini zadnjih desetljeća: smatra se da do milijun Tajvanaca danas živi i radi u Kini, gdje su vlasnici mnogih poduzeća.<ref>[https://www.bbc.com/news/world-asia-34729538 "What's behind the China-Taiwan divide?"], BBC, 26. svibnja 2021.</ref> == Politika == === Međunarodno priznanje === Sljedećih 20 država ima diplomatske odnose s Tajvanom ''(Republikom Kinom)'': {|width=80% style="background:transparent" |-width=30% valign=top | * {{ZD+X/B|BLZ}} (1989.) * {{ZD+X/B|BUF}} (1994.) * {{ZD+X/G|GUA}} (1960.) * {{ZD+X/D|DOM}} (1957.) * {{ZD+X/K|KIRI}} (2003.) * {{ZD+X/M|MARŠ}} (1998.) * {{ZD+X/N|NAU}} (1980. – 2002., 2005.) * {{ZD+X/N|NIK}} (1990.) * {{ZD+X/P|PALA}} (1999.) * {{ZD+X/P|PAR}} (1957.) | * {{ZD+X/S|SAL}} (1961.) * {{ZD+X/S|SVA}} (1968.) * {{ZD+X/S|SV LUC}} (1984. – 1997., 2007.) * {{ZD+X/S|SV VIG}} (1981.) * {{ZD+X/S|SV KIN}} (1983.) * {{ZD+X/S|SOL}} (1983.) * {{ZD+X/T|TUV}} (1979.) * {{ZD+X/H|HAI}} (1956.) * {{ZD+X/H|HON}} (1965.) * {{ZD+X/V|VAT}} (1942.) |} {{ZD+X/M|MAK}} je [[1999.]] godine priznala Republiku Kinu (Tajvan), ali je odlaskom s vlasti [[Vasil Tupurkovski|Vasila Tupurkovskog]] predsjednik [[Boris Trajkovski|Trajkovski]] u [[2000.]] godini povukao priznanje.<ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/199902/90226-004-pubs-sko.htm UNPREDEP odlazi, ali NATO je tu], AIM, 26. veljače 1999.</ref><ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01211-004-pubs-sko.htm Javnost u Makedoniji s odobravanjem je primila posljednji potez predsjednika Trajkovskoga, analitičari smatraju da je to bilo za očekivati otkako je Demokratska alternativa, patron Tajvana, otišla u opoziciju], AIM, 11. prosinca 2000.</ref> Makar su [[Sjedinjene Američke Države]] 1979. godine priznale vlasti NR Kine kao legitimnog predstavnika Kine, te uspostavile vrlo jake ekonomske i političke veze s NR Kinom, predstavljaju one i najdalje glavni vanjskopolitički i sigurnosni oslonac Tajvana, kojega tretiraju kao svojeg važnog saveznika.<ref>[https://thediplomat.com/2021/04/biden-delegation-pledges-us-support-for-taiwan-self-defense/ "Biden Delegation Pledges US Support for Taiwan Self-Defense"], Nick Aspinwall, "The Diplomat", 17. travnja 2021. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> [[Japan]]<ref>[https://www.japantimes.co.jp/news/2021/03/21/national/japan-us-taiwan-emergency/ "Japan and U.S. defense chiefs affirm cooperation over Taiwan emergency"], "The Japan Times" (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> i [[Južna Koreja]],<ref>[https://www.scmp.com/news/china/diplomacy/article/3134670/dont-play-fire-china-tells-us-and-south-korea-over-taiwan "'Don’t ‘play with fire’, China tells US and South Korea over Taiwan concerns"], Jun Mai, "South China Morning Post", 24. svibnja 2021.. (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021. </ref> kao preostali važni saveznici SAD-a u tom dijelu svijeta, prate SAD u podršci samostalnosti Tajvana. Australija, kao daljnji bliski saveznik SAD-a, prima od vladajućih krugova NR Kine kritike, te čak prijetnje zbog svoje podrške Tajvanu,<ref>[https://7news.com.au/travel/china/china-issues-brutal-warning-to-australia-after-joining-japan-in-military-exercise-c-2910104 "China issues brutal warning to Australia after joining Japan in military exercise"], Alex Turner-Cohen, 7News.com.au, 23. svibnja 2021., (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> koja uključuje izrazito brzo rastuću Australsko-tajvansku gospodarsku suradnju.<ref>"[https://www.dfat.gov.au/geo/taiwan/australia-taiwan-relationship Australia-Taiwan relationship] – Owerview", Australian Government, Department of Foreign Affairs and Trade. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Nakon što su [[Filipini]], također tradicionalni američki i tajvanski saveznik, pokazali 2020. god. stanovitu podršku zahtjevima NR Kine za pripojenjem Tajvana,<ref>[https://www.scmp.com/news/china/diplomacy/article/3082316/filipino-helpers-case-erupts-taiwan-philippines-sovereignty "Filipino helper’s case erupts into Taiwan-Philippines sovereignty dispute"], Lawrence Chung, "South China Morning Post", 30. travnja 2020. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> diplomacija SAD-a se na najvišoj razini trudi osigurati podršku Filipina, dajući toj zemlji koja s Kinom ima stanovite sporove o granici na moru dodatna sigurnosna jamstva u slučaju konfrontacije s NR Kinom.<ref>"US warns China over ‘aggressive’ moves on Philippines, Taiwan", "Al Jazeera", 8. travnja 2021. (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> == Stanovništvo == Većinu stanovništva Tajvana čine [[Kinezi]], uglavnom potomci prvih doseljenika iz južnog [[Fujian]]a i sjevernog [[Guangdong]]a koji govore osobitim dijalektima [[kineski jezik|kineskog]], [[Hokkien kineski|hokkien]] i [[Hakka kineski|hakka]]. Oko 15% stanovnika su pristaše Kuomintanga (i njihovi potomci) iz svih dijelova Kine koji su stigli nakon [[1945.]] i koji uglavnom govore standardnim [[Mandarinski kineski jezik|mandarinskim kineskim jezikom]], koji funkcionira kao službeni jezik, te pretežni dio stanovništva njime vlada u većoj ili manjoj mjeri. Hokkien se kolokvijalno, a u najnovije vrijeme čak i službeno naziva i "tajvanskim jezikom", te ga kao jezik komunikacije koristi oko 82 posto stanovništva. Oko 15 posto stanovništva čini kineska etnička grupa Hakka, ali hakka varijantom kineskog govori danas oko 6,6 posto stanovništva.<ref>[https://ketagalanmedia.com/2019/08/27/as-taiwans-identity-shifts-can-the-taiwanese-language-return-to-prominence/ "As Taiwan’s Identity Shifts, Can the Taiwanese Language Return to Prominence?"], J. Zach Hollo, "Ketagalan Media", 27. kolovoza 2019. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Domorodci koji su na Tajvanu živjeli prije [[kineska kolonizacija|kineske kolonizacije]] čine oko 2% i žive uglavnom u planinskim dijelovima zemlje.<ref>[https://thediplomat.com/2019/01/taiwan-and-the-pacific-one-big-happy-austronesian-family/ "Taiwan and the Pacific: One Big, Happy Austronesian Family"], Grant Wyeth, "The Diplomat", 09. siječnja 2019. (engleski) Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Najbrojniji od njih su [[Amis (etnička grupa)|Amisi]] s oko 200.000 pripadnika.<ref>[https://islandfolklore.com/about/taiwan/cultures/ "Taiwan’s Cultures and Communities"], "Islanfolclore.com", Pristupljeno 3. kolovoza 2021., </ref> == Gospodarstvo == Tijekom većeg dijela 20. stoljeća tajvansko je gospodarstvo bilježilo visoki, često i spektakularan rast. Na početku 21. stoljeća dvije trećine [[BDP]]-a ostvaruje uslužni sektor, a glavna grana industrije je proizvodnja informatičke opreme i drugih sofisticiranih proizvoda. Tajvan spada među nekolicinu zemalja koje predvode trendove u razvijanju novih tehnologija, te ima ekonomiju čiji je rast bitno vezan uz razvoj inovacija (engl. ''innovation driven economy'').<ref>[https://www.entrepreneur.com/article/341247 "The Key Role Taiwan Will Play in Industry 4.0"], Dr. Peter Hsieh, "Entrepeneur", 23. listopada 2019. Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> 2017. godine je Tajvan službeno pokrenuo prelazak na tzv. ''[[Internet stvari|internet of things]]'' gospodarstvo, u kojemu će praktično svaki uređaj i poslovni proces biti umrežen.<ref>[https://www.gmiresearch.com/report/taiwan-internet-of-things-market/ "Taiwan Internet of Things Market By Component, By Software Solution, By Service, By Platform, Node Component, By Application, By Network Infrastructure and By Connectivity Technology – Opportunities & Forecast, 2020-2027"], "GMI Research", ožujak 2020., (engleski) </ref> 2020. god., dosegao je tajvanski bruto društveni proizvod po stanovniku, prema paritetu kupovne moći (PPP) čak 56.429 USD, što uvrštava Tajvan među najproduktivnija gospodarstva svijeta, otprilike u razini s Njemačkom i Švedskom, a iznad recimo Kanade, Francuske i Japana.<ref>[https://statisticstimes.com/economy/countries-by-gdp-capita-ppp.php List of Countries by GDP (PPP) per capita], "Statistic Times", pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> Ekonomski analitičari ukazuju da je tajvanska ekonomija u velikoj mjeri ovisna o trgovini s NR Kinom – upravo je rast u razmjeni s vrlo propulzivnom kineskom ekonomijom vrlo doprinio boljitku tajvanskog gospodarstva što Tajvan izvrgava stanovitim strateškim rizicima. Oko jedne trećine tajvanske međunarodne trgovinske razmjene otpada na trgovinu s NR Kinom.<ref>"[https://www.brookings.edu/blog/order-from-chaos/2021/03/15/taiwans-continued-success-requires-economic-diversification-of-products-and-markets/ Taiwan's continued success requires economic diversification of products and markets"], Syaru Shirley Lin, "Brookings.edu", 18. ožujka 2021. (engleski). Pristupljeno 3. kolovoza 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Sestrinski projekti {{WProjekti |commons = 中華民國 |commonshr = Republika Kina |commonscat = Republic of China |commonscathr = Republika Kina |wječnik = Republika Kina }} {{Azija}} {{Mrva-zemlj}} [[Kategorija:Kina]] [[Kategorija:Tajvan]] [[Kategorija:Nepriznate države]] orv4sltfz9qspl74zedmok6wrjjpd3q 0 14320 6436634 6234106 2022-08-02T22:33:09Z Croxyz 205325 /* Galerija */ wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Infookvir planina | ime = Kozjak | slika = [[Datoteka:Iza Klisa 0809.jpg|300px]] | Opis slike = | Visina = [[Veli vrj]] 779 | Država / Pokrajina = {{ZD+X/H|HRV}}<br />{{ZD|HŽ|SDŽ}} [[Splitsko-dalmatinska županija]] | Dio gorja = [[Dinaridi]] | Kordinate = {{Coord|43.57686676|N|16.39095934|E|region:HR-17_type:mountain_source:CGN|display=inline,title|format=dms}} | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = [[Planinarski dom Putalj]] (460 m)<br />[[Planinarski dom Malačka]] (477 m)<br />[[Planinarska kuća Pod Koludrom]] (325 m)<br />[[Planinarska kuća Česmina]] (499 m)<br />[[Planinarsko sklonište Orlovo gnijezdo]] (598 m) | Najbliži gradovi = [[Split]], [[Kaštela]], [[Trogir]] | Vrsta = | Zadnja erupcija = | Starost = | Ostali vrhovi = Biranj (631 m)<br />Sv. Jure (676 m) | Top. karta = {{Lokacijska karta|Hrvatska2|AlternativeMap=Relief map of Croatia.png|float=right|width=290|label=Kozjak|lat=43.576|long=16.390|mark=Red triangle with thick white border.svg|marksize=10|border=none|caption=<center>Pozicija Kozjaka na karti Hrvatske</center>}} }} '''Kozjak''' je brdo koje sa sjeverne strane okružuje grad [[Kaštela]]. Njegova je južna padina vrlo strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan [[Zagora|Zagore]]. To je u hrvatskom [[Planinarstvo|planinarstvu]] najpoznatije popularno značenje naziva Kozjak, za razliku od manje poznatog, ali znatno višega [[Veliki Kozjak|Velikog Kozjaka]] iznad [[Kijevo|Kijeva]] u Zagori, 1207&nbsp;m. Planina Kozjak se 16 km proteže od [[Klis|Kliškog]] lanca na istoku, što Kozjak dijeli od [[Mosor]]a i dalje u zapadnom smjeru sve do [[prijevoj]]a [[Malačka|Malačke]],<ref>[http://www.hpd-antebedalov.com/kozjak-info.php?id=1 HPD "Ante Bedalov" Kozjak]</ref> a dalje ka zapadu nastavlja gorski niz brdo [[Opor (brdo)|Opor]].<ref name="sveta brda">M.B.: [http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/11082-kozjak-opor-i-trecanica-%E2%80%93-sveta-brda-kastela '' Kozjak, Opor i Trečanica – Sveta brda Kaštela''] Portal Grada Kaštela. 12. ožujka 2010. Pristupljeno 9. srpnja 2020.</ref> == Ime == Ime Kozjak vjerojatno je prijevod grčkog imena planine za što utemeljenost pronalazimo u obližnjem [[Trogir]]u, čije starogrčko ime ''Tragurion'' potječe od tragos = koza.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hpd-kozjak.com/readarticle.php?article_id=4 |title=O planini - Hrvatsko planinarsko društvo Kozjak |archive-url=https://web.archive.org/web/20140107015140/http://www.hpd-kozjak.com/readarticle.php?article_id=4 |archive-date=7. siječnja 2014. |access-date=6. siječnja 2014.}}</ref> [[Datoteka:Sv. Ivan - Biranj.jpg|mini|lijevo|400px|Pogled iz [[Kaštela]] na vrh brda Kozjaka.]] == Vrhovi == Najupečatljiviji dio Kozjaka je južna stijena (16&nbsp;km), [[Greda (reljef)|Greda]] od Kozjaka, koja je ujedno najduža u Hrvatskoj, iako razmjerno male visine (50 – 250&nbsp;m).<ref>[http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/90915/Default.aspx Upoznajmo bisere Dalmacije Kozjak, planina s dva lica > Slobodna Dalmacija > Hrvatska]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hpd-malacka.hr/kozjak-info.php?id=1 |title=HPD Malačka :: O Kozjaku |archive-url=https://web.archive.org/web/20131028001549/http://www.hpd-malacka.hr/kozjak-info.php?id=1 |archive-date=28. listopada 2013. |access-date=6. siječnja 2014.}}</ref><ref name="sveta brda"/> Najviši vrh ovog primorskog Kozjaka je ''Veli vrj'' (779&nbsp;m)<ref name="planinarski_vodic">Alan Čaplar: "Planinarski vodič po Hrvatskoj", Mozaik knjiga, Zagreb, 2011., {{ISBN|978-953-14-0856-1}}, str. 533 - 536</ref> na istoku [[Hrbat|grebena]] iznad [[Kaštel Gomilica|Kaštel Gomilice]]. U starijoj literaturi<ref>[[Željko Poljak]]: "Planine Hrvatske", Planinarski savez Hrvatske, Zagreb, 1974., str. 491</ref> se navode i imena za vrh: ''Sv. Luka'' ili ''Kozjak''. Na zapadnom dijelu grebena je poznat [[Planinarski dom Malačka]] uz istoimeno sedlo, 466&nbsp;m.<ref name="planinarski_vodic" /> Sveti Ivan Biranj (631&nbsp;m) najviši je vrh zapadnog dijela Kozjaka. Malo zapadnije od vrha nalazi se kapela sv. Ivana koji se slavi kao zaštitnik [[Kaštel Lukšić]]a.<ref>[http://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/kozjak-vrh-biranj/ Kozjak – vrh Biranj - Hrvatski vrhovi - Hrvatski planinarski savez]</ref> S južne strane Kozjaka prevladava mediteranska flora, dok na sjevernim obroncima submediteranska flora. Cijeli Kozjak je isprepleten dobro označenim planinarskim stazama,<ref>[http://plave-gore.com/ra?id=18 Plave gore ™ | Kozjak | Koludar i Debelić]</ref> a ima i četiri planinarska doma.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sucurac.info/news.php?readmore=66 |title=Sućurački portal :: Planina Kozjak |access-date=6. siječnja 2014. |archive-date=7. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140107015932/http://www.sucurac.info/news.php?readmore=66 |url-status=dead}}</ref><ref>[http://www.kastela.org/kastela/u-kastelima/212-kozjak Kozjak - Portal grada Kaštela]</ref> {{Clearleft}} == Greda == Kozjakova Greda je najveća stijena u Hrvatskoj. Izdužena je i masivna. Proteže se od amfiteatra [[Nugal]]a pa na istok do Bilih pećina. Nema neke izrazite izbočine koja bi predstavljala pravi vrh. Stijena preko grebena prelazi u kozjačku visoravan. Planinarima je omiljena te su ovdje jedni od najljepših i najtežih penjačkih smjerova na Kozjaku. Polovicom stijene skoro vodoravno proteže se prostrana [[gredina]] do koje se može pristupiti iz amfiteatra Nugla ili s markirane staze koja vodi na Bile pećine. Iznad gredine stijena je ispostavljena te djelimice glatka. Ispod Grede su tupinolomi Sv. Juraj i Sv. Kajo.<ref>(): [http://plave-gore.com/ra?id=22 ''Greda (Crvena barijera)''] Plave gore. Pristupljeno 9. srpnja 2020.</ref> == Galerija == <gallery mode=packed heights="140px"> Datoteka:Split, pobrezni pasmo pohori Kozjak, vzadu Mosor.jpg|Pogled s Kozjaka Datoteka:Sv. Nikola na jednom z vrcholu Kozjaku, 562 m.jpg|Crkvica sv. Nikole na jednom od vrhova Datoteka:Split mountains (20352791693).jpg|Cesta na Kozjaku Datoteka:20130602 Split 015.jpg|Kozjak iznad [[Kaštela]] Datoteka:20130605 Split 23.jpg|Greda. Ispod tupinolom Sv. Juraj. Uz obalu: [[Kaštel Sućurac]], pogoni Dalmacijacementa i [[Sveti Kajo (Solin)|Sv. Kajo]]. </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Kozjak (Croatia) |commonscathr = Kozjak }} [[Kategorija:Brda u Hrvatskoj]] l6wetj2kxithivo06e66c6ajdfn4ykr 0 14363 6436416 6418526 2022-08-02T12:23:17Z Mudroslov 168716 /* Poznate osobe */ wikitext text/x-wiki {{Grad | |ime = Hrvatska Kostajnica |slika_panorama =Stari grad Hrvatska Kostajnica 04.jpg |veličina_slike = |opis_slike =Stari grad |grb = Hrvatska Kostajnica (grb).gif |slika = HrvatskaKostjanica-castle2008.JPG |županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} |broj stanovnika = 2.746 | dan grada = | zaštitnik = [[Sveti Antun Padovanski]] |površina = 52,60 |poštanski broj = 44430 |pozivni broj = (0)44 |autooznaka = SK |gradonačelnik = Dalibor Bišćan ([[HDZ]]) |web_stranica = http://www.hrvatska-kostajnica.hr |z. širina = 45.23 |z. dužina = 16.54 }} '''Hrvatska Kostajnica''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Gradska naselja == Grad se sastoji od 7 naselja, to su: [[Čukur]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Panjani]], [[Rausovac]], [[Rosulje (Hrvatska Kostajnica)|Rosulje]], [[Selište Kostajničko]] i [[Utolica]]. == Zemljopis == Hrvatska Kostajnica je grad na [[Banija|Banovini]] ([[Sisačko-moslavačka županija]]). Smješten je u središnjem djelu hrvatskog Pounja, podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]]. Grad je nastao na otočiću usred rijeke [[Una|Une]], a glavnina naselja pruža se uz lijevu obalu rijeke. Ime potječe od riječi "kostanj", što je jedna od starijih varijanti hrvatske riječi "[[kesten]]". Kroz Hrvatsku Kostajnicu prolaze važni [[promet]]ni smjerovi (cestovni i željeznički) prvenstveno dolinom rijeke Une prema jugu. == Stanovništvo == [[Datoteka:Hrvatska Kostajnica – view.jpg|230px|mini|desno|Most preko Une u Hrvatskoj Kostajnici]] [[Datoteka:Una Hrvatska Kostajnica 2.jpg|230px|mini|desno|Una u Hrvatskoj Kostajnici]] ===Popis [[2001.]]=== Kostajnica i okolica *broj stanovnika = 2746<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup03.html Državni zavod za statistiku]</ref> **Hrvati: 77,02% **Srbi: 15,77% **Bošnjaci: 0,87% **Ostali: 4% ===Popis [[1991.]] (prijeratna općina Kostajnica)=== ukupno: 14.851<ref name="#1">Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.</ref> * [[Srbi]] - 9343 (62,91%) * [[Hrvati]] - 4295 (28,92%) * [[Jugoslaveni]] i ostali - 1.213 (8,16%) ===Nacionalni sastav grada Kostajnice (naseljenog mjesta)=== Podaci Državnog zavoda za statistiku<ref name="#1"/> {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | align="center" | [[1991.]] || 3480 || 1889 (54,28%) || 1087 (31,23%) || 264 (7,58%) || 240 (6,89%) |- | align="center" | [[1981.]] || 3159 || 1374 (43,49%) || 1023 (32,38%) || 639 (20,22%) || 123 (3,89%) |- | align="center" | [[1971.]] || 2,431 || 1,104 (45,41%) || 1,120 (46,07%) || 110 (4,52%) || 97 (3,99%) |} ===Popis stanovništva 1910. godine=== Prema popisu stanovništva iz [[1910.]] godine tada Kostajnica je imala 2.090 stanovnika, od čega 1629 Hrvata, 363 Srbina, 31 [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemca]], 18 [[Mađari u Hrvatskoj|Mađara]], 5 [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaka]] i 34 ostalih. Prema vjeroispovjesti katolika je bilo 1689, a pravoslavaca 364. == Uprava == [[Datoteka:Hrvatska Kostajnica vijećnica.jpg|thumb|250|Vijećnica]] == Povijest == [[Datoteka:Katolička crkva Kostajnica.jpg|mini|333x333px|Katolička crkva u Hrvatskoj Kostajnici]] Najstariji pisani dokumenti koji govore o Kostajnici i njenoj okolici su isprave koje knezovima Vodičkim (1200.) kasnije [[Babonići|knezovi Babonići]] - [[Blagajski]] pišu ugarsko-hrvatski kraljevi. [[Knezovi Vodički]] tijekom 13. stoljeća proširuju svoje posjede na područje između [[Una|Une]], [[Žirovac|Žirovca]], [[Zrinska gora|Zrinske gore]] te Hrvatske Kostajnice. Godine [[1218.]] godine [[Andrija II.]] potvrđuje knezovima [[Babonići]]ma prava i posjede u [[Pounje|Pounju]]. Prvi put u povijesti Kostajnica se spominje 1240. godine, u ispravi meštra templarskog reda u [[Hrvatska Dubica|Dubici]], a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru. Opisujući zemlju, isprava govori da njena međa "... dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu..." U ispravi hrvatsko-[[Ugarska|ugarskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od [[4. srpnja]] [[1258.]] godine ponovno se spominje Kostajnica u sporu oko zemlje. Isprava rješava spor koji je nastao zbog zemlje koja se zove Kostajnica, a spor je nastao zato što neki podložnici dubičkog kastruma tvrde, da je kostajnički građanin Hutinka zaposjeo tu zemlju Kostajnicu silom, po smrti kralja [[Koloman]]a. Hutinka tvrdi obratno, da je tu zemlju uživao već za kraljeva života i sve do sada u miru. Kralj povjerava rješavanje problema zagrebačkom Kaptolu, a njihov čovjek ispitavši slučaj na licu mjesta, rješava ga tako da je Hutinka vratio sam dio te zemlje Dubičanima. Između njihovih posjeda određene su međe. Isprava hrvatsko-ugarskog kralja [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana]] iz [[1272.]] godine potvrđuje ispravu kralja Bele IV. iz 1258. godine što su tražili Hutinkini sinovi, plemići Marin, Petar i Ivan. Ban Ivan, [[11. travnja]] [[1324.]] godine Dioniziju Kostajničkom daje neki posjed Grdjen, a isprava Dionizija naziva magistrom (visoki kraljevski službenik). On je "sin Petra kostajničkog" ili od Kostajnice, očito sin Petra, kojeg spominje isprava iz 1272. godine, sina Hutinkova. Ponovni spor oko zemlje događa se 1351. kojeg rješavaju svjetovna i duhovna vlast u Dubici. Spor je nastao zato što su Benko i Matija sa svojim ljudima i rođacima magistra Ivana, sina Dionizija Kostajničkog, nanijeli nekim dubičkim građanima dosta veliku šetu na posjedu Gorica. Spor rješava [[Zagrebački kaptol]] 1352. tako da su Petar i Nikola knezovi Kostajnički zamijenili neke svoje zemlje za zemlje nekih dubičkih građana. === Borbe s Turcima 1556. – 1562.=== [[Datoteka:Kostajnica_1617.jpg|mini|180px|desno|Kostajnica 1617.]] Bosanske su se paše više puta trudili da osvoje koji hrvatski grad na rijeci Uni. Odande bi mogli lakše provaljivati u područje rijeke Kupe i njenih pritoka. Na proljeće 1556. posjedao je bosanski paša gradove Kostajnicu i [[Krupa|Krupu]] na Uni. Ovi gradovi pripadali su banu [[Nikola Zrinski|Nikoli Zrinskom]] koji je njihovu obranu prije nekoliko godina povjerio kralju Ferdinandu. U te je gradove kralj postavio svoje posade koje su bile nedostatne za obranu od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Ali Zrinski je po svojim uhodama na vrijeme doznao namjere turske te je u Kostajnicu i Krupu na Unu postavio i svoju vojsku. Samo tako spasiše se ovaj put spomenuti gradovi od pada pod sultanovu vlast. U ljeto [[1556.]] Nikola Zrinski spema se na polazak u južnu Ugarsku, gdje ga je bio pozvao kralj da pomogne obraniti [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]] od turske opsade. Uhode o ovome javiše bosanskom paši i stade se [[Ulam-paša|Ulama-paša]] iza toga dogovarati s [[Malkoč-beg]]om hercegovačkim i s kliškim zapovjednikom. Stvoriše odluka da će na Kostajnicu navaliti, čim Zrinski otiđe u južnu Ugarsku. S velikom vojskom bosanski paša 16. srpnja 1556. stiže pred Kostajnicu. U gradu se doduše nalazila posada, ali bez zapovjednika. Kapetan Pankracije Lusthaller, komu bijaše povjerena obrana Kostajnice, dogodio se upravo onda s nekim časnicima u Steničnjaku na gozbi. Posada kostajnička pokuša se braniti, no Turci bijahu nerazmjerno mnogobrojniji. Jedni se dokopaše gradskih vrata i počnu ih rušiti, dočim se drugi po ljestvama uspeše na zidine gradske. Za čas bijaše Kostajnica puna Turaka, koji su branitelje sasjekli bez velike borbe. Tako dođoše [[Turci]] uz male žrtve do najtvrđeg bedema hrvatskog na rijeci Uni. Narod stade proklinjati kapetana Lusthallera, koji da izmakne kazni pobježe iz Hrvatske k paši bosanskomu, koji ga je lijepo primio. A kod nas se stalo pripovijedati, da je Lusthaller za 2000 dukata izdao Turcima grad Kostajnicu, otišavši iz njega namjerice u Steničnjak. Prodao ga je 23. srpnja 1556. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled |title=Povijest Hrvatske Kostajnice |archive-url=https://web.archive.org/web/20180204182415/http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled |archive-date=4. veljače 2018. |access-date=26. rujna 2012.}}</ref> ==== Domovinski rat ==== Hrvatska je Kostajnica došla na udar velikosrpskih snaga u ranoj fazi Domovinskog rata. S obzirom na ishod [[obrana Hrvatske Kostajnice 1991.|obrane]] i brzinu pada, general [[Janko Bobetko]] zaključio je u svojoj knjizi ''Sve moje bitke'' da je "izdana i nikakve objektivne mogućnosti ne opravdavaju one koji su izjavljivali ili izjavljuju da se Kostajnica nije mogla braniti".<ref>(): [http://www.alfa007.com/domovinski-rat/vro-akcije/263-pad-hrvatske-kostajnice-u-rujnu-1991-godine Pad Hrvatske Kostajnice u rujnu 1991. godine], Alfa007, tekst nedatiran</ref> == Gospodarstvo == Pounje d.d. Hrvatska Kostajnica == Poznate osobe == * [[Davorin Kajić]], visoki časnik u JRM * [[Svetozar Pribićević]], političar i publicist * [[Josip Marić]], kapelan, župnik i kanonik * [[Svetozar Borojević]], austro-ugarski vojskovođa * [[Davorin Trstenjak]], učitelj * [[Ivan Kitonić]], pravnik, zastupnik Hrvatskoga Kraljevstva na mirovnim pregovorima * [[Milislav Demerec]], znanstvenik * [[Antun Vakanović]], političar * [[Martin Katičić]], saborski zastupnik, utemeljitelj društva prijatelja Zrina * [[Krešimir Miskić|Krešimir pl. Miskić]], suosnivač prvoga nogometnoga kluba u Hrvatskoj HAŠK-a 1903. * [[Nikola Maraković (narodni heroj)|Nikola Maraković]], narodni heroj SFRJ == Spomenici i znamenitosti == * Stari grad (UTVRDA) grofova Zrinskih na otočiću.{{pojasniti|ime otoka}} == Obrazovanje == * Osnovna škola [[Davorin Trstenjak|Davorina Trstenjaka]] * Srednja škola [[Ivan Trnski|Ivana Trnskoga]] == Kultura == * Turističko-kulturna manifestacija [[Kestenijada]] * Smaragdni eco film festival - [http://greenfilmnet.org/festivals/seff/ SEFF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161019180015/http://greenfilmnet.org/festivals/seff/ |date=19. listopada 2016. }} * [http://www.fairpress.eu/hr/blog/2016/09/06/daniel-pavlic-o-press-film-festivalu-u-intervjuu-za-fairpress/ PRESS]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} film festival == Šport == Od 1905. do 1995. godine u naselju je djelovao [[nogomet]]ni klub [[NK Mladost Kostajnica]]. Nakon [[Oluja|Oluje]], odnosno 1998. godine na temeljima NK Mladosti i [[NK Una Dubica]] u [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]] osniva se [[NK Una-Mladost Hrvatska Dubica]].<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/n-k-una-mladost/328608/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Una-Mladost Hrvatska Dubica], pristupljeno 23. prosinca 2015. godine</ref> 2007. godine stanovnici naselja osnivaju [[NK Zrinski Hrvatska Kostajnica]],<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-zrinski-hrvatska-kostajnica/943151/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Zrinski Hrvatska Kostajnica], pristupljeno 23. prosinca 2015. godine</ref> ali se klub gasi početkom 2010. godine. ==Bilješke== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.hrvatska-kostajnica.hr Službene stranice] * Milena Zec: [https://web.archive.org/web/20180204182415/http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled Povijest Hrvatske Kostajnice] {{GiO SMŽ}} {{Hrvatska Kostajnica}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Hrvatska Kostajnica| ]] hlmxdk7t6500ssuv9u9wqv2arfxuhgq 6436418 6436416 2022-08-02T12:27:13Z Mudroslov 168716 /* Kultura */ wikitext text/x-wiki {{Grad | |ime = Hrvatska Kostajnica |slika_panorama =Stari grad Hrvatska Kostajnica 04.jpg |veličina_slike = |opis_slike =Stari grad |grb = Hrvatska Kostajnica (grb).gif |slika = HrvatskaKostjanica-castle2008.JPG |županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} |broj stanovnika = 2.746 | dan grada = | zaštitnik = [[Sveti Antun Padovanski]] |površina = 52,60 |poštanski broj = 44430 |pozivni broj = (0)44 |autooznaka = SK |gradonačelnik = Dalibor Bišćan ([[HDZ]]) |web_stranica = http://www.hrvatska-kostajnica.hr |z. širina = 45.23 |z. dužina = 16.54 }} '''Hrvatska Kostajnica''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. == Gradska naselja == Grad se sastoji od 7 naselja, to su: [[Čukur]], [[Hrvatska Kostajnica]], [[Panjani]], [[Rausovac]], [[Rosulje (Hrvatska Kostajnica)|Rosulje]], [[Selište Kostajničko]] i [[Utolica]]. == Zemljopis == Hrvatska Kostajnica je grad na [[Banija|Banovini]] ([[Sisačko-moslavačka županija]]). Smješten je u središnjem djelu hrvatskog Pounja, podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]]. Grad je nastao na otočiću usred rijeke [[Una|Une]], a glavnina naselja pruža se uz lijevu obalu rijeke. Ime potječe od riječi "kostanj", što je jedna od starijih varijanti hrvatske riječi "[[kesten]]". Kroz Hrvatsku Kostajnicu prolaze važni [[promet]]ni smjerovi (cestovni i željeznički) prvenstveno dolinom rijeke Une prema jugu. == Stanovništvo == [[Datoteka:Hrvatska Kostajnica – view.jpg|230px|mini|desno|Most preko Une u Hrvatskoj Kostajnici]] [[Datoteka:Una Hrvatska Kostajnica 2.jpg|230px|mini|desno|Una u Hrvatskoj Kostajnici]] ===Popis [[2001.]]=== Kostajnica i okolica *broj stanovnika = 2746<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02_zup03.html Državni zavod za statistiku]</ref> **Hrvati: 77,02% **Srbi: 15,77% **Bošnjaci: 0,87% **Ostali: 4% ===Popis [[1991.]] (prijeratna općina Kostajnica)=== ukupno: 14.851<ref name="#1">Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.</ref> * [[Srbi]] - 9343 (62,91%) * [[Hrvati]] - 4295 (28,92%) * [[Jugoslaveni]] i ostali - 1.213 (8,16%) ===Nacionalni sastav grada Kostajnice (naseljenog mjesta)=== Podaci Državnog zavoda za statistiku<ref name="#1"/> {| class=wikitable |- bgcolor="#efefef" ! godina popisa !! ukupno !! [[Srbi]] !! [[Hrvati]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali |- | align="center" | [[1991.]] || 3480 || 1889 (54,28%) || 1087 (31,23%) || 264 (7,58%) || 240 (6,89%) |- | align="center" | [[1981.]] || 3159 || 1374 (43,49%) || 1023 (32,38%) || 639 (20,22%) || 123 (3,89%) |- | align="center" | [[1971.]] || 2,431 || 1,104 (45,41%) || 1,120 (46,07%) || 110 (4,52%) || 97 (3,99%) |} ===Popis stanovništva 1910. godine=== Prema popisu stanovništva iz [[1910.]] godine tada Kostajnica je imala 2.090 stanovnika, od čega 1629 Hrvata, 363 Srbina, 31 [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemca]], 18 [[Mađari u Hrvatskoj|Mađara]], 5 [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaka]] i 34 ostalih. Prema vjeroispovjesti katolika je bilo 1689, a pravoslavaca 364. == Uprava == [[Datoteka:Hrvatska Kostajnica vijećnica.jpg|thumb|250|Vijećnica]] == Povijest == [[Datoteka:Katolička crkva Kostajnica.jpg|mini|333x333px|Katolička crkva u Hrvatskoj Kostajnici]] Najstariji pisani dokumenti koji govore o Kostajnici i njenoj okolici su isprave koje knezovima Vodičkim (1200.) kasnije [[Babonići|knezovi Babonići]] - [[Blagajski]] pišu ugarsko-hrvatski kraljevi. [[Knezovi Vodički]] tijekom 13. stoljeća proširuju svoje posjede na područje između [[Una|Une]], [[Žirovac|Žirovca]], [[Zrinska gora|Zrinske gore]] te Hrvatske Kostajnice. Godine [[1218.]] godine [[Andrija II.]] potvrđuje knezovima [[Babonići]]ma prava i posjede u [[Pounje|Pounju]]. Prvi put u povijesti Kostajnica se spominje 1240. godine, u ispravi meštra templarskog reda u [[Hrvatska Dubica|Dubici]], a kojom se potvrđuje kupovina neke zemlje u dubičkom kotaru. Opisujući zemlju, isprava govori da njena međa "... dolazi do puta koji iz Kostajnice vodi u Dubicu..." U ispravi hrvatsko-[[Ugarska|ugarskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od [[4. srpnja]] [[1258.]] godine ponovno se spominje Kostajnica u sporu oko zemlje. Isprava rješava spor koji je nastao zbog zemlje koja se zove Kostajnica, a spor je nastao zato što neki podložnici dubičkog kastruma tvrde, da je kostajnički građanin Hutinka zaposjeo tu zemlju Kostajnicu silom, po smrti kralja [[Koloman]]a. Hutinka tvrdi obratno, da je tu zemlju uživao već za kraljeva života i sve do sada u miru. Kralj povjerava rješavanje problema zagrebačkom Kaptolu, a njihov čovjek ispitavši slučaj na licu mjesta, rješava ga tako da je Hutinka vratio sam dio te zemlje Dubičanima. Između njihovih posjeda određene su međe. Isprava hrvatsko-ugarskog kralja [[Stjepan V., hrvatsko-ugarski kralj|Stjepana]] iz [[1272.]] godine potvrđuje ispravu kralja Bele IV. iz 1258. godine što su tražili Hutinkini sinovi, plemići Marin, Petar i Ivan. Ban Ivan, [[11. travnja]] [[1324.]] godine Dioniziju Kostajničkom daje neki posjed Grdjen, a isprava Dionizija naziva magistrom (visoki kraljevski službenik). On je "sin Petra kostajničkog" ili od Kostajnice, očito sin Petra, kojeg spominje isprava iz 1272. godine, sina Hutinkova. Ponovni spor oko zemlje događa se 1351. kojeg rješavaju svjetovna i duhovna vlast u Dubici. Spor je nastao zato što su Benko i Matija sa svojim ljudima i rođacima magistra Ivana, sina Dionizija Kostajničkog, nanijeli nekim dubičkim građanima dosta veliku šetu na posjedu Gorica. Spor rješava [[Zagrebački kaptol]] 1352. tako da su Petar i Nikola knezovi Kostajnički zamijenili neke svoje zemlje za zemlje nekih dubičkih građana. === Borbe s Turcima 1556. – 1562.=== [[Datoteka:Kostajnica_1617.jpg|mini|180px|desno|Kostajnica 1617.]] Bosanske su se paše više puta trudili da osvoje koji hrvatski grad na rijeci Uni. Odande bi mogli lakše provaljivati u područje rijeke Kupe i njenih pritoka. Na proljeće 1556. posjedao je bosanski paša gradove Kostajnicu i [[Krupa|Krupu]] na Uni. Ovi gradovi pripadali su banu [[Nikola Zrinski|Nikoli Zrinskom]] koji je njihovu obranu prije nekoliko godina povjerio kralju Ferdinandu. U te je gradove kralj postavio svoje posade koje su bile nedostatne za obranu od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Ali Zrinski je po svojim uhodama na vrijeme doznao namjere turske te je u Kostajnicu i Krupu na Unu postavio i svoju vojsku. Samo tako spasiše se ovaj put spomenuti gradovi od pada pod sultanovu vlast. U ljeto [[1556.]] Nikola Zrinski spema se na polazak u južnu Ugarsku, gdje ga je bio pozvao kralj da pomogne obraniti [[Siget (Sigetski kotar, Mađarska)|Siget]] od turske opsade. Uhode o ovome javiše bosanskom paši i stade se [[Ulam-paša|Ulama-paša]] iza toga dogovarati s [[Malkoč-beg]]om hercegovačkim i s kliškim zapovjednikom. Stvoriše odluka da će na Kostajnicu navaliti, čim Zrinski otiđe u južnu Ugarsku. S velikom vojskom bosanski paša 16. srpnja 1556. stiže pred Kostajnicu. U gradu se doduše nalazila posada, ali bez zapovjednika. Kapetan Pankracije Lusthaller, komu bijaše povjerena obrana Kostajnice, dogodio se upravo onda s nekim časnicima u Steničnjaku na gozbi. Posada kostajnička pokuša se braniti, no Turci bijahu nerazmjerno mnogobrojniji. Jedni se dokopaše gradskih vrata i počnu ih rušiti, dočim se drugi po ljestvama uspeše na zidine gradske. Za čas bijaše Kostajnica puna Turaka, koji su branitelje sasjekli bez velike borbe. Tako dođoše [[Turci]] uz male žrtve do najtvrđeg bedema hrvatskog na rijeci Uni. Narod stade proklinjati kapetana Lusthallera, koji da izmakne kazni pobježe iz Hrvatske k paši bosanskomu, koji ga je lijepo primio. A kod nas se stalo pripovijedati, da je Lusthaller za 2000 dukata izdao Turcima grad Kostajnicu, otišavši iz njega namjerice u Steničnjak. Prodao ga je 23. srpnja 1556. godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled |title=Povijest Hrvatske Kostajnice |archive-url=https://web.archive.org/web/20180204182415/http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled |archive-date=4. veljače 2018. |access-date=26. rujna 2012.}}</ref> ==== Domovinski rat ==== Hrvatska je Kostajnica došla na udar velikosrpskih snaga u ranoj fazi Domovinskog rata. S obzirom na ishod [[obrana Hrvatske Kostajnice 1991.|obrane]] i brzinu pada, general [[Janko Bobetko]] zaključio je u svojoj knjizi ''Sve moje bitke'' da je "izdana i nikakve objektivne mogućnosti ne opravdavaju one koji su izjavljivali ili izjavljuju da se Kostajnica nije mogla braniti".<ref>(): [http://www.alfa007.com/domovinski-rat/vro-akcije/263-pad-hrvatske-kostajnice-u-rujnu-1991-godine Pad Hrvatske Kostajnice u rujnu 1991. godine], Alfa007, tekst nedatiran</ref> == Gospodarstvo == Pounje d.d. Hrvatska Kostajnica == Poznate osobe == * [[Davorin Kajić]], visoki časnik u JRM * [[Svetozar Pribićević]], političar i publicist * [[Josip Marić]], kapelan, župnik i kanonik * [[Svetozar Borojević]], austro-ugarski vojskovođa * [[Davorin Trstenjak]], učitelj * [[Ivan Kitonić]], pravnik, zastupnik Hrvatskoga Kraljevstva na mirovnim pregovorima * [[Milislav Demerec]], znanstvenik * [[Antun Vakanović]], političar * [[Martin Katičić]], saborski zastupnik, utemeljitelj društva prijatelja Zrina * [[Krešimir Miskić|Krešimir pl. Miskić]], suosnivač prvoga nogometnoga kluba u Hrvatskoj HAŠK-a 1903. * [[Nikola Maraković (narodni heroj)|Nikola Maraković]], narodni heroj SFRJ == Spomenici i znamenitosti == * Stari grad (UTVRDA) grofova Zrinskih na otočiću.{{pojasniti|ime otoka}} == Obrazovanje == * Osnovna škola [[Davorin Trstenjak|Davorina Trstenjaka]] * Srednja škola [[Ivan Trnski|Ivana Trnskoga]] == Kultura == * Godišnja turističko-kulturna manifestacija [[Kestenijada]] * Ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Hrvatskoj Kostajnici<ref> [https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-hrvatskoj-kostajnici/ „Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici”] ''matica.hr''. [[Matica hrvatska]]. Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref> == Šport == Od 1905. do 1995. godine u naselju je djelovao [[nogomet]]ni klub [[NK Mladost Kostajnica]]. Nakon [[Oluja|Oluje]], odnosno 1998. godine na temeljima NK Mladosti i [[NK Una Dubica]] u [[Hrvatska Dubica|Hrvatskoj Dubici]] osniva se [[NK Una-Mladost Hrvatska Dubica]].<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/n-k-una-mladost/328608/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Una-Mladost Hrvatska Dubica], pristupljeno 23. prosinca 2015. godine</ref> 2007. godine stanovnici naselja osnivaju [[NK Zrinski Hrvatska Kostajnica]],<ref>[http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-zrinski-hrvatska-kostajnica/943151/subjekti.aspx Poslovna.hr: NK Zrinski Hrvatska Kostajnica], pristupljeno 23. prosinca 2015. godine</ref> ali se klub gasi početkom 2010. godine. ==Bilješke== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat}} * [http://www.hrvatska-kostajnica.hr Službene stranice] * Milena Zec: [https://web.archive.org/web/20180204182415/http://www.hrvatska-kostajnica.hr/povijest/povijest-kostajnice-kratki-pregled Povijest Hrvatske Kostajnice] {{GiO SMŽ}} {{Hrvatska Kostajnica}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Hrvatska Kostajnica| ]] kqv55bdiq6zmbf53lcjscaoi1duhkgw 0 14365 6436773 6433343 2022-08-03T10:10:40Z Kreator99 278517 Dodao sam u rubriku "Poznate osobe" poznatog komunistu i partizana iz Novske. wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] <small>(1817. – 1878.)</small>, [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] <small>(1867. – 1899.)</small>, hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] <small>(1875. – 1943.)</small>, hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog * [[Marija Vidović Abesinka]] <small>(1924. – 1942.)</small>, narodna heroina antifašističke borbe *[[Ljubica Malović]]<small> (1848. – 1905.)</small>, hrvatska pedagoginja i učiteljica *'''Jeftimije – Jefto Šašić (1917. - 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije.''' == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] 7jw7rbpf6xxnr9u3vxb5iky37jn6wnt 6436777 6436773 2022-08-03T10:15:02Z Kreator99 278517 Dodao Vladimira Tadeja, jednog od najpoznatijih ex-yu redatelja filmova za djecu. wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] <small>(1817. – 1878.)</small>, [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] <small>(1867. – 1899.)</small>, hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] <small>(1875. – 1943.)</small>, hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog * [[Marija Vidović Abesinka]] <small>(1924. – 1942.)</small>, narodna heroina antifašističke borbe *[[Ljubica Malović]]<small> (1848. – 1905.)</small>, hrvatska pedagoginja i učiteljica *Jeftimije – Jefto Šašić (1917. - 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije'''.''' *Vladimir Tadej (1925. - 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao filmove "Družba Pere Kvržice" i "Tajna starog tavana". == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] rel3a09dqu42yx62ho5xm2duddv6cdc 6436778 6436777 2022-08-03T10:16:40Z Kreator99 278517 X wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] <small>(1817. – 1878.)</small>, [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] <small>(1867. – 1899.)</small>, hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] <small>(1875. – 1943.)</small>, hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog * [[Marija Vidović Abesinka]] <small>(1924. – 1942.)</small>, narodna heroina antifašističke borbe *[[Ljubica Malović]]<small> (1848. – 1905.)</small>, hrvatska pedagoginja i učiteljica *[https://sr.m.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D0%B5%D1%84%D1%82%D0%BE_%D0%A8%D0%B0%D1%88%D0%B8%D1%9B Jeftimije – Jefto Šašić] (1917. - 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije'''.''' *Vladimir Tadej (1925. - 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao filmove "Družba Pere Kvržice" i "Tajna starog tavana". == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] swqbl8924s4zfqqxc3l8hga33br7fgj 6436779 6436778 2022-08-03T10:18:00Z Kreator99 278517 C wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] <small>(1817. – 1878.)</small>, [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] <small>(1867. – 1899.)</small>, hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] <small>(1875. – 1943.)</small>, hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog * [[Marija Vidović Abesinka]] <small>(1924. – 1942.)</small>, narodna heroina antifašističke borbe *[[Ljubica Malović]]<small> (1848. – 1905.)</small>, hrvatska pedagoginja i učiteljica *[https://sr.m.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D0%B5%D1%84%D1%82%D0%BE_%D0%A8%D0%B0%D1%88%D0%B8%D1%9B Jeftimije – Jefto Šašić] (1917. - 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije'''.''' *[[Vladimir Tadej]] (1925. - 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao filmove "Družba Pere Kvržice" i "Tajna starog tavana". == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] mfxx1ojsbdqhhhbxtksl4rllmgpsnxo 6436781 6436779 2022-08-03T10:18:38Z Kreator99 278517 Sitnica wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] <small>(1817. – 1878.)</small>, [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] <small>(1867. – 1899.)</small>, hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] <small>(1875. – 1943.)</small>, hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog * [[Marija Vidović Abesinka]] <small>(1924. – 1942.)</small>, narodna heroina antifašističke borbe *[[Ljubica Malović]]<small> (1848. – 1905.)</small>, hrvatska pedagoginja i učiteljica *[https://sr.m.wikipedia.org/sr-el/%D0%88%D0%B5%D1%84%D1%82%D0%BE_%D0%A8%D0%B0%D1%88%D0%B8%D1%9B Jeftimije – Jefto Šašić] (1917. - 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije'''.''' *[https://en.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Vladimir_Tadej&oldid=1023458056 Vladimir Tadej] (1925. - 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao filmove "Družba Pere Kvržice" i "Tajna starog tavana". == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] 01qn9rzsine4l5xeoaxv1pbv8ag964h 6436786 6436781 2022-08-03T10:29:26Z Dean72 77466 bez poveznica na druge Wikipedije wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] <small>(1817. – 1878.)</small>, [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] <small>(1867. – 1899.)</small>, hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] <small>(1875. – 1943.)</small>, hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog * [[Marija Vidović Abesinka]] <small>(1924. – 1942.)</small>, narodna heroina antifašističke borbe *[[Ljubica Malović]]<small> (1848. – 1905.)</small>, hrvatska pedagoginja i učiteljica *[[Jeftimije Šašić|Jeftimije – Jefto Šašić]] (1917. <small>–</small> 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije'''.''' *[[Vladimir Tadej]] (1925. <small>–</small> 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao filmove "Družba Pere Kvržice" i "Tajna starog tavana". == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] 6cnlijl58rm04g460a6n4qsm5545h79 6436792 6436786 2022-08-03T10:38:53Z Ponor 38361 /* Poznate osobe */[[WP:OP]] wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] (1817. – 1878.), [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] (1867. – 1899.), hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac *[[Ljubica Malović]] (1848. – 1905.), hrvatska pedagoginja i učiteljica * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] (1875. – 1943.), hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog *[[Jeftimije Šašić]] (1917. – 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije *[[Vladimir Tadej]] (1925. – 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao je filmove ''Družba Pere Kvržice'' i ''Tajna starog tavana'' * [[Marija Vidović Abesinka]] (1924. – 1942.), narodna heroina antifašističke borbe == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] rqzk08yocfix611vehz07l7p0y58pp4 6436794 6436792 2022-08-03T10:39:54Z Ponor 38361 /* Poznate osobe */fmt wikitext text/x-wiki {{wikipedizirati}} {{Infookvir grad | ime = Novska | grb = Novska (grb).gif | članak o grbu = Grb grada Novske | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|SMŽ}} | površina = 317 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 122 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.518 | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Marija Kušmiš ([[HDZ]]) | gradsko vijeće ime = | predsjednik vijeće = | gradsko vijeće = | gradska naselja = 23 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[18. listopada]] | zaštitnik = [[Sveti Luka]] | poštanski broj = 44330 | pozivni broj = (0)44 | autooznaka = KT | web_stranica = [http://www.novska.hr/ www.novska.hr] | karta2 = Sisačko-moslavačka županija | naziv karte2 = Sisačko-moslavačka županije | z. širina = 45.34 | z. dužina = 16.97 | bilješke = }} '''Novska''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] te je najzapadniji grad Slavonije. == Naselja u sastavu Grada Novske == U sastava Grada Novske dvadeset i tri su gradska naselja: * [[Bair]] * [[Borovac (Novska)|Borovac]] * [[Brestača]] * [[Brezovac Subocki]] * [[Bročice]] * [[Jazavica]] * [[Kozarice]] * [[Kričke (Novska)|Kričke]] * [[Lovska]] * [[Nova Subocka]] * Novska * [[Novi Grabovac]] * [[Paklenica (Novska)|Paklenica]] * [[Plesmo]] * [[Popovac Subocki]] * [[Rađenovci]] * [[Rajčići (Novska)|Rajčići]] * [[Rajić (Novska)|Rajić]] * [[Roždanik]] * [[Sigetac Novski]] * [[Stara Subocka]] * [[Stari Grabovac]] * [[Voćarica]] == Zemljopis == Smještena je u Sisačko-moslavačkoj županiji, 95&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a, na autocesti Zagreb-[[Lipovac]]. * Regija: Slavonija * Položaj: sj.z.š. 45°20'48'' (45.3467); i.z.d. 16°58'32'' (16.9756) * Nadmorska visina: 126 m == Stanovništvo == Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine u naselju Novska živi 7.028 stanovnika dok na gradskom području živi 13.518 stanovnika.<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup03_2933.html Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011. www.dzs.hr]</ref> == Uprava == * Gradonačelnica: Marija Kušmiš * Dogradonačelnik: Siniša Kesić == Povijest == Početci povijesti graditeljstva i života u izgrađenim nastambama povezuju se s današnjim Starim Selom, sjeveroistočnim dijelom grada. U Popisu župa zagrebačke nadbiskupije [[1334.]] godine spominje se i župa Item sancti Demetrii de Belina - što se povezuje s "Bjelavina". To je najstariji naziv za Novsku. Crkva sv. Demetrija bila je sagrađena na mjestu gdje je danas Crkva sv. Luke Evanđeliste, spominje se i u kanonskoj vizitaciji [[1489.]] godine - uz spominjanje njezina župnika Andrije. Zadnji put spominje se pri ponovnoj kanonskoj vizitaciji [[1501.]] godine. Područje Novske bilo je posjed grofice Katarine Svetačke, sve do provale [[Osmansko Carstvo|Turaka]] (počevši od [[1530.]]), a tada je Kristofor II. Svetački [[1540.]] godine postao turski vazal. Vidjevši da ne može zadržati svoje posjede, predao je sultanu svoje četiri utvrde, a medu njima i Novsku, tadašnji Wyvar (Ujvar ili Novigrad) koji su Svetački podigli [[1532.]] godine kao obranu od Turaka - da je ona postojala svjedoči i Luka Ilić Oriovčanin u "Starožitnostima": "...Taj utvrđeni grad nalazio se na Orlovom polju..." - južno od današnje Radničke ulice (još i danas stari Novljani spominju "Orešič-grad". Novljanski kraj bio je 450 godina imanje Svetačkih (spominje se prvi puta 1231. godine). Pri turskom pohodu i padu najpoznatije utvrde u ovom kraju - [[Kraljeve Velike]] - 1544. godine, Novska potpada sasvim pod tursku vlast. U to vrijeme porušena je i Crkva sv. Demetrija. Fra [[Luka Ibrišimović]] oslobađa cijelu Slavoniju pa tako i Novsku [[1685.]] godine. Može se reći da tada za Novsku i njenu okolicu završava srednjovjekovno turobno i teško razdoblje i započinje suvremeni razvoj. Za povijest Slavonije, jednako tako i Novsku i njoj gravitirajučih naselja, dragocjena su svjedočanstva i nezaobilazni izvori neprocjenjive vrijednosti komorski popisi stanovništva u Slavoniji [[1698.]] godine koji se čuvaju u Bečkom arhivu. Po tom popisu, u kotaru Kraljeva Velika bilo je naseljeno trinaest sela i zaseoka: Kraljeva Velika, Lipovljani, Kričke, Gornji i Donji Rajić, Roždanik, Jazavica, Vočarica, Novska, Stara Subocka, Borovac, Bodegraj i Lađevac. U to vrijeme (1698.) novljansko područje dobiva prvu administrativnu podjelu - potpada i pod kotar Kraljeva Velika. Povećanjem broja naselja rastao je i broj žitelja. U Zapisniku kanonske vizitacije jazavičke župe, održane 1746. godine za Novsku piše da ima 50 kuća, 300 sposobnih za ispovijed (odraslih) i 36 djece - ukupno 336 novljanskih župljana. Godine [[1755.]] sagrađena je i kapela u Brestači te posvećena sv. Katarini (najstarija crkva u novljanskom području, izgrađena od drveta). Župa sv. Luke Evanđeliste osnovana je [[1789.]] godine. Novljansku povijest, na temelju sačuvanih župnih arhiva, [[1872.]] godine napisao je tadašnji novljanski župnik Luka Ilić Oriovčanin, književnik, etnograf, povjesničar i numizmatičar. Urbanom ustrojstvu Novske dan je obris u 18. stoljeću, prije svega naseljavanjem Krajiške ceste, koju je dala sagraditi carica [[Marija Terezija]], zatim građenjima stambenih objekata s obje strane potoka Novljančice. Trokut čine tri glavne (najstarije ulice). U 19. i 20. stoljeću nadogradnja je mijenjala i upotpunjavala urbanu jezgru i naselja. Izgradnjom željeznicke pruge od Sunje u pravcu Novske i Nove Gradiške godine [[1888.]], kao i pruge Novska - Dugo Selo [[1897.]] godine, Novska postaje značajno željezničko čvorište. [[Tornado kod Novske 1892.|Novsku je 31. svibnja 1892. godine zahvatio tornado]]. U Kraljevini Jugoslaviji, podijeljenoj na devet banovina, kotar Novska je 1931. godine zauzimao površinu od 618&nbsp;km² s 29 164 stanovnika. Crkva sv. Luke i župni stan iz [[1773.]] godine (srušen je 1902. godine i sagrađen novi iste godine) barokizirane su građevine 18. stoljeća. Secesijske građevine u 19. stoljeću: Stari hotel, nekadašnja ljekarna te ostali nepostojeći objekti arhitektonski su dali Novskoj gradsko značenje. Ta tradicija zadržala se desetak godina poslije Drugoga svjetskog rata. Jedna od građevina koja je odoljela zubu vremena i urbanističkim planovima jest zgrada HPT-a i zgrada "šumarije". Neusklađenost urbanističkih planova i slaba ekonomska kretanja te nestručnost kadrova potpomognutih nedovoljnim osjećajem pripadnosti gradu, opustošili su Novsku. Sedamdesetih godina 19. stoljeća sav se kulturni i društveni život odvijao oko "Čitaoničkog društva u Novskoj", čiji je idejni začetnik i utemeljitelj bio Luka Ilić Oriovčanin, te oko zagrebačkih podružnica drugih sličnih udruga. Taj se kontinuitet sačuvao i u prvim desetljećima 20. stoljeća djelovanjem "Hrvatskog sokola", "Šubića", "Graničara", Dobrovoljnog vatrogasnog društva... Dobar se dio kulturnih aktivnosti odvijao i za vrijeme Drugog svjetskog rata, a poslije njega s drukčijim predznakom. I u tom vremenu sačuvana je hrvatska nacionalna svijest, vjera, kultura i pučki običaji. U Domovinskom ratu Novska je bila grad pod neposrednom ugrozom. Prijetila je opasnost da će je zauzeti velikosrpske snage, s obzirom na relativnu blizinu pobunjeničkih područja i krajeva BiH naseljenih Srbima, koji su mahom stali uz velikosrpski pohod na Hrvatsku. [[Obrana Novske]] uspješno je izvedena. Nakon [[oslobađanje Bujavice|oslobađanja Bujavice]] i akcije kojom je umalo oslobođen Jasenovac, uslijedila je bijesna akcija frustriranih pobunjenih Srba i JNA. U osvetničkim su pohodima nekoliko su dana snažno ali neuspješno napadali Novsku. Hrvatske su snage uspješno odbile velikosrpskog agresora, a vremenom su postupno preuzele inicijativu te su uslijedile nove oslobodilačke operacije širokih razmjera, Orkan 91, Otkos-10 i Papuk 91.<ref>[http://www.braniteljski-portal.hr/Novosti/OBLJETNICE/Oslobodeno-selo-Bujavica Oslobođeno selo Bujavica], Braniteljski portal, 14. listopada 2016. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref><ref>[http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica Oslobođeno selo Bujavica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161017022957/http://daniponosa.hrt.hr/dani-ponosa/157/oslobodeno-selo-bujavica |date=17. listopada 2016. }}, Dani ponosa, HRT. Pristupljeno 15. listopada 2016.</ref> == Gospodarstvo == Početkom [[Videoigre u 2019.|2019.-te]] godine grad Novska postaje hrvatsko središte za [[industrija videoigara|industriju videoigara]]. Sve je počelo kada se Novska prvi put uključila u svjetsko natjecanje izrađivača videoigara ''"[[Global Game Jam]]"'' u konkurenciji 860 gradova.<ref name="novac.jutarnji.hr">{{cite web |url=https://novac.jutarnji.hr/aktualno/novska-u-drustvu-gamera-67-nasih-developera-ide-na-svjetsko-natjecanje-izrade-video-igara/8302952/ |title=Novska u društvu gamera, 67 naših developera ide na svjetsko natjecanje izrade video igara |publisher=Novac.hr |first=Mate |last=Piškor |date=2019-01-23 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="hrt.hr">{{cite web |url=https://magazin.hrt.hr/485280/znanost-i-tehnologija/global-game-jam-u-novskoj |title=Global Game Jam u Novskoj |first=[[HRT]] |date=2019-01-27 |accessdate=2019-06-18}}</ref> <!--U Novskoj je tako uključeno 67 developera koji su napravili 12 ekipa koji su se natjecali u izradi videoigara s ekipama iz cijelog svijeta. Natjecanje počinje u petak, 25. siječnja kada će natjecatelji iz cijeloga svijeta istovremeno iz središnjice „Global Game Jam“ St. Louis, Kalifornija, doznati zadanu temu igara. Za osmisliti i završiti videoigru timovi imaju rok od 48 sati, doznajemo od Marija Čelana, direktora Simore, razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije. Kako ističe Čelan sudjelovanje Novske na ovoj svjetskoj smotri developera videoigara, kao cilj ima podizanje svijest o industriji videoigara kao ozbiljnom poslu, a Poduzetnički inkubator PISMO Sisačko-moslavačke županije u Novskoj, kroz projekt „Sisačko-moslavačka županija središe gaming industrije“, prvi se put uključuje u ovu prestižnu manifestaciju.<ref name="novac.jutarnji.hr"/>--> Novska i [[Sisačko-moslavačka županija]] tako, od početka [[Videoigre u 2018.|2018.-te]] godine želi postati hrvatsko središte industrije računalnih i mobilnih videoigara, istaknuli su na predstavljanju poduzetničkog inkubatora ''PISMO'' - Novska, prvoga hrvatskog inkubatora "gaming" industrije.<ref name="24sata.hr">{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/tech/ulazu-25-milijuna-kn-novska-zeli-biti-centar-za-razvoj-igara-558092 |title=Ulažu 25 milijuna kn: Novska želi biti centar za razvoj igara |publisher=[[24sata]], [[HINA]] |date=2018-01-26 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="večernji.hr">{{cite web |url=https://m.vecernji.hr/amp/techsci/novska-ce-postati-svjetski-centar-industrije-videoigrica-1239529 |title=Novska će postati svjetski centar industrije videoigrica |publisher=[[Večernji list]] |first=Danijel |last=Prerad |date=2018-04-18 |accessdate=2019-06-18}}</ref> Ministar rada i mirovinskoga sustava mr.sc. Marko Pavić danas je u Novskoj obišao Poduzetnički inkubator gaming industrije i dodijelio 13 potpora za samozapošljavanje. Uz ministra Pavića na dodjeli je sudjelovao i ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.<ref name="ministarstvo"/> U svom obraćanju ministar je pohvalio ideju i predanost županije i grada da Novska odnosno Sisačko-moslavačka županije bude središte industrije igara u Hrvatskoj koja na svjetskoj razini vrijedi stotine milijuna dolara.<ref name="ministarstvo">{{cite web |url=http://www.mrms.hr/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-12-ugovora-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji/ |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio 13 ugovora o samozapošljavanju u gaming industriji |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref><ref name="tportal.hr">{{cite web |url=https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ministar-pavic-u-novskoj-dodijelio-ugovore-o-samozaposljavanju-u-gaming-industriji-20190329 |title=Ministar Pavić u Novskoj dodijelio ugovore o samozapošljavanju u gaming industriji |publisher=[[Hrvatski internetski portali#T |Tportal.hr]] |date=2019-03-29 |accessdate=2019-06-18}}</ref> {{Citat|Potporu smo s 25 tisuća kuna povisili na 70 tisuća kuna ove godine, a ukupno smo u zapošljavanje uložili 4,5 milijardi kuna. Ove godine na raspolaganju su dodatne dvije milijarde kuna|mr. sc. Marko Pavić, [[Ministarstvo rada i mirovinskog sustava|ministar rada i mirovinskog sustava]]}} == Poznate osobe == [[File:Luka Ilić Oriovčanin 1878 Vienac.png|thumb|mini|220px|Luka Ilić Oriovčanin, ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]'', 6. srpnja 1878.]] * [[Luka Ilić Oriovčanin]] (1817. – 1878.), [[Hrvatska|hrvatski]] katolički svećenik, [[pjesnik]] i [[Etnologija|etnolog]] * [[Ante Jagar]] (1867. – 1899.), hrvatski katolički svećenik, marijanski pjesnik i vjersko-pedagoški pisac *[[Ljubica Malović]] (1848. – 1905.), hrvatska pedagoginja i učiteljica * [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]] (1875. – 1943.), hrvatski povjesničar, konzervator i muzeolog *[[Jeftimije Šašić]] (1917. – 1998.), sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije *[[Vladimir Tadej]] (1925. – 2017.), hrvatski producent dizajner, scenarist i filmski redatelj. Režirao je filmove ''Družba Pere Kvržice'' i ''Tajna starog tavana'' * [[Marija Vidović Abesinka]] (1924. – 1942.), narodna heroina antifašističke borbe == Spomenici i znamenitosti == * Na novljanskom trgu se nalazi poznata fontana "Ogrc" * Spomen-obilježje poginulim braniteljima na zapadnoslavonskom ratištu 1991. – 1995., Trokut-Novska<ref>[https://haw.nsk.hr/arhiva/vol2017/2385/60634/www.smz.hr/site/najob/arhiva-objava-i-vijesti/4219-komemoracija-poginulim-hrvatskim-braniteljima-na-lokaciji-trokut-novska.html ''Komemoracija hrvatskim braniteljima na lokaciji „Trokut“ – Novska''], www.smz.hr, objavljeno 29. listopada 2016., arhivirano 14. srpnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> == Obrazovanje == * Osnovna škola Novska * Katolička osnovna škola Novska * Osnovna škola Rajić * Srednja škola Novska * Pučko otvoreno učilište Novska * Glazbena škola Novska (osnovna i srednja škola) == Kultura == Pučko otvoreno učilište Novska je jedna od glavnih ustanova za kulturu u Novskoj u svom sastavu ima Galeriju slika, Kino dvoranu u kojoj se održavaju i kazališne predstave te ostala kulturna događanja u gradu, 2005. god. u sklopu učilišta osnovano je i ''Novljansko kazalište mladih'' koje je do sada priredilo predstavu "Cirkus u cirkusu". Tijekom godine, Grad Novska organizira brojne manifestacije kao što su: "Maske do daske", "Ljeto u Novskoj", "Lukovo-dan grada". == Šport == U gradu djeluju mnoge [[šport]]ske udruge. Klubovi: * [[KK Novska|Košarkaški klub Novska]] * [[Kuglački klub Novska]] * Muški rukometni klub Novska<ref>[https://hr-hr.facebook.com/mrk.novska/ Muški rukometni klub Novska], facebook.com</ref> * Ženski rukometni klub Novska<ref>[https://www.facebook.com/zrknovska/ Ženski rukometni klub Novska], www.facebook.com</ref> * Odbojkaški klub invalida Novska<ref>[https://www.facebook.com/OKI-Novska-709679732505401/ OKI Novska], www.facebook.com</ref><ref>[https://www.novska.in/sport/oki-novska-sjedeca-odbojka-sport-koji-doprinosi-psihofizickom-zdravlju-invalidne-osobe ''OKI “Novska” – sjedeća odbojka, sport koji doprinosi psihofizičkom zdravlju invalidne osobe''], www.novska.in, objavljeno 11. siječnja 2017., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> * Letački klub Atlas * Taekwondo klub "Ogrc" * [[NK Libertas Novska|Nogometni klub "Libertas"]] * Nogometni klub "Nacional", [[Stari Grabovac]] ==Bibliografija== * Željko Dolgoš, ''Gradske priče'', Radio postaja Novska, Novska, 2008. (301 str.), ISBN 9789535534709 * Josip Martinović, ''Stotinu godina vatrogastva u Novskoj : 1887-1987.'', Odbor za obilježavanje 100 godina vatrogastva : Dobrovoljno vatrogasno društvo, Novska, 1987. (76 str.) * [https://glasila.hr/glasila/sluzbeni-vjesnik-5 ''Službeni vjesnik''] ISSN 1334-4609<ref>''Službeni vjesnik'' službeno je glasilo gradova Čazme, Gline, Novske i Petrinje, te općina Donjih Kukuruzara, Dvora, Gvozda, Hrvatske Dubice, Jasenovca, Lekenika, Lipovljana, Martinske Vesi, Sunje i Topuskog.</ref> ==Izvor== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == ;Mrežna mjesta * [http://www.novska.hr Grad Novska], službeno mrežno mjesto * [https://novskaturist.hr Turistička zajednica Grada Novske], službeno mrežno mjesto <big></big> {{GiO SMŽ}} {{Gradska naselja Novske}} [[Kategorija:Gradovi u Sisačko-moslavačkoj županiji]] [[Kategorija:Novska| ]] pfq8iey3hkm7ihwasiofznpqoo1jwlh 0 14393 6436621 6436406 2022-08-02T22:05:20Z Croxyz 205325 nepotrebno, nije pisano enciklopedijskim stilom wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Grad | ime = Ivanec | grb = Ivanec (grb).gif | članak o grbu = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|VŽŽ}} | površina = 96,11 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 235 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.758 | stanovništvo_godina = 2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 5234 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Milorad Batinić | gradsko vijeće ime = Gradsko vijeće Ivanec | predsjednik vijeće = Dalibor Patekar | gradsko vijeće = 15 | gradska naselja = 29 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[24. lipnja]] | zaštitnik = [[sv. Ivan Krstitelj]] | poštanski broj = 42240 | pozivni broj = (0)42 | autooznaka = VŽ | web_stranica = http://www.ivanec.hr/ | z. širina = 46.223 | z. dužina = 16.120 | bilješke = }} [[Datoteka:Ivanščica.jpg|mini|desno|250px|Ivanščica]] '''Ivanec''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] i na sjeveru Hrvatskog zagorja. Po popisu iz 2011. godine u gradu je živjelo 13.758 stanovnika.<ref name="dzs2011">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05_1562.html DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.] (pristupljeno: 26. svibnnja 2020.)</ref> == Gradska naselja == Grad Ivanec kao administrativno-teritorijalna jedinica obuhvaća 29 naselja: [[Bedenec]], [[Cerje Tužno]], [[Gačice]], [[Gečkovec]], [[Horvatsko]], Ivanec, [[Ivanečka Željeznica]], [[Ivanečki Vrhovec]], [[Ivanečko Naselje]], [[Jerovec]], [[Kaniža (Ivanec)|Kaniža]], [[Knapić]], [[Lančić]], [[Lovrečan (Ivanec)|Lovrečan]], [[Lukavec (Ivanec)|Lukavec]], [[Margečan]], [[Osečka]], [[Pece (Ivanec)|Pece]], [[Prigorec]], [[Punikve]], [[Radovan (Ivanec)|Radovan]], [[Ribić Breg]], [[Salinovec]], [[Seljanec]], [[Stažnjevec]], [[Škriljevec]], [[Vitešinec]], [[Vuglovec]], [[Željeznica (Ivanec)|Željeznica]]. ==Zemljopis== Grad Ivanec nalazi se u zapadnom dijelu Varaždinske županije i zauzima južni dio mikroregije nazvane Gornjim porječjem rijeke Bednje. Rasprostire se sjevernim padinama središnjeg dijela Ivanščice, pripadajućim pribrežjem i dijelom doline rijeke Bednje. Zauzima površinu od 9581 [[hektar]]a.Područje grada Ivanca nalazi se između dva jaka europska cestovna pravca, ''Zagreb – Varaždin – Budimpešta'' i ''Zagreb – Krapina – Maribor – Graz''. Ova dva pravca su preko Ivanca spojeni magistralnim cestovnim pravcem ''Varaždin – Ivanec – Sv. Križ Začretje''. ==Klima== Glavni klimatski čimbenici koji određuju klimu Ivanca jesu geografska širina i udaljenost od mora. Od mjesnih čimbenika treba spomenuti reljef, poglavito Ivančicu, najvišu planinu u Hrvatskoj sjeverno od Save. Prema klimatskoj klasifikaciji, klima Ivanca spada u tzv. umjereno tople, kišne klime. ==Stanovništvo== Grad Ivanec (kao upravno-teritorijalna jedinica) obuhvaća 29 naselja s ukupno 14 434 stanovnika (popis [[2001.]]), od toga 7 029 muškaraca i 7 405 žena. Brojem stanovnika ističu se sljedeća naselja: Ivanec - 5 434, Jerovec - 869, Bedenec - 814, Prigorec - 604, Lovrečan - 518 i Salinovec - 512. Grad ima ukupno 4 065 kućanstava, od toga najviše kućanstava s četvero članova (969), a najmanje s jedanaest i više članova (5). [[Grad]] Ivanec (kao naselje) prema popisu iz 2001. godine ima 5 434 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, samo se 137 izjasnilo kao [[poljoprivreda|poljoprivredno]], što pokazuje na visok stupanj deagrarizacije. Osim procesa deagrarizacije, izraženi su procesi emigracije te negativnog prirodnog prirasta, što zajedno dovodi do depopulacije ovog područja (trend E3). ==Uprava== Članovi gradskoga poglavarstva su: gradonačelnik [[Milorad Batinić]] i zamjenik Marko Friščić. Predsjednik Gradskog vijeća je Dalibor Patekar ==== Mjesni odbor Ivanec I ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Braće Radića, Ladislava Šabana, Ljudevita Gaja, Petra Preradovića, Rudarska, Vladimira Nazora, Kolodvorska, Metoda Hrga, Ivana Gundulića, Ivana Gorana Kovačića, Eugena Kumičića, Trakošćanska, Varaždinska, Đure Arnolda, Jezerski put, Dragutina Domjanića, Vatroslava Jagića, Zeleni dol, Matije Gupca, Zagorska, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Trg hrvatskih ivanovaca ==== Mjesni odbor Ivanec II ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Rudolfa Rajtera, Vinogradska, Zavojna, Franje Pusta, Bistrica, Antuna Gustava Matoša, N. Falera, Pahinsko, Jamine, Huđak, Otokara i Pavice Hrazdira ==== Mjesni odbor Ivanec III ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Frankopanska, Mirka Maleza, Stjepana Vukovića, Kralja Tomislava, Augusta Šenoe, Hrastiće predsjednik: Kostanjevec Branko ==== Mjesni odbor Ivanec IV ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Žrtava hrvatskih domovinskih ratova, Kalnička, Augusta Cesarca, Ivanuševec, Antuna Mihanovića, Kraševec ==Povijest== Ivanečki kraj zabilježen je na svim arheološkim kartama svijeta kao jedno od prvih boravišta ljudske vrste. U špiljama [[špilja Vindija|Vindiji]], [[Velika pećina|Velikoj (Mačkovoj) pećini]] na Ravnoj gori te [[Severov kamenolom|Severovom kamenolomu]] kraj Vuglovca očuvali su se nalazi iz najstarijeg razdoblja [[pretpovijest]]i čovječanstva. Okolica Ivanca bogato je nalazišta raznih predmeta iz prapovijesti. Povjesničari su potvrdili kako je Ivanec bio sjedište Reda Sv. Ivana Jeruzalemskog, srednjovjekovnog rimokatoličkog viteškog reda često nazivanog [[ivanovci]] po kojima je grad i dobio ime. Poslije ivanovaca pripao je plemićkoj obitelji [[Petheö de Gerse]]. Iz doba ove obitelji je gradnja kaštela, o čemu svjedoči i darovnica kralja [[Ferdinand]]a iz godine 1564. Prvi sigurni podatak o postojanju [[kaštel u Ivancu|kaštela]] u Ivancu naveden je u dokumentu iz godine 1558. godine. Pethei su svoje posjede u Ivancu poslije prodali Ladislavu [[Erdödy]]ju, s kojim su se potomkinje Petheja opet sporile oko vlasništva. Nakon 1817. predmet je raspleten. Od sredine 19. stoljeća do tridesetih godina 20. stoljeća povijest kaštela i naselja Ivanca vezuje se uz obitelj Kukuljević-Sakcinski. Oni su se ženidbenim odnosom povezali s obitelji Petheö de Gerse i na taj način naslijedili dijelove belsko — ivanečkoga imanja. Izgled Staromu gradu, zadržan do samoga kraja, dao je [[Ladislav Kukuljević Sakcinski]], sin Franje.<ref name="#1">Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref> On je 1867. cijeli posjed s gradom kupio i uredio stari grad.<ref name="#2">[http://www.mup.hr/mobile/?id=15334 MUP RH] Više o regiji</ref> Vlastelinstvo je ostavio nećaku [[Božidar Kukuljević|Božidaru Kukuljeviću]], najmlađem sinu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića-Sakcinskog]].<ref name="#1"/> On je tvorac današnjeg ivanečkog parka, kojem je upravo on dao oblik [[engleski perivoj|engleskog perivoja]], tako što je preuredio zapušteni ribnjak i livadu.<ref name="#2"/> Zbog neizmirenih obveza Božidarov sin, Radovan Kukuljević ustupio je većinu ivanečkog posjeda i dugova dr. Josipu Šabanu godine 1934. Kukuljevićev grad, spomenik ivanečke prošlosti, spaljen je godine 1943., a preostale dvije kule srušene su godine 1959. ne bi li se, po ondašnjim mjerilima, prostor bolje prilagodio novozamišljenom urbanističkom skladu. Tim grubim činom izbrisan je svaki površinski trag o životu Staroga grada Ivanca.<ref name="#1"/> U Ivancu je [[1956.]] godine otvorena prva suvremena samoposluga u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, prema uzoru viđenom prilikom prezentacije na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom velesajmu]]. Navodno su košarice za samoposlugu nabavljene u košaračkoj radionici kaznionice u [[Lepoglava|Lepoglavi]].<ref>[[Zdenko Balog]], ''Gradovi kontinentalne Hrvatske'', Križevci 2013., str. 100.</ref> ==Gospodarstvo== Dvjestotinjak tvrtki u kojima radi dvije tisuće osamsto ljudi, razvijena industrija. Ovo je tradicionalan kraj radno intenzivne industrije, u smislu drvo prerađivačke, metalo prerađivačke, prerada mesa, proizvodnja obuće, tekstilna industrija.Plaće su ispod hrvatskog prosjeka, a nezaposlenih je osamstotinjak. Prema Financial Timesu, upravo je Ivanec svrstan među deset europskih malih gradova najzanimljivim stranim ulagačima. Razni obrti, poslovne zone te poticaji gospodarstvu bili su presudni u izboru. == Poznate osobe == * [[Nikola Jelić]], najbolji svjetski sudac malog i dvoranskog nogometa * [[Josip Kraš]] ([[Vuglovec]], [[1900.]] – [[1941.]]), narodni heroj * [[Ćiril Kos]] (Ribić Breg, ([[1919.]] – [[2003.]]), biskup đakovački i srijemski. * [[Đuro Arnold]] ([[1854.]] – [[1941.]]), pedagog, filozof, pjesnik * [[Matija Smodek]] ([[1808.]] – [[1881.]]), pravnik, sveučilišni profesor * [[Ladislav Šaban]] ([[1918.]] – [[1985.]]), klavirski pedagog, [[muzikolog]] i povjesničar, član [[HAZU]]-a * [[Metod Hrg]] ([[1916.]] – [[1989.]]), arhivist i povjesničar nacionalne i crkvene povijesti * [[Rudolf Rajter]] ([[1912.]] – [[1969.]]), glazbeni pedagog, skladatelj * [[Nikola Faller]] ([[1862.]] – [[1938.]]), dirigent i skladatelj * [[Stjepan Vuković (arheolog)|Stjepan Vuković]] ([[1905.]] – [[1975.]]), arheolog, istraživač [[Špilja Vindija|spilje Vindija]] * [[Mirko Malez]] ([[1924.]] – [[1990.]]), paleontolog, član [[HAZU]]-a i Austrijske akademije znanosti * [[Marija Vidoni]] (1931.), glazbena pedagogica, dirigentica, voditeljica dječjeg i mješovitog zbora, višestruko nagrađivana ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Prva Samoposluga u Jugoslaviji - Ivanec.jpg|mini|desno|160px|Prva samoposluga]] * [[Špilja Vindija|Špilja Vindija]], nalazište fosilnih ljudi * Prva [[Samoposluga|samoposluga]] u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] (17. prosinca [[1956.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagorje.com/articles/3226/show.aspx |title=Ivanec obilježava 50 godina prve samoposluge |archive-url=https://web.archive.org/web/20070526141948/http://www.zagorje.com/articles/3226/show.aspx |archive-date=26. svibnja 2007. |access-date=12. srpnja 2007.}}</ref>) ==Odgoj i obrazovanje== U Ivancu djeluje [[Dječji vrtić Ivančice Ivanec|Dječji vrtić Ivančice]].<ref>[https://vrtic-ivancice.hr Dječji Vrtić Ivančice Ivanec], vrtic-ivancice.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> Od osnovnih škola u Ivancu djeluje [[Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec|Osnovna škola ''Ivana Kukuljevića Sakcinskog'']] s područnim razrednim odjelima u Kuljevčici i Prigorcu (1. – 4. razred), te područnim odjelom u [[Salinovec|Salinovcu]] (1. – 8. razred).<ref>[http://os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190806134831/http://os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr/ |date=6. kolovoza 2019. }}, os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U Ivancu također djeluje područni odjel [[Glazbena škola u Varaždinu|Glazbene škole u Varaždinu]].<ref>[https://glazbena.hr/podrucni-odjel-u-ivancu/ PODRUČNI ODJEL U IVANCU], glazbena.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> Potrebe srednjoškolskog obrazovanja zadovoljavaju se u [[Srednja škola Ivanec|Srednjoj školi Ivanec]], koja ima tri odjeljenja - Gimnazija (opća), Ekonomska škola i Industrijsko - obrtnička škola (tekstilna, trgovačka i strojarska).<ref>[http://www.ss-ivanec.hr Srednja škola Ivanec], www.ss-ivanec.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> [[Pučko otvoreno učilište Đuro Arnold Ivanec|Pučko otvoreno učilište ''Đuro Arnold'' Ivanec]]<ref>[http://www.uciliste-ivanec.hr Pučko otvoreno učilište ''Đuro Arnold'' Ivanec], www.uciliste-ivanec.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> i [[Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec|Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec]]<ref>[http://centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190721023413/http://centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr/ |date=21. srpnja 2019. }}, centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> također izvode obrazovne programe za razne uzraste. Prema popisu iz [[2001.]] Ivanec ima 2 460 stanovnika bez završenog osnovnog stupnja obrazovanja, 2 509 sa završenom [[Osnovna škola|osnovnom školom]], 6 128 sa završenim [[Srednja škola|srednjoškolskim]] obrazovanjem te 858 sa završenom [[Visoka škola|višom školom]], [[fakultet]]om ili [[Magistar|magisterijem]]. ==Kultura== Grb grada Ivanca sastoji se od srebrnog štita s crvenim malteškim križem u sredini praćenim s dvije plave šesterokrake zvijezde u zaglavlju. Malteški križ je simbol [[Suvereni malteški vojni red|Malteških vitezova]], koji su imali sjedište u neposrednoj blizini grada. Neslužbena himna grada Ivanca je "Poleg jedne vel'ke gore" (u originalu: "Ivanečke sele") čiji je tekst napisala Ivanečka književnica i poduzetnica Pavica Hrazdira, a uglazbio Rudolf Rajter. O tom događaju Hrazdira je kasnije ovako posvjedočila: {{citat2|Ta se pjesma rodila 1933. godine gore kod pilane... znate gdje su drva i trupci za rezanje. Tam sam ja s Rudijem (Rajterom) sjedila i govorila te stihove. Kad sam to izdeklamirala, on veli: "Čuj teta, pa to je sjajno... dopusti da to uglazbim". I tak je ta pjesma nastala dok smo gledali Ivančicu. Uglazbljena je i postala popularna negdje poslije oslobođenja ... Vinčeko ... to je Zagorce pogodilo, posebno strofa "z vinčekom te saki rad ponudi" - to se svima strašno dopada. "Ti buš još jedanput popularna za te riječi", tak je Rudek meni rekel.}} U Ivancu djeluje i [[Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec Ivanec|Gradska knjižnica i čitaonica ''Gustav Krklec'']].<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/ivanec/ Gradska knjižnica i čitaonica ''Gustav Krklec'' Ivanec], knjiznice.nsk.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> Dana 1. siječnja 2017. godine, na frekvenciji 92,8 MHz započela je s emitiranjem radio postaja Sjeverni FM.<ref>[https://radio-stanice-uzivo.com/sjeverni-fm Sjeverni FM], Sjeverni FM, pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref> == Šport == *[[NK Ivančica Ivanec]] *[[RK Ivančica Ivanec]] *[[KK Ivančica Ivanec]] Održava se jedna od najdugovječnijih hrvatskih brdskih utrka ''Ivančica'', koja se neprekidno održava od 1992.<ref>https://www.trcanje.hr/25-brdska-ivancica/10278/</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{matica hrvatska}} ==Poveznice== *[[Ivanovci]] *[[Suvereni malteški vojni red]] ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta *[https://www.ivanec.hr Grad Ivanec], službeno mrežno mjesto *[https://www.ivanec-turizam.hr Turistički portal] *[https://www.ivanecbiz.com/ IvanecBiz] {{Mrva-grad-hrv}} {{Gradska naselja Ivanca}} {{GiO VŽ}} [[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Ivanec| ]] e7s85ybt5sk1o6ko0uk87co1u7m4drs 6436622 6436621 2022-08-02T22:06:19Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Grad | ime = Ivanec | grb = Ivanec (grb).gif | članak o grbu = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | županija = {{ZD+X/HŽ|VŽŽ}} | površina = 96,11 | površina_bilješke = | površina_uža = | visina = 235 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | broj stanovnika = 13.758 | stanovništvo_godina = 2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 5234 | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_naziv = | gradonačelnik = Milorad Batinić | gradsko vijeće ime = Gradsko vijeće Ivanec | predsjednik vijeće = Dalibor Patekar | gradsko vijeće = 15 | gradska naselja = 29 naselja | samoupravne jedinice = | broj samoupravnih jedinica = | dan grada = [[24. lipnja]] | zaštitnik = [[sv. Ivan Krstitelj]] | poštanski broj = 42240 | pozivni broj = (0)42 | autooznaka = VŽ | web_stranica = http://www.ivanec.hr/ | z. širina = 46.223 | z. dužina = 16.120 | bilješke = }} [[Datoteka:Ivanščica.jpg|mini|desno|250px|Ivanščica]] '''Ivanec''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]] i na sjeveru Hrvatskog zagorja. Po popisu iz 2011. godine u gradu je živjelo 13.758 stanovnika.<ref name="dzs2011">[https://www.dzs.hr/hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup05_1562.html DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.] (pristupljeno: 26. svibnnja 2020.)</ref> == Gradska naselja == Grad Ivanec kao administrativno-teritorijalna jedinica obuhvaća 29 naselja: [[Bedenec]], [[Cerje Tužno]], [[Gačice]], [[Gečkovec]], [[Horvatsko]], Ivanec, [[Ivanečka Željeznica]], [[Ivanečki Vrhovec]], [[Ivanečko Naselje]], [[Jerovec]], [[Kaniža (Ivanec)|Kaniža]], [[Knapić]], [[Lančić]], [[Lovrečan (Ivanec)|Lovrečan]], [[Lukavec (Ivanec)|Lukavec]], [[Margečan]], [[Osečka]], [[Pece (Ivanec)|Pece]], [[Prigorec]], [[Punikve]], [[Radovan (Ivanec)|Radovan]], [[Ribić Breg]], [[Salinovec]], [[Seljanec]], [[Stažnjevec]], [[Škriljevec]], [[Vitešinec]], [[Vuglovec]], [[Željeznica (Ivanec)|Željeznica]]. ==Zemljopis== Grad Ivanec nalazi se u zapadnom dijelu Varaždinske županije i zauzima južni dio mikroregije nazvane Gornjim porječjem rijeke Bednje. Rasprostire se sjevernim padinama središnjeg dijela Ivanščice, pripadajućim pribrežjem i dijelom doline rijeke Bednje. Zauzima površinu od 9581 [[hektar]]a.Područje grada Ivanca nalazi se između dva jaka europska cestovna pravca, ''Zagreb – Varaždin – Budimpešta'' i ''Zagreb – Krapina – Maribor – Graz''. Ova dva pravca su preko Ivanca spojeni magistralnim cestovnim pravcem ''Varaždin – Ivanec – Sv. Križ Začretje''. ==Klima== Glavni klimatski čimbenici koji određuju klimu Ivanca jesu geografska širina i udaljenost od mora. Od mjesnih čimbenika treba spomenuti reljef, poglavito Ivančicu, najvišu planinu u Hrvatskoj sjeverno od Save. Prema klimatskoj klasifikaciji, klima Ivanca spada u tzv. umjereno tople, kišne klime. ==Stanovništvo== Grad Ivanec (kao upravno-teritorijalna jedinica) obuhvaća 29 naselja s ukupno 14.434 stanovnika (popis [[2001.]]), od toga 7029 muškaraca i 7405 žena. Brojem stanovnika ističu se sljedeća naselja: Ivanec – 5434, Jerovec – 869, Bedenec – 814, Prigorec – 604, Lovrečan – 518 i Salinovec – 512. Grad ima ukupno 4065 kućanstava, od toga najviše kućanstava s četvero članova (969), a najmanje s jedanaest i više članova (5). [[Grad]] Ivanec (kao naselje) prema popisu iz 2001. godine ima 5434 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika, samo se 137 izjasnilo kao [[poljoprivreda|poljoprivredno]], što pokazuje na visok stupanj deagrarizacije. Osim procesa deagrarizacije, izraženi su procesi emigracije te negativnog prirodnog prirasta, što zajedno dovodi do depopulacije ovog područja (trend E3). ==Uprava== Članovi gradskoga poglavarstva su: gradonačelnik [[Milorad Batinić]] i zamjenik Marko Friščić. Predsjednik Gradskog vijeća je Dalibor Patekar ==== Mjesni odbor Ivanec I ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Braće Radića, Ladislava Šabana, Ljudevita Gaja, Petra Preradovića, Rudarska, Vladimira Nazora, Kolodvorska, Metoda Hrga, Ivana Gundulića, Ivana Gorana Kovačića, Eugena Kumičića, Trakošćanska, Varaždinska, Đure Arnolda, Jezerski put, Dragutina Domjanića, Vatroslava Jagića, Zeleni dol, Matije Gupca, Zagorska, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Trg hrvatskih ivanovaca ==== Mjesni odbor Ivanec II ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Rudolfa Rajtera, Vinogradska, Zavojna, Franje Pusta, Bistrica, Antuna Gustava Matoša, N. Falera, Pahinsko, Jamine, Huđak, Otokara i Pavice Hrazdira ==== Mjesni odbor Ivanec III ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Frankopanska, Mirka Maleza, Stjepana Vukovića, Kralja Tomislava, Augusta Šenoe, Hrastiće predsjednik: Kostanjevec Branko ==== Mjesni odbor Ivanec IV ==== za područje ulica u naselju Ivanec: Žrtava hrvatskih domovinskih ratova, Kalnička, Augusta Cesarca, Ivanuševec, Antuna Mihanovića, Kraševec ==Povijest== Ivanečki kraj zabilježen je na svim arheološkim kartama svijeta kao jedno od prvih boravišta ljudske vrste. U špiljama [[špilja Vindija|Vindiji]], [[Velika pećina|Velikoj (Mačkovoj) pećini]] na Ravnoj gori te [[Severov kamenolom|Severovom kamenolomu]] kraj Vuglovca očuvali su se nalazi iz najstarijeg razdoblja [[pretpovijest]]i čovječanstva. Okolica Ivanca bogato je nalazišta raznih predmeta iz prapovijesti. Povjesničari su potvrdili kako je Ivanec bio sjedište Reda Sv. Ivana Jeruzalemskog, srednjovjekovnog rimokatoličkog viteškog reda često nazivanog [[ivanovci]] po kojima je grad i dobio ime. Poslije ivanovaca pripao je plemićkoj obitelji [[Petheö de Gerse]]. Iz doba ove obitelji je gradnja kaštela, o čemu svjedoči i darovnica kralja [[Ferdinand]]a iz godine 1564. Prvi sigurni podatak o postojanju [[kaštel u Ivancu|kaštela]] u Ivancu naveden je u dokumentu iz godine 1558. godine. Pethei su svoje posjede u Ivancu poslije prodali Ladislavu [[Erdödy]]ju, s kojim su se potomkinje Petheja opet sporile oko vlasništva. Nakon 1817. predmet je raspleten. Od sredine 19. stoljeća do tridesetih godina 20. stoljeća povijest kaštela i naselja Ivanca vezuje se uz obitelj Kukuljević-Sakcinski. Oni su se ženidbenim odnosom povezali s obitelji Petheö de Gerse i na taj način naslijedili dijelove belsko-ivanečkoga imanja. Izgled Staromu gradu, zadržan do samoga kraja, dao je [[Ladislav Kukuljević Sakcinski]], sin Franje.<ref name="#1">Marijana Miklić: [http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/148/html/Arheologija/18.htm Tragom duge prošlosti]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]], br. 148/1999.</ref> On je 1867. cijeli posjed s gradom kupio i uredio stari grad.<ref name="#2">[http://www.mup.hr/mobile/?id=15334 MUP RH] Više o regiji</ref> Vlastelinstvo je ostavio nećaku [[Božidar Kukuljević|Božidaru Kukuljeviću]], najmlađem sinu [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića-Sakcinskog]].<ref name="#1"/> On je tvorac današnjeg ivanečkog parka, kojem je upravo on dao oblik [[engleski perivoj|engleskog perivoja]], tako što je preuredio zapušteni ribnjak i livadu.<ref name="#2"/> Zbog neizmirenih obveza Božidarov sin, Radovan Kukuljević ustupio je većinu ivanečkog posjeda i dugova dr. Josipu Šabanu godine 1934. Kukuljevićev grad, spomenik ivanečke prošlosti, spaljen je godine 1943., a preostale dvije kule srušene su godine 1959. ne bi li se, po ondašnjim mjerilima, prostor bolje prilagodio novozamišljenom urbanističkom skladu. Tim grubim činom izbrisan je svaki površinski trag o životu Staroga grada Ivanca.<ref name="#1"/> U Ivancu je [[1956.]] godine otvorena prva suvremena samoposluga u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, prema uzoru viđenom prilikom prezentacije na [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkom velesajmu]]. Navodno su košarice za samoposlugu nabavljene u košaračkoj radionici kaznionice u [[Lepoglava|Lepoglavi]].<ref>[[Zdenko Balog]], ''Gradovi kontinentalne Hrvatske'', Križevci 2013., str. 100.</ref> ==Gospodarstvo== Dvjestotinjak tvrtki u kojima radi dvije tisuće osamsto ljudi, razvijena industrija. Ovo je tradicionalan kraj radno intenzivne industrije, u smislu drvo prerađivačke, metalo prerađivačke, prerada mesa, proizvodnja obuće, tekstilna industrija.Plaće su ispod hrvatskog prosjeka, a nezaposlenih je osamstotinjak. Prema Financial Timesu, upravo je Ivanec svrstan među deset europskih malih gradova najzanimljivim stranim ulagačima. Razni obrti, poslovne zone te poticaji gospodarstvu bili su presudni u izboru. == Poznate osobe == * [[Nikola Jelić]], najbolji svjetski sudac malog i dvoranskog nogometa * [[Josip Kraš]] ([[Vuglovec]], [[1900.]] – [[1941.]]), narodni heroj * [[Ćiril Kos]] (Ribić Breg, ([[1919.]] – [[2003.]]), biskup đakovački i srijemski. * [[Đuro Arnold]] ([[1854.]] – [[1941.]]), pedagog, filozof, pjesnik * [[Matija Smodek]] ([[1808.]] – [[1881.]]), pravnik, sveučilišni profesor * [[Ladislav Šaban]] ([[1918.]] – [[1985.]]), klavirski pedagog, [[muzikolog]] i povjesničar, član [[HAZU]]-a * [[Metod Hrg]] ([[1916.]] – [[1989.]]), arhivist i povjesničar nacionalne i crkvene povijesti * [[Rudolf Rajter]] ([[1912.]] – [[1969.]]), glazbeni pedagog, skladatelj * [[Nikola Faller]] ([[1862.]] – [[1938.]]), dirigent i skladatelj * [[Stjepan Vuković (arheolog)|Stjepan Vuković]] ([[1905.]] – [[1975.]]), arheolog, istraživač [[Špilja Vindija|spilje Vindija]] * [[Mirko Malez]] ([[1924.]] – [[1990.]]), paleontolog, član [[HAZU]]-a i Austrijske akademije znanosti * [[Marija Vidoni]] (1931.), glazbena pedagogica, dirigentica, voditeljica dječjeg i mješovitog zbora, višestruko nagrađivana ==Spomenici i znamenitosti== [[Datoteka:Prva Samoposluga u Jugoslaviji - Ivanec.jpg|mini|desno|160px|Prva samoposluga]] * [[Špilja Vindija|Špilja Vindija]], nalazište fosilnih ljudi * Prva [[Samoposluga|samoposluga]] u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]] (17. prosinca [[1956.]]<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagorje.com/articles/3226/show.aspx |title=Ivanec obilježava 50 godina prve samoposluge |archive-url=https://web.archive.org/web/20070526141948/http://www.zagorje.com/articles/3226/show.aspx |archive-date=26. svibnja 2007. |access-date=12. srpnja 2007.}}</ref>) ==Odgoj i obrazovanje== U Ivancu djeluje [[Dječji vrtić Ivančice Ivanec|Dječji vrtić Ivančice]].<ref>[https://vrtic-ivancice.hr Dječji Vrtić Ivančice Ivanec], vrtic-ivancice.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> Od osnovnih škola u Ivancu djeluje [[Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec|Osnovna škola ''Ivana Kukuljevića Sakcinskog'']] s područnim razrednim odjelima u Kuljevčici i Prigorcu (1. – 4. razred), te područnim odjelom u [[Salinovec|Salinovcu]] (1. – 8. razred).<ref>[http://os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190806134831/http://os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr/ |date=6. kolovoza 2019. }}, os-iksakcinskog-ivanec.skole.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> U Ivancu također djeluje područni odjel [[Glazbena škola u Varaždinu|Glazbene škole u Varaždinu]].<ref>[https://glazbena.hr/podrucni-odjel-u-ivancu/ PODRUČNI ODJEL U IVANCU], glazbena.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> Potrebe srednjoškolskog obrazovanja zadovoljavaju se u [[Srednja škola Ivanec|Srednjoj školi Ivanec]], koja ima tri odjeljenja - Gimnazija (opća), Ekonomska škola i Industrijsko - obrtnička škola (tekstilna, trgovačka i strojarska).<ref>[http://www.ss-ivanec.hr Srednja škola Ivanec], www.ss-ivanec.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> [[Pučko otvoreno učilište Đuro Arnold Ivanec|Pučko otvoreno učilište ''Đuro Arnold'' Ivanec]]<ref>[http://www.uciliste-ivanec.hr Pučko otvoreno učilište ''Đuro Arnold'' Ivanec], www.uciliste-ivanec.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> i [[Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec|Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec]]<ref>[http://centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr Centar za odgoj i obrazovanje pri Odgojnom domu Ivanec] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190721023413/http://centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr/ |date=21. srpnja 2019. }}, centar-odgojiobrazovanje-ivanec.skole.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> također izvode obrazovne programe za razne uzraste. Prema popisu iz [[2001.]] Ivanec ima 2 460 stanovnika bez završenog osnovnog stupnja obrazovanja, 2 509 sa završenom [[Osnovna škola|osnovnom školom]], 6 128 sa završenim [[Srednja škola|srednjoškolskim]] obrazovanjem te 858 sa završenom [[Visoka škola|višom školom]], [[fakultet]]om ili [[Magistar|magisterijem]]. ==Kultura== Grb grada Ivanca sastoji se od srebrnog štita s crvenim malteškim križem u sredini praćenim s dvije plave šesterokrake zvijezde u zaglavlju. Malteški križ je simbol [[Suvereni malteški vojni red|Malteških vitezova]], koji su imali sjedište u neposrednoj blizini grada. Neslužbena himna grada Ivanca je "Poleg jedne vel'ke gore" (u originalu: "Ivanečke sele") čiji je tekst napisala Ivanečka književnica i poduzetnica Pavica Hrazdira, a uglazbio Rudolf Rajter. O tom događaju Hrazdira je kasnije ovako posvjedočila: {{citat2|Ta se pjesma rodila 1933. godine gore kod pilane... znate gdje su drva i trupci za rezanje. Tam sam ja s Rudijem (Rajterom) sjedila i govorila te stihove. Kad sam to izdeklamirala, on veli: "Čuj teta, pa to je sjajno... dopusti da to uglazbim". I tak je ta pjesma nastala dok smo gledali Ivančicu. Uglazbljena je i postala popularna negdje poslije oslobođenja ... Vinčeko ... to je Zagorce pogodilo, posebno strofa "z vinčekom te saki rad ponudi" - to se svima strašno dopada. "Ti buš još jedanput popularna za te riječi", tak je Rudek meni rekel.}} U Ivancu djeluje i [[Gradska knjižnica i čitaonica Gustav Krklec Ivanec|Gradska knjižnica i čitaonica ''Gustav Krklec'']].<ref>[http://knjiznice.nsk.hr/ivanec/ Gradska knjižnica i čitaonica ''Gustav Krklec'' Ivanec], knjiznice.nsk.hr, pristupljeno 14. veljače 2020.</ref> Dana 1. siječnja 2017. godine, na frekvenciji 92,8 MHz započela je s emitiranjem radio postaja Sjeverni FM.<ref>[https://radio-stanice-uzivo.com/sjeverni-fm Sjeverni FM], Sjeverni FM, pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref> == Šport == *[[NK Ivančica Ivanec]] *[[RK Ivančica Ivanec]] *[[KK Ivančica Ivanec]] Održava se jedna od najdugovječnijih hrvatskih brdskih utrka ''Ivančica'', koja se neprekidno održava od 1992.<ref>https://www.trcanje.hr/25-brdska-ivancica/10278/</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{matica hrvatska}} ==Poveznice== *[[Ivanovci]] *[[Suvereni malteški vojni red]] ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta *[https://www.ivanec.hr Grad Ivanec], službeno mrežno mjesto *[https://www.ivanec-turizam.hr Turistički portal] *[https://www.ivanecbiz.com/ IvanecBiz] {{Mrva-grad-hrv}} {{Gradska naselja Ivanca}} {{GiO VŽ}} [[Kategorija:Gradovi u Varaždinskoj županiji]] [[Kategorija:Ivanec| ]] ljps249lvqcslnd5j1bm2zr0qqqqv7o 0 14786 6436460 6426044 2022-08-02T15:27:26Z 95.178.194.104 Ispravljen podatak netočnog navoda wikitext text/x-wiki {{nedostaju izvori}} {{Općina | ime = Čepin| grb= Grb Čepina.PNG | županija = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] | broj stanovnika2011. = 11 599| površina = 106| naselja = Beketinci, Čepin, Čepinski Martinci, Čokadinci, Livana | načelnik = Dražen Tonkovac ([[Hrvatska seljačka stranka|HSS]])| poštanski broj = 31431 Čepin| z. širina = 45.52| z. dužina = 18.56| }} '''Čepin''' je općina i naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. == Zemljopis == Čepin se nalazi 9 km jugozapadno od [[Osijek]]a. Leži između 92 – 94 metra [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] između 45°30´ sjeverne zemljine [[Geografska širina|širine]] i 18°24´istočne zemljine [[Geografska dužina|dužine]]. Naselje se nalazi u području tipično umjerene [[Kontinentalna klima|kontinentalne klime]] s prosječnom temperaturom ljeta 20 – 23 °C, a zimi iznad –2 °C pravilnim rasporedom oborina tijekom godine (podatak iz 1987. godine).<ref name=":0">{{Citiranje knjige |title=200 godina školstva u Čepinu |orig-year=1988 |chapter=Geografski smještaj i položaj Čepina |editor=Josip Ambroš |edition=Jubilarno izdanje |language=hr|pages=7–10 |publisher=Osnovna škola "Josip Cazi" Čepin}}</ref> Površina Čepina iznosi 106 km². Poljoprivredne površine čine 8453, a šumske površine 1045 [[ha]]. Naselja: Beketinci, '''Čepin''', Čepinski Martinci, Čokadinci, i Livana. == Stanovništvo == * Broj stanovnika (popis 2001.): 12.901 * Broj kućanstava: 3915 * Broj stanovnika (popis 2011): 11.599 Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Čepin imala je 12.901 stanovnika, raspoređenih u 6 naselja: * [[Beketinci]] – 700 * [[Čepin]] – 9502 * [[Čepinski Martinci]] – 700 * [[Čokadinci]] – 183 * [[Livana]] – 750 * [[Ovčara (Čepin)|Ovčara]] – 1066 Po posljednjem popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Čepin imala je 11 599 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja (od zadnjeg popisa Ovčara je pripojena Čepinu): * Beketinci – 613 * Čepin – 9500 * Čepinski Martinci – 663 * Čokadinci – 173 * Livana – 650 === Nacionalni sastav, [[2001.]] Nacionalni sastav, 2011.=== * [[Hrvati]] – 11.910 (92,32 %) – Hrvati 10 875 (93,76 %) * [[Srbi]] – 625 (4,84 %) – Srbi 529 (4,56 %) * [[Mađari]] – 31 (0,24 %) – Mađari 25 (0,22 %) * [[Nijemci]] – 25 (0,19 %) – Slovaci 24 (0,21 %) * [[Slovaci]] – 24 (0,19 %) – Nijemci 21 (0,18 %) * [[Crnogorci]] – 10 (0,08 %) – Bošnjaci 18 (0,16 %) * [[Bošnjaci]] – 7 (0,05 %) – Albanci 16 (0,14 %) * [[Makedonci]] – 5 (0,04 %) – Makedonci 6 (0,05 %) * [[Rusini]] – 5 (0,04 %) – Crnogorci 5 (0,04 %) * [[Slovenci]] – 4 – Rusini 5 (0,04 %) * [[Albanci]] – 1 – Slovenci 5 (0,04 %) * [[Česi]] – 1 – Poljaci 2 (0,02 %) * [[Rumunji]] – 1 – Česi 1 (0,01 %) * [[Turci]] – 1 – Rusi 1 (0,01 %) * [[Ukrajinci]] – 1 – Talijani 1 (0,01 %) * ostali – 16 (0,12 %) – Turci 1 (0,01 %) * neopredijeljeni – 208 (1,61 %) – Ukrajinci 1 (0,01 %) * nepoznato – 26 (0,20 %) == Uprava == * Načelnik: Dražen Tonkovac * Zamjenici načelnika: Ivan Žeravica i Mateja Kalajžić * Predsjednik Općinskog vijeća: == Povijest == === Područje Čepina u prapovijesti === ====== Lokalitet ''Tursko groblje (Ovčara)'' ====== Čepin i njegovo područje imaju vrlo staru prošlost. Njezini počeci sežu, kako to dokumentiraju arheološki nalazi, u vrijeme srednjeg [[neolitik]]a (mlađe kameno doba). Neolitička naselja u okolini Čepina formirala su se na niskim uzvišenjima na rubu plavne zone [[Drava|Drave]], koja su i za najviših voda morala biti suha. Dio su kompleksa, više ili manje istovremenih naselja što su se prostirala od [[Dunav]]a na istoku, pa sve do sjeverozapadne [[Slavonija|Slavonije]], od kojih najveća su bila u [[Osijek]]u, [[Klisa (Osijek)|Klisi]], [[Ivanovac|Ivanovcu]], [[Brođanci]]ma i [[Samatovci]]ma. Jedan od lokaliteta za koje se najprije saznalo je niski brežuljak, zapadno od ceste Osijek – Đakovo, nasuprot naselja Ovčara (Lokalitet pod oranicom) na južnom izlazu iz sela. U [[Arheološki muzej Osijek|Arheološkom muzeju u Osijeku]] nalaze se različiti predmeti s tog nalazišta: ulomci keramičkih posuda, kamene alatke, glinene kugle, kralješci, dijelovi kamenih posuda, kamene alatke, životinjske kosti itd. Na temelju arheološkog nalazišta, arheolozi su zaključili kako je riječ o [[Sopotska kultura|Sopotskoj kulturi]] koja se u vremenu srednjeg i kasnog neolitika rasprostirala većim dijelom [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srijem]]a. Keramika ove kulture jednostavnih je oblika i rijetko je ukrašena. Kao i kod ostalih prapovijesnih kultura, razlikuje se ''gruba'' (za svakodnevnu uporabu u domaćinstvu) i ''fina'' (često obredna) keramika. Repertoar oblika je prilično oskudan; to su razne zdjele, lonci, tave i plitice. Finije posude ponekad su ukrašene urezivanjem, ubadanjem ili bojanjem, a najčešće su sive do crne boje. Lokalitet "Ovčara" i "Tursko groblje" je istovjetni lokalitet, pri čemu je drugi spomenuti naziv dobiven od strane lokalnog stanovništva. <!-- U knjizi kao navedenom izvoru se ne navode detalji, budući da je u vrijeme nastanka knjige to nalazište bilo novootkriveno. --> '''Ostali lokaliteti''' * '''Lokalitet "Klenje"''' – Sjeverozapadno od Čepina, tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]], izorani su bakreni predmeti za koje se vjeruje da su bili dio [[Ostava|ostave]] (kućni maz, keramika i kosti). * '''Lokalitet "Bare"''' – Otkriven [[1976.]] godine kopanjem kanala gdje su otkriveni ostatci iz djelomice razorenog naselja: ulomci kućnog maza, keramika [[Sopotska kultura|sopotske kulture]], razne kamene i koštane alatke. Rijedak i vrijedan nalaz su narukvica i privjesak od ''spondyla'' (vrste mediteranske školjke) koja je trgovinom dospijevala u [[Panonija|Panoniju]]. * '''Lokalitet "Selište"''' – Mjesto čestog izoravanja, sadržavalo je kameno oruđe, keramika i ljudske kosti, što ukazuje na mogućnost postajanja [[Nekropola|nekropole]]. S ovog lokaliteta potječe i brončana sjekira "Kelt", tipična za [[Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj|kasno brončano doba]]. * '''Lokalitet blizu srednjovjekovnog grada "Kolođvara"''' – Na jugoistočnom rubu Čepina pronađeni su ostatci keramike i kamenih alatki, kakvi su pronalaženi i na ostalim nalazištima. * '''Lokalitet "Urbar (Lug)"''' – [[1956.]] godine istočno od željezničke stanice u Čepinu, izolirana je još jedna sjekira što ukazuje [[eneolit]]ičkih lokaliteta na ovom području. * '''Iskopi u okolini Čepina''' – trake od tankog zlatnog lima (46 i 51 cm). === Čepin od rimskog do turskog doba === Za Čepin u [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]] ne raspolaže se s mnogo podataka, ali pretpostavlja se da je bio u uskoj vezi s rimskom [[Mursa|Mursom]]. Na prethodno spomenutom lokalitetu "Tursko groblje", pronađeni su i ostatci iz rimskog doba. Područje Čepina bilo je naseljeno u rimsko doba plemenima [[Andizeti|Andizeta]]. Nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske provale]] [[1242.]] počeli su se razvijati događaji, koji će prvi put prikazati povijesne izvore imena Čepin. 1958. godine kralj [[Bela IV.]] darovao je trojici sinova župana Kleta: Ladislavu, Filipu i Grguru, kao nagradu što su ga pratili u borbama s Mongolima 1242. od [[Jadransko more|Jadrana]], tri posjeda u vukovarskoj županiji, Kos ([[Koška|Košku]]), Dumbo ([[Tenja]]) i Kendčapu (Čepin), koje je izuzeo od [[Jurisdikcija|jurisdikcije]] vukovarske utvrde (Klaić, 1983). Čepin se kao ''villa seu possessio Chapa'' spominje u ispravama od [[1290.]] do [[1469.]], a kao ''opidium'' (naselje i utvrda) [[1454.]] godine. Od srednjovjekovnog Čepina, nema puno nalaza. Osim pojedinačnih nalaza oružja, oruđa, keramike i grobova s raznih mjesta na području Čepina i njegove okoline, najviše ih se pronašlo na lokalitetu ''Turskog groblja''. [[1526.]] godine kada je došlo do pada Osijeka i Čepin je postao dio [[Osmansko Carstvo|turskih osvajanja]] te je postao dio ''Požeškog sandžaka'' gdje su stanovnike Čepina u većini činili [[Mađari]] (''[[Kalvinizam|Kalvini]]''). === Mjesto poslije odlaska Turaka === Povijesni izvori nakon odlaska [[Osmanlijsko Carstvo|Turaka]] uništeni su kao posljedica povlačenja s ovih područja, dok se jedan dio nalazi u stranim arhivima. Kao posljedica povlačenja navodi se da od 452 tadašnja naselja, 70 je ostalo naseljeno (Mažuran, 1988.). Komorski popis iz 1696. godine navodi da je Čepin napušten kako i većina okolnih mjesta. 1699. godine počinje val doseljavanja iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Mačva|Mačve]] i [[Šumadija|Šumadije]] te [[Baranja (regija)|Baranje]] i [[Bačka|Bačke]] te [[Srbi]]ma iz [[Mađarska|južne Mađarske]] ([[Bosendorfer]], 1953.). Kao vojno dobro, Čepin se održao do [[1751.]] godine te je jedno od rijetkih dobara koje je tako dugo ostalo pod vojnom upravom [[Habsburška Monarhija|Habsburške monarhije]] i nakon toga prelazi pod upravu Dvorske komore čiji je vrhovni gospodar vladar ili država. Prodajom čepinskih posjeda vlastelinu [[Ivan Kapistran Adamović|Ivanu Kapistranu Adamoviću]] [[1765.]] godine postaje njegov feudalni posjed koje mu je predano od carice [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] [[3. siječnja]] [[1765.]] godine. Pet godina kasnije dobiva i [[Plemstvo|plemićki]] naslov "''De Csepin''" (''Čepinski''). Smatra se jednim od najnaprednijih gospodarstvenika budući da je čepinski posjed, u svoje vrijeme, podigao na razinu najrazvijenijih u Mađarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji, a posebno se ističe zbog isušivanja stoljetnih voda u okolici (izgradnja [[Bobotski kanal|Bobotskog kanala]] i usmjeravanje vode u rijeku [[Vuka|Vuku]]). Gospodarstvo mještana Čepina u to vrijeme uglavnom se temeljio na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]] (pogotovo uzgoju [[Domaća svinja|svinja]]), ali i na tradicionalnoj [[Trgovina|trgovini]]. Tada brojnije, srpsko stanovništvo je već [[1739.]] godine imalo [[Pravoslavna crkva|pravoslavnu crkvu]] sačinjenu od drveta i blata, a kamen za novu pravoslavnu crkvu postavljen je [[1757.]] godine. Spomenuta crkva srušena je ratnim nedaćama [[1942.]] godine (Šević, 1982). [[Katoličanstvo|Katoličko]] stanovništvo nije imalo vlastitu [[Župa|župu]] sve do [[1860.]] godine i do tada su pripadali pod župu u [[Brođanci]]ma. Prva Crkva u Čepinu sagrađena je tek [[1771.]] godine i održana je do danas ([http://cepin1.djos.hr/ Župa Presvetog Trojstva Čepin]) Proces defeudalizacije počeo je početkom 19. stoljeća, a konačno je završen u ovim krajevima [[1848.]] godine. Raniji kmetovi postali su slobodni seljaci dobivši urbijalnu zemlju, nešto pašnjaka i šuma, te je formirana upravna [[općina]] Čepin koja je svoje konačno uređenje dobila [[1870.]] godine. Poslije 1850-ih godina, Čepin se sve više počeo širiti uz cestu Osijek-Đakovo, jer je ranije bio ograničen vlastelinskim odredbama. Posljedično, u drugoj polovici 19. stoljeća, sve više se javlja obrtnika u Čepinu (kovači, strojobravari, kolari, stolari, remenari, mesari itd.) Elektrifikacija Čepina zabilježena je i prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Naime, [[Električna energija|električnu energiju]] je mještanima Čepina isporučivao trokatni [[paromlin]] ''Emerica dol'' koji je izgorio u požaru [[1913.]] godine. Novi pregovori započeli su tek [[1938.]] godine kada je Čepin počeo planirati isporuku električne energije od gradske elektrane u Osijeku. Konačna [[elektrifikacija]] dovršena je [[1941.]] godine.<ref name=":0" /> == Gospodarstvo == Ovaj dio županije je jedan od većih proizvođača poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj: [[suncokret]]a, [[kukuruz]]a i [[pšenica|pšenice]]. Tvornica [[ulje|ulja]] je jedan od većih poslodavaca. Osnovna djelatnost tvornice ulja je proizvodnja sirovih i rafiniranih ulja te je u toj djelatnosti najveći proizvođač u Hrvatskoj. [[Tvornica ulja Čepin]] počela je s radom [[1942.]] godine. Tada je imala instalirani kapacitet [[prešaona|prešaone]] 5.000t godišnje prerade [[suncokret]]a te instalirani kapacitet [[rafinerija|rafinerije]] od 1.250t na godinu. Do [[1945.]] godine nalazi se u privatnom vlasništvu, a od te godine prelazi u društveno vlasništvo i posluje u sastavu [[PIK Čepin|PIK-a Čepin]]. [[1961.]] godine se uključuje u sastav [[IPK Osijek]] u čijem se vlasništvu nalazi i danas. == Poznate osobe == * [[Siniša Ergotić]] (atletičar) direktor Hrvatskog atletskog saveza.<ref>http://www.has.hr/o-nama/izvrsni-odbor.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110625004850/http://www.has.hr/o-nama/izvrsni-odbor.html |date=25. lipnja 2011. }} pristupljeno 19. srpnja 2011.</ref> *[[Jelena Dokić]] (tenisačica) *[[Slobodanka Čolović]] (atletičarka) *[[Geza Pašti]] zagovornik za [[demokracija|demokratsku]] [[suverenost|suverenu]] i slobodnu [[Hrvatska|Hrvatsku]] u doba [[SFRJ]] *[[Antun Travirka]], hrvatski likovni kritičar i povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor *[[Ivan Kapistran Adamović]], hrvatski veleposjednik i ekonomski pisac == Spomenici i znamenitosti == * Spomenik Ignji Batrneku Malom * Porušeni spomenik iz [[NOB]]-a * Zvonik u Bari * U Čepinu su tri rimokatoličke župe (u đakovačko-osječkoj nadbiskupiji): ** župa Presvetog Trojstva s filijalom u Ovčari<ref>http://povijest.net/sadrzaj/skola/radovi/426-zupna-crkva-presvetog-trojstva-cepin.html</ref> ** župa Uskrsnuća Kristova ** župa Duha svetoga. Župe od 23. rujna 2004. godine pripadaju Čepinskom dekanatu. * U mjestu djeluju i Srpska pravoslavna crkva te Evanđeoska pentekosna crkva "Radosna vijest" i postoji sakralni objekt na Ovčari.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.cepin.hr/epin/vjerske-institucije |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120123161704/http://www.cepin.hr/epin/vjerske-institucije |archive-date=23. siječnja 2012. |access-date=18. prosinca 2011.}}</ref> == Obrazovanje == Povijest bilježi da je školstvo u Čepinu započelo [[1787.]] godine kao posljedica otvaranja pučkih škola u okolici na temelju carskog ukaza. '''Osnovna škola Miroslava Krleže''' Početci škole sežu u [[1899.]] godinu kada je sagrađena stara škola zgrada na prostoru današnje zgrade osnovne škole. '''Osnovna škola Vladimir Nazor''' == Kultura == * Centar za kulturu Čepin – Knjižnica * Kulturno umjetničko društvo "Ivan Kapistran Adamović" Čepin == Udruge == * Dobrovoljno vatrogasno društvo Čepin – Osnovano je 1888. godine te je najstarija udruga s područja Općine Čepin. Sjedište Društva nalazi se u ulici Kralja Zvonimira 105 u Čepinu. == Šport == * [[NK Klas Čepin]] ([[2. ŽNL Osječko-baranjska|2. ŽNL Osječko-baranjska]], NS Osijek, 2020./21.). * [[NK Čepin]] ([[3. HNL – Istok]]) Navijači nogometnog kluba Čepin zovu se Siouxi, a utemeljila ih je 1994. godine grupa mladića iz novog Čepina. Nakon 11 godina Siouxi se ponovo okupljaju sada mlađem sastavu. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Čepin}} * [http://www.cepin.hr/ Službene stranice Općine Čepin] * [http://www.dvdcepin.hr DVD Čepin] {{GiO OBŽ}} {{Čepin}} {{Portal Hrvatska}} [[Kategorija:Čepin| ]] nvipf1i76q4gxdt8u0lsv2pmaykj5tr 0 16298 6436688 6333376 2022-08-03T04:38:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{dz|[[Kaprije (Šibenik)]]|naselje na otoku, koje administrativno pripada gradu [[Šibenik]]u}} {{Infookvir otok |Ime = Kaprije |zemljovid = [[Datoteka:Croatia_-_Kaprije.PNG|250px]] |smještaj = Jadransko more |otočje = |koordinate = {{Coord|43.69927947|N|15.69902053|E|region:HR-15_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}} |država = {{ZD+X/H|HRV}} |gl.naselje = [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] |površina = 7,12<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic">[http://hrcak.srce.hr/file/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]</ref> |obalna crta = 25,211<ref name="Duplancic-Cala-Ujevic"/> |stanovništvo = 189<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup15_4448.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]</ref> |slika = [[Datoteka:Kaprije-satelite.gif|250px]]Kaprije, satelitska snimka }} '''Kaprije''' je [[otok]] smješten na središnjem dijelu [[Šibenik|šibenskog]] [[Otočje|otočja]]. Smješten je oko 15 kilometera jugozapadno od [[Šibenik]]a, površine je 7,11&nbsp;[[Četvorni kilometar|km²]] i ukupne duljine obale 25,211&nbsp;[[Kilometar|km]] kojoj je indeks razvedenosti 2,56. Jedino [[naselje]] na otoku također se naziva [[Kaprije (Šibenik)|Kaprije]] koje okružuju brežuljci od kojih je najviši Velika glavica (129&nbsp;m). Nazvan je po [[mediteran]]skoj biljci [[kapara]], čiji pupoljci služe kao [[začin]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.sibenikregion.com/hr/destinacije/otoci/kaprije.html |title=sibenikregion.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20120815173040/http://www.sibenikregion.com/hr/destinacije/otoci/kaprije.html |archive-date=15. kolovoza 2012. |access-date=12. siječnja 2013.}}</ref> Od susjednih otoka ga dijele morski prolazi i kanali, kao i akvatorij [[Murtersko more|Murterskoga mora]]. Sjeveroistočnije se nalaze [[Prvić]], [[Tijat]] i [[Zmajan]] (Orut) s manjim otočićima, od kojih je dijeli [[Kaprijski kanal]], jugozapadnije je smješten otok [[Žirje|Žirje]] s pripadajućim otočićima od kojih je dijeli [[Žirjanski kanal]], a od [[Kakan]]a (na zapadu) ga dijeli [[Kakanski kanal]], u kojem su otočići [[Borovnjak Mali]] i [[Borovnjak Veliki]]. == Reljef i građa == [[Otok|Otoci]] Kaprije i [[Kakan]] s pripadajućim otočićima, kao i cijeli [[Šibenik|šibenski]] arhipelag, pripadaju geotektonskoj jedinici [[Istra|Istra]]-[[Dalmacija|Dalmacija]] čiji se [[Geologija|geološki]] strukturni oblici (uspravne te kose do polegle bore i uzdužni, vrlo strmi, pretežno reverzni rasjedi) pružaju pravcem SZ-JI tzv. [[Dinaridi|dinarskim]] pravcem pružanja. Ovakav strukturni sklop posljedica je intenzivne tektonske aktivnosti s kraja [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] i početka [[paleogen]]a, koja se, s nešto manjim intenzitetom neotektonskih pokreta, nastavlja i danas. Naime, u okviru [[Alpe|alpske]] [[Orogeneza|orogeneze]], laramijska [[Orogeneza|orogenetska]] faza krajem [[Kreda (geološko razdoblje)|krede]] i početkom [[tercijar]]a, te pirenejska [[Orogeneza|orogenetska]] faza krajem [[eocen]]a i početkom [[oligocen]]a, razdoblja su najintenzivnije [[Subdukcija|subdukcije]] [[Afrika|Afričke]] [[Litosferne ploče|litosferne ploče]] pod [[Euroazija|Euroazijsku]]. [[Afrika|Afrička]] [[Litosferne ploče|litosferna ploča]] na svom putu u početku prema [[sjever]]u, a zatim prema [[sjeveroistok]]u, gura pred sobom manju [[Apulija|Apulijsku]] ploču čiji se dio tzv. [[Jadran]]ska mikroploča (Adrijatik), podvlači pod [[Dinaridi|Dinaride]]. [[Emerzija|Emerzija]] karbonatnih platformi, te njihova tektonikom izazvana raspucanost, kao posljedicu je ostavila jedinstven skup [[Geologija|geoloških]], [[Geomorfologija|geomorfoloških]], [[Hidrogeologija|hidrogeoloških]] i [[Hidrologija|hidroloških]] oblika objedinjenih nazivom [[Krš|krš]], kojim se, gotovo u cijelosti, odlikuje ova geotektonska jedinica. Gornjopleistocensko-holocenska [[Transgresija|transgresija]], s podizanjem [[More|morske]] razine od 121±5 [[metar]]a dala je ovom području današnji izgled. Oblikovan je tzv. [[Dalmatinski tip obale|dalmatinski tip obale]] za koju je karakteristična usporednost pružanja [[otok]]a, [[Obala|obale]] te osnovnih [[Geologija|geoloških]] i [[Geomorfologija|geomorfoloških]] struktura. Uže gledajući, Kaprije, [[Kakan|Kakan]] i pripadajući [[Otok|otočići]] čine dio strukturne jedinice Kredno-paleogenski borani kompleks O. [[Žirje|Žirje]] – M. Čista, koja se odlikuje uskim i dugačkim, kosim i poleglim borama [[Dinaridi|dinarskog]] pravca pružanja, uzdužnim srednje strmim do strmim rasjedima nagnutim prema [[sjeveroistok]]u te poprečnim, gotovo vertikalnim rasjedima. [[Datoteka:Port in the Kaprije.jpg|mini|250px|lijevo|Luka Kaprije.]] Kontinuirano na cenoman-turonskim naslagama leže dobro uslojeni [[Vapnenac|vapnenci]] senona s bogatim [[Fosili|fosilnim]] sadržajem. Od [[Mikrofauna|mikrofaune]] najčešće su [[Miliolidi|miliolide]] i [[tekstularid]]e, no puno je značajniji i veći udio [[Mikrofosili|makrofosilne]] zajednice pahiodontnih školjkaša – [[Rudisti|rudista]], po kojima ova gornjokredna serija naslaga nosi ime [[Rudistni vapnenci|rudistni vapnenci]]. Ove se naslage nalaze na južnom dijelu [[otok]]a Kaprije u jezgri [[sinklinala|sinklinale]] te na otočićima [[Ravan (otok)|Ravan]], [[Ravna Sika|Ravna Sika]] i [[Hrbošnjak (Žirje)|Hrbošnjak]]. Debljina pojedinih slojeva iznosi 20-50 cm, dok je ukupna debljina cijele serije procijenjena na oko 400 m. [[Vapnenac|Vapnenac]] se od davnina upotrebljavao za proizvodnju [[Vapno|vapna]] u tzv. [[Vapnenice|vapnenicama]]. Proizvodnja [[Vapno|vapna]] bila je, uz [[Poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[Ribarstvo|ribarstvo]], glavna [[Gospodarstvo|gospodarska]] djelatnost prvih stalnih naseljenika od početka 16. st. I danas se uz [[Obala|obalu]] Kaprija i [[Kakan|Kakna]] nalaze brojne nakupine kršja na mjestima primitivnih [[peć]]i u kojima se ložila [[Crnika|crnika]] kako bi se postigla [[Temperatura|temperatura]] dovoljna za pretvaranje ulomaka [[Vapnenac|vapnenca]] u prhku vapnenačku masu, koja se zatim pretvarala u prah – [[Vapno|vapno]]. Prema [[Povijest|povijesnim]] dokumentima [[Vapno|vapno]] proizvedeno na Kapriju velikim se dijelom koristilo za izgradnju [[Šibenik|šibenskih]] [[Palača|palača]] i drugih [[Građevine|građevina]]. [[Datoteka:Kaprije - Leuchtturm süd - Blickfang beim ansteuern der insel der Insel.JPG|mini|250px|[[Svjetionik]] na južnom prilazu otoku.]] * '''Speološki objekti:''' Karbonatni sastav [[Stijena|stijena]] i tektonika uzrokovali su modeliranje specifične [[krš]]ke [[Geomorfologija|morfologije]] Kaprija, [[Kakan|Kakna]] i pripadajućih [[Otoci|otočića]], unutar koje se izdvajaju i manji speleološki objekti. Stanovništvo, međutim, ne zna za neki veći speleološki objekt ([[Špilja|jamu]] ili [[Špilja|špilju]]), a oni nisu utvrđeni niti dosadašnjim terenskim istraživanjima. Na [[Topografska karta|topografskoj karti]] s polovice 20. stoljeća na [[sjever]]nom dijelu [[otok]]a Kaprija kartografirane su dvije [[Špilja|špilje]], i to [[zapad]]no od Medoša u smjeru rta Kaprije, jedna udaljena oko 800 metara (iznad priobalne staze), a druga oko 1000 metara neposredno uz [[Obala|obalu]]. Budući da se na suprotnoj strani [[otok]]a duboko uvlači [[Uvala|uvala]] Remetić, od njezine plažice do ovih [[Špilja|špilja]] ima tek oko 300, odnosno 400 metara. Objekti, koliko je poznato, nisu detaljnije snimljeni, ali, svakako se radi o manjim pojavama. Ime obližnje uvale upućuje na moguće korištenje ovih objekata u prošlosti. Naime, tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] [[Laik|laici]] i klerici pustinjaci (jeremiti, remete) često su obitavali na usamljenim mjestima, posebno gdje je bilo pojava [[Špilja|špilja]] i prirodnih zaklona. * '''Kopnene vode:''' Karbonatna građa, koja uvjetuje znatnu propusnost i okršenost terena, kao i razmjerno mala površina [[otok]]a, uzrokuju bezvodicu i nedostatak površinskih [[Voda|voda]] [[otok]]a Kaprija. Nedostatak lokalne hidronimije također upućuje na nestašicu [[Voda|vode]] kao stoljetni problem ovog [[otok]]a. Jedini poznati hidrološki objekt je Lokva na Mrtovcu, koja je u prošlosti služila za napajanje blaga, a danas je zapuštena i poluzatrpana. Odatle i hidronim Polokve kojim je imenovano neposredno okruženje. U produžetku Polokva, u plitkom dijelu [[Uvala|uvale]] Kaprije, nalazi se Vrulja, slabo izdašan podmorski izvor [[Voda|vode]]. Tragom tog izvora, a poznavajući složenu cirkulaciju [[Voda|voda]] u [[krš]]kom podzemlju, Ministarstvo javnih radova, obnove i razvitka pokrenulo je 2003. istražne radove, koji su već prvim bušotinama otkrili pojave slatke [[Voda|vode]] na sedam metara dubine. Pitanje je, međutim, kolika je izdašnost navedenih izvora i u kojoj bi se mjeri moglo upotpuniti postojeće rješenje vodoopskrbe [[otok]]a s obzirom na to da se na malom [[otok]]u maksimalne visine od 129 metara ne može očekivati veća količina slatke [[Voda|vode]]. [[Datoteka:Kaprije - größte Bucht.JPG|mini|250px|Zalazak sunca u Kaprijama.]] * '''Uvale:''' Na [[otok]]u Kapriju nalazi se oko 20 [[Uvala|uvala]], najpoznatije su: * Luka sv.Petra (Luka Kaprije) je glavna i najveća uvala na otoku u kojoj je smješten priobalni dio naselja Kaprije. U njoj se nalazi pristanište trajekta i vezovi. Najdublja točka je oko 15 metara. * Mala Nozdra je uvala smještena jugoistočno od naselja Kaprije. Uvala je nenaseljena no postoji restoran i vezovi za jahte. Od Kaprija do Nozdre uređen je put. * Velika Nozdra * Gračice (Gačice) * Remetić == Klima == [[Datoteka:Kaprije - Abendstimmung - Blick Richtung Kornaten Nationalpark.JPG|mini|250px|lijevo|Pogled iz uvale na zalazak sunca.]] Područje Kaprija, ali i cijeloga [[Šibenik|šibenskog]] otočja, prema statističkim pokazateljima osnovnih [[Klimatski elementi|klimatskih elemenata]] obilježava Csa tip [[Klima|klime]] ([[Sredozemna klima|sredozemna klima]] sa suhim vrućim ljetom ili klima masline) prema Köppenu, odnosno subhumidna ili poluvlažna klima prema Thornthwaiteovoj klasifikaciji. Osnovna klimatska obilježja i prevladavajući vremenski tipovi najvećim se dijelom uklapaju u klimatsko-meteorološke obrasce hrvatskog Jadrana. Na Kapriju nema mjernih postaja pa se zaključci o klimi [[otok]]a mogu donijeti na temelju usporedne analize meteoroloških podataka iz glavnih meteoroloških postaja u [[Zadar|Zadru]] i [[Šibenik]]u, klimatoloških postaja u [[Biograd na Moru|Biogradu]], [[Božava|Božavi]] i [[Sestrica Vela (Obonjan)|Veloj Sestrici]] te kišomjernih postaja na [[Babac|Bapcu]], u [[Brbinj]]u, [[Pirovac|Pirovcu]], [[Primošten]]u, [[Rogoznica|Rogoznici]], [[Sali]]ma, [[Sukošan]]u, [[Ugljan]]u, [[Veli Iž|Velom Ižu]], [[Vodice|Vodicama]] i [[Zlarin]]u. [[Datoteka:Kaprije - Blick über einen Teil der Bucht und des Ortes.JPG|mini|250px|Pogled na uvalu.]] Prosječna je godišnja dužina trajanja sijanja [[Sunce|Sunca]], odnosno [[Insolacija|insolacija]], oko 2600 sati, po čemu ovaj prostor pripada najosunčanijim dijelovima [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Prosječno je tijekom godine svaki treći dan vedar (naoblaka je manja od 2/10). Prosječna je naoblaka zadarsko-šibenskog primorja od 3,5 desetina neba ([[Božava|Božava]]) do 4,8 desetina neba ([[Šibenik|Šibenik]]). Već ove činjenice, naravno, u skladu sa svim drugim relevantnim klimatskim pokazateljima, upućuju na mogućnosti turističke valorizacije tijekom većeg dijela godine, posebno za one turiste koje [[Hrvatska|hrvatsko]] priobalje privlači radi blage i ugodno tople klime. Značenje je velike [[Insolacija|insolacije]], dakako, osobito veliko za razvoj sredozemnoga biljnog pokrova, o čemu, uz ostalo, ovisi uzgoj [[Maslina|maslina]] i [[Vinova loza|vinove loze]], glavnih otočnih kultura. Godišnji hod temperature zraka je prijelazni maritimno-kontinentalni, jer je godišnja amplituda temperature zraka između 15 °C i 20 °C. == Vegetacija == Od [[Vegetacija (biljke)|vegetacije]] na [[otok]]u nalazimo [[trava|travu]] i [[makija|makiju]] s rijetkim borovim šumicama. Podno brežuljaka smještene su manje obradive površine na kojima uspijevaju uglavnom [[vinova loza]] i [[maslina]]. == Povijest == [[Datoteka:Kaprije - Schotterstrand - am Rande eines Pinienwaldes.jpg|mini|250px|[[Plaža#Šljunčana plaža|Šljunčana plaža]] duž borika.]] Otok je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] bio u posjedu [[obitelj]]i Ljubić, a od [[1500.|1500. godine]] pripadao je [[Šibenik|šibenskoj]] plemićkoj obitelji Divić (Difnico). Prvo naseljavanje na Kaprije je počelo u [[15. stoljeće|15. stoljeću]], a u [[16. stoljeće|16 st.]] čak i više zbog najezde Turaka, pa su [[ljudi]] s kopna tražili utočiste na [[otok|otocima]]. Prvu studiju o ovim otocima napisao je svećenik P. Kaer koji je iscrpno pisao o obiteljima Jelovčić i Radovčić, koje su se na Kaprije, tada još u vlasništvu obitelji Divnić (Difnico), doselile početkom 16. st. U to doba Kaprije je bilo važno zbog [[Vapno|vapna]]. Tako je, primjerice, 1560. za potrebe izgradnje [[Šibenik|šibenskog]] lazareta na Kapriju proizvedeno 50 modija [[Vapno|vapna]]. Najviše se vadilo u Medošu, u blizini rta Kaprije. U mjestu se nalazi [[crkva]] [[Sveti Petar|sv. Petra]] sagrađena na prijelazu XVI. i XVII. stoljeća, proširena [[1801.]]g. * '''Drugi svjetski rat''' Kaprije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] bilo okupirano od strane [[Fašisti|fašista]]. Njihova baza se nalazila na susjednom otoku [[Kakan|Kakan]] u uvali Tratica gdje se još i danas nalaze zgrade, bunkeri, izvidnice i sl. Mnogi Kaprijani su tad krenuli u obranu zemlje i mnogi su pritom poginuli. Danas se na središnjem trgu nalazi spomenik svim palim borcima. Dana 22. ožujka 1944. blizu [[sjever]]ne punte Kaprija usidrio se njemački vojni brod [[Francesca da Rimini]]. Bio usidren barem pedesetak metara od obale, brod je bio usidren zbog kvara na motorima, te je bio maskiran slamom, tako da je izgledao kao produžetak punte. Toga dana, vjerojatno na dojavu [[Partizani|Partizana]] sa [[Žirje|Žirja]], potopljen je. Danas [[brod]] leži na dubini od 55 metara uz sjevernu puntu Kaprija i atraktivna je lokacija za [[ronjenje]]. * '''Domovinski rat ''' Kaprije za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] nije pritrpio nikakvu štetu ni razaranja no njegovi stanovnici su pomagali [[Žirje|Žirjanima]]. Prenosili su granate na otoku [[Žirje|Žirju]], od njih se kasnije stvorila momčad ''kaprijskog topa'' te pomagali su gasiti požare 18.9.1991. koji su nastali zbog raketiranja sela [[Žirje|Žirje]]. [[Datoteka:Kaprije - Dorfplatz - Hafen -.JPG|mini|250px|Turisti u luci.]] == Promet i povezanost s kopnom == Kaprije je s kopnom tj. sa [[Šibenik]]om povezano [[trajekt]]nom linijom i subvencioniranom brzobrodskom linijom koja prosječno vozi dva do tri puta dnevno. Za otok vozi [[Jadrolinija|Jadrolinijin]] trajekt Krčanka koji osim na Kaprije ide i u [[Žirje|Žirje]], a jednom tjedno i u [[Zlarin|Zlarin]]. Unatoč trajektnom povezanosti osobni automobili ne smiju na otok zbog nerazvijene infrastrukture. Na otoku postoje samo manje i uske ceste. U budućnosti se planira napraviti parkiralište te proširiti postojeće ceste. == Infrastruktura == Otok nije umrežen u regionalni sustav vodoopskrbe [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninske županije]], odnosno sjeverno-dalmatinski vodoopskrbni sustav. Voda se osigurava prikupljanjem kišnice u vlastitim vodospremama (gusternama), odnosno u sušnom razdoblju dopremom brodovima vodonoscima. U godinama kada je dolazilo do poremećaja u vodoopskrbi vodonoscima, stanovništvo i gosti bili su izloženi oskudici i mjerama prisilne štednje. Otok raspolaže i javnom (mjesnom) vodospremom, a nedavno je izgrađena nova vodosprema kapaciteta 50 vagona vode (obujma 500&nbsp;m³, koja se puni vodom dovezenom vodonoscima) te mjesna vodoopskrbna mreža s oko 250 priključaka. == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.nik.hr/info/Vodic/rivijera/kaprije.asp Kaprije]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120122034254/http://www.nik.hr/info/Vodic/rivijera/kaprije.asp |date=22. siječnja 2012. }} * [http://www.croatia.hr/Hrvatski/Destinacije/Destinacija.aspx?idDestination=1046 croatia.hr] {{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]] 32s1b6lamlzkelhuc1kkcggkohthcoy 0 16875 6436689 6351512 2022-08-03T04:39:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{dz|[[kapucini (majmuni)]]}} [[Datoteka:Sveti Leopold Bogdan Mandic Rijeka.jpg|desno|mini|220px|Kip [[Sveti Leopold Bogdan Mandić|svetog Leopolda]], hrvatskog kapucina i sveca u [[Znamenite_riječke_građevine#Kapucinska_crkva|Kapucinskoj crkvi u Rijeci]]]] '''Kapucini''' su [[Rimokatolička Crkva|rimokatolički]] [[crkveni red]]. Danas su prisutni u 104 zemlje svijeta. Ukupan broj članova Reda oko 11.000. Službu generalnog ministra Reda obnaša fra [[Mauro Jöhri]] iz Švicarske. Godine 1991. bilo je u svijetu 11.699 redovnika franjevaca kapucina.<ref>[http://www.ofm.hr/dokumenti/franjevastvo/franjo_asiski_zivot_duh_i_poslanje.pdf OFM - Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100120003139/http://www.ofm.hr/dokumenti/franjevastvo/franjo_asiski_zivot_duh_i_poslanje.pdf |date=20. siječnja 2010. }} Franjo Asiški život, duh i poslanje</ref> == Povijest zajednice == Franjevci kapucini ili Red manje braće kapucina (latinski: Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum, kratica: OFMCap), nastali su 1525. Osnivači Reda, Matteo da Bascio, Raffaele i Ludovico da Fossombrone, su iznova željeli obnoviti ideale koje je živio [[Franjo Asiški]], (a to su: a) život materijalnog siromaštva; b) putujuće propovijedanje; c) jednostavan način odijevanja). Kao novi i Franjevački red priznaje ih papa [[Klement VII.]] 1528., bulom ''Religionis zelus'', a svoju samostalnost i poglavare (generalnog ministra) dobivaju tek 1619. (do tada su bili ovisni o konventualcima). Do 1574. razvijaju se, zbog papine odluke, samo u granicama Italije. Papa [[Grgur XIII.]], ukida tu zabranu, pa se kao misionari i putujući propovjednici brzo šire po svijetu (Danas su prisutni u 103 zemlje svijeta s ukupno 11.000 članova). U Crkvi su se istakli oko katoličke obnove poslije [[Tridentski sabor|Tridentskog sabora]] (uz isusovce, upravo su kapucini bili glavni nositelji [[Protureformacija|protureformacije]]). Na apostolsko-pastoralnom planu, od samih početaka, kapucine krasi pučko propovijedanje (od 1743. vrše službu «[[papinskih propovjednika]]»); blizina puku (zbog čega su prozvani «pučkim fratrima»); širenje raznih pobožnosti (najpoznatija [[40-satno klanjanje pred Presvetim]]); snažna misionarska djelatnost; uvođenje u kontemplativnu molitvu. U nekim povijesnim razdobljima su se na herojski način istakli u njegovanju bolesnika za vrijeme velikih epidemija: kuge, kolere, poplava, ratova. Za tu nesebičnu ljubav i požrtvovnost trajni spomenik im je podigao [[Alessandro Manzoni|A. Manzoni]] (roman '''[[Zaručnici]]'''). Vodili su i brojne diplomatske misije po nalogu Pape, a pratili su i kršćansku vojsku na bojnim poljima. Zapaženu ulogu su ostavili i na području znanosti, kako onih svetih tako i prirodnih i svjetovnih najrazličitije vrste. == Kapucinski sveci i blaženici == [[Datoteka:Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci 15102010 1.jpg|mini|250px|Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci tijekom proslave 400. godina Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj]] * [[Sveti Leopold Bogdan Mandić]] * [[Sveti Pio iz Pietrelcine]] * [[Lovro Brindisijski|Sveti Lovro Brindiški]] * Sveti Josip Leoniški * Sveti Bernard iz Corleonea * Sveti Konrad iz Parzhama * Sveti Fidel(is) Sigmaringenski, mučenik * Sveti Feliks Kantalicijski * Sveti Feliks iz Nikozije * Sveti Krišpin iz Viterba * Sveti Serafin iz Montegranara * Sveti Franjo Marija Kamporosijski * Sveti Ignacije iz Santhia * Blaženi [[Honorat Kozminski]] * Blaženi Didak Josip iz Cadiza * Blaženi Benedikt iz Urbina * Blaženi Jakov iz Ghazira * Blaženi Leopold iz Alpandeire * Blaženi Josip Tous Y Soler iz Igualada * Blaženi Nikola iz Gesturija * Blaženi Anicet Koplinski i drugovi, mučenici * Blaženi Andrija Hijacint Longhin, biskup * Blaženi Agatanđao i Kasijan, mučenici * Blaženi Marko iz Aviana * Blaženi Bernard iz Offide * Blaženi Ivan Alojzije, Protazije i Sebastijan, mučenici * Blaženi Apolinar iz Posata, mučenik * Blaženi Aurelije iz Vinalesa i drugovi, mučenici * Blaženi Inocent iz Berza * Blaženi Anđeo iz Acrija '''Kapucinske sestre klarise''': * Sveta Veronika Giuliani, djevica * Blažena Florica Cevoli * Blažena Marija Magdalena Martinengo, djevica * Blažena Marija Terezija Kowalska, djevica i mučenica == Kapucini u Hrvatskoj == U hrvatske krajeve dolaze u 17. stoljeću. Prvi samostan grade u [[Rijeka|Rijeci]] (1610.), a nakon toga slijede: [[Zagreb]] (1618.), Herceg Novi (1688.), Split (1691.), [[kapucinski samostan Varaždin|Varaždin]] (1699.), Osijek (1703.), Karlobag (1710.), Beograd (1718.) Do 1783. hrvatski samostani pripadaju Štajerskoj provinciji. Te godine osniva se ''Hrvatsko-primorska kustodija'', koja 1847. postaje Provincijom. Njezini samostani se 1921. združuju s onima u Sloveniji u „Ilirsku provinciju“. Kada je ona ukinuta 1967., osnovan je hrvatski komesarijat (povjerenstvo) koji se zadržao do 1974. kada je uzdignut na rang Provincije. Danas Provincija broji 8 samostana, i to: Zagreb – sv. Mihael i sv. Leopold; Varaždin; Osijek; Rijeka; Karlobag; [[Franjevačka crkva i samostan Gospe od Pojišana u Splitu|Split-Gospa od Pojišana]] i Dubrovnik-[[svetište Gospe od Milosrđa, Lapad|Gospa od Milosrđa]]-pomoračko zavjetno svetište i [[kapucinski samostan, Gospino Polje|samostan]]<ref>[http://www.zupa-svetog-mihajla-dubrovnik.com/index.php?option=com_content&view=article&id=46&Itemid=53 Župa sv. Mihajla Dubrovnik]</ref>). Od hrvatskih kapucina posebno su poznati: Mihael Anđeo Božidarević, general Reda; Marin iz Senja, apostolski misionar Like i Krbave; Štefan Zagrebec, pučki propovjednik (napisao djelo u 5. svezaka „Hrana duhovna“); [[Angelik Juraj Bedenik]], misionar i biskup u Indiji; [[Robert Antun Menini]], misionar i biskup u Bugarskoj; [[Bernardin Nikola Škrivanić]], širitelj katoličkog tiska i marijanske (Lurdske) pobožnosti; [[Anzelmo Canjuga]], crkveni glazbenik; [[Tomislav Janko Šagi-Bunić|Tomislav J. Šagi-Bunić]], [[Hadrijan Borak]] i [[Zdenko T. Tenšek]], vrsni teolozi i filozofi. Ipak, najsvjetliji lik kapucina s hrvatskih prostora, koji je ujedno i zaštitnik Provincije, jest [[sveti Leopold Bogdan Mandić]] iz Herceg-Novog. Tijekom povijesti braća uglavnom vrše tradicionalni franjevačko-kapucinski apostolat: ispovijedanje, propovijedanje, katekizacija, pučke misije, rad u bolnicama (Varaždin, Zagreb, Split, Rijeka), u zatvorima (Osijek). Djelatnost Provincije danas je uglavnom vezana uz župni pastoral, ali se nastoje razvijati i tipično franjevačko-kapucinske djelatnosti: pučke misije i pobožnosti, vođenje duhovnih vježbi i obnova, ispovijedanje, propovijedanje, rad s ministrantima, s članovima FSR-a i Frame, duhovna skrb za bolesnike, stare i nemoćne. Novonastala društveno-politička situacija otvorila je i mogućnosti bavljenja nekim novijim i drugačijim apostolsko-pastoralnim aktivnostima i potrebama Crkve. Tako su neka braća, kao uostalom i svi drugi svećenici i/ili redovnici, angažirani oko predavanja vjeronauka u školama. Uz to, neki se bave i tipično znanstvenim radom poučavajući na teološkom fakultetu i baveći se znanstvenim radom. Kapucini su danas češće nazočni i u sredstvima javnog priopćavanja (tisak, radio, TV), a i sami izdaju nekoliko glasila, uglavnom župnih („Duh zajedništva“ u Zagrebu, „Božji narod“ u Varaždinu), od kojih je ipak najpoznatiji „Ljudima prijatelj“, posvećen propagandi i štovanju sv. Leopolda Bogdana Mandića. [[Kapucinski samostan u Varaždinu]] je poznat po bogatom [[arhivi u Hrvatskoj|arhivu]]. Danas (stanje prosinca 2014.) je predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica iz reda kapucina, provincijal fra [[Jure Šarčević]].<ref name="KTABKBIH">Razgovarao: Željko Ivković: [http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=50577 Intervju. Fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske provincije i predsjednik HKVRPP. Redovnički život izvire iz otajstva Crkve kao dar koji ona dobiva od Gospodina], KTA BK BiH/Katolički tjednik, 3. prosinca 2014.</ref> === 400. godina kapucina u Hrvatskoj === Godine 2010. kapucini su u Hrvatskoj obilježili 400. obljetnicu dolaska kapucina u Hrvatsku. Povijest franjevaca kapucina u našoj zemlji započela je u Rijeci 1610. godine, na mjestu gdje i danas kapucini u Rijeci djeluju - na Žabici, u [[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci|crkvi]] i samostanu Gospe Lurdske. Svoje najplodonosnije doba riječki kapucinski samostan imao je početkom prošlog stoljeća za vrijeme fra [[Bernardin Škrivanić|Bernardina Škrivanića]]. U to je doba građena nova crkva Gospe Lurdske, a samostan je u vlasništvu imao vlastitu tiskaru “Miriam” u kojoj su tiskana i svjetovna djela poput knjige „Zaručnici“ A. Manzonija i dr. U sklopu programa obilježavanja obljetnice predstavljena je prigodna poštanska marka s motivom kapucina i sv. Leopolda Mandića pod arkadom crkve Gospe Lurdske u Rijeci, koju je Hrvatska pošta uoči obilježavanja obljetnice pustila u optjecaj. Poseban doprinos obilježavanju obljetnice bila je izložba "Od bitija kapucinskoga fragmenti" u [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja|Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja]]. Na izložbi je bilo prikazano veliko kulturno bogatstvo koje su kapucini tijekom stoljeća sačuvali; restaurirane knjige, sakralni i drugi vrijedni predmeti iz fundusa riječkog i drugih kapucinskog samostana i knjižnica u Hrvatskoj čije je istraživanje dovelo do iznimnih znanstvenih otkrića. Naime, na izložbi je prvi put bilo prikazano četrdeset rukopisa pisanih na [[Glagoljica|glagoljici]], latinskom jeziku te [[Hebrejski jezik|hebrejsko]]-[[Aramejski jezik|aramejskom jeziku]] pronađenih tijekom istraživanja u knjižnicama kapucinskih samostana u Rijeci i drugim gradovima. Riječ je o rukopisima koji su pronađeni većinom na koricama knjiga i predstavljaju prvorazredno znanstveno otkriće koje će doprinijeti sveukupnoj spoznaji djelovanja kapucina u Hrvatskoj.<ref>http://www.rijeka.hr/PredstavljenProgramProslave {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150205102253/http://www.rijeka.hr/PredstavljenProgramProslave |date=5. veljače 2015. }} (preuzeto 9. lipnja 2012.)</ref> == Istaknuti hrvatski kapucini == * [[Mihael Anđeo Božidarević|Mihael Anđeo Bož(i)darević]], general Reda * [[Angelik Juraj Bedenik]], biskup i misionar * [[Marin iz Senja]], misionar * [[Bernardin Nikola Škrivanić]] * [[Robert Antun Menini]], biskup i misionar u Bugarskoj * [[Augustin Dragan Dujmušić]], pjesnik * [[Stjepan Zagrebec]] (Marković), pisac * [[Hadrijan Franjo Borak]], profesor i filozof * [[Tomislav Janko Šagi-Bunić]], profesor * [[Zdenko Tomislav Tenšek]], profesor * [[Pavao Ivakić]], mučenik * [[Anzelmo Canjuga|Anzelmo Franjo Canjuga]], glazbenik * Sluga Božji [[Ante Josip Tomičić]] * [[sveti Leopold Bogdan Mandić]], hrvatski svetac Rimokatoličke Crkve, svećenik, ispovjednik, promicatelj jedinstva kršćana * [[Ivica Petanjak]], hrvatski kapucin, koji je postao [[Krčka biskupija|krčki biskup]] * [[Jure Šarčević]], [[provincijal]] [[Hrvatska kapucinska provincija|Hrvatske kapucinske provincije]] i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica ([[Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica|HKVRPP]])<ref name="KTABKBIH"/> * [[Bono Zvonimir Šagi]], bogoslov, provincijal i predsjednik konferencije Viših redovničkih poglavara == Kapucini i hrvatski jezik == Radovi redovnika kapucina imali su značaj i u potvrdi postojanja [[Hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] na ovim prostorima, i to pod njegovim imenom. Primjerice, u tom pravcu je i rad o. Mikelanđela Bnecianina "''Bogoglivbna razmisgliania svarhv muke Issukarstoue i pet ran gnegouih / navcena i pripovidana od postouanmoga Otcia Fra Mikel Angela Bnecianina male Bratie ; haruaskim iazikom tumacena od iednoga nedostoinoga slughe Issukarstoua.''" iz [[1641.]] godine, tiskano u [[Mleci]]ma. == Kapucinski doprinosi == Napitak [[kapučino]] je dobio ime po kapucinima. ==Vidi još== *[[Crkva Gospe od Pojišana u Splitu]] *[[Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci]] *[[kapučino]] == Izvori i referencije == {{izvori}} {{Grad Rijeka}} == Vanjske poveznice == *[http://www.kapucini.hr Kapucini u Hrvatskoj], Službena stranica kapucina u Hrvatskoj *[http://www.ofmcap.org/ Ordo Fratrum Minorum Capuccinorum], službena stranica Reda *[http://www.gcatholic.com/orders/004.htm OFM Capuchin Superiors/Bishops], Generalni ministri i biskupi Reda *[http://www.newadvent.org/cathen/03320b.htm Capuchin Friars Minor] iz Katoličke enciklopedije (na engleskom) *[https://www.facebook.com/pojisan Gospe od Pojišana] Kapucinski samostan Gospe od Pojišana u Splitu == Vanjske poveznice == {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Order of Friars Minor Capuchin |commonscathr = Kapucini |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Katolički crkveni redovi}} [[Kategorija:Franjevci kapucini| ]] <!-- kategorija kapucini na en.wiki je kategorija Category:Capuchins i Capuchin Orders, podkat od franjevaca, Franciscans --> d8hi0z1rbt0tbr537fxqksmoswsp13t 10 18293 6436743 6435950 2022-08-03T08:34:14Z Mudroslov 168716 dopuna wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> {{Predložak:Novosti/Posebno}} [[Slika:HR-Sibenik-Kathedrale-01.jpg|desno|200px]] * [[31. srpnja]] – Mladi hrvatski športaši vratili su se s Ljetnoga olimpijskoga festivala mladih u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], najuspješnijega dosad, s osvojenih pet zlatnih i četiri srebrna odličja. * [[31. srpnja]] – Pobjedom nad Belgijom, [[hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je Challenger kup u [[Zadar|Zadru]] te se plasirala u prestižnu Ligu nacija. * [[31. srpnja]] – U [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrali sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u predstavljena je [[knjiga]] rukopisnih muzikalija iz sredine 19. stoljeća. U [[Stari Grad|Starome Gradu]] na [[Hvar]]u otvorena je [[izložba]] odabranih djela iz "zlatnog razdoblja" slikara [[Juraj Plančić|Jurja Plančića]]. * [[30. srpnja]] – U [[Aržano|Aržanu]] se održava 26. ''Memorijal Josipa Jovića''. Dvadeset i dvije ekipe [[hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]] sudjeluju u [[mali nogomet|malonogometnom turniru]] koji se održava u spomen na hrvatskog redarstvenika koji je prvi poginuo u [[Krvavi Uskrs|borbenom incidentu na Plitvicama 1991. godine]]. Nedavne smrti: [[Karl Gorinšek]], [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--> <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> fbdyh4ll4nzdg7axdlabcqip4c1dpek 6436747 6436743 2022-08-03T08:37:09Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki <!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku. Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --> {{Predložak:Novosti/Posebno}} [[Slika:HR-Sibenik-Kathedrale-01.jpg|desno|200px]] * [[31. srpnja]] – Mladi [[:w:Kategoirija:Hrvatski športaši|hrvatski športaši]] vratili su se s Europskoga olimpijskoga festivala mladih u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], najuspješnijega dosad, s osvojenih pet zlatnih i četiri srebrna odličja. * [[31. srpnja]] – Pobjedom nad Belgijom, [[hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija]] osvojila je Challenger kup u [[Zadar|Zadru]] te se plasirala u prestižnu Ligu nacija. * [[31. srpnja]] – U [[Katedrala sv. Jakova u Šibeniku|katedrali sv. Jakova]] u [[Šibenik]]u predstavljena je [[knjiga]] rukopisnih muzikalija iz sredine 19. stoljeća. U [[Stari Grad|Starome Gradu]] na [[Hvar]]u otvorena je [[izložba]] odabranih djela iz "zlatnog razdoblja" slikara [[Juraj Plančić|Jurja Plančića]]. * [[30. srpnja]] – U [[Aržano|Aržanu]] se održava 26. ''Memorijal Josipa Jovića''. Dvadeset i dvije ekipe [[hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]] sudjeluju u [[mali nogomet|malonogometnom turniru]] koji se održava u spomen na hrvatskog redarstvenika koji je prvi poginuo u [[Krvavi Uskrs|borbenom incidentu na Plitvicama 1991. godine]]. Nedavne smrti: [[Karl Gorinšek]], [[Viktor Žmegač]], [[Ivica Kunčević]]<!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod sekciju Smrti, npr. 2022.--> <noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Wikipedijini predlošci]] </noinclude> sjtvrlkjwmhc9guy4c1e2zsdo6iqh81 0 19980 6436771 6429657 2022-08-03T10:01:09Z Lear 21 256032 + Nagrade wikitext text/x-wiki {{dz}} {{Njemački grad |ime = Savezni glavni grad Berlin |izvorno ime = Bundeshauptstadt Berlin |slika = Berlin Panorama von der Siegessäule Richtung Mitte, Berlin, Deutschland.jpg |slika grba = Coat of arms of Berlin.svg |slika karte = Berlin in Germany and EU.png |geslo = |pokrajina = Berlin |upravno područje = |okrug = |stanovništvo = 3.664.088 |godina popisa = 31.12.2020 |izvor popisa = |gustoća stanovništva = 4108 |površina = 891.68 |visina = 34 - 115 |širina-stupnjevi = 52 |širina-minute = 31 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 13 |dužina-minute = 24 |dužina-oznaka = E |poštanski broj = od 10001 do 14199 |pozivni broj = +49 (0)30 |registarska oznaka = B |gradonačelnik = [[Franziska Giffey]] ([[Socijaldemokratska partija Njemačke|SPD]]) |stranica = [http://www.berlin.de/ www.berlin.de] }} '''Berlin''' ({{audio|De-Berlin.ogg|izgovor}}) je s više od 3,5 milijuna stanovnika najveći i [[glavni grad]] [[Njemačka|Njemačke]] i najveći grad [[Europska unija|Europske unije]]. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] imao je 4,5 milijuna stanovnika, a u vrijeme [[hladni rat|hladnog rata]] od [[1949.]] do [[1990.]] bio je podijeljen na [[Istočni Berlin]] i [[Zapadni Berlin]]. Berlin je smješten na rijekama Šprevi i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zagreb.diplo.de/Vertretung/zagreb/hr/03/Gegenseitige__Besuche/Besuche__Laendervertreter.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141108131225/http://www.zagreb.diplo.de/Vertretung/zagreb/hr/03/Gegenseitige__Besuche/Besuche__Laendervertreter.html |archive-date=8. studenoga 2014. |access-date=8. studenoga 2014.}}</ref> sa svih strana okružen saveznom zemljom [[Brandenburg]]. == Povijest == === Prvi doseljenici === Oko [[720.]] godine dva [[Slaveni|slavenska]] plemena naselila su berlinsko područje. [[Haveljani]] su se naselili kraj rijeke [[Havel]] s glavnom naseobinom ''Brenabor'', kasnije nazvanom ''Brandenburg''. Bliže rijeci [[Spree]] u današnjem gradskom okrugu Köpenick, naselili su se [[Šprevani]]. Haveljani oko [[750.]] osnovali drugo mjesto pored rijeke [[Havel]], bliže današnjem Berlinu, pod imenom Spandow (današnji [[Spandau]]). Spandau i Köpenick, oko [[825.]] zaštićeni zidinama, ostali su glavna naselja u području današnjeg Berlina sve do 11. stoljeća. Berlin je jedan od najmlađih europskih gradova, osnovan u 12. stoljeću. Grad se isprva sastojao od dva naselja, Berlina i Cöllna, na obje strane rijeke Spree u današnjem okrugu Mitte. Cölln se prvi put spominje u dokumentima 28. listopada [[1237.]] godine, a Berlin [[1244.]] Gradsko središte izgorjelo je [[1830.]] godine kada je uništen velik broj spisa iz tadašnjeg vremena. Dva su naselja [[1307.]] stvorila trgovačku uniju i sudjelovala u [[Hanza|Hanzi]]. Gradovi su ostali odvojeni, ali ujedinjeni sve do [[1709.]] kada su s prigradskim naseljima Friedrichswerder, Dorotheenstadt i Friedrichstadt uključeni u novostvoreni jedinstveni Berlin koji je tada imao 60.000 stanovnika. [[Datoteka:Fernsehturm_und_Humboldt_Universitaet.jpg|mini|230px|desno|Unter den Linden, Sveučilište Humboldt, okrug Mitte, 2003.]] === Pruska === Krunjenjem kneza [[Fridrik I., pruski kralj|Fridrika III.]] za pruskog kralja pod imenom Fridrik I. Berlin je dobio status glavnog grada [[Pruska|Pruske]]. Značaj Berlina rastao je jačanjem Pruske koja je postala europska sila. ===Weimarska Republika i Treći Reich === Broj stanovnika Berlina naglo je porastao tijekom 19. stoljeća, osobito kada je postao prijestolnica Njemačkog Carstva ([[1871.]]). Berlin je ostao glavnim gradom Njemačke i u doba [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]] ([[1919.]] – [[1933.]]) te nakon dolaska [[Nacizam|Nacista]] na vlast. Nacistički diktator [[Adolf Hitler]] smatrao je Berlin inferiornim u odnosu na druge velike europske prijestolnice i imao je velike planove za njegovu preobrazbu. Uz zgradu [[Reichstag]]a planirana je izgradnja Velike dvorane za 170.000 ljudi koja je trebala biti visoka 250 m i sedam puta veća od Bazilike sv. Petra u Rimu. Planirana je i Avenija pobjede široka 120 metara i dugačka 56 km na kojoj se trebao izgraditi i novi željeznički kolodvor, a pored njega i velika zračna luka. Danas je iz nacističkog razdoblja u Berlinu preostalo samo nekoliko građevina: zračna luka Tempelhof, zgrada Ministarstva zrakoplovstva (danas Ministarstvo financija), Olimpijski stadion i ulična rasvjeta na nekoliko mjesta u gradu. Hitlerov ured kancelara uništile su sovjetske trupe, a ostaci su poslužili u izgradnji sovjetskog memorijalnog centra u Treptovskom parku. === Podijeljeni grad === Pred kraj [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničkim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom ([[1944.]]) Četiri zone su nadzirali: [[SAD]], [[Velika Britanija]], [[Francuska]] i [[SSSR]]. Berlinski sovjetski sektor, [[Istočni Berlin]], je postao glavni grad [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja [[1949.]] iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u [[Bonn]]u. [[13. kolovoza]] [[1961.]] napravljen je [[Berlinski zid]], razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda. === Ponovno ujedinjenje === Berlinski zid je pao 9. studenog [[1989.]] Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada [[1990.]], zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački [[Bundestag]] je u lipnju [[1991.]] izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin [[1997.]]/[[1998.]] == Zemljopis == [[Datoteka:PanoBerlin2021.jpg|mini|900px|center|Berlin 2021]] {{clear}} == Stanovništvo == ===Jezik=== Izvorno se u Berlinu govorio istočni donjonjemački. On je u gradu izumro kao pisani jezik u 16. stoljeću te kasnije i kao govorni jezik. Sadašnji berlinski njemački jest dio berlinsko-branderburške skupine unutar srednjonjemačkih jezika. == Političko uređenje == === Savezna pokrajina === [[Datoteka:Berlin, Mitte, Niederkirchnerstraße, Preußisches und Berliner Abgeordnetenhaus.jpg|mini|Abgeordnetenhaus von Berlin]] Danom njemačkog ujedinjenja [[3. listopada]] [[1990.]] godine jedinstveni Berlin postao je jedna od 16 njemačkih saveznih pokrajina i jedna od tri savezne pokrajine koja je ujedno i grad (uz [[Hamburg]] i [[Bremen]]). Bivši [[Zapadni Berlin]] bio je [[de facto]] enklava [[Zapadna Njemačka|Zapadne Njemačke]] unutar Istočne Njemačke i imao je neke ovlasti savezne pokrajine, ali je formalno i vojno ostao pod upravom zapadnih saveznika; [[SAD]]-a, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i [[Francuska|Francuske]], i ''de jure'' nije bio dio Zapadne Njemačke. Istočni Berlin je od [[1949.]] do 1990. godine bio glavni grad [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]], što je bilo protivno dogovoru četiriju savezničkih sila. Berlinom upravlja Senat Berlina koji se sastoji od gradonačelnika i 8 senatora koji imaju zastupnički status. Gradonačelnik je predstavnik države Berlin. Zakonodavnu vlast u gradu-pokrajini vrši Zastupnički dom (''Abgeordnetenhaus''). === Gradski okruzi === Berlin je podijeljen na 12 okruga. {| class="prettytable" style="text-align:right; font-size:90%;" |- style="text-align:center;" !bgcolor="#cccccc" | '''Okrug''' || bgcolor="#cccccc" | Broj stanovnika<br /><small>30.&nbsp;lipnja 2007</small> || bgcolor="#cccccc" | Površina<br />u km² ! rowspan="13" | [[Datoteka:Berlin, administrative divisions (+districts +boroughs +pop) - de - colored (less colors).svg|490px]] |- | align="left" | [[Okrug Charlottenburg-Wilmersdorf|Charlottenburg-Wilmersdorf]] || 315.629 || 64,72 |- | align="left" | [[Okrug Friedrichshain-Kreuzberg|Friedrichshain-Kreuzberg]] || 266.845 || 20,16 |- | align="left" | [[Okrug Lichtenberg|Lichtenberg]] || 257.270 || 52,29 |- | align="left" | [[Okrug Marzahn-Hellersdorf|Marzahn-Hellersdorf]] || 249.617 || 61,74 |- | align="left" | [[Okrug Mitte|Mitte]] || 327.080 || 39,47 |- | align="left" | [[Okrug Neukölln|Neukölln]] || 305.794 || 44,93 |- | align="left" | [[Okrug Pankow|Pankow]] || 360.609 || 103,01 |- | align="left" | [[Okrug Reinickendorf|Reinickendorf]] || 241.682 || 89,46 |- | align="left" | [[Okrug Spandau|Spandau]] || 224.100 || 91,91 |- | align="left" | [[Okrug Steglitz-Zehlendorf|Steglitz-Zehlendorf]] || 288.727 ||102,50 |- | align="left" | [[Okrug Tempelhof-Schöneberg|Tempelhof-Schöneberg]] || 331.589 || 53,09 |- | align="left" | [[Okrug Treptow-Köpenick|Treptow-Köpenick]] || 236.400 || 168,42 |} Svaki okrug ima vladu (''Bezirksamt''), koja se sastoji od pet zastupnika i predsjednika okruga. == Gospodarstvo == <gallery mode="packed"> Siemensturm 01.jpg|міні|[[Siemens]] Berlin, Kreuzberg, Rudi-Dutschke-Strasse, Axel-Springer-Hochhaus.jpg|міні|Axel Springer AG Friedrichshain Mercedes-Platz Zalando.jpg|Zalando Wedding Fennstraße Scherig-Hochhaus.JPG|міні|''Bayer Pharmaceuticals'' Berlin, Mitte, Rungestrasse, Zigarettenfabrik Josetti 01.jpg| N26 </gallery> == Obrazovanje i znanost == === Sveučilišta === [[Datoteka:TUBerlin2021.jpg|mini|Tehničko sveučilište u Berlinu]] *Slobodno berlinsko sveučilište [http://www.fu-berlin.de] *[[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovo sveučilište Berlin]] [http://www.hu-berlin.de] *Tehničko sveučilište u Berlinu [http://www.tu-berlin.de] *Charité [http://www.charite.de] (Medicinski fakultet) *Sveučilište umjetnosti [http://www.udk-berlin.de] === Sveučilišta primijenjenih znanosti === *Viša škola Alice-Salomon/ za socijalni rad i pedagogiju [http://www.asfh-berlin.de] *Viša evangelička škola [http://www.evfh-berlin.de] *Viša katolička škola [http://www.khsb-berlin.de/] *Viša tehnička i ekonomska škola [http://www.fhtw-berlin.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120918032032/http://www.fhtw-berlin.de/ |date=18. rujna 2012. }} *Viša škola ekonomskih znanosti [http://www.fhw-berlin.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090301053854/http://www.fhw-berlin.de/ |date=1. ožujka 2009. }} *Viša glazbena škola Hanns Eisler [http://www.hfm-berlin.de] *Viša tehnička škola [http://www.tfh-berlin.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120804071554/http://www1.tfh-berlin.de/ |date=4. kolovoza 2012. }} === Dobitnici Nobelove nagrade === [[Datoteka:Erwin Schrödinger (1933).jpg|thumb|upright|[[Erwin Schrödinger]], 1933.]] {|class="wikitable" |-valign="top" | * 1901. Jacobus Henricus van ’t Hoff * 1901. [[Emil Adolf von Behring]] * 1902. Emil Fischer * 1902. [[Theodor Mommsen]] * 1905. [[Adolf von Baeyer]] * 1905. [[Robert Koch]] * 1907. [[Albert Abraham Michelson]] * 1907. [[Eduard Buchner]] * 1908. [[Paul Ehrlich]] * 1909. [[Karl Ferdinand Braun]] * 1910. [[Otto Wallach]] * 1910. [[Albrecht Kossel]] * 1910. Paul Heyse * 1911. [[Wilhelm Wien]] * 1914. [[Max von Laue]] * 1915. Richard Willstätter * 1918. [[Fritz Haber]] * 1918. [[Max Planck]] * 1920. Walther Nernst * 1921. [[Albert Einstein]] * 1925. [[Gustav Ludwig Hertz]] * 1925. [[James Franck]] || * 1925. Richard Adolf Zsigmondy * 1928. Adolf Otto Reinhold Windaus * 1929. Hans von Euler-Chelpin * 1931. [[Otto Heinrich Warburg]] * 1932. [[Werner Heisenberg]] * 1933. [[Erwin Schrödinger]] * 1935. [[Hans Spemann]] * 1936. [[Peter Debye]] * 1939. [[Adolf Butenandt]] * 1944. [[Otto Hahn]] * 1950. Kurt Alder * 1950. Otto Diels * 1953. [[Fritz Albert Lipmann]] * 1953. [[Hans Adolf Krebs]] * 1954. [[Max Born]] * 1956. [[Walther Bothe]] * 1986. [[Ernst Ruska]] * 1991. [[Bert Sakmann]] * 1994. Reinhard Selte * 2007. Gerhard Ertl * 2009. [[Herta Müller]] * 2020. Emmanuelle Charpentier |} == Kultura == [[Datoteka:FrBerlin2021.jpg|mini|300px|Friedrichstadt-Palast]] === Kazališta === *Schaubühne [http://www.schaubuehne.de] *Narodna pozornica [http://www.volksbuehne-berlin.de] *Njemačko kazalište [https://web.archive.org/web/20100326013548/http://www.deutsches-theater.de/] *Berlinski ansambl [http://www.berliner-ensemble.de] *Kazalište Zapada [http://www.theater-des-westens.de] *[http://www.palast.berlin Friedrichstadt-Palast] *Grips-Theater *Kazalište na Potsdamskom trgu [http://www.stageholding.de/6307.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050305213738/http://www.stageholding.de/6307.htm |date=5. ožujka 2005. }} *Kazalište Maxima Gorkog [http://www.gorki.de] *Renesansno kazalište === Opere === *Njemačka opera *Državna opera Pod lipama (Unter den Linden) *Komische Oper === Muzeji === [[Datoteka:Alte Nationalgalerie at night (MK).jpg|mini|Alte Nationalgalerie]] [[Datoteka:Futurium -msu-2021-3874-.jpg|mini|Futurium]] *[[Muzejski otok]] čini pet muzeja: Stari muzej, Novi muzej, Pergamski muzej, Bode muzej i Stara nacionalna galerija *Njemački muzej tehnologije u Kreuzbergu *Muzej pošte i telekomunikacija *Nova nacionalna galerija, s jednim od posljednjih djela Ludwiga Mies van der Rohea *Stara nacionalna galerija, 19. stoljeće – slike i skulpture [http://www.smpk.de/ang/e/s.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040608044909/http://www.smpk.de/ang/e/s.html |date=8. lipnja 2004. }} *Židovski muzej u Berlinu *Hamburški kolodvor *Muzej europske kulture *Berlinska državna galerija [http://www.berlinischegalerie.de/en/71-1-1_0.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051228033850/http://www.berlinischegalerie.de/en/71-1-1_0.htm |date=28. prosinca 2005. }} *Muzej Bauhaus [https://web.archive.org/web/20040926062237/http://www.bauhaus-archiv.de/] *Muzej Bröhan [https://web.archive.org/web/20080124120636/http://www.broehan-museum.de/home1.htm] *Njemački muzej Guggenheim [http://www.deutsche-bank-kunst.com/guggenheim/e/] *Njemački muzej filma [http://www.berlin-tourist-information.de/english/veranstaltungen/e_ve_filmmuseum.html] itd. *DDR muzej [http://www.ddr-museum.de/] *Stasimuseum Berlin [http://www.stasimuseum.de/en/enindex.htm] *Futurium === Zoološki vrtovi === *Zoologischer Garten Berlin – Berlinski zoološki vrt, berlinski najstariji zoološki vrt u centru grada *Tierpark Friedrichsfelde –, osnovan od strane DDR u parku povijesnog zamka u Istočnom Berlinu. === Klubovi === [[Datoteka:Watergate Nightclub Berlin LED Lights.jpg|mini|Watergate Club]] (2010) {| |- style="vertical-align: top;" | *Arena *Bastard (Prater) *Berghain *Big Eden *Icon *K-17 *Kalkscheune | *Kitkat Club *Knaack Club *Ma Baker Club *Magnet *Maria am Ostbahnhof *Matrix *Sage Club | *SO36 *Soda Club at Kulturbrauerei *Sternradio *Tresor *Watergate *WMF (Café Moskau) |} === Festivali === * Festival hrvatske glazbe u Berlinu, stvoren prema modelu Festivala hrvatske glazbe u Beču<ref>[http://www.mic.hr/festival/berlin/festival_articles/about Festival hrvatske glazbe u Berlinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150704013033/http://mic.hr/festival/berlin/festival_articles/about |date=4. srpnja 2015. }}, Muzički informativni centar</ref> * Venus Berlin / Venus Award === Arhitektura === [[Brandenburška vrata]], [[Reichstag]] i Siegessäule su najpoznatiji simboli Berlina i građevine poznate širom svijeta. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani je i ''[[Berliner Bär]]'' (berlinski medvjed). [[UNESCO]]vi spomenici u Berlinu su [[Muzejski otok]], [[Dvorci i parkovi u Berlinu]] i [[Stambena naselja berlinske moderne]]. [[Televizijski toranj Berlin|Berlinski televizijski toranj]] - visok 368 metara, sagrađen 1969. blizu Alexanderplatz-a. S njegovog vidikovca, s visine od 204 metra, može se vidjeti cijeli grad. <gallery mode="packed"> Datoteka:Berlin potsdamer platz db haus atnight.jpg|mini|desno|[[Potsdamer Platz]] Datoteka:Reichstag2.jpg|mini|desno|[[Reichstag]] (ljeto [[2000.]]) Datoteka:Brandenburger Tor nachts 2012-07.jpg|mini|desno|[[Brandenburška vrata]] (lipanj [[2003.]]) Datoteka:Bode Museum.jpg|mini|[[Muzejski otok]] u Berlinu Datoteka:20080716 14995 DSC02001 Weiße Stadt Aroser Allee.JPG|mini|<center>[[Stambena naselja berlinske moderne]] </gallery> == Promet == === Javni gradski promet === [[Datoteka:Oberbaumbrücke mit U-Bahn.jpg|mini|U-Bahn]] *[[U-Bahn Berlin|U-Bahn]] – (pretežno) podzemna željeznica *S-Bahn - (pretežno) nadzemna željeznica *Tram/Straßenbahn, [[tramvaj]]ski sustav, osobito rasprostranjen u istočnom dijelu *[[Autobus]]ni promet *[[Trajekt]]i Svim prijevoznim sredstvima javnog gradskog prometa može se putovati jednom kartom. === Željeznički kolodvori === [[Datoteka:Berlin Hauptbahnhof, 170402, ako.jpg|mini|[[Berlinski glavni kolodvor]]]] * [[Berlinski glavni kolodvor]] * kolodvor Berlin-Charlottenburg * Kolodvor ZOO (Berlin Zoologischer Garten) * kolodvor Berlin-Friedrichstraße * kolodvor Berlin-Alexanderplatz * Istočni kolodvor-Berlin * kolodvor Westkreuz * kolodvor Ostkreuz * kolodvor [[Spandau]] * kolodvor Schönefeld === Zračne luke === [[Datoteka:Berlin Brandenburg Airport at night.jpg|mini|Zračna luka Berlin Brandenburg]] *međunarodna zračna luka Berlin-Schönefeld (SXF), proširena i preimenovana u [[Zračna luka Berlin Brandenburg|međunarodnu zračnu luku Berlin-Brandenburg]] (BBI), čije se otvaranje očekuje [[2017.]] godine, nakon nekoliko odgoda i dugogodišnjeg kašnjenja *[[Zračna luka Berlin Tegel|međunarodna zračna luka Berlin-Tegel]] (TXL), bit će zatvorena kad se ''BBI'' otvori za promet *međunarodna zračna luka Tempelhof (THF) zatvorena je [[2008.]] godine === Luke === *Westhafen ''(Zapadna luka)'' – najveća luka u Berlinu 173.000 četvornih metara, za pšenicu i teška dobra. *Südhafen ''(Južna luka)'' – površine od oko 103.000 metara četvornih, za pšenicu i teška dobra. *Hafen Berlin Neukölln ''(Luka Neukölln)'' – sa samo 19.000 metara kvadratnih, najmanja luka, za građevinske materijale. === Glavne prometnice === Berlin ima nekoliko autocestama - do sljedećim gradovima [[Dresden]] (Bundesautobahn 13), [[München]] (Bundesautobahn 9), [[Dortmund]] i [[Oberhausen]] (Bundesautobahn 2), [[Hamburg]] (Bundesautobahn 24), [[Penkun]] i prema Poljskoj do grada [[Szczecin]] ({{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}}, Bundesautobahn 11, [[Europski pravac E28|E28]]) i [[Frankfurt na Odri]] na granici s Poljskom (Bundesautobahn 12) i dalje do [[Poznanj]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}} i [[Varšava|Varšavi]] {{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px]]}} i Berliner Ring i Stadtring. == Šport == [[Datoteka:Berliner Olympiastadion night.jpg|mini|Olympiastadion Berlin]] * [[1. FC Union Berlin]] * [[Hertha BSC]] * [[Alba Berlin]] * [[Füchse Berlin]] * Eisbären Berlin * [[Wasserfreunde Spandau 04]] *Berlin je bio domaćin [[OI 1936.|Ljetnih Olimpijskih igara 1936. godine]]. * Berlin je bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima 1978.|Svjetskog prvenstva u vodenim sportovima 1978.]] *Berlin je sudjelovao u organizaciji [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskog prventstva u nogometu 2006.]] *Berlin je [[2009.]] bio domaćin [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetskog prvenstva u atletici]] <!--== Galerija == <gallery> Slika:Berlin_-_Potsdamski_trg.jpg|Potsdamski trg nanovo je izgrađen 1990-tih. Među ostalim, ima i kino-dvoranu s projiciranjem na kupolu. Slika:Berlin_-_Haus_am_Checkpoint_Charlie.jpg|[[Checkpoint Charlie]] Nekadašnji granični prijelaz između sovjetske i američke zone Berlina Slika:Berlin-Checkpoint Charlie.jpg|Muzej [[Checkpoint Charlie]] na nekadašnjem graničnom prijelazu između američke i sovjetske okupacijske zone u Berlinu </gallery> --> == Poznate osobe == [[Datoteka:Konrad Zuse Denkmal im Huenfelder Stadtpark.JPG|mini|upright=0.6|Konrad Zuse]] *[[Konrad Zuse]] - njemački inženjer i pionir u području računarstva *[[Alexander von Humboldt]] - njemački prirodoslovac i istraživač *[[Marlene Dietrich]] - glumica i pjevačica *[[Ludwig Tieck]] - njemački književnik *[[Karl Bleibtreu]] - njemački književnik *[[Vilim II., njemački car]] *[[Paul von Heyse]] - njem. književnik i dramatičar *[[Alfred Wegener]] *[[Jérôme Boateng]] {{clear}} == Nagrade == * Verdienstorden der Bundesrepublik Deutschland * European Film Award * Verdienstorden des Landes Berlin * [[Bambi (nagrada)|Bambi]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons|Berlin}} *[http://www.berlin.de Službena internet stranica grada Berlina] *[http://www.alt-berlin.info/ Alt-Berlin] Arhiva povijesnih karata Berlina, od 1738. do danas. *[http://www.statistik-berlin.de Statistika Berlina] *[http://dmoz.org/Arts/Music/Bands_and_Artists/B/Berlin/ Berlinski umjetnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050921013010/http://dmoz.org/Arts/Music/Bands_and_Artists/B/Berlin/ |date=21. rujna 2005. }} *[http://www.berlinphotos.co.uk Slike Berlina od 1989. do 1999.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190530044049/http://www.berlinphotos.co.uk/ |date=30. svibnja 2019. }} <div class="Boxmerge">{{Svjetska baština u Njemačkoj}}{{Europski gradovi kulture}}{{Njemačke pokrajine}}</div> [[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]] [[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Njemačke pokrajine]] [[Kategorija:Berlin|*]] [[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]] rpbcw130ymthmsipth7mqhznw9205ta 0 21166 6436744 6372158 2022-08-03T08:34:16Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Krešimir Golik |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[20. svibnja]] [[1922.]] |mjesto rođenja = [[Fužine]] |smrt = [[20. rujna]] [[1996.]] |mjesto smrti = [[Zagreb]] |zanimanje = filmski i televizijski redatelj |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = [[Festival igranog filma u Puli|Pula]] [[1971.]] - Brončana arena za režiju, [[Pula 1978.]] - Brončana arena za režiju, '''[[Nagrada Vladimir Nazor]]''' za životno djelo }} '''Krešimir "Krešo" Golik''' ([[Fužine]], [[20. svibnja]] [[1922.]] – [[Zagreb]], [[20. rujna]] [[1996.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[film]]ski i [[Televizija|TV]] [[redatelj]]. U kreativnoj karijeri koja je trajala pet desetljeća između kasnih 1940-ih i kasnih 1980-ih, Golik je režirao niz kritički hvaljenih igranih filmova i televizijskih serija. Radeći gotovo isključivo u zagrebačkim produkcijskim kućama Jadran Film, Zagreb Film i Croatia Film, Golik se smatra jednim od najvažnijih redatelja hrvatske kinematografije, a njegova komedija 1970. Tko pjeva zlo ne misli smatra se najvećim hrvatskim filmom ikada napravljenim. == Životopis == Krešo Golik rođen je u Fužinama 1922. godine. Osnovnu školu polazio je u Fužinama, a gimnaziju i Grafičku školu u [[Senj]]u i Zagrebu. Prvotno je bio [[sport]]ski reporter na [[Radio Zagreb]]u te redatelj filmskih pregleda u [[Jadran film]]u. Od [[1947.]] godine profesionalno se bavio [[film]]om. Prvi cjelovečernji film mu je "''[[Plavi 9 (1950.)|Plavi 9]]''" (1950) što je ujedno I prva hrvatska tonska  komedija te prvi film iz sportskog života.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-05-14 |title=FILM.HR ::: krešo golik |url=http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=221 |access-date=2021-07-16 |website=web.archive.org |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514114251/http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=221 |url-status=bot: unknown }}</ref> Tijekom 50-ih Golik je režirao Djevojku i hrast (1955). Početkom šezdesetih slučajno je otkriveno da je Golik radio kao novinar za vrijeme ustaško-nacističkog režima, u vrijeme dok je bio tinejdžer. Zbog toga Goliku je zabranjeno režiranje gotovo desetljeće, ali nastavio je raditi kao asistent. Njegov povratak obilježio je antologijski dokumentarac Od 3 do 22 (od 3. do 22. 1966.), jedan od najboljih dokumentarnih filmova jugoslavenskog "crnog vala". Film je nagrađivan u Oberhausenu, Locarnu i Beogradu. Također, uspješna mu je bila i melodramatska komedija "Imam dvije mame i dva tate". Ostvario je uspjehe I na TV-u. Snimao je TV filmove i drame. Njegov najveći TV uspjeh bila je kultna komedija Gruntovčani, serija o životu seljana u hrvatskoj regiji Podravina. Snimljena je na kajkavskom dijalektu sjeverozapadne Hrvatske I prema scenariju Mladena Kerstnera. Uspjeh serije potaknuo je renesansu upotrebe dijalekata u suvremenoj hrvatskoj kulturi. Od 1979. do 1989. predavao je kao profesor filmske režije na zagrebačkoj Akademiji za film, kazalište i televiziju (Akademija dramske umjetnosti). Autorski opus zaključio je tv-serijom Dirigenti i mužikaši (1991).   == Filmovi i TV serije == === Redatelj === * [[Dirigenti i mužikaši]] (1990.) TV serija * Vila Orhideja (1988.) * Inspektor Vinko (1984.) TV serija * Ljubica (1978.) * Pucanj (1977.) * Motel mjesečina (1976.) (TV) * [[Gruntovčani]] (1975.) TV serija * Razmeđa (1973.) * Živjeti od ljubavi (1973.) * Diskrecija zajamčena (1972.) (TV) * Konflikt (1972.)(TV) * Tko pjeva zlo ne misli (1970.) * Pucanj (1970.) (TV) * Koliko to vrijedi (1969.) * Imam dvije mame i dva tate (1968.) * Koreografija za kameru i plesace (1968.) * Šest koraka... do svjetskog rekorda (1967.) * Od tri do 22 (1966.) * Devojka i hrast (1955.) * Kala (1955.) * [[Plavi 9 (1950.)|Plavi 9]] (1950.) * Autostrada Bratstvo-jedinstvo (1948.) * Još jedan brod je zaplovio (1948.) * Na novom putu (1948.) === Scenarist === * Vila Orhideja (1988.) * Živjeti od ljubavi (1973.) * Tko pjeva zlo ne misli (1970.) * Koliko to vrijedi (1969.) * Imam dvije mame i dva tate (1968.) * Šest koraka... do svjetskog rekorda (1967.) * Od tri do 22 (1966.) * Nikoletina Bursać (1964.) * Prekobrojna (1962.) * Martin u oblacima (1961.) * Dozvane vode (1960.) * Na pragu grada (1960.) * Zaigrane osovine (1960.) * Žute i plave poljane (1960.) * Plavi 9 (1950.) * Autostrada Bratstvo-jedinstvo (1948.) * Još jedan brod je zaplovio (1948.)<ref>{{Citiranje weba |title=Krešo Golik, IMDB |url=https://www.imdb.com/name/nm0326500/ |url-status=live}}</ref> == Nagrade i spomen == * [[Festival igranog filma u Puli|Pula]] [[1971.]] - Brončana arena za režiju, Tko pjeva zlo ne misli. *pula 1978. - Brončana arena za režiju, Ljubica.<ref>{{Citiranje weba |title=Općina Fužine |url=https://www.facebook.com/OpcinaFuzine/posts/3927487834014053/ |url-status=live |website=Facebook}}</ref> * "[[Nagrada Vladimir Nazor]]" za životno djelo. U čast Goliku i njegovom djelu u Hrvatskoj je 1997. godine osnovana ''[[Vjesnik (novine)|Vjesnikova]]'' godišnja nagrada za životni doprinos filmu, "[[nagrada Krešo Golik]]". == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.filmski-programi.hr/baza_redatelj.php?id=26 Krešo Golik životopis] na Filmski-Programi.hr * [http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=221 Krešo Golik životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110514114251/http://www.film.hr/bazafilm_ljud.php?ljud_id=221 |date=14. svibnja 2011. }} na Film.hr *{{eng oznaka}} [http://www.filmski-programi.hr/english/redatelj.php?id=30 Film Programmes, Archive on films and directories] * {{eng oznaka}} [http://movies2.nytimes.com/gst/movies/filmography.html?p_id=227068 Kreso Golik, Filmography, New York Times] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031102185906/http://movies2.nytimes.com/gst/movies/filmography.html?p_id=227068 |date=2. studenoga 2003. }} {{Dobitnici nagrade Vladimir Nazor za filmsku umjetnost}} {{GLAVNIRASPORED:Golik, Krešo}} [[Kategorija:Hrvatski filmski redatelji]] [[Kategorija:Televizijski redatelji]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Hrvati češkog porijekla]] knjhzcozljmst0wcgtly3qk859b1vwr 0 21521 6436525 6409094 2022-08-02T18:11:36Z 188.127.117.118 Stavio sam istinu wikitext text/x-wiki {{dz|[[Ilidža (Sanski Most, BiH)]]|naselje u općini [[Sanski Most]], [[BiH]]}} {{dz|[[Ilidža (Budimpešta)]] (Taban)|dio grada [[Budimpešta|Budimpešte]]}} {{Općina FBiH| ime = Ilidža| županija = [[Sarajevska županija|Sarajevska]]| centar = Ilidža| karta=Ilidza Municipality Location.png| grb = | načelnik = Nermin Muzur | površina = | stanovništvo = 66.730 (2013.)| gustoća = | }} '''Ilidža''' je općina u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Samo naselje Ilidža djeluje kao glavno [[predgrađe]] [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ilidža je najstarije naseljeno područje Sarajeva ALI ILIDZA NIKAD NECE BITI SARAJEVI bogato prirodnim ljepotama, s ostalim dijelovima grada povezano tramvajem i autocestom. Općina Ilidža jedna je od devet općina [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]]. Smještena je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]], povezujući srednju [[Europa|Europu]] na sjeveru i [[Jadransko more]] na jugu. Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i [[Središnja Bosna|Središnoj Bosni]], poput [[željeznička pruga Sarajevo – Ploče|željezničke pruge Sarajevo – Ploče]] i [[Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina)|autoceste A1]]. Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najširem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znače i urbane razvojne okosnice. Centralnu točku u kojoj se sustižu ovi razvojni pravci čini Općina Ilidža u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]]. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglašenom morfološkom i urbanom izražajnošću i okolnostima. Prirodni resursi, drastično različiti od kotline [[Miljacka|Miljacke]] u kojoj se smjestilo Sarajevo, određuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Smještena na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva (gdje su u najbližem susjedstvu, na udaljenosti od stotinjak metara, još od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] do danas, aktualne [[Džamija|džamije]], [[Crkva|crkve]] i [[sinagoga]], što se može doživjeti još samo u [[Jeruzalem]]u), Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište. Locirana je u podnožju planine [[Igman]], u zelenom i vodom i šumom obilatom pejzažu. Prije rata je ukupna površina područja Općine obuhvaćala 162 km². [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]] dio Općine pripao je [[Republika Srpska|srpskom entitetu]], tako da ukupna površina sada iznosi oko 14.950 [[ha]]. == Zemljopis == Glavnina teritorija općine nalazi se u [[porječje|porječju]] rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], gdje se nalazi i [[Vrelo Bosne|njezin izvor]]. Uz rijeku Bosnu nalazi se i rijeka [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] koja se ulijeva u nju. Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog do brežuljkastog i [[krš]]kog u području planine [[Igman]] koja ju je prirodno ograničila s jugozapadne strane, s najvišim vrhom (Crni vrh 1.499 m). Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ilidža}} Prema popisu stanovništva iz [[2013.]] godine, općina Ilidža imala je 66.730 stanovnika, od toga 63.528 u samoj Ilidži, tj. dijelu naseljenog mjesta Sarajevo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=11550#link2 |title=Popis 2013 u BiH - Općina Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="8" |'''Općina Ilidža''' |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''godina popisa''' |'''[[2013.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1991.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1981.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1971.]]''' |- |[[Bošnjaci]] |58.120 (87,1 %) |29.337 (43,18%) |18.738 (32,73%) |12.462 (31,58%) |- |[[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbi]] |1.600 (2,4 %) |25.029 (36,84%) |22.246 (38,86%) |18.627 (47,21%) |- |[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |3.030 (4,5 %) |6.934 (10,20%) |6.880 (12,01%) |6.446 (16,33%) |- |[[Jugoslaveni]] | - |5.181 (7,62%) |7.593 (13,26%) |954 (2,41%) |- |ostali i nepoznato |3.980 (6,0 %) |1.456 (2,14%) |1.786 (3,12%) |963 (2,44%) |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''ukupno''' |'''66.730''' |'''67.937''' |'''57.243''' |'''39.452''' |} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="8" |'''Sarajevo Dio - Ilidža''' |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''godina popisa''' |'''[[2013.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1991.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1981.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1971.]]''' |- |[[Bošnjaci]] |55.231 (86,9%) |27.965 (43,88%) |9.130 (29,69%) |5.461 (28,44%) |- |[[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbi]] |1.523 (2,4%) |22.709 (35,63%) |10.147 (33,00%) |7.712 (40,16%) |- |[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |2.911 (4,6%) |6.659 (10,45%) |5.526 (17,97%) |4.901 (25,52%) |- |[[Jugoslaveni]] | - |4.971 (7,80%) |5.057 (16,44%) |594 (3,09%) |- |ostali i nepoznato |3.863 (6,1%) |1.415 (2,22%) |887 (2,88%) |531 (2,76%) |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''ukupno''' |'''63.528''' |'''63.719''' |'''30.747''' |'''19.199''' |} === Naseljena mjesta === U sastavu općine Ilidža nalazi se 12 naseljenih mjesta sa sljedećim brojem stanovnika: * [[Buhotina]] – 85 * [[Jasen (Ilidža, BiH)|Jasen]] – 9 * [[Kakrinje]] – 411 * [[Kobiljača (Ilidža, BiH)|Kobiljača]] – 349 * [[Krupac (Ilidža, BiH)|Krupac]] – 13 * [[Rakovica (Ilidža, BiH)|Rakovica]] – 1.836 * [[Rudnik (Ilidža, BiH)|Rudnik]] – 377 * '''Sarajevo Dio - Ilidža''' – 63.528 * [[Vela (Ilidža, BiH)|Vela]] – 7 * [[Vlakovo]] – 3 * [[Zenik]] – 108 * [[Zoranovići]] – 4 Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Ilidža ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta Gornje Mladice i [[Kasindo (Istočna Ilidža, BiH)|Kasindo]] u cijelosti te dijelovi naseljenih mjesta [[Krupac (Ilidža, BiH)|Krupac]] i Sarajevo Dio - Ilidža. Od ovog područja i naseljenog mjesta [[Novi Grad Sarajevo|Sarajevo Dio - Novi Grad Sarajevo]] formirana je općina [[Istočna Ilidža]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=20176 |title=Popis 2013 u BiH - Općina Istočna Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> == Uprava == Mjesne zajednice općine su: [[Butmir]], [[Donji Kotorac]], [[Sokolović Kolonija]], [[Hrasnica (Ilidža, BiH)|Hrasnica I,]] [[Hrasnica (Ilidža, BiH)|Hrasnica II]], '''Ilidža Centar''', [[Lužani (Ilidža, BiH)|Lužani]], [[Vreoca]], [[Vrelo Bosne]], [[Blažuj (Ilidža, BiH)|Blažuj]], [[Rakovica (Ilidža, BiH)|Rakovica]], [[Osijek (Ilidža, BiH)|Osjek]], [[Otes]], [[Stup (Ilidža, BiH)|Stup]], [[Stup (Ilidža, BiH)|Stup II]] i [[Stupsko Brdo]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.opcinailidza.ba/mjesne-zajednice |title=Općina Ilidža - Mjesne zajednice |date=23. kolovoza 2018. |work=opcinailidza.ba |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> == Povijest == Na lokaciji poljoprivredne stanice u Butmiru otkriveno je 1983 prapovijesno naselje najveće [[neolit]]sko nalazište na prostoru južnoslavenskih zemalja. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere: * Butmir I, 5100 - 4900. godine, * Butmir II, 4850 - 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine), * Butmir III, do 4500. godine (rezultati iz 2002. godine). Arheološko područje Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice i u relativnoj blizini izvora rijeke Bosne. Terasa uz rijeku Željeznicu bila je vrlo pogodna za nastanak kasno neolitskog naselja. U pozadini te terase pruža se ravno zemljište pogodno za poljoprivrednu djelatnost. Blizina šumovitog Igmana omogućavala je nabavu drva i lov. Veličina naselja iznosi oko 24 000 m², tj. zauzima površinu 185x130 m. U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina, a smatra se da je obuhvaćen samo dio naselja. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Stiče se dojam da su u tako grupiranim nastambama bili nastanjeni pojedini rodovi koji su zajedno živjeli unutar ovog naselja. Naselje u Butmiru se među nabrojanim istovremenim lokalitetima ističe najvećom raznovrsnošću kamenog i kremenog materijala. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića s rupom za nasađivanje, čija je proizvodnja bila najrazvijenija baš u Butmiru, dugih retuširanih noževa i ostalih poznatih tipova alatki tog perioda. Keramika butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. U tehničkom pogledu to je najbolje izrađena keramika, a majstori su dostigli najviši umjetnički domet u njenom ukrašavanju. Osnovni oblici spiralno trakaste keramike su: loptaste vaze, loptaste vaze s visokim vratom, bikonične zdjele i šolje, vaze sa zaobljenim gornjim dijelom ili s cilindričnim vratom, kanope (kruškoliko vaze), visoke šolje ovalnog profila, vaze s više nogu, razno minijaturno posuđe, te žrtvenici s četiri noge, karakteristični samo za naselje u Butmiru. Zadnjih nekoliko godina Arapi se u naseljavaju i sarajevsku Ilidžu, Konjic, Jablanicu, mostarsku Bunu i drugdje i istiskuju domaće hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/arapi-naseljavaju-ilidzu-konjic-jablanicu-mostarsku-bunu-1163738 Večernji list] ''Arapi naseljavaju Ilidžu, Konjic, Jablanicu, mostarsku Bunu…'', 17. travnja 2017. (pristupljeno 22. srpnja 2017.)</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/nakon-sarajeva-arapi-poceli-kupovati-nekretnine-i-na-vlasicu-1139746 Večernji list] HINA: ''Arapi nakon Sarajeva imaju novu hit zonu za nekretnine i zemljište u BiH: 'Kupuju masovno i sve što vide''', 3. siječnja 2017. (pristupljeno 22. srpnja 2017.) </ref> == Spomenici i znamenitosti == * Katolička crkva Uznesenja Marijina na Stupu, povijesna građevina * Mezarje Velika drveta (Stari nišani) na Stupu, grobljanska cjelina * Prapovijesno naselje u Butmiru, arheološko područje * Spomenik borcima NOR-a (Spomen kosturnica u Velikom parku na Ilidži), graditeljska cjelina * Stara željeznička stanica Ilidža, povijesna građevina * Zildžića kuća, povijesna građevina Navedene znamenitosti su proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Restaurirani Rimski most je napravljen od izvornog kamena kojim je napravljen most u rimskom periodu. U XVI stoljeću su ga napravili Turci. == Obrazovanje == === Vrtići === * Predškolska ustanova "Sretno djetinjstvo"<ref>{{Citiranje weba |url=https://mon.ks.gov.ba/ustanove/predskolska-ustanova-sretno-djetinjstvo-sarajevo |title=Predškolska ustanova "Sretno djetinjstvo" Sarajevo |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Wonderland Vrtić * Dječji vrtić ”Sveta Obitelj”<ref>{{Citiranje weba |url=http://caritas-sarajevo.ba/hr/djecji-vrtic-sveta-obitelj-2/ |title=PU Dječji vrtić ”Sveta Obitelj” |date=23. prosinca 2016. |work=caritas-sarajevo.ba |accessdate=19. kolovoza 2020. |archive-date=6. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806100215/http://caritas-sarajevo.ba/hr/djecji-vrtic-sveta-obitelj-2/ |url-status=dead }}</ref> * Vrtić “Amel”<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.amelinur.ba/bos/Vrtici/Vrtic_Amel/Clanak/O_nama |title=Vrtić Amel |work=amelinur.ba |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Vrtić Kockica Ilidža * Vrtić Panda Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://pandavrtici.ba/lokacije/ |title=Lokacije - Panda Vrtići |accessdate=19. kolovoza 2020. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219110723/https://pandavrtici.ba/lokacije/ |url-status=dead }}</ref> * Vrtić Mladost Butmir === Osnovne škole === * Katolički školski centar "Sv. Josip" Sarajevo<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ksc-sarajevo.com/index.php/osnovna-skola/uprava-skole |title=Katolički školski centar "Sv. Josip" Sarajevo |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Osnovna muzička škola Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://muzickail.edu.ba/ |title=Osnovna muzička škola Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Osnovna škola "Mehmed Handžić"<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.osmh.edu.ba/ |title=Osnovna škola Mehmed Handžić |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Prva osnovna škola<ref>{{Citiranje weba |url=http://osprvail.edu.ba/ |title=Naslovna |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Druga osnovna škola<ref>{{Citiranje weba |url=http://osdruga.edu.ba/ |title=Druga osnovna škola |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * „Treća osnovna škola“ Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://trecaosnovna.edu.ba/ |title=JU „Treća osnovna škola“ Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * „Četvrta osnovna škola“ Hrasnica<ref>{{Citiranje weba |url=https://oscetvrta.edu.ba/ |title=JU „Četvrta osnovna škola“ Hrasnica |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * “Peta osnovna škola” Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://ospeta.edu.ba/ |title=J.U. “Peta osnovna škola” Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * "Šesta osnovna škola" Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=http://ossesta.edu.ba/ |title=JU "Šesta osnovna škola" Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * "Sedma osnovna škola" Ilidža-Blažuj<ref>{{Citiranje weba |url=http://sedma-osnovna.edu.ba/ |title=JU "Sedma osnovna škola" Ilidža-Blažuj |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Osma osnovna škola "Amer Ćenanović"<ref>{{Citiranje weba |url=http://osmaosnovnail.edu.ba/ |title=Osma osnovna škola "Amer Ćenanović" |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * „Deveta osnovna škola" Rakovica<ref>{{Citiranje weba |url=https://osdeveta.edu.ba/ |title=JU „Deveta osnovna škola" |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * "Deseta osnovna škola" Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://desetaosnovna.edu.ba/ |title=JU "Deseta osnovna škola" Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> === Srednje škole === * Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://sgts.edu.ba/ |title=Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Četvrta gimnazija Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://cetvrta-gimnazija.edu.ba/ |title=Četvrta gimnazija Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> === Sveučilišta === * [[Međunarodno sveučilište u Sarajevu]] == Kultura == Na Ilidži je 2005. nastao rock-sastav ''ProRocks'',<ref name="sarajevski">(boš.) [http://sarajevski.ba/desavanje/svirka-pro-rocks-2 Sarajevski.ba] ''Koncert / Svirka: Pro Rocks'' ,13. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2017.)</ref> jedan od najzastupljenijih sarajevskih rock sastava na klupskoj sceni.<ref name="citypub">(boš.) [http://www.citypub.ba/koncerti/prorocks-6/ City Pub] ''ProRocks'' ,31. srpnja 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2017.)</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{Ilidža}} {{BiH}} [[Kategorija:Ilidža| ]] [[Kategorija:Sarajevska županija]] [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] 5os8bsfb9xc0xe89peq9a3ierck3gio 6436526 6436525 2022-08-02T18:14:56Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/188.127.117.118|188.127.117.118]] ([[User talk:188.127.117.118|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:MaGaBot|MaGaBot]] wikitext text/x-wiki {{dz|[[Ilidža (Sanski Most, BiH)]]|naselje u općini [[Sanski Most]], [[BiH]]}} {{dz|[[Ilidža (Budimpešta)]] (Taban)|dio grada [[Budimpešta|Budimpešte]]}} {{Općina FBiH| ime = Ilidža| županija = [[Sarajevska županija|Sarajevska]]| centar = Ilidža| karta=Ilidza Municipality Location.png| grb = | načelnik = Nermin Muzur | površina = | stanovništvo = 66.730 (2013.)| gustoća = | }} '''Ilidža''' je općina u središnjem dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Samo naselje Ilidža djeluje kao glavno [[predgrađe]] [[Sarajevo|Sarajeva]]. Ilidža je najstarije naseljeno područje Sarajeva bogato prirodnim ljepotama, s ostalim dijelovima grada povezano tramvajem i autocestom. Općina Ilidža jedna je od devet općina [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]]. Smještena je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeka [[Bosna (rijeka)|Bosne]] i [[Neretva|Neretve]], povezujući srednju [[Europa|Europu]] na sjeveru i [[Jadransko more]] na jugu. Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i [[Središnja Bosna|Središnoj Bosni]], poput [[željeznička pruga Sarajevo – Ploče|željezničke pruge Sarajevo – Ploče]] i [[Autocesta A1 (Bosna i Hercegovina)|autoceste A1]]. Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najširem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znače i urbane razvojne okosnice. Centralnu točku u kojoj se sustižu ovi razvojni pravci čini Općina Ilidža u [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]]. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglašenom morfološkom i urbanom izražajnošću i okolnostima. Prirodni resursi, drastično različiti od kotline [[Miljacka|Miljacke]] u kojoj se smjestilo Sarajevo, određuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Smještena na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva (gdje su u najbližem susjedstvu, na udaljenosti od stotinjak metara, još od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] do danas, aktualne [[Džamija|džamije]], [[Crkva|crkve]] i [[sinagoga]], što se može doživjeti još samo u [[Jeruzalem]]u), Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište. Locirana je u podnožju planine [[Igman]], u zelenom i vodom i šumom obilatom pejzažu. Prije rata je ukupna površina područja Općine obuhvaćala 162 km². [[Daytonski sporazum|Daytonskim sporazumom]] dio Općine pripao je [[Republika Srpska|srpskom entitetu]], tako da ukupna površina sada iznosi oko 14.950 [[ha]]. == Zemljopis == Glavnina teritorija općine nalazi se u [[porječje|porječju]] rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]], gdje se nalazi i [[Vrelo Bosne|njezin izvor]]. Uz rijeku Bosnu nalazi se i rijeka [[Željeznica (pritoka Bosne)|Željeznica]] koja se ulijeva u nju. Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog do brežuljkastog i [[krš]]kog u području planine [[Igman]] koja ju je prirodno ograničila s jugozapadne strane, s najvišim vrhom (Crni vrh 1.499 m). Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Ilidža}} Prema popisu stanovništva iz [[2013.]] godine, općina Ilidža imala je 66.730 stanovnika, od toga 63.528 u samoj Ilidži, tj. dijelu naseljenog mjesta Sarajevo.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=11550#link2 |title=Popis 2013 u BiH - Općina Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="8" |'''Općina Ilidža''' |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''godina popisa''' |'''[[2013.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1991.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1981.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1971.]]''' |- |[[Bošnjaci]] |58.120 (87,1 %) |29.337 (43,18%) |18.738 (32,73%) |12.462 (31,58%) |- |[[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbi]] |1.600 (2,4 %) |25.029 (36,84%) |22.246 (38,86%) |18.627 (47,21%) |- |[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |3.030 (4,5 %) |6.934 (10,20%) |6.880 (12,01%) |6.446 (16,33%) |- |[[Jugoslaveni]] | - |5.181 (7,62%) |7.593 (13,26%) |954 (2,41%) |- |ostali i nepoznato |3.980 (6,0 %) |1.456 (2,14%) |1.786 (3,12%) |963 (2,44%) |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''ukupno''' |'''66.730''' |'''67.937''' |'''57.243''' |'''39.452''' |} {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="8" |'''Sarajevo Dio - Ilidža''' |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''godina popisa''' |'''[[2013.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1991.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1981.]]''' | '''style="background: bgcolor=" #C2B280" |'''[[1971.]]''' |- |[[Bošnjaci]] |55.231 (86,9%) |27.965 (43,88%) |9.130 (29,69%) |5.461 (28,44%) |- |[[Srbi Bosne i Hercegovine|Srbi]] |1.523 (2,4%) |22.709 (35,63%) |10.147 (33,00%) |7.712 (40,16%) |- |[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] |2.911 (4,6%) |6.659 (10,45%) |5.526 (17,97%) |4.901 (25,52%) |- |[[Jugoslaveni]] | - |4.971 (7,80%) |5.057 (16,44%) |594 (3,09%) |- |ostali i nepoznato |3.863 (6,1%) |1.415 (2,22%) |887 (2,88%) |531 (2,76%) |- | '''style="background: bgcolor=" #F5DEB3" |'''ukupno''' |'''63.528''' |'''63.719''' |'''30.747''' |'''19.199''' |} === Naseljena mjesta === U sastavu općine Ilidža nalazi se 12 naseljenih mjesta sa sljedećim brojem stanovnika: * [[Buhotina]] – 85 * [[Jasen (Ilidža, BiH)|Jasen]] – 9 * [[Kakrinje]] – 411 * [[Kobiljača (Ilidža, BiH)|Kobiljača]] – 349 * [[Krupac (Ilidža, BiH)|Krupac]] – 13 * [[Rakovica (Ilidža, BiH)|Rakovica]] – 1.836 * [[Rudnik (Ilidža, BiH)|Rudnik]] – 377 * '''Sarajevo Dio - Ilidža''' – 63.528 * [[Vela (Ilidža, BiH)|Vela]] – 7 * [[Vlakovo]] – 3 * [[Zenik]] – 108 * [[Zoranovići]] – 4 Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma veći dio općine Ilidža ušao je u sastav [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U sastav [[Republika Srpska|Republike Srpske]] ušla su naseljena mjesta Gornje Mladice i [[Kasindo (Istočna Ilidža, BiH)|Kasindo]] u cijelosti te dijelovi naseljenih mjesta [[Krupac (Ilidža, BiH)|Krupac]] i Sarajevo Dio - Ilidža. Od ovog područja i naseljenog mjesta [[Novi Grad Sarajevo|Sarajevo Dio - Novi Grad Sarajevo]] formirana je općina [[Istočna Ilidža]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.statistika.ba/?show=12&id=20176 |title=Popis 2013 u BiH - Općina Istočna Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> == Uprava == Mjesne zajednice općine su: [[Butmir]], [[Donji Kotorac]], [[Sokolović Kolonija]], [[Hrasnica (Ilidža, BiH)|Hrasnica I,]] [[Hrasnica (Ilidža, BiH)|Hrasnica II]], '''Ilidža Centar''', [[Lužani (Ilidža, BiH)|Lužani]], [[Vreoca]], [[Vrelo Bosne]], [[Blažuj (Ilidža, BiH)|Blažuj]], [[Rakovica (Ilidža, BiH)|Rakovica]], [[Osijek (Ilidža, BiH)|Osjek]], [[Otes]], [[Stup (Ilidža, BiH)|Stup]], [[Stup (Ilidža, BiH)|Stup II]] i [[Stupsko Brdo]].<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.opcinailidza.ba/mjesne-zajednice |title=Općina Ilidža - Mjesne zajednice |date=23. kolovoza 2018. |work=opcinailidza.ba |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> == Povijest == Na lokaciji poljoprivredne stanice u Butmiru otkriveno je 1983 prapovijesno naselje najveće [[neolit]]sko nalazište na prostoru južnoslavenskih zemalja. Prema radikarbonskim analizama, život u ovim naseljima trajao je od 5100. do 4500. godine prije naše ere: * Butmir I, 5100 - 4900. godine, * Butmir II, 4850 - 4750. godine (naselje u Butmiru, rezultati do 1979. godine), * Butmir III, do 4500. godine (rezultati iz 2002. godine). Arheološko područje Butmir nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice i u relativnoj blizini izvora rijeke Bosne. Terasa uz rijeku Željeznicu bila je vrlo pogodna za nastanak kasno neolitskog naselja. U pozadini te terase pruža se ravno zemljište pogodno za poljoprivrednu djelatnost. Blizina šumovitog Igmana omogućavala je nabavu drva i lov. Veličina naselja iznosi oko 24 000 m², tj. zauzima površinu 185x130 m. U Butmiru je otkriveno oko 90 zemunica koje su grupirane u 5 skupina, a smatra se da je obuhvaćen samo dio naselja. Zemuničke jame bile su raspoređene u nekoliko skupina i kružno poredane oko slobodnih površina kao centralnih mjesta tih skupina. Stiče se dojam da su u tako grupiranim nastambama bili nastanjeni pojedini rodovi koji su zajedno živjeli unutar ovog naselja. Naselje u Butmiru se među nabrojanim istovremenim lokalitetima ističe najvećom raznovrsnošću kamenog i kremenog materijala. Najviše su zastupljeni raznovrsni tipovi strelica, kamenih sjekira, sjekira-čekića s rupom za nasađivanje, čija je proizvodnja bila najrazvijenija baš u Butmiru, dugih retuširanih noževa i ostalih poznatih tipova alatki tog perioda. Keramika butmirske kulturne skupine je najraznovrsnija i najdekorativnija keramička roba u čitavoj prelaznoj zoni. U tehničkom pogledu to je najbolje izrađena keramika, a majstori su dostigli najviši umjetnički domet u njenom ukrašavanju. Osnovni oblici spiralno trakaste keramike su: loptaste vaze, loptaste vaze s visokim vratom, bikonične zdjele i šolje, vaze sa zaobljenim gornjim dijelom ili s cilindričnim vratom, kanope (kruškoliko vaze), visoke šolje ovalnog profila, vaze s više nogu, razno minijaturno posuđe, te žrtvenici s četiri noge, karakteristični samo za naselje u Butmiru. Zadnjih nekoliko godina Arapi se u naseljavaju i sarajevsku Ilidžu, Konjic, Jablanicu, mostarsku Bunu i drugdje i istiskuju domaće hrvatsko i bošnjačko stanovništvo.<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/arapi-naseljavaju-ilidzu-konjic-jablanicu-mostarsku-bunu-1163738 Večernji list] ''Arapi naseljavaju Ilidžu, Konjic, Jablanicu, mostarsku Bunu…'', 17. travnja 2017. (pristupljeno 22. srpnja 2017.)</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/nakon-sarajeva-arapi-poceli-kupovati-nekretnine-i-na-vlasicu-1139746 Večernji list] HINA: ''Arapi nakon Sarajeva imaju novu hit zonu za nekretnine i zemljište u BiH: 'Kupuju masovno i sve što vide''', 3. siječnja 2017. (pristupljeno 22. srpnja 2017.) </ref> == Spomenici i znamenitosti == * Katolička crkva Uznesenja Marijina na Stupu, povijesna građevina * Mezarje Velika drveta (Stari nišani) na Stupu, grobljanska cjelina * Prapovijesno naselje u Butmiru, arheološko područje * Spomenik borcima NOR-a (Spomen kosturnica u Velikom parku na Ilidži), graditeljska cjelina * Stara željeznička stanica Ilidža, povijesna građevina * Zildžića kuća, povijesna građevina Navedene znamenitosti su proglašene nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Restaurirani Rimski most je napravljen od izvornog kamena kojim je napravljen most u rimskom periodu. U XVI stoljeću su ga napravili Turci. == Obrazovanje == === Vrtići === * Predškolska ustanova "Sretno djetinjstvo"<ref>{{Citiranje weba |url=https://mon.ks.gov.ba/ustanove/predskolska-ustanova-sretno-djetinjstvo-sarajevo |title=Predškolska ustanova "Sretno djetinjstvo" Sarajevo |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Wonderland Vrtić * Dječji vrtić ”Sveta Obitelj”<ref>{{Citiranje weba |url=http://caritas-sarajevo.ba/hr/djecji-vrtic-sveta-obitelj-2/ |title=PU Dječji vrtić ”Sveta Obitelj” |date=23. prosinca 2016. |work=caritas-sarajevo.ba |accessdate=19. kolovoza 2020. |archive-date=6. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806100215/http://caritas-sarajevo.ba/hr/djecji-vrtic-sveta-obitelj-2/ |url-status=dead }}</ref> * Vrtić “Amel”<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.amelinur.ba/bos/Vrtici/Vrtic_Amel/Clanak/O_nama |title=Vrtić Amel |work=amelinur.ba |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Vrtić Kockica Ilidža * Vrtić Panda Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://pandavrtici.ba/lokacije/ |title=Lokacije - Panda Vrtići |accessdate=19. kolovoza 2020. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219110723/https://pandavrtici.ba/lokacije/ |url-status=dead }}</ref> * Vrtić Mladost Butmir === Osnovne škole === * Katolički školski centar "Sv. Josip" Sarajevo<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.ksc-sarajevo.com/index.php/osnovna-skola/uprava-skole |title=Katolički školski centar "Sv. Josip" Sarajevo |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Osnovna muzička škola Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://muzickail.edu.ba/ |title=Osnovna muzička škola Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Osnovna škola "Mehmed Handžić"<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.osmh.edu.ba/ |title=Osnovna škola Mehmed Handžić |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Prva osnovna škola<ref>{{Citiranje weba |url=http://osprvail.edu.ba/ |title=Naslovna |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Druga osnovna škola<ref>{{Citiranje weba |url=http://osdruga.edu.ba/ |title=Druga osnovna škola |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * „Treća osnovna škola“ Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://trecaosnovna.edu.ba/ |title=JU „Treća osnovna škola“ Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * „Četvrta osnovna škola“ Hrasnica<ref>{{Citiranje weba |url=https://oscetvrta.edu.ba/ |title=JU „Četvrta osnovna škola“ Hrasnica |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * “Peta osnovna škola” Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://ospeta.edu.ba/ |title=J.U. “Peta osnovna škola” Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * "Šesta osnovna škola" Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=http://ossesta.edu.ba/ |title=JU "Šesta osnovna škola" Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * "Sedma osnovna škola" Ilidža-Blažuj<ref>{{Citiranje weba |url=http://sedma-osnovna.edu.ba/ |title=JU "Sedma osnovna škola" Ilidža-Blažuj |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Osma osnovna škola "Amer Ćenanović"<ref>{{Citiranje weba |url=http://osmaosnovnail.edu.ba/ |title=Osma osnovna škola "Amer Ćenanović" |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * „Deveta osnovna škola" Rakovica<ref>{{Citiranje weba |url=https://osdeveta.edu.ba/ |title=JU „Deveta osnovna škola" |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * "Deseta osnovna škola" Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://desetaosnovna.edu.ba/ |title=JU "Deseta osnovna škola" Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> === Srednje škole === * Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://sgts.edu.ba/ |title=Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> * Četvrta gimnazija Ilidža<ref>{{Citiranje weba |url=https://cetvrta-gimnazija.edu.ba/ |title=Četvrta gimnazija Ilidža |accessdate=19. kolovoza 2020.}}</ref> === Sveučilišta === * [[Međunarodno sveučilište u Sarajevu]] == Kultura == Na Ilidži je 2005. nastao rock-sastav ''ProRocks'',<ref name="sarajevski">(boš.) [http://sarajevski.ba/desavanje/svirka-pro-rocks-2 Sarajevski.ba] ''Koncert / Svirka: Pro Rocks'' ,13. veljače 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2017.)</ref> jedan od najzastupljenijih sarajevskih rock sastava na klupskoj sceni.<ref name="citypub">(boš.) [http://www.citypub.ba/koncerti/prorocks-6/ City Pub] ''ProRocks'' ,31. srpnja 2015. (pristupljeno 2. lipnja 2017.)</ref> ==Izvori== {{izvori|30em}} * Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. * internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf {{Ilidža}} {{BiH}} [[Kategorija:Ilidža| ]] [[Kategorija:Sarajevska županija]] [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] ib1rjmp0cql81mb62blec5m91hmlp66 0 22027 6436606 6428035 2022-08-02T21:42:44Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/95.168.120.63|95.168.120.63]] ([[User talk:95.168.120.63|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Bolivarijanska Republika Venezuela | izvorno_ime = República Bolivariana de Venezuela | ime_genitiv = Venezuele | eng_ime = Venezuela | zastava = Flag of Venezuela.svg | grb = Escudo de Armas de Venezuela 2006.png | službeni_jezik = [[španjolski]] | glavni_grad = [[Caracas]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Nicolás Maduro]] (djelomično priznat) [[Juan Guaidó]] (djelomično priznat) | površina_poredak = 32 | površina = 916&nbsp;445 | vode = 0,3 | stanovništvo_poredak = 45 | stanovništvo = 31.304.016 | godina_popisa = 2017. | gustoća_stanovništva = 34 | neovisnost = Od [[Španjolska|Španjolske]]<br>[[5. srpnja]] [[1811.]] | valuta = [[Venezuelanski bolivar fuerte|venezuelanski bolívar]] | stoti_dio_valute = 100 centima⁽¹⁾ | vremenska_zona = -4| himna = [[Gloria al Bravo Pueblo]] | internetski_nastavak = .ve | pozivni_broj = 58 | komentar = ⁽¹⁾ izvan upotrebe | moto = nema }} '''Venezuela''' (čita se: ''Venecuȅla''<ref name="HER">Ljiljana Jojić, gl. ur., Ranko Matasović, gl. ur., ''[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]]'', II. izd., 11. sv. : Tar – Viš, EPH, Novi Liber, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6045-28-1}} (cjelina), {{ISBN|953-6045-40-0}} (11. sv.), str. 296. Mrježovnica dostupna putem jednoobraznoga tražitelja izvora (JTI) http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19uWxF%2B&keyword=Venezuela [Pristupljeno 29. studenoga 2016.]</ref>),{{fusg|b1}} najsjevernija je [[država]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]], smještena na obali [[Karipsko more|Karipskog mora]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om te na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]]. == Zemljopis == Na istoku oko [[Maracaibo (jezero)|jezera Maracaibo]] i u središnjem dijelu zapadno od rijeke [[Orinoco]] reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci [[Ande|Anda]] u kojima nadmorska visina doseže 5007 m ([[Pico Bolívar|Bolivarov vrh]]). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio [[Gvajansko gorje|Gvajanskog gorja]] u kojem se nalazi [[Angelovi slapovi|Anđeoski vodopad]], najviši na svijetu (pad vode je 979 m). [[Klima]] Venezuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je [[Orinoco]] koji utječe u more velikom [[Riječna delta|deltom]]. == Povijest == Na području Venezuele osnovana je [[1522.]] jedna od prvih španjolskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venezuelanskoga teritorija uključen u sastav potkraljevstva [[Nova Granada|Nove Granade]], a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji. Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila neovisnost od Španjolske [[5. srpnja]] [[1811.]] pod vodstvom [[Simón Bolívar|Simóna Bolívara]]. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i [[José Antonio Páez]] koji je postao i prvim predsjednikom Venezuele nakon raspada unije s [[Ekvador]]om i [[Kolumbija|Kolumbijom]] godine [[1830.]] Ropstvo je ukinuto [[1854.]] godine.<ref>Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.&nbsp;o.&nbsp;o., Zagreb, 2007., str. 79.</ref> Politički život Venezuele u [[19. stoljeće|19.]] i ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine [[1935.]] započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. Iskorištavanje nalazišta [[nafta|nafte]] povećalo je nacionalno bogatstvo. Godine [[1998.]] za predsjednika je izabran populist [[Hugo Chávez]], potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači [[1992.]] godine. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sustava, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa [[SAD]]-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i surađujući s komunističkom [[Kuba|Kubom]]. Njegova je politika izazvala protivljenje venezuelanskih gospodarstvenika, sindikata i studenata; popularan je u dijelu stanovništva zemlje, među siromašnijima. == Politička podjela == {{Glavni|Savezne države Venezuele}} Venezuela se sastoji od 23 država (estados) i federalnog distrikta: [[Amazonas (država u Venezueli)|Amazonas]], [[Anzoátegui]], [[Apure (država u Venezueli)|Apure]], [[Aragua (država u Venezueli)|Aragua]], [[Barinas (država u Venezueli)|Barinas]], [[Bolívar (država u Venezueli)|Bolívar]], [[Carabobo]], [[Cojedes (država u Venezueli)|Cojedes]], [[Delta Amacuro]], [[Falcón]], [[Guárico (država u Venezueli)|Guárico]], [[La Guaira (država u Venezueli)|La Guaira]], [[Lara (država u Venezueli)|Lara]], [[Mérida (država u Venezueli)|Mérida]], [[Miranda (država u Venezueli)|Miranda]] {{newdsm}}, [[Monagas]], [[Nueva Esparta]], [[Portuguesa (država u Venezueli)|Portuguesa]], [[Sucre (država u Venezueli)|Sucre]], [[Táchira (država u Venezueli)|Táchira]], [[Trujillo (država u Venezueli)|Trujillo]], [[Yaracuy (država u Venezueli)|Yaracuy]] i [[Zulia (država u Venezueli)|Zulia]]; Federalni distrikt (Distrito Federal), [[Guayana Esequiba]]. {{newdsm}}<!-- za mnoge pojmove --> == Vanjska politika == Članica je [[Andska grupa zemalja|Andske grupe zemalja]]. == Stanovništvo == Stanovnici Venezuele porijeklom su Španjolci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim [[Talijani]], [[Portugalci]], [[Arapi]], [[Nijemci]] i drugi. Dvije trećine stanovnika su [[mestici]] i [[mulati]], a oko 20&nbsp;% bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz [[španjolski]], govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 71&nbsp;% stanovnika pripada [[katoličanstvo|rimokatoličkoj crkvi]], 17% [[protestantizam]] (uglavnom [[pentekostalizam]]), 8% bez religije.<ref>{{Citiranje knjige |title=Women's Lives around the World: A Global Encyclopedia [4 volumes] |first=Susan M. |last=Shaw |date=2018-01-04 |url=https://books.google.pl/books?id=jgRCDwAAQBAJ&pg=RA1-PA393&lpg=RA1-PA393&dq=Venezuela+-+census+religion+71%25&source=bl&ots=BN_3uvzIM0&sig=difquuizcmJEmkf4R-y8gGFjQwM&hl=pl&sa=X&ved=2ahUKEwjywZu-jPjeAhXkmIsKHeseB1o4ChDoATAAegQIABAB#v=onepage&q=Venezuela%20-%20census%20religion%2071%25&f=false |language=en |publisher=ABC-CLIO |isbn=9781610697125}}</ref> ''Indijanci'' su podijeljeni na mnoga plemena, danas uglavnom u prašumama i na delti Orinoca. To su (nije konačno): [[Achagua]], [[Akawai]], [[Anauya]], [[Arawak]], [[Arekêna]], [[Arinagoto]], [[Ature]], [[Auaké]] (Arutani), [[Avani]], [[Ayamán]], [[Baníwa do Içana]], [[Baré]], [[Barí]], [[Betoi]], [[Bubure]], [[Burede]], [[Kaliána|Caliana]] (Sape), [[Camaracoto]], [[Caracas Indijanci|Caracas]], [[Chacopata]], [[Chaguan]], [[Chaké]], [[Chayma]], [[Chikena]], [[Coanao]], [[Core]], [[Cuaga]], [[Cuiba]], [[Cuibas]] /Jirajaran/, [[Cuica]], [[Cumanagoto]], [[Cuneguara]], [[Cunuana]], [[Curasicana]], [[Curripaco]], [[Decuana]], [[Galibi]], [[Gayónes]], [[Guaharibo]], [[Guahíbo|Guahibo]], [[Guajiro]] (Goajiro), [[Guaykeri|Guaiqueri]], [[Guamo]], [[Guaykeri]], [[Japrería]], [[Jirajara]], [[Maco]], [[Macoa]], [[Mucuñuques]], [[Maitsi]], [[Makú]], [[Makuxi]], [[Mandawáka|Mandahuaca]], [[Mape]], [[Mapoye|Mapoyo]] (Mapoye), [[Maquiritare]], [[Mariusa]], [[Motilón]], [[Mutú]]s, [[Ninam]], [[Onoto]], [[Otomaco]], [[Panare]], [[Paraujano]], [[Pariri|Pariri /Venezuela/]], [[Pemeno]], [[Pemon]], [[Piapoco]], [[Piaroa]], [[Piritu]], [[Puinave]], [[Quiriquire]], [[Sáliva]], [[Sanumá]], [[Shamatari]], [[Shirianá]], [[Tagare]], [[Tamanaco (pleme)|Tamanaco]], [[Taparita]], [[Taparito]], [[Taurepan]] (Taulipang), [[Timote]], [[Tivericoto]], [[Toto Indijanci|Toto]], [[Totomaco]], [[Tucuco]], [[Tunebo]], [[Waiká|Uaica]] (Waica), Uaiquiare, [[Warrau]], [[Xaguas]], [[Xiparicot]], [[Yabarana]], [[Yanomami]], [[Yaruro]], [[Yavitero]], [[Yukpa]], [[Yuana|Yoana]] (Hoti), [[Zapara]]. Vidi članak [[Etničke grupe Venezuele]]. == Jezici == U Venezueli je popisano 46 jezika, od kojih je 40 živih, a za 6 njih nije poznato imaju li živih govornika, ili su izumrli. Službeni je jezik [[španjolski]]. 288&nbsp;496 venezuelanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je [[wayuu jezik|wayúu]] (170&nbsp;000). '''Popis jezika:''' [[akawaio jezik]] 180 (popis, 2001.), [[alemán coloneiro]] ?, [[Arawak jezik|arawak]] 100 ([[SIL International|SIL]], 2002.), [[Arutani jezik|arutani]] 25 (popis, 2001.), [[Baniva jezik|baniva]] '''†''', [[Baniwa jezik|Baniwa]] 610 (SIL, 2007.), [[Baré jezik|baré]] '''†''', [[Barí jezik|barí]] 1770 (popis, 2001.), [[karipski jezik|carib]], [[Chaima jezik|chaima]] ?, [[Cobaría Tunebo (jezik)|cobaría tunebo]] (nekoliko osoba u venezueli), [[Cuiba jezik|cuiba]] 380 (popis, 2001.), [[Cumanagoto jezik|cumanagoto]] '''†''', [[Curripaco jezik|curripaco]] 3460 (popis, 2001.), [[Eñepa jezik|e’ñapa woromaipu]] 3540 (popis, 2001.), [[Guahibo jezik|guahibo]] 11&nbsp;200 (popis, 2001.), [[Guarequena jezik|guarequena]] 160 (popis, 2001.), [[Japrería jezik|japrería]] 95 (SIL, 2002.), [[Maco jezik|maco]] 2500 (J. Miller, 2002.), [[Macushi jezik|macushi]] 600, [[Mandahuaca jezik|mandahuaca]] 3000 (Gaceta Indigenista, 1975.), [[Mapoyo jezik|mapoyo]] 12 (popis, 2001.), [[Maquiritari jezik|maquiritari]] 5520 (popis, 2001.), [[Nhengatu jezik|nhengatu]] 2000 (Mosonyi, 1987), [[Ninam jezik|ninam]] 100, [[Paraujano jezik|paraujano]] ?, [[Pemon jezik|pemon]] 5000 (V. Becsky, 2001.), [[Pémono jezik|pémono]] 1 (M. Muller, 2000.), [[Piapoco jezik]] 1450 (popis, 2001.), [[Piaroa jezik]] 12&nbsp;200 (popis, 2001.), [[Puinave jezik]] 880 (popis, 2001.), [[Pumé jezik|pumé]] 5840 (popis, 2001.), [[Sáliba jezik|sáliba]] 250 (W. Adelaar, 1991.), [[Sanumá jezik|sanumá]] 4610 (2000.), [[Sapé jezik|sapé]] 5 (E. Migliazza, 1977.), [[Sikiana jezik|sikiana]] (u Venezueli je možda izumro), [[španjolski]] 21&nbsp;500&nbsp;000 (1995.), [[Tamanaku jezik|tamanaku]] '''†''', [[venezuelski znakovni jezik]], [[Warao jezik|warao]] ili guarau 28&nbsp;100 (2007.), [[Wayuu jezik|wayuu]] ili goajiro 170&nbsp;000 (SIL, 1995.), [[Yabarana jezik|yabarana]] 35 (E. Migliazza, 1977.), [[Yanomamö jezik|yanomamö]] 15&nbsp;700 (2000.), [[Yavitero jezik|yavitero]] '''†''', [[Yukpa jezik|yukpa]] 6130 (2007.), [[Yuwana jezik|yuwana]] 300 (popis, 1970.). == Gospodarstvo == Gospodarstvom dominira [[naftna industrija|industrija]] s jednom trećinom [[BDP]]-a, 80&nbsp;% izvoznih prihoda i više od polovice ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi gospodarstva su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka [[nezaposlenost]] i [[inflacija]]. [[BDP]] je za 2004. procijenjen na 5800 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u. == Glazba == Najveći venezuelski glazbenik izrastao iz programa [[El Sistema]] je dirigent [[Gustavo Dudamel]] i uz njega [[Diego Matheuz]].<ref>[http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika Magazin HRT] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180501004810/http://magazin.hrt.hr/440680/matija-dedic-i-diego-matheuz-jazz-klasika |date=1. svibnja 2018. }} MŠ/HRT: ''HRT Matija Dedić i Diego Matheuz, jazz & klasika''. 24. travnja 2018. (pristupljeno 30. travnja 2018.)</ref> == Bilješke == * {{fusd|b1}} U literaturi pronalazi se i oblik naziva – Venecuela. == Izvori == {{izvori}} {{Wječnik|Venezuela}} {{Wječnik|Venecuela}} == Vanjske poveznice == *[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 Matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118223052/http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1204 |date=18. siječnja 2012. }} Španjolska Croatica u Argentini, Venezueli, Peruu i Urugvaju {{Južna Amerika}} {{Latinska unija}} {{OPEC}} {{Organizacija američkih država}} [[Kategorija:Venezuela| ]] q9dt16ghpl5bo0wnb5i8528w2s2dd8j 0 25132 6436449 6369997 2022-08-02T14:22:32Z 109.165.249.252 /* Austro-Ugarska */There is a clear discrimination here on this page. I delete the word tyranny. wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Trebinje<br/><small>Требиње</small> | ime_genitiv = Trebinja | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Trebinje River.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Grb_Trebinja.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Trebinje Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Trebinja u BiH | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 19 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Mirko Ćurić ([[SNSD]]) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 904 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = {{Gubitak}}29.198 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno1 = 23.770 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 89000 | pozivni_broj = +387 59 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Broj naselja | prazno_info = 141<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.</ref> | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba] | bilješke = }} '''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Zemljopis == [[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5 km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],<ref name="HEncTrebinje">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62140 Hrvatska enciklopedija] ''Trebinje''. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)</ref> podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.<ref name="Crkvina">(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Klima == Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.<ref name="Crkvina"/> == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Trebinje''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |21.349 (68,87%) |18.123 (59,67%) |19.362 (66,71%) |- |'''Bošnjaci''' |5.571 (17,97%) |4.405 (14,50%) |4.846 (16,69%) |- |'''Hrvati''' |1.246 (4,01%) |2.309 (7,60%) |3.350 (11,54%) |- |'''Jugoslaveni''' |1.642 (5,29%) |4.154 (13,67%) |424 (1,46%) |- |'''ostali i nepoznato''' |1.188 (3,83%) |1.381 (4,54%) |1.042 (3,59%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''30.996''' |'''30.372''' |'''29.024''' |} ====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |14.915 (68,19%) |9.489 (54,94%) |1.788 (50,65%) |- |'''Bošnjaci''' |4.228 (19,33%) |3.039 (17,59%) |1.211 (34,30%) |- |'''Hrvati''' |347 (1,58%) |412 (2,38%) |208 (5,89%) |- |'''Jugoslaveni''' |1.470 (6,72%) |3.364 (19,47%) |124 (3,51%) |- |'''ostali i nepoznato''' |910 (4,16%) |967 (5,59%) |199 (5,63%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''21.870''' |'''17.271''' |'''3.530''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Trebinja''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |27.287 (93,46%) |- |'''Bošnjaci''' |995 (3,41%) |- |'''Hrvati''' |295 (1,01%) |- |'''ostali i nepoznato''' |621 (2,13%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''29.198''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje - naseljeno mjesto''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |22.344 (94,00%) |- |'''Bošnjaci''' |676 (2,84%) |- |'''Hrvati''' |201 (0,85%) |- |'''ostali i nepoznato''' |569 (2,31%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''23.770''' |} |} == Naseljena mjesta == Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> [[Aranđelovo]], [[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]], [[Arslanagića Most]], [[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], [[Begović Kula]], [[Bihovo]], [[Bijelač]], [[Bijograd]], [[Bioci]], [[Bodiroge]], [[Bogojević Selo]], [[Borilovići]], [[Brani Do]], [[Brova]], [[Budoši]], [[Bugovina]], [[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]], [[Cicina]], [[Čvarići]], [[Desin Selo]], [[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]], [[Do (Trebinje, BiH)|Do]], [[Dobromani]], [[Dodanovići]], [[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]], [[Domaševo]], [[Donja Kočela]], [[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], [[Donje Vrbno]], [[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]], [[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]], [[Dražin Do]], [[Drijenjani]], [[Dubljani]], [[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]], [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]], [[Đedići]], [[Glavinići]], [[Gojšina]], [[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]], [[Gomiljani]], [[Gornja Kočela]], [[Gornje Čičevo]], [[Gornje Grančarevo]], [[Gornje Vrbno]], [[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]], [[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]], [[Grbeši]], [[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]], [[Grkavci]], [[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]], [[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]], [[Janjač]], [[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]], [[Jasenica Lug]], [[Jazina]], [[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]], [[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]], [[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]], [[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]], [[Korlati]], [[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]], [[Kovačina]], [[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]], [[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]], [[Kremeni Do]], [[Krnjevići]], [[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], [[Kunja Glavica]], [[Lapja]], [[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], [[Lokvice]], [[Lomači]], [[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], [[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]], [[Ljekova]], [[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]], [[Marić Međine]], [[Mesari]], [[Mionići]], [[Morče]], [[Mosko]], [[Mrkonjići]], [[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], [[Necvijeće]], [[Nikontovići]], [[Ograde]], [[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], [[Orašje Površ]], [[Orašje Zubci]], [[Parojska Njiva]], [[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], [[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], [[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], [[Podstrašivica]], [[Podštirovnik]], [[Podvori]], [[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Poljice Popovo]], [[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], [[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], [[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], [[Rapti Zupci]], [[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], [[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], [[Skočigrm]], [[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], [[Staro Slano]], [[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], [[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], [[Šćenica Ljubomir]], [[Taleža]], [[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], [[Trebijovi]], [[Trebinje]], [[Tuli]], [[Tulje]], [[Turani]], [[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]], [[Turmenti]], [[Tvrdoš]], [[Ubla]], [[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]], [[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]], [[Uvjeća]], [[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], [[Velja Gora]], [[Vladušići]], [[Vlasače]], [[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]], [[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]], [[Vrpolje Ljubomir]], [[Vrpolje Zagora]], [[Vučija]], [[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]], [[Zgonjevo]], [[Žakovo]], [[Ždrijelovići]], [[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i [[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]]. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta: [[Baljivac]], [[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], [[Belenići]], [[Bobovišta]], [[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], [[Cicrina]], [[Čavaš]], [[Čopice]], [[Čvaljina]], [[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], [[Dvrsnica]], [[Glavska]], [[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]], [[Golubinac]], [[Gorogaše]], [[Grebci]], [[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], [[Ivanica]], [[Kalađurđevići]], [[Kijev Do]], [[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], [[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], [[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], [[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], [[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], [[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], [[Nenovići]], [[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], [[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], [[Orahov Do]], [[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], [[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], [[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], [[Ravno]], [[Rupni Do]], [[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], [[Slavogostići]], [[Slivnica Bobani]], [[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], [[Sparožići]], [[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], [[Šćenica Bobani]], [[Trebimlja]], [[Trnčina]], [[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], [[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], [[Velja Međa]], [[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], [[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], [[Začula]], [[Zagradinje]], [[Zaplanik]], [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]]. Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. == Povijest == === Prapovijest === Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1%. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru. U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen a možda postoji i osmi.<ref>(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. - (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> === Stari vijek === U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]] === Srednji vijek === Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije. U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunje Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]<ref name="HEncTrebinje"/> koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].<ref name="HEncTrebinje"/> Nemanjići tada nasilno šire pravoslavlje, umjesto katoličkih biskupa u Duklji i Stonu nameću pravoslavne episkope. Uz gospodarske povlastice, etničkim širenjem i nasiljem dolazi do prvog pravoslaviziranja katolika trebinjskog kraja. Nemanjići su 1252. iz Trebinja protjerali biskupa Slavija, a 1327. biskupa Urbana. U vrijeme cara Dušana svi katolici bili su proglašeni nevjernicima.<ref name="biser">[https://www.hop.com.hr/2019/03/20/trebinje-biser-juzne-hercegovine-cijelo-tisucljece-je-zivjelo-u-mediteranskom-ozracju-hrvatskog-duha-zapadnokrscanske-civilizacije/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Trebinje biser južne Hercegovine cijelo tisućljeće je živjelo u mediteranskom ozračju hrvatskog duha zapadnokršćanske civilizacije'' - 20. ožujka 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.<ref name="Crkvina"/> Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Tatari|Tatara]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika: Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Do osmanskih osvajanja ovdje se govorilo staroštokavskom ikavicom.<ref name="biser"/> Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.). === Osmansko Carstvo === Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].<ref name="HEncTrebinje"/> 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.<ref name="Crkvina"/> Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.<ref name="HEncTrebinje"/> Tada slijede novi pritisci na ovdašnje katoličke Hrvate. U drugoj polivici17. i početkom 18. stoljeća većina ovdašnjih Hrvata katolika pod pritiskom muslimana i pravoslavnih Srba prelaze na islam ili pravoslavlje. Fra [[Marko Andrijašević]] to je dokumentirao u izvješću Kongregaciji u Rimu. Uz pomoć i odobrenje Osmanlija srpski pravoslavna Crkva nasilno pretvorili osam od ukupnih dvanaest katoličkih crkava i samostana u Trebinju i Popovu polju u pravoslavne hramove i manastire. Katolici u stoljećima osmanske vlasti nisu smjeli graditi nove niti obnavljati stare crkve, dok su pravoslavni imali nešto bolji položaj. Svijest o drugom podrijetlu pravoslavaca iz Trebinja imaju Srbi iz Bileće, Gacka i Nevesinja, koji Srbe iz Trebinja nazivaju Latinima ili Žabarima.<ref name="biser"/> Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad - Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.<ref name="Crkvina"/> Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> === Austro-Ugarska === Godine 1878. Austro-Ugarska oslobađa Trebinje od višestoljetne osmanske. U 40 godina austro-ugarske vladavine bilo je sjedištem okruga.<ref name="HEncTrebinje"/> Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.<ref name="Crkvina"/> S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.<ref>[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...<ref>(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] ''Indice Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski "poslanik" u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.<ref>"Pravda", Beograd 1934.</ref> Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.<ref>(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 1914. godine poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja - civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.<ref name="S druge strane istorije9">(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime "budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS".<ref name="S druge strane istorije9"/> Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].<ref>(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Sve do drugoga svjetskog rata bilo je više nego danas pretežno katoličkih sela na istoku Popovog polja, kao Dubljani, Kotezi i Prhinje. Rimokatolički Hrvati nastanju zapadni dio Popovog polja, a pravoslavni Srbi većina su na istočnom dijelu.<ref name="biser"/> === Drugi svjetski rat === U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.<ref name="HEncTrebinje"/> U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. [[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje">[http://znaci.net/arhiv/odrednica/trebinje Znaci.net] ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref> Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić|Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organizovanje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].<ref name="S druge strane istorije9"/> [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.<ref name="znaci-Trebinje"/>24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.<ref>[http://znaci.net/zb/4_4_1_2.pdf Znaci.net] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4</ref> [[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.<ref>[http://znaci.net/zb/4_4_1_2.pdf Znaci.net] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14</ref> Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.<ref name="svjetlopis"/> [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje"/> Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.<ref name="svjetlopis">[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> [[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje - Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] - [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.<ref name="znaci-Trebinje"/> [[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. [[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: "zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo."<ref name="znaci-Trebinje"/> Tijekom rata Hrvati iz Dubljana su sasvim protjerani, a iz ostalih većinski hrvatskih sela na istoku Popovog polja djelimice.<ref name="biser"/> === Druga Jugoslavija === U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].<ref name="HEncTrebinje"/> Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.<ref name="Papović"/> Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.<ref name="Papović">(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.<ref>[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.<ref name="Papović"/> U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] - [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] - [[Dubrovnik]] - [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.<ref name="pokretzatrebinje">(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.<ref name="HEncTrebinje"/>{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}} === Rat u neovisnoj BiH === U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.<ref name="HEncTrebinje"/> Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi - vojarna JNA, drugi - Đački dom u Medakovićima, treći - stara zgrada MUP-a, četvrti - u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.<ref>(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva<ref name="DIR"/> Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati "jako željeli Trebinje". Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.<ref name="Omeragić"/> Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,<ref name="Čamo"/> neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje<ref>[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998. Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.<ref name="Čamo">(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su "„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje".<ref name="Omeragić">(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.<ref name="DIR">[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.<ref name="DIR"/> Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.<ref name="HEncTrebinje"/> === Poslijeratna BiH === Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.<ref name="net"/> Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5.500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog "nedostatka dokaza" obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.<ref name="DIR"/> Vučurević je na uhićenju to sve nazvao "dubrovačkim lažima". Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.<ref name="net">[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.<ref name="DIR"/> Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.<ref name="Papović"/> [[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Proljeća 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.<ref name="Papović"/> Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.<ref name="Papović"/> Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.<ref name="pokretzatrebinje"/> 2011. godine pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.<ref>[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće "Nikola Tesla" kupuje "Novoteks" - 16. ožujka 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.<ref>[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča - Trebinje.<ref name="pokretzatrebinje"/> U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].<ref>[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.</ref> Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji [[Ranjeni orao]].<ref name="Papović"/> == Urbaniziam == Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.<ref name="Crkvina"/> == Gospodarstvo == Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.<ref name="HEncTrebinje"/> Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20%. == Poznate osobe == === Šport === {{col-begin}} {{col-3}} * [[Vladimir Radmanović]], košarkaš * [[Vladimir Gudelj]], nogometaš * [[Asmir Begović]], nogometaš * [[Nebojša Gudelj]], nogometaš i nogometni trener * [[Igor Joksimović]], nogometaš * [[Sabahudin Bilalović]], košarkaš * [[Milenko Savović]], košarkaš * [[Sanja Starović]], odbojkašica * [[Tijana Bošković]], odbojkašica * [[Dragica Lečić-Nenadić]], košarkašica {{col-break}} * [[Boris Savović]], košarkaš * [[Zdravko Čečur]], košarkaš * [[Branislav Krunić]], nogometaš * [[Ivana Ninković]], plivačica * [[Ana Benderać]], šahistica * [[Radoje Đerić]], veslač * [[Saša Starović]], odbojkaš {{col-break}} * [[Dragica Vučurević - Drapić]], karatistica * [[Zdravko Šaraba]], nogometaš * [[Maja Popovac]], nogometašica * [[Siniša Mulina]], nogometaš * [[Franjo Kveštek]], nogometaš i nogometni dužnosnik * [[Zlatko Mašek]], strijelac * [[Radoje Đerić]], veslač * [[Igor Butulija]], rukometaš {{col-end}} Jednog ili oba roditelja s područja Trebinja imaju [[Dejan Bodiroga]], [[Milan Gurović]], [[Predrag Danilović]], [[Dražen Petrović]], [[Žarko Petrović]], [[Vladimir Grbić]], [[Nikola Grbić]], [[Miloš Grbić]], Petar Nenadić i Draško Nenadić. Iz Trebinja su se tijekom kolonizacije poslije Drugog svjetskog rata odselili roditelji košarkaša [[Dejan Bodiroga|Dejana Bodiroge]], [[Milan Gurović|Milana Gurovića]], [[Predrag Danilović|Predraga Danilovića]], otac [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], kao i majka odbojkaša [[Žarko Petrović|Žarka Petrovića]]. === Gluma === * [[Nataša Ninković]], glumica * [[Nebojša Glogovac]], glumac * [[Pero Budak]], glumac i kazališni redatelj * [[Senad Bašić]], glumac * [[Izet Hajdarhodžić]],hrvatski glumac,redatelj i pedagog === Književnost === * [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat * [[Jovan Deretić]], profesor književnosti i književni povjesničar === Ostalo === * [[Srđan Aleksić]], glumac amater, ubijen kada je pokušao zaštititi sugrađanina Bošnjaka od maltretiranja i batinanja * [[Mirsad Bakšić]], hrv. pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj * [[Ivan Blažević]], hrv. katolički svećenik, crkveni prosvjetni djelatnik, teološki pisac i nakladnik * [[Husein Bračković]], povjesničar * [[Mustafa Ćatović]], hrv. stomatolog, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i sveuč. profesor * [[Ratomir Dugonjić]], pravnik, sudionik NOB, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, predsjednik JNS, nogometaš * [[Suad Efendić]], hrv. i švedski liječnik i znanstvenik, dopisni član [[HAZU]] (od 1997) i redoviti član švedske akademije znanosti (od 1996). * [[Ileana Grazio]], glazbena pedagoginja i muzikologinja * [[Hamdija Hajdarhodžić]], povjesničar * [[Nikola Ivanišin]], književni povjesničar i kritičar * [[Ksenija Kantoci]], hrv. kiparica * [[Viktor Kopač]], hrv.numizmatičar * [[Ljubiša Krunić]], srp. političar * [[Ante Lauc]], hrv. sociolog * [[Vaso Miskin]] * [[Drago Perović]], hrv. akademik, liječnik, anatom i jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu * [[Beba Selimović]], bh. pjevačica sevdaha * [[Božidar Vučurević]], bivši gradonačelnik Trebinja * [[Aleksandar Masleša]], heroj iz Trebinja * [[Radoslav Zubac]], pukovnik i bivši zapovjednik Trebinjske brigade * [[Ljiljana Zergollern]], hrv. doktorica, sveuč. prof. pedijatrije == Kultura == [[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.<ref name="HEncTrebinje"/> U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi. Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]]. Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju: * [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti. * [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije. * Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije. * Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza. * [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika. * Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu. [[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića. Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog. Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta. == Znanost i umjetnost == * Fakultet za proizvodnju i menadžment<ref name="HEncTrebinje"/> * Fakultet za turizam i hotelijerstvo<ref name="HEncTrebinje"/> * Akademija likovnih umjetnosti.<ref name="HEncTrebinje"/> == Spomenici i znamenitosti == U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]] === Hercegovačka Gračanica === {{glavni|Hercegovačka Gračanica}} Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen - kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.<ref>(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad. === Manastir Tvrdoš === Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4 km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma. Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko - hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine. === Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg === [[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]] Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine. Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo. === Manastir Duži === Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7 km nizvodno od Trebinja. U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a. === Manastir Zavala === Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50 km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine. Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]]. === Petro Pavlov manastir === Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]]. Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova. === Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom === Spomen - crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje. === Katolička katedrala === [[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]] {{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}} Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]] === Osman-pašina džamija === Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman - paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine. === Arslanagića most === [[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]] {{glavni|Arslanagića most}} Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most. Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice. Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most. === Muzej Hercegovine === Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća. === Careva ili Stara (Atik) džamija === Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu. Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena. === Begova kuća === Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu "Zaštićene graditeljske baštine" u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom. Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]]. === Kamene oči === Na Kučinom brdu nalazi se pećina [[Kamene oči]] do koje vodi markirana staza.<ref>(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Šport == *[[FK Leotar]] *[[FK Alat Trebinje|FK Alat]] *[[KK Leotar]] *[[ŽRK Leotar]] == Galerija == <gallery perrow="6"> File:Trebinje 016.jpg File:Trebinje 013.jpg File:Trebinje 014.jpg File:Trebinje 017.jpg File:Trebinje 001.jpg ‎ File:Trebinje 005.jpg ‎ File:Trebinje 007.jpg File:Trebinje 008.jpg File:Trebinje 009.jpg File:Trebinje 006.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica] {{Hercegovina}} {{BiH}} {{Trebinje}} [[Kategorija:Trebinje| ]] 56wdryxgrzlxas91ehqtn5u0mixv37c 6436465 6436449 2022-08-02T16:10:58Z MaGa 20797 + wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Trebinje<br/><small>Требиње</small> | ime_genitiv = Trebinja | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | slika_panorama = Trebinje River.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Grb_Trebinja.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Trebinje Municipality Location.png | veličina_karte = | opis_karte = Položaj Trebinja u BiH | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 42 | širina-minute = 42 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 18 | dužina-minute = 19 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[BiH]] | lokacija1_ime = | lokacija1_info = | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Mirko Ćurić ([[SNSD]]) | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 904 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = {{Gubitak}}29.198 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno1 = 23.770 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = Srednjeeuropsko vrijeme | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme | utc_pomak_DST = +2 | poštanski_broj = 89000 | pozivni_broj = +387 59 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Broj naselja | prazno_info = 141<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 18. svibnja 2019.</ref> | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =[http://www.trebinje.rs.ba/ trebinje.rs.ba] | bilješke = }} '''Trebinje''' je [[grad]] u [[Istočna Hercegovina|Istočnoj Hercegovini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. == Zemljopis == [[Grad]] Trebinje se nalazi na krajnjem jugu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Kroz Trebinje protječe rijeka ponornica [[Trebišnjica]], čija je ukupna dužina 96,5 km. Nalazi se u [[Trebinjsko polje|Trebinjskom polju]],<ref name="HEncTrebinje">[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=62140 Hrvatska enciklopedija] ''Trebinje''. LZ Miroslav Krleža (4. travnja 2020.)</ref> podno planine [[Leotar]]a, na 273 metra nadmorske visine.<ref name="Crkvina">(srp.) [https://crkvina.info/trebinje/ Crkvina.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200812100334/https://crkvina.info/trebinje/ |date=12. kolovoza 2020. }} ''Trebinje'', Zdravko Jeftić (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Klima == Klima je mediteranska. 260 dana u godini je sunčano, relativna vlažnost i oblačnost je mala. Vegetacija je mediteranska: šipak, smokva, maslina, vinova loza i ljekovito bilje.<ref name="Crkvina"/> == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Trebinje}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Trebinje''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |21.349 (68,87%) |18.123 (59,67%) |19.362 (66,71%) |- |'''Bošnjaci''' |5.571 (17,97%) |4.405 (14,50%) |4.846 (16,69%) |- |'''Hrvati''' |1.246 (4,01%) |2.309 (7,60%) |3.350 (11,54%) |- |'''Jugoslaveni''' |1.642 (5,29%) |4.154 (13,67%) |424 (1,46%) |- |'''ostali i nepoznato''' |1.188 (3,83%) |1.381 (4,54%) |1.042 (3,59%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''30.996''' |'''30.372''' |'''29.024''' |} ====Trebinje (naseljeno mjesto), nacionalni sastav==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Srbi''' |14.915 (68,19%) |9.489 (54,94%) |1.788 (50,65%) |- |'''Bošnjaci''' |4.228 (19,33%) |3.039 (17,59%) |1.211 (34,30%) |- |'''Hrvati''' |347 (1,58%) |412 (2,38%) |208 (5,89%) |- |'''Jugoslaveni''' |1.470 (6,72%) |3.364 (19,47%) |124 (3,51%) |- |'''ostali i nepoznato''' |910 (4,16%) |967 (5,59%) |199 (5,63%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''21.870''' |'''17.271''' |'''3.530''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo grada Trebinja''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |27.287 (93,46%) |- |'''Bošnjaci''' |995 (3,41%) |- |'''Hrvati''' |295 (1,01%) |- |'''ostali i nepoznato''' |621 (2,13%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''29.198''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Trebinje - naseljeno mjesto''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Srbi''' |22.344 (94,00%) |- |'''Bošnjaci''' |676 (2,84%) |- |'''Hrvati''' |201 (0,85%) |- |'''ostali i nepoznato''' |569 (2,31%) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''23.770''' |} |} == Naseljena mjesta == Grad Trebinje sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:<ref name="popis.gov.ba"/> [[Aranđelovo]], [[Arbanaška (Trebinje, BiH)|Arbanaška]], [[Arslanagića Most]], [[Baonine (Trebinje, BiH)|Baonine]], [[Begović Kula]], [[Bihovo]], [[Bijelač]], [[Bijograd]], [[Bioci]], [[Bodiroge]], [[Bogojević Selo]], [[Borilovići]], [[Brani Do]], [[Brova]], [[Budoši]], [[Bugovina]], [[Cerovac (Trebinje, BiH)|Cerovac]], [[Cicina]], [[Čvarići]], [[Desin Selo]], [[Diklići (Trebinje, BiH)|Diklići]], [[Do (Trebinje, BiH)|Do]], [[Dobromani]], [[Dodanovići]], [[Dolovi (Trebinje, BiH)|Dolovi]], [[Domaševo]], [[Donja Kočela]], [[Donje Čičevo]], [[Donje Grančarevo]], [[Donje Vrbno]], [[Donji Orahovac (Trebinje, BiH)|Donji Orahovac]], [[Dračevo (Trebinje, BiH)|Dračevo]], [[Dražin Do]], [[Drijenjani]], [[Dubljani]], [[Dubočani (Trebinje, BiH)|Dubočani]], [[Duži (Trebinje, BiH)|Duži]], [[Đedići]], [[Glavinići]], [[Gojšina]], [[Gola Glavica (Trebinje, BiH)|Gola Glavica]], [[Gomiljani]], [[Gornja Kočela]], [[Gornje Čičevo]], [[Gornje Grančarevo]], [[Gornje Vrbno]], [[Gornji Orahovac (Trebinje, BiH)|Gornji Orahovac]], [[Grab (Trebinje, BiH)|Grab]], [[Grbeši]], [[Grbići (Trebinje, BiH)|Grbići]], [[Grkavci]], [[Grmljani (Trebinje, BiH)|Grmljani]], [[Hum (Trebinje, BiH)|Hum]], [[Janjač]], [[Jasen (Trebinje, BiH)|Jasen]], [[Jasenica Lug]], [[Jazina]], [[Jušići (Trebinje, BiH)|Jušići]], [[Klikovići (Trebinje, BiH)|Klikovići]], [[Klobuk (Trebinje, BiH)|Klobuk]], [[Konjsko (Trebinje, BiH)|Konjsko]], [[Korlati]], [[Kotezi (Trebinje, BiH)|Kotezi]], [[Kovačina]], [[Kraj (Trebinje, BiH)|Kraj]], [[Krajkovići (Trebinje, BiH)|Krajkovići]], [[Kremeni Do]], [[Krnjevići]], [[Kučići (Trebinje, BiH)|Kučići]], [[Kunja Glavica]], [[Lapja]], [[Lastva (Trebinje, BiH)|Lastva]], [[Lokvice]], [[Lomači]], [[Lug (Trebinje, BiH)|Lug]], [[Lušnica (Trebinje, BiH)|Lušnica]], [[Ljekova]], [[Ljubovo (Trebinje, BiH)|Ljubovo]], [[Marić Međine]], [[Mesari]], [[Mionići]], [[Morče]], [[Mosko]], [[Mrkonjići]], [[Mrnjići (Trebinje, BiH)|Mrnjići]], [[Necvijeće]], [[Nikontovići]], [[Ograde]], [[Orašje Popovo (Trebinje, BiH)|Orašje Popovo]], [[Orašje Površ]], [[Orašje Zubci]], [[Parojska Njiva]], [[Petrovići (Trebinje, BiH)|Petrovići]], [[Pijavice (Trebinje, BiH)|Pijavice]], [[Podosoje (Trebinje, BiH)|Podosoje]], [[Podstrašivica]], [[Podštirovnik]], [[Podvori]], [[Poljice Čičevo (Trebinje, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Poljice Popovo]], [[Prhinje (Trebinje, BiH)|Prhinje]], [[Pridvorci (Trebinje, BiH)|Pridvorci]], [[Rapti Bobani (Trebinje, BiH)|Rapti Bobani]], [[Rapti Zupci]], [[Rasovac (Trebinje, BiH)|Rasovac]], [[Sedlari (Trebinje, BiH)|Sedlari]], [[Skočigrm]], [[Slivnica Površ (Trebinje, BiH)|Slivnica Površ]], [[Staro Slano]], [[Strujići (Trebinje, BiH)|Strujići]], [[Šarani (Trebinje, BiH)|Šarani]], [[Šćenica Ljubomir]], [[Taleža]], [[Todorići (Trebinje, BiH)|Todorići]], [[Trebijovi]], [[Trebinje]], [[Tuli]], [[Tulje]], [[Turani]], [[Turica (Trebinje, BiH)|Turica]], [[Turmenti]], [[Tvrdoš]], [[Ubla]], [[Ugarci (Trebinje, BiH)|Ugarci]], [[Ukšići (Trebinje, BiH)|Ukšići]], [[Uvjeća]], [[Veličani (Trebinje, BiH)|Veličani]], [[Velja Gora]], [[Vladušići]], [[Vlasače]], [[Vlaška (Trebinje, BiH)|Vlaška]], [[Volujac (Trebinje, BiH)|Volujac]], [[Vrpolje Ljubomir]], [[Vrpolje Zagora]], [[Vučija]], [[Zagora (Trebinje, BiH)|Zagora]], [[Zgonjevo]], [[Žakovo]], [[Ždrijelovići]], [[Željevo (Trebinje, BiH)|Željevo]] i [[Župa (Trebinje, BiH)|Župa]]. Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio tadašnje općine Trebinje, s Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta: [[Baljivac]], [[Baonine (Ravno, BiH)|Baonine]], [[Belenići]], [[Bobovišta]], [[Cerovac (Ravno, BiH)|Cerovac]], [[Cicrina]], [[Čavaš]], [[Čopice]], [[Čvaljina]], [[Diklići (Ravno, BiH)|Diklići]], [[Dvrsnica]], [[Glavska]], [[Gola Glavica (Ravno, BiH)|Gola Glavica]], [[Golubinac]], [[Gorogaše]], [[Grebci]], [[Grmljani (Ravno, BiH)|Grmljani]], [[Ivanica]], [[Kalađurđevići]], [[Kijev Do]], [[Klikovići (Ravno, BiH)|Klikovići]], [[Kotezi (Ravno, BiH)|Kotezi]], [[Krajkovići (Ravno, BiH)|Krajkovići]], [[Kutina (Ravno, BiH)|Kutina]], [[Lušnica (Ravno, BiH)|Lušnica]], [[Mrnjići (Ravno, BiH)|Mrnjići]], [[Nenovići]], [[Nevada (Ravno, BiH)|Nevada]], [[Orah (Ravno, BiH)|Orah]], [[Orahov Do]], [[Orašje Popovo (Ravno, BiH)|Orašje Popovo]], [[Poljice Čičevo (Ravno, BiH)|Poljice Čičevo]], [[Prosjek (Ravno, BiH)|Prosjek]], [[Rapti Bobani (Ravno, BiH)|Rapti Bobani]], [[Ravno]], [[Rupni Do]], [[Sedlari (Ravno, BiH)|Sedlari]], [[Slavogostići]], [[Slivnica Bobani]], [[Slivnica Površ (Ravno, BiH)|Slivnica Površ]], [[Sparožići]], [[Strujići (Ravno, BiH)|Strujići]], [[Šćenica Bobani]], [[Trebimlja]], [[Trnčina]], [[Uskoplje (Ravno, BiH)|Uskoplje]], [[Veličani (Ravno, BiH)|Veličani]], [[Velja Međa]], [[Vlaka (Ravno, BiH)|Vlaka]], [[Vukovići (Ravno, BiH)|Vukovići]], [[Začula]], [[Zagradinje]], [[Zaplanik]], [[Zavala (Ravno, BiH)|Zavala]]. Od ovog područja nastala je općina [[Ravno]]. Na popisu [[1971.]] godine, postojala su i naseljena mjesta: [[Gorica (Trebinje, BiH)|Gorica]], [[Hrupjela]], [[Mostaći]], [[Podglivlje]], [[Police (Trebinje, BiH)|Police]] i [[Zasad]]. Ova naselja su na popisu [[1981.]] godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima. == Povijest == === Prapovijest === Najnovija arheološka istraživanja obavljena tokom [[1997.]] i [[1998.]] godine, potvrdila su činjenicu o kontinuiranom životu ljudi na ovim prostorima od [[paleolit]]a do danas. [[Prapovijest|Prapovijesnih]] objekata (tumulusi i gradine) je na tisuće i do sada je ispitano samo oko 1%. U blizini Bileće je pronadena [[iliri|ilirska]] grobnica s vrlo neobičnim načinom sahranjivanja - [[Kacanj]]ska grobnica s vrlo vrijednim predmetima od kojih su neki uvezeni iz [[Grčka|Grčke]]. To govori o tome da prastanovnici Kacnja nisu bili egzotični pustinjaci, već ljudi s intezivnim komunikacijama na širokom prostoru. U dijelu Trebinja iznad naselja [[zidovi iznad Polica|Police]] nalaze se ostatci poredanog kamena u pravilno raspoređenim crtama za koje se vheruje da imaju značenje povezano s [[astronomija|astronomijom]]. Smješten je u gornjem dijelu brda [[Crkvina (brdo kod Trebinja)|Crkvine]], desno od puta za kompleks Hercegovačke Gračanice, a istočno od odvojka staze prema austro-ugarskoj utvrdi [[Strač]]u. Čine ga vidljivi kameni zidovi, od kojih je šest lako vidljivih, sedmi je dosta razgrađen a možda postoji i osmi.<ref>(srp.) [https://web.archive.org/web/20160311214256/http://astronomija.co.rs/nauka/istorija/7851-iznad-trebinja-prastara-astronomska-opservatorija-.html Astronomski magazin] Miro Ilić: ''Iznad Trebinja - prastara astronomska opservatorija'' - 15. lipnja 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Zidovi su usporedni, ravni i od naslaganog grubog kamena. Na krajevima petog zida su dvije velike gomile, što naslućuje da bi mogle biti izvorni dio objekta, ili da su građene naknadno razgradnjom ovog zida. To bi značilo da su zidovi kronološki stariji od gomila. Za gomile se znade da su iz predrimskog vremena (1300. – 500. pr. Kr.).<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2013/06/13/tajanstveni-zidovi-iznad-naselja-police/ Trebinje Live] Božo Morić: ''TREBINJAC OTKRIVA Tajanstveni zidovi iznad naselja Police?'' 13. lipnja 2013. - (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> === Stari vijek === U [[7. stoljeće pr. Kr.|7. st. pr. Kr.]] doseljavaju se Grci. Rimljani u trebinjski kraj dolaze u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. st. pr. Kr.]] === Srednji vijek === Slaveni u ove krajeve dolaze u 6. stoljeću. Jedna od najstarijih teritorijalno-političkih jedinica formiranih po dolasku [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkan]] bila je [[sklavinija]] [[Crvena Hrvatska|Crvene Hrvatske]] [[Travunija|Travunja]] (originalan zapis Tribunia), koja se prostirala: na jugu do [[Dubrovnik]]a, na sjeverozapadu preko Veličana do [[Gacko|Gacka]] i [[piva|Pive]], i na jugoistoku do [[Risno|Risna]]. U ovom području nalazilo se pet gradova medju kojima i Trebinje. Ne zna se sa sigurnošću kakav je bio karakter ovih gradova, ali se zna da su to bili vojni centri, a prije svega utvrđena mjesta. Centar ovih gradova bio je Trebinje, po čemu se i ovo područje naziva. Grad Trebinje, čije ime korelira s imenom Travunje prvi se put spominje sredinom 10. stoljeća, kao dio te sklavinije. U drugoj polovici 10. stoljeća za pontifikata pape [[Grgur V.|Grgura V.]] ([[996.]] – [[999.]]) Trebinje se spominje kao biskupija. U prvih dvjesta pedeset godina (oko [[1000.]] – [[1250.]]) sjedište je biskupije bilo u gradu Trebinju. Nakon što je bugarski car Simeon Veliki zbacio s vlasti Zaharija Pribislavljevića, vladar Travunje [[Mihajlo Višević]] se okrenuo savezu s kraljem Hrvatske Tomislavom. Poslij njegove smrti Travunija je opet bila dio [[Časlav]]ove Raške. Nakon Travunje Trebinjem vlada [[Duklja]], čiju su vlast smijenili za svog uspona srpski vladari [[Nemanjići]]<ref name="HEncTrebinje"/> koji vladaju ovdje do kraja dinastije, a prvi ju je zauzeo 1168. godine [[Stefan Nemanja]].<ref name="HEncTrebinje"/> Nemanjići tada nasilno šire pravoslavlje, umjesto katoličkih biskupa u Duklji i Stonu nameću pravoslavne episkope. Uz gospodarske povlastice, etničkim širenjem i nasiljem dolazi do prvog pravoslaviziranja katolika trebinjskog kraja. Nemanjići su 1252. iz Trebinja protjerali biskupa Slavija, a 1327. biskupa Urbana. U vrijeme cara Dušana svi katolici bili su proglašeni nevjernicima.<ref name="biser">[https://www.hop.com.hr/2019/03/20/trebinje-biser-juzne-hercegovine-cijelo-tisucljece-je-zivjelo-u-mediteranskom-ozracju-hrvatskog-duha-zapadnokrscanske-civilizacije/ Portal HOP] Dragan Ilić: ''Trebinje biser južne Hercegovine cijelo tisućljeće je živjelo u mediteranskom ozračju hrvatskog duha zapadnokršćanske civilizacije'' - 20. ožujka 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> U 13. stoljeću je na temeljima crkve iz 4. stoljeća podignut manastir Tvrdoš.<ref name="Crkvina"/> Katedrala je bila posvećena sv. Mihovilu, Arkanđelu, zaštitniku biskupije. S prodorom [[Tatari|Tatara]] ([[1240.]] – [[1242.]]) ovaj je kraj opustošen i porušen. Nakon što je raški [[Stefan Uroš I.|kralj Uroš I.]] ([[1242.]] – [[1276.]]) iz Trebinja protjerao biskupa [[Slavije, trebinjski biskup|Slavija]], [[1252.]] godine, biskup je trebinjski [[1284.]] godine primio u posjed od dubrovačke plemićke obitelji Theophilis tri otočića na području Dubrovnika: Slabljenjem srpske države nakon [[bitka na Marici|bitke na Marici]] 1371. godine, priliku koriste velikaši [[Vojinović]]i iz [[Zahumlje|Huma]]. Godine 1378. dijelom je bosanske države kralja [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] Gospodari u bosanskoj državi bili su [[Pavlovići]] pa Kosače od 1438. do 1466. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Do osmanskih osvajanja ovdje se govorilo staroštokavskom ikavicom.<ref name="biser"/> Prežitci su ikavski toponimi (Biograd i sl.). === Osmansko Carstvo === Pod osmanskom vlašću došlo je najkasnije [[1467.]] godine. Imalo je ulogu sjedišta [[nahija|nahije]] unutar [[Bosanski sandžak|Bosanskog]] pa [[Hercegovački sandžak|Hercegovačkoga sandžaka]].<ref name="HEncTrebinje"/> 1574. godine je preko Trebišnjice [[Mehmed-paša Sokolović]] dao podići napoznatiji trebinjski most, Perovića-Arslanagića most.<ref name="Crkvina"/> Sjedištem je [[kapetanija|kapetanije]] od 1664. godine. Privremeno su Trebinjem oslobodili Mlečani 1694. do 1699. godine, nakon čega je opet pod Turcima. Radi zaštite od budućih mletačkih napada Osmanlije daju podići jaku utvrdu početkom 18. stoljeća.<ref name="HEncTrebinje"/> Tada slijede novi pritisci na ovdašnje katoličke Hrvate. U drugoj polivici17. i početkom 18. stoljeća većina ovdašnjih Hrvata katolika pod pritiskom muslimana i pravoslavnih Srba prelaze na islam ili pravoslavlje. Fra [[Marko Andrijašević]] to je dokumentirao u izvješću Kongregaciji u Rimu. Uz pomoć i odobrenje Osmanlija srpski pravoslavna Crkva nasilno pretvorili osam od ukupnih dvanaest katoličkih crkava i samostana u Trebinju i Popovu polju u pravoslavne hramove i manastire. Katolici u stoljećima osmanske vlasti nisu smjeli graditi nove niti obnavljati stare crkve, dok su pravoslavni imali nešto bolji položaj. Svijest o drugom podrijetlu pravoslavaca iz Trebinja imaju Srbi iz Bileće, Gacka i Nevesinja, koji Srbe iz Trebinja nazivaju Latinima ili Žabarima.<ref name="biser"/> Početkom 18. stoljeća nastao je stari grad - Kastel na obali Trebišnjice, dok je današnji stari grad nastao na mjestu nekadašnjeg trgovačko-obrtničkog središta.<ref name="Crkvina"/> Ime Trebinje u sadašnjem obliku se spominje tek [[1711.]] Nasljedni kapetani kapetanije su [[Resulbegovići]] od 1712. do 1835. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> === Austro-Ugarska === Godine 1878. Austro-Ugarska oslobađa Trebinje od višestoljetne osmanske vladavine. U 40 godina austro-ugarske vladavine bilo je sjedištem okruga.<ref name="HEncTrebinje"/> Od 1880. do 1884. godine građena je katolička [[Katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju|katedrala Rođenja BDM]]. Na temeljima rimskog, srednjovjekovnog i turskog grada, u Starom gradu, Austro-Ugarska je koncem 19. i početkom 20. stoljeća podignula vojarnu. U njoj je danas Muzej Hercegovine. Početkom 20. stoljeća u središtu grada je sagrađena pravoslavna crkva sv. Preobraženja.<ref name="Crkvina"/> S Austro-Ugarskom došla je zapadna kultura i način živote te novi načini suvremenog ratovanja i obrane granica. Među novinama bila je gradnja [[pojasna utvrda|pojasnih utvrda]]. To je bio obrambeni prsten koji je činilo od više samostalnih utvrda i međupoložaja (tzv. intervala) oko većega naseljenog mjesta. Osobito je Monarhija pazila na obranu i utvrđivanje istočnih granica. Najugroženija je bila u Hercegovini, zbog čega je ovdje 90 posto utvrda koje su izgrađene u BiH izgrađene baš na njenom području. Prva fortivicirana crta bila je na području Trebinja i Bileće te Avtovac kao zaprečna oblast. Trebinje i još neki gradovi imali su status pojasnih utvrda.<ref>[https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ Priče iz Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200814071046/https://priceizhercegovine.com/mostarske-tvrdave-gradila-ih-austrougarska-a-koristene-i-u-posljednjem-ratu/ |date=14. kolovoza 2020. }} Redakcija: ''Mostarske tvrđave: Gradila ih Austrougarska, a korištene i u posljednjem ratu'' - 14. studenoga 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Austro-Ugarska je zato izgradila brojne utvrde u Trebinju i okolici grada: vojarne Albrechtova i Police, stražarske zgrade (Wachhaus), oklopljene utvrde (Panzerwerk), blockhausi, Sjeverni i Južni logor Crkvina, [[Strač]], [[Kličanj]]...<ref>(tal.) [http://www.fortificazioni.net/Indice%20Trebinje.htm Fortificazioni.net] ''Indice Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/sjeverni-logor-primjer-nebrige-o-arhitektonskom-naslijedju/ AABH] Ninoslav Ilić: '' SJEVERNI LOGOR – Primjer nebrige o arhitektonskom naslijeđu'' - 14. ožujka 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(češ.) [http://zapisnik.fortif.net/rakousko-uherska-opevneni-v-bosne/ Bunkrologický zápisník] Ondřej Filip: ''» Rakousko-uherská opevnění v Bosně'' - 2014. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>(srp.) [https://aabh.ba/ca-2017_ozivljavanje-austro-ugarske-fortifikacije-klicanj/ AABH] Ninoslav Ilić: ''Oživljavanje Austro-Ugarske fortikacije Kličanj, Trebinje'' 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Srpska vojska ušla je u grad 11. studenoga 1918. godine. Pjesnik i diplomat Jovan Dučić (tada jugoslavenski "poslanik" u Rimu) je u središtu Trebinja o svom trošku podigao koncem svibnja 1934. godine spomenik pjesniku, crnogorskom vladici i poglavaru Petru Petroviću [[Njegoš]]u.<ref>"Pravda", Beograd 1934.</ref> Svako brdo u okolici imalo je po tvrđavu s koje se u slučaju napada mogao upozoriti grad i adekvatno odgovoriti na napad. Zbog toga je Trebinje bilo jedan od najzaštićenijih gradova u Austro-Ugarskoj.<ref>(srp.) [http://gotrebinje.com/sr/destinations/tvrdava-strac/ Go Trebinje] ''Tvrđava Strač'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 1914. godine poslije velikosrpskog terorističkog akta, tj. atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, uslijedila je odmazda prema Srbima. Po Trebinju su svi slojevi društva hodala gradom noseći flor i umotanu sliku ubijenog prijestolonasljednika. Drugi su demolirali i opljačkali sve srpske radnje. Zahvaljujući molbama trebinjskog prote Stevana Pravice kod austrijske vlasti, spašen Saborni hram Svetog Preobraženja Gospodnjeg planiranog demoliranja. U Prvome svjetskom ratu obješeno je i na druge načine ubijeno oko 80 trebinjskih Srba i Srpkinja - civila. Razlog je što su ih inovjerski susjedi optužili da su protivnici K.u K. monarhije. Srbi su stalno poricali svoju krivnju, premda je bila snažna teroristička mreža Kraljevine Srbije, ali nije isključeno da su ljudi prokazani iz sebičnih interesa. Listopada 1918. srpska je vojska ušla u Trebinje, a svjedoci i optužitelji Srba nisu sankcionirani. Mnogi od njih su preko posrednika pokušavali potkupiti novu vlast da bi si spasili život i imovinu.<ref name="S druge strane istorije9">(srp.) [https://radiotrebinje.com/vijest/s-druge-strane-istorije-9-dan-kad-su-ustase-zavile-trebinje-u-crno?lang=lat Radio Trebinje] ''S druge strane istorije (9): Dan kad su ustaše zavile Trebinje u crno'', 1. lipnja 2017. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> === Kraljevina Jugoslavija === Ubrzo su u Trebinje stigli [[komiti]] [[Jovan Vlahović|Jovana Vlahovića]] s [[Rovčani]]ma, [[Petar Baćević|Petra Baćovića]] s [[Banjani]]ma i [[Nikola Vučurević|Nikole Vučurevića]] sa [[Zubčani]]ma, radi kažnjavanja [[šuckor]]a za ratna djela počinjena nad Srbima u Trebinju. Šuckorima su živote i imovinu spasili Petar Jovović s Narodnim vijećem i naoružanom Narodnom gardom (sastavljena od Srba, Hrvata i muslimana) koji su se suprotstavili komitima. Komite je trebinjski proto odveo u Saborni hram u Trebinju i zakleo ih s oltara da ništa nažao ne učine nijednom muslimanu i Hrvatu (bivšim šuckorima) u ime "budućeg zajedničkog života u novostvorenoj državi kraljevini SHS".<ref name="S druge strane istorije9"/> Poslije 1922. u Kraljevini SHS odnosno Jugoslaviji dio je [[Mostarska oblast|Mostarske oblasti]] sve do nametanja diktature 1929. godine, kad je pripao [[Zetska banovina|Zetskoj banovini]] sve do pada Jugoslavije i uspostave NDH 1941. godine.<ref name="HEncTrebinje"/> Kolovoza 1925. godine osnovan je nogometni klub [[FK Leotar|Leotar]].<ref>(boš.) [https://bosnapress.net/fudbal-u-bih-kroz-historiju-ko-je-najstariji-klub-u-bih/ Bosna Press] ''Fudbal u BiH kroz historiju Ko je najstariji klub u BiH'' - 20. kolovoza 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Sve do drugoga svjetskog rata bilo je više nego danas pretežno katoličkih sela na istoku Popovog polja, kao Dubljani, Kotezi i Prhinje. Rimokatolički Hrvati nastanju zapadni dio Popovog polja, a pravoslavni Srbi većina su na istočnom dijelu.<ref name="biser"/> === Drugi svjetski rat === U Drugome svjetskom ratu je u NDH u [[Velika župa Dubrava|Velikoj župi Dubravi]] u kojoj je sjedištem kotarske oblasti.<ref name="HEncTrebinje"/> U kotarskoj oblasti NDH bile su općine Brda, Lastva, Primorje, Šuma, Zahumlje, Zupci, Dživar i grad Trebinje. NDH je proglašena [[10. travnja]]. [[17. travnja]] Dijelovi talijanske 9. armije ušli su u Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje">[http://znaci.net/arhiv/odrednica/trebinje Znaci.net] ''Odrednica: Trebinje'' (pristupljeno 6. travnja 2020.)</ref> Vlast NDH je u ovom dijelu istočne Hercegovine uspostavljena [[18. svibnja]]. [[22. svibnja]] ustaše službeno preuzimaju vlast u Hercegovini. Domobranske snage stigle su [[24. svibnja]]. Činio ih je 14. domobranski puk (7. i 8. bataljun i Trebinjski bataljun). Glavni zapovjednik bio je potpukovnik Muhamed Aganović. Stožer, pristožerne postrojbe i posadni bataljun bili su smješteni u gradu, a ostatak raspoređen na graničnim mjestima prema Crnoj Gori. [[28. svibnja]] 1941. iz Zagreba u Trebinje je stigao [[Borivoje Rotkvić|Borivoje Rotkvić]], sin zagrebačkog profesora Rotkvića iz Vinogradske ceste, prijeratni pripadnik organizacije ''Matija Gubec'' (u Jugoslaviji kvalificiranoj kao teroristička) sa skupinom studenata Zagrebačkog sveučilišta. Sebe su nazvali ''zaštitni lovci''. Zadaća im je bila izvrše pripreme za organizovanje vlasti NDH. S terena su od članova i simpatizera ustaškog pokreta dobili podatke. Po dolasku su zapovijedili da se uklone ćirilični natpisi s radnja i javnih mjesta, na spomenicima Njegošu i Herojima za slobodu. Mjera je odmah sprovedena. U lipnju je ova skupina ustaša imala apsolutnu vlast u gradu. Ustaški povjerenik za istočnu Hercegovinu bio je [[Alija Šunjak]]. Predratni apsolutni gospodari u tvorevini velikosrpskih hegemonista našli su se odjednom u podređenom položaju. Ustaška organizacija oformila je svoju organizaciju, ustaški [[Logor (ustaški pokret)|logor]]. Logornik je postao Muhamed Šarić, zamjenik mu trgovac iz Trebinja Pero Šutić, a za članove logora mjesni katolički župnik don Marijan Vujinović, ljekarnik Jure Srinčić, Salko Resulović, fotograf Juraj Kežić, činovnik Nikola Kisić, a kotarski načelnik postao je Muhamed Tafro. Uspostavljena je i organizacija [[Ustaška mladež|Ustaške mladeži]], na čelu koje je bio gimnazijalac Safet Mursel, a pomoćnica bila je Nazifa Resulbegović. [[30. svibnja]] stigao je stožer 14. domobranskog puka. Prve srpske žrtve u Trebinju su ubijene u noći [[31. svibnja]] na [[1. lipnja]] 1941. godine. Premetačina je trajala cijelu noć. Pridošli i domaći ustaše su po već od prije pripremljenim popisima išli po kućama i išli po Srbe iz Trebinja za koje su znali da su pripadali predratnoj četničkoj organizaciji (u kojoj je bilo i nekoliko trebinjskih muslimana). Strijeljali su skupinu četnika iz Trebinja iz okoline jer su se isticali u ratu protiv Hrvata, protivnici općih interesa hrvatskog naroda, bili članovi četničkog društva i Sokola, solunski dobrovoljci, istaknuti u mržnji protiv Hrvata, i za koje se sumnjalo da su spremni u svakom trenutku poduzeti akciju protiv Hrvata. Uzeli su skupinu uglednijih Srba za taoce kao jamstvo da će stanovništvo biti mirno. Iako nije bilo otvorenog iskazivanja negodovanja, ustaški policijsko-obavještajni sustav s pravom je očekivao srpsku oružanu reakciju. Znali su da se sprema oružana akcija pa su NDH i Italija uputili poziv stanovništvu da preda oružje, čemu se stanovništvo slabo odazvalo. Ustaška izvješća govorila su i o odbijenim napadima četnika na Trebinje, što su srpski izvori poslije negirali. Ustaška odmazda nakratko je pacificirala Srbe koji su se zatvorili u svoje domove. Dio ih se sklonio u Herceg Novi i crnogorsko primorje pod zaštitu Italije, a podosta trebinjskih srpskih intelektualaca sklonio se u talijanski protektorat Crnu Goru. Sutradan [[2. lipnja]] po gradu su osvanuli plakati s imenima strijeljanih i razlogom smrtne kazne: bili su četnici koji su pripremali pobunu protiv ustaške vlasti. Polijepljeni su plakati sa zabranama i kaznama. Srbima i Židovima je zabranjeno kretanje od 17 do 6 h. Ustaška vlast je u Trebinju potrajala 111 dana, do lipanjskog četničkog ustanka. U tom razdoblju oštećeno je i uništeno dosta stvari u svezi sa srpskom tradicijom i srpskog predznaka, osobito spomenici i darovi [[Jovan Dučić|Jovana Dučića]].<ref name="S druge strane istorije9"/> [[24. lipnja]] Četnički ustanici napali su oružničku postaju Lukavac kod Nevesinja čime je izbio masovni ustanak naroda gornje Hercegovine. Za pet dana zauzeli su dijelove nekoliko kotara, uključujući trebinjski.<ref name="znaci-Trebinje"/>24. lipnja izbio je ustanak pravoslavnog življa na području krila Bileće. [[26. lipnja]] organi NDH izvješćuju da su u posljednje vrijeme na području trebinjskog i susjednih kotara domaće i izbjeglo pravoslavno stanovništvo nekoliko puta izvršilo oružane prijepade na oružničke postaje, ustaške organizacije i hrvatski živalj. Radi suzbijanja tih akcija i održavanje sigurnosti na području trebinjskog kotara tu su bile oružnička postaja i 10. pohodni bataljun te se formira Trebinjski posadni bataljun. Rad samog oružništva također ne daje potpune rezultate u pogledu sigurne akcije na otkrivanju, suzbijanju i hvatanju nepoćudnih elemenata, a to iz razloga što je oružništvo malobrojno i što izgleda, da nije bilo u stanju, da u većem stilu s vojskom vrši potpuno čišćenje, često vrlo prostranih i teško pristupačnih djelova područja trebinjskog i susjednih kotareva. Ovo tim više što još ni granica prema Crnoj Gori nije bila točno utvrđena, potpuno posjednuta i zatvorena. Zbog svega toga opažen je izvjestan strah i nesigurnost kod hrvatskog življa, od eventualnih akcija pravoslavnog stanovništva, koje je ostalo u mjestima prebivanja i koje je izbjeglo u šume i planine. Sela su gotovo prazna. Utvrđeno je da je u tim kotarevima ima mnogo općina, u kojima je živalj pretežno pravoslavni, da većina muškaraca od 16—50 godina ako nisu u zarobljeništvu, a odmah poslije sloma bivše Jugoslavije, domognuvši se oružja i streljiva, izbjegli su u šume i planine, i izgleda da se pod vodstvom istaknutih osoba pravoslavnih Srba prikupljaju i organiziraju za razne demonstrativne i nasilničke akcije bilo na vojničke posade, oružničke posade ili stanovništvo Hrvate. Zapovjednik predlaže da se formiraju krstareći odjeli, od naročito zato izabranih i usposobljenih domobranaca, vičnih planinskom zemljištu, koji bi u suradnji s oružništvom, vršili krstarenja, čišćenja i hvatanje nepoćudnih elemenata u točno utvrđenim i dodijeljenim područjima. Predlaže da se sve uhićene nepoćudne osobe, pravoslavni Srbi, odmah uklanjaju s područja navedenih kotareva i otpremaju u zarobljeničke logore u udaljenim mjestima, radi daljeg postupka s njima.<ref>[http://znaci.net/zb/4_4_1_2.pdf Znaci.net] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Ante Hruža: IZVJEŠTAJ MJESNOG ZAPOVJEDNIŠTVA HRVATSKOG DO-MOBRANSTVA U TREBINJU OD 26 JUNA 1941 GOD. O USTAN-KU NARODA U TREBINJSKOM, BILECKOM, GATACKOM I NEVESINJSKOM SREZU I PRIJEDLOG ZA FORMIRANJE PO-TJERNIH ODJELJENJA , str. 2-4</ref> [[30. lipnja]] proglašen je [[prijeki sud]] za cijeli pobunjeni kraj Hercegovine. Stanovništvo je pozvano da položi oružje. Istog je dana vojno zapovjedništvo preuzeo g. Laxa, sa sjedištem u Mostaru. Pobunjenicima je dan rok do 2. srpnja u 16 sati. Istodobno se pregovaralo s njima radi predaje, ali bez uspjeha. Pobunjenici su se novačili iz žiteljstva pobunjenih krajeva i pojačano srpskim elementom, izjurenim iz Makedonije od Bugara i otpuštenih oružnika, te raznih drugih elemenata.<ref>[http://znaci.net/zb/4_4_1_2.pdf Znaci.net] ''USTAŠKO—DOMOBRANSKA DOKUMENTA '' Vidas: DESETODNEVNI IZVJEŠTAJ ZAPOVJEDNIŠTVA ČETVRTE ORUZNIČKE PUKOVNIJE OD 5 JULA 1941 GOD. O POLITIČKOM STAVU NA TERITORIJI PUKOVNIJE I BORBAMA PRO-TIV USTANIKA U GATAČKOM I NEVESINJSKOM SREZU , str. 14</ref> Narednih mjeseci Trebinje je bilo obasuto muslimanskim izbjeglicama koje su bježale su ispred talijanskih, partizanskih i četničkih snaga.<ref name="svjetlopis"/> [[2. kolovoza]] ustaško-domobranske snage su iz Trebinja krenule u progon na Vidušu, potiskukjući dijelove Viduškog odreda narodne vojske, te sutradan izbili na Zmijinac. [[29. kolovoza]] bataljun divizije ''Cacciatori delle Alpi'' s pravca Vilusa i motorizirani dijelovi divizije ''Marche'' iz Trebinja deblokirali domobranski garnizon u Bileći, čime je počela talijanska reokupacija tzv. Druge zone. [[2. rujna]] Motorizirana kolona divizije Marche napadom iz Trebinja potisnula Lastvansku gerilsku četu i zauzela Lastvu, koju je četa zauzela 31. kolovoza. [[7. rujna]] nakon višednevnih napada, ustanici su se povukli pred nastupanjem talijanskih kolona iz Trebinja. Listopada je formiran kotarski odbor (sreski komitet) SKOJ-a za Trebinje, a na sreskoj konferenciji KPJ za Trebinje u Desin-Selu, izabran je sreski komitet za Trebinje.<ref name="znaci-Trebinje"/> Dok je bio [[Abdulah Čamo]] bio logornik u Trebinju, početkom listopada 1941. [[Ministarstvo narodne prosvjete NDH]] imenovalo je [[Mustafa Mehić|Mustafu Mehića]] za državnog vjeroučitelja u Trebinju. Čamo i Mehić su skrbili o muslimanskim izbjeglicama koje su se slile tih mjeseci u grad.<ref name="svjetlopis">[http://www.svjetlopis.web44.net/zivotopisi/camo-abdulah.htm Hrvatsko-bošnjački savez]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} ''Životopisi: Čamo, Abduhal'' (pristupljeno 11. svibnja 2017.)</ref> [[6. studenoga]] partizanskim zauzimanjem hidrocentrale na Trebišnjici promet na pruzi Trebinje - Bileća obustavljen na 10 mjeseci. [[30. studenoga]] - [[1. prosinca]] Trebinjski bataljun Hercegovačkog NOP odreda pokidao sve tt. veze Trebinja s okolnim garnizonima. Prosinca je izabran na sastanku sekretara općina u Zupcima, formiran (privremeni, inicijativni) SNO odbor za Trebinje. [[19. prosinca]] željezničke postaje Jasenicu-Lug, Dikliće i Poljice zauzela dva bataljuna Hercegovačkog NOP odreda, i do 22. prosinca i Uskoplje, Glavsku i Grmljane. Posljedica je da je obustavljen promet na prugama Dubrovnik-Trebinje, Uskoplje-Zelenika i Hum-Gabela. [[22. prosinca]] nakon jednotjednih intenzivnih borbi dijelovi divizije Marche i domobranskog 14. pješačkog puka iz Trebinja probili su se u opkoljeni garnizon Bileću.<ref name="znaci-Trebinje"/> [[9. veljače]] 1942. glavnina talijanske divizije Marche napala je iz Trebinja radi deblokiranja garnizona u Bileći. [[10. travnja]] dva bataljona južnohercegovačkog NOP odreda demonstrativno napali talijansko-domobranska uporišta vanjske obrane Trebinja, a u borbama je poginuo zapovjednik bataljuna ''Luka Vukalović'' [[Manojlo Benderać|Manojlo Majo Benderać]], narodni heroj. [[24. travnja]] talijansko-četničke snage iz Nikšića, uz potporu 12 tenkova, pokušale su prodrijeti ka Trebinju, ali su zaustavljene po partizanima već blizu Nikšića. [[26. svibnja]] četnički Bilećki i Trebinjski odred, uz potporu dijelova talijanske divizije Marche napadom iz Trebinja ovladali Lastvom, a do [[31. svibnja]] ovladali i dijelom partizanskog teritorija Bileće i Trebinja, pri čemu su se dijelovi partizanskog Južnohercegovačkog odreda uglavnom raspali. U borbama protiv četnika poginuo je zapovjednik 8. hercegovačkog udarnog bataljona narodni heroj [[Vlado Vučinić]]. [[31. svibnja]] Dijelovi divizije ''Messina'' i ''Marche'' i četnički Trebinjski odred koncentrično napali dijelove partizanskog Južnohercegovačkog odreda te su do 2. lipnja ovladali partizankim teritorijem u trokutu Trebinje-Dubrovnik-Herceg-Novi. Rujna SK KPJ za Trebinje uputio proglas narodu: "zbrojivši tromjesečne rezultate četničke vlasti u istočnoj Hercegovini, koja je na stotine narodnih boraca predala okupatoru i preko 50 ubila, osuđuje vjersku i nacionalnu netrpeljivost koju četnici stvaraju i poziva narod na otpor i jedinstvo."<ref name="znaci-Trebinje"/> Tijekom rata Hrvati iz Dubljana su sasvim protjerani, a iz ostalih većinski hrvatskih sela na istoku Popovog polja djelimice.<ref name="biser"/> === Druga Jugoslavija === U socijalističkoj Jugoslaviji, grad je u okviru [[SR BiH]].<ref name="HEncTrebinje"/> Odmah po završetku drugog svjetskog rata osnovano je poduzeće [[Neimarstvo]] koje je po gradu sagradilo neke od najreprezentativnijih objekata.<ref name="Papović"/> Godine 1952. osnovan je Muzej Hercegovine, a 1955. godine osnovana je [[Industrija alata Trebinje]] (IAT), u čijem sastavu je bilo šest zasebnih tvornica. U najbolji godinama bila je privredni div i proizvodila je 40 milijuna komada alata koji su se izvozili u 40 zemalja diljem svijeta i zapošljavala 1200 radnika. Bila je jedan od ključnih čimbenika ekonomskog razvoja Trebinja.<ref name="Papović">(srp.) [https://www.6yka.com/novosti/trebinje-grad-kriminala Buka Magazin] Radovan Papović: ''Trebinje - grad kriminala'' - 7. lipnja 2010. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Godine 1972. JNA je preselila zapovjedništvo iz stare austro-ugarske vojarne u Gružu u Trebinje.<ref>[http://old.dubrovniknet.hr/novost.php?id=59334 Dubrovnik.net] Katarina Fiorović: ''KASARNA u srcu Grada: mnogim je vojskama bila dom, a zbog nekih žene nisu same izlazile'' - 18. veljače 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Do rata gospodarstvo su nosili Industrija alata Trebinje (IAT), Novoteks i Neimarstvo, koji su u usponu zapošljavali skoro 5 tisuća radnika i bili primjer uspješnog privrednog kolektiva.<ref name="Papović"/> U Trebinju su djelovali još i Luč, Autorad, Trebinjeprevoz, Autoprevoz, Metalac, Travunija, Agrokop, Popovo polje. Za gospodarstvo je važnu ulogu imala prometnica [[Gacko]] - [[Foča]], koja je bila glavni magistralni put [[Beograd]] - [[Dubrovnik]] - [[Herceg Novi]] kojim su prije rata prolazili brojni turisti.<ref name="pokretzatrebinje">(srp.) [http://pokretzatrebinje.weebly.com/program-pokreta-za-trebinje.html Pokret za Trebinje] ''Program Pokreta za Trebinje'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pred raspad Jugoslavije i [[Domovinski rat]], Trebinje je logistički centar velikosrpske propagande.<ref name="HEncTrebinje"/>{{pojasniti|kakav centar propagande? Može li konkretnije?}} === Rat u neovisnoj BiH === U ratu je uporište jugoslavenskih, srpskih i crnogorskih snaga koje su [[Opsada Dubrovnika|napadale dubrovačko područje 1991. i 1992. godine]]. U ratu je od početka bio [[Republika Srpska|pod kontrolom bosanskih Srba]] i iz grada je [[etničko čišćenje u ratu u BiH|prognano]] više tisuća Muslimana.<ref name="HEncTrebinje"/> Zarobljeni Hrvati i Muslimani bili su zatvoreni u policijsku postaju i zlostavljao ih je zapovjednik policije. Još su gore prošli Hrvati i Muslimani koji su zatvoreni u nekom od četiriju logora u [[Bileća|Bileći]] (prvi - vojarna JNA, drugi - Đački dom u Medakovićima, treći - stara zgrada MUP-a, četvrti - u mjestu Čepelici) ili termoelektrani u Gacku.<ref>(boš.) [https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/211/t21111.shtml BH Dani]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Emir Suljagić: ''Ko sve čeka zaborav genocida (II) - Braća po krvi''. Br. 211. 22. lipnja 2001. (pristupljeno 5. travnja 2020.)</ref> Predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik Kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje kao i predsjednik Ratnog predsjedništva Trebinja bio je [[Božidar Vučurević]]. Djelujući individualno i u suradnji s predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem, planirao, poticao, naredio i na drugi način pomogao u provođenju ideje stvaranja tzv. Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije, okupacijom i pripajanjem dijelova teritorija Hrvatske i protjerivanjem hrvatskog stanovništva<ref name="DIR"/> Trebinje je bilo predmetom spekulacija o [[Srpsko-hrvatski razgovori o podjeli BiH|podjeli BiH]] između Tuđmana i Miloševića, odnosno Karadžića i Bobana, gdje se govorilo o razmjeni Trebinja i [[Prevlaka|Prevlake]] za [[Bosanski Brod]], [[Odžak]] i [[Jajce]]. Ratni gradonačelnik Trebinja [[Božidar Vučurević]] rekao je da su Hrvati "jako željeli Trebinje". Hrvatske snage došle su nadomak Trebinja. Kružile su glasine da su hrvatske snage ušle u grad. Čak su i beogradski mediji javljali i pisali o prodoru HOS-ovaca Blaža Kraljevića prema Trebinju.<ref name="Omeragić"/> Nakon oslobađanja Mostara, HOS i HV su napravili prodor do [[Stolac|Stoca]]. Dana [[6. kolovoza]] oslobodili su dijelove općine Trebinje,<ref name="Čamo"/> neki su tvrdili da su zauzeli Trebinje<ref>[https://ljubuski.net/15890-manolic-blaz-kraljevic-ubijen-po-naredbi-gojka-suska Ljubuški.net] Dnevni avaz / N1 Pressing 18. lipnja 2015.: ''Manolić Blaž Kraljević ubijen po naredbi Gojka Šuška!'' (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref><ref>[http://www.hsp1861.hr/vijesti/201129erra.htm HSP 1861] Erich Rathfelder, njemački ratni dopisnik političkog dnevnika “TAZ” (iz Berlina) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. “SARAJEVO, I POSLIJE”, München 1998. Dijelove poglavlja preveo s njemačkog [[Goran Jurišić]]. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> čak i gradsku jezgru, drugi pak do blizu grada. Daljnje napredovanje HOS-a nisu odbile srpske snage, nego su dobili zapovijed o povlačenju, što je otvorilo prostor nagađanjima i teorijama urote. Zapovjednik [[Blaž Kraljević]] tad je izdao javni proglas u kojem poziva Hrvate i Muslimane, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine. Ubijen je tri dana poslije.<ref name="Čamo">(boš.) [https://hamdocamo.wordpress.com/2016/08/06/blaz-kraljevic-izdao-proglas-za-odbranu-bih-06-08-1992/ Hamdo Čamo] ''Blaž Kraljević izdao proglas za odbranu BiH 06.08.1992.'' - 6. kolovoza 2016. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Pouzdano je da je u srpnja 1992. započetoj akciji HV-a [[Operacija Tigar|Operaciji Tigru]] Hrvatska vojska u samo desetak dana ovladala visovima s kojih je kontrolirala [[Popovo polje]] pa je tenkovima krenula i na samo Trebinje.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/opsada-dubrovnika-kako-je-750-slabo-naoruzanih-branitelja-zaustavilo-po-svemu-nadmocnu-armadu/7698054/ Jutarnji list] Anton Hauswitschka: ''OPSADA DUBROVNIKA Kako je 750 slabo naoružanih branitelja zaustavilo po svemu nadmoćnu armadu'' - 7. kolovoza 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Radilo se dakle, o zauzimanju dijela općine. Ipak, zbog tih glasina i napisa, medijski strah učinio je svoje te su kolovoza 1992. godine trebinjski Srbi su masovno bježali u kolonama automobila ka [[Nikšić]]u u Crnoj Gori. Čini se da je priča o prodoru svjesno preuveličana. Čim je vijest stigla, odmah po ponoći trebinjskih Srbi krenuli su prema Nikšiću i ujutro je Nikšić bio preplavljen trebinjskim vozilima koja su zakrčila ulice. Poslije podneva kolone su se počele vraćati u Trebinje. Vučurević je navodno na jutro egzodusa nazvao Karadžića koji je tada bio na pregovorima i rekao mu da „nema srca reći ljudima (Srbima) da napuste Trebinje“. U Trebinju je u to vrijeme bilo oko pet i pol tisuća Muslimana. Siječnja [[1993.]] zapaljeno je svih 14 trebinjskih [[džamija]] i izgnani su Muslimani iz Trebinja, koji su većinom prebačeni autobusima u malene [[Rožaje]] u Crnu Goru. Dovedeni Muslimani posjedali su po zimi po ulicama i parkovima. Mještani su otvorili svoja vrata pridošlicama i zamolili ih da uđu u njihove domove. Vučurević je poslije tvrdio da su mu crnogorski čelnici Momir Bulatović i Milo Đukanović, rekli da su "„malo uplašeni dolaskom novih komšija (Hrvata) u Trebinje".<ref name="Omeragić">(boš.) [https://nap.ba/news/49596 Novinska agencija Patria] Sead Omeragić: ''Kako su se Milošević i Tuđman mijenjali za gradove u Bosni'' - 29. listopada 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Nepobitno je da je Božidar Vučurević terorizirao jug Hrvatske [[Strategija realne prijetnje|strategijom realne prijetnje]]. Zbog naredbi ovog prijeratnog vozača kamiona desetine nesrpskih obitelji pobijene su i raseljene iz Trebinja.<ref name="DIR">[https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ Direktno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190703135303/https://direktno.hr/direkt/video-boza-volan-zlocinac-koji-je-naredio-bombardiranje-dubrovnika-sagradit-cu-jos-lepsi-i-stariji-grad-160354/ |date=3. srpnja 2019. }} Andrea Latinović: ''VIDEO: 'BOŽA VOLAN' Zločinac koji je naredio bombardiranje Dubrovnika: 'Sagradit ću još lepši i stariji grad''' - 3. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Turizam u Hrvatskoj|Hrvatski je turizam]] ovisio o njegovoj dobroj volji, jer svaka je granata značila kraj turističke sezone za tu godinu. Kontrolirao je granatiranja dubrovačkog područja. Smatraju ga sukrivcem za bombardiranje dubrovačke stare gradske jezgre. U svim intervjuima tvrdio je da je nevin i da je za sve kriva JNA, a sve zaraćene strane u BiH nazivao je Srbima.<ref name="DIR"/> Zbog toga je izjavljivao da je on hrvatski ministar turizma te da će srušiti Dubrovnik da bi sagradio još ljepši i stariji grad.<ref name="HEncTrebinje"/> === Poslijeratna BiH === Vučurevićeva ratna uloga nije zaboravljena te je mnogo godina poslije rata za Vučurevićem raspisana međunarodna tjeralica nakon što je dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo u listopadu 2008. podiglo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika od 1991. do 1995. godine, kao i za granatiranje povijesnog središta Dubrovnika.<ref name="net"/> Sumnjiči ga se za ubojstvo najmanje 17 ljudi i zlostavljanje 86 te progon više od 5.500 Bošnjaka, razaranje vjerskih objekata i prisilnu mobilizaciju. Njegove su snage 23 muslimanska objekta u istočnoj Hercegovini. Zbog ratnih zločina istraživala ga je i država BiH, ali svibnja 2013. godine, Tužiteljstvo BiH obustavilo je zbog "nedostatka dokaza" obustavilo istragu protiv Vučurevića koji je bio osumnjičen za zločine protiv čovječnosti u dijelu koji se odnosi na progon Bošnjaka od 1992. do 1995. godine u Trebinju. Haaški Tribunal je zatvorio oči pred očitim.<ref name="DIR"/> Vučurević je na uhićenju to sve nazvao "dubrovačkim lažima". Uhićen je 5. travnja 2011. na prijelazu Karakaj.<ref name="net">[https://net.hr/danas/svijet/bas-fino-da-razmrsimo-sve-te-dubrovacke-lazi/ Net.hr] ''Baš fino, da razmrsimo sve te dubrovačke laži'' - 5. travnja 2011. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> [[Trebinjska katedrala]] nije pretrpjela razaranja, a Vučurević je to objašnjavao time što nije srušena ni srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku.<ref name="DIR"/> Od pada komunizma, a osobito zbog rata i privatizacije propadalo je gospodarstvo Trebinja.<ref name="Papović"/> [[2000.]] izmjerena je najniža temperatura u Trebinju ikad: -8,4 Celzijeva stupnja.<ref>[http://www.livno-online.com/zupanija/19201-u-livnu-najhladnije-bilo-1967-godine-izmjereno-cak-minus-29-6-stupnjeva Livno Online] Županija. ''U Livnu najhladnije bilo 1967.godine. Izmjereno čak minus 29,6 stupnjeva'', 5. siječnja 2017. (pristupljeno 21. travnja 2017.)</ref> Početka 2007. godine u procesu privatizacije IAT, nositelj gospodarskog razvitka Trebinja prodana je srbijanskom biznismenu Rodoljubu Draškoviću. Tijekom 2009. građevinsko poduzeće Neimarstvo još je izgledalo dobro. Gradili su u Trebinju poslovno-stambeni objekt Agrokop i potpisali su ugovor o poslovima u Libiji vrijedan 150 milijna KM. No, radovi su iznenada prestali i radnici su ostali bez posla i plaća. Proljeća 2010. u IAT-u je pokrenuta proizvodnja keksa i vafla u kojoj je radilo stotinjak radnika za minimalnu plaću. Novi pogon za proizvodnju keksa i vafla otvorili su Rodoljub Drašković i premijer R. Srpske Milorad Dodik. Novoteks je kupilo neko talijansko poduzeće koje ga je potpuno uništilo i povuklo se iz posla, a radnice ostavilo bez plaća i doprinosa.<ref name="Papović"/> Već 2010. grad je bio sasvim uništena gospodarstva. Bio je na vodećem mjestu na zemljovidu kriminala koji je cvjetao. Svakodnevna slika bili su dileri, kradljivci automobila, ubojice, spaljena policijska vozila, lude jurnjave uskim trebinjskim ulicama, pljačke prodavaonica, podmetnute eksplozivne naprave pod automobile lokalnih poduzetnika ili policajaca, pucnjave po diskotekama i ulicama, a lokalna policija djelovala je nemoćno, uz tek koje uhićenje sitnog dilera radi političkih bodova. Uz klasične zločince, tu je bilo bezakonje u državnoj upravi: korupcija, kupoprodaja radnih mjesta, namještanje tendera. Zbog tih neuvjeta turisti su ga zaobilazili, a mještani napuštali.<ref name="Papović"/> Nemogućnost života učinila je da su na lokalnim izborima 2008. pobijedile oporbene stranke i vladajuća koalicija pored svih mogućih povlastica, pritisaka i krađa nije pobijedila. No, otimanjem mandata tj. prelaskom vijećnika iz pobjedničkog u suprotni tabor, poražena koalicija postala je pobjednička, dok i preostali oporbenjaci neaktivnošću, povremenim pretrčavanjem u drugu stranku ili nesudjelovanjem na glasovanjima pridonosila je volji vladajuće koalicije. Pored navedenog pojedinci su u odlučivali ime cijelih komisija.<ref name="pokretzatrebinje"/> 2011. godine pokrenut je stečajni postupak u industrijskom divu Novoteksu, koji je imao oko 800 radnika. Dio imovine otkupilo je poduzeće Nikola Tesla iz Banje Luke.<ref>[https://trebinjedanas.com/taxonomy/term/12/feed Trebinje danas][http://sajtova1.rssing.com/chan-14771219/all_p11.html Trebinje danas] Ekonomija: Preduzeće "Nikola Tesla" kupuje "Novoteks" - 16. ožujka 2015. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 7. lipnja 2018. bivši rukometaš iz Aranđelovca Nebojša Perković pokrenuo je u Trebinju proizvodnju ženskih kaputa u pogonima bivšeg trebinjskog Novoteksa.<ref>[https://www.poslovni.hr/kompanije/kaputi-iz-trebinja-na-francuskom-trzistu-341711 Poslovni dnevnik] ''Kaputi iz Trebinja na francuskom tržištu'' - 07. lipanj 2018. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> 10. prosinca 2019. počelo je rušenje Novoteksa, jednog posljednjih devastiranih objekata iz rata u BiH, koji nije saniran. Objekt urušenog i zapuštenog starog Novoteksa trebao bi zamijeniti suvremeni stambeno-poslovni kompleks.<ref>(srp.) [https://trebinjelive.info/2019/12/10/pocelo-rusenje-starog-novoteksa-gradi-se-moderan-stambeno-poslovni-kompleks/ Trebinje Live] ''Počelo rušenje starog Novoteksa, gradi se moderan stambeno-poslovni kompleks'' - 10. prosinca 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Za oporavak trebinjske regije mnogo bi trebala donijeti izgradnja magistralnog puta Foča - Trebinje.<ref name="pokretzatrebinje"/> U gradu se redovito obilježava obrana od navodnog napada [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].<ref>[https://hrvatskidnevnik.com/u-trebinju-obiljezili-godisnjicu-obrane-grada-od-napada-hrvatske-vojske-koji-se-nikada-nije-dogodio/ Hrvatski dnevnik, U Trebinju obilježili godišnjicu obrane grada od napada Hrvatske vojske koji se nikada nije dogodio!], objavljeno 14. srpnja 2020., pritupljeno 27. travnja 2021.</ref> Trebinje je javnosti danas prepoznatljivo po srbijanskoj seriji [[Ranjeni orao]].<ref name="Papović"/> == Urbaniziam == Urbani razvitak izrodio je nekoliko urbanih cjelina. Stari grad je iz osmanskih vremena orijentalno građen, središte grada podignuto je za Austro-Ugarske u mediteranskom stilu, a suvremeni dio je s industrijskim i stambenim građevinama.<ref name="Crkvina"/> == Gospodarstvo == Trebinje je do 1992. bio vrlo razvijen grad, čiji su nositelj u drugoj polovici 20. stoljeća bili [[metalna industrija]] ([[Industrija alata Trebinje]]), [[konfekcija|konfekcijska]] proizvodnja ([[Novoteks]]), lokalne [[prehrambena industrija|prehrambene]] tvrtke (konditorski proizvodi), [[podrumarstvo]], kao i [[hidroelektrana|hidroelektrane]] na Trebišnjici. U okolici je razvijen uzgoj ranog voća i povrća, pčelarstvo i dr.<ref name="HEncTrebinje"/> Za vrijeme rata i poslije njega, dolazi do izolacije ovoga kraja i naglog pada zaposlenosti. Iz grada se seli ili biva protjeran jedan dio nosioca ekonomije. Poslije rata, Trebinje se također nalazilo pod ekonomskim sankcijama zbog podrške ratnim zločincima. Danas je stopa nezaposlenosti preko 20%. == Poznate osobe == === Šport === {{col-begin}} {{col-3}} * [[Vladimir Radmanović]], košarkaš * [[Vladimir Gudelj]], nogometaš * [[Asmir Begović]], nogometaš * [[Nebojša Gudelj]], nogometaš i nogometni trener * [[Igor Joksimović]], nogometaš * [[Sabahudin Bilalović]], košarkaš * [[Milenko Savović]], košarkaš * [[Sanja Starović]], odbojkašica * [[Tijana Bošković]], odbojkašica * [[Dragica Lečić-Nenadić]], košarkašica {{col-break}} * [[Boris Savović]], košarkaš * [[Zdravko Čečur]], košarkaš * [[Branislav Krunić]], nogometaš * [[Ivana Ninković]], plivačica * [[Ana Benderać]], šahistica * [[Radoje Đerić]], veslač * [[Saša Starović]], odbojkaš {{col-break}} * [[Dragica Vučurević - Drapić]], karatistica * [[Zdravko Šaraba]], nogometaš * [[Maja Popovac]], nogometašica * [[Siniša Mulina]], nogometaš * [[Franjo Kveštek]], nogometaš i nogometni dužnosnik * [[Zlatko Mašek]], strijelac * [[Radoje Đerić]], veslač * [[Igor Butulija]], rukometaš {{col-end}} Jednog ili oba roditelja s područja Trebinja imaju [[Dejan Bodiroga]], [[Milan Gurović]], [[Predrag Danilović]], [[Dražen Petrović]], [[Žarko Petrović]], [[Vladimir Grbić]], [[Nikola Grbić]], [[Miloš Grbić]], Petar Nenadić i Draško Nenadić. Iz Trebinja su se tijekom kolonizacije poslije Drugog svjetskog rata odselili roditelji košarkaša [[Dejan Bodiroga|Dejana Bodiroge]], [[Milan Gurović|Milana Gurovića]], [[Predrag Danilović|Predraga Danilovića]], otac [[Dražen Petrović|Dražena Petrovića]], kao i majka odbojkaša [[Žarko Petrović|Žarka Petrovića]]. === Gluma === * [[Nataša Ninković]], glumica * [[Nebojša Glogovac]], glumac * [[Pero Budak]], glumac i kazališni redatelj * [[Senad Bašić]], glumac * [[Izet Hajdarhodžić]],hrvatski glumac,redatelj i pedagog === Književnost === * [[Jovan Dučić]], srpski pjesnik i diplomat * [[Jovan Deretić]], profesor književnosti i književni povjesničar === Ostalo === * [[Srđan Aleksić]], glumac amater, ubijen kada je pokušao zaštititi sugrađanina Bošnjaka od maltretiranja i batinanja * [[Mirsad Bakšić]], hrv. pravnik, umirovljeni brigadir HV-a i bivši vojni tužitelj * [[Ivan Blažević]], hrv. katolički svećenik, crkveni prosvjetni djelatnik, teološki pisac i nakladnik * [[Husein Bračković]], povjesničar * [[Mustafa Ćatović]], hrv. stomatolog, utemeljitelj Zavoda za dentalnu antropologiju Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i sveuč. profesor * [[Ratomir Dugonjić]], pravnik, sudionik NOB, društveno-politički radnik SFRJ i SR BiH, predsjednik JNS, nogometaš * [[Suad Efendić]], hrv. i švedski liječnik i znanstvenik, dopisni član [[HAZU]] (od 1997) i redoviti član švedske akademije znanosti (od 1996). * [[Ileana Grazio]], glazbena pedagoginja i muzikologinja * [[Hamdija Hajdarhodžić]], povjesničar * [[Nikola Ivanišin]], književni povjesničar i kritičar * [[Ksenija Kantoci]], hrv. kiparica * [[Viktor Kopač]], hrv.numizmatičar * [[Ljubiša Krunić]], srp. političar * [[Ante Lauc]], hrv. sociolog * [[Vaso Miskin]] * [[Drago Perović]], hrv. akademik, liječnik, anatom i jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Zagrebu * [[Beba Selimović]], bh. pjevačica sevdaha * [[Božidar Vučurević]], bivši gradonačelnik Trebinja * [[Aleksandar Masleša]], heroj iz Trebinja * [[Radoslav Zubac]], pukovnik i bivši zapovjednik Trebinjske brigade * [[Ljiljana Zergollern]], hrv. doktorica, sveuč. prof. pedijatrije == Kultura == [[Muzej Hercegovine (Trebinje)|Muzej Hercegovine]] s povijesnom, arheološkom i etnografskom zbirkom.<ref name="HEncTrebinje"/> U ovom objektu mogu se vidjeti raznovrsne postavke, od prikaza načina života u Istočnoj Hercegovini, do slika poznatih autora. Ovdje se osim izložbi priređuju i promocije i glazbeni programi. Rodno mjesto [[Pero Budak|Pere Budaka]]. Održava se tradicijske manifestacije, a najpoznatija je: [[Trebinjske ljetne svečanosti]], u čijem okviru se održavaju: * [[Dučićeve večeri poezije]]. Održavaju se koncem rujna i ovom manifestacijom službeno se završavaju Trebinjske ljetne svečanosti. * [[Festival festivala]]. Smotra amaterskih kazališta iz BiH i regije. * Uvijek se organizira i nekoliko koncerata na kojima nastupaju poznata imena glazbene estrade s prostora bivše Jugoslavije. * Košarkaški kamp „Dejan Bodiroga“, na kojem se okupi košarkaška krema, te Trebinjska škola športa, koja se održava u razdoblju od lipnja do kolovoza. * [[Skokovi s Kamenog mosta]]. Jedna od atrakcija vezana za rijeku Trebišnjicu su Skokovi s Kamenog mosta koji se održavaju svakog ljeta, koncem srpnja ili početkom kolovoza. Obično je praćena i nastupima poznatih glazbenika. * Tradicionalna planinarska manifestacija ''Uspon na Vučji zub i vrhove orjenskog masiva'' koja se održava u listopadu. [[Narodna biblioteka Trebinje]] posjeduje veliki knjižni fond, kao i Legat Jovana Dučića. Za očuvanje tradicije brinu se kulturno-umjetnička društva Alat i Hercegovina, a pri Eparhijskom domu djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog. Grad ima i Dom omladine — često sastajalište mladih, Dom kulture i Srednju glazbenu školu. Trebinje je poslije rata postalo studentski grad. U gradu danas postoje tri fakulteta. == Znanost i umjetnost == * Fakultet za proizvodnju i menadžment<ref name="HEncTrebinje"/> * Fakultet za turizam i hotelijerstvo<ref name="HEncTrebinje"/> * Akademija likovnih umjetnosti.<ref name="HEncTrebinje"/> == Spomenici i znamenitosti == U Trebinju se nalazi 15 [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] crkava, dvije [[katoličanstvo|katoličke]], dok su [[džamija|džamije]] spaljene tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], te je obnovljena samo Osman-pašina, i to [[2005.]] === Hercegovačka Gračanica === {{glavni|Hercegovačka Gračanica}} Vjerna je kopija manastira [[Manastir Gračanica|Gračanice]] na [[Kosovo|Kosovu]]. Sagrađena je [[arhitektura u 2000.|2000]]. godine na brdu [[Crkvina (brdo kod Trebinje)|Crkvina]] iznad Trebinja, sa željom da se izvrši testament čuvenog trebinjskog pjesnika Jovana Dučića. Njegovi posmrtni ostatci prenijeti su iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] u kriptu ovog hrama. Spomen - kompleks čine [[crkva]] Presvete Bogorodice sa [[zvonik]]om, vladičanski dvor, [[knjižnica]], [[amfiteatar]], [[galerija]], salon za bankete, [[česma]] i [[ljeto|ljetna]] bašta.<ref>(srp.) [http://www.hercegovinapromo.com/crkvina-hercegovacka-gracanica/ Hercegovina promo] ''Crkvina – Hercegovačka Gračanica'' - 17. srpnja 2019. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> Hram se može vidjeti sa svake točke u Trebinju i jedan je od najljepših vjerskih objekata u Istočnoj Hercegovini. S brda Crkvine pruža se pogled na cijeli grad. === Manastir Tvrdoš === Manastir je posvećen Uspenju Presvete Bogorodice. Nalazi se uz samu rijeku oko 4 km nizvodno od Trebinja, u selu [[Tvrdoši]]ma. Prema narodnoj predaji, [[manastir]] je osnovao Sveti car [[Konstantin]] i majka mu Jelena. Jedan je od najstarijih manastira u Bosni i Hercegovini, te jedan od najznačajnijih [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. Sjedište je Zahumsko - hercegovačke episkopije. Smatra se da potječe s početka [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Kao i većina vjerskih objekata na ovim prostorima, manastir Tvrdoš je srušen i obnovljen. Najprije je stradao u velikom [[potres]]u koji je pogodio [[Dubrovnik]] u drugoj polovini [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a [[1694.]] godine su ga do temelja srušili [[Mlečani]], bojeći se da ne postane [[Turci|tursko]] utvrđenje. Manastir je obnovljen [[1924.]] godine. === Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg === [[File:Trebinje 011.jpg|thumb|Saborna crkva]] Građena je od [[1888.]] do [[1908.]] godine. Nalazi se u centru grada. Pored crkve izgrađen je Eparhijski dom s knjižnicom. U sastavu [[hram]]a djeluje zbor Svetog Vasilija Ostroškog i [[folklor]]no društvo. === Manastir Duži === Posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, nalazi se na lijevoj obali Trebišnjice 7 km nizvodno od Trebinja. U 16. i 17. stoljeću bio je metoh manastira Tvrdoša. Kad je Tvrdoš razoren, mitropolit i monasi prelaze [[1695.]] godine u Duži, obnavljaju i proširuju crkvu i metoh koji od tada nosi ime Duži. Do ukidanja Pećke patrijaršije [[1776.]] godine, bio je sjedište hercegovačkog mitropolita. Manastir je više puta stradao, pljačkan je i pustošen. U njemu se nalazi čestica časnog [[križ]]a. === Manastir Zavala === Ispod planine Ostrog, ali ne u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], nego u istoimenom selu u istočnom dijelu Popova polja, oko 50 km zapadno od Trebinja, nalazi se manastir posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvućena u [[pećina|pećinu]]. Uz manastire Žitomislić i Tvrdoš spada u najznačajnije središte [[kultura|kulturnog]] života Hercegovine. Prvi pisani trag o manastiru datira s početka 16. stoljeća. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] manastir je pretrpio veliku štetu, a također i u [[Rat u Bosni i Hercegovini|posljednjem ratu]] biva oštećen i napušten. Nakon rata manastir je obnovljen i bratstvo se vratilo. U ovom je manastiru Sveti Vasilije Ostroški stupio u [[monaštvo]]. === Petro Pavlov manastir === Smješten je u [[Popovo polje|Popovom polju]], nekoliko kilometara zapadno od Trebinja. U njezinoj blizina nalazi se Pavlova pećina, u koju je po predaji navraćao Sveti apostol [[Pavao]] na svom putovanju u [[Rim]]. U blizini manastira nalaze se ruševine za koje se vjeruje da su ostaci hramova svetih apostola [[sv. Petar|Petra]] i Pavla s početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]], pa čak i [[6. stoljeće|šestog]]. Na temeljima stare crkve početkom 20. stoljeća podignuta je nova. === Spomen crkvica Svetom Vasiliju Ostroškom === Spomen - crkvica posvećena Svetom Vasiliju Ostroškom se nalazi pored kuće u kojoj se rodio, selo [[Mrkonjići]], Popovo polje. === Katolička katedrala === [[Slika:Katedrala trebinje.jpg|right|thumb|Katedralna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju]] {{glavni|Katedrala Male Gospe (Trebinje)}} Katedrala Rođenja Male Gospe je katedralna crkva [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanske biskupije]]. Gradnja joj je započeta 1880. Obnovljena je krajem [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada su postavljeni i [[vitraj]]i, darovi uglednih trebinjskih obitelji. Postojala su dva plana za izgradnju [[zvonik]]a: prvi je iz [[1913.]] tadašnjeg velikog arhitekte [[Karlo Paržik|Karla Paržika]], a drugi je iz 1917. po nacrtu arh. Kocha. Današnji zvonik pokraj crkve sagrađen je [[1928.]] Crkva je uzdignuta na dostojanstvo [[katedrala|katedrale]] 1999. ukazom Kongregacije za evangelizaciju naroda uz odobrenje [[Ivan Pavao II.|Pape Ivana Pavla II.]] === Osman-pašina džamija === Sagrađena je [[1729.]] godine po naredbi [[Osman-paša Resulbegović|Osman - paše Resulbegovića]], trebinjskog kapetana. Nalazi se u [[Stari Grad, Trebinje|Starom Gradu]]. Na [[pravoslavlje|pravoslavni]] praznik [[Savindan]] [[27. siječnja]] [[1993.]] godine [[džamija]] je zapaljena i porušena. Prvi pokušaj obnove u svibnju [[2001.]] godine spriječen je [[prosvjed]]ima i kamenovanjem od strane [[Srbi|srpskih]] ekstremista. Džamija je obnovljena i otvorena [[10. srpnja]] 2005. godine. === Arslanagića most === [[Slika:Puente Arslanagić, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 28.jpg|right|thumb|Arslanagića most]] {{glavni|Arslanagića most}} Arslanagića most (u posljednjem ratu i Perovića most) je kao zadužbinu za svoga poginulog sina u borbi s Mlečanima izgradio [[Mehmed-paša Sokolović]] godine [[1574.]] Kada su Turci [[1687.]] godine potisnuti iz [[Herceg Novi|Herceg Novog]], mnoge su turske obitelji iz tog grada doselile u Trebinje. Među njima je bio i izvjesni Arslan-aga. On je dobio posjede istočno od Trebinja: na Zupcima, Necvijeću i Jasenu, te pravo da naplaćuje mostarinu preko mosta na Trebišnjici. Po njemu se, od tada, naziva Arslanagića most. Izgradnjom [[hidroenergetika|hidroenergetskog]] sistema na Trebišnjici, Arslanagića most se našao [[1965.]] pod vodom akumulacijskog [[jezero|jezera]]. Po zahtjevu Zavoda za zaštitu spomenika kulture most se demontirao i prenio na drugo mjesto, [[1966.]] godine prilikom pražnjenja akumulacije. Nova je lokacija mosta između naselja Gradina na desnoj i Police na lijevoj obali Trebišnjice. Godine 1993. promijenjeno je ime u Perovića most. Važno je spomenuti i Kameni most iz [[1953.]], Andrićev most i Geljov most. === Muzej Hercegovine === Nalazi se u Starom Gradu, u [[Austrija|austrijskoj]] vojarni s početka 19. stoljeća. === Careva ili Stara (Atik) džamija === Bila je najstarija trebinjska džamija. Sagrađena je [[1719.]] godine kao zadužbina turskog [[sultan]]a Ahmeda III. Nalazila se u Starom Gradu. Porušena je početkom [[1993.]] i do danas nije obnovljena. === Begova kuća === Resulbegovića (Begova) kuća izgrađena je [[1764.]] godine kao [[ljetnikovac]]. Rekonstruirana je u drugoj polovini [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Do rata je bila jedan od simbola Trebinja i važna točka na njegovoj [[turizam|turističkoj]] razglednici. Kao izuzetno lijep primjer [[islam]]ske arhitekture pretvorena je u etnografski muzej. U pratećim objektima nalazio se [[restoran]] s terasom, a u blizini je otvorena pozornica s gledalištem gdje su se održavale [[kazalište|kazališne]], [[glazba|glazbene]], folklorne i druge priredbe. Cijeli su kompleks opasavali visoki kameni zidovi. Begova je kuća zapaljena i porušena krajem 1992. godine, zajedno sa svim pratećim objektima. Prije rata zapisana je u knjigu "Zaštićene graditeljske baštine" u [[SFRJ|Jugoslaviji]], kao objekt pod posebnom zaštitom. Na području Trebinja su u posljednjem ratu srušeni svi [[spomenik|spomenici]] islamske kulture: Begova kuća, [[Etnografski muzej u Trebinju|Etnografski muzej]], [[Careva džamija u Trebinju|Careva džamija]] u Starom Gradu, džamije u [[Mostaći]]ma, [[Cicevo|Cicevu]] i [[Pridvorac|Pridvorcu]] i Osman-pašina džamija u Starom Gradu. Obnovljena je samo [[Osman-pašina džamija u Trebinju|Osman-pašina džamija]]. === Kamene oči === Na Kučinom brdu nalazi se pećina [[Kamene oči]] do koje vodi markirana staza.<ref>(srp.) [https://www.nezavisne.com/novosti/gradovi/Planinari-trasirali-novu-stazu/221814 Nezavisne] Srna: ''Planinari trasirali novu stazu'' - 11. veljače 2013. (pristupljeno 4. travnja 2020.)</ref> == Šport == *[[FK Leotar]] *[[FK Alat Trebinje|FK Alat]] *[[KK Leotar]] *[[ŽRK Leotar]] == Galerija == <gallery perrow="6"> File:Trebinje 016.jpg File:Trebinje 013.jpg File:Trebinje 014.jpg File:Trebinje 017.jpg File:Trebinje 001.jpg ‎ File:Trebinje 005.jpg ‎ File:Trebinje 007.jpg File:Trebinje 008.jpg File:Trebinje 009.jpg File:Trebinje 006.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 10.jpg Iglesia Nova Gracanica, Trebinje, Bosnia y Herzegovina, 2014-04-14, DD 03.jpg </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.trebinje.rs.ba Službena stranica] {{Hercegovina}} {{BiH}} {{Trebinje}} [[Kategorija:Trebinje| ]] bvffo7qzy993uucw2suwjvcjlg2m5y6 0 25271 6436414 6429691 2022-08-02T12:10:02Z Mudroslov 168716 /* Kultura */ wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Vitez | ime_genitiv = Viteza | izvorno_ime = | slika_panorama = Navi Vitez.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Pogled na Vitez | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Grb Vitez.gif | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = Boris Marjanović | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 159 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 415 m.n.v. | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = 25.836 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 6.329 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72250 | pozivni_broj = (+387) 030 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.opcinavitez.info/ www.opcinavitez.info] | slika_karta = BiH municipality location Vitez.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Vitez''' je [[općina]] u [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnja Bosna]], [[Bosna i Hercegovina|BIH]]. == Zemljopis == Općina Vitez se nalazi u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u središnjem dijelu doline rijeke [[Lašva|Lašve]], koja se proteže od jugoistočnih padina planine [[Vlašić]] do [[Busovača|Busovače]]. Ova se dolina formirala na 390-480 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Od sutjeske Lašve poslije [[Travnik]]a, pa do sutjeske prije [[Kaonik]]a, [[Lašvansko polje]] dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. Vitez je udaljen od [[Sarajevo|Sarajeva]] 80 km,<ref>[http://www.viamichelin.com/web/Itineraires?strStartLocid=31NDIxZzMxMGNORE11T0RVNU1UWT1jTVRndU5ETXpPRGs9&strDestLocid=31NDRlYXIxMGNORFF1TVRVME5RPT1jTVRjdU56YzRNRGs9&intItineraryType=1&caravaneHidden=false&vh=CAR&strVehicle=0&itineraryCarType=0&itineraryFuelType=0&isFavoriseAutoroute=false&isAvoidPeage=false&isAvoidVignette=false&isAvoidLNR=false&isAvoidFrontiers=false&dtmDeparture=26/4/2010&distance=km&devise=1.0|EUR&indemnite=0&carbCost=1.3&autoConso=6.8&villeConso=6&routeConso=5.6 viamichelin.com]</ref> a od [[Zenica|Zenice]] 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 metara, a najviše viteško naselje, Zaselje, nalazi se na oko 700 metara nadmorske visine. === Klima === Klima je izrazito [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih. Ljeta su topla i suha, zime jake i često s obilnim padalinama. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vitez}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Vitez''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |12.675 (45,49 %) |11.131 (46,06 %) |10.196 (49,42 %) |- |'''Muslimani''' |11.514 (41,32 %) |9911 (41,01 %) |8527 (41,33 %) |- |'''Srbi''' |1501 (5,38 %) |1439 (5,95 %) |1502 (7,28 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1377 (4,94 %) |1229 (5,08 %) |178 (0,86 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |792 (2,84 %) |456 (1,88 %) |225 (1,09 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''27.859''' |'''24.166''' |'''20.628''' |} ==== Vitez (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Vitez''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |2647 (36,76 %) |2002 (35,98 %) |1452 (40,29 %) |- |'''Hrvati''' |2607 (36,20 %) |1979 (35,56 %) |1446 (40,13 %) |- |'''Srbi''' |741 (10,29 %) |715 (12,85 %) |488 (13,54 %) |- |'''Jugoslaveni''' |937 (13,01 %) |771 (13,85 %) |121 (3,35 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |268 (3,72 %) |97 (1,74 %) |96 (2,66 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''7.200''' |'''5.564''' |'''3.603''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Vitez''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 29. lipnja 2020.</ref> |- |'''Hrvati''' |14.350 (55,54 %) |- |'''Bošnjaci''' |10.513 (40,69 %) |- |'''Srbi''' |333 (1,29 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |640 (2,48 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''25.836''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Vitez – naseljeno mjesto''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |3912 (61,81 %) |- |'''Bošnjaci''' |2096 (33,12 %) |- |'''Srbi''' |201 (3,18 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |120 (1,90 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''6.329''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Vitez sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Ahmići]], [[Bila (Vitez, BiH)|Bila]], [[Brdo (Vitez, BiH)|Brdo]], [[Bukve (Vitez, BiH)|Bukve]], [[Divjak]], [[Donja Večeriska]], [[Dubravica (Vitez, BiH)|Dubravica]], [[Gaćice (Vitez, BiH)|Gaćice]], [[Gornja Večeriska]], [[Jardol]], [[Kratine (Vitez, BiH)|Kratine]], [[Krčevine (Vitez, BiH)|Krčevine]], [[Krtine]], [[Kruščica (Vitez, BiH)|Kruščica]], [[Lupac (Vitez, BiH)|Lupac]], [[Ljubić]], [[Mali Mošunj]], [[Nadioci]], [[Pirići (Vitez, BiH)|Pirići]], [[Počulica]], [[Preočica]], [[Prnjavor (Vitez, BiH)|Prnjavor]], [[Putkovići]], [[Rijeka (Vitez, BiH)|Rijeka]], [[Sadovače]], [[Sivrino Selo]], [[Šantići]], [[Tolovići]], [[Veliki Mošunj]], '''Vitez''', [[Vraniska]], [[Vrhovine (Vitez, BiH)|Vrhovine]], [[Zabilje]] i [[Zaselje (Vitez, BiH)|Zaselje]]. == Povijest == [[Datoteka:Spomenik poginulim Hrvatima u Vitezu09268.JPG|mini|250px|Spomenik poginulim Hrvatima u Vitezu – natpisna ploča]] Vitez kao grad nastaje poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. Prapovijest viteškog kraja započinje već u mlađem kamenom dobu [[neolitik]]u. Prva naselja iz ovog razdoblja pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz [[brončano doba|brončanog doba]]. S [[Iliri]]ma kao autohtonim stanovništvom, te s [[Rimljani]]ma koji početkom naše ere osvajaju [[balkan]]ske prostore i viteški, odn. [[lašva]]nski kraj, ulazi u povijesno razdoblje i pod višestoljetni utjecaj rimske [[antika|antičke]] civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada nastaju prva gradska naselja na ovom prostoru. U velikoj seobi naroda od 4. do 7. stoljeća u ove krajeve doseljavaju se i [[Hrvati]], no iz ranih stoljeća njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji komad zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. Po [[Dolazak Hrvata|doseljenju Hrvata]], područje je dio [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevine Hrvatske]], kao dio [[Dolnji_kraji#Plivska_%C5%BEupa|župe Plive]]. Kasnije se spominje kao dio [[Dolnji kraji|Donjih Kraja]], a od sredine 13. stoljeća i osnivanja [[Banovina Slavonija|banovine Slavonije]], se dovodi u vezu s [[Bosanska Banovina|banovinom u Bosni]]. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]] (1232. – 1250.) i to u jednoj povelji [[Hrvatsko-Ugarska|ugarsko-hrvatskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od [[20. travnja]] [[1244.]] godine. U vrijeme bana [[Stjepan Tomašević Kotromanić|Stjepana Kotromanića]] izvršen je popis samostalne bosanske [[vikarija|vikarije]] koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u tom okrugu navode [[franjevci|franjevački]] samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Sutjeski]], [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, [[Olovo (BiH)|Olovu]] i [[Lašva|Lašvi]]. U svojoj povelji od [[12. ožujka]] [[1380.]] godine kralj [[Tvrtko I.]] daruje knezu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašvi: Trebušu, Lupnicu i Bilu. Godine [[1463.]] bosanska kraljevina pada pod [[Osmansko Carstvo|tursku]] vlast. Gine i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]], te započinje prihvaćanje [[islam]]a jednoga dijela kršćanskog stanovništva. Turski putopisac [[Evlija Čelebija]] tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve [[1528.]] godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još [[1469.]] godine. Polovicom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] postojala je i redovita pošta [[Travnik]]-[[Carigrad]], pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz [[1785.]] godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rekao da ima 18 kuća. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[Ivan Franjo Jukić]] naziva Vitez čas selom, čas varošicom. Područje Središnje Bosne obuhvaćeno je velikosrpskim teritorijalnim pretenzijama prema prema [[Plan Krajina 92|planu Krajina-92]] Banjolučkog korpusa JNA. Po njemu su ciljali zauzeti [[Jajce]], [[Bugojno]], [[Travnik]] i [[Kotor Varoš]] te [[Usora|Usoru]] i [[Žepče]] radi spajanja [[Teslić]]a i uporišta na [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenu]]. Srednjobosanske hrvatske snage u toj su najosjetljivijoj fazi rata bile ključne u zaustavljanju srpskih paravojnih snaga na [[Komar (prijevoj)|Komaru]], [[Mravinjac (planina u BiH)|Mravinjcu]] i [[Vlašić]]u. Tada je muslimansko vodstvo u Sarajevu mimo Hrvata radilo na aranžmanu s tzv. [[JNA]] pokušavajući ju pretvoriti u nekakvu vojsku BiH. Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i tzv. JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Busovači i drugdje po Srednjoj Bosni (Travnik, Novi Travnik, Kiseljak, Vitez). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara.<ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517172612/http://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima |date=17. svibnja 2018. }} [[Gloria Lujanović]]: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:PC 96.jpg|mini|250px|<center>Poslovna zona viteza PC96 (2006.)]] Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave nove vlasti na području općine djeluju poduzeća [[drvna industrija|drvne industrije]], industrije građevinskog materijala i [[šumarstvo|šumarstva]], dok veliki dio stanovništva živi od [[poljoprivreda|poljoprivrede]], odn. [[stočarstvo|stočarstva]]. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od [[1952.]] godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od [[1962.]] godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP Sebešić kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 [[m&sup3;]] i pilanu kapaciteta do 50.000 [[m&sup3;]] drveta godišnje. Razvoj Viteza u periodu [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] vezan je uz [[kemijska industrija|kemijsku industriju]]. Naime, [[3. srpnja]] [[1950.]] godine, rješenjem predsjednika Vlade [[FNRJ]] osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "[[Slobodan Princip Seljo]]". U pogonima ovoga poduzeća proizvode se namjenski proizvodi, [[raketni barut]]i, [[flegmatizator]]i, [[antifriz]], zatim [[privredni eksploziv]]i i [[štapin]], a formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni programi PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl.<br /> U toj [[Tvornica Vitezit|tvornici]] je proizveden jedan od najpoznatijih eksploziva u ovom dijelu Europe. Nazvan je po nazivu grada, "Vitezit". To je pak bio običan [[eksploziv]] kao i svi drugi, ali mu se je dodalo [[željezov(III) oksid|željezova(III) oksida]] 20 % i tako je postajao crvene boje i bio je prodorne snage. Važna su i privatna poduzeća koja se pojavljuju koncem osamdesetih godina. Među tim poduzećima najbrži razvoj bilježi PP "Rajković" koje prerasta u danas poznatu i renomiranu tvrtku "Economic" d.o.o. Među privatnim poduzećima veliki značaj ima i građevinsko poduzeće "Horizont" vlasnika Mirka Bobaša. Poduzeće "[[FIS Vitez|FIS]]" je jedno od najpoznatijih u prometu roba široke potrošnje. Danas je općina Vitez, prema svim procjenama jedna od narazvijenijih općina na području države, a stanovništvo iz svih krajeva države svakodnevno dolazi u kupnju u neki od mnogobrojnih poslovnih objekata poznatih širom zemlje. Poduzeće [[Kristal (Vitez)|Kristal]] vodeće je poduzeće u [[staklarska industrija|staklarskoj industriji]] BiH i šire.<ref name="Kristal Vitez">[https://www.dnevnik.ba/teme/kristal-vitez-za-svijetlu-buducnost-lasvanske-doline Dnevnik.ba] Ivana Cvjetković: ''Kristal Vitez za svijetlu budućnost lašvanske doline'', 10. svibnja 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)</ref> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Vitez}} {{div col|cols=3}} * [[Davor Badrov]], hrvatski pjevač * [[Mario Čerkez]], hrvatski vojni zapovjednik tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], * [[Jozo Garić]], [[Banjolučka biskupija|banjolučki biskup]] * [[Željko Kocaj]], hrvatski književnik * [[Darko Kraljević]], časnik tijekom rata * [[Jozo Križanović]], hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Ankica Oprešnik]], srbijanska slikarica * [[Saša Skenderija]], hrvatski pjesnik {{div col end}} == Spomenici i znamenitosti == * [[Sveta gora Kalvarija u Mošunju]] * [[Ahmed-agina džamija u Vitezu|Ahmed-begova džamija ]] * [[Crkva sv. Jurja u Starom Vitezu]] * [[Samostan sv. Augustina u Vitezu|Samostan sv. Augustina]] Družbe Kćeri Božje Ljubavi<ref>[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> * [[samostan i crkva sv. Josipa u Vitezu|Samostan sv. Rafaela]] Družbe Kćeri sestara Služavki Malog Isusa<ref>[https://www.vecernji.ba/privatno-poduzece-u-vitezu-oduzima-crkvenu-imovinu-468943 Vecernji.ba] Ana Popović/VLM: ''Privatno poduzeće u Vitezu oduzima crkvenu imovinu'', 28. listopada 2012. (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref><ref name="#1">[http://ssmi.hr/dom-sveti-josip Sestre Služavke Malog Isusa] Dom "Sveti Josip" (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref> * Spomen obilježje žrtvama [[Pokolj u Križančevu Selu|pokolja u Križančevom Selu]] * Spomen obilježje žrtvama [[Pokolj u Ahmićima|pokolja u Ahmićima]]; * Spomenik poginuloj hrvatskoj djeci za vrijeme sukoba između Armije BIH i HVO-a. * Spomenik na mjestu bivšeg [[Koncentracijski logor u Kruščici|Koncentracijskog logora u Kruščici]] * Spomenik sv. Ane i spomenik svim hrvatskim braniteljima u Jardolu <gallery> Datoteka:Crkva sv. Jurja mučenika-Vitez.jpg|Crkva sv. Jurja mučenika Datoteka:Džamija-Šantići09281.JPG|Džamija u Šantićima Datoteka:Spomenik žrtvama-Križančevo selo09420.JPG|Spomenik žrtvama pokolja u Križančevu selu Datoteka:Ivo Josipović and Mustafa Cerić by wreath during Ahmići massacre commemoration.jpg|[[Ivo Josipović]] odaje počast žrtvama u Ahmićima </gallery> == Odgoj i obrazovanje == Na području Općine Vitez nalaze se škole: * OŠ "Vitez" * OŠ "Dubravica" * OŠ "Bila" * SŠ "Vitez" * MSŠ "Vitez" * Centar za osobe s posebnim potrebama "Sveti Rafael", pod upravom Sestara Služavki Malog Isusa<ref name="#1"/> * Dječji vrtić "Sveti Rafael", pod upravom Sestara Služavki Malog Isusa == Socijalne ustanove == * [[Dom sv. Josip|Dom za stare i nemoćne osobe sv. Josip]], pod upravom Družbe sestara Služavki Maloga Isusa<ref>[http://ssmi.hr/dom-sveti-josip Družba sestara Služavki Maloga Isusa] Dom sv. Josip (pristupljeno 24. listopada 2018.)</ref> == Kultura == * Gradsko kazalište mladih Vitez * Hip-hop skupina „Stuff & Crack” * HKUD Topala Nadioci * Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod” * Ogranak [[HKD Napredak]] u Vitezu * Ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Vitezu * Udruga „Volim Vitez” * Udruga umjetnika općine Vitez „ARTIST” * Udruga mladih „Enter” * Vokalna skupina „Viteški Akordi” == Mediji == * [[Radio Vitez]] * Vitez.info * Total Vitez * Viteški.portal == Šport == * nogomet: ** [[NK Vitez]] ** [[FK Vitez]] ** [[NK Ecos Vitez]] ** [[NK Rijeka Vitez]] ** [[NK Jardol PC 96]] ** [[NK Šantići]] * ostalo: ** [[Rukometni klub Vitez|RK Vitez]] ** [[Karate klub Mladost Vitez]] ** [[HKK Vitez Economic]] ** [[STK CM Vitez]] ** [[KK Vitez]] ** [[Judo klub Vitez]] ** [[Športski plesni centar Let's dance forever]] Vitez ** [[Rugby klub Vitez]] ** [[Atletic Klub Vitez]] ** [[Škola košarke "Prvi koš"|Škola košarke "Prvi koš"]], [[Stara Bila]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcinavitez.info/ Službena stranica općine Vitez] * [http://www.vitez.info Vitez.info – Informativni portal] * [http://www.zupa-vitez.com/ Župa Vitez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523225752/http://www.zupa-vitez.com/ |date=23. svibnja 2010. }} {{BiH}} {{Vitez}} {{mrva-BH-op}} [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vitez| ]] 3fzhdgpmfqh75weblk0myldih00jvjd 6436415 6436414 2022-08-02T12:14:45Z Mudroslov 168716 /* Kultura */ Dodan izvor. wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Vitez | ime_genitiv = Viteza | izvorno_ime = | slika_panorama = Navi Vitez.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Pogled na Vitez | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = 140 px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Grb Vitez.gif | slika_grb_veličina = 75px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = | širina-minute = | širina-oznaka = | dužina-stupnjevi = | dužina-minute = | dužina-oznaka = | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|border|25 px]] [[Bosna i Hercegovina]] | lokacija1_ime = [[Administrativna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]] | lokacija1_info = [[Federacija BiH]] | lokacija2_ime = [[Županija]] | lokacija2_info = [[Datoteka:Flag of Central Bosnia.svg|border|25px]] [[Županija Središnja Bosna|Središnja Bosna]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Načelnik | ime_vođe = Boris Marjanović | stranka_vođe = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]] | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = Općina | površina_prazno1 = 159 km² | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 415 m.n.v. | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2013. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = Općina | stanovništvo_prazno1 = 25.836 | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = Naseljeno mjesto | stanovništvo_prazno2 = 6.329 | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 72250 | pozivni_broj = (+387) 030 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.opcinavitez.info/ www.opcinavitez.info] | slika_karta = BiH municipality location Vitez.svg | veličina_karte = | opis_karte = Položaj općine Vitez u Bosni i Hercegovini | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = | bilješke = }} '''Vitez''' je [[općina]] u [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnja Bosna]], [[Bosna i Hercegovina|BIH]]. == Zemljopis == Općina Vitez se nalazi u geografskom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u središnjem dijelu doline rijeke [[Lašva|Lašve]], koja se proteže od jugoistočnih padina planine [[Vlašić]] do [[Busovača|Busovače]]. Ova se dolina formirala na 390-480 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Od sutjeske Lašve poslije [[Travnik]]a, pa do sutjeske prije [[Kaonik]]a, [[Lašvansko polje]] dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km. Vitez je udaljen od [[Sarajevo|Sarajeva]] 80 km,<ref>[http://www.viamichelin.com/web/Itineraires?strStartLocid=31NDIxZzMxMGNORE11T0RVNU1UWT1jTVRndU5ETXpPRGs9&strDestLocid=31NDRlYXIxMGNORFF1TVRVME5RPT1jTVRjdU56YzRNRGs9&intItineraryType=1&caravaneHidden=false&vh=CAR&strVehicle=0&itineraryCarType=0&itineraryFuelType=0&isFavoriseAutoroute=false&isAvoidPeage=false&isAvoidVignette=false&isAvoidLNR=false&isAvoidFrontiers=false&dtmDeparture=26/4/2010&distance=km&devise=1.0|EUR&indemnite=0&carbCost=1.3&autoConso=6.8&villeConso=6&routeConso=5.6 viamichelin.com]</ref> a od [[Zenica|Zenice]] 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 metara, a najviše viteško naselje, Zaselje, nalazi se na oko 700 metara nadmorske visine. === Klima === Klima je izrazito [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih. Ljeta su topla i suha, zime jake i često s obilnim padalinama. == Stanovništvo == {{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Vitez}} === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Vitez''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga">Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |12.675 (45,49 %) |11.131 (46,06 %) |10.196 (49,42 %) |- |'''Muslimani''' |11.514 (41,32 %) |9911 (41,01 %) |8527 (41,33 %) |- |'''Srbi''' |1501 (5,38 %) |1439 (5,95 %) |1502 (7,28 %) |- |'''Jugoslaveni''' |1377 (4,94 %) |1229 (5,08 %) |178 (0,86 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |792 (2,84 %) |456 (1,88 %) |225 (1,09 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''27.859''' |'''24.166''' |'''20.628''' |} ==== Vitez (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ==== {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Vitez''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref name="knjiga"/> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Muslimani''' |2647 (36,76 %) |2002 (35,98 %) |1452 (40,29 %) |- |'''Hrvati''' |2607 (36,20 %) |1979 (35,56 %) |1446 (40,13 %) |- |'''Srbi''' |741 (10,29 %) |715 (12,85 %) |488 (13,54 %) |- |'''Jugoslaveni''' |937 (13,01 %) |771 (13,85 %) |121 (3,35 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |268 (3,72 %) |97 (1,74 %) |96 (2,66 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''7.200''' |'''5.564''' |'''3.603''' |} === Popis 2013. === {| cellpadding=12 | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Stanovništvo općine Vitez''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 29. lipnja 2020.</ref> |- |'''Hrvati''' |14.350 (55,54 %) |- |'''Bošnjaci''' |10.513 (40,69 %) |- |'''Srbi''' |333 (1,29 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |640 (2,48 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''25.836''' |} | valign=top | {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Vitez – naseljeno mjesto''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |3912 (61,81 %) |- |'''Bošnjaci''' |2096 (33,12 %) |- |'''Srbi''' |201 (3,18 %) |- |'''ostali i nepoznato''' |120 (1,90 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''6.329''' |} |} == Naseljena mjesta == Općinu Vitez sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta<ref name="popis.gov.ba"/>: [[Ahmići]], [[Bila (Vitez, BiH)|Bila]], [[Brdo (Vitez, BiH)|Brdo]], [[Bukve (Vitez, BiH)|Bukve]], [[Divjak]], [[Donja Večeriska]], [[Dubravica (Vitez, BiH)|Dubravica]], [[Gaćice (Vitez, BiH)|Gaćice]], [[Gornja Večeriska]], [[Jardol]], [[Kratine (Vitez, BiH)|Kratine]], [[Krčevine (Vitez, BiH)|Krčevine]], [[Krtine]], [[Kruščica (Vitez, BiH)|Kruščica]], [[Lupac (Vitez, BiH)|Lupac]], [[Ljubić]], [[Mali Mošunj]], [[Nadioci]], [[Pirići (Vitez, BiH)|Pirići]], [[Počulica]], [[Preočica]], [[Prnjavor (Vitez, BiH)|Prnjavor]], [[Putkovići]], [[Rijeka (Vitez, BiH)|Rijeka]], [[Sadovače]], [[Sivrino Selo]], [[Šantići]], [[Tolovići]], [[Veliki Mošunj]], '''Vitez''', [[Vraniska]], [[Vrhovine (Vitez, BiH)|Vrhovine]], [[Zabilje]] i [[Zaselje (Vitez, BiH)|Zaselje]]. == Povijest == [[Datoteka:Spomenik poginulim Hrvatima u Vitezu09268.JPG|mini|250px|Spomenik poginulim Hrvatima u Vitezu – natpisna ploča]] Vitez kao grad nastaje poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. Prapovijest viteškog kraja započinje već u mlađem kamenom dobu [[neolitik]]u. Prva naselja iz ovog razdoblja pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz [[brončano doba|brončanog doba]]. S [[Iliri]]ma kao autohtonim stanovništvom, te s [[Rimljani]]ma koji početkom naše ere osvajaju [[balkan]]ske prostore i viteški, odn. [[lašva]]nski kraj, ulazi u povijesno razdoblje i pod višestoljetni utjecaj rimske [[antika|antičke]] civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada nastaju prva gradska naselja na ovom prostoru. U velikoj seobi naroda od 4. do 7. stoljeća u ove krajeve doseljavaju se i [[Hrvati]], no iz ranih stoljeća njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji komad zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. Po [[Dolazak Hrvata|doseljenju Hrvata]], područje je dio [[Hrvatsko Kraljevstvo|kraljevine Hrvatske]], kao dio [[Dolnji_kraji#Plivska_%C5%BEupa|župe Plive]]. Kasnije se spominje kao dio [[Dolnji kraji|Donjih Kraja]], a od sredine 13. stoljeća i osnivanja [[Banovina Slavonija|banovine Slavonije]], se dovodi u vezu s [[Bosanska Banovina|banovinom u Bosni]]. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana [[Matej Ninoslav|Mateja Ninoslava]] (1232. – 1250.) i to u jednoj povelji [[Hrvatsko-Ugarska|ugarsko-hrvatskog]] kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] od [[20. travnja]] [[1244.]] godine. U vrijeme bana [[Stjepan Tomašević Kotromanić|Stjepana Kotromanića]] izvršen je popis samostalne bosanske [[vikarija|vikarije]] koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u tom okrugu navode [[franjevci|franjevački]] samostani u [[Kraljeva Sutjeska|Sutjeski]], [[Visoko (BiH)|Visoko]]m, [[Olovo (BiH)|Olovu]] i [[Lašva|Lašvi]]. U svojoj povelji od [[12. ožujka]] [[1380.]] godine kralj [[Tvrtko I.]] daruje knezu [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću]] naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašvi: Trebušu, Lupnicu i Bilu. Godine [[1463.]] bosanska kraljevina pada pod [[Osmansko Carstvo|tursku]] vlast. Gine i posljednji bosanski kralj [[Stjepan Tomašević]], te započinje prihvaćanje [[islam]]a jednoga dijela kršćanskog stanovništva. Turski putopisac [[Evlija Čelebija]] tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve [[1528.]] godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još [[1469.]] godine. Polovicom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] postojala je i redovita pošta [[Travnik]]-[[Carigrad]], pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz [[1785.]] godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rekao da ima 18 kuća. Početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] [[Ivan Franjo Jukić]] naziva Vitez čas selom, čas varošicom. Područje Središnje Bosne obuhvaćeno je velikosrpskim teritorijalnim pretenzijama prema prema [[Plan Krajina 92|planu Krajina-92]] Banjolučkog korpusa JNA. Po njemu su ciljali zauzeti [[Jajce]], [[Bugojno]], [[Travnik]] i [[Kotor Varoš]] te [[Usora|Usoru]] i [[Žepče]] radi spajanja [[Teslić]]a i uporišta na [[Ozren (planina u BiH)|Ozrenu]]. Srednjobosanske hrvatske snage u toj su najosjetljivijoj fazi rata bile ključne u zaustavljanju srpskih paravojnih snaga na [[Komar (prijevoj)|Komaru]], [[Mravinjac (planina u BiH)|Mravinjcu]] i [[Vlašić]]u. Tada je muslimansko vodstvo u Sarajevu mimo Hrvata radilo na aranžmanu s tzv. [[JNA]] pokušavajući ju pretvoriti u nekakvu vojsku BiH. Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i tzv. JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. [[Zborno područje HVO Vitez]] na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Busovači i drugdje po Srednjoj Bosni (Travnik, Novi Travnik, Kiseljak, Vitez). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su uspostavili obranu. Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara.<ref name="Obilježena 26. godišnjica">[https://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima Dnevnik.ba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180517172612/http://www.dnevnik.ba/dogadaji/foto-obiljezena-26-godisnjica-masakra-srpskih-paravojnih-snaga-nad-hrvatskim-braniteljima |date=17. svibnja 2018. }} [[Gloria Lujanović]]: ''FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću'', 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:PC 96.jpg|mini|250px|<center>Poslovna zona viteza PC96 (2006.)]] Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave nove vlasti na području općine djeluju poduzeća [[drvna industrija|drvne industrije]], industrije građevinskog materijala i [[šumarstvo|šumarstva]], dok veliki dio stanovništva živi od [[poljoprivreda|poljoprivrede]], odn. [[stočarstvo|stočarstva]]. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od [[1952.]] godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od [[1962.]] godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP Sebešić kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 [[m&sup3;]] i pilanu kapaciteta do 50.000 [[m&sup3;]] drveta godišnje. Razvoj Viteza u periodu [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] vezan je uz [[kemijska industrija|kemijsku industriju]]. Naime, [[3. srpnja]] [[1950.]] godine, rješenjem predsjednika Vlade [[FNRJ]] osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "[[Slobodan Princip Seljo]]". U pogonima ovoga poduzeća proizvode se namjenski proizvodi, [[raketni barut]]i, [[flegmatizator]]i, [[antifriz]], zatim [[privredni eksploziv]]i i [[štapin]], a formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni programi PVC-granulati, ekstruzija i prerada od PVC materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od visokotlačnog polietilena, ploča od termoplasta i sl.<br /> U toj [[Tvornica Vitezit|tvornici]] je proizveden jedan od najpoznatijih eksploziva u ovom dijelu Europe. Nazvan je po nazivu grada, "Vitezit". To je pak bio običan [[eksploziv]] kao i svi drugi, ali mu se je dodalo [[željezov(III) oksid|željezova(III) oksida]] 20 % i tako je postajao crvene boje i bio je prodorne snage. Važna su i privatna poduzeća koja se pojavljuju koncem osamdesetih godina. Među tim poduzećima najbrži razvoj bilježi PP "Rajković" koje prerasta u danas poznatu i renomiranu tvrtku "Economic" d.o.o. Među privatnim poduzećima veliki značaj ima i građevinsko poduzeće "Horizont" vlasnika Mirka Bobaša. Poduzeće "[[FIS Vitez|FIS]]" je jedno od najpoznatijih u prometu roba široke potrošnje. Danas je općina Vitez, prema svim procjenama jedna od narazvijenijih općina na području države, a stanovništvo iz svih krajeva države svakodnevno dolazi u kupnju u neki od mnogobrojnih poslovnih objekata poznatih širom zemlje. Poduzeće [[Kristal (Vitez)|Kristal]] vodeće je poduzeće u [[staklarska industrija|staklarskoj industriji]] BiH i šire.<ref name="Kristal Vitez">[https://www.dnevnik.ba/teme/kristal-vitez-za-svijetlu-buducnost-lasvanske-doline Dnevnik.ba] Ivana Cvjetković: ''Kristal Vitez za svijetlu budućnost lašvanske doline'', 10. svibnja 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)</ref> == Poznate osobe == {{glavni|:Kategorija:Životopisi, Vitez}} {{div col|cols=3}} * [[Davor Badrov]], hrvatski pjevač * [[Mario Čerkez]], hrvatski vojni zapovjednik tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]], * [[Jozo Garić]], [[Banjolučka biskupija|banjolučki biskup]] * [[Željko Kocaj]], hrvatski književnik * [[Darko Kraljević]], časnik tijekom rata * [[Jozo Križanović]], hrvatski član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Bosne i Hercegovine]] * [[Ankica Oprešnik]], srbijanska slikarica * [[Saša Skenderija]], hrvatski pjesnik {{div col end}} == Spomenici i znamenitosti == * [[Sveta gora Kalvarija u Mošunju]] * [[Ahmed-agina džamija u Vitezu|Ahmed-begova džamija ]] * [[Crkva sv. Jurja u Starom Vitezu]] * [[Samostan sv. Augustina u Vitezu|Samostan sv. Augustina]] Družbe Kćeri Božje Ljubavi<ref>[http://kblj.hr/o-nama/detaljnije/nase-zajednice Družba Kćeri Božje ljubavi] ''Naše zajednice'' (pristupljeno 6. lipnja 2017.)</ref> * [[samostan i crkva sv. Josipa u Vitezu|Samostan sv. Rafaela]] Družbe Kćeri sestara Služavki Malog Isusa<ref>[https://www.vecernji.ba/privatno-poduzece-u-vitezu-oduzima-crkvenu-imovinu-468943 Vecernji.ba] Ana Popović/VLM: ''Privatno poduzeće u Vitezu oduzima crkvenu imovinu'', 28. listopada 2012. (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref><ref name="#1">[http://ssmi.hr/dom-sveti-josip Sestre Služavke Malog Isusa] Dom "Sveti Josip" (pristupljeno 18. veljače 2018.)</ref> * Spomen obilježje žrtvama [[Pokolj u Križančevu Selu|pokolja u Križančevom Selu]] * Spomen obilježje žrtvama [[Pokolj u Ahmićima|pokolja u Ahmićima]]; * Spomenik poginuloj hrvatskoj djeci za vrijeme sukoba između Armije BIH i HVO-a. * Spomenik na mjestu bivšeg [[Koncentracijski logor u Kruščici|Koncentracijskog logora u Kruščici]] * Spomenik sv. Ane i spomenik svim hrvatskim braniteljima u Jardolu <gallery> Datoteka:Crkva sv. Jurja mučenika-Vitez.jpg|Crkva sv. Jurja mučenika Datoteka:Džamija-Šantići09281.JPG|Džamija u Šantićima Datoteka:Spomenik žrtvama-Križančevo selo09420.JPG|Spomenik žrtvama pokolja u Križančevu selu Datoteka:Ivo Josipović and Mustafa Cerić by wreath during Ahmići massacre commemoration.jpg|[[Ivo Josipović]] odaje počast žrtvama u Ahmićima </gallery> == Odgoj i obrazovanje == Na području Općine Vitez nalaze se škole: * OŠ "Vitez" * OŠ "Dubravica" * OŠ "Bila" * SŠ "Vitez" * MSŠ "Vitez" * Centar za osobe s posebnim potrebama "Sveti Rafael", pod upravom Sestara Služavki Malog Isusa<ref name="#1"/> * Dječji vrtić "Sveti Rafael", pod upravom Sestara Služavki Malog Isusa == Socijalne ustanove == * [[Dom sv. Josip|Dom za stare i nemoćne osobe sv. Josip]], pod upravom Družbe sestara Služavki Maloga Isusa<ref>[http://ssmi.hr/dom-sveti-josip Družba sestara Služavki Maloga Isusa] Dom sv. Josip (pristupljeno 24. listopada 2018.)</ref> == Kultura == * Gradsko kazalište mladih Vitez * Hip-hop skupina „Stuff & Crack” * HKUD Topala Nadioci * Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod” * Ogranak [[HKD Napredak]] u Vitezu * Ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u Vitezu<ref> [https://www.matica.hr/ogranci/ogranak-matice-hrvatske-u-vitezu/ „Ogranak Matice hrvatske u Vitezu] ''matica.hr''. [[Matica hrvatska]]. Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref> * Udruga „Volim Vitez” * Udruga umjetnika općine Vitez „ARTIST” * Udruga mladih „Enter” * Vokalna skupina „Viteški Akordi” == Mediji == * [[Radio Vitez]] * Vitez.info * Total Vitez * Viteški.portal == Šport == * nogomet: ** [[NK Vitez]] ** [[FK Vitez]] ** [[NK Ecos Vitez]] ** [[NK Rijeka Vitez]] ** [[NK Jardol PC 96]] ** [[NK Šantići]] * ostalo: ** [[Rukometni klub Vitez|RK Vitez]] ** [[Karate klub Mladost Vitez]] ** [[HKK Vitez Economic]] ** [[STK CM Vitez]] ** [[KK Vitez]] ** [[Judo klub Vitez]] ** [[Športski plesni centar Let's dance forever]] Vitez ** [[Rugby klub Vitez]] ** [[Atletic Klub Vitez]] ** [[Škola košarke "Prvi koš"|Škola košarke "Prvi koš"]], [[Stara Bila]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.opcinavitez.info/ Službena stranica općine Vitez] * [http://www.vitez.info Vitez.info – Informativni portal] * [http://www.zupa-vitez.com/ Župa Vitez] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523225752/http://www.zupa-vitez.com/ |date=23. svibnja 2010. }} {{BiH}} {{Vitez}} {{mrva-BH-op}} [[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Vitez| ]] mo8pzonfr0b7ylaa14ibaf4jd9hci4x 0 32776 6436655 6343395 2022-08-03T00:58:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= James Abram Garfield |datum rođenja=[[19. studenog]] [[1831.]] |mjesto rođenja=[[Moreland Hills]], [[Ohio]], [[SAD]] |datum smrti= [[19. rujna]] [[1881.]] |mjesto smrti=[[Elberon]], [[New Jersey]], [[SAD]] |malaslika= |opis male slike= |slika=James Abram Garfield, photo portrait seated.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= [[Chester A. Arthur]] |podpremijer= |zamjenik= |stranka= [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanac]] |potpis= James A. Garfield signature.gif |supruga= [[Lucretia Rudolph Garfield]] |položaj=20. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] |čin2= |zanimanje= |fusnote= |prethodnik= [[Rutherford B. Hayes]] |nasljednik= [[Chester A. Arthur]] |nasljednik2= |prethodnik2= |predsjednik= |mandat_start=[[4. ožujka]] [[1881.]] |mandat_kraj=[[19. rujna]] [[1881.]] |mandat_start2= |mandat_kraj2= |vjera= [[Crkva Krista]] }} '''James Abram Garfield''' ([[Moreland Hills]], [[19. studenog]] [[1831.]] – [[Long Branch]], [[19. rujna]] [[1881.]], 20. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]] [[SAD]]a i drugi predsjednik koji je ubijen u [[atentat]]u. Njegov mandat je drugi najkraći, odmah iza mandata [[William Henry Harrison|Williama Harrisona]]. Mandat mu je trajao od [[4. ožujka]] [[1881.]] do [[19. rujna]] [[1881.]] Na poziciji je ukupno bio 6 mjeseci i 15 dana. Garfield je odrastao u državi [[Ohio]], gdje je brzo dobio reputaciju [[wunderkind]]a i osigurao obrazovanje na nekim od najprestižnijih institucija u SAD. Pokazao je veliku sklonost prema gotovo svim naučnim disciplinama, ali i prema stranim jezicima. Stekao je veliku slavu zbog [[ambidekstrija|ambidekstrije]], odnosno da isti tekst istovremeno lijevom rukom piše na [[grčki jezik|grčkom]], a desnom rukom na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. Garfield, koji je predavao na [[Williams College]]u u Massachusettsu, je ubrzo zaključio da akademski život nije za njega. Privatno je studirao pravo, a godine 1830. postao advokat. Nakon izbijanja [[američki građanski rat|građanskog rata]], javio se kao dobrovoljac u vojsku Unije. Kao zapovjednik snaga Unije početkom [[1862.]] je uspješno istjerao južnjake iz istočnog [[Kentucky]]ja. Zahvaljujući tome, Garfield je iste godine kao kandidat [[Republikanska stranka SAD|Republikanske stranke]] izabran u [[Zastupnički dom Kongresa SAD]], a godine [[1863.]] preuzeo mjesto gdje će ostati sljedećih petnaest godina. U Washingtonu je stekao reputaciju jednog od najradikalnijih članova stranke, te se uporno zalagao za oštar kurs prema pobijeđenim južnjačkim državama. Godine 1877. Garfield je bio jednim od članova izborne komisije koja je spor oko rezultata predsjedničkih izbora riješila u korist republikanca [[Rutherford B. Hayes|Rutherforda B. Hayesa]]. Mnogi povjesničari ga također spominju kao jednog od arhitekata tzv. [[Kompromis iz 1877.|Kompromisa 1877]]. godine, temeljem koga je program [[Rekonstrukcija (SAD)|Rekonstrukcije]] južnih država završen u zamjenu za priznanje Hayesa kao legitimnog predsjednika. Iako je na republikanskoj izbornoj konvenciji [[1880.]] godine imao namjeru podržati [[John Sherman|Johna Shermana]], na kraju je sam Garfield nominiran za predsjedničkog kandidata. Pri tome je uspio poraziti tadašnjeg favorita i bivšeg predsjednika [[Ulysses S. Grant|Granta]]. Demokrati su, pak, kao svog kandidata istakli generala [[Winfield Scott Hancock|Winfielda Scotta Hancocka]], heroja [[bitka kod Gettysburga|bitke kod Gettysburga]]. Relativno dobro stanje američke ekonomije i financijski izvrsno podmazana republikanska izborna mašinerija su prednost dale Garfieldu, koji je za par tisuća glasova pobijedio Hancocka. Garfieldov izbor, međutim, je samo doveo do eskalacije frakcijskog sukoba unutar Republikanske stranke. Na jednoj strani su bili tzv. ''Polutani'' koji su zagovarali pomirljiv stav prema Jugu i demokratima, te reformu federalne uprave u cilju što bolje stručnosti. Na drugoj strani su bili tzv. ''Nepokolebljivi'', koji su se zalagali za očuvanje tradicionalnog stranačkog "sistema plijena" ustanovljenog još u doba [[Andrew Jackson|Jacksonove]] administracije. Garfield, nekadašnji radikal, postao je vođa ''Polutana'', dok su se ''Nepokolebljivi'' bili okupili oko bivšeg predsjednika Granta te novoizabranog potpredsjednika [[Chester A. Arthur|Chestera A. Arthura]]. Dana [[2. srpnja]] [[1881.]], dok se zajedno sa suprugom šetao ulicama [[Washington D.C.|Washingtona]], Garfielda je ustrijelio [[Charles J. Guiteau]], fanatični pristaša frakcije ''Nepokolebljivih''. Garfield je preživio Guiteauove metke, ali ne i nestručno liječenje. Dva mjeseca kasnije je preminuo od posljedica ranjavanja. Njegov predsjednički mandat je ostao upamćen kao najkraći nakon [[William Henry Harrison|Williama Henryja Harrisona]]. Guiteauov čin je, ironično, značio kraj ''Nepokolebljivih''. Novi predsjednik Arthur je pod pritiskom javnosti bio prisiljen provesti sve Garfieldove reforme. == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20060628222902/http://www.lewrockwell.com/bonner/bonner84.html Garfield, Harding, and Arthur] *[http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jg20.html Official whitehouse.gov biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060315160335/http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jg20.html |date=15. ožujka 2006. }} *[http://www.usa-presidents.info/inaugural/garfield.html Inaugural Address] *[https://web.archive.org/web/20060613214202/http://home.nycap.rr.com/useless/garfield/index.html Article about assassination and "treatment" by doctors] *[https://web.archive.org/web/20091028082322/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761566237/James_Garfield.html Encarta] *[https://web.archive.org/web/20060502011344/http://www.americanpresident.org/history/jamesgarfield/ AmericanPresident.org] *[https://web.archive.org/web/20060516163533/http://www.blastbooks.com/RAWDEAL/Garfield/fr2gar.htm Raw Deal] *[http://mathworld.wolfram.com/PythagoreanTheorem.html MathWorld: Pythagorean Theorem] *[https://web.archive.org/web/20051215111800/http://www.mun.ca/rels/restmov/texts/jtbrown/coc/COC1306.HTM Biography from John T. Brown's ''Churches of Christ'' (1904)] *[http://www.nps.gov/jaga/index.htm James A Garfield National Historic Site] *[https://web.archive.org/web/20060821060325/http://www.morelandhills.com/historical.html James A. Garfield Birthplace] *[http://www.deadohio.com/garfieldmonument.htm Garfield Tomb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060617212512/http://www.deadohio.com/garfieldmonument.htm |date=17. lipnja 2006. }} {{Predsjednici SAD-a}} {{GLAVNIRASPORED:Garfield, James A.}} [[Kategorija: Zapovjednici u vojsci Unije]] [[Kategorija: Američki predsjednici]] [[Kategorija:Američki političari 1865. – 1914.]] tb2t47m71rw7zdv1fuum8ov6el9gjj7 0 34439 6436657 6283629 2022-08-03T01:01:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|listopad 2013.}} {{Infookvir političar |ime= James Knox Polk |datum rođenja=[[2. studenog]] [[1795.]] |mjesto rođenja=[[Mecklenburg County]], [[Sjeverna Karolina]], [[SAD]] |datum smrti= [[15. lipnja]] [[1849.]] |mjesto smrti=[[Nashville]], [[Tennessee]], [[SAD]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Polkpolk.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= [[George M. Dallas]] |podpremijer= |zamjenik= |stranka= [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]] |potpis= James K. Polk signature.gif |supruga= [[Sarah Polk|Sarah Childress Polk]] |položaj=11. [[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] |čin2= 11. [[guverner savezne države Tennessee]] |zanimanje= |fusnote= |prethodnik= [[John Tyler]] |nasljednik= [[Zachary Taylor]] |nasljednik2= [[James C. Jones]] |prethodnik2= [[Newton Cannon]] |predsjednik= |mandat_start=[[4. ožujka]] [[1845.]] |mandat_kraj=[[4. ožujka]] [[1849.]] |mandat_start2=[[14. listopada]] [[1839.]] |mandat_kraj2=[[4. ožujka]] [[1841.]] |vjera= [[Metodistička crkva|Metodist]] }} '''James Knox Polk''' ([[2. studenog]] [[1795.]] – [[15. lipnja]] [[1849.]]) bio je jedanaesti [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] ([[1845.]] – [[1849.]]). Rođen je u okrugu Mecklenburg, država [[Sjeverna Karolina]].<ref name="presave">[http://www.presidentialavenue.com/jp.cfm James Knox Polk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160414231128/http://www.presidentialavenue.com/jp.cfm |date=14. travnja 2016. }} from PresidentialAvenue.com</ref> Kasnije je živio u državi [[Tennessee]] koju je i predstavljao tijekom svog političkog života. Kao [[Demokratska stranka (SAD)|demokrat]], Polk je bio sedamnaesti predsjednik Zastupničkog doma SAD-a ([[1835.]] – [[1839.]]) i [[guverner]] države Tennesee ([[1839.]] – [[1841.]]). Na predsjedničkim izborima održanima [[1844.]] godine, Polk je bio iznenađujući kandidat i pobjednik nad [[Henry Clay|Henryjem Clayem]] iz opozicijske stranke [[Stranka Whig (SAD)|Whig]]; tijekom izbora obećao je pripojiti državu [[Teksas]] [[SAD|SAD-u]]. U razdoblju koje povjesničari nazivaju Drugi politički stranački sustav u SAD-u (od [[1828.]] do [[1854.]] godine) James Polk bio je [[Thomas Jefferson|Jeffersonov]] demokrat. Polk je bio posljednji jaki američki predsjednik u razdoblju prije njihovog [[Američki građanski rat|Građanskog rata]]. On je također i prvi predsjednik koji je uživo fotografiran dok je radio u uredu. Uglavnom je poznat po svojoj uspješnoj vanjskoj politici. Zaprijetio je [[rat]]om protiv [[Velika Britanija|Velike Britanije]] zbog njihovog neslaganja oko toga tko ima pravo na zemlju [[Oregon]], a potom je ustuknuo te podijelio vlasništvo nad spomenutom regijom s Britanijom. Kada država [[Meksiko]] nije priznala američko pripojenje Teksasa, Polk je poveo naciju u uvjerljivu pobjedu tijekom [[Američko-meksički rat|Američko-meksičkog rata]] nakon kojeg su SAD dobile većinu današnjeg jugozapada. Također je osigurao provođenje Walkerove carine [[1846.]] godine s niskim stopama na čemu su mu posebno bili zahvalni njegovi sunarodnjaci s Juga, a osnovao je i sustav riznice koja je trajala sve do [[1913.]] godine. Polk je nadgledao otvaranje [[Vojna akademija|vojne akademije]] u Annapolisu, izgradnju grupe muzeja i istraživačkih centara u SAD-u poznatih pod nazivom ''Smithsonian Institution'', početak gradnje [[Washingtonov spomenik|Washingtonovog spomenika]] kao i izdavanje prvih [[Poštanske marke|poštanskih marki]] u SAD-u. Obećao je ostati predsjednikom samo jedan mandat i u konačnici nije niti izlazio na re-izbore. Umro je od [[Kolera|kolere]] tri mjeseca nakon završetka mandata. Povjesničari i znanstvenici Jamesa Knoxa Polka uvijek su stavljali na visoko mjesto najvećih američkih predsjednika zbog njegove sposobnosti ostvarivanja zadanih ciljeva. Polka se ponekad naziva "najmanje poznatim"<ref>[http://www.thedailybeast.com/newsweek/2009/11/12/the-overlooked-president.html The Overlooked President] from TheDailyBeast.com</ref> predsjednikom SAD-a. ==Rani život== [[File:JamesKPolkHome.jpg|thumb|left|Kuća u kojoj je Polk živio prije nego je postao [[Predsjednik SAD-a|predsjednik]] u gradu [[Columbia]] ([[Tennessee]]) jedina je njegova privatna rezidencija koja još uvijek postoji.]] James Knox Polk, prvi od desetero djece, rođen je [[2. studenog]] [[1795.]] godine u kući na farmi<ref name="presave"/> u mjestu koje se danas zove [[Pineville]] (država [[Sjeverna Karolina]]) u okrugu Mecklenburg, malo izvan [[Charlotte, Sjeverna Karolina|Charlottea]].<ref name="Borneman6">Borneman, str. 6.</ref> Njegov otac, Samuel Polk, bio je [[Robovlasništvo|robovlasnik]], uspješni farmer i nadzornik [[Škotska|škotsko]]-[[Irska|irskog]] podrijetla. Njegova majka, Jane Polk (rođena Knox) bila je potomak brata škotskog religijskog reformera [[John Knox|Johna Knoxa]]. Svojem prvom djetetu dala je ime prema svom ocu Jamesu Knoxu.<ref name="Borneman6"/> Poput svih ranijih škotsko-irskih doseljenika u planine Sjeverne Karoline, obitelji Knox i Polk bile su [[Prezbiterijanstvo|prezbiterijanci]]. I dok je Jane čitav svoj život ostala odana Prezbiterijanka, Samuel (čiji je otac, Ezekiel Polk, bio [[Deizam|deist]]) odbio je dogmatsko prezbiterijanstvo. Kada su roditelji odveli malog Jamesa u crkvu radi [[Krštenje|krštenja]], otac Samuel odbio je izjaviti da je [[Katoličanstvo|katolik]] pa je svećenik odbio krstiti dijete.<ref name="Borneman6"/><ref name="haynes2">Haynes, str. 4–6.</ref> Godine [[1803.]] većina Polkovih rođaka preselila se u područje rijeke Duck (područje koje je danas poznato kao okrug Maury, središnji [[Tennessee]]); obitelj Polk tamo se preselila tri godine kasnije.<ref name="Borneman7">Borneman str. 7.</ref> Obitelj je bila bogata, a Samuel Polk postao je okružni sudac.<ref name="Borneman7" /> Polk je učio kod kuće.<ref name="Borneman7" /> Njegovo zdravlje bilo je problematično, a [[1812.]] godine bol je postala toliko nepodnošljiva da je odveden do doktora Ephraima McDowella u Danville (država [[Kentucky]]) koji mu je operirao mokraćne kamence.<ref name="Borneman8">Borneman str. 8.</ref> Tijekom cijelog trajanja operacije Polk je bio budan (piće Brandy u to je vrijeme služilo kao [[anestetik]]), ali je operacija završila uspješno. Ipak, vjeruje se da je Polk nakon operacije postao sterilan, jer nikad nije imao djece.<ref>Seigenthaler str. 19.</ref> Nakon oporavka njegov mu je otac ponudio da ga uvede u trgovački posao, ali je Polk to odbio.<ref name="Borneman8" /> U [[srpanj|srpnju]] [[1813.]] godine Polk je krenuo u prezbiterijansku crkvu Zion koja se nalazila u blizini njegove kuće. Godinu dana kasnije pohađao je akademiju u Murfreesborou gdje je najvjerojatnije upoznao svoju buduću suprugu [[Sarah Polk|Sarah Childress]].<ref name="Borneman13">Borneman str. 13.</ref> U Murfreesborou Polk se dokazao kao vrlo obećavajućim studentom. U [[Siječanj|siječnju]] [[1816.]] godine primljen je u sveučilište u Sjevernoj Karolini tijekom drugog semestra na prvoj godini. Obitelj Polk imala je veze na tom sveučilištu koje je tada imalo tek 80-ak studenata; Samuel Polk bio je njihov tadašnji agent za državu Tennessee, a njegov rođak William Polk njihov povjerenik.<ref>Haynes str.11.</ref> Tijekom studiranja, Polk se priključio tzv. društvu za debate (''Dialectic Society'') gdje je redovito sudjelovao u debatama i naučio govorništvo. Njegov cimer bio je [[William Dunn Moseley]], a kasnije je postao prvi guverner države [[Florida]]. Polk je studij završio s najvišim počastima u [[Svibanj|svibnju]] [[1818.]] godine.<ref name="Borneman9">Borneman str. 8.–9.</ref> Sveučilište će kasnije jedan svoj manji četverokut nazvati ''Polk Place''.<ref>{{cite web |url=http://www.cs.unc.edu/~cssa/students/candday_camptour.doc |title=History |publisher=University of North Carolina at Chapel Hill |accessdate=15. travnja 2011.}}</ref> Nakon završenog studija, Polk je otišao u [[Nashville]] kako bi učio [[pravo]] pod vodstvom odvjetnika Felixa Grundyja.<ref name="Borneman10">Borneman str. 10.</ref> Grundy je postao Polkov prvi mentor. Dana [[20. rujna]] [[1819.]] godine Polk je, uz Grundyjevo odobrenje, izabran kao službenik u senatu države Tennessee.<ref name="Borneman11">Borneman str. 11.</ref> Dvije godine kasnije ponovno je izabran za isto mjesto bez konkurencije na kojem će ostati sve do [[1822.]] godine. Polk je u odvjetničku komoru primljen u [[Lipanj|lipnju]] [[1820.]] godine, a njegov prvi slučaj bio je obrana vlastitog oca u slučaju javne tučnjave; uspješno ga je obranio uz odštetu od jednog [[Američki dolar|dolara]].<ref name="Borneman11" /> Polkov odvjetnički rad bio je uspješan, a mnogo posla dobivao je zbog razdoblja prve američke financijske krize iz [[1819.]] godine.<ref>Seigenthaler str.24</ref> ==Rana politička karijera== [[File:James K Polk and Sarah C Polk.jpg|thumb|left|James K. Polk i Sarah Childress Polk.]] Godine [[1822.]] Polk se pridružio lokalnoj vojsci i došao do ranga kapetana te je uskoro pomoviran u [[pukovnik]]a.<ref name="s25">Seigenthaler str.25</ref> Polkovo govorništvo uskoro je postalo popularno te je dobio nadimak "Napoleonom političkih govora". Iste godine podnio je ostavku na mjesto službenika u senatu [[Tennessee]]ja kako bi krenuo u uspješnu kampanju za državno zakonodavstvo države Tennessee [[1823.]] godine tijekom koje je pobijedio činovnika Williama Yanceyja i postao novi predstavnik okruga Maury.<ref name="s25" /><ref name="Borneman14">Borneman str. 14.</ref> U [[listopad]]u 1823. godine Polk je glasovao za [[Andrew Jackson|Andrewa Jacksona]] kako bi ovaj postao sljedeći američki senator iz države Tennessee.<ref name="Borneman17">Borneman str. 17.</ref> Jackson je pobijedio i od tada je Polk čvrsto podupirao Jacksona te su njih dvojica postali veliki prijatelji.<ref name="Borneman18">Borneman str. 18.</ref> Polk se udvarao [[Sarah Polk|Sarah Childress]] i njih dvoje su se vjenčali [[1. siječnja]] [[1824.]] godine.<ref name="Borneman14" /> Polk je tada imao 28 godina, a Sarah 20. Nikada nisu imali djece. Tijekom Polkove političke karijere, Sarah mu je pomagala u pisanju njegovih govora, davala mu političke savjete i igrala aktivnu ulogu u njegovim kampanjama. Jedna od legendi kaže da je Andrew Jackson podupirao i pomogao Polku tijekom njegovog udvaranja Sarah.<ref>[http://www.whitehouse.gov/history/firstladies/sp11.html Sarah Childress Polk.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070511013704/http://www.whitehouse.gov/history/firstladies/sp11.html |date=11. svibnja 2007. }} The White House. Preuzeto 14. listopada 2007.</ref> Godine [[1824.]] Jackson se prvi puta kandidirao za [[Predsjednik SAD|predsjednika SAD-a]], ali je poražen.<ref name="Borneman22">Borneman str. 22.</ref> Premda je dobio većinu javnih glasova niti on niti bilo koji od drugih tadašnjih kandidata ([[John Quincy Adams]], [[Henry Clay]] i [[William H. Crawford]]) nisu dobili većinu elektorskih glasova. [[Zastupnički dom SAD|Zastupnički dom]] tada je morao donijeti presudu; Clay, koji je dobio najmanje elektorskih glasova i ispao s glasačkog listića, podupirao je Adamsa.<ref name="Borneman22" /> Njegova potpora u konačnici se pokazala odlučujućom u Zastupničkom domu pa je Adams postao predsjednik.<ref name="Borneman22" /> Nakon toga Adams je u svojoj administraciji Clayu ponudio mjesto državnog tajnika.<ref name="Borneman22" /> Godine [[1825.]] Polk se kandidirao za Zastupnički dom SAD-a kao predstavnik države Tennessee.<ref name="Borneman23">Borneman str. 23.</ref> U svom okrugu vodio je energičnu kampanju. Bio je toliko aktivan da se njegova supruga Sarah zabrinula za njegovo zdravlje.<ref name="Borneman23" /> Tijekom kampanje Polkovi suparnici pokušali su istaknuti da je s 29 godina života Polk premlad za mjesto u Zastupničkom domu, ali je on svejedno pobijedio i ušao u [[Kongres SAD-a|Kongres]].<ref name="Borneman23" /> Kada je Polk došao u [[Washington]] živio je u kući Benjamina Burcha skupa s ostalim zastupnicima iz države Tennessee, uključujući i Samuela Houstona. Svoj prvi veliki govor Polk je odradio [[13. ožujka]] [[1826.]] godine tijekom kojega je rekao da bi se trebalo napustiti elektorsko glasovanje te da bi se predsjednik trebao izabrati isključivo putem javnog glasovanja.<ref name="Borneman24">Borneman str. 24.</ref> Nakon što je u [[ljeto]] 1826. godine nastupila stanka u Kongresu, Polk se vratio u Tennessee kako bi posjetio Sarah, a nakon završetka stanke sa Sarah se vratio živjeti u Washington. Godine [[1827.]] Polk je ponovno izabran u Kongres.<ref name="Borneman26">Borneman str. 26.</ref> Godinu dana kasnije Jackson se ponovno kandidirao za predsjednika SAD-a i tijekom kampanje se redovito dopisivao s Polkom koji ga je savjetovao. Te izbore Jackson je dobio pa je Polk započeo podupirati njegovu administraciju u Kongresu.<ref name="Borneman32">Borneman str. 32.</ref> Tijekom ovog razdoblja Polk je stalno iznova izabiran u Zastupnički dom.<ref name="Borneman33">Borneman str. 33.</ref> ===Predsjednik Zastupničkog doma=== U [[lipanj|lipnju]] [[1834.]] godine tadašnji predsjednik Zastupničkog doma SAD-a Andrew Jackson dao je ostavku, ostavivši mjesto praznim.<ref name="Borneman34">Borneman str. 34.</ref> Polk je za mjesto kandidirao skupa s kolegom iz države Tennessee Johnom Bellom i, nakon deset glasovanja, Bell je pobijedio. Međutim, godinu dana kasnije Polk se ponovno kandidirao protiv Bella i ovaj put pobijedio.<ref name="Borneman35">Borneman str. 35.</ref> Kao predsjednik Zastupničkog doma Polk je podupirao Jacksonovu politiku, ali i politiku [[Martin Van Buren|Martina Van Burena]] kad je ovaj postao predsjednik [[1837.]] godine. Razne odbore popunio je uglavnom [[Demokratska stranka (SAD)|demokratima]] koji su sačinjavali većinu, iako je tijekom cijelog trajanja mandata održavao lažnu fasadu da je stranački nepristran.<ref name="Seigenthaler57">Seigenthaler str. 57.</ref> Tijekom njegovog razdoblja kao predsjednika Zastupničkog doma dvije najveće debate vođene su oko pitanja [[Robovlasništvo|ropstva]] i gospodarstva, pogotovo nakon financijske krize 1837. godine. Van Buren i Polk bili su suočeni s pritiskom raskidanja izvršne odluke predsjednika Jacksona u vezi plaćanja zemljišta [[zlato]]m i [[srebro]]m. Međutim, uz potporu Polka i njegovog kabineta, Van Buren odlučio je ostaviti odluku na snazi.<ref name="Seigenthaler60">Seigenthaler str. 60.</ref> Polk je težio držati Zastupnički dom relativno urednim. Nikada nije izazivao nikoga na duel bez obzira koliko su ga vrijeđali što je tada bio običaj. Također je izdao pravilo zabrane peticija od strane [[Abolicionisti|abolicionista]]. Do danas Polk je ostao jedinim predsjednikom SAD-a koji je prije toga radio kao predsjednik Zastupničkog doma. ===Guverner države Tennessee=== Godine [[1838.]] politička situacija u državi [[Tennessee]] u kojoj su [[1835.]] godine demokrati prvi puta u povijesti stranke izgubili vodstvo natjerala je Polka da se vrati i pomogne svojoj stranci kod kuće.<ref name="Seigenthaler64">Seigenthaler str. 64.</ref> Napustivši [[Kongres SAD-a|Kongres]] [[1839.]] godine, Polk je postao kandidat na guvernerskim izborima u Tennesseeju gdje je pobijedio protukandidata Newtona Cannona iz stranke Whig za dvije i pol tisuće glasova više (od sveukupno 105 tisuća glasova).<ref>Seigenthaler str.65: 54,012 do 51,396</ref> Polkove tri velike ideje tijekom guvernerstva (regulacija državnih banaka, implementacija državne unutarnje strukture i poboljšanje obrazovanja) nisu odobrene sa zakonske strane.<ref name="Seigenthaler66">Seigenthaler str. 66.</ref> Tijekom predsjedničkih izbora [[1840.]] godine Van Buren je uvjerljivo poražen od tada vrlo popularnog protukandidata [[William Henry Harrison|Williama Henryja Harrisona]] iz stranke Whig. Tijekom tih izbora Polk je dobio tek jedan elektorski glas iz Tennesseeja za [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika SAD-a]]. Godinu dana kasnije Polk je izgubio izbore za guvernera Tennesseeja od Jamesa C. Jonesa za 3.243 glasova.<ref name="Seigenthaler67">Seigenthaler str. 67.</ref> Ponovno se kandidirao protiv Jonesa 1843. godine vodeći kampanju kroz čitavu državu i držeći javne govore protiv tadašnjeg guvernera, ali je ponovno poražen, iako je ovaj put dobio nešto više glasova (3.833).<ref name= "Borneman str.64">Borneman str.64</ref><ref name="Seigenthaler68">Seigenthaler str. 68.</ref> ==Predsjednički izbori 1844. godine== [[File:1844 Electoral Map.png|thumb|right|400px|Rezultati predsjedničkih izbora 1844. godine]] U početku se Polk nadao da će biti nominiran za mjesto [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] na [[Demokratska stranka (SAD)|demokratskoj]] konvenciji koja je započela [[27. svibnja]] [[1844.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.whitehouse.gov/about/presidents/jamespolk |title=James K. Polk |author=Frank Freidel, Hugh Sidey |author2=''[[White House Historical Association]]'' |publisher=whitehouse.gov |year=2006}}</ref> Tadašnji glavni kandidat za predsjedničku nominaciju bio je bivši predsjednik [[Martin Van Buren]]<ref>{{cite web |url=http://www.loc.gov/rr/main/democratic_conventions.pdf |title=Democratic National Political Conventions 1832-2008 |author=''[[United States Library of Congress]]'' |publisher=loc.gov |date=10. lipnja 2013.}}</ref> koji je želio zaustaviti širenje [[Robovlasništvo|ropstva]]. Ostali kandidati uključivali su [[James Buchanan|Jamesa Buchanana]], generala [[Lewis Cass|Lewisa Cassa]], [[Cave Johnson|Cavea Johnsona]], [[John C. Calhoun|Johna C. Calhouna]] i [[Levi Woodbury|Levija Woodburyja]]. Glavno političko pitanje u to vrijeme odnosilo se na [[Teksas|Republiku Teksas]] koja se nakon proglašenja nezavisnosti od [[Meksiko|Meksika]] [[1836.]] godine željela pridružiti [[SAD|SAD-u]], ali koju je [[Washington]] odbio. Van Buren protivio se pripojenju i zbog toga je izgubio potporu mnogih demokrata, uključujući i onu bivšeg predsjednika [[Andrew Jackson|Andrewa Jacksona]] koji je još uvijek imao velikog utjecaja. Van Buren osvojio je većinu glasova na prvoj demokratskoj konvenciji, ali nije uspio osigurati dvotrećinsku većinu koja je bila potrebna za predsjedničku nominaciju. Nakon šestog glasovanja postalo je jasno da Van Buren neće osvojiti potrebnu većinu pa je Polk postao glavni kandidat na sveopće iznenađenje. Nakon neodlučenog osmog glasovanja, Polk je jednoglasno izabran za kandidata. Prije konvencije Jackson je rekao Polku da je on njegov kandidat za predsjedničkog kandidata Demokratske strane. Čak i uz njegovu potporu, Polk je naredio svojim menadžerima na konvenciji da podupiru Van Burena u slučaju da ovaj osvoji nominaciju. Ovim potezom Polk je osigurao da u slučaju neriješenog rezultata konvencije oni koji su podupirali Van Burena izaberu njega (Polka) kao zamjenskog kandidata za demokrate. U konačnici točno to se i dogodilo, jer je Polk bio za širenje SAD-a na zapadno područje kontinenta.<ref>Brinkley, Alan and Davis Dyer, (ed). ''The American Presidency.'' Houghton Mifflin Company, 2004. {{ISBN|0-618-38273-9}} str. 129.–138.</ref> Na upit o njegovoj nominaciji Polk je odgovorio: "Već je ustanovljeno da posao [[Predsjednik SAD-a|predsjednika SAD-a]] ne treba biti tražen niti odbijen. Ja ga nikad nisam tražio niti se nalazim u poziciji da ga odbijem, ako mi ga ponude moji dragi sugrađani." Budući da je kompletna Demokratska stranka na ovim izborima zapravo bila "razbijena" u male grupice, Polk je svečano obećao da će odraditi samo jedan predsjednički mandat u slučaju da bude izabran nadajući se da će se njegovi razočarani rivali u stranci ujediniti zbog znanja da će ga za četiri godine naslijediti neki drugi demokrat.<ref>Haynes, str. 61.–2.</ref> Polkov protukandidat na predsjedničkim izborima [[1844.]] godine bio je [[Henry Clay]] iz stranke Whig iz države [[Kentucky]] (predsjednik [[John Tyler]] - bivši demokrat i tadašnji član stranke Whig te predsjednik SAD-a - nije se slagao sa svojim stranačkim kolegama pa ga ovi nisu nominirali na svojoj konvenciji za drugi mandat). Pripojenje države Teksas o kojem se najviše razglabalo tijekom demokratske konvencije ponovno je dominiralo predsjedničkim kampanjama. Polk je snažno bio za pripojenje, dok je Clay bio dvosmislen i neodlučan. Još jedno pitanje koje se pojavilo tijekom kampanje također se odnosilo na proširenje na zapadni dio kontinenta, a ticalo se države [[Oregon]] koja se tada nalazila pod zajedničkom okupacijom SAD-a i [[Velika Britanija|Velike Briatnije]]. Demokrati su zastupali mišljenje da se imaju pravo proširiti na zapadni dio kontinenta te su u početku povezivali pripojenje Teksasa s pravom i na kompletnu državu Oregon na taj način privlačeći sjeverne i južne ekspanzioniste. Polkova konstantna podrška zapadnjačkom proširenju SAD-a - koju će demokrati kasnije prozvati ''nedvojbenom sudbinom'' (eng. ''Manifest Destiny'') - vjerojatno je igrala veliku ulogu u njegovoj pobjedi budući je protukandidat Henry Clay bio protiv toga. Na samim izborima Polk i njegov kolega [[George M. Dallas]] pobijedili su na jugu i zapadu dok je Clay pobijedio na sjeveroistoku. Polk je izgubio u svojoj rodnoj državi [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] te u državi u kojoj je živio ([[Tennessee]]) te tako do danas ostao posljednji predsjednik SAD-a koji je izgubio svoje "domaće" države, a svejedno pobijedio na izborima. Pobijedio je u [[New York]]u gdje je Clay izgubio od Jamesa G. Birneyja koji se oštro protivio ropstvu. Polku su također na izborima pomogli i glasovi glasača imigranata koji su se protivili politici stranke Whig. Polk je pobijedio za 39 tisuća javnih glasova više (od sveukupno njih 2,6 milijuna) te osvojio elektorsko glasovanje s rezultatom 170:105.<ref>"[http://www.presidency.ucsb.edu/showelection.php?year=1844 The American Presidency Project – Election of 1844]." Retrieved: 27. ožujka 2008.</ref> Polk je pobijedio u 15 država, a Clay u njih 11.<ref>"[http://nationalatlas.gov/printable/elections.html National Atlas – Presidential Elections Maps 1844–1856] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509163737/http://www.nationalatlas.gov/printable/elections.html |date=9. svibnja 2008. }}." Retrieved: 27. ožujka 2008.</ref> ==Predsjedništvo (1845. – 1849.)== Kada je prisegnuo za predsjednika, [[4. ožujka]] [[1845.]] godine u dobi od 49 godina života, Polk je postao najmlađim [[Predsjednik SAD-a|predsjednikom SAD-a]] do tada. Ako je suditi prema priči koju je [[desetljeće|desetljećima]] kasnije ispričao George Bancroft, Polk je prilikom preuzimanja ureda predsjednika postavio četiri jasna cilja za svoju administraciju: * ponovnu uspostavu nezavisnog sustava državne riznice; * smanjiti carine; * pripojiti dio države ili kompletnu državu [[Oregon]]; * pripojiti [[Kalifornija|Kaliforniju]] i [[Novi Meksiko]] od države [[Meksiko]]. [[File:James Knox Polk by GPA Healy, 1858.jpg|thumb|left|Službeni portret predsjednika Polka iz [[1858.]] godine autora Georgea Healyja.]] Svečano prisegnuvši da će odslužiti samo jedan predsjednički mandat, Polk je sve zadane ciljeve ostvario u roku od naredne četiri godine. Povezavši stjecanje Oregona (bez [[robovlasništvo|ropstva]]) s [[Teksas]]om (u kojem je ropstvo bilo prisutno), nadao se da će zadovoljiti i sjever i jug. Tijekom trajanja predsjedničkog mandata, James K. Polk prozvan je "Mladim orahom" što je bila aluzija na njegovog mentora [[Andrew Jackson|Andrewa Jacksona]] kao i na njegove govorničke vještine (već spomenuti nadimak "Napoleon govorništva"). ===Fiskalna politika=== Godine [[1846.]] [[Kongres SAD-a|Kongres]] je odobrio Walkerove carine (nazvane po Državnom tajniku Robertu J. Walkeru) koje su bile znatno smanjene u odnosu na one koje je postavila opozicijska [[Stranka Whig (SAD)|stranka Whig]] [[1842.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://millercenter.org/president/keyevents/polk |title=American President: A Reference Resource Key Events in the Presidency of James K. Polk |author=''[[Miller Center of Public Affairs]]'' |publisher=millercenter.org |year=2013 |accessdate=17. lipnja 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130606074743/http://millercenter.org/president/keyevents/polk |archivedate=6. lipnja 2013.}}</ref> Novi zakon odbacio je stari način donošenja carine i postavio cijene koje su bile nezavisne od monetarne vrijednosti proizvoda. Ovakva Polkova politika dočekana je izuzetno pozitivno na jugu i zapadu; međutim, mnogi protekcionisti u državi [[Pennsylvania]] bili su protiv novih carina. Iste godine Polk je odobrio zakon kojim se obnovio sustav nezavisne državne riznice putem koje su se novčana sredstva vlade od tada držala u državnoj riznici, a ne u [[banka]]ma ili drugim financijskim institucijama. Otvoreni su novi uredi nezavisne državne riznice koji su bili u potpunosti odvojeni od privatnih ili državnih banaka i u koje se slijevao državni novac. ===Robovlasništvo=== Tijekom njegovog predsjedničkog mandata, mnogi [[abolicionisti]] snažno su kritizirali Polka i prozivali ga da podupire "moć robovlasništva" te tvrdili da je upravo proširenje [[robovlasništvo|ropstva]] glavni razlog zbog čega želi pripojiti [[Teksas]] i zbog kojeg je ušao u [[Američko-meksički rat|rat s Meksikom]].<ref>Haynes, str. 154.</ref> U svom dnevniku Polk je napisao da vjeruje da ropstvo ne može egzistirati u novostečenim teritorijima,<ref>Schlesinger, str. 453., citing Polk's ''Diary'' II, 289</ref> ali je odbio prihvatiti "Wilmotov uvjet" kojim bi ropstvo na tim teritorijima bilo strogo zabranjeno. Umjesto toga, Polk je zagovarao proširenje Kompromisa iz [[Missouri]]ja sve do [[Tihi ocean|Tihog oceana]] koji će zabraniti širenje ropstva iznad 36° 30' zapadno od države Missouri, ali koji će teritoriju koji se nalazi ispod tih paralela dozvoljavati robovlasništvo u slučaju da glasači budu za to. William Dusinberre smatra da je Polkov dnevnik kojeg je pisao za vrijeme trajanja mandata namijenjen isključivo za kasnije publikacije i da ne odražava stvarnu politiku samog Polka. Polk je čitav život bio robovlasnik. Njegov otac, Samuel Polk, nakon [[smrt]]i ostavio je više od 32&nbsp;km² zemljišta i 53 roba svojoj udovici i djeci. James je naslijedio dvadeset očevih robova, neke direktno, a neke od svoje umrle braće. Godine [[1831.]] postao je odsutni voditelj pamučne plantaže; slao je robove na čista zemljišta koja mu je ostavio otac u blizini grada Somervillea ([[Tennessee]]). Četiri godine kasnije Polk je prodao plantažu u Somervilleu i, skupa sa svojim šogorom kupio 3,7&nbsp;km² zemljišta (pamučne plantaže) blizu gradića Coffeevillea ([[Mississippi]]). Do kraja svog života vodio je brigu o toj plantaži, u konačnici otkupivši je u cijelosti od svog šogora. Polk je rijetko prodavao robove premda ih je nekoliko kupio nakon što se obogatio kada je postao predsjednikom. U svojoj [[Oporuka|oporuci]] jasno je naznačio da svi robovi nakon smrti njegove supruge Sarah moraju biti oslobođeni. Međutim, Proklamacijom o emancipaciji iz [[1863.]] godine te donošenjem 13. amandmana u [[Ustav SAD-a]] [[1865.]] godine svi robovi u pobunjeničkim državama bili su oslobođeni (dakle, puno prije smrti Polkove supruge [[1891.]] godine).<ref>Dusinberre, ''passim''</ref> ===Vanjska politika=== [[File:Wpdms oregon territory 1848.png|frame|Teritorij Oregon dobiven nakon potpisanog Oregonskog sporazuma.]] Polk je snažno podupirao teritorijalno proširenje [[SAD|SAD-a]]. [[Demokratska stranka (SAD)|Demokrati]] su vjerovali da je otvorenje novih teritorija za slobodne poljoprivrednike kritično za uspjeh njihovih republikanskih vrijednosti (''nedvojbena sudbina''). Poput mnogih južnjaka, Polk je podupirao pripojenje države [[Teksas]]. Kako bi balansirao interese sjevera i juga, Polk je također želio pridobiti i područje Oregona (današnje države [[Oregon]], [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Idaho]] i [[Britanska Kolumbija]]). Također je želio kupiti [[Kalifornija|Kaliforniju]] koju je [[Meksiko]] u potpunosti zanemarivao. ====Područje Oregon==== Polk je započeo snažan pritisak na [[Britanci|Britance]] kako bi zajednički razriješili nesuglasice oko granice Oregona. Još od [[1818.]] godine, teritorij se nalazio pod zajedničkom okupacijom i kontrolom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[SAD|SAD-a]]. Prethodne američke administracije ponudile su podjelu regije uzduž 49. paralele koju [[Velika Britanija|Britanija]] nije htjela prihvatiti budući je imala komercijalnih interesa duž rijeke [[Columbia (rijeka)|Columbia]]. Premda su demokrati zahtijevali kompletnu regiju za sebe, Polk je bio spreman na kompromis. Kada je Britanija ponovno odbila prihvatiti ponudu za postavljanje granice duž 49. paralele, Polk je prekinuo pregovore i vratio se demokratskom zahtjevu za "cijelim Oregonom" (zahtjev je obuhvaćao područje Oregon do 54-40 crte koja je označavala južnu granicu tadašnje ruske [[Aljaska|Aljaske]]). Uzrečica "54-40 ili rat!" postala je popularnom uzrečicom među demokratima tog vremena.<ref>Premda se ovaj slogan poistovjećuje s Polkom, zapravo odražava poziciju njegovih rivala u demokratskoj stranci koji su željeli da Polk bude beskompromisan u stjecanju teritorija Oregon kao što je to bio prilikom pripojenja Teksasa. Netočno je što se ovaj slogan stavlja u kontekst predsjedničkih izbora 1844. godine, jer je isti nastao tek godinu dana kasnije. Borneman, str. 164., 173.</ref> Ipak, Polk je želio teritorij, ali ne i [[rat]] pa je skupa s britanskim ministrom vanjskih poslova Lordom Aberdeenom napravio kompromis. Oregonski sporazum potpisan [[1846.]] godine podijelio je područje Oregona duž 49. paralele kao što su [[Amerikanci]] i zahtijevali. Premda je bilo onih koji su i nakon toga željeli kompletan teritorij, [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američki Senat]] odobrio je navedeni sporazum. Smjestivši se uzduž 49. paralele Polk je tim potezom razljutio mnoge demokrate srednjeg zapada. Mnogi od njih smatrali su da je Polk oduvijek želio granicu na 49. paraleli te da ih je prevario govoreći da želi granicu na 54. paraleli. Dio područja Oregon koji je tada potpao pod SAD kasnije su postale države [[Washington (savezna država)|Washington]], [[Oregon]], [[Idaho]] te dijelom države [[Montana]] i [[Wyoming]]. [[File:Treaty of Guadalupe Hidalgo.png|frame|left|Meksička secesija (označena crvenom bojom) dobivena nakon potpisanog sporazuma Guadalupe Hidalgo. Kupnja Gadsdena (označena narančastom bojom) ostvarena je nakon što je istekao Polkov predsjednički mandat.]] ===Američko-meksički rat=== [[File:Mapa de Mexico 1845.PNG|thumb|right|300px|Mapa države [[Meksiko]] iz [[1845.]] godine s Republikom Teksas, [[Yucatán (savezna država)|Republikom Yucatán]] i teritorijem na kojeg su prava polagali i Meksiko i [[Teksas]] (označen crvenom bojom). Meksiko je tvrdio da je kompletan Teksas zapravo njegov.]] {{Glavni|Američko-meksički rat}} Nakon pripojenja države [[Teksas]], Polk je svoju pažnju usredotočio na [[Kalifornija|Kaliforniju]] nadajući se otkupiti teritorij od [[Meksiko|Meksika]] prije bilo koje druge [[Europa|europske]] države. Najveći interes vidio je u zaljevu [[San Francisco]] kao mogućoj pristupnoj točki za trgovinu s [[Azija|Azijom]]. Godine [[1845.]] poslao je diplomata Johna Slidella u Meksiko kako bi kupio Kaliforniju i [[Novi Meksiko]] za sumu između 24 i 30 milijuna [[Američki dolar|dolara]]. Njegov dolazak prouzročio je politički metež u Meksiku nakon što je procurila vijest da je ovaj došao kako bi kupio dodatni teritorij, a ne kako bi ponudio kompenzaciju za gubitak Teksasa. Meksikanci su odbili primiti Slidella navodeći tehničke probleme s njegovim kvalifikacijama. U [[siječanj|siječnju]] [[1846.]] godine, kako bi povećao pritisak za pregovore na Meksiko, Polk je poslao vojne trupe predvođene generalom [[Zachary Taylor|Zacharyjem Taylorom]] u područje između rijeke Nueces i [[Rio Grande]] - teritorij na kojeg su u to vrijeme prava polagali i Meksiko i [[SAD]]. U [[svibanj|svibnju]] 1846. godine Slidell se vratio u [[Washington]] nakon što ga je meksička vlada odbila primiti. Polk je ovakvo ophođenje prema svom diplomatu smatrao uvredom i "dovoljnim uzrokom za rat"<ref>Haynes, str. 129.</ref> pa se pripremio upitati [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] za objavu [[rat]]a. U međuvremenu je general Taylor prešao Rio Grande i nakratko okupirao Matamoros, Tamaulipas. Nastavio je s blokadom brodova koji su pokušavali ući u [[luka|luku]] Matamoros. Nekoliko dana prije nego što je Polk namjeravao uputiti svoj upit Kongresu, dobio je obavijest da su meksičke snage prešle Rio Grande i ubile jedanaest američkih vojnika. Polk je taj događaj smatrao povodom za rat (''[[Casus belli]]'') i u svom obraćanju Kongresu dana [[11. svibnja]] [[1846.]] godine istaknuo je da je Meksiko "napao naš teritorij i prolio američku krv na američkom tlu." Neki članovi [[Stranka Whig (SAD)|stranke Whig]], poput [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]], željeli su da im Polk dodatno objasni navedene događaje,<ref>Mark E. Neely, Jr., "War And Partisanship: What Lincoln Learned from James K. Polk," ''Journal of the Illinois State Historical Society,'' rujan 1981., 74. izdanje, str 199. – 216. </ref> ali je unatoč tome Kongres uvjerljivo odobrio deklaraciju rata. Mnogi članovi stranke Whig bojali su se glasovati protiv rata zbog bojaznosti od gubljenja političkog položaja, ali i zbog toga da će ih se prozivati antipatriotima.<ref>In January 1848, the Whigs won a House vote attacking Polk in an amendment to a resolution praising Major General Taylor for his service in a "war unnecessarily and unconstitutionally begun by the President of the United States". [http://memory.loc.gov/cgi-bin/query/r?ammem/hlaw:@field(DOCID+@lit(hj04321)) House Journal, 30th Session (1848.) str.183. – 184.] The resolution, however, died in committee.</ref> U Zastupničkom domu članovi stranke Whig koji su bili protiv robovlasništva predvođeni [[John Quincy Adams|Johnom Quincyjem Adamsom]] glasovali su protiv rata; među [[Demokratska stranka (SAD)|demokratima]] koji su se protivili deklaraciji rata najistaknutiji je bio John C. Calhoun. [[Američko-meksički rat]] trajao je godinu i pol dana - od [[proljeće|proljeća]] 1846. do [[jesen]]i [[1847.]] godine. Potpisani mirovni sporazum Guadalupe Hidalgo službeno je obilježio veliku posljedicu rata: prisilno odcjepljenje teritorija Kalifornije i Novog Meksika iz Meksika u SAD u zamjenu za 15 milijuna dolara. Uz to, Sjedinjene Države na sebe su preuzele 3,25 milijuna dolara duga kojeg je meksička vlada dugovala američkim građanima. Meksiko je prihvatio gubitak Teksasa i nova državna granica postavljena je kod rijeke Rio Grande. ===Administracija i kabinet=== [[Datoteka:State-dining-room-polk-cabinet.jpg|thumb|290px|right|Polk s članovima svog kabineta u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]].<br>Prednji red, s lijeva na desno: John Y. Mason, William L. Marcy, James K. Polk, Robert J. Walker<br>Stražnji red, s lijeva na desno: Cave Johnson, George Bancroft<br>Državni tajnik [[James Buchanan]] nije prisutan.]] {| class="infobox" style="font-size:90%; width:auto; text-align:left; white-space:nowrap; float:{{{align|left}}}; clear:{{{align|left}}}; {{#ifeq:{{{align|}}}|right|margin-left:1em; margin-right:0em;|margin-left:0em; margin-right:1em;}}" ! style="background:#DCDCDC; text-align:center;" colspan="3"| Polkov kabinet |- |align="left"|'''SLUŽBA'''||align="left"|'''IME'''||align="center"|'''MANDAT''' |- ! style="background:black;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik]]||align="left" |'''James K. Polk'''||align="left"|1845. – 1949. |- |align="left"|[[Potpredsjednik SAD|potpredsjednik]]||align="left"|'''George M. Dallas'''||align="left"|1845. – 1849. |- ! style="background:black;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|državni tajnik||align="left"|'''[[James Buchanan]]'''||align="left"|1845. – 1849. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|tajnik državne blagajne||align="left"|'''Robert J. Walker'''||align="left"|1845. – 1849. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|ministar rata||align="left"|'''William L. Marcy'''||align="left"|1845. – 1849. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|državni odvjetnik||align="left"|'''John Y. Mason'''||align="left"|1845. – 1846. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''Nathan Clifford'''||align="left"|1846. – 1848. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''Isaac Toucey'''||align="left"|1848. – 1849. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|vrhovni general||align="left"|'''Cave Johnson'''||align="left"|1845. – 1849. |- ! style="background:#D1D1D1;" colspan="3" {{!}} |- |align="left"|ministar mornarice||align="left"|'''George Bancroft'''||align="left"|1845. – 1846. |- |align="left"|&nbsp;||align="left"|'''John Y. Mason'''||align="left"|1846. – 1849. |} {{clear}} ==Nakon predsjedništva== [[File:James Polk Grave.jpg|thumb|Grobnica Jamesa Knoxa Polka u gradu [[Nashville]] ([[Tennessee]]).]] Polkovo vrijeme provedeno u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]] uvelike je utjecalo na njegovo zdravlje. Ispunjen entuzijazmom i energijom kada mu je mandat započeo, Polk je napustio Ured predsjednika SAD-a [[4. ožujka]] [[1849.]] godine iscrpljen godinama provedenim u državnoj službi. Izgubio je na težini i u licu znantno ostario. Vjeruje se da je obolio od [[Kolera|kolere]] tijekom putovanja u [[New Orleans]]u (država [[Louisiana]]).<ref>Haynes, str. 191.</ref> [[Smrt|Umro]] je u svojoj kući, Polk Place, u gradu [[Nashville]]u ([[Tennessee]]) u 15:15 sati dana [[15. lipnja]] [[1849.]] godine, tri mjeseca nakon što mu je mandat završio. Pokopan je u Polk Placeu. Njegove posljednje izgovorene riječi odale su privrženost supruzi: "Volim te, Sarah. Za vijeke vjekova, volim te."<ref>{{cite web |title=First Lady Biography: Sarah Polk |publisher=The National First Ladies Library |year=2005 |url=http://www.firstladies.org/biographies/firstladies.aspx?biography=12 |accessdate=13. travnja 2008.}}</ref> Nakon njegove smrti Sarah je ostala živjeti u Polk Placeu narednih četrdeset godina, sve do svoje smrti [[14. kolovoza]] [[1891.]] godine. Polka je također nadživjela i njegova majka, Jane Knox Polk, koja je umrla [[11. siječnja]] [[1852.]] godine.<ref>Dusinberre, p. xii. Mrs Polk died in 1852.</ref><ref>http://www.presidentsparents.com/parents-at-the-inaugurations.html</ref> Od svih dosadašnjih američkih predsjednika, Polk je najkraće "uživao" u svojoj mirovini (sveukupno 103 dana). Bio je najmlađi bivši predsjednik koji je umro u mirovini u dobi od 53 godine života. On i njegova supruga pokopani su u grobnici u Nashvilleu (država Tennessee). Grobnica je [[1893.]] godine premještena na to mjesto nakon što je Polk Place srušen. ==Reputacija== Polkova povijesna reputacija uvelike je formirana napadima na njega dok je još bio živ; pripadnici [[Stranka Whig (SAD)|stranke Whig]] tvrdili su da je Polk izvučen iz zasluženog zaborava; senator Tom Corwin iz države [[Ohio]] rekao je: "James K. Polk iz države [[Tennessee]]? Nakon ''toga'', tko se uopće osjeća sigurnim?" [[Republikanska stranka (SAD)|Republikanski]] povjesničari [[19. stoljeće|19. stoljeća]] naslijedili su ovo mišljenje. Smatrali su da je Polk bio kompromis između [[Demokratska stranka (SAD)|demokrata]] na sjeveru, poput Davida Wilmota i Silasa Wrighta, i vlasnika plantaža koje je predvodio John C. Calhoun. Sjeverni demokrati smatrali su da kada stvari nisu išle po njihovom da je Polk odgovoran zbog toga što je bio zapravo oruđe [[Robovlasništvo|robovlasnika]] dok su konzervativci s Juga smatrali da je on bio oruđe sjevernih demokrata. Ovakvo mišljenje prevladavalo je dugo vremena u povijesnoj literaturi sve dok Arthur M. Schlesinger, Jr. i Bernard De Voto nisu napisali da Polk nije bio ničije oruđe već da si je samostalno zadavao ciljeve i ostvarivao ih.<ref>Schlesinger, str.439–455; citat od Corwina (koji je postao Republikanac) na str. 439.</ref> Danas se Polk smatra ne samo najjačim [[Predsjednik SAD|predsjednikom SAD-a]] između [[Andrew Jackson|Jacksona]] i [[Abraham Lincoln|Lincolna]] već i kao predsjednik koji je [[SAD]] protegnuo od jedne obale do druge. Kada su povjesničari započeli s rangiranjem američkih predsjednika [[1948.]] godine, Polk je u anketi Arthura M. Schlesingera postavljen na 10. mjesto, a u anketi istog autora [[1962.]] godine stavljen je na 8. mjesto. U drugim anketama postavljen je na 11. mjesto u anketi Riders-McIver ([[1996.]] godine), 11. mjesto u anketi Siena ([[2002.]] godine), 9. mjesto u anketi Wall Street Journala ([[2005.]] godine) i 12. mjesto u anketi C-Span ([[2009.]] godine). Tijekom godina razne biografije o Jamesu K. Polku sumirale su veličinu njegovih dostignuća i njegovo naslijeđe, pogotovo u dvjema stvarima. "Postoje tri ključna razloga zbog čega James K. Polk zaslužuje priznanje kao važan i utjecajan američki predsjednik", napisao je Walter Borneman. "Prvo, Polk je ostvario zadane ciljeve tijekom svog predsjedničkog mandata; drugo, bio je najodlučniji izvršni predsjednik prije [[Američki građanski rat|Građanskog rata]]; i treće, uvelike je proširio izvršnu vlast predsjednika, pogotovo kada su ratne ovlasti u pitanju, svoju ulogu kao vojskovođe kao i nadzor izvršne vlasti."<ref>Borneman, str. 353.</ref> Predsjednik [[Harry S. Truman]] sumirao je ovo mišljenje istaknuvši da je Polk "bio veliki predsjednik. Ono što je rekao, to je i učinio."<ref>Truman, Harry S., and Robert H. Ferrell, ''Off the Record: The Private Papers of Harry S. Truman'', Letter to Dean Acheson (unsent), 26. kolovoza 1960. (University of Missouri Press, 1997.), str. 390.</ref> Dok se mišljenje o Polku razlikuje od osobe do osobe, od stranke do stranke, jedno ostaje neupitno: teritorij SAD-a za vrijeme njegovog razdoblja kao predsjednika proširio se na skoro trećinu onoga što danas poznajemo. "Kada pogledamo na tu kartu", zaključuje Robert Merry "kada vidimo zapadno i jugozapadno proširenje na njoj, zapravo gledamo veličinu Polkovih predsjedničkih dostignuća."<ref>{{cite book |last=Merry |first=Robert W. |title=A Country of Vast Designs, James K. Polk, the Mexican War, and the Conquest of the American Continent |publisher=Simon & Schuster |year=2009 |page=477}}</ref> Ipak, Polkova agresivna želja za ekspanzionizmom bila je kritizirana na moralnim načelima. On je strogo vjerovao u ''nedvojbenu sudbinu'' (eng. ''Manifest Destiny'') čak i više od većine drugih demokrata. Referirajući se na [[Američko-meksički rat]], general [[Ulysses S. Grant]] napisao je: "Bio sam protiv pripojenja [[Teksas]]a i do današnjeg dana ocjenjujem taj rat i njegov ishod kao jedan od najnepoštenijih koji su ikad vodile dvije strane od kojih je jedna bila puno nadmoćnija od druge. Bio je to trenutak slijeđenja izrazito lošeg primjera europskih monarhija u kojem se nije vodilo računa o pravdi, već samo o želji da se zauzmu novi teritoriji."<ref>[http://www.fadedgiant.net/html/grant_ulysses_s_quotes_west_po.htm Ulysses S Grant Quotes on the Military Academy and the Mexican War] from Fadedgiant.net</ref> Političari stranke Whig, uključujući [[David Wilmot|Davida Wilmota]], [[Abraham Lincoln|Abrahama Lincolna]] i [[John Quincy Adams|Johna Quincyja Adamsa]] tvrdili su da pripojenje Teksasa i [[Meksiko|meksička]] secesija povećavaju prorobovlasničke frakcije u SAD-u.<ref>Stephenson, Nathaniel Wright. ''Texas and the Mexican War: A Chronicle of Winning the Southwest''. Yale University Press (1921.), str. 94.–95.</ref> Nezadovoljavajući uvjeti koji su se odnosili na status ropstva na teritorijima koji su dobiveni tijekom Polkove administracije doveli su do [[Kompromis iz 1850.|Kompromisa iz 1850. godine]] koji je, pak, označio jedan od glavnih razloga formiranja Republikanske stranke, a kasnije i početak [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]].<ref>Holt, Michael F. ''The Political Crisis of the 1850s'' (1978.).</ref> ==Izvori== <div style="height: 220px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4" > {{izvori|30em}} </div> ==Literatura== * {{cite book |last=Borneman |first=Walter R. |title=Polk: The Man Who Transformed the Presidency and America |publisher=Random House, Inc. |year=2008 |isbn=978-1-4000-6560-8}} * Bergeron, Paul H. ''The Presidency of James K. Polk''. 1986. {{ISBN|0-7006-0319-0}}. * De Voto, Bernard ''The Year of Decision: 1846'' Houghton Mifflin, 1943. * Dusinberre, William. ''[http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=103963137 Slavemaster President: The Double Career of James Polk]'' 2003. {{ISBN|0-19-515735-4}} * Dusinberre, William. "President Polk and the Politics of Slavery". ''American Nineteenth Century History'' 3.1 (2002): 1–16. {{ISSN|1466-4658}}. * Eisenhower, John S. D. "The Election of James K. Polk, 1844". ''Tennessee Historical Quarterly''. 53.2 (1994): 74–87. {{ISSN|0040-3261}}. * {{cite book |last=Haynes |first=Sam W. |title=James K. Polk and the Expansionist Impulse |publisher=Longman |location=New York |isbn=978-0-673-99001-3 |year=1997}} * Kornblith, Gary J. "Rethinking the Coming of the Civil War: a Counterfactual Exercise". ''Journal of American History'' 90.1 (2003): 76–105. {{ISSN|0021-8723}}. (Postavlja zanimljivo pitanje što bi se dogodilo da Polk nije krenuo u rat?) * Leonard, Thomas M. ''James K. Polk: A Clear and Unquestionable Destiny''. 2000. {{ISBN|0-8420-2647-9}}. * McCormac, Eugene Irving. ''James K. Polk: A Political Biography to the End of a Career, 1845–1849''. Univ. of California Press, 1922. (1995 reprint has {{ISBN|0-945707-10-X}}.) * Merry, Robert W. ''A Country of Vast Designs: James K. Polk, the Mexican War, and the Conquest of the American Continent'' (New York: Simon & Schuster, 2009. xiv, 576 pp.) {{ISBN|978-0-7432-9743-1}} * Morrison, Michael A. "Martin Van Buren, the Democracy, and the Partisan Politics of Texas Annexation". ''Journal of Southern History'' 61.4 (1995): 695–724. {{ISSN|0022-4642}}. Raspravlja o izborima 1844. godine [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=54440370 internetsko izdanje] * Paul; James C. N. ''Rift in the Democracy.'' (1951). O izborima 1844. godine * Pletcher, David M. ''The Diplomacy of Annexation: Texas, Oregon, and the Mexican War'' (1973), studija Polkove vanjske politike * Sellers, Charles. ''James K. Polk, Jacksonian, 1795–1843'' (1957) [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=acls;cc=acls;view=toc;idno=heb00748.0001.001 1. izdanje na internetu]; and ''James K. Polk, Continentalist, 1843–1846''. (1966) [http://quod.lib.umich.edu/cgi/t/text/text-idx?c=acls;cc=acls;view=toc;idno=heb00748.0002.001 2. izdanje na internetu]; dugačka znanstvena biografija * [[John Seigenthaler Sr.|Seigenthaler, John]]. ''James K. Polk: 1845–1849''. 2003. {{ISBN|0-8050-6942-9}}, kratka popularna biografija * Smith, Justin Harvey. ''The War with Mexico, Vol 1.'' (2 vol 1919), [http://books.google.com/books?id=WBkOAAAAIAAJ&printsec=frontcover&dq=inauthor:%22Justin+Harvey+Smith%22&lr=&ei=hruzS_m_MYbklQT18JGtCw&cd=1#v=onepage&q=&f=false kompletan tekst na internetu]. ** Smith, Justin Harvey. ''The War with Mexico, Vol 2.'' (2 vol 1919). [http://books.google.com/books?id=xhUOAAAAIAAJ&printsec=frontcover&dq=inauthor:Smith+inauthor:Justin+inauthor:Harvey&lr=&num=100&as_brr=0#v=onepage&q=&f=false kompletan tekst na internetu]; dobitnik Pulitzerove nagrade; još uvijek standardni izvor informacija ===Primarni izvori=== * Cutler, Wayne, et al. ''Correspondence of James K. Polk''. 1972–2004. {{ISBN|1-57233-304-9}}. 10. izdanje (školsko izdanje kompletne Polkove korespondencije) * Polk, James K. ''The Diary of James K. Polk During His Presidency, 1845–1849'' edited by Milo Milton Quaife, 4 vols. 1910. [http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=3453762 Abridged version by Allan Nevins. 1929, online] ==Vanjske poveznice== {{Commons}} * [http://www.loc.gov/rr/program/bib/presidents/polk/ James K. Polk: A Resource Guide], iz knjižnice Kongresa *[http://www.shapell.org/manuscript.aspx?171535 James K. Polk's Personal Correspondence] Shapell Manuscript Foundation * [https://web.archive.org/web/20070721035700/http://www.millercenter.virginia.edu/index.php/academic/americanpresident/polk Extensive essay on James K. Polk and shorter essays on each member of his cabinet and First Lady] iz Miller Center of Public Affairs * [http://avalon.law.yale.edu/19th_century/polk.asp Inaugural Address of James K. Polk] iz The Avalon Project i Yale Law School * [http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jp11.html Biography of James K. Polk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080403042718/http://www.whitehouse.gov/history/presidents/jp11.html |date=3. travnja 2008. }} sa službene stranice [[Bijela kuća|Bijele kuće]] * Polkove poruke američkom Kongresu s web stranice usa-presidents.info: ** [http://www.usa-presidents.info/union/polk-1.html Prva (1845.)] ** [http://www.usa-presidents.info/union/polk-2.html Druga (1846.)] ** [http://www.usa-presidents.info/union/polk-3.html Treća (1847.)] ** [http://www.usa-presidents.info/union/polk-4.html Četvrta (1848.)] * {{gutenberg author|id=James+K.+Polk | name=James K. Polk}} * [http://fair-use.org/the-liberator/1849/06/22/the-death-of-president-polk A bitter personal attack by an abolitionist] iz novina ''The Liberator'' (22. lipnja 1849.) * [http://www.smithsonianeducation.org/educators/lesson_plans/borders/start.html Establishing Borders: The Expansion of the United States, 1846–48] iz ''the Smithsonian'' uz esej i planove za učenje * [https://web.archive.org/web/20090116212357/http://www.nchistoricsites.org/polk/polk.htm President James K. Polk State Historic Site, Pineville, North Carolina] sa službene stranice [[Sjeverna Karolina|Sjeverne Karoline]] * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GRid=823 James K. Polk at Findagrave] *[http://americanpresidents.org/presidents/president.asp?PresidentNumber=11 James K. Polk]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813035503/http://www.americanpresidents.org/presidents/president.asp?PresidentNumber=11 |date=13. kolovoza 2013. }} at C-SPANU ''Američki predsjednici: Životni portreti'' *[https://web.archive.org/web/20141209084121/http://www.booknotes.org/Watch/179318-1/John+Seigenthaler.aspx ''Booknotes'' interview with John Siegenthaler on ''James K. Polk'', 18. siječnja 2004.] {{Predsjednici SAD-a}} {{GLAVNIRASPORED:Polk, James Knox}} [[Kategorija:Američki predsjednici]] [[Kategorija:Američki političari 1789. – 1861.]] 43k7rvkqaam2txvhtx905h4m3awl6ql 0 43703 6436710 5831118 2022-08-03T06:15:50Z Artus 90507 dodane reference wikitext text/x-wiki '''Pokazne [[zamjenice]]''' pokazuju nešto što je govorniku ili sugovorniku blisko. Gotovo u svim jezicima čine sustav od dva, tri ili više elemenata na osnovi opozicije po stupnju udaljenosti koji izražavaju.<ref>{{cite book |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |year=2002|title=Riječi na granici punoznačnosti |chapter=Predmetne pokazne zamjenice ''ovaj/taj/onaj'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/426493.Kordic_Rijeci_na_granici_punoznacnosti.pdf |format=PDF |location=Zagreb |publisher=[[Hrvatska sveučilišna naklada]] |pages=67–92 |doi=10.2139/ssrn.3467413 |isbn=953-169-073-1 |oclc=54680648 |id={{CROSBI|426493}}. {{NSK-zapis|id=000322006}} |accessdate=2022-08-03}}</ref> Odgovaraju na pitanja ''koji? kakav? kolik?'' <table class="wikitable" border="1"> <tr> <th></th> <td style="background: #d3d8dd">bliže govorniku</td> <td style="background: #d3d8dd">bliže sugovorniku</td> <td style="background: #d3d8dd">dalje od obje osobe</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">koji?</th> <td>òvāj</td> <td>tâj</td> <td>ònāj</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">kakav?</th> <td>ovàkav</td> <td>tàkav</td> <td>onàkav</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">kolik?</th> <td>ovòlik</th> <td>tòlik</th> <td>onòlik</td> </tr> </table> == Sklonidba pokaznih zamjenica == <table class="wikitable" border="1" width="505" cellpadding="5"> <caption>'''Jednina'''</caption> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[nominativ|N]]</td> <td>òvāj</td> <td>òvā</td> <td>òvō</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[genitiv|G]]</td> <td>òvōg(a)</td> <td>òvē</td> <td>òvōg(a)</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[dativ|D]]</td> <td>òvōm(u)</td> <td>òvōj</td> <td>òvōm(u)</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[akuzativ|A]]</td> <td>òvōg(a)<br>za neživo - òvaj</td> <td>òvū</td> <td>òvō</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[vokativ|V]]</td> <td>-</td> <td>-</td> <td>-</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[lokativ|L]]</td> <td>òvōm(e)</td> <td>òvōj</td> <td>òvōm(e)</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[instrumental|I]]</td> <td>òvīm((e)</td> <td>òvōm</td> <td>òvōm(e)</td> </tr> </table> <table class="wikitable" border="1" width="505" cellpadding="5"> <caption>'''Množina'''</caption> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[nominativ|N]]</th> <td>òvī</td> <td>òvē</td> <td>òvā</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[genitiv|G]]</th> <td>òvīh</td> <td>òvīh</td> <td>òvīh</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[dativ|D]]</th> <td>òvīm(a)</td> <td>òvīm(a)</td> <td>òvīm(a)</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[akuzativ|A]]</th> <td>òvē</td> <td>òvē</td> <td>òvā</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[vokativ|V]]</th> <td>-</td> <td>-</td> <td>-</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[lokativ|L]]</th> <td>òvīm(a)</td> <td>òvīm(a)</td> <td>òvīm(a)</td> </tr> <tr> <th style="background: #d3d8dd">[[instrumental|I]]</th> <td>òvīm(a)</td> <td>òvīm(a)</td> <td>òvīm(a)</td> </tr> </table> Kao pokazna zamjenica ''ovaj'' mijenjaju se i zamjenice ''onaj'' i ''taj'', koja je "jedinica s izrazitom povezničkom funkcijom".<ref>{{cite book |last=Velčić |first=Mirna |year=1987 |title=Uvod u lingvistiku teksta |location=Zagreb |publisher=[[Školska knjiga]] |page=19 |isbn=860-3-99013-1 |id={{NSK-zapis|id=000416130}}}}</ref> Zamjenice ''ovakav'', ''takav'', ''tolik'' i ''onolik'' mijenjaju se kao [[pridjevi]] u određenom i neodređenom obliku. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija: Vrste riječi]] tn9g7htpl9oxbu6w8ue0p9wcd80558t 0 46602 6436473 6345913 2022-08-02T16:24:47Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Zemun (općina) | ime_genitiv = Zemuna | izvorno_ime = Општина Земун | slika_panorama = Zemun View 3.JPG | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = Zastava Zemuna.png | slika_zastava_veličina = 200px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Grb-zemun.jpg | slika_grb_veličina = 150px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = Zemun mun.png | veličina_karte = 300px | opis_karte = Mapa općine | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 51 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 24 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|20px]] [[Srbija]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Beograd|Grad Beograd]] | lokacija2_ime = Sjedište | lokacija2_info = Magistralski put 1 | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Taurunum | utemeljenje_datum = 12. stoljeće | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = predsjednik općine | ime_vođe = Branislav Prostran | stranka_vođe = Srpska napredna stranka | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 438 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2011. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 168.170 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 11080 | pozivni_broj = 011 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = [http://www.zemun.org.rs/ www.zemun.rs] | bilješke = }} '''Zemun''' ([[srpski]]: ''Земун'', [[mađarski]]: ''Zimony'', [[njemački]]: ''Semlin'', [[latinski]]: ''Taurunum'') je [[Beograd|beogradska općina]] koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.<ref name="#1">{{Citiranje časopisa |url=http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20171122193601/http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/ReportResultView.aspx?rptId=1210 |archive-date=22. studenoga 2017. |access-date=1. veljače 2013.}}</ref> == O gradu == Pravoslavni svetac zaštitnik općine Zemun je Vaznesenje Gospodnje ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "[[Uzašašće|Uzašašće Gospodinovo]]") - Spasovdan (koji se slavi 40 dana poslije Uskrsa). Kao dan općine slavi se [[5. studenog]], datum kada je [[Vojska Kraljevine Srbije|srpska vojska]] ušla u Zemun u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]. Predsjednik općine Zemun je Branislav Prostran.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.zemun.rs/cms/node/45 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130101111500/http://www.zemun.rs/cms/node/45 |archive-date=1. siječnja 2013. |access-date=1. veljače 2013.}}</ref> U općini se nalazi više prigradskih naselja: [[Zemun Polje]], [[Batajnica]], [[Altina]], [[Mala Pruga]], [[13. Maj]], [[Nova Galenika]]. == Povijest == Nalazeći se na raskrižju važnih puteva, Zemun je doživio mnoge promjene. Različite zajednice živjele su u tom kraju i razvijale svoju kulturu. Mnoga plemena i narodi prolazili su, ratovali i, svjesno i nesvjesno, uništavali kulturnopovijesne spomenike. Međutim, uvijek je nešto ostajalo. Smjenjivanje različitih kultura, od neolitika, preko bakrenog do brončanog i do današnjeg doba, upućuje na složena zbivanja i značajne promjene u razvoju na tom tlu. *<ref name="Rukavina"> [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Matica hrvatska, Vlatko Rukavina, Hrvatska strana Zemuna], Hrvatska revija 4/2004.</ref> Prvi naziv je bio Taurunum. Najstariji pisani tragovi o današnjem imenu grada datiraju iz XII. stoljeća. Nastao je od slavenske riječi "zemlin" i pretpostavlja se da je ime u vezi sa zemljanim gradom, odnosno sa zemunicama. Za razdoblja turskih osvajanja po Europi, Zemun su nekoliko puta pljačkale i napadale turske snage. Nakon višekratnih pokušaja, Zemun je pod [[Tursko Carstvo|tursku vlast]] pao [[8. srpnja]] [[1521.]], nakon što je [[Sulejman Veličanstveni]] napao grad sa zapada, prethodno zauzevši [[Srijemska Mitrovica|Mitrovicu]], [[Slankamen]] i [[Srijemski Karlovci|Karlovce]]. Grad je pao nakon žestoke [[Zemunska bitka 1521.|obrane grada]] koju su držale postrojbe od 500 [[šajkaši|šajkaša]] (sastavljene od Hrvata i Srba), predvođene Hrvatom [[Marko Skoblić|Markom Skoblićem]] (vidi [[:s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ban Ivan Karlović|bitka za Zemun]]). U ratu s Turcima 1683-99. i mirom u Srijemskim Karlovcima oslobođen je Srijem od Starog Slankamena na Dunavu do ušća Bosuta u Savu, a preostali dio Srijema pobjedom nad Turcima 1716. kod Petrovaradina. Odlaskom Turaka 1717. u Zemunu i Srijemu započeo je novi vijek.<ref name="Rukavina"/> Obnovljena Srijemska županija (sjedište u Vukovaru) potpala je pod vlast Hrvatskog sabora i bana. Dio Srijema s Petrovaradinom, Zemunom i Mitrovicom ušao je u sastav Vojne krajine kao Petrovaradinsko vojno okružje. Obnovljena je i Srijemska biskupija, a 1773. ujedinjena je s biskupijom u Đakovu.<ref name="Rukavina"/> [[Beogradski mir|Beogradskim mirom]] [[1739.]] područje dolazi pod Austriju, a Zemun postaje pogranični grad. Budući da se tim mirom austrijska vojska morala povući iz Beograda, beogradski katolici, mahom trgovci iz Bosne i [[Dubrovačka republika|Dubrovnika]] su se našli u nezahvalnu položaju, poput kršćanskih podanika u muslimanskoj državi koja je upravo izgubila teritorije od kršćanskog neprijatelja. Stoga su predvođeni franjevcima otišli u obližnji Zemun, da bi izbjegli moguću tursku osvetu. [[1745.]] se osniva [[Srijemska županija]], kojoj je Zemun glavni grad, a koja je upravno pripala [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji]]. Smirenje stanja na granicama je slijedio priljev novih stanovnika i gospodarski napredak.<ref name="Rukavina"/> 1816. doselili su se iz Lazarfelda u Banatu njemački doseljenici u predio koji su poslije nazvali [[Franztal]].<ref name="Chronik">(nje.) [https://www.franztal.at/franztal/chronik/ Verein der Franztaler Ortsgemeinschaft] Chronik (pristupljeno 11. travnja 2019.)</ref> Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. i ukidanja Vojne krajine, Srijem je 1881. u potpunosti pripojen Hrvatskoj. Hrvatski jezik postao je službeni jezik umjesto njemačkog, mađarskog i latinskog. Dne [[8. lipnja]] [[1871.]] grad dobiva status slobodnog carskog grada. Razvitku pogoduje ukidanje Vojne Krajine i ulazak u sastav Hrvatske 1881. godine.<ref name="Doprinos"/> Izgradnjom pruge 1881-91. Srijem je od Zemuna preko Mitrovice i Vinkovaca povezan sa Zagrebom.<ref name="Rukavina"/> Povezivanjem željeznicom, onda iznimno značajnim pronositeljem razvitka, s oživjelom Mitrovicom, Vinkovcima i Zagrebom, gospodarski napredak ulazi i u ove krajeve. Hrvatski jezik [[1882.]] postaje službenim jezikom u gradu.<ref name="Doprinos">[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html |date=22. srpnja 2009. }} Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009.</ref> Godine [[1895.]] grad je izravno podređen Zemaljskoj vladi u Zagrebu. Tako je ostalo do Prvog svjetskog rata. Dne [[5. srpnja]] [[1918.]] su postrojbe [[Kraljevina Srbija|Kraljevine Srbije]] ušle u grad kojeg su napustile austro-ugarske snage. Nakon proboja solunske fronte 5. studenog 1918. srpska vojska ušla je u Zemun. Bio je to kraj dvostoljetne vladavine crno-žute monarhije u Zemunu. Srijemska županija i grad Zemun ušli su u Kraljevinu SHS.<ref name="Rukavina"/> Kraj Prvoga svjetskog rata donio je bitne promjene u Zemunu, koji je izgubio status pograničnoga grada. Počela je nova etapa života i rada. Oduševljenje i nade iznevjerene su nakon atentata u Skupštini 1928. i Šestojanuarske diktature. Jedini prostor gdje su se Hrvati mogli dokazati s obzirom na znanje i obrazovanje, bilo je gospodarstvo. Nakon I. svjetskog rata otvaraju se nove tvornice i ustanove, većinom u vlasništvu hrvatskih gospodarstvenika ili dioničara. Tvornica čokolade (1921), tvornica ljepila (1923), Filipovićeva tvornica ugljične kiseline (1925), [[tvornica aeroplana i hidroaviona »Zmaj«]] (1927), tvornica zrakoplova »Ikarus« (osn. 1923, u Zemunu od 1927), nekoliko tvornica tekstila i trikotaže (Sava i Alda 1928), dvije tvornice kože (Derma i Delfina), tvornica strojnog remenja (Hofer i Peller), [[tvornica obuće Mira]]. Godine 1927. počeo je rad vojno-civilnog aerodroma pod [[Bežanijska kosa|Bežanijskom kosom]]. Dana 15. veljače 1928. godine, polijetanjem dvokrilca (»potez 29«) uspostavljena je prva domaća zračna linija Zemun - Zagreb. Uvođenjem dugih linija zračna luka ubrzo postaje centar domaćega zračnog prometa. Radovi su nastavljeni te su do 1931. podignuti [[hangar]]i i [[pristanišna zgrada]].<ref name="Rukavina"/> U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca nekoliko su mu puta promijenili upravni položaj. od 1922. umjesto županije proglašena je Srijemska oblast. Stvaranjem banovina 1929. Srijem je podijeljen u dvije. Drinskoj (Sarajevo) su pripadali kotari Mitrovica, Šid, Vukovar, Vinkovci, Županja, a Dunavskoj (Novi Sad) Ilok, Ruma, Karlovci i Petrovaradin. A sam je Zemun pripojen Beogradu. 1934. ga se pripojilo Beogradu, ali je to ukinuto padom Jugoslavije i njegovim uključenjem Nezavisnoj Državi Hrvatskoj [[1941.]] Drugi pokušaj pripajanja Beogradu bio je poslije rata.<!--Izvorni Zemunci su to predviđali nakon što se proglasilo Zemun dijelom Beograda, ali došljaci koji su preplavili Zemun, uopće nisu shvaćali što su starosjediteljske pritužbe.--><ref name="Rukavina"/> Nakon dvije godine Šid i Mitrovica pripojeni su Dunavskoj banovini. Sporazumom o novoj podjeli na banovine uoči Drugoga svjetskog rada, Ilok i Šid pripao je Hrvatskoj banovini, a ostali dio Srijema Dunavskoj.<ref name="Rukavina"/> Od 1941. do 1945. Zemun je bio najistočniji grad [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a bio je pod njemačkom kontrolom do 22. listopada 1944. godine, kad ga zauzimaju partizani. U podjeli Jugoslavije 1941. – 44. Srijem je pripao Hrvatskoj. Nakon početka Drugoga svjetskog rata i zračnih napada na Beograd, njemačke jedinice su 12. travnja 1941. ušle u Zemun. Već 13. travnja osnovana je nova, posebna gradska uprava (predsjednik Hans Mozer) jer je Zemun ponovno odvojen od Beograda. Sve do 10. listopada 1941. u Zemunu i okolnim selima (do crte Slankamen-Boljevci) vlast su u tom »njemačkom privrednom području« imali domaći Nijemci, takozvani »Folksdojčeri«, a zatim su je, kada su ti dijelovi Srijema ušli u sastav Nezavisne Države Hrvatske, dijelili s Hrvatima, međutim najvažnije položaje u tijelima uprave (gradonačelnici, kotarski predstavnici i dr.) zadržali su Nijemci, što će uvjetovati stalnu i prikrivenu borbu oko vlasti između Folksdojčera-funkcionara i članova ustaškog pokreta. Stvaranjem druge Jugoslavije i razgraničenjem između Hrvatske i Srbije Srijem je podijeljen između Hrvatske i Vojvodine (u sastavu Republike Srbije). Na kraju 20. stoljeća iseljenjem jednog dijela starosjedilaca Hrvata, u Srijemu se ponovila 1944., kada su iseljeni srijemski Nijemci.<ref name="Rukavina"/> Od ulaska partizana i sovjetske vojske 22. listopada 1944. do kraja rata, najveći broj funkcija vlasti vršila je vojska, odnosno Komanda mjesta s majorom Milanom Žeželjom na čelu. Sudsku i tužilačku funkciju vršila su također vojnosudska tijela. Komanda mjesta mobilizirala je ljude, motorna i zaprežna vozila za potrebe vojske, ali i obavljala druge poslove, u koje su pripadali otkrivanje i uhićenje pa i likvidacija »narodnih neprijatelja«. S koliko revnosti je to rađeno, najbolje svjedoče mnoge nevine žrtve pobijene u listopadu 1944, a zakopane pokraj Dunava u zemunskom keju kod »Hidrobaze« i na Kalvariji. Međutim, to je posebna tema koja zaslužuje poseban rad.<ref name="Rukavina"/> Ubrzo je, usporedo s vojnom, organizirana i civilna vlast, a teritorijalno je Zemun kao samostalni grad pripojen novooformljenoj autonomnoj oblasti Vojvodini, gdje je zemljopisno i pripadao.<ref name="Rukavina"/> Skupština Narodnooslobodilačkog odbora Zemun je na prvu godišnjicu »oslobođenja«, 22. listopada 1945. godine, održala svečanu sjednicu, na kojoj je, među ostalim, ali kao najvažnija, donesena i odluka o izdvajanju Zemuna iz sastava Vojvodine i pripajanja Beogradu. Istovjetnu odluku je toga dana donio i Pokrajinski narodnooslobodilački odbor Vojvodine, pa je tako Zemun, po drugi put u svojoj povijesti, ušao u sastav susjednog Beograda.<ref name="Rukavina"/> Iako je odluka o pripajanju Zemuna prijestolnici bila diktirana »odozgo« i nije bilo moguće izbjeći ju, mnogim Zemuncima ona je teško pala, pa je čak i na sjednici na kojoj je donesena nekoliko odbornika u svojim diskusijama izrazilo bojazan da će Zemun u sastavu Beograda biti zapostavljen, da će se od samostalnoga grada srozati na običan rajon Beograda i izgubiti samoupravu, da će zaostati u razvoju i sl. Sve to se vrlo brzo pokazalo točnim, ali novi naraštaji, osobito kolonista - došljaka, koji su preplavili Zemun, mislili su drugačije.<ref name="Rukavina"/> Izborom Slobodana Miloševića i njegovim dovođenjem na političku scenu 1986. nakon Ušća i Gazimestana, iseljavanje Hrvata iz Zemuna dobiva zamah. Početkom rata 1991. i pohodom JNA sa srpskim dobrovoljcima na Vukovar, Osijek i druge krajeve Hrvatske međunacionalni odnosi padaju na najnižu razinu. Ne poštuju se ne samo zakonske nego ni temeljne ljudske norme ponašanja. Sve ono o čemu su mnogi ljudi s ovih prostora vjekovima maštali o suživotu i panslavizmu, za nekoliko se godina rasplinulo kao mjehur od sapunice.<ref name="Rukavina"/> Više od 80 godina ne prestaje iseljavanje Hrvata iz Zemuna iz raznih razloga. God. 1921. Zemun je imao oko 20 000 žitelja - oko 70% bili su Hrvati. Danas Zemun ima više od 200 000 žitelja, a procjenjuje se da Hrvata ima samo oko 5%. Iseljavanju Hrvata je uz političke pritiske pogodovalo ciljano ekonomsko slabljenje, kulturno izoliranje i zapostavljanje. Nakon Drugoga svjetskog rata svi gospodarski i kulturni objekti koje su Hrvati stoljećima podizali u Zemunu oduzeti su i postali su "narodna svojina". primjer gradske Bolnice ili Bolnice sestara milosrdnica, koje su sestre podigle za građane Zemuna, a koja im je oduzeta. Zatim Katolički dom, u kojem su radila kulturno-umjetnička društva, npr. Tomislav. Zatim Hrvatski sokolski dom, Hrvatska štedionica, tvornice. Oduzimanjem tih i drugih institucija intenzivirano je iseljavanje Hrvata iz Zemuna, onemogućena egzistencija i njihov opstanak. Velikosrpski uspon 1980-ih i ratni pohodi 1990-ih bili su novo zlo. Mnogi su Hrvati ostali bez svojih kuća, stanova, posla, otpremnina, dionica, s minimalnim mirovinama. Danas Hrvati u Zemunu nemaju svojih škola, ustanova, svojih medijskih emisija, svojih predstavnika u lokalnoj i državnoj vlasti. Tek 2003. je registrirana Zajednica Hrvata Zemuna. Knjižnica i čitaonica, koja nosi naziv »Ilija Okrugić«, obnovljena je uz pomoć članstva, Vlade RH i župnika te svečano otvorena u lipnju 2004.<ref name="Rukavina"/> Zemunsko groblje ima nekoliko cjelina od kojih je jedna i [[Židovsko groblje u Zemunu|Židovsko groblje]]. Godine [[2003.]] od dijela općine Zemun osnovana je Općina [[Surčin]]. == Stanovništvo == * '''[[1921.]]:''' 18.528 (70% Hrvata)<ref name="Revija">[http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Hrvatska revija] Zemun</ref> * '''[[1931.]]:''' 28.083 * '''[[1953.]]:''' 44.110 * '''[[1961.]]:''' 72.956 (blizu 10.000 odnosno 13% Hrvata)<ref name="Spanovic">[http://www.hrvatskarijec.rs/vest/691/Hrvati-u-Zemunu:-Znamo-tko-su-nam-bili-preci,-slijedimo-njihov-put/ Hrvatska riječ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160506164640/http://www.hrvatskarijec.rs/vest/691/Hrvati-u-Zemunu:-Znamo-tko-su-nam-bili-preci,-slijedimo-njihov-put/ |date=6. svibnja 2016. }} Dario Španović: Hrvati u Zemunu: Znamo tko su nam bili preci, slijedimo njihov put, broj 691, 14. rujna 2011.</ref> * '''[[1971.]]:''' 95.142 * '''[[1981.]]:''' 116.826 (11.000 Hrvata i 55.000 Jugoslavena, od kojih veliki broj Hrvata)<ref name="Doprinos" /> * '''[[2002.]]:''' 116.486 (manje od 2000 Hrvata, odnosno 1,27%)<ref name="Spanovic"/> * '''[[2004.]]:''' 200.000 (5% Hrvata)<ref name="Revija" /> (2000 Hrvata i oko 3000 za koje se procjenjuje da se izjašnjavaju kao Jugoslaveni)<ref name="Doprinos" /> Hrvati su nekad bili značajnom nacionalnom zajednicom u Zemunu. Svojevremeno je imao četiri hrvatska nogometna kluba (HŠK Građanski, HŠK Zemun, HŠK Dunav i HŠK Hajduk), brojna kulturno-umjetnička društva hrvatskog predznaka, Hrvatsku čitaonicu, organizaciju Hrvatski sokol, a od gospodarskih se isticala Hrvatska štedionica. Brojni su Hrvati ostavili tragove u Zemunu koji se ne daju izbrisati, a dokazom su hrvatske baštine u tom gradu. Ističu se [[Adam Filipović]], [[Franja Jenč]], [[Franja Katinčić]], [[Stjepan Katinčić]], [[Josip Kraus]] i ostali. Zgrade koje su u Zemunu sagradili Hrvati su bolnica Sestara milosrdnica, zgrada Električne centrale, Djevojačka osnovna škola, Opća javna bolnica, zgrada Vodne zajednice, Zemunska pošta, zgrada Željezničke škole te brojne druge.<ref name="Spanovic"/> Iseljavanje Hrvata iz Zemuna je krenulo za vrijeme [[SFRJ|Jugoslavije]]. Pripajanjem Beogradu, proces se ubrzao. Dolaskom na vlast [[Slobodan Milošević| Slobodana Miloševića]], [[1986.]] godine, iseljavanja dobivaju novi zamah, a za srbijanske [[Domovinski rat|agresije]] na Hrvatsku, uvjeti za život su postali nepodnošljivi mjesnim Hrvatima. U razdoblju od od [[26. listopada|26.]] do [[30. listopada]] [[1992.]] godine, rimokatoličku župu Zemun je napustilo 1200 osoba, mahom [[Hrvati|Hrvata]].<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 Glas Koncila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222194004/http://www.glas-koncila.hr/rubrike_izdvojeno.html?news_ID=1389 |date=22. veljače 2008. }} Divan je kićeni Srijem</ref> Kao kruna svega Zemun je postao poligonom za [[Srpska radikalna stranka|srbijanske radikale]], nakon njihove pobjede na mjesnim izborima [[1996.]] godine i osvajanja vlasti.<ref>{{sr icon}} [http://www.vreme.com/arhiva_html/517/10.html Zemun posle radikala: Ogledno dobro novih varvara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120617034029/http://www.vreme.com/arhiva_html/517/10.html |date=17. lipnja 2012. }} Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref name="vreme">{{sr icon}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=364165 Radikali na vlasti: Oni se nisu promenili] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref> [[Haaški sud|Haaški]] optuženik [[Vojislav Šešelj]] u to vrijeme bio je gradonačelnik Zemuna.<ref name="vreme" /><ref>{{sr icon}} [http://www.e-novine.com/index.php?news=17298 Kada će se okončati slučaj Barbalić: Bespuća radikalske zbilje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307224113/http://www.e-novine.com/index.php?news=17298 |date=7. ožujka 2016. }} Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://www.aimpress.ch/dyn/trae/archive/data/199707/70726-006-trae-beo.htm Serbia Facing Chauvinism Again, Awakening of rats] Preuzeto 8. svibnja 2011.</ref> {| {{prettytable}} style="text-align:center;" |- bgcolor="#efefef" ! colspan=5 style="border-right:0px;" | Popis stanovništva iz 2011. godine<ref name="#1"/> |- bgcolor="#efefef" | '''Narod''' | '''Broj''' |- | align=left|[[Srbi]] ||align=left| 147.810 |- | align=left|[[Albanci]] ||align=right| 165 |- | align=left|[[Bošnjaci]] ||align=right| 170 |- | align=left|[[Bugari]] ||align=right| 81 |- | align=left|[[Bunjevci]] ||align=right| 19 |- | align=left|[[Vlasi]] ||align=right| 26 |- | align=left|[[Goranci (narod)|Goranci]] ||align=right| 383 |- | align=left|[[Jugoslaveni]] ||align=right| 995 |- | align=left|[[Mađari]] ||align=right| 205 |- | align=left|[[Makedonci]] ||align=right| 557 |- | align=left|[[Muslimani (narod)|Muslimani]] ||align=right| 496 |- | align=left|[[Nijemci]] ||align=right| 98 |- | align=left|[[Romi]] ||align=right| 5559 |- | align=left|[[Rumunji]] ||align=right| 64 |- | align=left|[[Rusi]] ||align=right| 107 |- | align=left|[[Rusini]] ||align=right| 38 |- | align=left|[[Slovaci]]||align=right| 170 |- | align=left|[[Slovenci]]||align=right| 156 |- | align=left|[[Ukrajinci]]||align=right| 85 |- | align=left|'''[[Hrvati]]'''||align=right| '''1411''' |- | align=left|[[Crnogorci]]||align=right| 748 |- | align=left|ostali||align=right| 1544 |- | align=left|neizjašnjeni||align=right| 4821 |- | align=left|regionalna pripadnost||align=right| 209 |- | align=left|Nepoznato||align=right| 2213 |} == Šport == '''Prije 2. svj. rata''': *nogomet {| cellpadding=12 | valign=top | *[[HŠK Građanski (Zemun)|HŠK Građanski]] (hrvatski klub) *[[HŠK Zemun]] (hrvatski klub) *[[HŠK Dunav (Zemun)|HŠK Dunav]] (hrvatski klub) *[[HŠK Hajduk (Zemun)|HŠK Hajduk]] (hrvatski klub) *[[DSV Victoria (Zemun)|DSV Victoria]] (klub Nijemaca) *[[SK Liet (Zemun)|SK Liet]] (klub Nijemaca) | valign=top | *[[Šparta Zemun|Šparta]] *[[ZAŠK]] *[[Vitez Zemun|Vitez]] |} <br /> * [[FK Zemun]] *hazena == Hrvatske ustanove == Nekadašnje i današnje važnije ustanove u Zemunu, koje su ustanovili ili su bile u vlasništvu Hrvata. *bolnica Sestara milosrdnica *Katolički dom *KUD "Tomislav" *[[Zemunska hrvatska štedionica]] (od 1867.) *[[Hrvatsko pjevačko društvo Odjek (Zemun)|Hrvatsko pjevačko društvo Odjek]] *[[Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub (Zemun)|Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub]] *Hrvatski sokol *[[Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav (Zemun)|Hrvatsko pjevačko društvo Tomislav]] (nastao iz Odjeka i Rodobljuba) *knjižnica i čitaonica "Ilija Okrugić" (od 2004.) *[[Zajednica Hrvata Zemuna "Ilija Okrugić"]] (od 2003.) *[[Društvo hrvatske mladeži Zemuna]] (od 2007.) == Ostale povijesne ustanove == Ustanovljene između 1882. i 1941. *Chevra Kadischa – sveto društvo (Heiliger Verein) *Ćurčijska zadruga grada Zemuna *Deoničarsko društvo za električna, prometna i industrijska preduzeća u Zemunu *Dobrovoljno vatrogasno društvo *Društvo Srpski kasino u Zemunu *Društvo Svetog Save za potpomaganje siromašnih učenika i učenica *Evangelističko društvo za njegu siročadi Siloah *Francusko društvo u Zemunu *Gospodarsko društvo kao zadruga u Zemunu, marvogojstveni odsjek *Gradjanska čitaonica *Hrvatska čitaonica *Hrvatski Sokol *Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo *Hrvatsko pjevačko društvo »Odjek« *Industrijsko i trgovačko deoničarsko društvo Drina *Israelitische Frauenvereines in Semlin *Lovačko društvo u Zemunu *Mađarska čitaonica *Njemačko gombalačko društvo *Njemačko pjevačko društvo *Radničko obrazovno društvo *Slavenska zajednica u Zemunu *Srpska ratarska gornjo-varoška crkvena pjevačka zadruga *Srpska zanatlijska pevačka i prosvetna zadruga u Zemunu *Srpska zemunska trgovačka omladina *Srpski soko *Streljačko društvo *Učiteljsko društvo za grad Zemun *Udruženje fijakerista *Udruženje hrvatskih državnih umirovljenika te udova i siročadi *Udruženje zemunskih zanatlija u Zemunu *Vatrogasni i gasilački red *Zadruga svratištara, gostioničara, krčmara i kavanara za kotar *Zadruga za potpomaganje siromašnih i vrijednih učenika kr. realne gimnazije *Zemunski akademski sport klub *Zemunski akademski športski klub *Zemunski atletski klub *Zemunski klub Šparta *Zemunski srednjoškolski klub Vitez == Poznate osobe == Poznate osobe vezane uz Zemun, bilo time što su se rodile, ili živile i radile u Zemunu. *[[Rudolfo Franjin Magjer]], hrv. pisac *[[Dora Pfanova]], hrv. književnica *[[Josip Kulundžić]], hrv. pisac i kaz. redatelj *[[Petar Šimunić]], hrv. povjesničar *[[Vilim Korajac]], hrv. novelist i satiričar *[[Petar Papp]], hrv. slikar i autor prvih crtanih filmova u Hrvatskoj *[[Nada Tončić]], hrv. sopranistica *[[Franjo Fugger]], hrv. veterinar, voćar, kulturni radnik *[[Nikola Fugger]], hrv. pravnik i političar *[[Stjepan Barić]], hrv. političar i publicist, visoki državni dužnosnik *[[Franjo Šram]], hrv. skladatelj, orguljaš, zborovođa, dirigent i srednjoškolski profesor, znanstveni i prosvjetni djelatnik *[[Simeon Baltić]], srp. slikar iz Hrvatske *[[Adam Filipović]] *[[Aleksandar Badaj]] *[[Mato Ivić]] *[[Branko Živković]], starješina Sokolskog društva Zemun, ravnatelj gimnazije u Zemunu, umro 5. 5. 1937. godine == Izvori == {{izvori|30em}} * [http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php HNV Republike Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113012430/http://www.hnv.org.rs/hrvati_u_vojvodini.php |date=13. studenoga 2011. }} [[Mario Bara]]: Hrvati u Vojvodini, preuzeto 10. ožujka 2011. {{matica hrvatska}} == Vanjske poveznice == {{commons}} *{{sr icon}} [http://www.zemun.org.rs Zemun - službene stranice općine] *{{sr icon}} [http://www.beograd.org.rs Grad Beograd] *[https://web.archive.org/web/20070303091400/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2004_4_n.nsf/AllWebDocs/Zemun Hrvatska revija br. 4/2004.] Vlatko Rukavina: Hrvatska strana Zemuna *[https://web.archive.org/web/20090722173607/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Hrvatski-doprinos-zemunskom-naslijedju.html Hrvatska riječ] Dario Španović: Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu, 29. svibnja 2009. {{Srpski gradovi i općine|Gradske općine Srbije}} [[Kategorija:Zemun| ]] nankva3e1554qn17w4j8srd3cxk9c4d 0 47206 6436453 6436004 2022-08-02T14:53:05Z Cruz.croce 262427 s engleske inačice; iz članka o Buconjiću wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = biskup | počasni-prefiks = Njegova preuzvišenost | ime = Alojzije Mišić | počasni-sufiks = [[Franjevci|O.F.M.]] | naslov = [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjski]] biskup{{-}}[[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanski]] apostolski upravitelj | image = Alojzije Mišić.jpg | image_size = 220px | alt = | opis = Portret Alojzija Mišića. | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik= | crkva = [[Katolička Crkva]] | nadbiskupija = | pokrajina = | metropolija = [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanska]] | biskupija = | stolica = | imenovan = [[29. travnja]] [[1912.]] | početak_službe = [[14. srpnja]] [[1912.]] | kraj_službe = [[26. ožujka]] [[1942.]] | ukinuto = | prethodnik = [[Paškal Buconjić]] | nasljednik = [[Petar Čule]] | nasuprot = | druge_službe = Tajnik banjalučkog biskupa<br>(1884.–1891.){{-}}Predsjednik Franjevačke velike gimnazije u Visokom<br>(1884.–1891.){{-}}Župnik u Bihaću<br>(1891.–1894./1904.–1907.){{-}}Gvardijan franjevaćkog samostana u Petrićevcu<br>(1894.–1904.){{-}}Generalni vikar banjalučke biskupije<br>(1907.–1909.){{-}}Provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena<br>(1909.–1912.) | ređenje = [[7. srpnja]] [[1882.]] | zareditelj = [[János Simor|János kard. Simor]] | posvećenje = [[18. lipnja]] [[1912.]] | posvetitelj = [[Diomede Falconio|Diomede kard. Falconio]] | kardinal = | kreirao = | rang = <!---------- Osobni detalji ----------> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1859|11|10}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Gradiška]], [[BiH]] | datum_smrti = [[26. ožujka]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[BiH]] | pokopan = [[Petrićevac]], [[Banja Luka]] | koordinate_groba = | nacionalnost = [[Hrvat]] | vjera = [[Katolička Crkva|katolik]] | rezidencija = | roditelji = Mate i Marija (rođ. Cigić) | prethodna_služba = | obrazovanje = <!---------- doktor teoloških znanosti----------> | alma_mater = | moto = ''Caritate et amore omnia vincuntur''<br>''Milosrđem i ljubavlju sve se pobjeđuje'' | potpis = | potpis_alt = | grb = | grb_alt = }} '''Alojzije Mišić''' <small>'''[[Franjevci|O.F.M.]]'''</small> ([[Bosanska Gradiška]], [[10. studenog]] [[1859.]] – [[Mostar]], [[26. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[prelat]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koji je služio kao [[biskup]] [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski]] i apostolski upravitelj [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjsko-mrkanski]] od [[1912.]] do [[1942.]]. Bio je provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosna Srebrena]] između [[1909.]] i [[1912.]] godine. == Životopis == === Mladost i školovanje === Alojzije Mišić je rođen u obitelji Mate i Marije (rođ. Cigić) u [[Bosanska Gradiška|Gradišci]] te je kršten imenom Stjepan.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Alojzije je imao dvije sestre, Mariju i Persu koja je bila redovnica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |title=Zanimljivosti: razne zanimljivosti vezane uz Stanku, prva napisana pjesma |accessdate=2021-05-10}}</ref> Obitelj mu je podrijetlom iz Hercegovine.{{sfn|Biskupija}} Kao dijete dobio je nadimak Stipo ili Stipica.{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je pohađao pučku školu u svom rodnom mjestu od [[1866.]] do [[1870.]] godine.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Njegovi su roditelji namjeravali dobro školovati Mišića, a u tome im je pomogao mjesni župnik fra Marko Dulibić, koji im je savjetovao da pošalju Stjepana u franjevačko sjemenište.{{sfn|Perić|1986|p=281}} [[18. lipnja]] [[1870.]] pristupio je Bosanskoj franjevačkoj provincijii stupivši u franjevačko sjemenište u Ivanjskoj, koje je pohađao od [[1870.]] do [[1874.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}}{{sfn|Biskupija}} Mišić je nastavio školovanje u franjevačkom samostanu u Fojnici. Dana [[21. rujna]] [[1874.]] ulazi u novicijat i mijenja ime u Alojzije.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je od [[1875.]] do [[1878.]] studirao filozofiju u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori, gdje je [[15. studenoga]] [[1875.]] položio privremene zavjete.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Tamo je završio studij s odličnim uspjehom.{{sfn|Šalić|2002|pp=142-143}} Provincija ga je poslala na studij teologije na Središnju teološku školu u [[Ostrogon]]u u Mađarskoj, gdje je studirao od [[1878.]] do [[1882.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je studirao u Mađarskoj položio je svečane zavjete [[14. listopada]] [[1880.]], a za svećenika ga je zaredio [[7. srpnja]] [[1882.]] kardinal [[János Simor]].{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Prvu misu služio je [[15. kolovoza]] [[1882.]]{{sfn|Biskupija}} === Svećeništvo === Po povratku u domovinu [[1882.]] Mišić je najprije bio kapelan u Banjoj Luci. No, iste godine, na prijedlog vrhbonskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Provincija ga imenuje vjeroučiteljem u nekoliko sarajevskih škola. Ujedno je pomagao u pastoralnoj skrbi u mjesnoj župi.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Nakon toga služi kao tajnik banjolučkog biskupa Marijana Markovića i generalni vikar biskupije od [[1884.]] do [[1891.]] godine.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Perić|1986|pp=281-282}} Mišić je imenovan gvardijanom franjevačkog samostana na Petrićevcu [[1891.]] i tu ostaje do [[1894.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je bio tamo, sagradio je zvonik samostanske crkve.{{sfn|Šalić|2002|p=144}} Godine 1894. imenovan je župnikom u Bihaću.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Boraveći u Bihaću, Mišić je osnovao Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo "Krajišnik"{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}} s knjižnicom.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Također je osnovao razne druge katoličke, gospodarske i nacionalne organizacije.{{sfn|Šalić|2002|p=222}} Pomogao je oživjeti tamošnji vjerski i politički život i često je seljacima držao ekonomska predavanja, dajući im razne knjige na tu temu.{{sfn|Šalić|2002|p=224-225}} Mišić je pridonio i jačanju trgovine katolika u gradu izmirivši zaraćene obitelji i osnovavši trgovačko-obrtničko društvo za uzajamnu pomoć. Također je pripomogao jačanju hrvatske nacionalne svijesti u gradu i poticao dužnosnike na osnivanje nacionalnih društava.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Mišić je također uvelike obnovio i proširio mjesnu crkvu.{{sfn|Šalić|2002|pp=226-227}} Ponovno je imenovan gvardijanom samostana na Petrićevcu [[1904.]], gdje je ostao do [[1907.]] godine. Mišić je tada imenovan predsjednikom Franjevačke rezidencije u Visokom , gdje je služio dvije godine kada je izabran za provincijala Franjevačke provincije Bosna Srebrena.{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Vukšić|2006a|pp=222-223}} Godine [[1910.]], kao provincijal, Mišić je srušio staru crkvu na sarajevskom Bistriku i sagradio današnju crkvu Svetog Ante.{{sfn|Šalić|2002|pp=144-145}} Kao svećenik franjevac Mišić je bio aktivan kulturni djelatnik. Kako bi pomogao oslobađanje seljaka od kmetstva, osnovao je Hrvatsku narodnu zadrugu.{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}} === Biskupstvo === ==== Imenovanje ==== Posljednjih godina života Buconjić je često bio bolestan.{{sfn|Vrankić|2018|p=246}} Iako je podignuta [[Biskupski ordinarijat u Mostaru|nova biskupska rezidencija]], Buconjić se odbija preseliti i živi u [[Biskupska rezidencija u Vukodolu|staroj rezidenciji u Vukodolu]]. Buconjićev tajnik fra [[Radoslav Glavaš (stariji)|Radoslav Glavaš]]{{sfn|Vrankić|2018|p=262}} iskoristio je njegovo slabo stanje da ostane na vlasti te ga je držao neobaviještenim i time pod kontrolom i ovisnošću.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&ndash;249}} Glavaš je financijska sredstva biskupije usmjerio u Hercegovačku franjevačku provinciju{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} te se u biskupijama nisu mogli očekivati ​​odlučni koraci. Primijetio je to i vrhbosanski nadbiskup [[Josip Stadler]], koji je, s ciljem poboljšanja stanja u biskupijama, zatražio od [[Sveta Stolica|Rima]] da imenuje svog pomoćnog biskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]] kao biskupa koadjutora mostarsko-duvanjskog s pravom nasljedstva.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&ndash;249}} Buconjić je prijedloge za biskupskog koadjutora doživljavao kao vlastitu smjenu i odlučno im se protivio. Buconjićev stav toliko je naljutio starije hercegovačke franjevce da se novi provincijal Begić predložio za biskupskog koadjutora za vrijeme boravka cara Franje Josipa u [[Mostar]]u [[3. lipnja]] [[1910.]]{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|pp=77-78}} Buconjić, saznavši za namjere vlada u Sarajevu i Beču i Begićev prijedlog caru, pisao je papi [[Pio X.|Piju X.]] i predložio Franu Lulića, dalmatinskog franjevca te dva hercegovačka franjevca Špiru Špirića i Davida Nevistića, kao kandidate za njegovog nasljednika.{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Buconjić se razočarao u hercegovačke franjevce, koji su njegov prvi odabir, Dalmatinca Lulića, doživjeli kao uvredu.{{sfn|Vrankić|2018|p=259}} Nakon upozorenja da samo car imao pravo imenovanja, a papa potvrde, Buconjić je iste kandidate predložio [[Franjo Josip I.|Franji Josipu]] i zatražio od njega imenovanje biskupa koadjutora.{{sfn|Vrankić|2018|pp=258&ndash;259}} Novi zajednički ministar financija [[Stephan Burián von Rajecz]] nije podržao imenovanje klera koji nisu bili bliski promađarski raspoloženi te se time nije složio sa Stadlerovim prijedlogom da se [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarića]] imenuje biskupom koadjutorom. Vlast je podržavala franjevce, a [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarić]] je nediplomatski objasnio vladi u Beču da ga treba imenovati jer među hercegovačkim franjevcima nema dobrih kandidata. Burián je naredio da se među bosanskim franjevcima nađe kandidat za Buconjićevu zamjenu. Utjecajni članovi austrougarske vlade u Sarajevu zaključili su da bi Alojzije Mišić, bivši mađarski student i osoba od povjerenja promađarskih članova vlade u Sarajevu, trebao biti novi biskup u Mostaru.{{sfn|Vrankić|2018|pp=249&ndash;251}} Vlada u Sarajevu je [[19. veljače]] [[1910.]] Mišića predložila za biskupa koadjutora, ali je vlada u Beču tu odluku odgodila za nekoliko mjeseci zbog priprema za carski pohod Bosni i Hercegovini.{{sfn|Vrankić|2018|p=256}} Vlada u Sarajevu smatrala je Lulića nepodobnim jer je živio u [[Rim]]u te da kao Dalmatinac ne bi mogao shvatiti mentalitet hercegovačkog puka. Austrougarska vlast odbijala je svakog predloženog od Rima tko nije prihvaćao liberalnu politiku monarhije – [[jozefinizam]]. Vlada u Sarajevu smatrala je Mišića kvalificiranijim od druga dva kandidata.{{sfn|Vrankić|2018|pp=259&ndash;260}} Vlada u Beču obavijestila je Rim o svojoj namjeri da imenuje Mišića za biskupa koadjutora, no Rim je balansirao između prijedloga austrougarskih vlasti i Buconjića te je odlučio pričekati Buconjićevu smrt kako bi riješio to pitanje.{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} Buconjić umire u [[Mostar]]u [[8. prosinca]] [[1910.]]{{sfn|Vrankić|2018|p=261}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} na svetkovinu [[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješnog Začeća BDM]]. Nakon Buconjićeve smrti, prema odredbama kanonskog prava, [[19. prosinca]] [[1910.]] metropolit nadbiskup [[Josip Stadler]] imenovao je [[Lazar Lazarević|Lazarevića]] upraviteljem u duhovnim pitanjima dviju hercegovačkih biskupija. Materijalnu skrb o biskupijama dobio je [[Radoslav Glavaš (stariji)|Glavaš]], koji je svojim položajem dodatno obogatio Hercegovačku franjevačku provinciju.{{sfn|Vrankić|2018|p=262}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Stadler je obavijestio vladu u Beču o svojim imenovanjima i predložio [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]], Tomu Igrca i Ivana Dujmušića kao kandidate za novog biskupa u Mostaru, napominjući da je promotrio i neke i hercegovačke franjevce, ali po svojoj savjesnosti nije mogao predložiti nijednog od njih.{{sfn|Vrankić|2018|pp=262&ndash;263}} Njegovi su prijedlozi brzo odbačeni jer su austrougarske vlasti preferirale franjevce nad dijecezanskim svećenstvom i željele da franjevac bude novi biskup.{{sfn|Vrankić|2018|p=264}} Iako je Rim podržao Buconjićeva prvoga izbornika Lulića, nakon Buconjićeve smrti austrougarske vlasti Lulića nisu smatrale ozbiljnim kandidatom. Rim nije podržao izbor Beča da se za biskupa imenuje Mišić zbog njegovog sukoba s nadbiskupom Stadlerom te su počeli tražiti svoje kandidate.{{sfn|Vrankić|2018|pp=269&ndash;270}} Nakon sukoba oko kandidata za biskupa u Mostaru, austrougarske vlasti su [[5. siječnja]] [[1912.]] po drugi put Rimu službeno predložile Mišića.{{sfn|Vrankić|2018|p=275}} Papa je prihvatio prijedlog pa je Burián zatražio od cara da imenuje Mišića, što je car i učinio [[14. veljače]]. Papa je Mišića proglasio novim biskupom [[29. travnja]] [[1912.]] godine.{{sfn|Vrankić|2018|pp=276-277}}{{sfn|Perić|1986|p=281}} [[11. lipnja]] [[1912.]] Mišić odlazi u [[Rim]] kako bi primio biskupsko posvećenje.{{sfn|Perić|1986|p=282}} ==== Biskupsko djelovanje ==== [[Datoteka:Alojzije misic.jpg|250px|mini|[[Karlo Afan de Rivera]]: ''Biskup Alojzije Mišić'' (1933.)]] Mostarsko-duvanjskim biskupom imenovan je [[14. veljače]] [[1912.]], a biskupsko geslo bilo je ''Milosrđem i ljubavlju sve se pobjeđuje''.<ref>http://www.bkbih.ba/info.php?id=41</ref> Na dužnosti biskupa ostaje do smrti. Nakon uspostave [[NDH]] više puta prosvjedovao, kako o četničkim, tako i o ustaškim zločinima u svojoj biskupiji. Primjer toga je pismo koje je Mišić poslao Stepincu 7. studenog 1941., tijekom prvih šest mjeseci rata: ''"Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, – žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali."''<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130 Mostarski biskup Alojzije Mišić za vrijeme Drugog svjetskog rata, Tomo Vukušić] </ref> Mišić je takodjer ovako opisao ustaško masovno ubijanje pravoslavaca koji su prešli na katoličanstvo: ''"U mnogim župama biskupije Mostar na pr.[imjer] Duvno polje, pa Stolac, Klepci, Goranci, Gradac i t.[ako] d.[alje] vrlo čestiti seljaci grkoistočne vjere, što pomiješano žive s katolicima, prijavili su se u Katoličku Crkvu; idu sv. misi, uče katolički vjeronauk, krštavaju djecu, – nametnici izdaju naredbe dok su novoobraćenici još u crkvi kod sv. mise, hvataju ih, staro-mlado, muško-žensko, gone ko roblje… do malo u masama u vječnost"''{{sfn|Vukšić|2006b|p=334}} == Smrt i nasljedstvo == Nedugo prije smrti, Mišić je pokušao dobiti imenovanje nasljednika. Isprva je želio da ga zamijeni netko iz redova bosanskih franjevaca, a potom je za nasljednika tražio nekog od hercegovačkih franjevaca. No, [[Sveta Stolica]] je ostala nijema na njegove prijedloge.{{sfn|Perić|1986|p=284}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Godine [[1937.]] franjevci su od njega zatražili da imenuje jednoga od njih za biskupa koadjutora.{{sfn|Perić|2002|pp=105-106}} Mišić je [[28. lipnja]] [[1940.]] predložio Propagandi da mu imenuje biskupa koadjutora, ali nije dobio odgovor.{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Imenovanje se nije dogodilo prije njegove smrti.{{sfn|Perić|2002|p=109}} Iako naizgled dobrog zdravlja, Mišić je iznenada preminuo od moždanog udara [[26. ožujka]] [[1942.]] oko podneva sjedeći za radnim stolom. Njegovo tijelo pronašla je njegova tajnik fra Boris Ilovača. Kako mu je tijelo još bilo toplo, obavljeni su posljednji obred.{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Misa zadušnica održana je [[29. ožujka]] u [[Mostar]]u, a predvodio ju je [[Ivan Šarić]], nadbiskup vrhbosanski. Isti dan njegovo je tijelo preneseno u samostansku crkvu na Petrićevcu gdje je [[31. ožujka]] održana još jedna misa zadušnica koju je predvodio banjolučki biskup [[Jozo Garić]], nakon čega je ondje po vlastitoj želji i pokopan.{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}}{{sfn|Perić|2009|p=87}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Potres [[1969.]] godine uništio je crkvu i samostan na Petrićevcu, pa su Mišićevi posmrtni ostaci u ljeto [[1970.]] preneseni na mjesno groblje.{{sfn|Šalić|2002|p=147}} Nakon Mišićeve smrti, [[29. ožujka]] [[1942]], kako je nalagalo kanonsko pravo, vrhbosanski nadbiskup [[Ivan Šarić]] imenovao je [[Petar Čule|Petra Čulu]] dijecezanskim upraviteljem. Propaganda je odobrila njegovo imenovanje [[10. travnja]] [[1942.]]{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Iako su se franjevci nadali da će Mišićev nasljednik biti franjevac, a njihovu nadu učvrstila su obećanja čelnika NDH [[Ante Pavelić]]a franjevcu [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslavu Glavašu]] da će franjevac naslijediti Mišića, [[15. travnja]] [[1942.]] Sveta Stolica imenovala je Čulu novim biskupom.{{sfn|Perić|2002|p=109}} == Počasti == === Odlikovanja === * [[Datoteka:Ord.Franz.Joseph-COM.png|60px]] Zapovjednički križ sa zvijezdom Reda Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}} * [[Datoteka:SRB-SHS-YUG Orden Svetog Save VKrst BAR.svg|60px]] [[Red svetog Save]] prvog stupnja.{{sfn|Barun|2018}} === Ulice === * Ulica Biskupa Alojzija Mišića u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. == Izvori == {{izvori|3}} == Literatura == === Knjige === {{refbegin}} * {{cite book |last=Bušić |first=Krešimir |date=2009 |chapter=Doticaji hercegovačkih franjevaca s bačkim Hrvatima od fra Didaka Buntića do fra Dominika Mandića te bosanskog franjevca i mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Mišića |editor-last1=Tadić |editor-first1=Stipe |editor-last2=Šakota |editor-first2=Marinko |title=Fra Didak Buntić-čovjek i djelo |language=hr |location=Zagreb |publisher=Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"}} * {{cite book |last=Carmichael |first=Cathie |date=2015 |title=A Concise History of Bosnia |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9781107016156}} * {{cite book |last1=Ciglić |first1=Boris |last2=Savić |first2=Dragan |date=2007 |title=Dornier Do 17, The Yugoslav Story: Operational Record 1937–1947 |publisher=Jeroplan |location=Belgrade |isbn=9788690972708}} * {{cite book |last=Mandić |first=Hrvoje |date=2020 |title=Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću |language=Croatian |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu}} * {{cite book |last=Pandžić |first=Bazilije |author-link=Bazilije Pandžić |date=2001 |title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom |language=hr |location=Mostar–Zagreb |publisher=ZIRAL}} * {{cite book |last=Perić |first=Marko |author-link=Marko Perić |date=2002 |title=Hercegovačka afera: pregled događaja i važniji dokumenti |language=hr |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar}} * {{cite book |last=Perić |first=Marko |date=1986 |chapter=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina |editor-last1=Babić |editor-first1=Petar |editor-last2=Zovkić |editor-first2=Mato |title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini |language=hr |location=Sarajevo |publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola}} * {{cite book|last=Phayer |first=Michael |date=2000 |title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965 |location=Bloomington and Indianapolis |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0253214713}} * {{cite book |last=Šalić |first=Jurica |author-link=Jurica Šalić |date=2002 |title=Franjevci Sjeverozapadne Bosne |language=hr |location=Bihać |publisher=HKD "Napredak" Bihać}} * {{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |author-link=Jozo Tomasevich |date=1975 |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |publisher=Stanford University Press |location=Stanford |isbn=9780804708579}} * {{cite book |last=Trevor-Roper |first=Hugh |date=1964 |title=Hitler's War Directives: 1939–1945 |publisher=Norhaven Paperback |location=Viborg |isbn=1843410141}} {{refend}} === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Goluža |first=Božo |date=2006 |title=Židovi u Mostaru (prilog istini i jasnoći) |journal=Hum |language=Croatian |issue=1 |pages=226-243}} * {{cite journal |last=Perić |first=Ratko |author-link=Ratko Perić |date=2009 |title=Imenovanje don Petra Čule mostarsko-duvanjskim biskupom |journal=Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske |language=Croatian |issue=1 |pages=77–89}} * {{cite journal |last=Vrankić |first=Petar |author-link=Petar Vrankić |date=2018 |title=Izbori i imenovanja biskupa u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878. - 1918.) na primjeru biskupa fra Alojzija Mišića |journal=Hercegovina |language=Croatian |volume=4 |pages=243–286}} * {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |author-link=Tomo Vukšić |date=2006a |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata |journal=Crkva u svijetu |language=Croatian |volume=41 |issue=2 |pages=215–234}} * {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2006b |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata (II.) |journal=Crkva u svijetu |language=Croatian |volume=41 |issue=3 |pages=326–342}} * {{cite journal |last=Wolff |first=Richard J. |date=1977 |title=The Catholic Church and the Dictatorships in Slovakia and Croatia, 1939-1945 |journal=Records of the American Catholic Historical Society of Philadelphia |volume=88 |issue=1/4 |pages=3–30}} {{refend}} === Novinski članci === {{refbegin}} * {{cite news |last=Barun |first=Anđelko |date=13 June 2018 |title=Franjevci biskupi iz BiH – poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije |url=https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/franjevci-biskupi-iz-bih-%E2%80%93-poslije-uspostave-redovite-crkvene-hijerarhije |work=[[Svjetlo riječi]] |language=Croatian |location=Sarajevo |access-date=1. kolovoza 2022.}} {{refend}} === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{cite web |url=https://www.md-tm.ba/biskupije/alojzije-mi%C5%A1i%C4%87 |title=Alojzije Mišić OFM (1912.-1942.) |publisher=Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan |access-date=22. siječnja 2018. |ref={{harvid|Biskupija}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == === Mrežna sjedišta === * [https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/ Životopis na stranicama Biskupijâ Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] {{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}} {{Mostarsko-duvanjski biskupi}} {{GLAVNIRASPORED:Mišić, Alojzije}} [[Kategorija:Bosanska Gradiška]] [[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]] [[Kategorija:Mostarsko-duvanjski biskupi]] [[Kategorija:Trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelji]] irisdkt2n4cjo51rwshcj9oe57qj94v 6436456 6436453 2022-08-02T15:11:35Z Cruz.croce 262427 s engleske inačice wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = biskup | počasni-prefiks = Njegova preuzvišenost | ime = Alojzije Mišić | počasni-sufiks = [[Franjevci|O.F.M.]] | naslov = [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjski]] biskup{{-}}[[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanski]] apostolski upravitelj | image = Alojzije Mišić.jpg | image_size = 220px | alt = | opis = Portret Alojzija Mišića. | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik= | crkva = [[Katolička Crkva]] | nadbiskupija = | pokrajina = | metropolija = [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanska]] | biskupija = | stolica = | imenovan = [[29. travnja]] [[1912.]] | početak_službe = [[14. srpnja]] [[1912.]] | kraj_službe = [[26. ožujka]] [[1942.]] | ukinuto = | prethodnik = [[Paškal Buconjić]] | nasljednik = [[Petar Čule]] | nasuprot = | druge_službe = Tajnik banjalučkog biskupa<br>(1884.–1891.){{-}}Predsjednik Franjevačke velike gimnazije u Visokom<br>(1884.–1891.){{-}}Župnik u Bihaću<br>(1891.–1894./1904.–1907.){{-}}Gvardijan franjevaćkog samostana u Petrićevcu<br>(1894.–1904.){{-}}Generalni vikar banjalučke biskupije<br>(1907.–1909.){{-}}Provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena<br>(1909.–1912.) | ređenje = [[7. srpnja]] [[1882.]] | zareditelj = [[János Simor|János kard. Simor]] | posvećenje = [[18. lipnja]] [[1912.]] | posvetitelj = [[Diomede Falconio|Diomede kard. Falconio]] | kardinal = | kreirao = | rang = <!---------- Osobni detalji ----------> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1859|11|10}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Gradiška]], [[BiH]] | datum_smrti = [[26. ožujka]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[BiH]] | pokopan = [[Petrićevac]], [[Banja Luka]] | koordinate_groba = | nacionalnost = [[Hrvat]] | vjera = [[Katolička Crkva|katolik]] | rezidencija = | roditelji = Mate i Marija (rođ. Cigić) | prethodna_služba = | obrazovanje = <!---------- doktor teoloških znanosti----------> | alma_mater = | moto = ''Caritate et amore omnia vincuntur''<br>''Milosrđem i ljubavlju sve se pobjeđuje'' | potpis = | potpis_alt = | grb = | grb_alt = }} '''Alojzije Mišić''' <small>'''[[Franjevci|O.F.M.]]'''</small> ([[Bosanska Gradiška]], [[10. studenog]] [[1859.]] – [[Mostar]], [[26. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[prelat]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koji je služio kao [[biskup]] [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski]] i apostolski upravitelj [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjsko-mrkanski]] od [[1912.]] do [[1942.]]. Bio je provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosna Srebrena]] između [[1909.]] i [[1912.]] godine. == Životopis == === Mladost i školovanje === [[Datoteka:Alojzije misic.jpg|mini|260px|Portret biskupa Mišića.<br><small>[[Karlo Afan de Rivera]], [[1933.]]</small>]] Alojzije Mišić je rođen u obitelji Mate i Marije (rođ. Cigić) u [[Bosanska Gradiška|Gradišci]] te je kršten imenom Stjepan.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Alojzije je imao dvije sestre, Mariju i Persu koja je bila redovnica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |title=Zanimljivosti: razne zanimljivosti vezane uz Stanku, prva napisana pjesma |accessdate=2021-05-10}}</ref> Obitelj mu je podrijetlom iz Hercegovine.{{sfn|Biskupija}} Kao dijete dobio je nadimak Stipo ili Stipica.{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je pohađao pučku školu u svom rodnom mjestu od [[1866.]] do [[1870.]] godine.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Njegovi su roditelji namjeravali dobro školovati Mišića, a u tome im je pomogao mjesni župnik fra Marko Dulibić, koji im je savjetovao da pošalju Stjepana u franjevačko sjemenište.{{sfn|Perić|1986|p=281}} [[18. lipnja]] [[1870.]] pristupio je Bosanskoj franjevačkoj provincijii stupivši u franjevačko sjemenište u Ivanjskoj, koje je pohađao od [[1870.]] do [[1874.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}}{{sfn|Biskupija}} Mišić je nastavio školovanje u franjevačkom samostanu u Fojnici. Dana [[21. rujna]] [[1874.]] ulazi u novicijat i mijenja ime u Alojzije.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je od [[1875.]] do [[1878.]] studirao filozofiju u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori, gdje je [[15. studenoga]] [[1875.]] položio privremene zavjete.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Tamo je završio studij s odličnim uspjehom.{{sfn|Šalić|2002|pp=142-143}} Provincija ga je poslala na studij teologije na Središnju teološku školu u [[Ostrogon]]u u Mađarskoj, gdje je studirao od [[1878.]] do [[1882.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je studirao u Mađarskoj položio je svečane zavjete [[14. listopada]] [[1880.]], a za svećenika ga je zaredio [[7. srpnja]] [[1882.]] kardinal [[János Simor]].{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Prvu misu služio je [[15. kolovoza]] [[1882.]]{{sfn|Biskupija}} === Svećeništvo === Po povratku u domovinu [[1882.]] Mišić je najprije bio kapelan u Banjoj Luci. No, iste godine, na prijedlog vrhbonskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Provincija ga imenuje vjeroučiteljem u nekoliko sarajevskih škola. Ujedno je pomagao u pastoralnoj skrbi u mjesnoj župi.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Nakon toga služi kao tajnik banjolučkog biskupa Marijana Markovića i generalni vikar biskupije od [[1884.]] do [[1891.]] godine.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Perić|1986|pp=281-282}} Mišić je imenovan gvardijanom franjevačkog samostana na Petrićevcu [[1891.]] i tu ostaje do [[1894.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je bio tamo, sagradio je zvonik samostanske crkve.{{sfn|Šalić|2002|p=144}} Godine 1894. imenovan je župnikom u Bihaću.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Boraveći u Bihaću, Mišić je osnovao Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo "Krajišnik"{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}} s knjižnicom.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Također je osnovao razne druge katoličke, gospodarske i nacionalne organizacije.{{sfn|Šalić|2002|p=222}} Pomogao je oživjeti tamošnji vjerski i politički život i često je seljacima držao ekonomska predavanja, dajući im razne knjige na tu temu.{{sfn|Šalić|2002|p=224-225}} Mišić je pridonio i jačanju trgovine katolika u gradu izmirivši zaraćene obitelji i osnovavši trgovačko-obrtničko društvo za uzajamnu pomoć. Također je pripomogao jačanju hrvatske nacionalne svijesti u gradu i poticao dužnosnike na osnivanje nacionalnih društava.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Mišić je također uvelike obnovio i proširio mjesnu crkvu.{{sfn|Šalić|2002|pp=226-227}} Ponovno je imenovan gvardijanom samostana na Petrićevcu [[1904.]], gdje je ostao do [[1907.]] godine. Mišić je tada imenovan predsjednikom Franjevačke rezidencije u Visokom , gdje je služio dvije godine kada je izabran za provincijala Franjevačke provincije Bosna Srebrena.{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Vukšić|2006a|pp=222-223}} Godine [[1910.]], kao provincijal, Mišić je srušio staru crkvu na sarajevskom Bistriku i sagradio današnju crkvu Svetog Ante.{{sfn|Šalić|2002|pp=144-145}} Kao svećenik franjevac Mišić je bio aktivan kulturni djelatnik. Kako bi pomogao oslobađanje seljaka od kmetstva, osnovao je Hrvatsku narodnu zadrugu.{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}} === Biskupstvo === ==== Imenovanje ==== Posljednjih godina života Buconjić je često bio bolestan.{{sfn|Vrankić|2018|p=246}} Iako je podignuta [[Biskupski ordinarijat u Mostaru|nova biskupska rezidencija]], Buconjić se odbija preseliti i živi u [[Biskupska rezidencija u Vukodolu|staroj rezidenciji u Vukodolu]]. Buconjićev tajnik fra [[Radoslav Glavaš (stariji)|Radoslav Glavaš]]{{sfn|Vrankić|2018|p=262}} iskoristio je njegovo slabo stanje da ostane na vlasti te ga je držao neobaviještenim i time pod kontrolom i ovisnošću.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&ndash;249}} Glavaš je financijska sredstva biskupije usmjerio u Hercegovačku franjevačku provinciju{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} te se u biskupijama nisu mogli očekivati ​​odlučni koraci. Primijetio je to i vrhbosanski nadbiskup [[Josip Stadler]], koji je, s ciljem poboljšanja stanja u biskupijama, zatražio od [[Sveta Stolica|Rima]] da imenuje svog pomoćnog biskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]] kao biskupa koadjutora mostarsko-duvanjskog s pravom nasljedstva.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&ndash;249}} Buconjić je prijedloge za biskupskog koadjutora doživljavao kao vlastitu smjenu i odlučno im se protivio. Buconjićev stav toliko je naljutio starije hercegovačke franjevce da se novi provincijal Begić predložio za biskupskog koadjutora za vrijeme boravka cara Franje Josipa u [[Mostar]]u [[3. lipnja]] [[1910.]]{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|pp=77-78}} Buconjić, saznavši za namjere vlada u Sarajevu i Beču i Begićev prijedlog caru, pisao je papi [[Pio X.|Piju X.]] i predložio Franu Lulića, dalmatinskog franjevca te dva hercegovačka franjevca Špiru Špirića i Davida Nevistića, kao kandidate za njegovog nasljednika.{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Buconjić se razočarao u hercegovačke franjevce, koji su njegov prvi odabir, Dalmatinca Lulića, doživjeli kao uvredu.{{sfn|Vrankić|2018|p=259}} Nakon upozorenja da samo car imao pravo imenovanja, a papa potvrde, Buconjić je iste kandidate predložio [[Franjo Josip I.|Franji Josipu]] i zatražio od njega imenovanje biskupa koadjutora.{{sfn|Vrankić|2018|pp=258&ndash;259}} Novi zajednički ministar financija [[Stephan Burián von Rajecz]] nije podržao imenovanje klera koji nisu bili bliski promađarski raspoloženi te se time nije složio sa Stadlerovim prijedlogom da se [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarića]] imenuje biskupom koadjutorom. Vlast je podržavala franjevce, a [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarić]] je nediplomatski objasnio vladi u Beču da ga treba imenovati jer među hercegovačkim franjevcima nema dobrih kandidata. Burián je naredio da se među bosanskim franjevcima nađe kandidat za Buconjićevu zamjenu. Utjecajni članovi austrougarske vlade u Sarajevu zaključili su da bi Alojzije Mišić, bivši mađarski student i osoba od povjerenja promađarskih članova vlade u Sarajevu, trebao biti novi biskup u Mostaru.{{sfn|Vrankić|2018|pp=249&ndash;251}} Vlada u Sarajevu je [[19. veljače]] [[1910.]] Mišića predložila za biskupa koadjutora, ali je vlada u Beču tu odluku odgodila za nekoliko mjeseci zbog priprema za carski pohod Bosni i Hercegovini.{{sfn|Vrankić|2018|p=256}} Vlada u Sarajevu smatrala je Lulića nepodobnim jer je živio u [[Rim]]u te da kao Dalmatinac ne bi mogao shvatiti mentalitet hercegovačkog puka. Austrougarska vlast odbijala je svakog predloženog od Rima tko nije prihvaćao liberalnu politiku monarhije – [[jozefinizam]]. Vlada u Sarajevu smatrala je Mišića kvalificiranijim od druga dva kandidata.{{sfn|Vrankić|2018|pp=259&ndash;260}} Vlada u Beču obavijestila je Rim o svojoj namjeri da imenuje Mišića za biskupa koadjutora, no Rim je balansirao između prijedloga austrougarskih vlasti i Buconjića te je odlučio pričekati Buconjićevu smrt kako bi riješio to pitanje.{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} Buconjić umire u [[Mostar]]u [[8. prosinca]] [[1910.]]{{sfn|Vrankić|2018|p=261}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} na svetkovinu [[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješnog Začeća BDM]]. Nakon Buconjićeve smrti, prema odredbama kanonskog prava, [[19. prosinca]] [[1910.]] metropolit nadbiskup [[Josip Stadler]] imenovao je [[Lazar Lazarević|Lazarevića]] upraviteljem u duhovnim pitanjima dviju hercegovačkih biskupija. Materijalnu skrb o biskupijama dobio je [[Radoslav Glavaš (stariji)|Glavaš]], koji je svojim položajem dodatno obogatio Hercegovačku franjevačku provinciju.{{sfn|Vrankić|2018|p=262}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Stadler je obavijestio vladu u Beču o svojim imenovanjima i predložio [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]], Tomu Igrca i Ivana Dujmušića kao kandidate za novog biskupa u Mostaru, napominjući da je promotrio i neke i hercegovačke franjevce, ali po svojoj savjesnosti nije mogao predložiti nijednog od njih.{{sfn|Vrankić|2018|pp=262&ndash;263}} Njegovi su prijedlozi brzo odbačeni jer su austrougarske vlasti preferirale franjevce nad dijecezanskim svećenstvom i željele da franjevac bude novi biskup.{{sfn|Vrankić|2018|p=264}} Iako je Rim podržao Buconjićeva prvoga izbornika Lulića, nakon Buconjićeve smrti austrougarske vlasti Lulića nisu smatrale ozbiljnim kandidatom. Rim nije podržao izbor Beča da se za biskupa imenuje Mišić zbog njegovog sukoba s nadbiskupom Stadlerom te su počeli tražiti svoje kandidate.{{sfn|Vrankić|2018|pp=269&ndash;270}} Nakon sukoba oko kandidata za biskupa u Mostaru, austrougarske vlasti su [[5. siječnja]] [[1912.]] po drugi put Rimu službeno predložile Mišića.{{sfn|Vrankić|2018|p=275}} Papa je prihvatio prijedlog pa je Burián zatražio od cara da imenuje Mišića, što je car i učinio [[14. veljače]]. Papa je Mišića proglasio novim biskupom [[29. travnja]] [[1912.]] godine.{{sfn|Vrankić|2018|pp=276-277}}{{sfn|Perić|1986|p=281}} [[11. lipnja]] [[1912.]] Mišić odlazi u [[Rim]] kako bi primio biskupsko posvećenje.{{sfn|Perić|1986|p=282}} ==== Biskupsko djelovanje ==== Mišića je posvetio u bazilici svetog Antuna u [[Rim]]u [[18. lipnja]] [[1912.]] franjevački kardinal [[Diomede Falconio]]{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} uz još dvojicu franjevačkih biskupa koji su služili kao suzareditelji.{{sfn|Perić|1986|p=282}} Za svoje geslo uzeo je ''Caritate et amore omnia vincuntur'' (''Milosrđe i ljubav pobjeđuju sve'').{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Barun|2018}} Mišić je došao u Rim u pratnji bosanskog franjevca Josipa Andrića i hercegovačkog franjevca [[Ambrozije Miletić|Ambrozija Miletića]],{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} koji je predstavljao hercegovačke franjevce.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} Ređenju su nazoćili i general franjevačkog reda [[Pacifico Monza]] i austrougarski veleposlanik u Rimu Alois Schönburg-Hartenstein.{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} Nakon posvećenja Mišić je nekoliko puta boravio u [[Rim]]u, a Papa ga je primio [[20. lipnja]].{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Perić|1986|p=282}} Dok je Mišić bio na audijenciji kod Pape, u Banja Luci je umro njegov veliki zagovornik, banjalučki biskup Marković. Kako bi spriječio svog protukandidata, [[Josip Stadler|nadbiskupa Stadlera]], da za upravitelja Banjolučke biskupije imenuje svog kandidata Petra Pajića, Mišić je lobirao i uspio uz pomoć generala Franjevačkog reda isposlovati da se franjevac [[Jozo Garić]] imenuje za upravitelja u duhovnim stvarima.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}} Nakon posjeta Papi, Mišić je [[21. lipnja]] napustio Rim i [[25. lipnja]] stigao u [[Beč]] kako bi, kako je to uobičajeno u Austro-Ugarskoj, prisegnuo na vjernost caru Franji Josipu.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}} Sutradan je stigao u Sarajevo.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}} Dana [[5. srpnja]] [[1912.]] Mišić je obavijestio upravitelja dviju hercegovačkih biskupija Lazara Lazarevića da želi da se njegovo ustoličenje izvrši [[14. srpnja]], a svoj dolazak javno obznanio 5. srpnja.{{sfn|Perić|1986|p=282}} Mišića su hercegovački franjevci primili hladno. Brojni visoki hercegovački franjevci ignorirali su njegovo imenovanje, uključujući upravitelja materijalnih pitanja Mostarsko-duvanjske biskupije [[Radoslav Glavaš (stariji)|Radoslava Glavaša]], Nikolu Šimovića, Anđela Nuića i [[Ambrozije Miletić|Ambrozija Miletića]].{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}} Dana [[18. veljače]] 1917. Mišić je odlikovan Komandirskom zvijezdom reda Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}} Za vrijeme Prvog svjetskog rata, u ljeto [[1917.]] godine, Hercegovinu je zahvatila glad. Neki hercegovački župnici išli su preko Save skupljati hranu za svoje župljane. Dana [[5. prosinca]] [[1917.]] Mišić je pisao zagrebačkom nadbiskupu Antonu Baueru moleći ga da zamoli svoje župnike da skupljaju milostinju od svojih župljana. Bauer mu je odgovorio savjetujući mu da bi bilo najbolje da pošalje nekoliko franjevaca koji će prikupljati milostinju u Hrvatskoj.{{sfn|Pandžić|2001|p=173}} Mišić je pomagao fra [[Didak Buntić|Didaku Buntiću]] da za vrijeme gladi naseli hercegovačku djecu u Slavoniju i Srijem. Pisao je molbe namjesniku Bosne i Hercegovine [[Stjepan Sarkotić|Stjepanu Sarkotiću]] da im kupi potrepštine.{{sfn|Bušić|2009|p=153}} Godine [[1918.]] Austro-Ugarska je raspuštena, a cijela Bosna i Hercegovina uključena je u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kojom je vladala srpska pravoslavna [[dinastija Karađorđević]].{{sfn|Carmichael|2015|p=60}} Dana [[10. studenog]] [[1923.]] [[Aleksandar I. Karađorđević]] odlikovao ga je Redom svetog Save 1. stupnja.{{sfn|Barun|2018}} ==== Upravna organizacija ==== ==== Drugi svjetski rat ==== Nakon uspostave [[NDH]] više puta prosvjedovao, kako o četničkim, tako i o ustaškim zločinima u svojoj biskupiji. Primjer toga je pismo koje je Mišić poslao Stepincu 7. studenog 1941., tijekom prvih šest mjeseci rata: ''"Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, – žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali."''<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130 Mostarski biskup Alojzije Mišić za vrijeme Drugog svjetskog rata, Tomo Vukušić] </ref> Mišić je takodjer ovako opisao ustaško masovno ubijanje pravoslavaca koji su prešli na katoličanstvo: ''"U mnogim župama biskupije Mostar na pr.[imjer] Duvno polje, pa Stolac, Klepci, Goranci, Gradac i t.[ako] d.[alje] vrlo čestiti seljaci grkoistočne vjere, što pomiješano žive s katolicima, prijavili su se u Katoličku Crkvu; idu sv. misi, uče katolički vjeronauk, krštavaju djecu, – nametnici izdaju naredbe dok su novoobraćenici još u crkvi kod sv. mise, hvataju ih, staro-mlado, muško-žensko, gone ko roblje… do malo u masama u vječnost"''{{sfn|Vukšić|2006b|p=334}} == Smrt i nasljedstvo == Nedugo prije smrti, Mišić je pokušao dobiti imenovanje nasljednika. Isprva je želio da ga zamijeni netko iz redova bosanskih franjevaca, a potom je za nasljednika tražio nekog od hercegovačkih franjevaca. No, [[Sveta Stolica]] je ostala nijema na njegove prijedloge.{{sfn|Perić|1986|p=284}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Godine [[1937.]] franjevci su od njega zatražili da imenuje jednoga od njih za biskupa koadjutora.{{sfn|Perić|2002|pp=105-106}} Mišić je [[28. lipnja]] [[1940.]] predložio Propagandi da mu imenuje biskupa koadjutora, ali nije dobio odgovor.{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Imenovanje se nije dogodilo prije njegove smrti.{{sfn|Perić|2002|p=109}} Iako naizgled dobrog zdravlja, Mišić je iznenada preminuo od moždanog udara [[26. ožujka]] [[1942.]] oko podneva sjedeći za radnim stolom. Njegovo tijelo pronašla je njegova tajnik fra Boris Ilovača. Kako mu je tijelo još bilo toplo, obavljeni su posljednji obred.{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Misa zadušnica održana je [[29. ožujka]] u [[Mostar]]u, a predvodio ju je [[Ivan Šarić]], nadbiskup vrhbosanski. Isti dan njegovo je tijelo preneseno u samostansku crkvu na Petrićevcu gdje je [[31. ožujka]] održana još jedna misa zadušnica koju je predvodio banjolučki biskup [[Jozo Garić]], nakon čega je ondje po vlastitoj želji i pokopan.{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}}{{sfn|Perić|2009|p=87}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Potres [[1969.]] godine uništio je crkvu i samostan na Petrićevcu, pa su Mišićevi posmrtni ostaci u ljeto [[1970.]] preneseni na mjesno groblje.{{sfn|Šalić|2002|p=147}} Nakon Mišićeve smrti, [[29. ožujka]] [[1942]], kako je nalagalo kanonsko pravo, vrhbosanski nadbiskup [[Ivan Šarić]] imenovao je [[Petar Čule|Petra Čulu]] dijecezanskim upraviteljem. Propaganda je odobrila njegovo imenovanje [[10. travnja]] [[1942.]]{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Iako su se franjevci nadali da će Mišićev nasljednik biti franjevac, a njihovu nadu učvrstila su obećanja čelnika NDH [[Ante Pavelić]]a franjevcu [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslavu Glavašu]] da će franjevac naslijediti Mišića, [[15. travnja]] [[1942.]] Sveta Stolica imenovala je Čulu novim biskupom.{{sfn|Perić|2002|p=109}} == Počasti == === Odlikovanja === * [[Datoteka:Ord.Franz.Joseph-COM.png|60px]] Zapovjednički križ sa zvijezdom Reda Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}} * [[Datoteka:SRB-SHS-YUG Orden Svetog Save VKrst BAR.svg|60px]] [[Red svetog Save]] prvog stupnja.{{sfn|Barun|2018}} === Ulice === * Ulica Biskupa Alojzija Mišića u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. == Izvori == {{izvori|3}} == Literatura == === Knjige === {{refbegin}} * {{cite book |last=Bušić |first=Krešimir |date=2009 |chapter=Doticaji hercegovačkih franjevaca s bačkim Hrvatima od fra Didaka Buntića do fra Dominika Mandića te bosanskog franjevca i mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Mišića |editor-last1=Tadić |editor-first1=Stipe |editor-last2=Šakota |editor-first2=Marinko |title=Fra Didak Buntić-čovjek i djelo |language=hr |location=Zagreb |publisher=Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"}} * {{cite book |last=Carmichael |first=Cathie |date=2015 |title=A Concise History of Bosnia |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9781107016156}} * {{cite book |last1=Ciglić |first1=Boris |last2=Savić |first2=Dragan |date=2007 |title=Dornier Do 17, The Yugoslav Story: Operational Record 1937–1947 |publisher=Jeroplan |location=Belgrade |isbn=9788690972708}} * {{cite book |last=Mandić |first=Hrvoje |date=2020 |title=Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću |language=Croatian |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu}} * {{cite book |last=Pandžić |first=Bazilije |author-link=Bazilije Pandžić |date=2001 |title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom |language=hr |location=Mostar–Zagreb |publisher=ZIRAL}} * {{cite book |last=Perić |first=Marko |author-link=Marko Perić |date=2002 |title=Hercegovačka afera: pregled događaja i važniji dokumenti |language=hr |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar}} * {{cite book |last=Perić |first=Marko |date=1986 |chapter=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina |editor-last1=Babić |editor-first1=Petar |editor-last2=Zovkić |editor-first2=Mato |title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini |language=hr |location=Sarajevo |publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola}} * {{cite book|last=Phayer |first=Michael |date=2000 |title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965 |location=Bloomington and Indianapolis |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0253214713}} * {{cite book |last=Šalić |first=Jurica |author-link=Jurica Šalić |date=2002 |title=Franjevci Sjeverozapadne Bosne |language=hr |location=Bihać |publisher=HKD "Napredak" Bihać}} * {{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |author-link=Jozo Tomasevich |date=1975 |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |publisher=Stanford University Press |location=Stanford |isbn=9780804708579}} * {{cite book |last=Trevor-Roper |first=Hugh |date=1964 |title=Hitler's War Directives: 1939–1945 |publisher=Norhaven Paperback |location=Viborg |isbn=1843410141}} {{refend}} === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Goluža |first=Božo |date=2006 |title=Židovi u Mostaru (prilog istini i jasnoći) |journal=Hum |language=Croatian |issue=1 |pages=226-243}} * {{cite journal |last=Perić |first=Ratko |author-link=Ratko Perić |date=2009 |title=Imenovanje don Petra Čule mostarsko-duvanjskim biskupom |journal=Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske |language=Croatian |issue=1 |pages=77–89}} * {{cite journal |last=Vrankić |first=Petar |author-link=Petar Vrankić |date=2018 |title=Izbori i imenovanja biskupa u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878. - 1918.) na primjeru biskupa fra Alojzija Mišića |journal=Hercegovina |language=Croatian |volume=4 |pages=243–286}} * {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |author-link=Tomo Vukšić |date=2006a |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata |journal=Crkva u svijetu |language=Croatian |volume=41 |issue=2 |pages=215–234}} * {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2006b |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata (II.) |journal=Crkva u svijetu |language=Croatian |volume=41 |issue=3 |pages=326–342}} * {{cite journal |last=Wolff |first=Richard J. |date=1977 |title=The Catholic Church and the Dictatorships in Slovakia and Croatia, 1939-1945 |journal=Records of the American Catholic Historical Society of Philadelphia |volume=88 |issue=1/4 |pages=3–30}} {{refend}} === Novinski članci === {{refbegin}} * {{cite news |last=Barun |first=Anđelko |date=13 June 2018 |title=Franjevci biskupi iz BiH – poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije |url=https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/franjevci-biskupi-iz-bih-%E2%80%93-poslije-uspostave-redovite-crkvene-hijerarhije |work=[[Svjetlo riječi]] |language=Croatian |location=Sarajevo |access-date=1. kolovoza 2022.}} {{refend}} === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{cite web |url=https://www.md-tm.ba/biskupije/alojzije-mi%C5%A1i%C4%87 |title=Alojzije Mišić OFM (1912.-1942.) |publisher=Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan |access-date=22. siječnja 2018. |ref={{harvid|Biskupija}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == === Mrežna sjedišta === * [https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/ Životopis na stranicama Biskupijâ Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] {{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}} {{Mostarsko-duvanjski biskupi}} {{GLAVNIRASPORED:Mišić, Alojzije}} [[Kategorija:Bosanska Gradiška]] [[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]] [[Kategorija:Mostarsko-duvanjski biskupi]] [[Kategorija:Trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelji]] 91669hkv45zsbelxb3veae4arra1dsf 6436461 6436456 2022-08-02T15:45:32Z Cruz.croce 262427 s engleske inačice wikitext text/x-wiki {{Infookvir kršćanski čelnici | vrsta = biskup | počasni-prefiks = Njegova preuzvišenost | ime = Alojzije Mišić | počasni-sufiks = [[Franjevci|O.F.M.]] | naslov = [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjski]] biskup{{-}}[[Trebinjsko-mrkanska biskupija|Trebinjsko-mrkanski]] apostolski upravitelj | image = Alojzije Mišić.jpg | image_size = 220px | alt = | opis = Portret Alojzija Mišića. | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik= | crkva = [[Katolička Crkva]] | nadbiskupija = | pokrajina = | metropolija = [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanska]] | biskupija = | stolica = | imenovan = [[29. travnja]] [[1912.]] | početak_službe = [[14. srpnja]] [[1912.]] | kraj_službe = [[26. ožujka]] [[1942.]] | ukinuto = | prethodnik = [[Paškal Buconjić]] | nasljednik = [[Petar Čule]] | nasuprot = | druge_službe = Tajnik banjalučkog biskupa<br>(1884.–1891.){{-}}Predsjednik Franjevačke velike gimnazije u Visokom<br>(1884.–1891.){{-}}Župnik u Bihaću<br>(1891.–1894./1904.–1907.){{-}}Gvardijan franjevaćkog samostana u Petrićevcu<br>(1894.–1904.){{-}}Generalni vikar banjalučke biskupije<br>(1907.–1909.){{-}}Provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena<br>(1909.–1912.) | ređenje = [[7. srpnja]] [[1882.]] | zareditelj = [[János Simor|János kard. Simor]] | posvećenje = [[18. lipnja]] [[1912.]] | posvetitelj = [[Diomede Falconio|Diomede kard. Falconio]] | kardinal = | kreirao = | rang = <!---------- Osobni detalji ----------> | datum_rođenja = {{Datum rođenja|1859|11|10}} | mjesto_rođenja = [[Bosanska Gradiška]], [[BiH]] | datum_smrti = [[26. ožujka]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Mostar]], [[BiH]] | pokopan = [[Petrićevac]], [[Banja Luka]] | koordinate_groba = | nacionalnost = [[Hrvat]] | vjera = [[Katolička Crkva|katolik]] | rezidencija = | roditelji = Mate i Marija (rođ. Cigić) | prethodna_služba = | obrazovanje = <!---------- doktor teoloških znanosti----------> | alma_mater = | moto = ''Caritate et amore omnia vincuntur''<br>''Milosrđem i ljubavlju sve se pobjeđuje'' | potpis = | potpis_alt = | grb = | grb_alt = }} '''Alojzije Mišić''' <small>'''[[Franjevci|O.F.M.]]'''</small> ([[Bosanska Gradiška]], [[10. studenog]] [[1859.]] – [[Mostar]], [[26. ožujka]] [[1942.]]) bio je [[prelat]] [[Katolička Crkva|Katoličke Crkve]] koji je služio kao [[biskup]] [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski]] i apostolski upravitelj [[Trebinjsko-mrkanska biskupija|trebinjsko-mrkanski]] od [[1912.]] do [[1942.]]. Bio je provincijal [[Bosna Srebrena|Franjevačke provincije Bosna Srebrena]] između [[1909.]] i [[1912.]] godine. == Životopis == === Mladost i školovanje === [[Datoteka:Alojzije misic.jpg|mini|260px|Portret biskupa Mišića.<br><small>[[Karlo Afan de Rivera]], [[1933.]]</small>]] Alojzije Mišić je rođen u obitelji Mate i Marije (rođ. Cigić) u [[Bosanska Gradiška|Gradišci]] te je kršten imenom Stjepan.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Alojzije je imao dvije sestre, Mariju i Persu koja je bila redovnica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://stankagjuric.from.hr/zanimljivosti/ |title=Zanimljivosti: razne zanimljivosti vezane uz Stanku, prva napisana pjesma |accessdate=2021-05-10}}</ref> Obitelj mu je podrijetlom iz Hercegovine.{{sfn|Biskupija}} Kao dijete dobio je nadimak Stipo ili Stipica.{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je pohađao pučku školu u svom rodnom mjestu od [[1866.]] do [[1870.]] godine.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Njegovi su roditelji namjeravali dobro školovati Mišića, a u tome im je pomogao mjesni župnik fra Marko Dulibić, koji im je savjetovao da pošalju Stjepana u franjevačko sjemenište.{{sfn|Perić|1986|p=281}} [[18. lipnja]] [[1870.]] pristupio je Bosanskoj franjevačkoj provincijii stupivši u franjevačko sjemenište u Ivanjskoj, koje je pohađao od [[1870.]] do [[1874.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}}{{sfn|Biskupija}} Mišić je nastavio školovanje u franjevačkom samostanu u Fojnici. Dana [[21. rujna]] [[1874.]] ulazi u novicijat i mijenja ime u Alojzije.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Mišić je od [[1875.]] do [[1878.]] studirao filozofiju u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori, gdje je [[15. studenoga]] [[1875.]] položio privremene zavjete.{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Šalić|2002|p=142}} Tamo je završio studij s odličnim uspjehom.{{sfn|Šalić|2002|pp=142-143}} Provincija ga je poslala na studij teologije na Središnju teološku školu u [[Ostrogon]]u u Mađarskoj, gdje je studirao od [[1878.]] do [[1882.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je studirao u Mađarskoj položio je svečane zavjete [[14. listopada]] [[1880.]], a za svećenika ga je zaredio [[7. srpnja]] [[1882.]] kardinal [[János Simor]].{{sfn|Perić|1986|p=281}}{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Prvu misu služio je [[15. kolovoza]] [[1882.]]{{sfn|Biskupija}} === Svećeništvo === Po povratku u domovinu [[1882.]] Mišić je najprije bio kapelan u Banjoj Luci. No, iste godine, na prijedlog vrhbonskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Provincija ga imenuje vjeroučiteljem u nekoliko sarajevskih škola. Ujedno je pomagao u pastoralnoj skrbi u mjesnoj župi.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Nakon toga služi kao tajnik banjolučkog biskupa Marijana Markovića i generalni vikar biskupije od [[1884.]] do [[1891.]] godine.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Perić|1986|pp=281-282}} Mišić je imenovan gvardijanom franjevačkog samostana na Petrićevcu [[1891.]] i tu ostaje do [[1894.]]{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Dok je bio tamo, sagradio je zvonik samostanske crkve.{{sfn|Šalić|2002|p=144}} Godine 1894. imenovan je župnikom u Bihaću.{{sfn|Vukšić|2006a|p=222}}{{sfn|Šalić|2002|p=143}} Boraveći u Bihaću, Mišić je osnovao Hrvatsko pjevačko i tamburaško društvo "Krajišnik"{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}} s knjižnicom.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Također je osnovao razne druge katoličke, gospodarske i nacionalne organizacije.{{sfn|Šalić|2002|p=222}} Pomogao je oživjeti tamošnji vjerski i politički život i često je seljacima držao ekonomska predavanja, dajući im razne knjige na tu temu.{{sfn|Šalić|2002|p=224-225}} Mišić je pridonio i jačanju trgovine katolika u gradu izmirivši zaraćene obitelji i osnovavši trgovačko-obrtničko društvo za uzajamnu pomoć. Također je pripomogao jačanju hrvatske nacionalne svijesti u gradu i poticao dužnosnike na osnivanje nacionalnih društava.{{sfn|Šalić|2002|p=226}} Mišić je također uvelike obnovio i proširio mjesnu crkvu.{{sfn|Šalić|2002|pp=226-227}} Ponovno je imenovan gvardijanom samostana na Petrićevcu [[1904.]], gdje je ostao do [[1907.]] godine. Mišić je tada imenovan predsjednikom Franjevačke rezidencije u Visokom , gdje je služio dvije godine kada je izabran za provincijala Franjevačke provincije Bosna Srebrena.{{sfn|Šalić|2002|p=143}}{{sfn|Vukšić|2006a|pp=222-223}} Godine [[1910.]], kao provincijal, Mišić je srušio staru crkvu na sarajevskom Bistriku i sagradio današnju crkvu Svetog Ante.{{sfn|Šalić|2002|pp=144-145}} Kao svećenik franjevac Mišić je bio aktivan kulturni djelatnik. Kako bi pomogao oslobađanje seljaka od kmetstva, osnovao je Hrvatsku narodnu zadrugu.{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}} === Biskupstvo === ==== Imenovanje ==== Posljednjih godina života Buconjić je često bio bolestan.{{sfn|Vrankić|2018|p=246}} Iako je podignuta [[Biskupski ordinarijat u Mostaru|nova biskupska rezidencija]], Buconjić se odbija preseliti i živi u [[Biskupska rezidencija u Vukodolu|staroj rezidenciji u Vukodolu]]. Buconjićev tajnik fra [[Radoslav Glavaš (stariji)|Radoslav Glavaš]]{{sfn|Vrankić|2018|p=262}} iskoristio je njegovo slabo stanje da ostane na vlasti te ga je držao neobaviještenim i time pod kontrolom i ovisnošću.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&ndash;249}} Glavaš je financijska sredstva biskupije usmjerio u Hercegovačku franjevačku provinciju{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} te se u biskupijama nisu mogli očekivati ​​odlučni koraci. Primijetio je to i vrhbosanski nadbiskup [[Josip Stadler]], koji je, s ciljem poboljšanja stanja u biskupijama, zatražio od [[Sveta Stolica|Rima]] da imenuje svog pomoćnog biskupa [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]] kao biskupa koadjutora mostarsko-duvanjskog s pravom nasljedstva.{{sfn|Vrankić|2018|pp=248&ndash;249}} Buconjić je prijedloge za biskupskog koadjutora doživljavao kao vlastitu smjenu i odlučno im se protivio. Buconjićev stav toliko je naljutio starije hercegovačke franjevce da se novi provincijal Begić predložio za biskupskog koadjutora za vrijeme boravka cara Franje Josipa u [[Mostar]]u [[3. lipnja]] [[1910.]]{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|pp=77-78}} Buconjić, saznavši za namjere vlada u Sarajevu i Beču i Begićev prijedlog caru, pisao je papi [[Pio X.|Piju X.]] i predložio Franu Lulića, dalmatinskog franjevca te dva hercegovačka franjevca Špiru Špirića i Davida Nevistića, kao kandidate za njegovog nasljednika.{{sfn|Vrankić|2018|p=258}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Buconjić se razočarao u hercegovačke franjevce, koji su njegov prvi odabir, Dalmatinca Lulića, doživjeli kao uvredu.{{sfn|Vrankić|2018|p=259}} Nakon upozorenja da samo car imao pravo imenovanja, a papa potvrde, Buconjić je iste kandidate predložio [[Franjo Josip I.|Franji Josipu]] i zatražio od njega imenovanje biskupa koadjutora.{{sfn|Vrankić|2018|pp=258&ndash;259}} Novi zajednički ministar financija [[Stephan Burián von Rajecz]] nije podržao imenovanje klera koji nisu bili bliski promađarski raspoloženi te se time nije složio sa Stadlerovim prijedlogom da se [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarića]] imenuje biskupom koadjutorom. Vlast je podržavala franjevce, a [[Ivan Evanđelist Šarić|Šarić]] je nediplomatski objasnio vladi u Beču da ga treba imenovati jer među hercegovačkim franjevcima nema dobrih kandidata. Burián je naredio da se među bosanskim franjevcima nađe kandidat za Buconjićevu zamjenu. Utjecajni članovi austrougarske vlade u Sarajevu zaključili su da bi Alojzije Mišić, bivši mađarski student i osoba od povjerenja promađarskih članova vlade u Sarajevu, trebao biti novi biskup u Mostaru.{{sfn|Vrankić|2018|pp=249&ndash;251}} Vlada u Sarajevu je [[19. veljače]] [[1910.]] Mišića predložila za biskupa koadjutora, ali je vlada u Beču tu odluku odgodila za nekoliko mjeseci zbog priprema za carski pohod Bosni i Hercegovini.{{sfn|Vrankić|2018|p=256}} Vlada u Sarajevu smatrala je Lulića nepodobnim jer je živio u [[Rim]]u te da kao Dalmatinac ne bi mogao shvatiti mentalitet hercegovačkog puka. Austrougarska vlast odbijala je svakog predloženog od Rima tko nije prihvaćao liberalnu politiku monarhije – [[jozefinizam]]. Vlada u Sarajevu smatrala je Mišića kvalificiranijim od druga dva kandidata.{{sfn|Vrankić|2018|pp=259&ndash;260}} Vlada u Beču obavijestila je Rim o svojoj namjeri da imenuje Mišića za biskupa koadjutora, no Rim je balansirao između prijedloga austrougarskih vlasti i Buconjića te je odlučio pričekati Buconjićevu smrt kako bi riješio to pitanje.{{sfn|Vrankić|2018|p=261}} Buconjić umire u [[Mostar]]u [[8. prosinca]] [[1910.]]{{sfn|Vrankić|2018|p=261}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} na svetkovinu [[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrješnog Začeća BDM]]. Nakon Buconjićeve smrti, prema odredbama kanonskog prava, [[19. prosinca]] [[1910.]] metropolit nadbiskup [[Josip Stadler]] imenovao je [[Lazar Lazarević|Lazarevića]] upraviteljem u duhovnim pitanjima dviju hercegovačkih biskupija. Materijalnu skrb o biskupijama dobio je [[Radoslav Glavaš (stariji)|Glavaš]], koji je svojim položajem dodatno obogatio Hercegovačku franjevačku provinciju.{{sfn|Vrankić|2018|p=262}}{{sfn|Perić|2009|p=77}} Stadler je obavijestio vladu u Beču o svojim imenovanjima i predložio [[Ivan Evanđelist Šarić|Ivana Šarića]], Tomu Igrca i Ivana Dujmušića kao kandidate za novog biskupa u Mostaru, napominjući da je promotrio i neke i hercegovačke franjevce, ali po svojoj savjesnosti nije mogao predložiti nijednog od njih.{{sfn|Vrankić|2018|pp=262&ndash;263}} Njegovi su prijedlozi brzo odbačeni jer su austrougarske vlasti preferirale franjevce nad dijecezanskim svećenstvom i željele da franjevac bude novi biskup.{{sfn|Vrankić|2018|p=264}} Iako je Rim podržao Buconjićeva prvoga izbornika Lulića, nakon Buconjićeve smrti austrougarske vlasti Lulića nisu smatrale ozbiljnim kandidatom. Rim nije podržao izbor Beča da se za biskupa imenuje Mišić zbog njegovog sukoba s nadbiskupom Stadlerom te su počeli tražiti svoje kandidate.{{sfn|Vrankić|2018|pp=269&ndash;270}} Nakon sukoba oko kandidata za biskupa u Mostaru, austrougarske vlasti su [[5. siječnja]] [[1912.]] po drugi put Rimu službeno predložile Mišića.{{sfn|Vrankić|2018|p=275}} Papa je prihvatio prijedlog pa je Burián zatražio od cara da imenuje Mišića, što je car i učinio [[14. veljače]]. Papa je Mišića proglasio novim biskupom [[29. travnja]] [[1912.]] godine.{{sfn|Vrankić|2018|pp=276-277}}{{sfn|Perić|1986|p=281}} [[11. lipnja]] [[1912.]] Mišić odlazi u [[Rim]] kako bi primio biskupsko posvećenje.{{sfn|Perić|1986|p=282}} ==== Biskupsko djelovanje ==== Mišića je posvetio u bazilici svetog Antuna u [[Rim]]u [[18. lipnja]] [[1912.]] franjevački kardinal [[Diomede Falconio]]{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} uz još dvojicu franjevačkih biskupa koji su služili kao suzareditelji.{{sfn|Perić|1986|p=282}} Za svoje geslo uzeo je ''Caritate et amore omnia vincuntur'' (''Milosrđe i ljubav pobjeđuju sve'').{{sfn|Šalić|2002|p=144}}{{sfn|Barun|2018}} Mišić je došao u Rim u pratnji bosanskog franjevca Josipa Andrića i hercegovačkog franjevca [[Ambrozije Miletić|Ambrozija Miletića]],{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} koji je predstavljao hercegovačke franjevce.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Pandžić|2001|p=158}} Ređenju su nazoćili i general franjevačkog reda [[Pacifico Monza]] i austrougarski veleposlanik u Rimu Alois Schönburg-Hartenstein.{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}} Nakon posvećenja Mišić je nekoliko puta boravio u [[Rim]]u, a Papa ga je primio [[20. lipnja]].{{sfn|Vrankić|2018|pp=277-278}}{{sfn|Perić|1986|p=282}} Dok je Mišić bio na audijenciji kod Pape, u Banja Luci je umro njegov veliki zagovornik, banjalučki biskup Marković. Kako bi spriječio svog protukandidata, [[Josip Stadler|nadbiskupa Stadlera]], da za upravitelja Banjolučke biskupije imenuje svog kandidata Petra Pajića, Mišić je lobirao i uspio uz pomoć generala Franjevačkog reda isposlovati da se franjevac [[Jozo Garić]] imenuje za upravitelja u duhovnim stvarima.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}} Nakon posjeta Papi, Mišić je [[21. lipnja]] napustio Rim i [[25. lipnja]] stigao u [[Beč]] kako bi, kako je to uobičajeno u Austro-Ugarskoj, prisegnuo na vjernost caru Franji Josipu.{{sfn|Perić|1986|p=282}}{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}} Sutradan je stigao u Sarajevo.{{sfn|Vrankić|2018|p=278}} Dana [[5. srpnja]] [[1912.]] Mišić je obavijestio upravitelja dviju hercegovačkih biskupija Lazara Lazarevića da želi da se njegovo ustoličenje izvrši [[14. srpnja]], a svoj dolazak javno obznanio 5. srpnja.{{sfn|Perić|1986|p=282}} Mišića su hercegovački franjevci primili hladno. Brojni visoki hercegovački franjevci ignorirali su njegovo imenovanje, uključujući upravitelja materijalnih pitanja Mostarsko-duvanjske biskupije [[Radoslav Glavaš (stariji)|Radoslava Glavaša]], Nikolu Šimovića, Anđela Nuića i [[Ambrozije Miletić|Ambrozija Miletića]].{{sfn|Vrankić|2018|pp=279-280}} Dana [[18. veljače]] 1917. Mišić je odlikovan Komandirskom zvijezdom reda Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}} Za vrijeme Prvog svjetskog rata, u ljeto [[1917.]] godine, Hercegovinu je zahvatila glad. Neki hercegovački župnici išli su preko Save skupljati hranu za svoje župljane. Dana [[5. prosinca]] [[1917.]] Mišić je pisao zagrebačkom nadbiskupu Antonu Baueru moleći ga da zamoli svoje župnike da skupljaju milostinju od svojih župljana. Bauer mu je odgovorio savjetujući mu da bi bilo najbolje da pošalje nekoliko franjevaca koji će prikupljati milostinju u Hrvatskoj.{{sfn|Pandžić|2001|p=173}} Mišić je pomagao fra [[Didak Buntić|Didaku Buntiću]] da za vrijeme gladi naseli hercegovačku djecu u Slavoniju i Srijem. Pisao je molbe namjesniku Bosne i Hercegovine [[Stjepan Sarkotić|Stjepanu Sarkotiću]] da im kupi potrepštine.{{sfn|Bušić|2009|p=153}} Godine [[1918.]] Austro-Ugarska je raspuštena, a cijela Bosna i Hercegovina uključena je u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kojom je vladala srpska pravoslavna [[dinastija Karađorđević]].{{sfn|Carmichael|2015|p=60}} Dana [[10. studenog]] [[1923.]] [[Aleksandar I. Karađorđević]] odlikovao ga je Redom svetog Save 1. stupnja.{{sfn|Barun|2018}} ==== Upravna organizacija ==== Nakon što je postao biskupom, Mišiću je na raspolaganju bilo samo 12 dijecezanskih svećenika, dok su ostatak svećenstva činili franjevci. [[Balkanski ratovi]] i [[Prvi svjetski rat]] zaustavili su mogućnost školovanja dodatnih dijecezanskih svećenika, a broj franjevaca je rastao. Okolnosti su zahtijevale osnivanje novih župa, a kao i njegov prethodnik, Mišić je imao ovlasti postavljati franjevce na nove župe uz odobrenje generala Franjevačkog reda. Hercegovački franjevci iskoristili su polugu dajući Mišiću do znanja da franjevci neće opsluživati ​​nove župe ako ih zakonski ne prebace na njih.{{sfn|Perić|2002|p=98}} Mišiću je malo stalo do podizanja dijecezanskog klera{{sfn|Perić|1986|p=283}} iako mu je od [[1925.]] Propaganda slala oko 2000 američkih dolara mjesečno za svjetovno svećenstvo. Novac je ostao neiskorišten, a propao je u bankama tijekom Drugog svjetskog rata.{{sfn|Perić|2002|p=134}} Također je odbio imenovati novozaređene svjetovne svećenike na župe.{{sfn|Perić|2002|p=313}} Kao biskup Mišić je osnovao 14 novih župa i sagradio 21 crkvu i 24 župna doma.{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}} Među župama koje je osnovao su Čapljina (1917.), Izbično (1917.), Čitluk (1918.), Gradac-Blizanci (1918.), Tepčići (1918.), Jablanica (1919.), Grljevići (1919.), Kongora (1921.), Prisoje (1922.), Kruševo (1924.), Ledinac (1930.), Rašeljke (1934.), Crnač (1935.) i Šipovača (1939.).{{sfn|Perić|1986|pp=282-283}} Hercegovački franjevci iskoristili su Mišićevo podrijetlo kao neupućenog bosanskog autsajdera da pokušaju promijeniti u svoju korist Odluku iz [[1899.]] godine o podjeli župa između njih i dijecezanskog klera koje je izdala Sveta Stolica.{{sfn|Perić|1986|p=283}} Dana [[25. travnja]] [[1922.]] provincijal hercegovačkih franjevaca Alojzije Bubalo uputio je molbu papi da im dodijeli župe koje su Decizijom određene za biskupijski kler. Tražili su da im pripadnu sve župe koje postoje i koje će se osnivati ​​u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, kao i župa Neum koja je pripadala Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Franjevci su obrazložili da je njihov zahtjev opravdan jer u biskupiji nedostaje dijecezanskog klera, a aktivna su samo tri svećenika.{{sfn|Perić|2002|pp=92-95}} No, glavni razlog nepostojanja svjetovnog klera bila je nedovoljna briga prethodnog biskupa Bucnjića i sadašnjeg biskupa Mišića oko odgoja svjetovnog klera.{{sfn|Perić|2002|p=313}} Mišić je u to vrijeme trebao otputovati u Rim u posjet ''[[ad limina]]'' kod pape, a pratio ga je fra Jerko Boras, kustod hercegovačkih franjevaca. Boras je molbu trebao predati generalu franjevačkog reda Bernardinu Klumperu koji bi o tom pitanju razgovarao s papom. Budući da Klumper u to vrijeme nije bio prisutan, molba je predana Callistu Zuccottiju, prokuratoru Franjevačkog reda. Prije nego što je peticiju predao Papi, Zuccotti je pozvao Mišića, zaštitnika Franjevačkog reda kardinala [[Oreste Giorgi|Oreste Giorgija]] i Borasa na razgovor o tome. Zaključili su da bi Mišić osobno trebao izmijeniti i predati molbu papi.{{sfn|Pandžić|2001|pp=191-192}} Mišić je [[22. svibnja]] [[1922.]] modificirao peticiju{{sfn|Pandžić|2001|p=192}} i predstavio je kao svoju. Jedina razlika između te dvije verzije bila je u tome što u Mišićevoj verziji nema razlike između sadašnjih i budućih župa koje bi se trebale osnovati. Razlog za takvu promjenu bio je taj što je prethodna verzija bila u suprotnosti s kanonskim pravom, koje je određivalo da svaka novoosnovana župa na području već postojeće pripada biskupu, a ne nekom redovničkom redu. Kongregacija za izvanredna crkvena pitanja zamolila je Mišića da im dostavi popis župa koje bi bile na raspolaganju biskupu.{{sfn|Perić|2002|pp=92-95}} Na kraju je Kongregacija odbila prihvatiti molbu i zatražila da je odobri biskupski konzistorij.{{sfn|Pandžić|2001|p=193}} Nakon odbijanja Kongregacije da prihvati peticiju, Mišić se na cijelu stvar oglušio. Tek nakon Bubalovog inzistiranja, Mišić je pristao poslati peticiju, ali je zamolio Bubala da je napiše.{{sfn|Pandžić|2001|p=193}} Još jednu molbu Bubalo je napisao [[20. svibnja]] [[1923.]] godine. U ovoj molbi Bubalo je tražio da se franjevcima uz 25 župa koje po Deciziji pripadaju, dodijeli još 27 župa, od kojih 13 još nije osnovano dok će 21 župa biti rezervirana za dijecezanski kler (u to vrijeme postojalo je samo 8 takvih župa).{{sfn|Perić|2002|pp=96-97}} Njegova je molba dobila Mišićevu preporuku, uz odobrenje biskupskog konzistorija, kojeg su činili Boras i dijecezanski svećenik [[Marijan Kelava]], [[3. lipnja]] [[1923.]], te je Bublo poslao prokuratoru Franjevačkog reda u Rimu [[12. lipnja]] [[1921.]] godine.{{sfn|Perić|2002|pp=96-97}} Kongregacija je reskriptom od [[22. lipnja]] [[1923.]] odlučila da biskup može dati tražene župe franjevcima dok [[Sveta Stolica]] ne odredi drugačije.{{sfn|Perić|2002|p=99}} Ovaj događaj označio je početak ''Hercegovačke afere''.{{sfn|Perić|2002|p=98}} Njegovi maniri i netočne informacije upućene Vatikanu o stanju Crkve u Hercegovini dodatno su pojačale spor.{{sfn|Vukšić|2006a|pp=223-224}} Dana [[26. travnja]] [[1924.]] Bubalo je od Generalnog definitorija Franjevačkog reda zatražio odobrenje za preuzimanje župa.{{sfn|Perić|2002|pp=101-102}} Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života dala je [[27. svibnja]] 1924. ovlast generalu Franjevačkog reda da odobri zahtjev hercegovačkih franjevaca, a general je odobrio zahtjev [[30. svibnja]] 1924.{{sfn|Pandžić|2001|p=194}} Sukladno tome, [[10. siječnja]] 1925. Bubalo je od Mišića zatražio da se donese reskript iz [[1923.]], budući da su hercegovački franjevci za to dobili potrebno odobrenje Generalnog definitorija. Mišić je donio reskript [[15. svibnja]] 1925. s izmjenama, stavljajući Gabelu i Glavatičevo pod franjevačku umjesto biskupijsku upravu, dok su Prisoje i Dobrič stavljeni pod biskupijsku upravu.{{sfn|Perić|2002|pp=101-102}}{{sfn|Pandžić|2001|p=194}} Nezadovoljni promjenom, franjevci su zamolili Mišića da ne mijenja reskript, no Mišić je to smatrao dobrom odlukom i promjena je ostala.{{sfn|Pandžić|2001|p=194}} [[Marko Perić|Perić]] piše da je mogući motiv promjene bila Mišićeva nada da će franjevci odbiti promjene, kako bi cijela stvar ponovno došla pred [[Sveta Stolica|Rim]].{{sfn|Perić|2002|pp=101-102}} Mišić nikada nije javno objavio svoj dekret iz straha od reakcije dijecezanskog klera.{{sfn|Perić|2002|p=103}} Biskup Buconjić je kupio zemljište za novu katedralnu crkvu u Mostaru u mostarskoj četvrti Rondo,{{sfn|Biskupija}} koje je pripadalo župi Guvno.{{sfn|Perić|2002|p=268}} Zemljište za novu katedralu je kasnije stavljeno pod založno pravo u korist Hercegovačke franjevačke kustodije zbog duga; u to vrijeme Buconjić je bio prikovan za krevet.{{sfn|Perić|2002|p=312}} Mišić je namjeravao nastaviti gradnju te je naredio postavljanje 250 četvornih metara klesanog kamena za buduću katedralu, ali nikada nije započeo gradnju.{{sfn|Perić|2002|p=268}} Katedrala nikada nije sagrađena, a posudbu su kasnije oduzele jugoslavenske komunističke vlasti, koje su na njenom mjestu sagradile [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača|''Dom kulture'']].{{sfn|Perić|1986|p=279}} Kao mogući razlog kašnjenja izgradnje [[Marko Perić|Perić]] vidi franjevačku namjeru da župu Guvno preuzmu za sebe.{{sfn|Perić|2002|p=268}} O zajedničkom nastojanju Mišića i franjevaca da promijene odluku Vatikana biskupijski je kler doznao tek [[1937.]]{{sfn|Perić|1986|p=284}} Kada je arhivar i dijecezanski svećenik [[Petar Čule]] doznao za reskript i njegovo donošenje, uvjeravao ga je Mišićev tajnik fra Boris Ilovača da reskript nije donesen, iako je on sam upisao i reskript i Mišićevu odluku o donošenju.{{sfn|Perić|2002|p=104}} Godine [[1935.]] Mišić je Čuli prepustio brigu o školovanju dijecezanskih svećenika. Njihov broj je počeo rasti, a mnogi su franjevci komentirali da za njih neće biti dovoljno župa. Godine [[1937.]] u župi [[Drinovci]] dijecezansko svećenstvo je postalo upoznato s reskriptom i njegovim donošenjem, što je dovelo do panike u njihovim redovima jer je biskupija bila gotovo raspuštena. Njihove su brige iznesene pred Ilovaču, koji ih je još jednom uvjeravao, lažno tvrdeći da Mišić nije potvrdio reskript.{{sfn|Perić|2002|p=105}} Mišić se malo brinuo za vlastiti kler, pa je zaredio samo 28 dijecezanskih svećenika, a kasnije je ograničio broj hercegovačkih kandidata [[1939.]] godine u sjemeništu u Travniku na samo 33,{{sfn|Perić|1986|p=283}}{{sfn|Vukšić|2006a|pp=223-224}} vjerojatno pod utjecajem franjevaca.{{sfn|Perić|2002|p=106}} Godine [[1937.]] franjevci su na generalnom kapitulu Hercegovačke franjevačke provincije zamolili biskupa da mu za nasljednika osigura hercegovačkog franjevca imenovanjem biskupom koadjutorom. U tom pismu su napisali da je Hercegovina "sedam stoljeća franjevačka, natopljena njihovim znojem i mučeničkom krvlju", te da su sačuvali "hrvatstvo i katoličanstvo u Hercegovini". Napisali su da je Mišić "veliki sin franjevačkog reda", te da u njemu živi "franjevački duh" i da neće dopustiti da se taj duh umanji ili okrnji. Ne znajući za zahtjev franjevaca, dijecezanski su svećenici održali svoj godišnji sastanak s kojeg su biskupu uputili memorandum pitajući ga o situaciji sa župama, međutim, Mišić nikada nije odgovorio.{{sfn|Perić|2002|pp=105-106}} Godine [[1939.]] dijecezanski su svećenici ipak izvijestili vrhbosanskog nadbiskupa metropolita Ivana Šarića o situaciji sa župama, a on pak apostolskog nuncija u Beogradu. Tako je stvar ponovno stigla do Rima.{{sfn|Perić|2002|p=107}} Godine [[1940.]] to se pitanje raspravljalo pred Propagandom i Kongregacijom za izvanredna crkvena pitanja. Kardinal [[Giuseppe Bruno]], koji je potpisao reskript iz [[1923.]], ustvrdio je da je molba franjevaca napisana neistinama ili prikrivanjem istine, jer su tražili župe koje tada još nisu bile osnovane. Godine [[1941.]] Bruno ponovno piše o tom pitanju, navodeći da 21 župa koja je trebala biti pod biskupovim raspolaganjem, nije mu dana i da to nije doneseno (kako je tada bio krivo obaviješten). Štoviše, Bruno je tvrdio da je reskript iz [[1923.]] ništavan jer franjevci nisu dobili potrebno dopuštenje od Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života za preuzimanje župa određenih za biskupijski kler. Ipak, reskript je opozvan tek [[1965.]] godine.{{sfn|Perić|2002|pp=108-109}} ==== Drugi svjetski rat ==== Nakon uspostave [[NDH]] više puta prosvjedovao, kako o četničkim, tako i o ustaškim zločinima u svojoj biskupiji. Primjer toga je pismo koje je Mišić poslao Stepincu 7. studenog 1941., tijekom prvih šest mjeseci rata: ''"Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, – žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali."''<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130 Mostarski biskup Alojzije Mišić za vrijeme Drugog svjetskog rata, Tomo Vukušić] </ref> Mišić je takodjer ovako opisao ustaško masovno ubijanje pravoslavaca koji su prešli na katoličanstvo: ''"U mnogim župama biskupije Mostar na pr.[imjer] Duvno polje, pa Stolac, Klepci, Goranci, Gradac i t.[ako] d.[alje] vrlo čestiti seljaci grkoistočne vjere, što pomiješano žive s katolicima, prijavili su se u Katoličku Crkvu; idu sv. misi, uče katolički vjeronauk, krštavaju djecu, – nametnici izdaju naredbe dok su novoobraćenici još u crkvi kod sv. mise, hvataju ih, staro-mlado, muško-žensko, gone ko roblje… do malo u masama u vječnost"''{{sfn|Vukšić|2006b|p=334}} == Smrt i nasljedstvo == Nedugo prije smrti, Mišić je pokušao dobiti imenovanje nasljednika. Isprva je želio da ga zamijeni netko iz redova bosanskih franjevaca, a potom je za nasljednika tražio nekog od hercegovačkih franjevaca. No, [[Sveta Stolica]] je ostala nijema na njegove prijedloge.{{sfn|Perić|1986|p=284}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Godine [[1937.]] franjevci su od njega zatražili da imenuje jednoga od njih za biskupa koadjutora.{{sfn|Perić|2002|pp=105-106}} Mišić je [[28. lipnja]] [[1940.]] predložio Propagandi da mu imenuje biskupa koadjutora, ali nije dobio odgovor.{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Imenovanje se nije dogodilo prije njegove smrti.{{sfn|Perić|2002|p=109}} Iako naizgled dobrog zdravlja, Mišić je iznenada preminuo od moždanog udara [[26. ožujka]] [[1942.]] oko podneva sjedeći za radnim stolom. Njegovo tijelo pronašla je njegova tajnik fra Boris Ilovača. Kako mu je tijelo još bilo toplo, obavljeni su posljednji obred.{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Misa zadušnica održana je [[29. ožujka]] u [[Mostar]]u, a predvodio ju je [[Ivan Šarić]], nadbiskup vrhbosanski. Isti dan njegovo je tijelo preneseno u samostansku crkvu na Petrićevcu gdje je [[31. ožujka]] održana još jedna misa zadušnica koju je predvodio banjolučki biskup [[Jozo Garić]], nakon čega je ondje po vlastitoj želji i pokopan.{{sfn|Vukšić|2006a|p=223}}{{sfn|Perić|2009|p=87}}{{sfn|Šalić|2002|p=146}} Potres [[1969.]] godine uništio je crkvu i samostan na Petrićevcu, pa su Mišićevi posmrtni ostaci u ljeto [[1970.]] preneseni na mjesno groblje.{{sfn|Šalić|2002|p=147}} Nakon Mišićeve smrti, [[29. ožujka]] [[1942]], kako je nalagalo kanonsko pravo, vrhbosanski nadbiskup [[Ivan Šarić]] imenovao je [[Petar Čule|Petra Čulu]] dijecezanskim upraviteljem. Propaganda je odobrila njegovo imenovanje [[10. travnja]] [[1942.]]{{sfn|Pandžić|2001|p=215}} Iako su se franjevci nadali da će Mišićev nasljednik biti franjevac, a njihovu nadu učvrstila su obećanja čelnika NDH [[Ante Pavelić]]a franjevcu [[Radoslav Glavaš (mlađi)|Radoslavu Glavašu]] da će franjevac naslijediti Mišića, [[15. travnja]] [[1942.]] Sveta Stolica imenovala je Čulu novim biskupom.{{sfn|Perić|2002|p=109}} == Počasti == === Odlikovanja === * [[Datoteka:Ord.Franz.Joseph-COM.png|60px]] Zapovjednički križ sa zvijezdom Reda Franje Josipa.{{sfn|Barun|2018}} * [[Datoteka:SRB-SHS-YUG Orden Svetog Save VKrst BAR.svg|60px]] [[Red svetog Save]] prvog stupnja.{{sfn|Barun|2018}} === Ulice === * Ulica Biskupa Alojzija Mišića u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]]. == Izvori == {{izvori|3}} == Literatura == === Knjige === {{refbegin}} * {{cite book |last=Bušić |first=Krešimir |date=2009 |chapter=Doticaji hercegovačkih franjevaca s bačkim Hrvatima od fra Didaka Buntića do fra Dominika Mandića te bosanskog franjevca i mostarsko-duvanjskog biskupa fra Alojzija Mišića |editor-last1=Tadić |editor-first1=Stipe |editor-last2=Šakota |editor-first2=Marinko |title=Fra Didak Buntić-čovjek i djelo |language=hr |location=Zagreb |publisher=Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"}} * {{cite book |last=Carmichael |first=Cathie |date=2015 |title=A Concise History of Bosnia |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=9781107016156}} * {{cite book |last1=Ciglić |first1=Boris |last2=Savić |first2=Dragan |date=2007 |title=Dornier Do 17, The Yugoslav Story: Operational Record 1937–1947 |publisher=Jeroplan |location=Belgrade |isbn=9788690972708}} * {{cite book |last=Mandić |first=Hrvoje |date=2020 |title=Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću |language=Croatian |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu}} * {{cite book |last=Pandžić |first=Bazilije |author-link=Bazilije Pandžić |date=2001 |title=Hercegovački franjevci – sedam stoljeća s narodom |language=hr |location=Mostar–Zagreb |publisher=ZIRAL}} * {{cite book |last=Perić |first=Marko |author-link=Marko Perić |date=2002 |title=Hercegovačka afera: pregled događaja i važniji dokumenti |language=hr |location=Mostar |publisher=Biskupski ordinarijat Mostar}} * {{cite book |last=Perić |first=Marko |date=1986 |chapter=Život i rad mostarsko-duvanjskih i trebinjsko-mrkanskih biskupa u zadnjih 100 godina |editor-last1=Babić |editor-first1=Petar |editor-last2=Zovkić |editor-first2=Mato |title=Katolička crkva u Bosni i Hercegovini u XIX i XX stoljeću: povijesno-teološki simpozij prigodom stogodišnjice ponovne uspostave redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini |language=hr |location=Sarajevo |publisher=Vrhbosanska visoka teološka škola}} * {{cite book|last=Phayer |first=Michael |date=2000 |title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930–1965 |location=Bloomington and Indianapolis |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0253214713}} * {{cite book |last=Šalić |first=Jurica |author-link=Jurica Šalić |date=2002 |title=Franjevci Sjeverozapadne Bosne |language=hr |location=Bihać |publisher=HKD "Napredak" Bihać}} * {{cite book |last=Tomasevich |first=Jozo |author-link=Jozo Tomasevich |date=1975 |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks |publisher=Stanford University Press |location=Stanford |isbn=9780804708579}} * {{cite book |last=Trevor-Roper |first=Hugh |date=1964 |title=Hitler's War Directives: 1939–1945 |publisher=Norhaven Paperback |location=Viborg |isbn=1843410141}} {{refend}} === Članci === {{refbegin}} * {{cite journal |last=Goluža |first=Božo |date=2006 |title=Židovi u Mostaru (prilog istini i jasnoći) |journal=Hum |language=Croatian |issue=1 |pages=226-243}} * {{cite journal |last=Perić |first=Ratko |author-link=Ratko Perić |date=2009 |title=Imenovanje don Petra Čule mostarsko-duvanjskim biskupom |journal=Službeni vjesnik biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske |language=Croatian |issue=1 |pages=77–89}} * {{cite journal |last=Vrankić |first=Petar |author-link=Petar Vrankić |date=2018 |title=Izbori i imenovanja biskupa u Hercegovini u doba austro-ugarske vladavine (1878. - 1918.) na primjeru biskupa fra Alojzija Mišića |journal=Hercegovina |language=Croatian |volume=4 |pages=243–286}} * {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |author-link=Tomo Vukšić |date=2006a |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata |journal=Crkva u svijetu |language=Croatian |volume=41 |issue=2 |pages=215–234}} * {{cite journal |last=Vukšić |first=Tomo |date=2006b |title=Mostarski biskup Alojzije Mišić (1912.-1942.) za vrijeme Drugog svjetskog rata (II.) |journal=Crkva u svijetu |language=Croatian |volume=41 |issue=3 |pages=326–342}} * {{cite journal |last=Wolff |first=Richard J. |date=1977 |title=The Catholic Church and the Dictatorships in Slovakia and Croatia, 1939-1945 |journal=Records of the American Catholic Historical Society of Philadelphia |volume=88 |issue=1/4 |pages=3–30}} {{refend}} === Novinski članci === {{refbegin}} * {{cite news |last=Barun |first=Anđelko |date=13 June 2018 |title=Franjevci biskupi iz BiH – poslije uspostave redovite crkvene hijerarhije |url=https://www.svjetlorijeci.ba/novosti/franjevci-biskupi-iz-bih-%E2%80%93-poslije-uspostave-redovite-crkvene-hijerarhije |work=[[Svjetlo riječi]] |language=Croatian |location=Sarajevo |access-date=1. kolovoza 2022.}} {{refend}} === Mrežna sjedišta === {{refbegin}} * {{cite web |url=https://www.md-tm.ba/biskupije/alojzije-mi%C5%A1i%C4%87 |title=Alojzije Mišić OFM (1912.-1942.) |publisher=Biskupije Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan |access-date=22. siječnja 2018. |ref={{harvid|Biskupija}}}} {{refend}} == Vanjske poveznice == === Mrežna sjedišta === * [https://biskupija-mostar.ba/biskupije/biskupija-mostarsko-duvanjska/povijest/ Životopis na stranicama Biskupijâ Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan] {{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}} {{Mostarsko-duvanjski biskupi}} {{GLAVNIRASPORED:Mišić, Alojzije}} [[Kategorija:Bosanska Gradiška]] [[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]] [[Kategorija:Mostarsko-duvanjski biskupi]] [[Kategorija:Trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelji]] 5035wswtyc8o0j2xi6uwy95s1r39fap 0 48832 6436556 6234831 2022-08-02T19:45:42Z Mychele Trempetich 47215 Rimski povjesničari spominju carevu stalnu privlačnost prema muškarcima. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:‎FENIKS - Konstans fel temp reparatio.jpg|mini|Lik cara Konstansa I. na novcu iskovanom u [[Siscia|Sisciji]]]] '''Konstans I.''' (između [[320.]] i [[323.]] – [[veljača]] [[350.]]), [[Rimsko Carstvo|rimski]] car. Punim imenom '''Flavius Julius Constans''', najmlađi je sin [[Konstantin I. Veliki|Konstantina I. Velikog]] i njegove druge žene [[Fausta|Fauste]], a od [[337.]] do [[350.]] bio je [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]]. Dok je bio u lovu časnik [[Magnencije]] proglašava se carem u južnoj Galiji kod [[Elne]], Konstansa I. zarobljava kod Kastela Helene u [[Pirineji]]ma i tu ga ubija. {{Mrva-rim}} [[Kategorija: Konstantinova dinastija]] [[Kategorija:Rimski carevi u 4. stoljeću]] [[Kategorija:Talijanske LGBT-osobe]] nmlbybgyjgm85jqirw85skovo9y5do8 0 53478 6436520 6425757 2022-08-02T18:04:43Z 77.77.231.155 izbacio vaš fašizam wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Meša Selimović | boja = #B0C4DE | slika = Meša Selimović.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = Mehmed Meša Selimović | pseudonim = | rođenje = [[26. travnja]] [[1910.]]<br>[[Tuzla]] | smrt = [[11. srpnja]] [[1982.]]<br>[[Beograd]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = [[roman]] | teme = | period = [[modernizam]] | supruga = Desa Đorđić<br>Darka Božić | suprug = | djeca = | djela = ''[[Derviš i smrt]]''<br>''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' | nagrade = | potpis = | web = |fusnote = }} '''Mehmed Meša Selimović''' ([[Tuzla]], [[26. travnja]] [[1910.]] – [[Beograd]], [[11. srpnja]] [[1982.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[književnik]], jedan od najvećih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] pisaca.<ref name="LZMK-HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55294 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Selimović, Meša (Mehmed)], pristupljeno 17. prosinca 2014.</ref><ref>Lešić & Martinović, 2010., str. 116.</ref> Selimovićeva djela su utkana u središte bošnjačke književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumljivo pripadaju. Također, ona su dijelom i srpske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenošću nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme.<ref>{{cite web |url=http://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&mg=1&lang=hr&h=metelgrad&A=0000012871 |title=Meša Selimović |publisher=library.foi.hr |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Životopis == [[Slika:Selimović rodna kuća.jpg|thumb|lijevo|Selimovićeva rodna kuća u [[Tuzla|Tuzli]]]] [[Slika:Mesa i sefkija selimovic.jpg|thumb|lijevo|Šefkija i Meša Selimović u mladosti]] [[Slika:Meša Selimović Doboj.jpg|thumb|lijevo|Mural u [[Doboj]]u]] [[Slika:Selimović Bijeljina.jpg|thumb|lijevo|Mural u [[Bijeljina|Bijeljini]]]] [[Slika:Pet-maraka.jpg|thumb|lijevo|Meša Selimović se nalazio na novčanici 5 [[Konvertibilna marka|KM]], od 1998. do 2009. godine, kada je ova novčanica povučena iz opticaja.]] Meša Selimović je rođen u [[Tuzla|Tuzli]] 1910. godine. Odrastao je i odgajan u tradicionalnoj muslimanskoj kući i mahali, no u okruženju komunističkih ideja i opredjeljenja svoje braće i sestara. Studirao je u [[Beograd]]u, diplomirao je na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. Tijekom studija bio je stipendista [[Gajret]]a.<ref>{{cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dacic-gajret-zasluzan-za-skolovanje-i-kulturno-uzdizanje-muslimana |title=Dacić: Gajret zaslužan za školovanje i kulturno uzdizanje muslimana |publisher=balkans.aljazeera.com |accessdate=2020-02-17}}</ref> U Drugome svjetskom ratu prišao komunistima i ilegalno djelovao u Tuzli. Ustaše su ga početkom rata uhitile zajedno sa sestrom i bratom. Bio je zatočen 120 dana nakon čega su ga [[ustaše]] pustile iz zatvora. Po puštanju ubrzao je otišao u [[partizani|partizane]] u Majevički odred. Od 1943. godine bio je član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Surađivao je u novopokrenutom listu [[Oslobođenje]] i Frontu slobode. Postao je politički komesar Tuzlanskog odreda, tadašnja moćna visoka vojna i politička pozicija u partizanskoj vojsci. Starijeg brata Šefkiju strijeljali su partizani, premda je i sam bio partizan. Strijeljan je za kaznu jer je iz GUND-a (Glavne uprave narodnih dobara), samovoljno uzeo nekoliko komada namještaja. Drugi brat mu je bio [[Teufik Selimović]], visoki dužnosnik [[OZNA|OZNE]].<ref name="dizdar"/> Međutim, Selimovića je mučio osjećaj krivnje što nije pomogao bratu Šefkiji. Pun mržnje prema svemu, događaj je pretočio u književno djelo [[Derviš i smrt]] u kojem je radnja smještena u [[Osmansko Carstvo|osmansko]] vrijeme. Godine 1945. je otišao u [[Beograd]] gdje je dobio namještenje na visokom mjestu načelnika Odjela za publikacije Komisije za ratne zločine, a zatim je pomoćnik saveznog ministra za kulturu. Iste godine sa suprugom Desom Đorđić dobiva prvu kćer. Po rođenju djeteta napustio ih je, na što ga je supruga prijavila za nevjeru i izvanbračnu vezu s "buržujkom", pa su ga isključili iz Partije. Posljedično je izgubio i sjajne poslovne pozicije. Oženio se zatim novom suprugom Daroslavom Darkom Božić, kćeri divizijskog generala vojske [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (čiji je suprug "nestao negdje u zarobljeništvu") i otišao u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je uređivao je list Brazde. Predavao je na Višoj pedagoškoj školi, pa je bio docent na katedri za književnost [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta]] u Sarajevu, na kojem je predavao [[romantizam]]. Kratko je ostao na fakultetu, ali ne svojim izborom. Nije ponovo izabran. Zatim se okušao u djelovanju kao slobodni umjetnik. Nakon toga bio je umjetnički direktor Bosna filma. Pisao je filmske scenarije, no slabih dometa. Samo mu je jedan film prenesen u film. To je pripovjetka Tuđa zemlja. Ipak je dobio zamašne honorare. Od 1957. je direktor Drame Narodnog kazališta u Sarajevu. Godine 1961. objavio je svoj prvi roman ''Tišine'' za koji je dobio Šestotravanjsku nagradu grada Sarajeva. Zatim je postao glavni urednik izdavačke kuće Svjetlost, te predsjednik Udruge književnika Bosne i Hercegovine. Bio je i glavni i odgovorni urednik časopisa za književost Život. Kratko je predsjedavao Savezom književnika [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]]. Iste 1964. je postavljen i smijenjen. Godine 1966. objavljen mu je roman [[Derviš i smrt]], koji književna kritika smatra za prvorazredni događaj i književni domet Bosne i Hercegovine i cijele Jugoslavije. Za roman je dobio [[NIN-ova nagrada|NIN-ovu]], Njegoševu i [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić"|Goranovu]] nagradu, te [[AVNOJ]]-evu i Dvadesetsedmosrpanjsku nagradu. Od 1968. godine je redovni član [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], a od 1974. godine i redovni član [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref>{{cite web |url=https://www.sanu.ac.rs/clan/selimovic-mesa/ |title=Selimović, Meša |publisher=sanu.ac.rs |accessdate=2020-02-17}}</ref> Godine 1971. dobio je počasni doktorat [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]]. U mirovinu je otišao 1972. godine, a 1973. godine je preselio u Beograd. === Smrt === [[Slika:Meša Selimović Sarajevo.JPG|thumb|Poprsje u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] [[Slika:Tuzla - Meša Selimović Statue (2019).jpg|thumb|Spomenik u [[Tuzla|Tuzli]]]] Godine 1975. Meša Selimović operirao je stomačnu [[aorta|aortu]] u Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. U jesen 1976. godine zadesio ga je moždani udar, od kojeg nakratko prezdravljuje. Potom se ponovo razboljeva i više od tri mjeseca se liječi na Vojnomedicinskoj akademiji. Poslije izlaska iz bolnice, ležao je nepokretan u svome stanu. Poslije sedam godina teškog bolovanja, 11. srpnja 1982. godine, uveče, umro je Meša Selimović. Bosna i Hercegovina, bosansko i [[Bošnjaci|bošnjački]] rukovodstvo ove države, zatražilo je da Selimović bude sahranjen u Sarajevu. Međutim, sahranjen je 14. srpnja u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.<ref name="dizdar">(boš.) [http://portal.skola.ba/start/Kultura/IzkulturnehistorijeSarajeva/tabid/299/Default.aspx Službeni mrežni portal osnovnih i srednjih škola Sarajevske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190430123109/http://portal.skola.ba/start/Kultura/IzkulturnehistorijeSarajeva/tabid/299/Default.aspx |date=30. travnja 2019. }} Majo Dizdar, Uredništvo Portala: Iz kulturne historije Sarajeva - Znamenite Sarajlije - Mehmed Meša Selimović] 20. ožujka 2013. (pristupljeno 30. travnja 2019.)</ref> Zbog toga su bošnjački političari izrazili svoje nezadovoljstvo i optužili [[Srbi|srpske]] nacionaliste, da uporno žele preoteti Mešu Selimovića.<ref name="Dobrica Ćosić">Dobrica Ćosić, Dvanaest portreta, Meša Selimović, Laguna, Beograd, 2020. str. 36.-37.</ref> Pa, ipak, Bosnu Selimović nije napustio i u posljednjim danima života. Iako već uveliko bolestan, uspio je da napiše kraći tekst za monografiju slikaru [[Mersad Berber|Mersadu Berberu]]. {{Citat|Ja znam da me njegove slike privlače, da ih gledam i istinski uživam. One mi pružaju veliku radost, utjehu i sjetu. One me podsjećaju na moju rođenu Bosnu sa svim njenim suprotnostima, sa svim njenim nježnostima i grubostima. Berber traži onu istinski voljenu Bosnu, bez laži i lakiranja, što sam i ja pokušao u mojim knjigama. Sjećam se da imam jednu njegovu sliku 'Prusački ulema'. Svi koji dođu kod mene, stanu, dugo posmatraju sliku i ne mogu da se odvoje od nje. Ja mislim da je to najviše što jedan slikar može, treba i želi da doživi.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/kcerke-velikog-mese-selimovica-i-danas-zive-u-beogradu-bosnu-nose-samo-u-sjecanjima/140314009 |title=Kćerke velikog Meše Selimovića i danas žive u Beogradu, Bosnu nose samo u sjećanjima |publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>}} Danas su imenom Meše Selimovića nazvane ulice u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima i mjestima. U [[Tuzla|Tuzli]] je njegovim imenom nazvana gimnazija, a u Sarajevu, [[Zenica|Zenici]] i [[Janja (Bijeljina, BiH)|Janji]] osnovna škola. Također, njegovo ime nosi i osnovna škola u Ribarićima pokraj Tutina. Od 1988. u [[Beograd]]u se dodjeljuje [[Nagrada Meša Selimović (Beograd)|Nagrada "Meša Selimović"]] za knjigu godine u [[Srbija|Srbiji]], dok se u [[Tuzla|Tuzli]] od 2001. godine dodjeljuje [[Nagrada Meša Selimović (Tuzla)|Nagrada "Meša Selimović"]] za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod|BZK Preporod]] je Selimovićeva djela uvrstio u ediciju "Bošnjačka književnost u sto knjiga". SANU je također uvrstila Selimovićeva djela u ediciju "Srpska književnost u sto knjiga".<ref>{{cite web |url=https://www.preporod.ba/projekti-i-izdanja/bosnjacka-knjizevnost-u-100-knjiga/ |title=Bošnjačka književnost u 100 knjiga |publisher=preporod.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Ista akademija je 1993. godine uvrstila Selimovića u knjigu "Sto najznamenitijih Srba", dok je tjednik Stav 2019. godine Mešu Selimovića uvrstio u "Sto najvažnijih Bošnjaka 1918. – 2018."<ref>{{cite web |url=https://arhiv.stav.ba/100-najvaznijih-bosnjaka-1918-2018/ |title=100 najvažnijih Bošnjaka 1918.–2018. |publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Prijepori == Razloge zbog kojih je Selimović gotovo cijelog života bio u sukobu sa svijetom iz kojeg je i sam potekao treba tražiti izvan njegove književnosti. Meša Selimović se u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] se razočarao u [[Bošnjaci|bošnjačke]] mase i ulemu, koji su u to vrijeme stali uz [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]]. U poslijeratnom vremenu, Bošnjacima je zamjerao nedostatak istinske volje za osobnim mijenjanjem. U njihovom [[socijalizam|socijalizmu]] prepoznavao je previše elemenata prijeratnog života. Taj osjećaj nepripadnosti sredini pojačavali su skandali u kojima je Meša Selimović bio žrtva. Najviše ga je zaboljelo "protjerivanje" s Filozofskog fakulteta, kada gubi radno mjesto i sredstva za život. Naviknut na materijalnu oskudicu, živio je bijedno, ali više od siromaštva tištila ga je nepravda koju je trpio na svakom koraku. U stalnom sukobu sa svijetom i okolinom Selimović donosi odluku i napušta Sarajevo. Zauvijek odlazi se u Beograd, gdje će i umrijeti 1982. godine. U Beogradu se trudio, da u nekom iracionalnom osvetničkom dahu napakosti sredini koja ga je podcjenjivala i odbacivala. Isticao je njenu zaostalost, duhovnu učmalost i intelektualnu bijedu. Dobro je znao, da će najveću sramotu nanijeti bude li odbacivao vlastiti identitet i obiteljsko naslijeđe. Željan javnog priznanja, nacionalno se izjašnjavao kao [[Srbi]]n. Smatrao je, da će pripadnost srpskoj kulturi njegovoj veličanstvenoj književnosti udahnuti važnost, za koju je vjerovao da je nedovoljno istaknuta. Selimović je u neprestanim obračunima od svoga životopisa napravio fantazmu pišući u svojim Sjećanjima, da svi Selimovići potječu iz Vranjske, mjesta negdje na granici između [[Hercegovina|Hercegovine]] i Crne Gore, te da su svi porijeklom iz drobnjačkog bratstva Vujovića. Malo se pisalo, ali mnogo govorilo ispod glasa, s podozrenjem i nekim nejasnim strahom o razlozima zbog kojih je Selimović iznosio u javnost izmišljenu priču u kojoj je tvrdio da porijeklo vodi od jednog od dvojice braće koja su prešla na [[islam]] vođena nekom nejasnom gorštačkom logikom da je potrebno da se konvertizmom i hinjenim zelotizmom pridvore novim [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] vlastodršcima. To falsifikovanje vlastitog obiteljskog naslijeđa bio je osvetnički čin prkosa čovjeka koji je, razočaran u sredinu iz koje je potekao, nastojao zadati joj najbolniji mogući udarac revanšizma. To mu je pošlo za rukom, jer to opisuje u susretu s Abdulahom Škaljićem. U tom razgovoru otkriva s koliko su ljutnje i poniženja [[Bošnjaci]] primili njegove tvrdnje. Smetalo je, osim toga, i Selimovićevo nonšalantno poigravanje temeljima islama, u kojem su vidjeli zlonamjerno manipulisanje tradicijom i osjećanjima. Zamjerke koje su iznošene tada Meši Selimoviću, tumačene su kao izraz konzervativnog revolta, ali ostaje nesporna činjenica da se Selimović zbog svojih brzopletih i dodvoravajućih pisanja kasnije kajao, svjestan da je sukob sa sredinom koja ga je uporno odbacivala dobio konotacije koje ni on sam nije želio prizivati.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/blogs/2018/4/29/mesa-selimovic-bosanski-pisac-srpske-nacionalnosti?gb=true |title=Meša Selimović – bosanski pisac srpske nacionalnosti |publisher=balkans.aljazeera.net |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> ''"Selimović zahtijeva jedan interdisciplinarni pristup, jedan univerzalni pristup, jer je to pisac poput [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], [[Franz Kafka|Kafke]], [[Albert Camus|Camusa]]... Trebalo je odrediti njegovo mjesto u balkanskoj i svjetskoj hijerarhiji književne vrijednosti. Nijedan od ovih govornika nije odredio Mešin odnos prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], ni Bosne prema njemu. Oni su se trebali danas javno ispričati za sve ono što je doživio Selimović u Bosni, a kao što znate, doživio je strašne stvari"'', rekao je Šefket Krcić, predsjednik Matice [[Bošnjaci|Bošnjaka]] [[Sandžak]]a, u povodu obilježavanje 100 godišnjice od rođenja Meše Selimovića, koju je 2010. godine organizirala [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] u Sarajevu. == Književni rad == [[Slika:Škola meša selimović.jpg|thumb|desno|Osnovna škola Meša Selimović u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] [[Slika:MesaSelimovic Serbian Literature Great Men Stamps.jpg|thumb|desno|Meša Selimović se nalazi na poštanskoj markici Srbije]] Najpoznatiji Selimovićevi romani su "[[Derviš i smrt]]" i "[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]". Pisac se poziva na središnju europsku narativnu tradiciju, posebice [[Dostojevski|Dostojevskog]], kao i na opću struju književnog modernizma 20. stoljeća. No, nošen temperamentalnim značajkama i osebujnom stvaralačkom vizijom, Selimović je stvorio vlastiti izraz koji se ne može jednoznačno svrstati ni u koju kategoriju. Selimović je dobro razumio da za dojmljiv prikaz unutarnjih borbi nisu odgovarajuće tehnike bilježenja struje svijesti, kakve nalazimo kod [[James Joyce|Jamesa Joycea]] ili Hermanna Brocha, jer u tim djelima dolazi do rastakanja svijesti protagonista, koji kao pasivni receptor ne može biti sudionikom moralne i metafizičke drame. Prvi [[roman]], "Derviš i smrt", pisan živim stilom u kojemu se miješaju introspekcija, mudrosni sudovi o životu i ljudska drama derviškog šejha Nurudina, ostvarenje je univerzalne vrijednosti koje je privuklo pažnju strane čitalačke publike, dijelom i zbog upravo magnetičnog spoja [[egzistencijalizam|egzistencijalne]] drame i opojne rezignacije kojom zrači islamsko-orijentalni milje. Roman nije realistički prikaz derviša ili sufizma, islamskog misticizma, jer Nurudinove dileme postaju besmislene promatramo li ih u kontekstu čvrsto ukorijenjene religijske svijesti. No, to nije kritika vrijednosti djela koje i nije imalo nakanu dokumentaristički i vjerno prikazati mistične zanose ili sufijski svjetonazor, nego je smjeralo i uspjelo općeljudske dileme i muke postaviti u bosansko-islamski kontekst i smjestiti univerzalno u lokalnom. Sljedeći veliki roman, "Tvrđava", prikaz je [[Sarajevo|Sarajeva]] uoči [[Hoćimska bitka|Hoćimske bitke]] (koju je opjevao [[Ivan Gundulić]] u "[[Osman]]u") i odlikuje se širom paletom likova i većim brojem lirskih dijelova od "Derviša i smrti", čvrsto usredotočenoga na nezaboravni Nurudinov lik. Oba su djela bogata prigušenom emocionalnošću, sumračnim iskazima o ljudskoj sudbini, atmosferom koju je teško jednoznačno opisati i koja oscilira između smirenosti u prihvaćanju sudbine i bunta protiv neljudskih okolnosti te referencijama na povijesni usud [[Bošnjaci|Bošnjaka]] muslimana (to se odnosi posebno na "Tvrđavu"). Glavni Selimovićevi romani velika su djela zreloga autora koji je harmonično spojio modernistički diskurs, narativne tradicije "pripovjedačke Bosne" i orijentalno-islamski senzibilitet. == Jezik == U knjizi o Vuku, kao i poznijim djelima, autor je prešao na [[Srpski jezik|srpski]] [[Ekavica|ekavski]] jezik i ako je suditi jedino po jezičnom kriteriju, ta su ostvarenja isključivo srpska (slična je situacija s većim dijelom [[Ivo Andrić|Andrićeva]] opusa). Djelo Meše Selimovića je utkano u središte [[Bošnjaci|bošnjačke]] književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumljivo pripada. Također, ono je dijelom i srpske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenošću nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme. Тrеćeg studenoga 1976. godine, Selimović u pismu [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] kaže: ''"Potičem iz muslimanske porodice iz Bosne, a po nacionalnoj pripadnosti sam Srbin. Pripadam srpskoj literaturi, dok književno stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini, kome takođe pripadam, smatram samo zavičajnim književnim centrom, a ne posebnom književnošću srpskohrvatskog jezika. Jednako poštujem svoje poreklo i svoje opredeljenje, jer sam vezan za sve ono što je odredilo moju ličnost i moj rad. Svaki pokušaj da se to razdvaja, u bilo kakve svrhe, smatrao bih zloupotrebom svog osnovnog prava zagarantovanog Ustavom. Pripadam, dakle, naciji i književnosti [[Vuk Karadžić|Vuka]], Matavulja, [[Stevan Sremac|Stevana Sremca]], [[Borisav Stanković|Borisava Stankovića]], [[Petar Kočić|Petra Kočića]], Ive Andrića, a svoje najdublje srodstvo s njima nemam potrebe da dokazujem. Znali su to, uostalom, oni članovi Uređivačkog odbora edicije "Srpska književnost u sto knjiga", koji su također članovi Srpske akademije nauka i umetnosti i sa mnom su zajedno u Odeljenju jezika i književnosti: Mladen Leskovac, Dušan Matić, Vojislav Đurić, Boško Petrović. Nije, zato, slučajno što ovo pismo upućujem Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, s izričitim zahtjevom da se ono smatra punovažnim autobiografskim podatkom."'' Pitanje je, međutim, koliko su ovakve riječi plod samo njegovih uvjerenja, a koliko gorčine, ojađenosti i povrijeđenosti. Naime, Meša Selimović je, poput drugih najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika ([[Nikola Šop|Nikole Šopa]], [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]...) utočište nalazio u Beogradu, ali on je, za razliku od njih, ispraćan uvredama i u velikoj mjeri iz Bosne i Sarajeva protjeran. U jednom napadu na Selimovića, objavljenom u sarajevskom Svijetu, pisalo je: ''"Ostali smo bez Savića i Repčića, pa možemo i bez Meše Selimovića."'' Srebrenko Repčić i Radomir Savić danas su već zaboravljeni nogometaši [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]], koji su, krajem 1970-ih, potpisali za [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]].<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/mesa-selimovic-ateist-koji-se-usrdno-molio-2261078 |title=Meša Selimović - ateist koji se usrdno molio |publisher=jutarnji.hr |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Paradoks situacije je vjerojatno najbolje izrazio [[Alija Isaković]], koji je primijetio da je ironično što najveći srpski roman 20. stoljeća počinje islamskim vjerskim očitovanjem, Bismillom. Selimović ostaje piscem paradoksa: bošnjačko islamski autor koji nije zbog vjersko-civilizacijske tematike i promišljanja o sudbini muslimana u Bosni mogao biti apsorbiran u srpski književni korpus u cijelosti, te tamo istovremeno "žulja" kao strano tijelo i koristan je kao sredstvo političko-nacionalne propagande. Budućnost će reći svoje, no, za sada, Selimović je neosporno veliki pisac. == Nagrade i priznanja == {{Refbegin|2}} Meša Selimović je bio biran za: * predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, * počasni doktor [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]] (1971.), * redovni član [[ANUBiH]] (1968.) * redovni član [[SANU]] (1974.) Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije: * [[Datoteka:Orden Republike sa zlatnim vijencem (mala oznaka).png|50px]] [[Orden Republike]] * [[NIN-ova nagrada]] (1966.), * Šestotravanjska nagrada (1967.), * [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić"]] (1967.), * Dvadesetsedmosrpanjska nagrada SRBiH, * Nagrada AVNOJ-a (1969.) * Njegoševa nagrada (1969.), * Nagrada AVNOJ-a (1970.) {{Refend}} == Djela == {{Refbegin|2}} === Romani === * ''[[Tišine]]'' (1961.) * ''[[Magla i mjesečina]]'' (1965.) * ''[[Derviš i smrt]]'' (1966.) * ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' (1970.) * ''[[Ostrvo (roman)|Ostrvo]]'' (1974.) * ''[[Krug (roman)|Krug]]'' (1983., nedovršeni roman.) === Pripovijetke === * ''Uvrijeđeni čovjek'' (1947.) * ''Prva četa'' (1950.) * ''Tuđa zemlja'' (1957.) * ''Djevojka crvene kose'' (1970.) === Zapisi === * ''Eseji i ogledi'' (1966.) * ''Za i protiv Vuka'' (1967.) * ''Pisci, mišljenja, razgovori'' (1970.) * ''[[Sjećanja]]'' (1976.) === O Selimoviću === * ''Kritičari o Meši Selimoviću: sa autobiografijom'' (1973.) – Razija Lagumdžija * ''Roman Meše Selimovića'' (1985.) – Miodrag Petrović * ''Činiti i biti: roman Meše Selimovića; Apokrifnost poetskog govora: poezija [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]]'' (1988.) – Kasim Prohić * ''Književno djelo Meše Selimovića: zbornik radova'' (1990.) – zbornik radova * ''Rukopisi Meše Selimovića'' (1991.) – Razija Lagumdžija * ''Rano djelo Meše Selimovića'' (1992.) – Mirko Skakić * ''Romani Meše Selimovića'' (1992.) – Mirko Skakić * ''O romanu Meše Selimovića Derviš i smrt'' (1995.) – Josip Osti * ''Meša Selimović u književnoj kritici: kritika kritike: (studija.)'' (1999.) – Mirko Skakić * ''[[Ismet Mujezinović]] i Meša Selimović - spomenici znakovi ljudskog trajanja'' (1999.) – Ćazim Sarajlić * ''Znakovi osobnosti u Dervišu i smrti'' (2004.) – Ajka Tiro Srebrenković * ''Život Meše Selimovića'' (2005.) – Radovan Popović * ''Meša Selimović na scenama južnoslovenskih teatara'' (2010.) – Srđan Vukadinović * ''Meša Selimović na sceni Teatra Kabare Tuzla'' (2010.) – Srđan Vukadinović * ''Meša Selimović u pozorištu'' (2010.) – Olga Marković * ''Na putu do Tvrđave: Meša Selimović 100 godina od rođenja'' (2010.) – Dom književnosti Tuzla * ''Derviš ili čovek, život i smrt: religijski podtekst romana "Derviš i smrt" Meše Selimovića'' (2010.) – Nadija Rebronja * ''Meša Selimović i [[Skender Kulenović]] u srpskom jeziku i književnosti: zbornik radova'' (2011.) – zbornik radova * ''Ko je bio Meša Selimović'' (2015.) – Sead Zubanović {{Refend}} == Citati == {{Citat|[[Bosna i Hercegovina|Bosna]] je za mene rodno tle, izvor svega što znam i osjećam, nju najviše volim i njoj najviše predbacujem. Zbog ljubavi.<ref name="novi.ba">{{Citiranje www |naslov=Meša Selimović: "Moja filozofija je iz mog muslimanskog korijena" |url=https://novi.ba/clanak/81304/mesa-selimovic-moja-filozofija-je-iz-mog-muslimanskog-korijena |izdavač=[[Preporod - islamske informativne novine]] |datum=2017-10-12 |preuzeto=2019-12-13}}</ref>|Meša Selimović, 1972. godine}} {{Citat|Ali ako u mom djelu ima filozofije, ona je sva iz ovog tla, iz mog muslimanskog korijena, iz naše tradicije, iz našeg duha. To se upilo u mene o svega, i svega me proželo, tako da tim duhom prosto emaniram. Drago mi je, veoma drago, što ta misao, koja je nastala na ovom tlu, u okviru jednog naroda, toliko opšteljudska, da je lako i rado prihvataju ljudi širom svijeta.<ref name="novi.ba"/>|Meša Selimović, 1972. godine}} {{Citat|Koliko ja znam, u mome romanu "Derviš i smrt" prvi put je u evropskoj literaturi široko citiran [[Kuran|Kur'an]], dok je to s [[Biblija|Biblijom]] učinjeno bezbroj puta. Na žalost, na našem jeziku ne postoji dobar prevod Kur'ana, i ja sam citate slobodno stilizovao, čuvajući samo Kura'nski duh. Dok ne dobijemo dobar književni prevod, Kur'an neće biti jači podsticaj u literaturi, mada bi to mogao po svome misaonom i poetskom potencijalu.<ref name="novi.ba"/>|Meša Selimović, 1972. godine}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/index.html Meša Selimović: romani] * [http://sensei.daj.ba/dervis%20i%20smrt.htm Online roman "Derviš i smrt"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061017194952/http://sensei.daj.ba/dervis%20i%20smrt.htm |date=17. listopada 2006. }} * [http://www.borut.com/library/a_selimm.htm Meša selimović - djela] {{Meša Selimović}} {{Nagrada Meša Selimović}} {{Nagrada Meša Selimović (Beograd)}} {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{GLAVNIRASPORED:Selimović, Meša}} [[Kategorija:Meša Selimović| ]] [[Kategorija:Akademici AZUBiH]] [[Kategorija:Akademici SANU]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] [[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]] nbtmsyzdoxcmeoru4o97bzrzwn5vn2x 6436522 6436520 2022-08-02T18:06:17Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/77.77.231.155|77.77.231.155]] ([[User talk:77.77.231.155|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] wikitext text/x-wiki {{Književnik | Ime = Meša Selimović | boja = #B0C4DE | slika = Meša Selimović.jpg | veličina = | opis slike = | puno ime = Mehmed Meša Selimović | pseudonim = | rođenje = [[26. travnja]] [[1910.]]<br>[[Tuzla]] | smrt = [[11. srpnja]] [[1982.]]<br>[[Beograd]] | zanimanje = [[književnik]] | nacionalnost = | period pisanja = | vrsta = [[roman]] | teme = | period = [[modernizam]] | supruga = Desa Đorđić<br>Darka Božić | suprug = | djeca = | djela = ''[[Derviš i smrt]]''<br>''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' | nagrade = | potpis = | web = |fusnote = }} '''Mehmed Meša Selimović''' ([[Tuzla]], [[26. travnja]] [[1910.]] – [[Beograd]], [[11. srpnja]] [[1982.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[književnik]], jedan od najvećih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] i [[Srbi|srpskih]] pisaca.<ref name="LZMK-HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=55294 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Selimović, Meša (Mehmed)], pristupljeno 17. prosinca 2014.</ref><ref>Lešić & Martinović, 2010., str. 116.</ref> Selimovićeva djela su utkana u središte bošnjačke književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumljivo pripadaju. Također, ona su dijelom i srpske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenošću nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme.<ref>{{cite web |url=http://library.foi.hr/m3/autor.php?B=1&mg=1&lang=hr&h=metelgrad&A=0000012871 |title=Meša Selimović |publisher=library.foi.hr |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Životopis == [[Slika:Selimović rodna kuća.jpg|thumb|lijevo|Selimovićeva rodna kuća u [[Tuzla|Tuzli]]]] [[Slika:Mesa i sefkija selimovic.jpg|thumb|lijevo|Šefkija i Meša Selimović u mladosti]] [[Slika:Meša Selimović Doboj.jpg|thumb|lijevo|Mural u [[Doboj]]u]] [[Slika:Selimović Bijeljina.jpg|thumb|lijevo|Mural u [[Bijeljina|Bijeljini]]]] [[Slika:Pet-maraka.jpg|thumb|lijevo|Meša Selimović se nalazio na novčanici 5 [[Konvertibilna marka|KM]], od 1998. do 2009. godine, kada je ova novčanica povučena iz opticaja.]] Meša Selimović je rođen u [[Tuzla|Tuzli]] 1910. godine. Odrastao je i odgajan u tradicionalnoj muslimanskoj kući i mahali, no u okruženju komunističkih ideja i opredjeljenja svoje braće i sestara. Studirao je u [[Beograd]]u, diplomirao je na [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilištu u Beogradu]]. Tijekom studija bio je stipendista [[Gajret]]a.<ref>{{cite web |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/dacic-gajret-zasluzan-za-skolovanje-i-kulturno-uzdizanje-muslimana |title=Dacić: Gajret zaslužan za školovanje i kulturno uzdizanje muslimana |publisher=balkans.aljazeera.com |accessdate=2020-02-17}}</ref> U Drugome svjetskom ratu prišao komunistima i ilegalno djelovao u Tuzli. Ustaše su ga početkom rata uhitile zajedno sa sestrom i bratom. Bio je zatočen 120 dana nakon čega su ga [[ustaše]] pustile iz zatvora. Po puštanju ubrzao je otišao u [[partizani|partizane]] u Majevički odred. Od 1943. godine bio je član [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Surađivao je u novopokrenutom listu [[Oslobođenje]] i Frontu slobode. Postao je politički komesar Tuzlanskog odreda, tadašnja moćna visoka vojna i politička pozicija u partizanskoj vojsci. Starijeg brata Šefkiju strijeljali su partizani, premda je i sam bio partizan. Strijeljan je za kaznu jer je iz GUND-a (Glavne uprave narodnih dobara), samovoljno uzeo nekoliko komada namještaja. Drugi brat mu je bio [[Teufik Selimović]], visoki dužnosnik [[OZNA|OZNE]].<ref name="dizdar"/> Međutim, Selimovića je mučio osjećaj krivnje što nije pomogao bratu Šefkiji. Pun mržnje prema svemu, događaj je pretočio u književno djelo [[Derviš i smrt]] u kojem je radnja smještena u [[Osmansko Carstvo|osmansko]] vrijeme. Godine 1945. je otišao u [[Beograd]] gdje je dobio namještenje na visokom mjestu načelnika Odjela za publikacije Komisije za ratne zločine, a zatim je pomoćnik saveznog ministra za kulturu. Iste godine sa suprugom Desom Đorđić dobiva prvu kćer. Po rođenju djeteta napustio ih je, na što ga je supruga prijavila za nevjeru i izvanbračnu vezu s "buržujkom", pa su ga isključili iz Partije. Posljedično je izgubio i sjajne poslovne pozicije. Oženio se zatim novom suprugom Daroslavom Darkom Božić, kćeri divizijskog generala vojske [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] (čiji je suprug "nestao negdje u zarobljeništvu") i otišao u [[Sarajevo]]. U Sarajevu je uređivao je list Brazde. Predavao je na Višoj pedagoškoj školi, pa je bio docent na katedri za književnost [[Filozofski fakultet u Sarajevu|Filozofskog fakulteta]] u Sarajevu, na kojem je predavao [[romantizam]]. Kratko je ostao na fakultetu, ali ne svojim izborom. Nije ponovo izabran. Zatim se okušao u djelovanju kao slobodni umjetnik. Nakon toga bio je umjetnički direktor Bosna filma. Pisao je filmske scenarije, no slabih dometa. Samo mu je jedan film prenesen u film. To je pripovjetka Tuđa zemlja. Ipak je dobio zamašne honorare. Od 1957. je direktor Drame Narodnog kazališta u Sarajevu. Godine 1961. objavio je svoj prvi roman ''Tišine'' za koji je dobio Šestotravanjsku nagradu grada Sarajeva. Zatim je postao glavni urednik izdavačke kuće Svjetlost, te predsjednik Udruge književnika Bosne i Hercegovine. Bio je i glavni i odgovorni urednik časopisa za književost Život. Kratko je predsjedavao Savezom književnika [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]]. Iste 1964. je postavljen i smijenjen. Godine 1966. objavljen mu je roman [[Derviš i smrt]], koji književna kritika smatra za prvorazredni događaj i književni domet Bosne i Hercegovine i cijele Jugoslavije. Za roman je dobio [[NIN-ova nagrada|NIN-ovu]], Njegoševu i [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić"|Goranovu]] nagradu, te [[AVNOJ]]-evu i Dvadesetsedmosrpanjsku nagradu. Od 1968. godine je redovni član [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], a od 1974. godine i redovni član [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]].<ref>{{cite web |url=https://www.sanu.ac.rs/clan/selimovic-mesa/ |title=Selimović, Meša |publisher=sanu.ac.rs |accessdate=2020-02-17}}</ref> Godine 1971. dobio je počasni doktorat [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]]. U mirovinu je otišao 1972. godine, a 1973. godine je preselio u Beograd. === Smrt === [[Slika:Meša Selimović Sarajevo.JPG|thumb|Poprsje u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] [[Slika:Tuzla - Meša Selimović Statue (2019).jpg|thumb|Spomenik u [[Tuzla|Tuzli]]]] Godine 1975. Meša Selimović operirao je stomačnu [[aorta|aortu]] u Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. U jesen 1976. godine zadesio ga je moždani udar, od kojeg nakratko prezdravljuje. Potom se ponovo razboljeva i više od tri mjeseca se liječi na Vojnomedicinskoj akademiji. Poslije izlaska iz bolnice, ležao je nepokretan u svome stanu. Poslije sedam godina teškog bolovanja, 11. srpnja 1982. godine, uveče, umro je Meša Selimović. Bosna i Hercegovina, bosansko i [[Bošnjaci|bošnjački]] rukovodstvo ove države, zatražilo je da Selimović bude sahranjen u Sarajevu. Međutim, sahranjen je 14. srpnja u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.<ref name="dizdar">(boš.) [http://portal.skola.ba/start/Kultura/IzkulturnehistorijeSarajeva/tabid/299/Default.aspx Službeni mrežni portal osnovnih i srednjih škola Sarajevske županije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190430123109/http://portal.skola.ba/start/Kultura/IzkulturnehistorijeSarajeva/tabid/299/Default.aspx |date=30. travnja 2019. }} Majo Dizdar, Uredništvo Portala: Iz kulturne historije Sarajeva - Znamenite Sarajlije - Mehmed Meša Selimović] 20. ožujka 2013. (pristupljeno 30. travnja 2019.)</ref> Zbog toga su bošnjački političari izrazili svoje nezadovoljstvo i optužili [[Srbi|srpske]] nacionaliste, da uporno žele preoteti Mešu Selimovića.<ref name="Dobrica Ćosić">Dobrica Ćosić, Dvanaest portreta, Meša Selimović, Laguna, Beograd, 2020. str. 36.-37.</ref> Pa, ipak, Bosnu Selimović nije napustio i u posljednjim danima života. Iako već uveliko bolestan, uspio je da napiše kraći tekst za monografiju slikaru [[Mersad Berber|Mersadu Berberu]]. {{Citat|Ja znam da me njegove slike privlače, da ih gledam i istinski uživam. One mi pružaju veliku radost, utjehu i sjetu. One me podsjećaju na moju rođenu Bosnu sa svim njenim suprotnostima, sa svim njenim nježnostima i grubostima. Berber traži onu istinski voljenu Bosnu, bez laži i lakiranja, što sam i ja pokušao u mojim knjigama. Sjećam se da imam jednu njegovu sliku 'Prusački ulema'. Svi koji dođu kod mene, stanu, dugo posmatraju sliku i ne mogu da se odvoje od nje. Ja mislim da je to najviše što jedan slikar može, treba i želi da doživi.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/magazin/kultura/kcerke-velikog-mese-selimovica-i-danas-zive-u-beogradu-bosnu-nose-samo-u-sjecanjima/140314009 |title=Kćerke velikog Meše Selimovića i danas žive u Beogradu, Bosnu nose samo u sjećanjima |publisher=klix.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref>}} Danas su imenom Meše Selimovića nazvane ulice u mnogim bosanskohercegovačkim gradovima i mjestima. U [[Tuzla|Tuzli]] je njegovim imenom nazvana gimnazija, a u Sarajevu, [[Zenica|Zenici]] i [[Janja (Bijeljina, BiH)|Janji]] osnovna škola. Također, njegovo ime nosi i osnovna škola u Ribarićima pokraj Tutina. Od 1988. u [[Beograd]]u se dodjeljuje [[Nagrada Meša Selimović (Beograd)|Nagrada "Meša Selimović"]] za knjigu godine u [[Srbija|Srbiji]], dok se u [[Tuzla|Tuzli]] od 2001. godine dodjeljuje [[Nagrada Meša Selimović (Tuzla)|Nagrada "Meša Selimović"]] za najbolji roman objavljen u prethodnoj godini s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod|BZK Preporod]] je Selimovićeva djela uvrstio u ediciju "Bošnjačka književnost u sto knjiga". SANU je također uvrstila Selimovićeva djela u ediciju "Srpska književnost u sto knjiga".<ref>{{cite web |url=https://www.preporod.ba/projekti-i-izdanja/bosnjacka-knjizevnost-u-100-knjiga/ |title=Bošnjačka književnost u 100 knjiga |publisher=preporod.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Ista akademija je 1993. godine uvrstila Selimovića u knjigu "Sto najznamenitijih Srba", dok je tjednik Stav 2019. godine Mešu Selimovića uvrstio u "Sto najvažnijih Bošnjaka 1918. – 2018."<ref>{{cite web |url=https://arhiv.stav.ba/100-najvaznijih-bosnjaka-1918-2018/ |title=100 najvažnijih Bošnjaka 1918.–2018. |publisher=stav.ba |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> == Prijepori == Razloge zbog kojih je Selimović gotovo cijelog života bio u sukobu sa svijetom iz kojeg je i sam potekao treba tražiti izvan njegove književnosti. Meša Selimović se u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] se razočarao u [[Bošnjaci|bošnjačke]] mase i ulemu, koji su u to vrijeme stali uz [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnu Državu Hrvatsku]]. U poslijeratnom vremenu, Bošnjacima je zamjerao nedostatak istinske volje za osobnim mijenjanjem. U njihovom [[socijalizam|socijalizmu]] prepoznavao je previše elemenata prijeratnog života. Taj osjećaj nepripadnosti sredini pojačavali su skandali u kojima je Meša Selimović bio žrtva. Najviše ga je zaboljelo "protjerivanje" s Filozofskog fakulteta, kada gubi radno mjesto i sredstva za život. Naviknut na materijalnu oskudicu, živio je bijedno, ali više od siromaštva tištila ga je nepravda koju je trpio na svakom koraku. U stalnom sukobu sa svijetom i okolinom Selimović donosi odluku i napušta Sarajevo. Zauvijek odlazi se u Beograd, gdje će i umrijeti 1982. godine. U Beogradu se trudio, da u nekom iracionalnom osvetničkom dahu napakosti sredini koja ga je podcjenjivala i odbacivala. Isticao je njenu zaostalost, duhovnu učmalost i intelektualnu bijedu. Dobro je znao, da će najveću sramotu nanijeti bude li odbacivao vlastiti identitet i obiteljsko naslijeđe. Željan javnog priznanja, nacionalno se izjašnjavao kao [[Srbi]]n. Smatrao je, da će pripadnost srpskoj kulturi njegovoj veličanstvenoj književnosti udahnuti važnost, za koju je vjerovao da je nedovoljno istaknuta. Selimović je u neprestanim obračunima od svoga životopisa napravio fantazmu pišući u svojim Sjećanjima, da svi Selimovići potječu iz Vranjske, mjesta negdje na granici između [[Hercegovina|Hercegovine]] i Crne Gore, te da su svi porijeklom iz drobnjačkog bratstva Vujovića. Malo se pisalo, ali mnogo govorilo ispod glasa, s podozrenjem i nekim nejasnim strahom o razlozima zbog kojih je Selimović iznosio u javnost izmišljenu priču u kojoj je tvrdio da porijeklo vodi od jednog od dvojice braće koja su prešla na [[islam]] vođena nekom nejasnom gorštačkom logikom da je potrebno da se konvertizmom i hinjenim zelotizmom pridvore novim [[Osmansko Carstvo|osmanskim]] vlastodršcima. To falsifikovanje vlastitog obiteljskog naslijeđa bio je osvetnički čin prkosa čovjeka koji je, razočaran u sredinu iz koje je potekao, nastojao zadati joj najbolniji mogući udarac revanšizma. To mu je pošlo za rukom, jer to opisuje u susretu s Abdulahom Škaljićem. U tom razgovoru otkriva s koliko su ljutnje i poniženja [[Bošnjaci]] primili njegove tvrdnje. Smetalo je, osim toga, i Selimovićevo nonšalantno poigravanje temeljima islama, u kojem su vidjeli zlonamjerno manipulisanje tradicijom i osjećanjima. Zamjerke koje su iznošene tada Meši Selimoviću, tumačene su kao izraz konzervativnog revolta, ali ostaje nesporna činjenica da se Selimović zbog svojih brzopletih i dodvoravajućih pisanja kasnije kajao, svjestan da je sukob sa sredinom koja ga je uporno odbacivala dobio konotacije koje ni on sam nije želio prizivati.<ref>{{cite web |url=https://balkans.aljazeera.net/blogs/2018/4/29/mesa-selimovic-bosanski-pisac-srpske-nacionalnosti?gb=true |title=Meša Selimović – bosanski pisac srpske nacionalnosti |publisher=balkans.aljazeera.net |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> ''"Selimović zahtijeva jedan interdisciplinarni pristup, jedan univerzalni pristup, jer je to pisac poput [[Fjodor Dostojevski|Dostojevskog]], [[Franz Kafka|Kafke]], [[Albert Camus|Camusa]]... Trebalo je odrediti njegovo mjesto u balkanskoj i svjetskoj hijerarhiji književne vrijednosti. Nijedan od ovih govornika nije odredio Mešin odnos prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni]], ni Bosne prema njemu. Oni su se trebali danas javno ispričati za sve ono što je doživio Selimović u Bosni, a kao što znate, doživio je strašne stvari"'', rekao je Šefket Krcić, predsjednik Matice [[Bošnjaci|Bošnjaka]] [[Sandžak]]a, u povodu obilježavanje 100 godišnjice od rođenja Meše Selimovića, koju je 2010. godine organizirala [[Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]] u Sarajevu. == Književni rad == [[Slika:Škola meša selimović.jpg|thumb|desno|Osnovna škola Meša Selimović u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] [[Slika:MesaSelimovic Serbian Literature Great Men Stamps.jpg|thumb|desno|Meša Selimović se nalazi na poštanskoj markici Srbije]] Najpoznatiji Selimovićevi romani su "[[Derviš i smrt]]" i "[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]". Pisac se poziva na središnju europsku narativnu tradiciju, posebice [[Dostojevski|Dostojevskog]], kao i na opću struju književnog modernizma 20. stoljeća. No, nošen temperamentalnim značajkama i osebujnom stvaralačkom vizijom, Selimović je stvorio vlastiti izraz koji se ne može jednoznačno svrstati ni u koju kategoriju. Selimović je dobro razumio da za dojmljiv prikaz unutarnjih borbi nisu odgovarajuće tehnike bilježenja struje svijesti, kakve nalazimo kod [[James Joyce|Jamesa Joycea]] ili Hermanna Brocha, jer u tim djelima dolazi do rastakanja svijesti protagonista, koji kao pasivni receptor ne može biti sudionikom moralne i metafizičke drame. Prvi [[roman]], "Derviš i smrt", pisan živim stilom u kojemu se miješaju introspekcija, mudrosni sudovi o životu i ljudska drama derviškog šejha Nurudina, ostvarenje je univerzalne vrijednosti koje je privuklo pažnju strane čitalačke publike, dijelom i zbog upravo magnetičnog spoja [[egzistencijalizam|egzistencijalne]] drame i opojne rezignacije kojom zrači islamsko-orijentalni milje. Roman nije realistički prikaz derviša ili sufizma, islamskog misticizma, jer Nurudinove dileme postaju besmislene promatramo li ih u kontekstu čvrsto ukorijenjene religijske svijesti. No, to nije kritika vrijednosti djela koje i nije imalo nakanu dokumentaristički i vjerno prikazati mistične zanose ili sufijski svjetonazor, nego je smjeralo i uspjelo općeljudske dileme i muke postaviti u bosansko-islamski kontekst i smjestiti univerzalno u lokalnom. Sljedeći veliki roman, "Tvrđava", prikaz je [[Sarajevo|Sarajeva]] uoči [[Hoćimska bitka|Hoćimske bitke]] (koju je opjevao [[Ivan Gundulić]] u "[[Osman]]u") i odlikuje se širom paletom likova i većim brojem lirskih dijelova od "Derviša i smrti", čvrsto usredotočenoga na nezaboravni Nurudinov lik. Oba su djela bogata prigušenom emocionalnošću, sumračnim iskazima o ljudskoj sudbini, atmosferom koju je teško jednoznačno opisati i koja oscilira između smirenosti u prihvaćanju sudbine i bunta protiv neljudskih okolnosti te referencijama na povijesni usud [[Bošnjaci|Bošnjaka]] muslimana (to se odnosi posebno na "Tvrđavu"). Glavni Selimovićevi romani velika su djela zreloga autora koji je harmonično spojio modernistički diskurs, narativne tradicije "pripovjedačke Bosne" i orijentalno-islamski senzibilitet. == Jezik == U knjizi o Vuku, kao i poznijim djelima, autor je prešao na [[Srpski jezik|srpski]] [[Ekavica|ekavski]] jezik i ako je suditi jedino po jezičnom kriteriju, ta su ostvarenja isključivo srpska (slična je situacija s većim dijelom [[Ivo Andrić|Andrićeva]] opusa). Djelo Meše Selimovića je utkano u središte [[Bošnjaci|bošnjačke]] književnosti, kojoj po tematici i iskazu najvrednijih djela nesumljivo pripada. Također, ono je dijelom i srpske književnosti, svjesnim autorovim zahtjevom, kao i uronjenošću nemaloga dijela opusa u srpske književne i kulturne teme. Тrеćeg studenoga 1976. godine, Selimović u pismu [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti]] kaže: ''"Potičem iz muslimanske porodice iz Bosne, a po nacionalnoj pripadnosti sam Srbin. Pripadam srpskoj literaturi, dok književno stvaralaštvo u Bosni i Hercegovini, kome takođe pripadam, smatram samo zavičajnim književnim centrom, a ne posebnom književnošću srpskohrvatskog jezika. Jednako poštujem svoje poreklo i svoje opredeljenje, jer sam vezan za sve ono što je odredilo moju ličnost i moj rad. Svaki pokušaj da se to razdvaja, u bilo kakve svrhe, smatrao bih zloupotrebom svog osnovnog prava zagarantovanog Ustavom. Pripadam, dakle, naciji i književnosti [[Vuk Karadžić|Vuka]], Matavulja, [[Stevan Sremac|Stevana Sremca]], [[Borisav Stanković|Borisava Stankovića]], [[Petar Kočić|Petra Kočića]], Ive Andrića, a svoje najdublje srodstvo s njima nemam potrebe da dokazujem. Znali su to, uostalom, oni članovi Uređivačkog odbora edicije "Srpska književnost u sto knjiga", koji su također članovi Srpske akademije nauka i umetnosti i sa mnom su zajedno u Odeljenju jezika i književnosti: Mladen Leskovac, Dušan Matić, Vojislav Đurić, Boško Petrović. Nije, zato, slučajno što ovo pismo upućujem Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, s izričitim zahtjevom da se ono smatra punovažnim autobiografskim podatkom."'' Pitanje je, međutim, koliko su ovakve riječi plod samo njegovih uvjerenja, a koliko gorčine, ojađenosti i povrijeđenosti. Naime, Meša Selimović je, poput drugih najvažnijih bosanskohercegovačkih književnika ([[Nikola Šop|Nikole Šopa]], [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]...) utočište nalazio u Beogradu, ali on je, za razliku od njih, ispraćan uvredama i u velikoj mjeri iz Bosne i Sarajeva protjeran. U jednom napadu na Selimovića, objavljenom u sarajevskom Svijetu, pisalo je: ''"Ostali smo bez Savića i Repčića, pa možemo i bez Meše Selimovića."'' Srebrenko Repčić i Radomir Savić danas su već zaboravljeni nogometaši [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]], koji su, krajem 1970-ih, potpisali za [[FK Crvena zvezda|Crvenu zvezdu]].<ref>{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/mesa-selimovic-ateist-koji-se-usrdno-molio-2261078 |title=Meša Selimović - ateist koji se usrdno molio |publisher=jutarnji.hr |date=2017-08-05 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Paradoks situacije je vjerojatno najbolje izrazio [[Alija Isaković]], koji je primijetio da je ironično što najveći srpski roman 20. stoljeća počinje islamskim vjerskim očitovanjem, Bismillom. Selimović ostaje piscem paradoksa: bošnjačko islamski autor koji nije zbog vjersko-civilizacijske tematike i promišljanja o sudbini muslimana u Bosni mogao biti apsorbiran u srpski književni korpus u cijelosti, te tamo istovremeno "žulja" kao strano tijelo i koristan je kao sredstvo političko-nacionalne propagande. Budućnost će reći svoje, no, za sada, Selimović je neosporno veliki pisac. == Nagrade i priznanja == {{Refbegin|2}} Meša Selimović je bio biran za: * predsjednika Saveza književnika Jugoslavije, * počasni doktor [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilišta u Sarajevu]] (1971.), * redovni član [[ANUBiH]] (1968.) * redovni član [[SANU]] (1974.) Dobitnik je brojnih nagrada od kojih su najznačajnije: * [[Datoteka:Orden Republike sa zlatnim vijencem (mala oznaka).png|50px]] [[Orden Republike]] * [[NIN-ova nagrada]] (1966.), * Šestotravanjska nagrada (1967.), * [[Nagrada "Ivan Goran Kovačić"]] (1967.), * Dvadesetsedmosrpanjska nagrada SRBiH, * Nagrada AVNOJ-a (1969.) * Njegoševa nagrada (1969.), * Nagrada AVNOJ-a (1970.) {{Refend}} == Djela == {{Refbegin|2}} === Romani === * ''[[Tišine]]'' (1961.) * ''[[Magla i mjesečina]]'' (1965.) * ''[[Derviš i smrt]]'' (1966.) * ''[[Tvrđava (roman)|Tvrđava]]'' (1970.) * ''[[Ostrvo (roman)|Ostrvo]]'' (1974.) * ''[[Krug (roman)|Krug]]'' (1983., nedovršeni roman.) === Pripovijetke === * ''Uvrijeđeni čovjek'' (1947.) * ''Prva četa'' (1950.) * ''Tuđa zemlja'' (1957.) * ''Djevojka crvene kose'' (1970.) === Zapisi === * ''Eseji i ogledi'' (1966.) * ''Za i protiv Vuka'' (1967.) * ''Pisci, mišljenja, razgovori'' (1970.) * ''[[Sjećanja]]'' (1976.) === O Selimoviću === * ''Kritičari o Meši Selimoviću: sa autobiografijom'' (1973.) – Razija Lagumdžija * ''Roman Meše Selimovića'' (1985.) – Miodrag Petrović * ''Činiti i biti: roman Meše Selimovića; Apokrifnost poetskog govora: poezija [[Mak Dizdar|Maka Dizdara]]'' (1988.) – Kasim Prohić * ''Književno djelo Meše Selimovića: zbornik radova'' (1990.) – zbornik radova * ''Rukopisi Meše Selimovića'' (1991.) – Razija Lagumdžija * ''Rano djelo Meše Selimovića'' (1992.) – Mirko Skakić * ''Romani Meše Selimovića'' (1992.) – Mirko Skakić * ''O romanu Meše Selimovića Derviš i smrt'' (1995.) – Josip Osti * ''Meša Selimović u književnoj kritici: kritika kritike: (studija.)'' (1999.) – Mirko Skakić * ''[[Ismet Mujezinović]] i Meša Selimović - spomenici znakovi ljudskog trajanja'' (1999.) – Ćazim Sarajlić * ''Znakovi osobnosti u Dervišu i smrti'' (2004.) – Ajka Tiro Srebrenković * ''Život Meše Selimovića'' (2005.) – Radovan Popović * ''Meša Selimović na scenama južnoslovenskih teatara'' (2010.) – Srđan Vukadinović * ''Meša Selimović na sceni Teatra Kabare Tuzla'' (2010.) – Srđan Vukadinović * ''Meša Selimović u pozorištu'' (2010.) – Olga Marković * ''Na putu do Tvrđave: Meša Selimović 100 godina od rođenja'' (2010.) – Dom književnosti Tuzla * ''Derviš ili čovek, život i smrt: religijski podtekst romana "Derviš i smrt" Meše Selimovića'' (2010.) – Nadija Rebronja * ''Meša Selimović i [[Skender Kulenović]] u srpskom jeziku i književnosti: zbornik radova'' (2011.) – zbornik radova * ''Ko je bio Meša Selimović'' (2015.) – Sead Zubanović {{Refend}} == Citati == {{Citat|[[Bosna i Hercegovina|Bosna]] je za mene rodno tle, izvor svega što znam i osjećam, nju najviše volim i njoj najviše predbacujem. Zbog ljubavi.<ref name="novi.ba">{{Citiranje www |naslov=Meša Selimović: "Moja filozofija je iz mog muslimanskog korijena" |url=https://novi.ba/clanak/81304/mesa-selimovic-moja-filozofija-je-iz-mog-muslimanskog-korijena |izdavač=[[Preporod - islamske informativne novine]] |datum=2017-10-12 |preuzeto=2019-12-13}}</ref>|Meša Selimović, 1972. godine}} {{Citat|Ali ako u mom djelu ima filozofije, ona je sva iz ovog tla, iz mog muslimanskog korijena, iz naše tradicije, iz našeg duha. To se upilo u mene o svega, i svega me proželo, tako da tim duhom prosto emaniram. Drago mi je, veoma drago, što ta misao, koja je nastala na ovom tlu, u okviru jednog naroda, toliko opšteljudska, da je lako i rado prihvataju ljudi širom svijeta.<ref name="novi.ba"/>|Meša Selimović, 1972. godine}} {{Citat|Koliko ja znam, u mome romanu "Derviš i smrt" prvi put je u evropskoj literaturi široko citiran [[Kuran|Kur'an]], dok je to s [[Biblija|Biblijom]] učinjeno bezbroj puta. Na žalost, na našem jeziku ne postoji dobar prevod Kur'ana, i ja sam citate slobodno stilizovao, čuvajući samo Kura'nski duh. Dok ne dobijemo dobar književni prevod, Kur'an neće biti jači podsticaj u literaturi, mada bi to mogao po svome misaonom i poetskom potencijalu.<ref name="novi.ba"/>|Meša Selimović, 1972. godine}} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{wikicitat}} * [http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Selimovic_Mehmed_Mesa/index.html Meša Selimović: romani] * [http://sensei.daj.ba/dervis%20i%20smrt.htm Online roman "Derviš i smrt"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061017194952/http://sensei.daj.ba/dervis%20i%20smrt.htm |date=17. listopada 2006. }} * [http://www.borut.com/library/a_selimm.htm Meša selimović - djela] {{Meša Selimović}} {{Nagrada Meša Selimović}} {{Nagrada Meša Selimović (Beograd)}} {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} {{Dobitnici Nagrade Ivan Goran Kovačić}} {{GLAVNIRASPORED:Selimović, Meša}} [[Kategorija:Meša Selimović| ]] [[Kategorija:Akademici AZUBiH]] [[Kategorija:Akademici SANU]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] [[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]] 6zncxlexfu0hk514bv3v7uo1zscreg4 0 55623 6436656 6389959 2022-08-03T00:59:19Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{izdvojeni članak|ožujak 2009.}} {{Filmski umjetnik |ime = James Cagney |slika = James cagney promo photo (cropped, centered).jpg |veličina = 230px |opis slike = |rodno ime = James Francis Cagney Jr. |pseudonim = |rođenje = [[17. srpnja]] [[1899.]]<ref name ="auteur"> McGilligan, str. 14-28</ref> |mjesto rođenja = {{ZD|S|SAD}} {{SAD grad|New York|New York}} |smrt = [[30. ožujka]] [[1986.]] |mjesto smrti = {{ZD|S|SAD}} {{SAD grad|Stanford|New York}} |godine rada = [[1930.]] – [[1981.]] |web = |supruga = Frances Cagney (1922. – 1986.) |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = '''[[Oscar za najboljeg glavnog glumca|Najbolji glumac]]''' <br> [[1942.]] ''[[Yankee Doodle Dandy]]'' |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = '''Nagrada za životno djelo ([[1974.]])''' |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = '''Nagrada Udruge filmskih kritičara New Yorka za najboljeg glumca'''<br>[[1938.]] ''[[Anđeli garava lica]]''<br>[[1942.]] ''[[Yankee Doodle Dandy]]''<br>'''Nagrada Ceha filmskih glumaca za životno djelo ([[1978.]])''' }} '''James Francis Cagney Jr.''' ([[New York]], [[17. srpnja]] [[1899.]] – [[Stanford, New York|Stanford]], [[30. ožujka]] [[1986.]]), [[SAD|američki]] filmski glumac poznat po raznovrsnim ulogama, uključujući prekretnu u filmu ''[[Državni neprijatelj (1931)|Državni neprijatelj]]''.<ref name ="worldandi"/> Isprva je bio poznati vodvilj izvođač, osvojio je [[Oscar za najboljeg glavnog glumca]]<ref name="oscar">{{cite web |title=Best Actor |publisher=FilmSite.org |url=http://www.filmsite.org/bestactor.html |accessdate=2008-10-17}}</ref> za portret plesača i pjevača u ''[[Yankee Doodle Dandy]]ju'' [[1942.]], ali najpoznatiji je po ulogama 'čvrstih momaka'.<ref name="Auteurintro">{{cite book |last=McGilligan |first=Patrick |title=Cagney: The Actor as Auteur |publisher=A. S. Barnes and Co., Inc. |year=1975 |location=New York |pages=11 |isbn=0-498-01462-2}}</ref> Kao i [[James Stewart]], Cagney je postao poznat publici pa su ga obično zvali "Jimmy" Cagney - iako u nijednom filmu nije tako potpisan.<ref name="auteur" /> [[Američki filmski institut]] proglasio ga je [[1999.]] 8. najvećom muškom filmskom zvijezda svih vremena.<ref>{{cite web |title=America's Greatest Legends |work=AFI's 100 Years...100 Stars |publisher=American Film Institute |year=2005 |url=http://connect.afi.com/site/DocServer/stars50.pdf?docID=262 |accessdate=2008-10-17 |format=registration required |archive-date=16. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716071302/http://connect.afi.com/site/DocServer/stars50.pdf?docID=262 |url-status=dead }}</ref> Cagney je bio među omiljenim glumcima [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]],<ref>{{cite book |url=http://books.google.com/books?id=fU78LdDClHUC&pg=PA420&lpg=PA420&dq=kubrick+cagney&source=web&ots=uyG8F6Dajc&sig=A9QYs2Mv9APYXcoJp2gE0Ya4pI8 |title=Stanley Kubrick: A Biography |first=Vincent |last=Lobrutto |month=April |year=1999 |isbn=978-0306809064 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140928190700/http://books.google.com/books?id=fU78LdDClHUC&pg=PA420&lpg=PA420&dq=kubrick+cagney&source=web&ots=uyG8F6Dajc&sig=A9QYs2Mv9APYXcoJp2gE0Ya4pI8 |archivedate=28. rujna 2014. |access-date=15. prosinca 2008.}}</ref> a [[Orson Welles]] ga je proglasio "možda najvećim glumcem koji se ikad pojavio ispred kamere."<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=yoLCnxVwbJA&feature=related ''Parkinson'', BBC]</ref> [[Warner Brothers]] je organizirao privatno prikazivanje Cagneyjevih filmova za [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]].<ref name="PFrench"> {{cite news |last=French |first=Phillip |title=No 18: James Cagney 1899-1986 |work=Philip French's screen legends |publisher=The Observer |date=2008-06-01 |url=http://film.guardian.co.uk/news/story/0,,2283236,00.html |accessdate=2008-10-17}}</ref> Zaradio je nadimak 'The Professional Againster', a nekoliko je puta napuštao veliki studio Warner Brothers, vraćajući se svaki put pod poboljšanim osobnim i umjetničkim uvjetima. U dva mandata je bio predsjednik Ceha filmskih glumaca, a tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je u mnogo navrata odlazio na turneje za podizanje morala. == Životopis == === Rani život === Cagney je rođen u [[Lower East Side]]u, dijelu [[Manhattan]]a u [[New York]]u u obitelji Jamesa Cahneyja Sr., Amerikanca [[Irska|irskog]] podrijetla koji je radio kao barmen i amaterski boksač, i Carolyn Nelson;<ref name="auteur"/> njegova baka s majčine strane bila je [[norveška]] kapetanica broda,<ref name="worldandi">[http://www.worldandi.com/public/1986/june/ar12.cfm Gregory Speck: From Tough Guy to Dandy: James Cagney], 1986., str. 319</ref> dok mu je djed s majčine strane bio Amerikanac iz Irske.<ref>{{cite book |url=http://www.nytimes.com/books/first/m/mccabe-cagney.html |title=Cagney |first=John |last=McCabe |publisher=New York Times |accessdate=2007-11-01 |archive-date=28. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130928084107/http://www.nytimes.com/books/first/m/mccabe-cagney.html |url-status=dead }}</ref> Cagney je bio drugo od sedmero djece, od kojih su dvoje umrli nekoliko mjeseci nakon rođenja; sam Cagney je ozbiljno obolio kao dijete, toliko da mu se majka bojala da će umrijeti prije krštenja, što je bio rezultat razine siromaštva u kojem su odrastali.<ref name="Cagney1">{{cite book |last=Cagney |first=James |title=Cagney by Cagney |origyear=1976 |publisher=Doubleday |pages=2–19 |isbn=0-385-52026-3}}</ref><ref name="Warren1">{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7 |pages=3–11}}</ref> Sva djeca odgojena su kao katolici, svi su primili pričest te bili krizmani.<ref name ="Cagney1"/> Crvenokosi, plavooki Cagney maturirao je u srednjoj školi Stuyvesant u New Yorku [[1918.]] te nakon toga pohađao [[Sveučilište Columbia]],<ref name="Flint">{{cite news |url=http://www.nytimes.com/learning/general/onthisday/bday/0717.html |title=James Cagney Is Dead at 86; Master of Pugnacious Grace |first=Peter |last=Flint |date=1986-03-31 |publisher=New York Times |accessdate=2007-11-01}}</ref> gdje je namjeravao diplomirati umjetnost.<ref name="auteur"/> Uzimao je i sate njemačkog i pridružio se studentskoj vojnoj obuci.<ref name="Cagney2">{{cite book |last=Cagney |first=James |title=Cagney by Cagney |origyear=1976 |publisher=Doubleday |pages=22–38 |isbn=0-385-52026-3}}</ref> Odustao je nakon jednog semestra i vratio se kući nakon smrti oca u epidemiji [[Španjolska gripa|Španjolske gripe]].<ref name="auteur"/> U ranom životu se bavio raznim poslovima, sve kako bi pridonio kućnom budžetu: pomoćnik arhitekta, preslikavač u ''[[New York Sun]]u'', čuvar u Njujorškoj javnoj knjižnici, nosač u hotelu, crtač i noćni portir.<ref name="auteur"/> Cagney je vjerovao u teški rad: "Bilo je to dobro za mene. Žao mi je dječaka kojem je u to vrijeme sve bilo lagodno. Odjednom se mora suočiti sa životnim stvarnostima bez mame ili tate da misle umjesto njega."<ref name="auteur"/> Kao dječak je vježbao stepovanje (što je vještina koja će mu pomoći da osvoji Oscar), a imao je nadimak 'Cellar-Door Cagney' zbog svoje navike da pleše po položenim podrumskim vratima. Bio je dobar ulični borac, boreći se u ime svoga starijeg brata Harryja studenta medicine kad je to bilo potrebno,<ref name ="Cagney1"/> ponekad sa svim napadačima.<ref name="Warren1"/> Počeo se baviti amaterskim boksom, a osvojio je naslov viceprvaka u perolakoj kategoriji u državi New York. Bio je dovoljno dobar da ga treneri ohrabre da se okuša kao profesionalac, no majka mu nije dopustila.<ref name="Warren3">{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7 |pages=21–30}}</ref> Igrao je poluprofesionalni [[bejzbol]] za lokalnu momčad,<ref name="auteur"/> a bio je dovoljno dobar da je počeo maštati o igranju u MLB-u.<ref name="Warren3"/> Njegova veza s filmom počela je na dosta neobičan način; kad je posjećivao tetku u [[Brooklyn]]u koja je živjela preko puta Vitagraph Studiosa, Cagney bi preskočio ogradu kako bi gledao filmove [[John Bunny|Johna Bunnyja]].<ref name="auteur"/> Uključio se u amatersku dramsku sekciju, počevši kao rekviziter za kineskog pantomimičara u Settlement Houseu na London Hillu gdje je njegov brat, Harry nastupao u kazalištu. Bio je sretan radeći iza pozornice, nije se zanimao za glumu. Međutim, jedne noći je zamijenio Harryja koji je bio bolestan. James nije bio dobar učenik, ali mu je fotografsko pamćenje proba omogućilo da zamijeni brata bez pogreške.<ref name="Warren4">{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7 |pages=30–37}}</ref> Nakon toga se okušao kao izvođač, nastupivši u mnoštvu uloga u sklopu raznih glumačkih družina.<ref name="auteur"/> === Rana karijera (1919. – 1930.) === Dok je 1919. radio za robnu kuću [[Wanamaker's]], Cagney je saznao (od kolege s posla koji ga je prije toga vidio kako pleše) za ulogu u nadolazećoj predstavi ''Every Sailor'' temeljenoj na ''Every Woman'', ratnoj drami čiji je sastavni dio bio zbor sastavljen od vojnika obučenih u žene. Cagney se prijavio za ulogu "pjevačice" u zboru, iako je smatrao kako je to gubitak vremena jer je znao samo plesni korak, Peabody, komplicirani korak koji je znao savršeno.<ref name="Warren4"/> No, korak nije bio dovoljan da uvjeri da može plesati pa je počeo kopirati ostale plesače dok je čekao svoju probu.<ref name="Cagney2"/> Nije mu bilo čudno niti sram jer će glumiti ženu u kazalištu, a kasnije se prisjetio kako je uspio sakriti svoju prirodnu sramežljivu osobnost kad je stupio na pozornicu: : "Ondje nisam svoj. Nisam taj tip, Jim Cagney, uopće. Izgubio sam pojam o njemu kad sam obukao suknje, vlasulju, boju, puder, perje i šljokice."<ref name="auteur"/> Da je odlučivala Cagneyjeva majka, njegova kazališna karijera bi završila nakon što je nakon dva mjeseca napustio ''Every Sailor''; ponosna kao što je bila na njegove izvedbe, smatrala je da treba bolje obrazovanje.<ref name="Warren4"/> S druge strane, Cagney je više cijenio novac, 35 dolara tjedno: "Brdo novca za mene u tim teškim vremenima."<ref name="Warren4"/><ref name="Cagney2"/> Kako bi udovoljio majčinim brigama, pronašao je drugi posao, ovaj put kao mešetar za nekretnine.<ref name="Cagney2"/> To ga ipak nije spriječilo da traži nove kazališne angažmane pa je dobio ulogu u zboru u ''Pitter Patter'',<ref name = "auteur"/><ref name ="worldandi"/> za koju je dobivao 55 dolara tjedno, od čega je 40 slao majci.<ref name="Cagney2"/> Njegova radna navika bila je tako snažna da je bio i garderobijer jednog od glavnih glumaca, noseći njegovu prtljagu i ujedno ga proučavajući.<ref name="Cagney2"/><ref name="auteur"/> U zboru je bila 16-godišnja Frances Willard 'Billie' Vernon, s kojom će se vjenčati [[1922.]]<ref name = "auteur"/><ref name ="worldandi"/> ''Pitter Patter'' nije postigao veći uspjeh, ali je bio dovoljno dobar da potraje 32 tjedna, a i omogućio je Cagneyju da se pridruži vodviljskim izvođačima. Cagney i Vernon odlazili su odvojeno na turneje s različitim glumačkim družinama, a ujedinili su se kao ''Vernon and Nye'' kako bi izveli jednostavne komične točke i glazbene brojeve. ''Nye'' je bila igra riječima izvedena iz posljednjeg sloga njegova prezimena.<ref name="auteur"/><ref name="Warren5">{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7 |pages=41–50}}</ref> Jedna od družina kojoj se Cagney pridružio bila je ''Parker, Rand and Leach'' kad je Leach otišao. Leach je bio Archie Leach, koji se proslavio kao [[Cary Grant]].<ref name="Cagney2"/><ref name="Warren5"/> Nakon nekoliko godina turneja, izvedbi i pokušaja da zarade novca za življenje i preživljavanje, Cagney i Vernon su se [[1924.]] preselili u Hawthorne u državi [[Kalifornija]], djelomično stoga kako bi Cagney upoznao novu punicu koja se taman bila preselila ondje iz [[Chicago|Chicaga]] i djelomično zato da pokuša proboj na film. Karte za vlak platio im je prijatelj, agent za odnose s tiskom ''Pitter Pattera'' koji je također bio očajan da se probije u glumi i smatrao kako je [[Hollywood]] pravo mjesto da se to učini.<ref name="Warren5"/><ref name ="Warren6">{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7 |pages=50–59}}</ref> Nisu bili jako uspješni; Cagneyjev plesni studio imao je nekoliko klijenata te je zatvoren, a on i Vernon su obilazili studije, ali nisu naišli na zanimanje. Na kraju su posudili novac i vratili se natrag u New York i vodvilj u Chicagu i [[Milwaukee]]ju, iskusivši neuspjeh u pokušaju da zarade novac u kazalištu.<ref name ="Warren6"/> [[Datoteka:James Cagney and Gloria Stuart in Here Comes the Navy trailer.jpg|mini|desno|225px|Cagney i [[Gloria Stuart]] u ''[[Here Comes the Navy]]'' (1934.)]] Cagney je [[1925.]] osigurao svoju prvu značajniju ne-plesnu ulogu. Glumio je mladog grubijana u komadu u tri čina [[Maxwell Anderson|Maxwella Andersona]], ''Outside Looking In'', zarađujuću 200 dolara tjedno. Kako je još bio u ''Pitter Patter'', Cagney nije vjerovao da će dobiti ulogu; bila je to drama, a ne vodvilj.<ref name ="Warren6"/> Smatrao je kako je ulogu 'Little Reda' dobio samo jer je bio jedan od dvojice crvenokosih izvođača u New Yorku, a pretpostavio je da je dobio ulogu jer mu je kosa crvenija nego ona Alana Buncea.<ref name="Cagney2"/> Bez obzira na to, komad je općenito, a pogotovo Cagney, zaradio pozitivne kritike: časopis ''Life'' je napisao: "G. Cagney, u ne tako spektakularnoj ulozi za razliku od svojih kolega glumaca, pet minuta šuti u sceni prividnog suđenja, što je nešto iz čega bi mnogi afirmirani glumci mogli izvući korist."<ref name="auteur"/> Nakon četveromjesečnog prikazivanja drame, Cagney se vratio u vodvilj u kojem se zadržao sljedeće dvije godine s različitim uspjehom, ali nakon ''Outside Looking In'' Cagneyjevi su mnogo lakše mogli plaćati svoje račune. Tijekom ovog razdoblja, Cagney je upoznao [[George M. Cohan|Georgea M. Cohana]], kojeg je portretirati u ''[[Yankee Doodle Dandy]]ju'', iako zapravo nisu razmijenili ni riječi.<ref name="Warren6"/> Cagney je u sezoni 1926.-'27. na [[West End]]u osigurao glavnu ulogu u produkciji ''Broadwaya'' [[George Abbott|Georgea Abbotta]]. No, unatoč tome što Cagney to nije htio, vodeći ljudi produkcije inzistirali su da kopira broadwaysku izvedbu [[Lee Tracy|Leeja Tracyja]]. Dan prije nego što je predstava zaplovila prema [[Engleska|Engleskoj]], menadžment je odlučio da Cagneyja treba zamijeniti.<ref name="Cagney2"/><ref name="Warren6"/> Bio je to slijed nepovoljnih događaja za Cagneyja. Nakon logističkih poteškoća koje je to predstavljalo (njihova prtljaga zadržana je na brodu te su se morali odreći apartmana), umalo je napustio šou biznis. Prema Billienim riječima: : "Jimmy je rekao kako je sve gotovo. Odlučio je da će se baviti nečim drugim."<ref name="Warren7">{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7 |pages=59–67}}</ref> Cagneyjevi su ispoštovali ugovor s kazalištem: Billie je bila u zboru predstave, a uz pomoć Organizacije glumačke pravednosti, Cagney je prihvatio bio zamjenik za Tracyja u broadwaykom komadu, što im je omogućilo siguran prihod. Uz to je i osnovao plesnu školu za profesionalce kako bi usavršio njihove vještine. Zatim je prihvatio još jednu ulogu u predstavi ''Women Go On Forever'', redatelja Johna Cromwella, koja je trajala četiri mjeseca. Pri kraju prikazivanja, Cagney je bio iscrpljen nakon što je i glumio i vodio plesnu školu. Izgradio je reputaciju kao inovativan učitelj, pa kad je angažiran za glavnu ulogu u ''Grand Street Follies of 1928'', postao je ujedno i koreograf, a predstava je popraćena hvalospjevima.<ref name="Warren7"/> Slijedila je ''Grand Street Follies of 1929''. Nakon toga je dobio ulogu u ''Veličanstvenoj Maggie'' [[George Kelly|Georgea Kellyja]], komadu koji se nije svidio kritičarima, iako Cagneyjeva izvedba jest. Cagney je vidio ovu ulogu (i ''Women Go On Forever'') kao značajnu zbog talenta koji ih je režirao, pa je saznao "čemu redatelj služi i što redatelj može napraviti. Bilo je redatelja koji su mogli glumiti sve uloge u predstavi bolje od glumaca kojima su one pripale."<ref name="Cagney2"/> Cagneyjeva kolegica u ''Veličanstvenoj Maggie'' bila je [[Joan Blondell]], a dvojac se udružio ponovno nekoliko mjeseci kasnije u novom komadu [[Marie Baumer]] ''Penny Arcade'',<ref name="auteur"/> predstavi koja će promijeniti Cagneyjev život i osigurati mu lagodniji život.<ref name="Warren7"/> === Warner Bros. (1930. – 1935.) === Iako kritičari nisu imali osobito povoljno mišljenje o ''Penny Arcade'', Cagney i Blondell su bili izrazito hvaljeni. [[Al Jolson]], osjetivši potencijalni filmski uspjeh, otkupio je prava za 20 tisuća dolara i prodao komad [[Warner Brothers]]ima uz klauzulu da će Cagney i Blondell biti angažirani za filmsku verziju koja će postati poznata pod nazivom ''[[Praznik griješnika]]'', a objavljena je [[1930.]]<ref name="auteur"/> Cagney je dobivao honorar od 500 dolara tjedno na osnovu trotjednog ugovora.<ref name="Warren7"/> Njegov lik, Harry Delano, je grubijan koji postaje ubojica, ali zarađuje sućut zbog svojeg odgoja. Tako je Cagneyjeva prva filmska uloga navijestila kakve će mu uloge obilježiti kasniju karijeru, one koje izazivaju simpatije za negativca.<ref name="auteur"/> Odmah je pokazao i tvrdoglavost koja će također karakterizirati njegovu filmsku karijeru, svađajući se s redateljem oko jedne rečenice: : "U predstavi je bila jedna rečenica gdje sam trebao plakati na majčinim grudima... Rečenica je bila, 'Ja sam tvoje dijete, zar ne?' Odbio sam. Adolfi je rekao, 'Reći ću Zanucku.' Rekao sam, 'Ne briga me što ćeš mu reći, neću izgovoriti tu rečenicu.' Izbacili su rečenicu."<ref name="Warren7"/> Unatoč ovom ispadu, studiju se svidio, a prije nego što je njegov ugovor bio gotov i za vrijeme snimanja,<ref name="Cagney3"> Cagney, str. 38-59</ref> dali su Cagneyju trotjedni produžetak, a nakon toga puni sedmogodišnji ugovor uz honorar od 400 dolara tjedno.<ref name="Warren7"/> No, nije sve bilo ljubičasto za Cagneyja: ugovor je omogućavao Warneru da ga se riješi na kraju svakog 40-tjednog razdoblja, što mu je osiguravalo dohodak za 40 tjedana i nakon što više ne bi bilo garancija. Kao i dok je odrastao, Cagney je dijelio novac sa svojom obitelji.<ref name="Warren7"/> Uz dobre kritike koje je zaradio, odmah je nastupio u još jednoj gangsterkoj ulozi u filmu ''Vrata pakla'' koji je postao financijski hit, što je pomoglo cementiranju Cagneyjeve reputacije.<ref name="auteur"/> Snimio je još četiri filma prije uloge koja će mu promijeniti karijeru. Niz gangsterskih filmova Warner Brothersa, posebno ''[[Mali Cezar]]'' s [[Edward G. Robinson|Edwardom G. Robinsonom]],<ref name="Warren8"> Warren, str. 71-77</ref> te Cagneyjeve odlične kritike u gangsterskim filmovima u njegovoj kratkoj filmskoj karijeri, spojili su se [[1931.]] u filmu ''[[Državni neprijatelj (1931)|Državni neprijatelj]]''. Cagney je trebao glumiti pozitivca Matta Doylea, nasuprot [[Edward Woods|Edwarda Woodsa]] u ulozi Tyronea Powersa. No, nakon prvotnog snimanja, dvojac se zamijenio.<ref name="greatest_films">{{cite web |url=http://www.filmsite.org/publ.html |title=The Public Enemy (1931) |accessdate=2008-03-21 |author=Dirks, Tim |year=2006 |work=The Greatest Films}}</ref> Film je bio niskobudžetni, a na njegovu produkciju utrošeno je 151 tisuća dolara, no zaradio je više od milijun dolara, postavši tako jedan od prvih niskobudžetnih filmova kojem je to pošlo za rukom.<ref name="Warren9">Warren, str. 77-85</ref> [[Datoteka:Grapefruit-james cagney-mae clark21a.jpg|lijevo|mini|262px|Cagney udara [[Mae Clarke]] u lice grejpfrutom u najslavnijoj sceni Cagneyjeva najznačajnijeg ranog filma, ''[[Državni neprijatelj (1931)|Državni neprijatelj]]'' (1931.)]] Iako se sama kvaliteta filma nije shvatila još mnogo godina kasnije, Cagneyjeva izvedba sigurno jest. ''New York Herald'' opisao je njegovu izvedbu kao "najokrutniju nesentimentalnu odu niskosti beznačajnog ubojice koju je kinematografija ikad doživjela."<ref name="Auteur2">McGilligan str. 29-96</ref> Cagney je dobio najistaknutiji potpis,<ref name="Cagney3"/> i iako je priznao važnost uloge za svoju karijeru, uvijek je nijekao kako je uloga promijenila način kako se junaci i glavni glumci portretiraju, navodeći šamaranje [[Clark Gable|Clarka Gablea]] [[Barbara Stanwyck|Barbare Stanwyck]] šest mjeseci ranije (u ''[[Noćna bolničarka (1931)|Noćnoj bolničarki]]'') kao važnije.<ref name="Auteur2"/> Unatoč tome, scenu u kojoj Cagney udara [[Mae Clarke]] grejpfrutom u lice mnogi su kritičari navodili kao jednu od najvažnijih u filmskoj povijesti.<ref name="Flint"/><ref name="greatest_films"/><ref name="Warren9"/><ref name="Auteur2"/> Sama scena je zapravo kasni dodatak. Tko se sjetio ideje je stvar rasprave; producent [[Darryl F. Zanuck]] je tvrdio kako se sjetio toga za vrijeme rasprave o scenariju; redatelj [[William Wellman]] je tvrdio da mu je ideja pala na pamet kad je vidio grejpfrut na stolu tijekom snimanja, a scenaristi Glasmon i Bright su rekli kako je scena temeljena na stvarnom životu sitnog gangstera Hymieja Weissa koji je bacio omlet u lice svoje djevojke iz tog vremena. Sam Cagney je obično navodio scenarističku verziju, ali žrtva voća, Clarke, složila se da je to bila Wellmanova ideja, rekavši, "Žao mi je što sam pristala na taj dio s grejpfrutom. Nikad nisam sanjala da će biti prikazano u filmu. Redatelj Bill Wellman sjetio se ideje iznenada. Čak nije ni unesena u scenarij."<ref name="Auteur2"/> Utjecaj scene bio je toliki da su filmaši ponavljali njeno nasilje mnogo puta u filmskoj povijesti; u ''[[Velika hajka|Velikoj hajci]]'' [[Lee Marvin]] prolijeva kavu u lice [[Gloria Grahame|Glorije Grahame]], a [[Richard Widmark]] u ''[[Poljubac smrti (1947)|Poljupcu smrti]]'' gura staricu niz stepenice, a obje uloge bile su pod izravnim utjecajem Toma Powersa.<ref name="Auteur2"/> Samom Cagneyju je u gotovo svakom restoranu koji je posjetio bio ponuđen grejpfrut godinama kasnije, a Clarke je tvrdila kako joj je scena praktički uništila karijeru jer su je kasnije angažirali za takve stereotine uloge.<ref name="Warren9"/> Cagneyjeva tvrdoglavost postala je dobro poznata iza kulisa, a pročula se nakon što je odbio prisustvovati na dobrotvornoj zabavi koju je organizirao [[Douglas Fairbanks, Jr.]] Doniranje novca nije bio problem, nego to što je bio prisiljen pojaviti se. Već prije toga je zaradio nadimak 'The Professional Againster'.<ref name="Warren9"/> [[Datoteka:James Cagney in G Men trailer.jpg|mini|desno|212px|Zajedno s [[George Raft|Georgeom Raftom]], [[Edward G. Robinson|Edwardom G. Robinsonom]] i [[Humphrey Bogart|Humphreyjem Bogartom]], sve glumcima Warner Brosa., Cagney je definirao gangsterski film. U ''[[Rat gangsterima|Ratu gangsterima]]'' (1934.), gdje je glumio odvjetnika koji se pridružuje FBI-ju.]] Warneri su htjeli spojiti svoje dvije 'gangsterske' zvijezde u usponu, Cagneyja i Robinsona, u Cagneyjevu sljedećem filmu (za koji je dobio sekundarni potpis), ''[[Smart Money (1931)|Smart Money]]'' iz 1931. Studio je bio tako odlučan da se nadoveže na uspjeh Robinsonova ''Malog Cezara'' da je Cagney zapravo snimao ''Smart Money'' u isto vrijeme kad i ''Državnog neprijatelja''.<ref name="Warren9"/> Kao i u tom filmu, Cagney je trebao biti fizički nasilan prema ženi, ovaj put ošamariti [[Evalyn Knapp]], što je bio signal Warnerima da moraju zadržati Cagneyja pod okom javnosti.<ref name="Auteur2"/> Uz uvođenje Produkcijskog koda 1930., s posebnim naglaskom na njegove ukaze o filmskom nasilju, Warneri su odlučili dopustiti Cagneyju da promijeni ritam, pa su ga angažirali za komediju ''[[Blonde Crazy]]'', ponovno s Blondell. Kad je završio snimanje ove komedije, ''Državni neprijatelj'' je ispunjavao kina s cjelonoćnim prikazivanjima, a Cagney je počeo uspoređivati svoje honorare s onim glumaca s jednakim statusom, smatravši kako ugovor dopušta korekciju honorara na temelju uspjeha svojih filmova. Warneri se nisu složili i odbili povećanje plaće, a inzistirali su na tome da Cagney nastavi promovirati filmove studija, čak i one u kojima nije nastupio, čemu se suprotstavio. Nije htio da ga se iskorištava i spakirao se, ostavio svoj apartman bratu Billu da se brine za njega i vratio se u New York s Billie.<ref name="Warren9"/> Dok su Cagneyjevi bili u New Yorku, brat Bill, koji je postao Jamesov agent, započeo je razgovore sa studijem o značajnom povećanju honorara i više osobne slobode. Warnerova odluka bila je pod pritiskom uspjeha ''Blonde Crazy'' pa su na kraju ponudili Cagneyju poboljšani ugovor od tisuću dolara tjedno.<ref name="Warren10">Warren str. 85-94</ref> Njegov prvi po povratku iz New Yorka bio je ''[[Taksi (1932)|Taksi]]'' iz 1932., film značajan iz dva razloga: bio je to prvi put da je Cagney plesao na filmu i posljednji put da dopušta da ga ustrijele pravom municijom, što je u to vrijeme bila česta pojava, prije nego što su usavršeni slijepi metci i žabice. To je iskusio i u ''Državnom neprijatelju'', ali je ovo bilo prvi put da umalo nije pogođen.<ref name="Warren10"/> Kritičari su ponovno hvalili film, a Warneri su dobili još jedan hit kojeg su slijedili ''[[Gomila urla]]'' i ''[[Pobjednik uzima sve (1932)|Pobjednik uzima sve]]''. {{Quote box|width=40%|align=right|quote="Nikad nisam rekao, 'Ooh, ti prljavi štakore!"|source=James Cagney u zahvalnom govoru na dodjeli nagrade za životno djelo Američkog filmskog instituta, 1974.}} ''Taksi'' je bio izvor jedne od najviše pogrešno citiranih Cagneyjevih izjava. Cagney zapravo nikad nije rekao "Oooh, you dirty rat!" ("Oooh, ti prljavi štakoru!"), koju se često navodili mnogi imitatori; najbliže onom što je rekao u ''Taksiju'' je, "Come out and take it, you dirty, yellow-bellied rat, or I'll give it to you trough the door!" (Izađi i suoči se, ti prljavi, kukavički štakoru, ili ću te srediti kad provalim kroz vrata!"). Unatoč ovom uspjehu, Cagney nije bio sretan ugovorom, želeći više novca za svoje uspješne filmove i ponudivši smanjenje honorara ako mu slava u budućnosti počne blijediti.<ref name="Auteur2"/> Warneri su odbili, a Cagney je opet napustio studio. Tražio je 4000 dolara tjedno,<ref name="Warren10"/> što je bio iznos koji su dobivali Edward G. Robinson, Douglas Fairbanks, Jr. i [[Kay Francis]].<ref name="Auteur2"/> Warneri su ovaj odbili pristati na njegove uvjete i suspendirali ga. Glumac je najavio da će sljedeća tri filma odraditi besplatno ako Warneri otkažu preostalih pet godina njegova ugovora. Prijetio je i da će napustiti Hollywood i vratiti se na Sveučilište Columbia i poći stopama svoje braće na medicinskom fakultetu. Nakon šestomjesečne suspenzije, pojavio se dogovor, koji je isposlovao [[Frank Capra]], a po kojem je Cagney dobio povećani honorar oko 3000 dolara tjedno i garanciju na maksimalno četiri filma godišnje i prvi potpis. Iako se to moglo činiti okrutno u kontekstu [[Velika depresija|Velike depresije]] koja je harala svijetom, Cagney je saznao o studijskom sustavu koji im je omogućavao ogromne profite, pa je bio odlučan da razdijele bogatstvo.<ref name = "Warren11"/><ref name="Cagney3"/> Novac i dobra slao je i starim prijateljima iz svog susjedstva, iako nije htio da se to sazna.<ref name="Warren11">Warren, str. 94-101</ref> Cagneyjevo inzistiranje na ne više od četiri filma po godini bilo je temeljeno na njegovu iskustvu o glumačkoj razmjeni u Hollywoodu gdje su glumci - čak i tinejdžeri - uobičajeno radili 100 sati tjedno kako bi uspjeli snimiti zakazane filmove. To iskustvo bit će sastavni dio njegova sudioništva u osnivanju Ceha filmskih glumaca, koji je formiran [[1933.]] [[Datoteka:James Cagney and Joan Blondell in Footlight Parade trailer.jpg|mini|lijevo|237px|Cagney i [[Joan Blondell]] u ''[[Lakonoga parada|Lakonogoj paradi]]'' (1933.)]] Cagney se vratio u studio i snimio ''[[Hard to Handle]]'', nakon čega je slijedio niz filmova, uključujući hvaljenu ''[[Lakonoga parada|Lakonogu paradu]]'',<ref name="Warren11"/> koja je omogućila Cagneyju da se vrati svojim plesačkim korijenima, a ujedno je bio i prvi Warnerov mjuzikl.<ref name="Warren12">Warren, str. 105-112</ref> Smatra se jednim od Cagneyjevih najboljih ranih filmova. Njegov sljedeći poznati film bio je ''[[Here Comes the Navy]]'' u kojem se po prvi put udružio s [[Pat O'Brien|Patom O'Brienom]], kasnijim dugogodišnjim prijateljem.<ref name="Warren12"/> [[1935.]] je bila kritična godina za Cagneyja. Prvi put je naveden kao jedan od deset najplaćenijih holivudskih glumaca.<ref name="Warren12"/> Sve je češće dobivao uloge izvan gangsterskog žanra; u ''[[Rat gangsterima|Ratu gangsterima]]'' je glumio odvjetnika koji se pridružuje [[FBI]]-ju; u ''[[San Ivanjske noći (1935)|Sanu Ivanjske noći]]'' je ostvario svoju prvu i jedinu šekspirijansku ulogu kao Nick Bottom. U filmu je nastupio i [[Mickey Rooney]] kao Puck, no kritičari nisu imali mnogo riječi hvale za film.<ref name="Warren12"/> Cagneyjev posljednji film iz 1935. bio je ''[[Ceiling Zero]]'' i njegov treći s Patom O'Brienom. Značajno je da je O'Brien dobio prvi potpis, što je bilo kršenje Cagneyjeva ugovora. To, u kombinaciji s činjenicom da je 1934. snimio pet filmova, protiv klauzula svojeg ugovora, bilo je previše za Cagneyja pa je podigao tužbu protiv Warnera zbog kršenja stavki ugovora.<ref name="Warren14">Warren, str. 119-130</ref><ref name="Reelclassics">[http://www.reelclassics.com/Teams/Flynn-deHav/efodh3.htm Errol Flynn & Olivia de Havilland 3: The Adventures of Robin Hood (1938) at Reel Classics]</ref> Parnica se odužila na nekoliko mjeseci. Cagneyja su kontaktirali [[David O. Selznick]] i [[Samuel Goldwyn]], ali nijedan nije bio u poziciji da mu ponudi posao zbog parnice koja je još bila u tijeku.<ref name="Warren14"/> Dok se pravna nesuglasica nastavljala, tijekom čega je Cagneyjev brat Bill bio njegov zastupnik, James i Billie su se vratili u New York i tražili zemljište gdje bi se on mogao posvetiti svojoj farmerskoj strasti.<ref name="Warren14"/> === Nezavisne godine (1936. – 1937.) === Cagney je većinu sljedeće godine proveo na svojoj farmi, a vratio se samo kad ga je Edward L. Alperson iz novog, nezavisnog studija Grand National kontaktirao da snima filmove za 100 tisuća dolara po filmu i uz 10 posto od profita.<ref name= "SIMPP">[http://www.cobbles.com/simpp_archive/cagneys.htm Cagney: Hollywood Renegades]</ref><ref name="Warren14"/> Cagney je snimio dva filma, ''Great Guy'' i ''Something to Sing About''. Zaradio je dobre recenzije za oba filma,<ref name="Auteur2"/> ali ukupna produkcijska kvaliteta nije bila na Warnerovoj razini i filmovi nisu prošli jako uspješno. Planiran je i treći film (''Dinamit''), ali je Grand Nationalu ponestalo novca.<ref name="Warren14"/> [[Datoteka:Humphrey Bogart James Cagney Jeffrey Lynn in The Roaring Twenties trailer.jpg|mini|desno|250px|[[Humphrey Bogart]] s Cagneyjem i [[Jeffrey Lynn|Jeffreyjem Lynnom]] u ''[[Burne dvadesete|Burnim dvadesetima]]'' (1939.), posljednjem filmu kojeg su Bogart i Cagney snimili zajedno.]] Tajming je bio odličan za Cagneyja, jer je sud presudio u njegovu korist. Učinio je ono što su mnogi smatrali nezamislivim; okrenuo se protiv studija i pobijedio.<ref name="Warren14"/> Ne samo da je odnio pobjedu, nego su Warneri shvatili kako je on još velika zvijezda pa su ga pozvali natrag uz petogodišnji ugovor vrijedan 150 tisuća dolara, uz klauzulu od ne više od dva filma godišnje i onu da Cagney ima puno pravo pristati ili ne pristati na određeni film.<ref name="Warren14"/> Williamu Cagneyju je ugovorom bilo zagarantiran status pomoćnog producenta na filmovima u kojima bi James nastupio.<ref name="I Journal">Gallagher</ref> Cagney je stekao moć da može napustiti studio ako on ne bude poštivao dogovoreno: : "Otišao sam jer sam ovisio o tome da će se šefovi studija držati ovog ili onog obećanja, a kad obećanje nije bilo održano, moj jedini odgovor je bio da ih lišim svojih usluga."<ref name="Cagney3"/> Sam Cagney naglasio je važnost odlaska za glumce u slamanju dominacije studijskog sustava. Obično kad bi zvijezde odlazile, vrijeme koje bi bile odsutne bilo bi dodano na kraj njihova već dugog ugovora, što se dogodilo [[Olivia de Havilland|Oliviji de Havilland]] i [[Bette Davis]].<ref name="Cagney3"/> Cagney je mogao otići i vratiti se s poboljšanim ugovorom. Cijeli je Hollywood pozorno pratio proces tražeći odgovor kako bi se u budućnosti ugovori mogli sklapati.<ref name="Auteur2"/> Eksperiment Grand Nationala bio je uspjeh za Cagneyja u umjetničkom smislu jer je bio u mogućnosti da se odmakne od svojih tradicionalnih uloga grubijana u Warnerovim filmovima kako bi mogao portretirati simpatičnije junake.<ref name="Warren14"/><ref name="Auteur2"/> Koliko je mogao eksperimentirati i razvijati se nikad se neće znati, ali povratak u Warner je značio povratak igranju grubijana.<ref name="Auteur2"/> === Povratak u Warner Bros. (1938. – 1942.) === [[Datoteka:James Cagney and Pat O'Brien in Angels With Dirty Faces trailer.jpg|mini|lijevo|237px|Cagney sa svojim prijateljem [[Pat O'Brien|Patom O'Brienom]] u ''[[Anđeli garava lica|Anđelima garava lica]]'' (1938.), šestom od devet filmova koje su snimili zajedno.]] U oba Cagneyjeva filma iz [[1938.]] nastupio je Pat O'Brien: ''Boy Meets Girl'' i ''[[Anđeli garava lica]]''. U prvom se Cagney našao u komičnoj ulozi koja je zaradila podijeljene reakcije. Warneri su dopustili Cagneyju da promijeni ritam,<ref name="Warren14"/> ali su bili odlučni u namjeri da se vrati onom što im je donosilo novac, tj. ulogama grubijana. Ironično, scenarij za ''Anđele'' bio je jedan od onih za koje se Cagney nadao da će snimiti za Grand National, ali studio nije mogao pronaći potrebna sredstva.<ref name="Warren14"/> Cagney je nastupio u ulozi Rockyja Sullivana, gangstera koji je izašao iz zatvora u potrazi za svojim bivšim partnerom (kojeg je u sporednoj ulozi glumio [[Humphrey Bogart]]) koji mu duguje novac. Dok posjećuje mjesto u kojem je odrastao, naleti na svog starog prijatelja Jerryja Connollyja koji je u međuvremenu postao svećenik koji se brine za [[Dead End Kids]]e. Djeca u Rockyju vide idola, što brine Connollyja. Nakon pucnjave sa smrtnim ishodom, policija uhiti Sullivana i on biva osuđen na smrt na električnoj stolici. Connolly zamoli Rockyja da odglumi kukavicu na putu prema stolici kako bi djeca izgubila poštovanje za njega i eventualno napustili svoj kriminalni način života. Sullivan odbije, ali na putu prema stolici počne moliti da mu poštede život. Film je dvoznačan u smislu da li se radi o stvarnom kukavičluku ili gluma zbog djece. Sam Cagney je odbio reći, inzistirajući na tome da voli dvoznačnost i da publika sama zaključi o čemu se radi.<ref name="Cagney4">Cagney, str. 59-79</ref> Film se smatra jednim od Cagneyjevih najboljih,<ref name="Auteur2"/> a 1938. mu je donio i nominaciju za [[Oscar za najboljeg glavnog glumca]] (izgubio ga je od [[Spencer Tracy|Spencera Tracyja]] za ''[[Grad dječaka (1938)|Grad dječaka]]'', ulogu za koju je, ironično, Cagney bio razmatran, ali je izgubio zbog svog imidža negativca.<ref name="Warren19">Warren str. 159-165</ref> No, osvojio je nagradu za najboljeg glumca Kruga filmskih kritičara New Yorka. Cagneyjevo ranije inzistiranje na ne-snimanju s pravom municijom došlo je do vrhunca na snimanju ''Anđela garava lica''. Nakon što mu je rečeno kako će snimati scenu s pravim metcima iz strojnice, Cagney je odbio i inzistirao na tome da se pucnjevi nadodaju u post-produkciji. Ispalo je da je u pravu jer je metak prošao točno onuda gdje mu je trebala biti glava.<ref name="Warren14"/><ref name="Cagney4"/> U prvoj je godini po povratku u Warner Bros. postao najplaćeniji glumac studija.<ref name="Warren14"/> Svoje prvo filmsko desetljeće završio je [[1939.]] filmom ''[[Burne dvadesete]]'', svojim prvim s [[Raoul Walsh|Raoulom Walshom]] i posljednji s Bogartom. Bio je to, na opće iznenađenje, njegov posljednji 'gangsterski' film u deset godina. Cagney je ponovno zaradio dobre kritike. ''Burne dvadesete'' bio je i posljednji film gdje se nasilje objašnjavalo kao posljedica lošeg odgoja ili okoline koja okružuje junaka, kao u ''Državnom neprijatelju''. Od te točke nadalje, nasilje se pripisivalo ludilu, kao u ''[[Usijanje|Usijanju]]''.<ref name="Auteur2"/> 1939. je bio drugi najplaćeniji glumac, iza [[Gary Cooper|Garyja Coopera]], s 368,333 dolara.<ref name="Warren15">Warren, str. 130-135</ref> [[Datoteka:James_Cagney_in_Yankee_Doodle_Dandy_trailer.jpg|mini|267px|desno|Cagney kao [[George M. Cohan]] izvodi "The Yankee Doodle Boy" iz ''[[Yankee Doodle Dandy]]ja'' (1942.)]] Njegova sljedeća poznata uloga bila je ona [[George M. Cohan|Georgea M. Cohana]] u ''[[Yankee Doodle Dandy]]ju'', filmu kojim se sam Cagney "osobito ponosio"<ref name="Cagney6">Cagney, str. 103-117</ref> i smatrao svojim najboljim.<ref name="Warren18">Warren, str. 149-155</ref> Producent [[Hal Wallis]] rekao je kako je, nakon što je vidio Cohana u ''I'd Rather Be Right'', pomislio kako ga može odglumiti samo Cagney.<ref name="Warren18"/> Sam glumac je, s druge strane, inzistirao kako je prvi izbor bio [[Fred Astaire]] koji je odbio ulogu.<ref name="Cagney6"/><ref name="Warren18"/> Snimanje je počelo dan prije [[Napad na Pearl Harbor|napada na Pearl Harbor]], a glumci i ekipa radili su u "patriotskom zanosu"<ref name="Warren18"/> jer im je uključenje [[SAD]]-a u [[Drugi svjetski rat]] dalo osjećaj da bi "mogli poslati posljednju poruku iz slobodnog svijeta", prema riječima glumice [[Rosemary DeCamp]].<ref name="Warren18"/> Sam Cohan je imao privatnu projekciju, malo prije svoje smrti, a zahvalio je Cagneyju "na sjajnom poslu".<ref name="Warren18"/> Prihodi od ulaznica za premijeru, koje su se kretale od 25 do 25,000 dolara, doprinijele su 5,750,000 dolara u ratnim obveznicama za američki ratni fond.<ref name="Auteur2"/><ref name="Warren18"/> Mnogi kritičari u to vrijeme i kasnije proglasili su film Cagneyjevim najboljim i vukli paralele između Cohana i Cagneyja; karijera započeta u vodvilju, godine probijanja prije dostizanja vrhunca svoje profesije, okruženost obitelji (tijekom svoje karijere, braća Bill i Ed te sestra Jeanne radili su za Cagney Productions), rani brak, i supruga koja je bila sretna sjediti u sjeni dok on zauzima svjetla pozornice).<ref name="Auteur2"/><ref name="Warren18"/> {{Quote box|width=40%|align=left|quote="Pametan, oprezan, tvrdoglav, Cagney je tipični Amerikanac kao sam Cohan... Bila je to izvanredna izvedba, vjerojatno Cagneyjeva najbolja, a ''Yankee Doodlea'' čini otmjenim."|source=Časopis ''Time''<ref name="Warren18"/>}} Bio je to sigurno Cagneyjev najvažniji film u smislu nagrada jer mu je donio [[Oscar za najboljeg glavnog glumca]] (koji se našao među tri druga osvojena Oscara i osam nominacija). U svojem zahvalnom govoru, Cagney je rekao: : "Uvijek sam tvrdio za ovaj posao, dobar si koliko drugi misle da jesi. Lijepo je znati da ste vi smatrali kako sam obavio dobar posao. I ne zaboravite da je to bila i dobra uloga."<ref name="Warren19"/> Na krilima svog najvećeg uspjeha, i pogotovo što on nije došao s gangsterskim filmom, Cagney je smatrao da je ponovno vrijeme da napusti Warner. Izvisio je u ''Gradu dječaka'' zbog Tracyja, izgubio je ulogu trenera američkog nogometa Knutea Rocknea u ''[[Knute Rockne, All American]]'' zbog svog prijatelja Pata O'Briena, oboje zbog imidža grubijana koji je Warner razvijao o njemu.<ref name="Warren19"/> Osvojivši Oscar u vrijeme kad je njegov ugovor s Warnerom trebao ići na obnavljanje, mogao je tražiti što god je htio i dali bi mu, ali Cagney je bio odlučan da bude svoj čovjek, pa je u ožujku 1942. najavio da on i njegov brat Bill pripremaju da 'Cagney Productions' objavljuje svoje filmove preko [[United Artists]]a.<ref name="Warren19"/><ref name= "SIMPP"/> === Ponovna nezavisnost (1942. – 1948.) === Ponovno slobodan od Warnera, Cagney je neko vrijeme proveo odmarajući se na farmi u Martha's Vineyardu, nakon čega se dobrovoljno prijavio [[United Service Organization]] (USO) i proveo nekoliko tjedana zabavljajući američke vojnike vodviljskim točkama i scenama iz ''Yankee Doodle Dandyja''.<ref name="Warren19"/> U rujnu 1942. je izabran za predsjednika Ceha filmskih glumaca. Gotovo godinu dana nakon najave osnivanja vlastite produkcijske tvrtke, u ožujku [[1943.]] Cagneyjeva nova kompanija producirala je svoj prvi film, ''Johnny Come Lately''. Dok je većina velikih studija producirala patriotske ratne filmove, Cagney je bio odlučan u namjeri da se drži svog puta i nastavi pokušavati otresti se svog imidža negativca<ref name="Warren20">Warren str. 165-173</ref> pa je producirao filmove koji bili "potpuni i veseli primjerci Cagneyjeva 'alter-ega' na filmu."<ref name="Auteur3">McGilligan str. 97-158</ref> Prema Cagneyjevim riječima, "film je donio novac, ali nije bio veliki pobjednik", dok su kritike varirale od odličnih u ''[[Time (časopis)|Time]]u'' do loših u njujorškom ''[[PM (novine)|PM]]{{newdsm}}-u''.<ref name="Warren20"/> {{Quote box|width=40%|align=right|quote="Ovdje sam da otplešem nekoliko plesova, otpjevam nekoliko pjesama, pozdravim dečke i to je to."|source=Cagney u obraćanju britanskim novinarima.<ref name="Warren20"/>}} Nakon završetka snimanja filma, Cagney se vratio u USO i započeo turneju po američkim vojnim bazama u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Odbio je davati intervjue za britanske novine, koncentrirajući se na probe i predstave, državši po nekoliko izvedbi istog dana. Predstava naziva ''The American Cavalcade of Dance'' sastojala se od povijesti američkog plesa, od najranijih dana preko [[Fred Astaire|Freda Astairea]] uz kulminaciju s plesovima iz ''Yankee Doodle Dandyja''. Drugi film koji je Cagneyjeva kompanija producirala bio je ''[[Krv na suncu]]'', za kojeg je Cagney, koji je inzistirao da sam izvede kaskaderske scene, vježbao [[judo]] s Kenom Kuniyukijem, judo stručnjakom, te Jackom Halloranom, bivšim policajcem.<ref name="Warren20"/> Cagneyjevi su se nadali da će njegov film s naglaskom na akciju biti privlačniji publici, ali film se pokazao većim promašajem od ''Johnny Come Lately''. U to je vrijeme čuo za [[Audie Murphy|Audieja Murphyja]], mladog ratnog heroja koji se pojavio na naslovnici časopisa ''Life''.<ref>{{cite web |url=http://www.arlingtoncemetery.net/audie-murphy-life-cover-07161945.jpg |title=Cover Image |publisher=Life Magazine |date=1945-07-16 |accessdate=2007-11-01}}</ref> Cagney je mislio da ima izgled potreban za uspjeh na filmu pa mu je sugerirao da dođe u Hollywood na probu, ali Murphy nije znao glumiti pa je njegov ugovor iznajmljen i poslije prodan.<ref name="Warren20"/> Dok je pregovarao o pravima za njihov treći film, Cagney je prihvatio ponudu [[20th Century Fox]]a za nastup u ''[[13 Rue Madelaine]]'' za 300 tisuća dolara koje će dobiti za dva mjeseca snimanja.<ref name="Warren22">Warren str. 178-186</ref> Film je bio uspjeh, a Cagney je bio odlučan da preuzme produkciju svog sljedećeg projekta, adaptacije broadwayskog komada ''The Time of Your Life'' [[William Saroyan|Williama Saroyana]]. Samom Saroyanu se svidio film, ali bio je komercijalna katastrofa koja je stajala kompaniju pola milijuna dolara,<ref name="Warren22"/> dok se publika mučila s idejom da se Cagney udaljava od uloga negativaca.<ref name="Auteur3"/><ref name="Warren22"/> Cagney Productions se našao u velikim problemima; slabi profiti od produciranih filmova i pravni spor sa Sam Goldwyn Studiom oko posudbenog dogovora<ref name="Auteur3"/><ref name="Warren22"/> prisilili su Cagneyja da se vrati Warnerima. Potpisao je distribucijsko-produkcijski ugovor s Warnerima za film ''[[Usijanje]]'',<ref name="Auteur3"/> čime je Cagney Productions postao dio Warner Brosa.<ref name="I Journal"/> === Povratak u Warner (1949. – 1955.) === [[Datoteka:James Cagney in White Heat trailer crop.jpg|mini|desno|200px|Cagney kao Cody Jarrett, psihotični ubojica u ''[[Usijanje|Usijanju]]'' (.1949.)]] Cagneyjev portret Codyja Jarrettta u ''[[Usijanje|Usijanju]]'' [[1949.]] je jedan od njegovih najupečatljivijih.<ref name="PFrench"/><ref name="Rage">[http://books.guardian.co.uk/review/story/0,,1246682,00.html David Thomson: Rage in Motion]</ref> Film se promijenio u deset godina nakon što je Raoul Walsh posljednji put surađivao s Cagneyjem u ''Burnim dvadesetima'', a i Cagneyjev portret gangstera se također izmijenio. Za razliku od Toma Powersa u ''Državnom neprijatelju'', Jarrett ima malo ili nimalo simpatičnih osobina.<ref name="Auteur3"/> U 18 proteklih godina, Cagney je posijedio i po prvi put imao trbušinu. Film ima brojne nezaboravne scene i rečenice. Cagneyjeva završna rečenica u filmu "Made it, Ma! Top of the world!" ("Uspio sam, mama! Na vrhu sam svijeta!") prije velike eksplozije izabrana je kao 18. najbolji filmski citat u izboru [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]]. Cagneyjeva eksplozija bijesa nakon što su mu u zatvoru rekli za majčinu smrt je jedna od njegovih najupečatljivijih i najiznimnijih izvedbi.<ref name="Rage"/><ref name="Auteur3"/> Nasilje koje je unio u ulogu prestravilo je neke statiste na setu zbog destrukcije koju je Cagney prouzročio.<ref name="Rage"/> Kao glavnu inspiraciju za svoju izvedbu naveo je izljeve bijesa svog oca alkoholičara koje je vidio kao dijete, kao i nekog koga je vidio tijekom posjeta umobolnici.<ref name="Rage"/> {{Quote box|width=40%|align=left|quote="Paranoični ubojica s majčinskom fiksacijom."|source=Opis Codyja Jarretta iz ''Usijanja'' u publikaciji Warner Brosa<ref name="Warren22"/>}} Film je postigao kritički uspjeh, iako su se neki kritičari čudili društvenom utjecaju lika kojeg uopće nisu smatrali simpatičnim.<ref name="Auteur3"/> Cagney se s druge strane i dalje mučio s poistovjećivanjem s gangsterskim ulogama, rekavši novinaru, "To je ono što ljudi žele da radim. Jednog dana, ipak, želim snimiti drugi film koji bi mogla vidjeti i djeca."<ref name="Warren22"/> Međutim, Warneri su, vjerojatno u potrazi za novim ''Yankee Doodle Dandyjem'',<ref name="Warren22"/> Cagneyju za sljedeći film dali mjuzikl, ''[[Priča iz West Pointa (1950)|Priču iz West Pointa]]'' iz [[1950.]] s [[Doris Day]], glumicom kojoj se divio.<ref name="Warren22"/> Sljedeći film bio je još jedan gangsterski, ''Kiss Tomorrow Goodbye'', koji je bio prvi film Cagney Productionsa za Warner od povratka. Iako su ga kritičari nepovoljno uspoređivali s ''Usijanjem'', postigao je pristojan uspjeh na box officeu, od čega je 500 tisuća dolara otišlo bankarima Cagney Productionsa kojima su otplaćeni dugovi kompanije.<ref name="Warren22"/> No, tvrtka se nije pokazala osobito uspješnom pa je [[1953.]] ukinuta nakon što je William Cagney producirao svoj posljednji film, ''[[Lav je na ulici]]''.<ref name="SIMPP"/> [[Datoteka:James Cagney in Love Me or Leave Me trailer crop.jpg|mini|desno|165px|Cagney u ''[[Voli me ili ostavi (1955)|Voli me ili ostavi]]'' (1955.)]] Cagneyjeva najpoznatija uloga u pedesetima bila je ona iz filma ''[[Voli me ili ostavi (1955)|Voli me ili ostavi]]'' iz [[1955.]], i njegov treći s Day. Glumio je Martina "Moea Šepavca" Snydera, hromog američko-židovskog gangstera iz Chicaga, ulogu koju je odbio [[Spencer Tracy]].<ref name="Cagney8">Cagney str. 128-138</ref> Cagney je opisao scenarij "iznimno rijetkim, savršenim".<ref name="Cagney8"/><ref name="Warren23">Warren str. 187-192</ref> Kad je film objavljen, Snyder je navodno pitao kako je Cagney tako uvjerljivo kopirao njegovu šepavost,<ref name="Warren23"/> ali sam Cagney je tvrdio da nije, nego da je izvedbu temeljio na osobnim promatranjima drugih ljudi koji su šepali: "Što sam ja radio, bilo je vrlo jednostavno. Samo sam udarao nogom prema dolje dok sam hodao. To je sve."<ref name="Warren7"/> Izvedba mu je donijela novu nominaciju za Oscar za najboljeg glumca, 17 godina nakon prve.<ref name="oscar"/> Recenzije su bile odlične, a film se smatra jednim od najboljih u njegovoj kasnijoj karijeri. U Day je pronašao partnericu s kojom je mogao graditi odnos kakav je imao s Joan Blondell na početku svoje karijere,<ref name="Auteur3"/> a sama Day je imala samo riječi hvale za Cagneyja. : "On je najprofesionalniji glumac kojeg sam upoznala. Uvijek je bio 'stvaran'. Jednostavno sam zaboravila da snimamo film. Njegove bi oči uistinu zasuzile kad bi snimali emotivnu scenu. I nikad niste trebali kapi kako bi učinili oči sjajnima dok je Jimmy bio na setu."<ref name="Auteur3"/> Cagneyjev sljedeći film bio je ''[[Gospodin Roberts (1955)|Gospodin Roberts]]'', redatelja [[John Ford|Johna Forda]] u kojem je trebao nastupiti Spencer Tracy. Tracyjevo sudjelovanje bilo je ključno u pridobivanju Cagneyja da prihvati manju ulogu, iako na kraju Tracy nije prihvatio ulogu te je zamijenjen [[Henry Fonda|Henryjem Fondom]].<ref name="Warren23"/> Cagney je radio s Fordom na ''[[Cijena slave (1952)|Cijeni slave]]'', a slagali su se relativno dobro. No, čim je Ford sreo Cagneyja na aerodromu, upozorio ga je da moraju "skupiti guzice", što je iznenadilo Cagneyja. {{Quote box|width=40%|align=left|quote="Najradije bih ga razbio. Bio je vraški zloban prema svima. Bio je pravi odvratni starac."|source=Cagney o [[John Ford|Johnu Fordu]]<ref name="Warren23"/>}} Sljedećeg dana, glumac je malo zakasnio na set, a Ford je bio bijesan. Cagney ga je odmah prekinuo, rekavši "Kad smo počeli ovaj film, rekao si da moramo skupiti guzice prije sve to završi. Ja sam spreman odmah - jesi li ti?" Ford se udaljio, a on i Cagney više nisu imali problema, iako mu se Ford nikad nije osobito sviđao.<ref name="Warren23"/> Cagneyjeva moć zapažanja sitnih detalja u izvedbama drugih glumaca ponovno se javila tijekom snimanja ''Gospodina Robertsa''. Dok je nekoliko mjeseci ranije gledao televizijsku seriju Kraft Music Hall, Cagney je zapazio da je [[Jack Lemmon]] ljevoruk. Prva stvar koju je upitao Lemmona kad su se susreli na snimanju bilo je da li se još uvijek služi lijevom rukom. Lemmon je bio šokiran jer je u seriji improvizirao, nikome nije rekao i mislio kako nitko nije primijetio. : "Njegove moći opažanja moraju biti apsolutno nevjerojatne s obzirom na činjenicu da se toga sjetio. Bio sam jako polaskan.<ref name="Warren23"/> Film je bio veliki uspjeh te zaradio tri nominacije za Oscara, za [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najbolji zvuk|najbolji zvuk]] i [[Oscar za najboljeg sporednog glumca|najboljeg sporednog glumca]] za Lemmona, koji je osvojio nagradu. Iako Cagney nije bio nominiran, istinski je uživao u produkciji. Snimanje na Midway Islandu i manja uloga značili su da je imao vremena opustiti se i baviti se slikanjem te crtanjem karikatura glumaca i produkcijske ekipe.<ref name="Warren23"/> === Kasnija karijera (1955. – 1961. === Cagney je radio za [[MGM]] na [[vestern]]u ''Tribute to a Bad Man'', a nastupio je u ulozi koja je originalno pisana za Spencera Tracyja. Cagney je pokupio pohvale za svoju izvedu, a i studio je bio zadovoljan pa mu je ponudio ''These Wilder Years'' s [[Barbara Stanwyck|Barbarom Stanwyck]]. Cagney i Stanwyck su se dobro slagali, oboje su radili u vodvilju, a na setu su zabavljali glumce i ekipu pjevanjem i plesanjem.<ref name="Warren24"> Warren str. 193-198</ref> Cagney je [[1956.]] preuzeo jednu od svojih rijetkih televizijskih uloga, nastupivši u ''Vojnici se vraćaju iz rata'' [[Robert Montgomery|Roberta Montgomeryja]], čineći uslugu Montgomeryju kojem je trebao jaki jesenski uvodnik kako bi mreža odustala od otkazivanja njegove serije. Cagneyjevo pojavljivanje osiguralo je uspjeh serije. Kasnije je jasno naglasio novinarima kako televizija nije njegov medij: "Radim dovoljno na filmovima. Ovo je posao visokih tenzija. Iznimno cijenim ljude koji se bave ovim poslom svaki tjedan, ali to nije za mene."<ref name="Warren24"/> Cagneyjev najznačajniji film iz 1956. bio je ''[[Čovjek s tisuću lica]]'', u kojem je glumio [[Lon Chaney|Lona Chaneyja]], za čiju je ulogu pobrao odlične kritike. ''New York Journal American'' naveo ju je kao jednu od njegovih najboljih, a film snimljen za [[Universal Pictures|Universal]] postao je veliki komercijalni hit. Cagneyjeve oponašateljske vještine uz fizičku sličnost s Chaneyjem ponovno su mu omogućile da izazove simpatije za svoj lik.<ref name="Auteur3"/> Bio je to posljednji put kad je Cagney nastupio zajedno sa sestrom Jeanne.<ref name="Warren24"/> [[1957.]] se po prvi i posljednji put preselio iza kamere kako bi režirao ''Prečac za pakao'', obradu filma iz [[1941.]] [[Alan Ladd|Alana Ladda]] ''This Gun for Hire'' prema romanu [[Graham Greene|Grahama Greenea]] ''A Gun for Sale''. Cagneyju su prijatelji dugo govorili kako bi bio odličan redatelj,<ref name="Warren25"> Warren str. 198-204</ref> a kad ga je kontaktirao producent i prijatelj A. C. Lyles, instinktivno je pristao. Odbio je honorar rekavši kako je glumac, a ne redatelj. Film je bio niskobudžetan i snimljen na brzinu. Cagney je prisjetio: "Snimili smo sve u dvadeset dana, a to je bilo dovoljno dugo za mene. Bilo mi je dosadno, ne želim govoriti drugima što da rade."<ref name="Warren25"/> Cagneyjev sljedeći film snimljen je više od godinu dana kasnije, [[1959.]], kad je putovao u [[Irska|Irsku]] kako bi snimao ''Shake Hands with the Devil'', redatelja [[Michael Anderson|Michaela Andersona]]. Dok je bio u Irskoj, Cagney se nadao da će uspjeti otkriti svoje obiteljsko stablo, ali manjak vremena i loše vrijeme spriječili su ga u toj želji. Poruka filma kako nasilje stvara nasilje bilo je ono što je privuklo Cagneyja, koji je igrao zapovjednika [[IRA|Irske republikanske armije]], a rezultiralo je onim što su kritičari ocijenili kao jednom od najboljih izvedbi u njegovoj kasnijoj karijeri.<ref name="Warren25"/> Karijera mu se sada našla u silaznoj putanji, a [[1960.]] je snimio samo jedan film, hvaljeni ''[[The Gallant Hours]]'' u kojem je glumio admirala Williama F. "The Bulla" Halseyja. Film se, iako smješten u vrijeme [[Bitka za Guadalcanal|Bitke za Guadalcanal]] u Pacifiku za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nije bavio toliko ratom koliko se fokusirao na efekte zapovijedanja. Film je označio i oživljavanje (doduše samo imenom) Cagney Productionsa, koja je dijelila produkciju s tvrtkom Roberta Montgomeryja, koji je i režirao film. Postao je uspješan, a Bosley Crowther iz ''The New York Timesa'' istaknuo je njegovu zvijezdu: "Izvedba g. Cagneyja je ta, kontrolirana do posljednjeg detalja, koja daje život i snagu, herojsku staturu glavnoj figuri filma. U njoj nema hvalisanja, natezanja za odvažnim i lukavim efektima. To je jedan od najtiših, najreflektivnijih, najprofinjenijih izvedbi koje je g. Cagney ikad odigrao."<ref name="Warren25"/><ref name="Auteur3"/> {{Quote box|width=40%|align=right|quote="Nikad nisam imao ni najmanje poteškoća s drugim glumcima. Ne do ''Jedan, dva tri''. U tom filmu, [[Horst Buchholz]] je isprobao sve vrste obijesnih šala s ciljem oduzimanja scene. Umalo sam ga oborio na guzicu."|source=Cagney o snimanju ''Jedan, dva, tri''<ref name="Warren25"/>}} Cagneyjev posljednji film, bar za sljedećih dvadeset godina, bit će komedija. Redatelj [[Billy Wilder]] osobno ga je izabrao za ulogu podružnog direktora [[Coca-Cola|Coca-Cole]] u filmu ''[[Jedan, dva, tri]]''.<ref name="Warren25"/> Cagneyja je zabrinjavao scenarij jer se sjetio kako su 23 godine prije toga scene iz ''Boy Meets Girl'' morale biti presnimavane kako bi ih se učinilo smješnijima na način da ih se ubrza. Cagney je dobio potvrdu od Wildera kako je scenarij izbalansiran. Snimanje nije prošlo lako, s time da je jedna scena zahtijevala 50 ponavljanja, na što Cagney nije bio naviknuo.<ref name="Warren25"/><ref name="Auteur3"/> Zapravo, snimanje je bilo jedno od najgorih Cagneyjevih iskustava u njegovoj dugoj karijeri. Jedna od pozitivnih stvari koja je proizašla iz svega bilo je prijateljstvo s [[Pamela Tiffin|Pamelom Tiffin]], kojoj je davao glumačke savjete, prenoseći tajne koje je naučio tijekom karijere: "Uđeš, posadiš se čvrsto na obje noge, pogledaš drugog tipa u oči i rekneš istinu."<ref name="Warren25"/> Tijekom snimanja ''Jedan, dva, tri'', Cagney je po prvi put razmišljao o odustajanju prije završetka snimanja; smatrao je kako je previše vremena radio u studijima, a nakon posjeta [[Koncentracijski logor Dachau|koncentracijskog logora Dachau]], odlučio je da mu je dosta i umirovio se. === Umirovljenje (1964. – 1984.) === Cagney je u mirovini ostao dvadeset godina. Nakon što je odbio igrati Alfreda Dollitea u ''[[My Fair Lady (1964)|My Fair Lady]]'', bilo mu je lakše odbijati druge ponude za povratak. Nekoliko se puta pojavio u javnosti, zime je provodio u [[Los Angeles]]u, a ljeta na svojoj farmi u Martha's Vineyardu, ili u Verney Farmsu u New Yorku. Dok su bili u New Yorku, on i Billie održali su nekoliko zabava u retoranu Silver Horn, gdje su upoznali vlasnicu Marge Zimmermann.<ref name="Warren conc">{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7 |pages=205-222}}</ref> Cagneyju je dijagnosticiran [[glaukom]] pa je počeo uzimati kapi za oči, no i dalje je imao problema s vidom. Na prijedlog Zimmermann, posjetio je drugog liječnika koji je otkrio kako je dijagnoza pogrešna te da je Cagney zapravo [[Dijabetes|dijabetičar]]. Zimmermann je tada preuzela na sebe skrb za Cagneyja, pripremajući mu objede kako bi smanjio razinu triglicerida u krvi koji su dostigli alarmantne proporcije. Uspjeh je bio vidljiv kad se Cagney pojavio na svojoj dodjeli nagrade za životno djelo Američkog filmskog instituta [[1974.]] desetak kilograma lakši i s poboljšanim vidom.<ref name="Warren conc"/> Na samu svečanost, koju su otvorili [[Charlton Heston]] i [[Frank Sinatra]], došle su mnoge holivudske zvijezde - više nego na ijedan drugi događaj u dotadašnjoj povijesti - tako da je jedan kolumnist napisao kako bi bomba u dvorani dokrajčila filmsku industriju. Tijekom zahvalnog govora, Cagney se našalio s imitatorom [[Frank Gorshin|Frankom Gorshinom]], rekavši, "Oh, Frankie, nikad nisam rekao 'MMMMmmmm, ti prljavi štakoru!' Zapravo sam rekao 'Judy, Judy, Judy!'" što je jedan od najslavnijih pogrešnih citata pripisanih [[Cary Grant|Caryju Grantu]].<ref name="Warren conc"/> {{Quote box|width=40%|align=left|quote="Mislim da je on neka vrsta genija. Njegov instinkt, to je nešto nevjerojatno. Mogao sam jednostavno ostati kod kuće. Jedna od kvaliteta briljantnog glumca je ta da stvari izgledaju bolje na ekranu nego na setu. Jimmy ima tu kvalitetu."|source=Redatelj [[Miloš Forman]] o Cagneyju<ref name="Warren conc"/>}} Cagney je [[1977.]] u Coldwater Canyonu doživio lakši [[srčani udar]], a nakon dva tjedna u bolnici, Zimmermann je postala njegova stalna skrbnica, putujući s njim i Billie gdje god bi pošli.<ref name="Warren conc"/> Nakon srčanog udara, Cagney više nije mogao baviti nekim od svojih omiljenih razonoda, jahanjem i plesanjem, pa je postao depresivan odustavši čak i od jednog od omiljenih hobija, slikanja. Cagneyjev liječnik shvatio je kako postaje sve više depresivan, pa potaknut od strane Billie i Zimmermann, Cagney je prihvatio ponudu [[Miloš Forman|Miloša Formana]] da [[1981.]] nastupi u ''[[Ragtime (1981)|Ragtimeu]]''. Film je većim dijelom snimljen u [[Shepperton Studios]]u u [[London]]u, a po svom dolasku u [[Southampton]] nakon putovanja na Queen Elizabeth 2, Cagneyja su okružile stotine obožavatelja. Lučki službenici, koji su bili odgovorni za sigurnost na dokovima, rekli su kako nikad nisu vidjeli takvo što, čak ni kad su dolazili [[Marlon Brando]] i [[Robert Redford]]. Iako mu je to bio prvi film u dvadeset godina, Cagney se odmah uživio. Drugi glumci često su pogrešno izgovarali rečenice, a većina ih je osjećala strahopoštovanje pred Cagneyjem. [[Howard Rollins]], koji je bio nominiran za [[Oscar za najboljeg sporednog glumca]], rekao je, "Bio sam u strahu što ću upoznati g. Cagneyja. Pitao sam kako umrijeti pred kamerom. Samo je rekao, 'Samo umri!' Upalilo je. Tko bi znao više o umiranju od njega?" Cagney je ponavljao savjete koje je davao Pameli Tiffin, te one koje je dijelio s Jackom Lemmonom i Joan Leslie. Kako je snimanje odmicalo, Cagneyjev se [[išijas]] pogoršavao, ali je nastavio raditi na devetotjednom snimanju. On i njegov prijatelj Pat O'Brien pojavili su se u talk-showu Parkinson, a Cagney se iznenadno pojavio na rođendanskoj proslavi [[Elizabeth Bowes-Lyon|Kraljice Majke]] u [[London Palladium]]u. Njegova pojava nagnala je Kraljicu Majku da se digne, jedini put tijekom cijele priredbe, a kasnije je prekršen protokol kad je došla iza pozornice kako bi porazgovarala s glumcem.<ref name="Warren conc"/> Cagney se prije konačnog umirovljenja [[1984.]] pojavio u televizijskoj seriji ''Terrible Joe Moran''. === Privatni život === Cagney se [[28. rujna]] [[1922.]] oženio s plesačicom Frances Willard "Billie" Vernon (1899. – 1994.) s kojom je ostao do kraja života. Posvojili su sina, Jamesa Cagneyja Jr., i kćer, Cathleen "Casey" Cagney. I njegov brat [[William Cagney|William]], koji je bio i producent, i njegova sestra [[Jeanne Cagney|Jeanne]] su bili glumci. James Cagney umro je u Okrugu Dutchess u [[Stanford, New York|Stanfordu]] u državi [[New York (savezna država)|New York]], u 86. godini, od srčanog udara. Pokopan je na Groblju rajskih vrata u Hawthorneu u državi New York. Lijes su mu nosili boksač [[Floyd Patterson]], [[Mihail Barišnjikov]] (koji se nadao da će igrati Cagneyja na Broadwayu), glumac [[Ralph Bellamy]] i redatelj [[Miloš Forman]]. Njegov bliski prijatelj predsjednik [[Ronald Reagan]] održao je govor na sprovodu.<ref name="autogenerated1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.medaloffreedom.com/JamesCagney.htm |title=Presidential Medal of Freedom Recipient James Cagney<!-- Bot generated title --> |archive-url=https://web.archive.org/web/20081216045235/http://www.medaloffreedom.com/JamesCagney.htm |archive-date=16. prosinca 2008. |access-date=15. prosinca 2008.}}</ref> == Počasti == Cagney je [[1974.]] primio nagradu za životno djelo [[Američki filmski institut|Američkog filmskog instituta]]. [[1980.]] je nagrađen počastima [[Kennedy Center]]a, a [[1984.]] mu je prijatelj Ronald Reagan dodijelio Predsjedničku medalju slobode, najviše civilno odličje u SAD-u. == Zanimljivosti == *Prema njegovoj autobiografiji ''Cagney by Cagney'', [[mafija]] je imala dogovor po kojem bi studijski reflektor težak 'nekoliko stotina kilograma' 'slučajno' pao na njega. Pokušaj ubojstva je otkazan nakon što je [[George Raft]], njegov partner u ''Each Dawn I Die'', iskoristio svoje veze u mafiji kako bi spasio prijatelja.<ref name="IMDb_bio">{{cite web |url=http://www.imdb.com/name/nm0000010/bio |title=Biography for James Cagney |publisher=Internet Movie Database |accessdate=2007-11-01}}</ref> *Također prema njegovoj biografiji, prvi republikanac za kojeg je glasao bio je Tom Dewey, što je dovelo do snažnih republikanskih veza u Hollywoodu.<ref>Cagney, Cagney by Cagney, Doubleday, Garden City, 1976 str. 164 </ref> *Cagney je tečno govorio [[jidiš]], jezik kojeg je naučio tijekom svog djetinjstva u New Yorku. Njegov talent za jezike omogućio mu je početak karijere u vodvilju. U svojoj uvodnoj sceni u ''Taksiju'' 1932., Cagneyjev lik vodi cijeli razgovor na tom jeziku. == Filmografija == {|border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#CCCCCC" align="center" ! Godina ! Film ! Uloga ! Bilješke |- |rowspan="2"|[[1930.]] | ''Vrata pakla'' |Steve Mileaway | |- |''Praznik griješnika'' |Harry Delano | |- |rowspan="6"| [[1931.]] |''How I Play Golf, by Bobby Jones No. 11: 'Practice Shots''' |On sam |nepotpisan |- |''[[Blonde Crazy]]'' |Bert Harris | |- |''[[Smart Money (1931)|Smart Money]]'' |Jack | |- |''[[Milijunaš (1931)|Milijunaš]]'' |Schofield, prodavač osiguranja | |- |''[[Državni neprijatelj (1931)|Državni neprijatelj]]'' |Tom Powers | |- |''Other Men's Women'' |Ed "Eddie" Bailey | |- |rowspan="3"|[[1932.]] | ''[[Pobjednik uzima sve (1932)|Pobjednik uzima sve]]'' |Jim "Jimmy" Kane | |- | ''[[Gomila urla]]'' |Joe Greer | |- | ''[[Taksi (1932)|Taksi]]'' |Matt Nolan | |- |rowspan="5"| [[1933.]] | ''[[Lady Killer (1933)|Lady Killer]]'' |Dan Quigley | |- | ''[[Lakonoga parada]]'' |Chester Kent | |- | ''[[Gradonačelnik pakla]]'' |Richard "Patsy" Gargan | |- | ''Picture Snatcher'' |Danny Kean | |- | ''[[Hard to Handle]]'' |Myron C. "Lefty" Merrill | |- |rowspan="5"| [[1934.]] | ''The St. Louis Kid'' |Eddie Kennedy | |- | ''The Hollywood Gad-About'' |On sam |kratki film |- | ''[[Here Comes the Navy]]'' |Chester "Chesty" J. O'Conner | |- | ''He Was Her Man'' |Flicker Hayes, ili Jerry Allen | |- | ''[[Jimmy the Gent (1934)|Jimmy the Gent]]'' |"Jimmy" Corrigan | |- |rowspan="8"| [[1935.]] | ''[[Pobuna na brodu Bounty (1935)|Pobuna na brodu Bounty]]'' |Statist |nepotpisan |- | ''[[San Ivanjske noći (1935)|San Ivanjske noći]]'' |Bottom | |- | ''The Irish in Us'' |Danny O'Hara | |- | ''[[Rat gangsterima]]'' |"Brick" Davis | |- | ''Devil Dogs of the Air'' |Thomas Jefferson "Tommy" O'Toole | |- | ''Trip Thru a Hollywood Studio'' |On sam |kratki film |- | ''A Dream Comes True'' |On sam |kratki film |- |''[[Frisco Kid]]'' |Bat Morgan | |- |rowspan="2"| [[1936.]] | ''[[Great Guy]]'' |Johnny "Red" Cave | |- | ''[[Ceiling Zero]]'' |Dizzy Davis | |- | [[1937.]] | ''[[Something to Sing About (1937)|Something to Sing About]]'' |Terrence "Terry" Rooney |kazališno ime Thadeus McGillicuddy |- |rowspan="3"| [[1938.]] | ''[[Anđeli garava lica]]'' |Rocky Sullivan |Nominacija za [[Oscar za najboljeg glavnog glumca]] |- | ''Boy Meets Girl'' |Robert Law | |- | ''For Auld Lang Syne'' |On sam |kratki film |- |rowspan="4"| [[1939.]] | ''[[Burne dvadesete]]'' |Eddie Bartlett | |- | ''[[Each Dawn I Die]]'' |Frank Ross | |- | ''Hollywood Hobbies'' |On sam |kratki film |- | ''[[The Oklahoma Kid]]'' |Jim Kincaid | |- |rowspan="3"| [[1940.]] | ''[[City for Conquest]]'' |Danny Kenny (Mladi Samson) | |- | ''[[Torrid Zone]]'' |Nick "Nicky" Butler | |- | ''[[The Fighting 69th]]'' |Jerry Plunkett | |- |rowspan="2"| [[1941.]] | ''[[The Bride Came C.O.D.]]'' |Steve Collins | |- | ''[[The Strawberry Blonde]]'' |T. L. "Biff" Grimes | |- |rowspan="2"| [[1942.]] | ''[[Yankee Doodle Dandy]]'' |[[George M. Cohan]] |[[Oscar za najboljeg glavnog glumca]] |- | ''[[Kapetani oblaka]]'' |Brian MacLean | |- |rowspan="2"| [[1943.]] | ''Johnny Come Lately'' |Tom Richards | |- | ''[[You, John Jones!]]'' |John Jones |kratki film |- | [[1944.]] | ''Battle Stations'' |Pripovjedač |kratki film |- | [[1945.]] | ''[[Krv na suncu]]'' |Nick Condon | |- | [[1947.]] | ''[[13 Rue Madeleine]]'' |Robert Emmett "Bob" Sharkey ili Gabriel Chavat | |- | [[1948.]] | ''[[The Time of Your Life (1948)|The Time of Your Life]]'' |Joseph T. | |- | [[1949.]] | ''[[Usijanje]]'' |Arthur "Cody" Jarrett | |- |rowspan="2"| [[1950.]] | ''[[Priča iz West Pointa (1950)|Priča iz West Pointa]]'' |Elwin "Bix" Bixby | |- | ''[[Kiss Tomorrow Goodbye]]'' |Ralph Cotter | |- |rowspan="2"| [[1951.]] | ''Starlift'' |On sam |Cameo |- | ''[[Come Fill the Cup]]'' |Lew Marsh | |- | [[1952.]] | ''[[Cijena slave (1952)|Cijena slave]]'' |Satnik Flagg | |- | [[1953.]] | ''[[Lav je na ulici]]'' |Hank Martin | |- |rowspan="4"| [[1955.]] | ''[[Gospodin Roberts (1955)|Gospodin Roberts]]'' |Satnik Morton | |- | ''[[The Seven Little Foys]]'' |[[George M. Cohan]] | |- | ''[[Voli me ili ostavi (1955)|Voli me ili ostavi]]'' |Martin Snyder |Nominacija za [[Oscar za najboljeg glavnog glumca]] |- | ''Run for Cover'' |Matt Dow | |- |rowspan="2"| [[1956.]] | ''These Wilder Years'' |Steve Bradford | |- | ''[[Tribute to a Bad Man]]'' |Jeremy Rodock | |- |rowspan="2"| [[1957.]] | ''Short-Cut to Hell'' |On sam |u sekvenci prije uvodne špice, + redatelj |- | ''[[Čovjek s tisuću lica]]'' |Lon Chaney | |- |rowspan="2"| [[1959.]] | ''[[Shake Hands with the Devil (1959)|Shake Hands with the Devil]]'' |Sean Lenihan | |- | ''[[Nikad ne kradi nešto malo]]'' |Jake MacIllaney | |- | [[1960.]] | ''[[The Gallant Hours]]'' |Admiral William F. Halsey, Jr. | + producent |- | [[1961.]] | ''[[Jedan, dva, tri]]'' |C.R. MacNamara | |- | [[1968.]] | ''Arizona Bushwhackers'' |Pripovjedač | |- | [[1981.]] | ''[[Ragtime (1981)|Ragtime]]'' |Rhinelander Waldo | |} ==Televizija== *''The Ballad of Smokey the Bear'' (1966.) - glas, pripovjedač *''Terrible Joe Moran'' (1984.) == Izvori == === Izvori === {{izvori|30em}} ===Bibliografija=== *{{cite book |last=Cagney |first=James |authorlink=James Cagney |title=Cagney by Cagney |origyear=1976 |publisher=Doubleday |isbn=0-385-52026-3}} *{{cite web |url=http://www.imagesjournal.com/issue03/infocus/stars7.htm |title=Some Historical Reflections on the Paradoxes of Stardom in the American Film Industry, 1910-1960: Part Six |accessdate=2008-03-03 |last=Gallagher |first=Brian}} *{{cite book |last=McGilligan |first=Patrick |title=Cagney: The Actor as Auteur |publisher=Alfred Smith Barnes |year=1975 |location=New York |isbn=0-498-01462-2}} *{{cite book |last1=Warren |first1=Doug |last2=Cagney |first2=James |title=Cagney: The Authorized Biography |orig-year=1983 |edition=Mass Market Edition |year=1986 |publisher=St. Martin's Press |location=New York |isbn=0-312-90207-7}} == Vanjske poveznice == {{Commons}} *{{imdb ime|id=0000010|ime=James Cagney}} *{{ibdb ime|id=34200|ime=James Cagney}} {{Oscar za najboljeg glavnog glumca}} {{GLAVNIRASPORED:Cagney, James}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Američki televizijski glumci]] [[Kategorija:Dobitnici Nagrade Udruge filmskih kritičara New Yorka]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najboljeg glavnog glumca]] ley3vhwef06jlmhj0bn5ys19gluqwte 0 56228 6436429 6436170 2022-08-02T13:32:03Z Zeljko 1196 /* Porodice */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zvjezdanolike'' | slika = A_sunflower.jpg | slika_širina = 230px | slika_opis = ''[[Helianthus]]'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = '''Asterales''' | ordo_autorstvo = <small>Link</small> | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|porodice]] | razdioba = vidi tekst }} '''Zvjezdanolike''' ({{lat.|Asterales}}), [[red (taksonomija)|red]] [[biljke|biljaka]] [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda [[Magnoliopsida]]. Porodica i red dobivaju ime po rodu ''[[Aster]]'' ([[zvjezdan]]) čije je porijeklo u grčkoj riječi <tt>astro</tt> (=zvijezda). Rodu Aster pripadaju trajnice listopadnih i vazdazelenih polugrmova, među kojima je poznat medonosni [[brdski zvjezdan]] (''[[Aster amellus]]''). Redu pripada preko 35 000 vrsta, od čega zvjezdanovkama, poznatijima kao glavočike, preko 32 000.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/471d959a932eaaaf30c5e10143b82695 |title=Catalogue of Life: 30th April 2017 |journal= |access-date=6. svibnja 2017. |archive-date=20. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191220110737/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/471d959a932eaaaf30c5e10143b82695 |url-status=dead }}</ref> == Porodice == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Rousseaceae]]''''' <small>DC.</small> (7 spp.) ## Subfamilia [[Rousseoideae]] <small>Horan.</small> ### ''[[Roussea]]'' <small>Sm.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Carpodetoideae]]'' <small>J. Lundb.</small> ### ''[[Carpodetus]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (4 spp.) ### ''[[Cuttsia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ### ''[[Abrophyllum]]'' <small>Hook. fil. ex Benth.</small> (1 sp.) # '''''Familia ''[[Campanulaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2473 spp.) ## Subfamilia ''[[Nemacladoideae]]'' <small>(Nutt.) M. H. G. Gust.</small> ### ''[[Pseudonemacladus]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ### ''[[Nemacladus]]'' <small>Nutt.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Campanuloideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Cyanantheae]]'' <small>Meisn.</small> #### ''[[Platycodon]]'' <small>A. DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Cyclocodon]]'' <small>Griff.</small> (3 spp.) #### ''[[Echinocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) #### ''[[Ostrowskia]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) #### ''[[Canarina]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Cyananthus]]'' <small>Wall. ex Benth.</small> (20 spp.) #### ''[[Codonopsis]]'' <small>Wall.</small> (49 spp.) #### ''[[Pankycodon]]'' <small>D. Y. Hong & X. T. Ma</small> (1 sp.) #### ''[[Himalacodon]]'' <small>D. Y. Hong & Qiang Wang</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudocodon]]'' <small>D. Y. Hong & H. Sun</small> (8 spp.) ### Tribus ''[[Rhigiophylleae]]'' <small>Eddie & Cupido</small> #### ''[[Rhigiophyllum]]'' <small>Hochst.</small> (1 sp.) #### ''[[Siphocodon]]'' <small>Turcz.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wahlenbergieae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Feeria]]'' <small>Buser</small> (1 sp.) #### ''[[Hesperocodon]]'' <small>Eddie & Cupido</small> (1 sp.) #### ''[[Wahlenbergia]]'' <small>Roth</small> (270 spp.) #### ''[[Nesocodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Heterochaenia]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Berenice]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) #### ''[[Microcodon]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Craterocapsa]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (5 spp.) #### ''[[Namacodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Theilera]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) #### ''[[Gunillaea]]'' <small>Thulin</small> (2 spp.) #### ''[[Prismatocarpus]]'' <small>L´Hér.</small> (29 spp.) #### ''[[Kericodon]]'' <small>Cupido</small> (1 sp.) #### ''[[Roella]]'' <small>L.</small> (22 spp.) #### ''[[Merciera]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Treichelia]]'' <small>Vatke</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Campanuleae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Edraianthus]]'' <small>A. DC.</small> (21 spp.) #### ''[[Jasione]]'' <small>L.</small> (15 spp.) #### ''[[Musschia]]'' <small>Dumort.</small> (3 spp.) #### ''[[Azorina]]'' <small>(Watson) Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Theodorovia]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) #### ''[[Campanula]]'' <small>L.</small> (429 spp.) #### ''[[Eastwoodiella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Palustricodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Poolea]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Protocodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Ravenella]]'' <small>Morin</small> (4 spp.) #### ''[[Rotanthella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Smithiastrum]]'' <small>Morin</small> (2 spp.) #### ''[[Campanulastrum]]'' <small>Small</small> (1 sp.) #### ''[[Favratia]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Hayekia]]'' <small>Lakusic ex D. Lakusic, Shuka & Eddie</small> (1 sp.) #### ''[[Zeugandra]]'' <small>P. H. Davis</small> (2 spp.) #### ''[[Adenophora]]'' <small>Fisch.</small> (60 spp.) #### ''[[Hanabusaya]]'' <small>Nakai</small> (1 sp.) #### ''[[Muehlbergella]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Sachokiella]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) #### ''[[Peracarpa]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (1 sp.) #### ''[[Homocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) #### ''[[Legousia]]'' <small>Durande</small> (7 spp.) #### ''[[Triodanis]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) #### ''[[Heterocodon]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) #### ''[[Githopsis]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) #### ''[[Melanocalyx]]'' <small>(Fed.) Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Asyneuma]]'' <small>Griseb. & Schenk</small> (35 spp.) #### ''[[Cryptocodon]]'' <small>Fed.</small> (1 sp.) #### ''[[Petromarula]]'' <small>Vent. ex R. Hedw.</small> (1 sp.) #### ''[[Cylindrocarpa]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) #### ''[[Sergia]]'' <small>Fed.</small> (2 spp.) #### ''[[Phyteuma]]'' <small>L.</small> (21 spp.) #### ''[[Physoplexis]]'' <small>(Endl.) Schur</small> (1 sp.) #### ''[[Michauxia]]'' <small>L´Hér.</small> (7 spp.) #### ''[[Trachelium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Lobelioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Dialypetalum]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ### ''[[Lobelia]]'' <small>L.</small> (440 spp.) ### ''[[Sclerotheca]]'' <small>A. DC.</small> (10 spp.) ### ''[[Trematolobelia]]'' <small>Zahlbr. ex Rock</small> (8 spp.) ### ''[[Brighamia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ### ''[[Delissea]]'' <small>Gaudich.</small> (15 spp.) ### ''[[Cyanea]]'' <small>Gaudich.</small> (81 spp.) ### ''[[Clermontia]]'' <small>Gaudich.</small> (22 spp.) ### ''[[Solenopsis]]'' <small>C. Presl</small> (9 spp.) ### ''[[Wimmerella]]'' <small>Serra, M. B. Crespo & Lammers</small> (10 spp.) ### ''[[Dielsantha]]'' <small>E. Wimm.</small> (1 sp.) ### ''[[Monopsis]]'' <small>Salisb.</small> (15 spp.) ### ''[[Unigenes]]'' <small>E. Wimm.</small> (1 sp.) ### ''[[Lithotoma]]'' <small>E. B. Knox</small> (3 spp.) ### ''[[Isotoma]]'' <small>(R. Br.) Lindl.</small> (10 spp.) ### ''[[Ruthiella]]'' <small>Steenis</small> (3 spp.) ### ''[[Diastatea]]'' <small>Scheidw.</small> (8 spp.) ### ''[[Wimmeranthus]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) ### ''[[Palmerella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Porterella]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ### ''[[Legenere]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ### ''[[Howellia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Downingia]]'' <small>Torr.</small> (13 spp.) ### ''[[Lysipomia]]'' <small>Kunth</small> (32 spp.) ### ''[[Hippobroma]]'' <small>G. Don</small> (1 sp.) ### ''[[Heterotoma]]'' <small>Zucc.</small> (1 sp.) ### ''[[Siphocampylus]]'' <small>Pohl</small> (240 spp.) ### ''[[Centropogon]]'' <small>C. Presl</small> (213 spp.) ### ''[[Burmeistera]]'' <small>H. Karst. & Triana</small> (139 spp.) ## Subfamilia ''[[Cyphioideae]]'' <small>Walp.</small> ### ''[[Cyphia]]'' <small>Bergius</small> (70 spp.) ## Subfamilia ''[[Cyphocarpoideae]]'' <small>Miers</small> ### ''[[Cyphocarpus]]'' <small>Miers</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Pentaphragmataceae]]''''' <small>J. Agardh</small> (31 spp.) ## ''[[Pentaphragma]]'' <small>Wall. ex G. Don</small> (31 spp.) # '''Familia ''[[Alseuosmiaceae]]''''' <small>Airy Shaw</small> (11 spp.) ## ''[[Platyspermation]]'' <small>Guillaumin</small> (1 sp.) ## ''[[Crispiloba]]'' <small>Steenis</small> (1 sp.) ## ''[[Periomphale]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ## ''[[Wittsteinia]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ## ''[[Alseuosmia]]'' <small>A. Cunn.</small> (6 spp.) # '''Familia ''[[Phellinaceae]]''''' <small>(Loes.) Takht.</small> (10 spp.) ## ''[[Phelline]]'' <small>Labill.</small> (10 spp.) # '''Familia ''[[Argophyllaceae]]''''' <small>(Engl.) Takht.</small> (29 spp.) ## ''[[Argophyllum]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (22 spp.) ## ''[[Corokia]]'' <small>A. Cunn.</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Stylidiaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (307 spp.) ## Subfamilia ''[[Donatioideae]]'' <small>Mildbr.</small> ### ''[[Donatia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Stylidioideae]]'' <small>Kitt.</small> ### Tribus ''[[Phyllachneae]]'' <small>Baill.</small> #### ''[[Phyllachne]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (4 spp.) #### ''[[Forstera]]'' <small>L. fil.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Stylidieae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Levenhookia]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) #### ''[[Stylidium]]'' <small>Sw.</small> (283 spp.) # '''Familia ''[[Menyanthaceae]]''''' <small>Bercht. & J. Presl</small> (76 spp.) ## ''[[Menyanthes]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Fauria]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) ## ''[[Ornduffia]]'' <small>Tippery & Les</small> (7 spp.) ## ''[[Villarsia]]'' <small>Vent.</small> (3 spp.) ## ''[[Liparophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) ## ''[[Nymphoides]]'' <small>Hill</small> (56 spp.) # '''Familia ''[[Goodeniaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (464 spp.) ## Subfamilia ''[[Dampieroideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Lechenaultia]]'' <small>R. Br.</small> (31 spp.) ### ''[[Dampiera]]'' <small>R. Br.</small> (69 spp.) ### ''[[Anthotium]]'' <small>R. Br.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Brunonioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Brunonia]]'' <small>Sm.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Goodenioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Scaevola]]'' <small>L.</small> (116 spp.) ### ''[[Goodenia]]'' <small>Sm.</small> (243 spp.) # '''Familia ''[[Calyceraceae]]''''' <small>R. Br. ex Rich.</small> (46 spp.) ### ''[[Asynthema]]'' <small>S. Denham & Pozner</small> (1 sp.) ### ''[[Moschopsis]]'' <small>Phil.</small> (10 spp.) ### ''[[Anachoretes]]'' <small>S. Denham & Pozner</small> (1 sp.) ### ''[[Boopis]]'' <small>Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Acicarpha]]'' <small>Juss.</small> (7 spp.) ### ''[[Leucocera]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### ''[[Calycera]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ### ''[[Gamocarpha]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) # '''Familia ''[[Asteraceae]]''''' Dumort. (35455 spp.) ## Subfamilia ''[[Barnadesioideae]]'' <small>(D. Don) K. Bremer & R. K. Jansen</small> ### Tribus ''[[Barnadesieae]]'' <small>D. Don</small> #### ''[[Schlechtendalia]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Duseniella]]'' <small>K. Schum.</small> (1 sp.) #### ''[[Doniophyton]]'' <small>Wedd.</small> (2 spp.) #### ''[[Chuquiraga]]'' <small>Juss.</small> (23 spp.) #### ''[[Huarpea]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Barnadesia]]'' <small>Mutis</small> (23 spp.) #### ''[[Archidasyphyllum]]'' <small>(Cabrera) P. L. Ferreira, Saavedra & Groppo</small> (2 spp.) #### ''[[Dasyphyllum]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Fulcaldea]]'' <small>Poir.</small> (2 spp.) #### ''[[Arnaldoa]]'' <small>Cabrera</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Famatinanthoideae]]'' <small>S. E. Freire, Ariza & Panero</small> ### Tribus ''[[Famatinantheae]]'' <small>S. E. Freire, Ariza & Panero</small> #### ''[[Famatinanthus]]'' <small>Ariza & S. E. Freire</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Stifftioideae]]'' <small>(D. Don) Panero</small> ### Tribus ''[[Hyalideae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Hyalis]]'' <small>D. Don ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Ianthopappus]]'' <small>Roque & D. J. N. Hind</small> (1 sp.) #### ''[[Nouelia]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucomeris]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Stifftieae]]'' <small>D. Don</small> #### ''[[Stifftia]]'' <small>J. C. Mikan</small> (6 spp.) #### ''[[Hyaloseris]]'' <small>Griseb.</small> (6 spp.) #### ''[[Dinoseris]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongylolepis]]'' <small>R. H. Schomb.</small> (14 spp.) #### ''[[Duidaea]]'' <small>S. F. Blake</small> (4 spp.) #### ''[[Glossarion]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (2 spp.) #### ''[[Eurydochus]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (1 sp.) #### ''[[Achnopogon]]'' <small>Maguire, Steyerm. & Wurdack</small> (2 spp.) #### ''[[Neblinaea]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (1 sp.) #### ''[[Salcedoa]]'' <small>Jiménez Rodr. & Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Quelchia]]'' <small>N. E. Br.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Mutisioideae]]'' <small>(Cass.) Lindl.</small> ### Tribus ''[[Onoserideae]]'' <small>(Benth.) Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Onoseris]]'' <small>Willd.</small> (32 spp.) #### ''[[Lycoseris]]'' <small>Cass.</small> (11 spp.) #### ''[[Chucoa]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Paquirea]]'' <small>Panero & S. E. Freire</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllocladus]]'' <small>Wedd.</small> (4 spp.) #### ''[[Plazia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (4 spp.) #### ''[[Urmenetia]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Gypothamnium]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Nassauvieae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Moscharia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (2 spp.) #### ''[[Polyachyrus]]'' <small>Lag.</small> (7 spp.) #### ''[[Oxyphyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucheria]]'' <small>Lag.</small> (40 spp.) #### ''[[Spinoliva]]'' <small>G. Sancho, Luebert & Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Jungia]]'' <small>L. fil.</small> (31 spp.) #### ''[[Dolichlasium]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Trixis]]'' <small>[P. Browne] Lag.</small> (45 spp.) #### ''[[Berylsimpsonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (2 spp.) #### ''[[Acourtia]]'' <small>D. Don</small> (81 spp.) #### ''[[Perezia]]'' <small>Lag.</small> (30 spp.) #### ''[[Burkartia]]'' <small>Crisci</small> (1 sp.) #### ''[[Nassauvia]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (40 spp.) #### ''[[Lophopappus]]'' <small>Rusby</small> (6 spp.) #### ''[[Proustia]]'' <small>Lag.</small> (2 spp.) #### ''[[Holocheilus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Ameghinoa]]'' <small>Speg.</small> (1 sp.) #### ''[[Criscia]]'' <small>Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Leunisia]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Marticorenia]]'' <small>Crisci</small> (1 sp.) #### ''[[Macrachaenium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Pamphalea]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Triptilion]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (7 spp.) #### ''[[Cephalopappus]]'' <small>Nees & Mart.</small> (1 sp.) #### ''[[Oriastrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (17 spp.) ### Tribus ''[[Mutisieae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Chaetanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (36 spp.) #### ''[[Pachylaena]]'' <small>D. Don ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Mutisia]]'' <small>L. fil.</small> (65 spp.) #### ''[[Trichocline]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) #### ''[[Lulia]]'' <small>Zardini</small> (1 sp.) #### ''[[Amblysperma]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Brachyclados]]'' <small>Gillies ex D. Don</small> (3 spp.) #### ''[[Chaptalia]]'' <small>Vent.</small> (69 spp.) #### ''[[Perdicium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Leibnitzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### ''[[Gerbera]]'' <small>L.</small> (23 spp.) #### ''[[Piloselloides]]'' <small>(Less.) C. Jeffrey ex Cufod.</small> (2 spp.) #### ''[[Oreoseris]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) #### ''[[Adenocaulon]]'' <small>Hook.</small> (5 spp.) #### ''[[Eriachaenium]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Gochnatioideae]]'' <small>(Benth. & Hook. fil.) Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Gochnatieae]]'' <small>(Benth.) Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Cyclolepis]]'' <small>Gillies ex D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Gochnatia]]'' <small>Kunth</small> (18 spp.) #### ''[[Vickia]]'' <small>Roque & G.Sancho</small> (1 sp.) #### ''[[Anastraphia]]'' <small>D. Don</small> (33 spp.) #### ''[[Moquiniastrum]]'' <small>(Cabrera) G. Sancho</small> (22 spp.) #### ''[[Nahuatlea]]'' <small>V. A. Funk</small> (7 spp.) #### ''[[Cnicothamnus]]'' <small>Griseb.</small> (2 spp.) #### ''[[Richterago]]'' <small>Kuntze</small> (17 spp.) ## Subfamilia ''[[Wunderlichioideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Wunderlichieae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Wunderlichia]]'' <small>Riedel ex Benth. & Hook. fil.</small> (6 spp.) #### ''[[Chimantaea]]'' <small>Maguire, Steyerm. & Wurdack</small> (9 spp.) #### ''[[Stomatochaeta]]'' <small>(S. F. Blake) Maguire & Wurdack</small> (6 spp.) #### ''[[Stenopadus]]'' <small>S. F. Blake</small> (15 spp.) ## Subfamilia ''[[Hecastocleidoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Hecastocleideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Hecastocleis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Pertyoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Pertyeae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Pertya]]'' <small>Sch. Bip.</small> (29 spp.) #### ''[[Ainsliaea]]'' <small>DC.</small> (54 spp.) #### ''[[Catamixis]]'' <small>Thomson</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Tarchonanthoideae]]'' <small>S.Ortiz</small> ### Tribus ''[[Oldenburgieae]]'' <small>S. Ortiz</small> #### ''[[Oldenburgia]]'' <small>Less.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Tarchonantheae]]'' <small>(Cass.) S. C. Keeley & R. K. Jansen</small> #### ''[[Brachylaena]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) #### ''[[Tarchonanthus]]'' <small>L.</small> (6 spp.) ## Subfamilia ''[[Dicomoideae]]'' <small>S.Ortiz</small> ### Tribus ''[[Dicomeae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### Subtribus ''[[Dicominae]]'' <small>S. Ortiz</small> ##### ''[[Macledium]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Gladiopappus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Cloiselia]]'' <small>S. Moore</small> (4 spp.) ##### ''[[Dicomopsis]]'' <small>S. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Pasaccardoa]]'' <small>Kuntze</small> (4 spp.) ##### ''[[Dicoma]]'' <small>Cass.</small> (36 spp.) #### Subtribus ''[[Pleiotaxinae]]'' <small>S. Ortiz</small> ##### ''[[Erythrocephalum]]'' <small>Benth.</small> (16 spp.) ##### ''[[Pleiotaxis]]'' <small>Steetz</small> (34 spp.) ## Subfamilia ''[[Carduoideae]]'' <small>Cass. ex Sw.</small> ### Tribus ''[[Cardueae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Cardopatiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Cardopatium]]'' <small>Juss.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cousiniopsis]]'' <small>Nevski</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Carlininae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tugarinovia]]'' <small>Iljin</small> (1 sp.) ##### ''[[Atractylodes]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Carlina]]'' <small>L.</small> (29 spp.) ##### ''[[Chamaeleon]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Thevenotia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Atractylis]]'' <small>Boehm.</small> (26 spp.) #### Subtribus ''[[Echinopsinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Echinops (Plantae)|Echinops]]'' <small>L.</small> (218 spp.) #### Subtribus ''[[Xerantheminae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Shangwua]]'' <small>Yu J. Wang, Raab-Straube, Susanna & J. Quan Liu</small> (3 spp.) ##### ''[[Amphoricarpos]]'' <small>Vis.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chardinia]]'' <small>Desf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Siebera]]'' <small>J. Gay</small> (2 spp.) ##### ''[[Xeranthemum]]'' <small>L.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Dipterocominae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Dipterocome]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Berardiinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Berardia]]'' <small>Vill.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Staehelininae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Staehelina]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hirtellina]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Onopordinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Onopordum]]'' <small>L.</small> (60 spp.) ##### ''[[Syreitschikovia]]'' <small>Pavlov</small> (2 spp.) ##### ''[[Xanthopappus]]'' <small>C. Winkl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ancathia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Olgaea]]'' <small>Iljin</small> (16 spp.) ##### ''[[Lamyropappus]]'' <small>Knorring & Tamamsch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Synurus]]'' <small>Iljin</small> (3 spp.) ##### ''[[Alfredia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Saussureinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Hemisteptia]]'' <small>Bunge ex Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) ##### ''[[Polytaxis]]'' <small>Bunge</small> (3 spp.) ##### ''[[Saussurea]]'' <small>DC.</small> (503 spp.) ##### ''[[Dolomiaea]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Anacantha]]'' <small>(Iljin) Soják</small> (3 spp.) ##### ''[[Himalaiella]]'' <small>Raab-Straube</small> (10 spp.) ##### ''[[Lipschitziella]]'' <small>Kamelin</small> (9 spp.) ##### ''[[Jurinea]]'' <small>Cass.</small> (232 spp.) #### Subtribus ''[[Arctiinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Cousinia]]'' <small>Cass.</small> (683 spp.) ##### ''[[Arctium]]'' <small>L.</small> (45 spp.) #### Subtribus ''[[Carduinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Galactites]]'' <small>Moench</small> (3 spp.) ##### ''[[Cynara]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ptilostemon]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lamyropsis]]'' <small>(Char.) Dittrich</small> (6 spp.) ##### ''[[Picnomon]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ##### ''[[Notobasis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Silybum]]'' <small>Vaill. ex Adans.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cirsium]]'' <small>Mill.</small> (470 spp.) ##### ''[[Tyrimnus]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Carduus]]'' <small>L.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Centaureinae]]'' <small>(Cass.) Dumort.</small> ##### ''[[Schischkinia]]'' <small>Iljin</small> (1 sp.) ##### ''[[Stizolophus]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Zoegea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Plectocephalus]]'' <small>D. Don</small> (15 spp.) ##### ''[[Phalacrachaena]]'' <small>Iljin</small> (2 spp.) ##### ''[[Psephellus]]'' <small>Cass.</small> (112 spp.) ##### ''[[Centaurea]]'' <small>L.</small> (759 spp.) ##### ''[[Hymenocephalus]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (1 sp.) ##### ''[[Carthamus]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ##### ''[[Crocodylium]]'' <small>Vaill.</small> (3 spp.) ##### ''[[Carduncellus]]'' <small>Adans.</small> (25 spp.) ##### ''[[Phonus]]'' <small>Hill</small> (3 spp.) ##### ''[[Archiserratula]]'' <small>L. Martins</small> (1 sp.) ##### ''[[Serratula]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Klasea]]'' <small>Cass.</small> (56 spp.) ##### ''[[Crupina]]'' <small>(Pers.) DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Rhaponticoides]]'' <small>Vaill.</small> (32 spp.) ##### ''[[Karvandarina]]'' <small>Rech. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Callicephalus]]'' <small>C. A. Mey.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheirolophus]]'' <small>Cass.</small> (28 spp.) ##### ''[[Oligochaeta]]'' <small>(DC.) K. Koch</small> (3 spp.) ##### ''[[Myopordon]]'' <small>Boiss.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rhaponticum]]'' <small>Vaill.</small> (28 spp.) ##### ''[[Ochrocephala]]'' <small>Dittrich</small> (1 sp.) ##### ''[[Centaurothamnus]]'' <small>Wagenitz & Dittrich</small> (1 sp.) ##### ''[[Mantisalca]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Goniocaulon]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tricholepis]]'' <small>DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Russowia]]'' <small>C. Winkl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Plagiobasis]]'' <small>Schrenk</small> (1 sp.) ##### ''[[Amberboa]]'' <small>(Pers.) Less.</small> (12 spp.) ##### ''[[Volutaria]]'' <small>Cass.</small> (16 spp.) ### Tribus Carduoid ''rodovi nesigurnog položaja'' #### ''[[Cavea]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Gymnarrhenoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Gymnarrheneae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Gymnarrhena]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Vernonioideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Eremothamneae]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> #### ''[[Eremothamnus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) #### ''[[Hoplophyllum]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Platycarpheae]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> #### ''[[Platycarpha]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Platycarphella]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Arctotideae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Arctotidinae]]'' <small>(Cass.) Dumort.</small> ##### ''[[Dymondia]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) ##### ''[[Cymbonotus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Arctotis]]'' <small>L.</small> (67 spp.) ##### ''[[Haplocarpha]]'' <small>Less.</small> (9 spp.) ##### ''[[Arctotheca]]'' <small>Vaill.</small> (5 spp.) #### Subtribus <small>incertae sedis</small> ##### ''[[Heterolepis]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Gorteriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Gazania]]'' <small>Gaertn.</small> (19 spp.) ##### ''[[Roessleria]]'' <small>Stångb. & Anderb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hirpicium]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Gorteria]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Didelta]]'' <small>L´Hér.</small> (2 spp.) ##### ''[[Berkheya]]'' <small>Ehrh.</small> (79 spp.) ##### ''[[Cullumia]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) ##### ''[[Cuspidia]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterorhachis]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Liabeae]]'' <small>(Cass. ex Dumort.) Rydb.</small> #### Subtribus ''[[Liabinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Cacosmia]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) ##### ''[[Ferreyranthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligactis]]'' <small>(Kunth) Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dillandia]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sampera]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (8 spp.) ##### ''[[Liabum]]'' <small>Adans.</small> (38 spp.) ##### ''[[Inkaliabum]]'' <small>D. G. Gut.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Sinclairiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Sinclairiopsis]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinclairia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (27 spp.) #### Subtribus ''[[Paranepheliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Stephanbeckia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (1 sp.) ##### ''[[Microliabum]]'' <small>Cabrera</small> (6 spp.) ##### ''[[Pseudonoseris]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (4 spp.) ##### ''[[Paranephelius]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Chionopappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Erato (biljni rod)|Erato]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Philoglossa]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Munnoziinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Chrysactinium]]'' <small>(Kunth) Wedd.</small> (9 spp.) ##### ''[[Munnozia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (44 spp.) ##### ''[[Bishopanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Distephaneae]]'' <small>ined.</small> #### ''[[Distephanus]]'' <small>Cass.</small> (45 spp.) ### Tribus ''[[Moquinieae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Moquinia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudostifftia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Vernonieae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Linziinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Linzia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ##### ''[[Adenoon]]'' <small>Dalzell</small> (1 sp.) ##### ''[[Aedesia]]'' <small>O. Hoffm.</small> (3 spp.) ##### ''[[Baccharoides]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ##### ''[[Khasianthus]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachnorhiza]]'' <small>A. Rich.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vernonella]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Namibithamnus]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudopegolettia]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Neurolakis]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurocarpaea]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Centrapalinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Camchaya]]'' <small>Gagnep.</small> (9 spp.) ##### ''[[Iodocephalopsis]]'' <small>Bunwong & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acilepis]]'' <small>D. Don</small> (37 spp.) ##### ''[[Bechium]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Centauropsis]]'' <small>Bojer ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Dewildemania]]'' <small>O. Hoffm. ex De Wild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oliganthes]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Koyamasia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nothovernonia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Okia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (2 spp.) ##### ''[[Pulicarioidea]]'' <small>Bunwong, Chantar. & S. C. Keeley</small> (1 sp.) ##### ''[[Msuata]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phyllocephalum]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Trichospirinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Trichospira]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gymnantheminae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Gymnanthemum]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ##### ''[[Brenandendron]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Uniyala]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ##### ''[[Ananthura]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Lampropappus]]'' <small>(O. Hoffm.) H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Myanmaria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Decaneuropsis]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ##### ''[[Monosis]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Strobocalyx]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ##### ''[[Tarlmounia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley, Skvarla & R. Chan</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hesperomanniinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Hesperomannia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Erlangeinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Hilliardiella]]'' <small>H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cabobanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brachythrix]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (6 spp.) ##### ''[[Parapolydora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orbivestus]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Vernoniastrum]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lettowia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Ethulia]]'' <small>L. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Bothriocline]]'' <small>Oliv. ex Benth.</small> (61 spp.) ##### ''[[Muschleria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Ageratinastrum]]'' <small>Mattf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Ambassa]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyanthillium]]'' <small>Blume</small> (12 spp.) ##### ''[[Decastylocarpus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Diaphractanthus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Erlangea]]'' <small>Sch. Bip.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gutenbergia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (25 spp.) ##### ''[[Herderia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paurolepis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Hystrichophora]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kinghamia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (5 spp.) ##### ''[[Omphalopappus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gossweilera]]'' <small>S. Moore</small> (2 spp.) ##### ''[[Hoffmannanthus]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Jeffreycia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (5 spp.) ##### ''[[Oocephala]]'' <small>(S. B. Jones) H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Polydora]]'' <small>Fenzl</small> (1 sp.) ##### ''[[Crystallopollen]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ##### ''[[Rastrophyllum]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Mesanthophorinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Mesanthophora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Acilepidopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Telmatophila]]'' <small>Mart. ex Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Stokesiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Stokesia]]'' <small>L´Hér.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Leiboldiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Eremosis]]'' <small>(DC.) Gleason</small> (27 spp.) ##### ''[[Leiboldia]]'' <small>Schltdl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lepidonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (8 spp.) ##### ''[[Bolanosa]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Stramentopappus]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Elephantopinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Elephantopus]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ##### ''[[Caatinganthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orthopappus]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudelephantopus]]'' <small>Rohr</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Lepidaploinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Lessingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (147 spp.) ##### ''[[Lepidaploa]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (153 spp.) ##### ''[[Chrysolaena]]'' <small>H. Rob.</small> (19 spp.) ##### ''[[Aynia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Echinocoryne]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Harleya]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudopiptocarpha]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Mattfeldanthus]]'' <small>H. Rob. & R. M. King</small> (2 spp.) ##### ''[[Stenocephalum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (7 spp.) ##### ''[[Stilpnopappus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Xiphochaeta]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Struchium]]'' <small>P. Browne</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Sipolisiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Heterocoma]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Hololepis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### Subtribus [[Rolandrinae]] <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Rolandra]]'' <small>Rottb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Spiracantha]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Pacourininae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pacourina]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Centratherinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & B. Bohlmann</small> ##### ''[[Centratherum]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Albertinia]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gorceixia]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lychnophorinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Eremanthus]]'' <small>Less.</small> (35 spp.) ##### ''[[Anteremanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chronopappus]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vinicia]]'' <small>Dematt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lychnophorella]]'' <small>Loeuille, Semir & Pirani</small> (11 spp.) ##### ''[[Lychnocephalus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Lychnophora]]'' <small>Mart.</small> (38 spp.) ##### ''[[Maschalostachys]]'' <small>Loeuille & Roque</small> (2 spp.) ##### ''[[Minasia]]'' <small>H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Piptolepis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (18 spp.) ##### ''[[Prestelia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ##### ''[[Proteopsis]]'' <small>Mart. & Zucc. ex Sch. Bip.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Chrestinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Chresta]]'' <small>Vell.</small> (19 spp.) ##### ''[[Soaresia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Dipterocypselinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Dipterocypsela]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Manyonia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterocypsela]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Allocephalus]]'' <small>Bringel, J. N. Nakaj. & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Piptocarphinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & Bohlmann</small> ##### ''[[Blanchetia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Critoniopsis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (75 spp.) ##### ''[[Cuatrecasanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dasyandantha]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ekmania]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ##### ''[[Huberopappus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Joseanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Piptocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (52 spp.) ##### ''[[Yariguianthus]]'' <small>S. Díaz & Rodr.-Cabeza</small> (1 sp.) ##### ''[[Piptocoma]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) #### Subtribus ''[[Vernoniinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Eirmocephala]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vernonanthura]]'' <small>H. Rob.</small> (80 spp.) ##### ''[[Vernonia]]'' <small>Schreb.</small> (327 spp.) ##### ''[[Cololobus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Cyrtocymura]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dasyanthina]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Quechualia]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Trepadonia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''nedodijeljeni Vernonieae'' ##### ''[[Acanthodesmos]]'' <small>C. D. Adams & duQuesnay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kurziella]]'' <small>H. Rob. & Bunwong</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Cichorioideae]]'' <small>(Juss.) Chev.</small> ### Tribus ''[[Cichorieae]]'' <small>Lam. & DC.</small> #### Subtribus ''[[Warioniinae]]'' <small>Gemeinholzer & Kilian</small> ##### ''[[Warionia]]'' <small>Benth. & Coss.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Scorzonerinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Tourneuxia]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gelasia]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Goekyighitia]]'' <small>Yild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Cigdemia]]'' <small>Yild.</small> (5 spp.) ##### ''[[Guneria]]'' <small>Yild.</small> (9 spp.) ##### ''[[Bilgea]]'' <small>Yild.</small> (4 spp.) ##### ''[[Turkia]]'' <small>Yild.</small> (2 spp.) ##### ''[[Yildirimlia]]'' <small>Kilic</small> (1 sp.) ##### ''[[Bocquetia]]'' <small>Yild.</small> (4 spp.) ##### ''[[Geropogon]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tragopogon]]'' <small>L.</small> (127 spp.) ##### ''[[Pterachaenia]]'' <small>(Benth.) Lipsch.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lipschitzia]]'' <small>Zaika, Sukhor. & N. Kilian</small> (1 sp.) ##### ''[[Koelpinia]]'' <small>Pall.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ramaliella]]'' <small>Zaika, Sukhor. & N. Kilian</small> (13 spp.) ##### ''[[Epilasia]]'' <small>(Bunge) Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudopodospermum]]'' <small>(Lipsch. & Krasch.) Kuth.</small> (25 spp.) ##### ''[[Lilacina]]'' <small>Yild.</small> (3 spp.) ##### ''[[Candollea]]'' <small>Yild.</small> (12 spp.) ##### ''[[Aslia]]'' <small>Yild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Takhtajaniantha]]'' <small>Nazarova</small> (9 spp.) ##### ''[[Scorzonera]]'' <small>s. lat.</small> (63 spp.) ##### ''[[Scorzonera]]'' <small>L.</small> (42 spp.) #### Subtribus ''[[Scolyminae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Gundelia]]'' <small>L.</small> (19 spp.) ##### ''[[Catananche]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hymenonema]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Scolymus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Lactucinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Prenanthes]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Prenanthes]]'' <small>s. lat.</small> (3 spp.) ##### ''[[Astartoseris]]'' <small>N. Kilian, Hand, Hadjik., Christodoulou & Bou Dagh.-Kharr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Faberia]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Cicerbita]]'' <small>Wallr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Mycelis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cicerbita]]'' <small>p. p.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lactuca]]'' <small>p. p.</small> (2 spp.) ##### ''[[Kovalevskiella]]'' <small>Kamelin</small> (3 spp.) ##### ''[[Notoseris]]'' <small>C. Shih</small> (9 spp.) ##### ''[[Lihengia]]'' <small>Y. S. Chen & R. Ke</small> (2 spp.) ##### ''[[Paraprenanthes]]'' <small>C. C. Chang</small> (19 spp.) ##### ''[[Lactuca]]'' <small>L.</small> (140 spp.) ##### ''[[Melanoseris]]'' <small>DC.</small> (40 spp.) #### Subtribus ''[[Hyoseridinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Aposeris]]'' <small>Neck.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyoseris]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Reichardia]]'' <small>Roth</small> (11 spp.) ##### ''[[Launaea]]'' <small>Cass.</small> (57 spp.) ##### ''[[Sonchus]]'' <small>L.</small> (99 spp.) ##### ''[[Aetheorrhiza]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hypochaeridinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Avellara]]'' <small>Blanca & C. Díaz</small> (1 sp.) ##### ''[[Urospermum]]'' <small>Scop.</small> (2 spp.) ##### ''[[Scorzoneroides]]'' <small>Moench</small> (21 spp.) ##### ''[[Achyrophorus]]'' <small>Adans.</small> (8 spp.) ##### ''[[Trommsdorffia]]'' <small>Bernh.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hypochaeris]]'' <small>L.</small> (71 spp.) ##### ''[[Helminthotheca]]'' <small>Zinn</small> (6 spp.) ##### ''[[Picris]]'' <small>L.</small> (42 spp.) ##### ''[[Hedypnois]]'' <small>Hill</small> (4 spp.) ##### ''[[Thrincia]]'' <small>Roth</small> (8 spp.) ##### ''[[Leontodon]]'' <small>L.</small> (32 spp.) #### Subtribus ''[[Chondrillinae]]'' <small>(W. D. J. Koch) Lamotte</small> ##### ''[[Caucasoseris]]'' <small>M. Güzel, N. Kilian, Sennikov & Coskunc.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phitosia]]'' <small>Kamari & Greuter</small> (1 sp.) ##### ''[[Willemetia]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondrilla]]'' <small>L.</small> (30 spp.) #### Subtribus ''[[Crepidinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Youngia]]'' <small>Cass.</small> (40 spp.) ##### ''[[Lapsanastrum]]'' <small>Pak & K. Bremer</small> (4 spp.) ##### ''[[Crepidiastrum]]'' <small>Nakai</small> (19 spp.) ##### ''[[Rhagadiolus]]'' <small>Scop.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sonchella]]'' <small>Sennikov</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiroseris]]'' <small>Rech. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lapsana]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crepis]]'' <small>L.</small> (208 spp.) ##### ''[[Taraxacum]]'' <small>Weber</small> (2443 spp.) ##### ''[[Askellia]]'' <small>W. A. Weber</small> (11 spp.) ##### ''[[Ixeris]]'' <small>Cass.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ixeridium]]'' <small>(A. Gray) Tzvelev</small> (20 spp.) ##### ''[[Garhadiolus]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagoseriopsis]]'' <small>Kirp.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteroderis]]'' <small>(Bunge) Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acanthocephalus]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (2 spp.) ##### ''[[Heteracia]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dubyaea]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ##### ''[[Hololeion]]'' <small>Kitam.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nabalus]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Sinoseris]]'' <small>N.Kilian, Ze H.Wang & H.Peng</small> (3 spp.) ##### ''[[Syncalathium]]'' <small>Lipsch.</small> (6 spp.) ##### ''[[Soroseris]]'' <small>Stebbins</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Hieraciinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Schlagintweitia]]'' <small>Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Andryala]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Hieracium]]'' <small>L.</small> (5497 spp.) ##### ''[[Hispidella]]'' <small>Barnadez ex Lam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pilosella]]'' <small>Hill</small> (299 spp.) #### Subtribus ''[[Cichoriinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Phalacroseris]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Cichorium]]'' <small>L.</small> (7 spp.) ##### ''[[Erythroseris]]'' <small>N. Kilian & Gemeinholzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Rothmaleria]]'' <small>Font Quer</small> (1 sp.) ##### ''[[Tolpis]]'' <small>Adans.</small> (22 spp.) ##### ''[[Arnoseris]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Microseridinae]]'' <small>Stebbins</small> ##### ''[[Krigia]]'' <small>Schreb.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pinaropappus]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ##### ''[[Marshalljohnstonia]]'' <small>Henrickson</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrrhopappus]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Picrosia]]'' <small>D. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Shinnersoseris]]'' <small>Tomb</small> (1 sp.) ##### ''[[Lygodesmia]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ##### ''[[Chaetadelpha]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Glyptopleura]]'' <small>Eaton</small> (2 spp.) ##### ''[[Microseris]]'' <small>D. Don</small> (21 spp.) ##### ''[[Agoseris]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[Malacothrix]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ##### ''[[Atrichoseris]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Calycoseris]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Anisocoma]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Munzothamnus]]'' <small>Raven</small> (1 sp.) ##### ''[[Stephanomeria]]'' <small>Nutt.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rafinesquia]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pleiacanthus]]'' <small>(Nutt.) Rydb.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Corymbioideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Corymbieae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Corymbium]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ## Subfamilia ''[[Asteroideae]]'' <small>(Cass.) Lindl.</small> ### Tribus ''[[Calenduleae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Garuleum]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Dimorphotheca]]'' <small>Vaill.</small> (15 spp.) #### ''[[Gibbaria]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Osteospermum]]'' <small>L.</small> (78 spp.) #### ''[[Calendula]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Senecioneae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Abrotanellinae]]'' <small>H. Rob., G. D. Carr, R. M. King & A. M. Powell</small> ##### ''[[Abrotanella]]'' <small>Cass.</small> (21 spp.) #### Subtribus ''[[Tussilagininae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tussilago]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Petasites]]'' <small>L.</small> (18 spp.) ##### ''[[Homogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Endocellion]]'' <small>Turcz. ex Herder</small> (2 spp.) ##### ''[[Crocidium]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blennosperma]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) ##### ''[[Ischnea]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tetradymia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Lepidospartum]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Hoehnephytum]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) ##### ''[[Luina]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cacaliopsis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Rainiera]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Aequatorium]]'' <small>B. Nord.</small> (13 spp.) ##### ''[[Paragynoxys]]'' <small>(Cuatrec.) Cuatrec.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gynoxys]]'' <small>Cass.</small> (116 spp.) ##### ''[[Nordenstamia]]'' <small>Lundin</small> (17 spp.) ##### ''[[Paracalia]]'' <small>Cuatrec.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angeldiazia]]'' <small>M. O. Dillon & Zapata</small> (1 sp.) ##### ''[[Robinsonecio]]'' <small>T. M. Barkley & Janovec</small> (2 spp.) ##### ''[[Roldana]]'' <small>La Llave</small> (65 spp.) ##### ''[[Mixtecalia]]'' <small>Redonda-Mart., García-Mend. & D.Sandoval</small> (1 sp.) ##### ''[[Telanthophora]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (12 spp.) ##### ''[[Villasenoria]]'' <small>B. L. Clark</small> (1 sp.) ##### ''[[Pittocaulon]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) ##### ''[[Psacaliopsis]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) ##### ''[[Psacalium]]'' <small>Cass.</small> (52 spp.) ##### ''[[Pippenalia]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ##### ''[[Digitacalia]]'' <small>Pippen</small> (5 spp.) ##### ''[[Yermo]]'' <small>Dorn</small> (1 sp.) ##### ''[[Barkleyanthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (1 sp.) ##### ''[[Arnoglossum]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rugelia]]'' <small>Shuttlew. ex Chapm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nelsonianthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (2 spp.) ##### ''[[Miricacalia]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Parasenecio]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (70 spp.) ##### ''[[Taimingasa]]'' <small>(Kitam.) C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) ##### ''[[Japonicalia]]'' <small>C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) ##### ''[[Tephroseris]]'' <small>Rchb.</small> (47 spp.) ##### ''[[Nemosenecio]]'' <small>(Kitam.) B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sinosenecio]]'' <small>B. Nord.</small> (45 spp.) ##### ''[[Hainanecio]]'' <small>Y. Liu & Q. E. Yang</small> (1 sp.) ##### ''[[Vickifunkia]]'' <small>C.Ren, L.Wang, I.D.Illar. & Q.E.Yang</small> (10 spp.) ##### ''[[Ligularia]]'' <small>Cass.</small> (145 spp.) ##### ''[[Dicercoclados]]'' <small>C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremanthodium]]'' <small>Benth.</small> (77 spp.) ##### ''[[Ligulariopsis]]'' <small>Y. L. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Farfugium]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinacalia]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (3 spp.) ##### ''[[Syneilesis]]'' <small>Maxim.</small> (7 spp.) ##### ''[[Chersodoma]]'' <small>Phil.</small> (12 spp.) ##### ''[[Dolichoglottis]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Acrisione]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Centropappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bedfordia]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachyglottis]]'' <small>J. R. Forst.& G. Forst.</small> (35 spp.) ##### ''[[Lordhowea]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Haastia]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Papuacalia]]'' <small>Veldkamp</small> (17 spp.) ##### ''[[Brachionostylum]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Traversia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Capelio]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Caputia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Othonninae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Gymnodiscus]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Othonna]]'' <small>L.</small> (96 spp.) ##### ''[[Crassothonna]]'' <small>B. Nord.</small> (14 spp.) ##### ''[[Euryops]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (102 spp.) ##### ''[[Hertia]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) ##### ''[[Lopholaena]]'' <small>DC.</small> (18 spp.) ##### ''[[Stenops]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oligothrix]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Senecioniinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Dauresia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (2 spp.) ##### ''[[Cissampelopsis]]'' <small>(DC.) Miq.</small> (12 spp.) ##### ''[[Synotis]]'' <small>(C. B. Clarke) C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (65 spp.) ##### ''[[Senecio]]'' <small>L.</small> (1446 spp.) ##### ''[[Hasteola]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Aetheolaena]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) ##### ''[[Culcitium]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Lasiocephalus]]'' <small>Willd. ex Schltdl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Iocenes]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chaetacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Haplosticha]]'' <small>Phil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Robinsonia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Scapisenecio]]'' <small>Schmidt-Leb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Erechtites]]'' <small>Raf.</small> (28 spp.) ##### ''[[Cadiscus]]'' <small>E. Mey. ex DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crassocephalum]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ##### ''[[Arrhenechthites]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dendrocacalia]]'' <small>(Nakai) Nakai</small> (1 sp.) ##### ''[[Io (biljni rod)|Io]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Austrosynotis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (1 sp.) ##### ''[[Mikaniopsis]]'' <small>Milne-Redh.</small> (15 spp.) ##### ''[[Phaneroglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oresbia]]'' <small>Cron & B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dendrosenecio]]'' <small>(Hauman ex Hedberg) B. Nord.</small> (12 spp.) ##### ''[[Adenostyles]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dolichorrhiza]]'' <small>(Pojark.) Galushko</small> (4 spp.) ##### ''[[Caucasalia]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Iranecio]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Turanecio]]'' <small>Hamzaoglu</small> (12 spp.) ##### ''[[Pojarkovia]]'' <small>Askerova</small> (1 sp.) ##### ''[[Curio]]'' <small>P. V. Heath</small> (21 spp.) ##### ''[[Delairea]]'' <small>Lem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Gynura]]'' <small>Cass.</small> (53 spp.) ##### ''[[Solanecio]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Kleinia]]'' <small>Mill.</small> (55 spp.) ##### ''[[Steirodiscus]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lamprocephalus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cineraria]]'' <small>L.</small> (49 spp.) ##### ''[[Mesogramma]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bolandia]]'' <small>Cron</small> (5 spp.) ##### ''[[Bertilia]]'' <small>Cron</small> (1 sp.) ##### ''[[Stilpnogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pladaroxylon]]'' <small>(Endl.) Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachanodes]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pericallis]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (16 spp.) ##### ''[[Emilia]]'' <small>Cass.</small> (124 spp.) ##### ''[[Psednotrichia]]'' <small>Hiern</small> (3 spp.) ##### ''[[Packera]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (76 spp.) ##### ''[[Bethencourtia]]'' <small>Choisy</small> (3 spp.) ##### ''[[Jacobaea]]'' <small>Mill.</small> (64 spp.) ##### ''[[Monticalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (81 spp.) ##### ''[[Faujasia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Eriotrix]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Faujasiopsis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (3 spp.) ##### ''[[Parafaujasia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (2 spp.) ##### ''[[Hubertia]]'' <small>Bory</small> (24 spp.) ##### ''[[Humbertacalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (9 spp.) ##### ''[[Pentacalia]]'' <small>Cass.</small> (164 spp.) ##### ''[[Dresslerothamnus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ortizacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Scrobicaria]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lomanthus]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (21 spp.) ##### ''[[Misbrookea]]'' <small>Funk</small> (1 sp.) ##### ''[[Werneria]]'' <small>Kunth</small> (29 spp.) ##### ''[[Anticona]]'' <small>E. Linares, J. Campos & A. Galán</small> (1 sp.) ##### ''[[Xenophyllum]]'' <small>Funk</small> (23 spp.) ##### ''[[Arbelaezaster]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caxamarca]]'' <small>M. O. Dillon & A. Sagást.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cabreriella]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dorobaea]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Garcibarrigoa]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudogynoxys]]'' <small>(Greenm.) Cabrera</small> (16 spp.) ##### ''[[Talamancalia]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Charadranaetes]]'' <small>Janovec & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Jessea]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (4 spp.) ##### ''[[Graphistylis]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dendrophorbium]]'' <small>(Cuatrec.) C. Jeffrey</small> (84 spp.) ##### ''[[Herodotia]]'' <small>Urb. & Ekman</small> (1 sp.) ##### ''[[Mattfeldia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Zemisia]]'' <small>B. Nord</small>. (2 spp.) ##### ''[[Ekmaniopappus]]'' <small>Borhidi</small> (1 sp.) ##### ''[[Nesampelos]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Elekmania]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) ##### ''[[Leonis]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Antillanthus]]'' <small>B. Nord.</small> (17 spp.) ##### ''[[Herreranthus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lundinia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Jacmaia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Odontocline]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Ignurbia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oldfeltia]]'' <small>B. Nord. & Lundin</small> (1 sp.) ##### ''[[Shafera]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Doroniceae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Doronicum]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ### Tribus ''[[Anthemideae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Osmitopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Osmitopsis]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Cotulinae]]'' <small>Kitt.</small> ##### ''[[Schistostephium]]'' <small>Less.</small> (8 spp.) ##### ''[[Soliva]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ##### ''[[Leptinella]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ##### ''[[Cotula]]'' <small>L.</small> (58 spp.) ##### ''[[Hilliardia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hippia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ##### ''[[Adenanthellum]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Inezia]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) ##### ''[[Thaminophyllum]]'' <small>Harv.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lidbeckia]]'' <small>Bergius</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Ursiniinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Ursinia]]'' <small>Gaertn.</small> (44 spp.) #### Subtribus ''[[Inulantherinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Inulanthera]]'' <small>Källersjö</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Athanasiinae]]'' <small>Lindl. ex Pfeiff.</small> ##### ''[[Eriocephalus]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ##### ''[[Adenoglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lasiospermum]]'' <small>Lag.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hymenolepis]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) ##### ''[[Athanasia]]'' <small>L.</small> (41 spp.) ##### ''[[Leucoptera]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Phymasperminae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Phymaspermum]]'' <small>Less.</small> (24 spp.) ##### ''[[Gymnopentzia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Eumorphia]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pentziinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Myxopappus]]'' <small>Källersjö</small> (2 spp.) ##### ''[[Marasmodes]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cymbopappus]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentzia]]'' <small>Thunb.</small> (31 spp.) ##### ''[[Oncosiphon]]'' <small>Källersjö</small> (8 spp.) ##### ''[[Foveolina]]'' <small>Källersjö</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Handeliinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Ugamia]]'' <small>Pavlov</small> (1 sp.) ##### ''[[Cancrinia]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (7 spp.) ##### ''[[Microcephala]]'' <small>Pobed.</small> (4 spp.) ##### ''[[Trichanthemis]]'' <small>Regel & Schmalh.</small> (10 spp.) ##### ''[[Richteria]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (10 spp.) ##### ''[[Tanacetopsis]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk</small> (24 spp.) ##### ''[[Lepidolopsis]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Allardia]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sclerorhachis]]'' <small>(Rech. fil.) Rech. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Polychrysum]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Handelia]]'' <small>Heimerl</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudohandelia]]'' <small>Tzvelev</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Artemisiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Lepidolopha]]'' <small>C. Winkl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Elachanthemum]]'' <small>Y. Ling & Y. R. Ling</small> (1 sp.) ##### ''[[Arctanthemum]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (3 spp.) ##### ''[[Ajania]]'' <small>Poljakov</small> (40 spp.) ##### ''[[Ajaniopsis]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucanthemella]]'' <small>Tzvelev</small> (2 spp.) ##### ''[[Crossostephium]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Delwiensia]]'' <small>W. A. Weber & R. C. Wittmann</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisia]]'' <small>L.</small> (485 spp.) ##### ''[[Nipponanthemum]]'' <small>(Kitam.) Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisiella]]'' <small>Ghafoor</small> (1 sp.) ##### ''[[Phaeostigma]]'' <small>Muldashev</small> (3 spp.) ##### ''[[Turaniphytum]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Mausolea]]'' <small>Bunge ex Poljakov</small> (1 sp.) ##### ''[[Hippolytia]]'' <small>Poljakov</small> (19 spp.) ##### ''[[Neopallasia]]'' <small>Poljakov</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysanthemum]]'' <small>L.</small> (40 spp.) ##### ''[[Opisthopappus]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) ##### ''[[Tridactylina]]'' <small>(DC.) Sch. Bip.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kaschgaria]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Filifolium]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stilpnolepis]]'' <small>Krasch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachanthemum]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Brocchiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Brocchia]]'' <small>Vis.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Vogtiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Vogtia]]'' <small>Oberpr. & Sonboli</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Matricariinae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Matricaria]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Heliocauta]]'' <small>Humphries</small> (1 sp.) ##### ''[[Anacyclus]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ##### ''[[Achillea]]'' <small>L.</small> (138 spp.) #### Subtribus ''[[Anthemidinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Gonospermum]]'' <small>Less.</small> (7 spp.) ##### ''[[Tanacetum]]'' <small>L.</small> (140 spp.) ##### ''[[Xylanthemum]]'' <small>Tzvelev</small> (7 spp.) ##### ''[[Archanthemis]]'' <small>Lo Presti & Oberpr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nananthea]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthemis]]'' <small>L.</small> (161 spp.) ##### ''[[Tripleurospermum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cota]]'' <small>J. Gay</small> (37 spp.) #### Subtribus ''[[Leucanthemopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Castrilanthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenostemma]]'' <small>Kunze ex Willk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucanthemopsis]]'' <small>(Giroux) Heywood</small> (10 spp.) ##### ''[[Prolongoa]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phalacrocarpum]]'' <small>(DC.) Willk.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lonadinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Lonas]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lepidophorinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Lepidophorum]]'' <small>Neck.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Leucantheminae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Daveaua]]'' <small>Willk. ex Mariz</small> (1 sp.) ##### ''[[Otospermum]]'' <small>Willk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Mauranthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Rhodanthemum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (15 spp.) ##### ''[[Leucanthemum]]'' <small>Hill</small> (51 spp.) ##### ''[[Plagius]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Coleostephus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Glossopappus]]'' <small>Kunze</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysanthoglossum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (2 spp.) ##### ''[[Chlamydophora]]'' <small>Ehrenb. ex Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteromera]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Santolininae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Santolina]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Rhetinolepis]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Mecomischus]]'' <small>Coss. ex Benth. & Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cladanthus]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamaemelum]]'' <small>Mill.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Glebionidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Endopappus]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglyphis]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) ##### ''[[Nivellea]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteranthemis]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ##### ''[[Argyranthemum]]'' <small>Webb ex Sch. Bip.</small> (24 spp.) ##### ''[[Glebionis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Astereae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Printziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Printzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Denekiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Denekia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Nannoglottidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Nannoglottis]]'' <small>Maxim.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Mairiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Mairia]]'' <small>Nees</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Chiliotrichinae]]'' <small>Bonifacio</small> ##### ''[[Llerasia]]'' <small>Triana</small> (14 spp.) ##### ''[[Nardophyllum]]'' <small>(Hook. & Arn.) Hook. & Arn.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aylacophora]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) ##### ''[[Cabreraea]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliophyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliotrichiopsis]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) ##### ''[[Lepidophyllum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliotrichum]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Haroldia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ##### ''[[Katinasia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Celmisiinae]]'' <small>Saldivia</small> ##### ''[[Celmisia]]'' <small>Cass.</small> (69 spp.) ##### ''[[xCelmearia]]'' <small>Heenan</small> (0 sp.) ##### ''[[Damnamenia]]'' <small>Given</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pachystegia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Oritrophiinae]]'' <small>Neson</small> ##### ''[[Oritrophium]]'' <small>(Kunth) Cuatrec.</small> (24 spp.) ##### ''[[Novenia]]'' <small>Freire</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Pteroniinae]]'' <small>Neson</small> ##### ''[[Pteronia]]'' <small>L.</small> (76 spp.) #### Subtribus ''[[Homochrominae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Felicia]]'' <small>Cass.</small> (89 spp.) ##### ''[[Polyarrhena]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Zyrphelis]]'' <small>Cass.</small> (25 spp.) ##### ''[[Amellus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ##### ''[[Poecilolepis]]'' <small>Grau</small> (2 spp.) ##### ''[[Nolletia]]'' <small>Cass.</small> (14 spp.) ##### ''[[Chrysocoma]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Heteromma]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Engleria]]'' <small>O. Hoffm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Jeffreya]]'' <small>Wild</small> (2 spp.) ##### ''[[Roodebergia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Melanodendron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Commidendrum]]'' <small>Burch. ex DC.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Madagasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Madagaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ##### ''[[Rochonia]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Vernoniopsis]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Iranoasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Iranoaster]]'' <small>Kaz.-Osaloo, Farhani & Mozaff.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Afroasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Afroaster]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (18 spp.) #### Subtribus ''[[Formaniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Formania]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eschenbachiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Eschenbachia]]'' <small>Moench</small> (11 spp.) ##### ''[[Thespis]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Grangeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Ceruana]]'' <small>Forssk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dichrocephala]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Grangea]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) ##### ''[[Grangeopsis]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Grauanthus]]'' <small>Fayed</small> (2 spp.) ##### ''[[Colobanthera]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactyotrichia]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ##### ''[[Gyrodoma]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ##### ''[[Mtonia]]'' <small>Beentje</small> (1 sp.) ##### ''[[Nidorella]]'' <small>Cass.</small> (30 spp.) ##### ''[[Conyza]]'' <small>p. p.</small> (1 sp.) ##### ''[[Conyza]]'' <small>s. lat.</small> (42 spp.) ##### ''[[Rhamphogyne]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteroplexis]]'' <small>C. C. Chang</small> (3 spp.) ##### ''[[Microglossa]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ##### ''[[Sarcanthemum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Welwitschiella]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Psiadia]]'' <small>Jacq.</small> (64 spp.) #### Subtribus ''[[Chamaegerinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chamaegeron]]'' <small>Schrenk</small> (4 spp.) ##### ''[[Lachnophyllum]]'' <small>Bunge</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Bellidinae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Bellis]]'' <small>L.</small> (14 spp.) ##### ''[[Bellidiastrum]]'' <small>Scop.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bellium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galatella]]'' <small>Cass.</small> (32 spp.) ##### ''[[Crinitaria]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tripolium]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) ##### ''[[Kitamuria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lagenophorinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Keysseria]]'' <small>Lauterb.</small> (10 spp.) ##### ''[[Piora]]'' <small>J. Kost.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pytinicarpa]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagenophora]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) ##### ''[[Solenogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagenocypsela]]'' <small>Swenson & K. Bremer</small> (2 spp.) ##### ''[[Novaguinea]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Brachyscominae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Brachyscome ]]'' <small>Cass.</small> (102 spp.) ##### ''[[Ceratogyne ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Roebuckiella ]]'' <small>P. S. Short</small> (9 spp.) ##### ''[[Erodiophyllum ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Calotis ]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Peripleura ]]'' <small>(N. T. Burb.) G. L. Nesom</small> (9 spp.) ##### ''[[Tetramolopium ]]'' <small>Nees</small> (38 spp.) ##### ''[[Vittadinia ]]'' <small>A. Rich.</small> (22 spp.) ##### ''[[Isoetopsis ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elachanthus ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondropyxis ]]'' <small>D. A. Cooke</small> (1 sp.) ##### ''[[Minuria ]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Kippistia ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achnophora ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Camptacra ]]'' <small>N. T. Burb.</small> (4 spp.) ##### ''[[Dichromochlamys ]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ##### ''[[Dimorphocoma ]]'' <small>F. Muell. & Tate</small> (1 sp.) ##### ''[[Hullsia ]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Iotasperma ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Pilbara ]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixiochlamys ]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pappochroma ]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Remya ]]'' <small>Hillebr. ex Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Olearia ]]'' <small>Moench</small> (155 spp.) ##### ''[[Landerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (10 spp.) ##### ''[[Neolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Phaseolaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Walsholaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (4 spp.) ##### ''[[Muellerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Spongotrichum ]]'' <small>(DC.) Nees ex Spach</small> (2 spp.) ##### ''[[Linealia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Vicinia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Wollemiaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Ephedrides ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Asterinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Neobrachyactis]]'' <small>Brouillet</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychrogeton]]'' <small>Boiss.</small> (27 spp.) ##### ''[[Callistephus]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cordiofontis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ##### ''[[Sinosidus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (8 spp.) ##### ''[[Helodeaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Myriactis]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ##### ''[[Metamyriactis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (6 spp.) ##### ''[[Geothamnus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Tibetiodes]]'' <small>G. L. Nesom</small> (27 spp.) ##### ''[[Griersonia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Chlamydites]]'' <small>J. R. Drumm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Iteroloba]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Yonglingia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Arctogeron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Asterothamnus]]'' <small>Novopokr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Kemulariella]]'' <small>Tamamsch.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rhinactinidia]]'' <small>Novopokr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinobouffordia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Chaochienchangia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Cardiagyris]]'' <small>G. L. Nesom</small> (9 spp.) ##### ''[[Aster]]'' <small>L.</small> (98 spp.) ##### ''[[Rhynchospermum]]'' <small>Reinw.</small> (1 sp.) ##### ''[[Miyamayomena]]'' <small>Kitam.</small> (3 spp.) ##### ''[[Turczaninowia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kalimeris]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Heteropappus]]'' <small>Less.</small> (16 spp.) ##### ''[[Sheareria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Baccharidinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Baccharis]]'' <small>L.</small> (445 spp.) ##### ''[[Pseudobaccharis]]'' <small>Cabrera</small> (7 spp.) ##### ''[[Exostigma]]'' <small>G. Sancho</small> (2 spp.) ##### ''[[Hinterhubera]]'' <small>Sch. Bip.</small> (9 spp.) ##### ''[[Laestadia]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ##### ''[[Blakiella]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Flosmutisia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Linochilus]]'' <small>Bentham</small> (60 spp.) ##### ''[[Laennecia]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) ##### ''[[Westoniella]]'' <small>Cuatrec.</small> (6 spp.) ##### ''[[Talamancaster]]'' <small>Pruski</small> (6 spp.) ##### ''[[Aztecaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Archibaccharis]]'' <small>Heering</small> (37 spp.) ##### ''[[Plagiocheilus]]'' <small>Arn. ex DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Diplostephium]]'' <small>Kunth</small> (53 spp.) ##### ''[[Parastrephia]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ##### ''[[Floscaldasia]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Guynesomia]]'' <small>Bonif. & G. Sancho</small> (1 sp.) ##### ''[[Kieslingia]]'' <small>Faúndez, Saldivia & Martic.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pacifigeron]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Podocoma]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Microgyne]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sommerfeltia]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Asteropsis]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Inulopsis]]'' <small>O. Hoffm.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Doellingeriinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Doellingeria]]'' <small>Nees</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Oclemeninae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Oclemena]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Egletinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Egletes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Pentachaetinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Pentachaeta]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rigiopappus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Tracyina]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Ericameria]]'' <small>Nutt.</small> (37 spp.) #### Subtribus ''[[Solidagininae]]'' <small>O. Hoffm.</small> ##### ''[[Eastwoodia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) ##### ''[[Columbiadoria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Sericocarpus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) ##### ''[[Cuniculotinus]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (1 sp.) ##### ''[[Acamptopappus]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Amphipappus]]'' <small>Torr. ex A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysothamnus]]'' <small>Nutt.</small> (9 spp.) ##### ''[[Bathysanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Solidago]]'' <small>L.</small> (147 spp.) ##### ''[[Chrysoma]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenotus]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Nestotus]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (3 spp.) ##### ''[[Petradoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Toiyabea]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (4 spp.) ##### ''[[Oreochrysum]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lorandersonia]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (6 spp.) ##### ''[[Tonestus]]'' <small>A. Nels.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Ionactinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Ionactis]]'' <small>Greene</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Chaetopappinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chaetopappa]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Monoptilon]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Astranthiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Townsendia]]'' <small>Hook.</small> (30 spp.) ##### ''[[Astranthium]]'' <small>Nutt.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dichaetophora]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Geissolepinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Geissolepis]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Chrysopsidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Pityopsis]]'' <small>Nutt.</small> (12 spp.) ##### ''[[Bradburia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Chrysopsis]]'' <small>(Nutt.) Elliott</small> (10 spp.) ##### ''[[Noticastrum]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Croptilon]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Heterotheca]]'' <small>Cass.</small> (70 spp.) ##### ''[[Osbertia]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ##### ''[[Tomentaurum]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Conyzinae]]'' <small>Horan.</small> ##### ''[[Erigeron]]'' <small>L.</small> (486 spp.) ##### ''[[Aphanostephus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Apopyros]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Hysterionica]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Neja]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ##### ''[[Leptostelma]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Gutierreziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Gundlachia]]'' <small>A. Gray</small> (5 spp.) ##### ''[[Aquilula]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnosperma]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Amphiachyris]]'' <small>(DC.) Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Medranoa]]'' <small>Urbatsch & R. P. Roberts</small> (5 spp.) ##### ''[[Thurovia]]'' <small>Rose</small> (1 sp.) ##### ''[[Bigelowia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Gutierrezia]]'' <small>Lag.</small> (35 spp.) ##### ''[[Euthamia]]'' <small>Elliott</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Boltoniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chloracantha]]'' <small>G. L. Nesom, Y. B. Suh, D. R. Morgan, S. D. Sundb. & B. B. Simpson</small> (4 spp.) ##### ''[[Batopilasia]]'' <small>G. L. Nesom & Noyes</small> (1 sp.) ##### ''[[Boltonia]]'' <small>L´Hér.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Symphyotrichinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Canadanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Ampelaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Almutaster]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (1 sp.) ##### ''[[Psilactis]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) ##### ''[[Symphyotrichum]]'' <small>Nees</small> (98 spp.) ##### ''[[Sanrobertia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Machaerantherinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Oreostemma]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ##### ''[[Eurybia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (27 spp.) ##### ''[[Triniteurybia]]'' <small>Brouillet, Urbatsch & R. P. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Machaeranthera]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) ##### ''[[Leucosyris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ##### ''[[Xylorhiza]]'' <small>Nutt.</small> (10 spp.) ##### ''[[Oonopsis]]'' <small>Greene</small> (5 spp.) ##### ''[[Dieteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ##### ''[[Xanthisma]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Haplopappus]]'' <small>Cass.</small> (72 spp.) ##### ''[[Notopappus]]'' <small>Klingenb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grindelia]]'' <small>Willd.</small> (67 spp.) ##### ''[[Xanthocephalum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ##### ''[[Stephanodoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Rayjacksonia]]'' <small>R. L. Hartm. & M. A. Lane</small> (3 spp.) ##### ''[[Isocoma]]'' <small>Nutt.</small> (16 spp.) ##### ''[[Adiaphila]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrrocoma]]'' <small>Hook.</small> (14 spp.) ##### ''[[Adeia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Hazardia]]'' <small>Greene</small> (11 spp.) ##### ''[[Benitoa]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ##### ''[[Corethrogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lessingia]]'' <small>Cham.</small> (12 spp.) ### Tribus ''[[Gnaphalieae]]'' <small>(Cass.) Lecoq & Juill.</small> #### Subtribus ''[[Athrixiinae]]'' ##### ''[[Alatoseta]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) ##### ''[[Athrixia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lepidostephium]]'' <small>Oliv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Phagnalon]]'' <small>Cass.</small> (37 spp.) ##### ''[[Pentatrichia]]'' <small>Klatt</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Oederinae]]'' ##### ''[[Arrowsmithia]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Fluminaria]]'' <small>N. G. Bergh</small> (1 sp.) ##### ''[[Nestlera]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhynchopsidium]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leysera]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Oedera]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Oxylaena]]'' <small>Benth. ex Anderb.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''Metalasia clade'' ##### ''[[Amphiglossa]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pterothrix]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Muscosomorphe]]'' <small>J.C.Manning</small> (1 sp.) ##### ''[[Disparago]]'' <small>Gaertn.</small> (9 spp.) ##### ''[[Myrovernix]]'' <small>Koek.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dicerothamnus]]'' <small>Koek.</small> (2 spp.) ##### ''[[Elytropappus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stoebe]]'' <small>L.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ifloga]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Dolichothrix]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Atrichantha]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Calotesta]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) ##### ''[[Hydroidea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) ##### ''[[Phaenocoma]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachnospermum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ##### ''[[Metalasia]]'' <small>R. Br.</small> (57 spp.) ##### ''[[Planea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) #### Subtribus ''Lasiopogon clade'' ##### ''[[Lasiopogon]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Gnaphaliinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Galeomma]]'' <small>Rauschert</small> (2 spp.) ##### ''[[Achyrocline]]'' <small>Less.</small> (47 spp.) ##### ''[[Helichrysum]]'' <small>Mill.</small> (562 spp.) ##### ''[[Aphelexis]]'' <small>D. Don</small> (4 spp.) ##### ''[[Chiliocephalum]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Syncephalum]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Stenocline]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Catatia]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudognaphalium]]'' <small>Kirp.</small> (110 spp.) ##### ''[[Quasiantennaria]]'' <small>R.J.Bayer & M.O.Dillon</small> (1 sp.) ##### ''[[Anaphalis]]'' <small>DC.</small> (111 spp.) ##### ''[[Plecostachys]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (2 spp.) ##### ''[[Tenrhynea]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Syncarpha]]'' <small>DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Libinhania]]'' <small>N. Kilian, Galbany, Oberpr. & A. G. Mill.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gnaphalium]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cladochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achyranthemum]]'' <small>N. G. Bergh</small> (7 spp.) #### Subtribus ''FLAG clade'' ##### ''[[Omalotheca]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Castroviejoa]]'' <small>Galbany et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilocarphus]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ##### ''[[Logfia]]'' <small>Cass.</small> (11 spp.) ##### ''[[Micropus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaepus]]'' <small>Wagenitz</small> (1 sp.) ##### ''[[Gnomophalium]]'' <small>Greuter</small> (1 sp.) ##### ''[[Stylocline]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Ancistrocarphus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Hesperevax]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Bombycilaena]]'' <small>(DC.) Smoljan.</small> (3 spp.) ##### ''[[Filago]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Leontopodium]]'' <small>(Pers.) R. Br.</small> (57 spp.) ##### ''[[Mexerion]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Gnaphaliothamnus]]'' <small>Kirp.</small> (9 spp.) ##### ''[[Jalcophila]]'' <small>M. O. Dillon & Sagást.</small> (3 spp.) ##### ''[[Andicolea]]'' <small>Mayta & Molinari</small> (20 spp.) ##### ''[[Mniodes]]'' <small>(A. Gray) Benth. & Hook. fil.</small> (24 spp.) ##### ''[[Diaperia]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Antennaria]]'' <small>Gaertn.</small> (45 spp.) ##### ''[[Dielitzia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Cuatrecasasiella]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chryselium]]'' <small>Urtubey & S. E. Freire</small> (1 sp.) ##### ''[[Chevreulia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Gamochaeta]]'' <small>Wedd.</small> (59 spp.) ##### ''[[Chionolaena]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ##### ''[[Lucilia]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ##### ''[[Belloa]]'' <small>J. Rémy</small> (5 spp.) ##### ''[[Berroa]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) ##### ''[[Facelis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Micropsis]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Raouliopsis]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### Subtribus ''Australasian clade'' ##### ''[[Troglophyton]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (6 spp.) ##### ''[[Vellereophyton]]'' <small>Hilliard & Burtt</small> (7 spp.) ##### ''[[Anaxeton]]'' <small>Gaertn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Anderbergia]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Langebergia]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Edmondia]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Helichrysopsis]]'' <small>Kirp.</small> (1 sp.) ##### ''[[Petalacte]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ##### ''[[Stuartina]]'' <small>Sond.</small> (2 spp.) ##### ''[[Parantennaria]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) ##### ''[[Millotia]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Ewartia]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) ##### ''[[Argyrotegium]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (4 spp.) ##### ''[[Euchiton]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) ##### ''[[Ewartiothamnus]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucogenes]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) ##### ''[[Raoulia]]'' <small>Hook. fil.</small> (23 spp.) ##### ''[[Rachelia]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anaphalioides]]'' <small>(Benth.) Kirp.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pterygopappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gilberta]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixiolaena]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chthonocephalus]]'' <small>Steetz</small> (6 spp.) ##### ''[[Tietkensia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichanthodium]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Siloxerus]]'' <small>Labill.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogonolepis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Sondottia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) ##### ''[[Blennospora]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Decazesia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Quinqueremulus]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycalymma]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (1 sp.) ##### ''[[Erymophyllum]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (5 spp.) ##### ''[[Cephalosorus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Cephalipterum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Bracteantha]]'' <small>Anderb. & Haegi</small> (6 spp.) ##### ''[[Neotysonia]]'' <small>Dalla Torre & Harms</small> (1 sp.) ##### ''[[Argentipallium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (6 spp.) ##### ''[[Eriochlamys]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Rutidosis]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Phacellothrix]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fitzwillia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Dithyrostegia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Podotheca]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ##### ''[[Leiocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (10 spp.) ##### ''[[Feldstonia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Myriocephalus]]'' <small>Benth.</small> (15 spp.) ##### ''[[Rhetinocarpha]]'' <small>Paul G. Wilson & M. A. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Calocephalus]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) ##### ''[[Balladonia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) ##### ''[[Lemooria]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Gilruthia]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) ##### ''[[Gnephosis]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Notisia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Actinobole]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Angianthus]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Epitriche]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleuropappus]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Quinetia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bellida]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) ##### ''Schoenia-group'' ( sp.) ##### ''[[Schoenia]]'' <small>Steetz</small> (4 spp.) ##### ''[[Pithocarpa]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hyalosperma]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ##### ''[[Coronidium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (21 spp.) ##### ''[[Rhodanthe]]'' <small>Lindl.</small> (46 spp.) ##### ''[[Pycnosorus]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ##### ''[[Craspedia]]'' <small>G. Forst.</small> (27 spp.) ##### ''[[Acanthocladium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ammobium]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[Waitzia]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Leptorhynchos]]'' <small>Less.</small> (11 spp.) ##### ''[[Leucochrysum]]'' <small>(DC.) Paul G. Wilson</small> (5 spp.) ##### ''[[Anemocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (3 spp.) ##### ''[[Xerochrysum]]'' <small>Tzvelev</small> (6 spp.) ##### ''[[Acomis]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pterochaeta]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysocephalum]]'' <small>Walp.</small> (11 spp.) ##### ''[[Gratwickia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyalochlamys]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Haegiela]]'' <small>P. S. Short & Paul G. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Triptilodiscus]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Haptotrichion]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (2 spp.) ##### ''[[Lawrencella]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Asteridea]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Panaetia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Siemssenia]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Podolepis]]'' <small>Labill.</small> (20 spp.) ##### ''[[Walshia]]'' <small>Jeanes</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixodia]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Argyroglottis]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paenula]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Apalochlamys]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ozothamnus]]'' <small>R. Br.</small> (62 spp.) ##### ''[[Cremnothamnus]]'' <small>Puttock</small> (1 sp.) ##### ''[[Odixia]]'' <small>Orchard</small> (2 spp.) ##### ''[[Haeckeria]]'' <small>F. Muell.</small> (3 spp.) ##### ''[[Calomeria]]'' <small>Vent.</small> (4 spp.) ##### ''[[Humeocline]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Basedowia]]'' <small>E. Pritz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thiseltonia]]'' <small>Hemsl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cassinia]]'' <small>R. Br.</small> (46 spp.) ##### ''[[Taplinia]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Inuleae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Inulinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Duhaldea]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cyathocline]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Caesulia]]'' <small>Roxb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blumea]]'' <small>DC.</small> (86 spp.) ##### ''[[Blumeopsis]]'' <small>Gagnep.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nanothamnus]]'' <small>Thomson</small> (1 sp.) ##### ''[[Merrittia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Schizogyne]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vieraea]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhanterium]]'' <small>Desf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Buphthalmum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentanema]]'' <small>Cass.</small> (33 spp.) ##### ''[[Vicoa]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Chrysophthalmum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ##### ''[[Carpesium]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Telekia]]'' <small>Baumg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Inula]]'' <small>L.</small> (79 spp.) ##### ''[[Limbarda]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhanteriopsis]]'' <small>Rauschert</small> (5 spp.) ##### ''[[Monactinocephalus]]'' <small>Klatt</small> (2 spp.) ##### ''[[Pulicaria]]'' <small>Gaertn.</small> (85 spp.) ##### ''[[Dittrichia]]'' <small>Greuter</small> (2 spp.) ##### ''[[Jasonia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anvillea]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pallenis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Asteriscus]]'' <small>Mill.</small> (9 spp.) ##### ''[[Chiliadenus]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) ##### ''[[Allagopappus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Perralderia]]'' <small>Coss.</small> (3 spp.) ##### ''[[Iphiona]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lifago]]'' <small>Schweinf. & Muschl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Plucheinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Stenachaenium]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Geigeria]]'' <small>Griess.</small> (27 spp.) ##### ''[[Ondetia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Antiphiona]]'' <small>Merxm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Calostephane]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ##### ''[[Pegolettia]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Cratystylis]]'' <small>S. Moore</small> (4 spp.) ##### ''[[Iphionopsis]]'' <small>Anderb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pterocaulon]]'' <small>Elliott</small> (26 spp.) ##### ''[[Sachsia]]'' <small>Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pechuel-loeschea]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cylindrocline]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Doellia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (2 spp.) ##### ''[[Epaltes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sphaeromorphaea]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Karelinia]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Laggera]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth. & Hook. fil.</small> (12 spp.) ##### ''[[Nicolasia]]'' <small>S. Moore</small> (7 spp.) ##### ''[[Pluchea]]'' <small>Cass.</small> (62 spp.) ##### ''[[Porphyrostemma]]'' <small>Benth. ex Oliv.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudoconyza]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sphaeranthus]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Tessaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ##### ''[[Streptoglossa]]'' <small>Steetz ex F. Muell.</small> (8 spp.) ##### ''[[Coleocoma]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thespidium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Allopterigeron]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ##### ''[[Litogyne]]'' <small>Harv.</small> (1 sp.) ##### ''[[Adelostigma]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Monarrhenus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Delamerea]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Neojeffreya]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) ##### ''[[Triplocephalum]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudoblepharispermum]]'' <small>J.-P. Lebrun & Stork</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Athroismeae]]'' <small>Panero</small> #### Subtribus ''[[Lowryanthinae]]'' <small>Pruski & Anderb.</small> ##### ''[[Lowryanthus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Apodocephala]]'' <small>Baker</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Athroisminae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Athroisma]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Blepharispermum]]'' <small>DC. ex Wight</small> (15 spp.) ##### ''[[Leucoblepharis]]'' <small>Arn.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''incertae sedis'' ##### ''[[Anisochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisiopsis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Symphyllocarpinae]]'' <small>Smoljan.</small> ##### ''[[Symphyllocarpus]]'' <small>Maxim.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Centipedinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Centipeda (Plantae)|Centipeda]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Anisopappinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Anisopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (46 spp.) ### Tribus ''[[Feddeeae]]'' <small>Pruski, P. Herrera, Anderb. & Franc.-Ort.</small> #### ''[[Feddea]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Helenieae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Marshalliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Marshallia]]'' <small>Schreb.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Psathyrotinae]]'' <small>Baldwin</small> ##### ''[[Psathyrotes]]'' <small>(Nutt.) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Trichoptilium]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Pelucha]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gaillardiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Helenium]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ##### ''[[Balduina]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Gaillardia]]'' <small>Foug.</small> (21 spp.) #### Subtribus ''[[Tetraneuridinae]]'' <small>Rydb.</small> ##### ''[[Baileya]]'' <small>Harv. & A. Gray ex Torr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Hymenoxys]]'' <small>Cass.</small> (26 spp.) ##### ''[[Amblyolepis]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetraneuris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ##### ''[[Psilostrophe]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Plateileminae]]'' <small>Baldwin</small> ##### ''[[Plateilema]]'' <small>(A. Gray) Cockerell</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Millerieae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Melampodiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Acanthospermum]]'' <small>Schrank</small> (7 spp.) ##### ''[[Lecocarpus]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Melampodium]]'' <small>L.</small> (45 spp.) ##### ''[[Staurochlamys]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galinsoginae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Alepidocline]]'' <small>S. F. Blake</small> (6 spp.) ##### ''[[Cuchumatanea]]'' <small>Seid. & Beaman</small> (1 sp.) ##### ''[[Alloispermum]]'' <small>Willd.</small> (17 spp.) ##### ''[[Faxonia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) ##### ''[[Galinsoga]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (12 spp.) ##### ''[[Stenocarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Aphanactis]]'' <small>Wedd.</small> (9 spp.) ##### ''[[Oteiza]]'' <small>La Llave</small> (4 spp.) ##### ''[[Sabazia]]'' <small>Cass.</small> (16 spp.) ##### ''[[Freya (biljni rod)|Freya]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) ##### ''[[Schistocarpha]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Selloa]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Milleriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Axiniphyllum]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ##### ''[[Guizotia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Micractis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Milleria]]'' <small>St.-Lag.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rumfordia]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sigesbeckia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Smallanthus]]'' <small>Mack.</small> (22 spp.) ##### ''[[Stachycephalum]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Trigonospermum]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) ##### ''[[Unxia]]'' <small>L. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Zandera]]'' <small>D. L. Schulz</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Desmanthodiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Desmanthodium]]'' <small>Benth.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Dyscritothamninae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Bebbia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyscritothamnus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Tridax]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ##### ''[[Cymophora]]'' <small>B. L. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tetragonotheca]]'' <small>L.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Espeletiinae]]'' <small>Cuatrec.</small> ##### ''[[Espeletia]]'' <small>Mutis ex Humb. & Bonpl.</small> (158 spp.) ##### ''[[Tamananthus]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Guardiolinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Guardiola]]'' <small>Cerv. ex Humb. & Bonpl.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Jaegeriinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Jaegeria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) ### Tribus ''[[Tageteae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Flaveriinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Flaveria]]'' <small>Juss.</small> (21 spp.) ##### ''[[Sartwellia]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) ##### ''[[Haploesthes]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Clappiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pseudoclappia]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oxypappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Clappia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Jamesianthus]]'' <small>S. F. Blake & Sherff</small> (1 sp.) ##### ''[[Arnicastrum]]'' <small>Greenm.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Tagetinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tagetes]]'' <small>L.</small> (52 spp.) ##### ''[[Callilepis]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) ##### ''[[Thymophylla]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ##### ''[[Adenophyllum]]'' <small>Pers.</small> (13 spp.) ##### ''[[Nicolletia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Pectidinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Porophyllum]]'' <small>Adans.</small> (31 spp.) ##### ''[[Pectis]]'' <small>L.</small> (93 spp.) #### Subtribus ''[[Jaumeinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Jaumea]]'' <small>Pers.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dyssodia]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ##### ''[[Boeberastrum]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Boeberoides]]'' <small>(DC.) Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Urbinella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysactinia]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) ##### ''[[Comaclinium]]'' <small>Scheidw. & Planch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dysodiopsis]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnolaena]]'' <small>(DC.) Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Harnackia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hydropectis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lescaillea]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucactinia]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bajacalia]]'' <small>Loockerman, B. L. Turner & R. K. Jansen</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizotrichia]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Strotheria]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Varillinae]]'' <small>B. L. Turner & A. M. Powell</small> ##### ''[[Varilla]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Coultereliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Coulterella]]'' <small>Vasey & Rose</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Madieae]]'' <small>Jeps.</small> #### Subtribus ''[[Baeriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Eriophyllum]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ##### ''[[Pseudobahia]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Syntrichopappus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Lasthenia]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) ##### ''[[Baeriopsis]]'' <small>J. T. Howell</small> (1 sp.) ##### ''[[Amblyopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Monolopia]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Constancea]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Venegasiinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Venegasia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hulseinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Hulsea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Eatonella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Arnicinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Arnica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Madiinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Raillardella]]'' <small>(A. Gray) Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Adenothamnus]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ##### ''[[Hemizonella]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Kyhosia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ##### ''[[Anisocarpus]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Carlquistia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ##### ''[[Madia]]'' <small>Molina</small> (11 spp.) ##### ''[[Argyroxiphium]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Wilkesia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Dubautia]]'' <small>Gaudich.</small> (26 spp.) ##### ''[[Deinandra]]'' <small>Greene</small> (22 spp.) ##### ''[[Holocarpha]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ##### ''[[Centromadia]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ##### ''[[Calycadenia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Osmadenia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hemizonia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blepharizonia]]'' <small>(A. Gray) Greene</small> (2 spp.) ##### ''[[Lagophylla]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ##### ''[[Holozonia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Layia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (15 spp.) ##### ''[[Blepharipappus]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achyrachaena]]'' <small>Schauer</small> (1 sp.) ##### ''[[Harmonia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (5 spp.) ##### ''[[Jensia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Chaenactideae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Dimeresia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Orochaenactis]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) #### ''[[Chaenactis]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Bahieae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Schkuhria]]'' <small>Roth</small> (2 spp.) #### ''[[Achyropappus]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) #### ''[[Bahia (biljni rod)|Bahia]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Holoschkuhria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Nothoschkuhria]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### ''[[Apostates]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) #### ''[[Picradeniopsis]]'' <small>Rydb. ex Britton</small> (8 spp.) #### ''[[Florestina]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Palafoxia]]'' <small>Lag.</small> (12 spp.) #### ''[[Platyschkuhria]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Hymenothrix]]'' <small>A. Gray</small> (11 spp.) #### ''[[Loxothysanus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Hymenopappus]]'' <small>L´Hér.</small> (14 spp.) #### ''[[Bartlettia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Chamaechaenactis]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Peucephyllum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Psathyrotopsis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Espejoa]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Chaetymenia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Thymopsis]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Hypericophyllum]]'' <small>Steetz</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Perityleae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### Subtribus ''[[Galeaninae]]'' <small>Panero & B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Galeana]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Villanova]]'' <small>Lag.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Lycapsinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Lycapsus]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Peritylinae]]'' <small>Rydb.</small> ##### ''[[Eutetras]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Amauria]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pericome]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Perityle]]'' <small>Benth.</small> (72 spp.) ### Tribus ''[[Eupatorieae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Neomirandeinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Neomirandea]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (26 spp.) #### Subtribus neopisan ##### ''[[Bartlettina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (43 spp.) #### Subtribus ''[[Hofmeisteriinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Hofmeisteria]]'' <small>Walp.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Oaxacaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Oaxacania]]'' <small>B. L. Rob. & Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Carterothamnus]]'' <small>R. M. King</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Piqueriinae]]'' <small>Benth. & Hook.</small> ##### ''[[Piqueria]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ##### ''[[Centenaria]]'' <small>P. Gonzáles, A. Cano & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stevia]]'' <small>Cav.</small> (270 spp.) ##### ''[[Carphochaete]]'' <small>A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Iltisia]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Oxylobinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Ageratina]]'' <small>O. Hoffm.</small> (325 spp.) ##### ''[[Oxylobus]]'' <small>(Moq. ex DC.) A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Jaliscoa]]'' <small>S. Watson</small> (3 spp.) ##### ''[[Spaniopappus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Standleyanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kaunia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Jaramilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Mikaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Mikania]]'' <small>Willd.</small> (452 spp.) #### Subtribus ''[[Trichocoroninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Trichocoronis]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Shinnersia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sclerolepis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Alomiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Alomia]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) ##### ''[[Brickellia]]'' <small>Elliott</small> (108 spp.) ##### ''[[Steviopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Brickelliastrum]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Flyriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Ageratella]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Asanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Malperia]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurocoronis]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kyrsteniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Carminatia]]'' <small>Moc. ex DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Crossothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Helogyne]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Condylopodium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Eupatoriinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Eupatorium]]'' <small>L.</small> (61 spp.) ##### ''[[Eutrochium]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Liatrinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Liatris]]'' <small>Gaertn. ex Schreb.</small> (39 spp.) ##### ''[[Carphephorus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Garberia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Hartwrightia]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Neocuatrecasia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Tamaulipa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lourteigia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Lapidia]]'' <small>Roque & S. C. Ferreira</small> (1 sp.) ##### ''[[Semiria]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) ##### ''[[Criscianthus]]'' <small>Grossi & J. N. Nakaj.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hebecliniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Hebeclinium]]'' <small>DC.</small> (29 spp.) ##### ''[[Decachaeta]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Mexianthus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Praxelinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Guayania]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chromolaena]]'' <small>DC.</small> (167 spp.) ##### ''[[Praxelis]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) ##### ''[[Lomatozona]]'' <small>Baker</small> (4 spp.) ##### ''[[Eitenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eupatoriopsis]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praxeliopsis]]'' <small>G. M. Barroso</small> (1 sp.) ##### ''[[Osmiopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Critoniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Critonia]]'' <small>P. Browne</small> (40 spp.) ##### ''[[Antillia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ciceronia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Eupatorina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fleischmanniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Koanophyllon]]'' <small>Arruda</small> (127 spp.) ##### ''[[Eupatoriastrum]]'' <small>Greenm.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sphaereupatorium]]'' <small>(O. Hoffm.) Kuntze ex B. L. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bishovia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nothobaccharis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Santosia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grisebachianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Lorentzianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chacoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Idiothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Peteravenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Critoniella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aristeguietia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (21 spp.) ##### ''[[Asplundianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Austrocritonia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Badilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Grosvenoria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Corethamnium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Castanedia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imeria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hughesia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cronquistianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (23 spp.) ##### ''[[Steyermarkina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uleophytum]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ##### ''[[Amboroa]]'' <small>Cabrera</small> (2 spp.) ##### ''[[Tuberostylis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Ascidiogyne]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ellenbergia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paneroa]]'' <small>E. E. Schill.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phania]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Phalacraea]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Guevaria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ferreyrella]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Nesomia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ##### ''[[Piqueriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macvaughiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microspermum]]'' <small>Lag.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Fleischmanniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Fleischmannia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (99 spp.) ##### ''[[Zyzyura]]'' <small>H. Rob. & Pruski</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Adenostemmatinae]]'' <small>B. L. Rob.</small> ##### ''[[Adenostemma]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (23 spp.) ##### ''[[Sciadocephala]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ##### ''[[Gymnocoronis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Ayapaninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Isocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ayapana]]'' <small>Spach</small> (17 spp.) ##### ''[[Polyanthina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gongrostylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Condylidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Siapaea]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Lepidesmia]]'' <small>Klatt</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ageratinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Ageratum]]'' <small>L.</small> (37 spp.) ##### ''[[Conoclinium]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Ophryosporus]]'' <small>Meyen</small> (42 spp.) #### Subtribus ''[[Disynaphiinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Urolepis]]'' <small>(A. DC.) R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Radlkoferotoma]]'' <small>Kuntze</small> (3 spp.) ##### ''[[Malmeanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Acanthostyles]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Symphyopappus]]'' <small>Turcz.</small> (13 spp.) ##### ''[[Raulinoreitzia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Disynaphia]]'' <small>Hook. & Arn. ex DC.</small> (14 spp.) ##### ''[[Campovassouria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Grazielia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Neocabreria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Heterocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (15 spp.) ##### ''[[Gymnocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Alomiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Monogereion]]'' <small>G. M. Barroso & R. M. King</small> (1 sp.) ##### ''[[Ayapanopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ##### ''[[Macropodina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Campuloclinium]]'' <small>DC.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Trichogoniinae]]'' <small>V. L. Rivera, S. C. Ferreira & Panero</small> ##### ''[[Trichogoniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Platypodanthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichogonia]]'' <small>(DC.) Gardner</small> (26 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Teixeiranthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Dissothrix]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Cavalcantia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Parapiqueria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gyptidinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Gyptis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gyptidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Austroeupatorium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (14 spp.) ##### ''[[Hatschbachiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Austrobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stomatanthes]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ##### ''[[Planaltoa]]'' <small>Taub.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leptoclinium]]'' <small>(Nutt.) Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Goyazianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Gardnerina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Vittetia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Barrosoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Bishopiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Agrianthus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Arrojadocharis]]'' <small>Mattf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lasiolaena]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Stylotrichium]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Litothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Diacranthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bahianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Catolesia]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (3 spp.) ##### ''[[Morithamnus]]'' <small>R. M. King, H. Rob. & G. M. Barroso</small> (2 spp.) ##### ''[[Prolobus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bejaranoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Conocliniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dasycondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (9 spp.) ##### ''[[Scherya]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acritopappus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Neurolaeneae]]'' <small>Rydb.</small> #### Subtribus ''[[Enydrinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Enydra]]'' <small>Lour.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Heptanthinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Heptanthus]]'' <small>Griseb.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Neurolaeninae]]'' <small>Stuessy, B. L. Turner & A. M. Powell</small> ##### ''[[Calea]]'' <small>L.</small> (157 spp.) ##### ''[[Tyleropappus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Greenmaniella]]'' <small>W. M. Sharp</small> (1 sp.) ##### ''[[Neurolaena]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Coreopsideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Chrysanthellinae]]'' <small>Ryding & K. Bremer</small> ##### ''[[Chrysanthellum]]'' <small>Rich.</small> (14 spp.) ##### ''[[Glossocardia]]'' <small>Cass.</small> (12 spp.) ##### ''[[Trioncinia]]'' <small>(F. Muell.) Veldkamp</small> (2 spp.) ##### ''[[Diodontium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isostigma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Henricksonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterosperma]]'' <small>Cav.</small> (8 spp.) ##### ''[[Dicranocarpus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Petrobiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Petrobium]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Narvalina]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyathomone]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Selleophytum]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fitchia]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oparanthus]]'' <small>Sherff</small> (6 spp.) ##### ''[[Moonia]]'' <small>Arn.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Coreopsidinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Coreopsis]]'' <small>L.</small> (87 spp.) ##### ''[[Coreocarpus]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) ##### ''[[Cosmos]]'' <small>Cav.</small> (35 spp.) ##### ''[[Bidens]]'' <small>L.</small> (222 spp.) ##### ''[[Goldmanella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelesperma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Electranthera]]'' <small>Mesfin, Crawford & Pruski</small> (3 spp.) ##### ''[[Ericentrodea]]'' <small>S. F. Blake & Sherff, Sherff</small> (6 spp.) ##### ''[[Dahlia]]'' <small>Cav.</small> (40 spp.) ##### ''[[Hidalgoa]]'' <small>La Llave</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Pinillosinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pinillosia]]'' <small>Ossa ex DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetraperone]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Koehneola]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Polymnieae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Polymnia]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Heliantheae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Ambrosiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Ambrosia]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Dicoria]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Euphrosyne]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cyclachaena]]'' <small>Fresen.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hedosyne]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Iva]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ##### ''[[Parthenice]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Parthenium]]'' <small>L.</small> (21 spp.) ##### ''[[Xanthium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chromolepidinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Chromolepis]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Dugesiinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Dugesia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ecliptinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Perymenium]]'' <small>Schrad.</small> (64 spp.) ##### ''[[Podanthus]]'' <small>Lag.</small> (2 spp.) ##### ''[[Baltimora]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ##### ''[[Clibadium]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Ichthyothere]]'' <small>Mart.</small> (27 spp.) ##### ''[[Delilia]]'' <small>Spreng.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eclipta]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ##### ''[[Lantanopsis]]'' <small>C. Wright ex Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentalepis]]'' <small>F. Muell.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rensonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Riencourtia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Blainvillea]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Calyptocarpus]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) ##### ''[[Damnxanthodium]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Perymeniopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dimerostemma]]'' <small>Cass.</small> (31 spp.) ##### ''[[Elaphandra]]'' <small>Strother</small> (14 spp.) ##### ''[[Eleutheranthera]]'' <small>Poit. ex Bosc</small> (2 spp.) ##### ''[[Exomiocarpon]]'' <small>Lawalrée</small> (1 sp.) ##### ''[[Iogeton]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Jefea]]'' <small>Strother</small> (5 spp.) ##### ''[[Lasianthaea]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ##### ''[[Lundellianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (8 spp.) ##### ''[[Lipotriche]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ##### ''[[Oblivia]]'' <small>Strother</small> (3 spp.) ##### ''[[Otopappus]]'' <small>Benth.</small> (17 spp.) ##### ''[[Oyedaea]]'' <small>DC.</small> (25 spp.) ##### ''[[Pascalia]]'' <small>Ortega</small> (2 spp.) ##### ''[[Plagiolophus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steiractinia]]'' <small>S. F. Blake</small> (14 spp.) ##### ''[[Synedrella]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Synedrellopsis]]'' <small>Hieron. & Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Tuxtla]]'' <small>Villaseñor & Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Wamalchitamia]]'' <small>Strother</small> (7 spp.) ##### ''[[Wedelia]]'' <small>Jacq.</small> (135 spp.) ##### ''[[Fenixia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hoffmanniella]]'' <small>Schltr. ex Lawalrée</small> (1 sp.) ##### ''[[Idiopappus]]'' <small>H. Rob. & Panero</small> (1 sp.) ##### ''[[Kingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leptocarpha]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Monactis]]'' <small>Kunth</small> (12 spp.) ##### ''[[Trigonopterum]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aspilia]]'' <small>Thouars</small> (66 spp.) ##### ''[[Schizoptera]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sphagneticola]]'' <small>O. Hoffm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tilesia]]'' <small>G. Mey.</small> (3 spp.) ##### ''[[Zexmenia]]'' <small>La Llave</small> (5 spp.) ##### ''[[Tuberculocarpus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Echinocephalum]]'' <small>Gardner</small> (1 sp.) ##### ''[[Melanthera]]'' <small>Rohr</small> (8 spp.) ##### ''[[Apowollastonia]]'' <small>Orchard</small> (8 spp.) ##### ''[[Wollastonia]]'' <small>DC. ex DC.</small> (24 spp.) ##### ''[[Indocypraea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Quadribractea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Acunniana]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Lipoblepharis]]'' <small>Orchard</small> (5 spp.) ##### ''[[Lipochaeta]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Enceliinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Encelia]]'' <small>Adans.</small> (21 spp.) ##### ''[[Enceliopsis]]'' <small>(A. Gray) A. Nels.</small> (3 spp.) ##### ''[[Geraea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Flourensia]]'' <small>DC.</small> (32 spp.) ##### ''[[Helianthella]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (11 spp.) #### Subtribus ''[[Engelmanniinae]]'' <small>Stuessy</small> ##### ''[[Berlandiera]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chrysogonum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Engelmannia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Lindheimera]]'' <small>A. Gray & Engelm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Silphium]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ##### ''[[Borrichia]]'' <small>Adans.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vigethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) ##### ''[[Wyethia]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Scabrethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) ##### ''[[Agnorhiza]]'' <small>(Jeps.) W. A. Weber</small> (5 spp.) ##### ''[[Balsamorhiza]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Helianthinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Helianthus]]'' <small>L.</small> (55 spp.) ##### ''[[Iostephane]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Lagascea]]'' <small>Cav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pappobolus]]'' <small>S. F. Blake</small> (37 spp.) ##### ''[[Scalesia]]'' <small>Arn. ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Sclerocarpus]]'' <small>Jacq.</small> (9 spp.) ##### ''[[Simsia]]'' <small>Pers.</small> (30 spp.) ##### ''[[Syncretocarpus]]'' <small>S. F. Blake</small> (3 spp.) ##### ''[[Tithonia]]'' <small>Desf. ex Juss.</small> (13 spp.) ##### ''[[Heliomeris]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) ##### ''[[Phoebanthus]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Bahiopsis]]'' <small>Kellogg</small> (12 spp.) ##### ''[[Calanticaria]]'' <small>(B. L. Rob. & Greenm.) E. E. Schill. & Panero</small> (5 spp.) ##### ''[[Hymenostephium]]'' <small>Benth.</small> (23 spp.) ##### ''[[Davilanthus]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (7 spp.) ##### ''[[Heiseria]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) ##### ''[[Dendroviguiera]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (14 spp.) ##### ''[[Gonzalezia]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) ##### ''[[Sidneya]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (2 spp.) ##### ''[[Aldama]]'' <small>La Llave</small> (117 spp.) ##### ''[[Viguiera]]'' <small>Kunth</small> (19 spp.) #### Subtribus ''[[Montanoinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Montanoa]]'' <small>Cerv.</small> (28 spp.) #### Subtribus ''[[Rojasianthinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Rojasianthe]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Rudbeckiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Ratibida]]'' <small>Raf.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rudbeckia]]'' <small>L.</small> (32 spp.) #### Subtribus ''[[Spilanthinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Acmella]]'' <small>Rich. ex Pers.</small> (34 spp.) ##### ''[[Tetranthus]]'' <small>Sw.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oxycarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Spilanthes]]'' <small>Jacq.</small> (10 spp.) ##### ''[[Salmea]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''[[Verbesiniinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Podachaenium]]'' <small>Benth. ex Oerst.</small> (6 spp.) ##### ''[[Squamopappus]]'' <small>R. K. Jansen, N. A. Harriman & Urbatsch</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetrachyron]]'' <small>Schltdl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Verbesina]]'' <small>L.</small> (348 spp.) #### Subtribus ''[[Zaluzaniinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Hybridella]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Zaluzania]]'' <small>Pers.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Zinniinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Echinacea]]'' <small>Moench</small> (9 spp.) ##### ''[[Heliopsis]]'' <small>Pers.</small> (14 spp.) ##### ''[[Philactis]]'' <small>Schrad.</small> (4 spp.) ##### ''[[Sanvitalia]]'' <small>Gualt. ex Lam.</small> (7 spp.) ##### ''[[Zinnia]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ##### ''[[Tehuana]]'' <small>Panero & Villaseñor</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichocoryne]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) {{div col end}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti |commons |commonshr = |commonscat = Asterales |commonscathr = Asterales |wikivrste = Asterales |wikivrstehr = Asterales |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Zvjezdanolike| ]] [[Kategorija:Dvosupnice]] [[Kategorija:Biljni redovi]] 5028kffev9rjc8818duc5phdptnudc5 6436468 6436429 2022-08-02T16:15:28Z Zeljko 1196 /* Porodice */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = ''Zvjezdanolike'' | slika = A_sunflower.jpg | slika_širina = 230px | slika_opis = ''[[Helianthus]]'' | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = '''Asterales''' | ordo_autorstvo = <small>Link</small> | razdioba_stupanj = [[Porodica (taksonomija)|porodice]] | razdioba = vidi tekst }} '''Zvjezdanolike''' ({{lat.|Asterales}}), [[red (taksonomija)|red]] [[biljke|biljaka]] [[Cvjetnice|cvjetnica]] iz razreda [[Magnoliopsida]]. Porodica i red dobivaju ime po rodu ''[[Aster]]'' ([[zvjezdan]]) čije je porijeklo u grčkoj riječi <tt>astro</tt> (=zvijezda). Rodu Aster pripadaju trajnice listopadnih i vazdazelenih polugrmova, među kojima je poznat medonosni [[brdski zvjezdan]] (''[[Aster amellus]]''). Redu pripada preko 35 000 vrsta, od čega zvjezdanovkama, poznatijima kao glavočike, preko 32 000.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/471d959a932eaaaf30c5e10143b82695 |title=Catalogue of Life: 30th April 2017 |journal= |access-date=6. svibnja 2017. |archive-date=20. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191220110737/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/471d959a932eaaaf30c5e10143b82695 |url-status=dead }}</ref> == Porodice == {{div col|cols=2}} # '''Familia ''[[Rousseaceae]]''''' <small>DC.</small> (7 spp.) ## Subfamilia [[Rousseoideae]] <small>Horan.</small> ### ''[[Roussea]]'' <small>Sm.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Carpodetoideae]]'' <small>J. Lundb.</small> ### ''[[Carpodetus]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (4 spp.) ### ''[[Cuttsia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ### ''[[Abrophyllum]]'' <small>Hook. fil. ex Benth.</small> (1 sp.) # '''''Familia ''[[Campanulaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2473 spp.) ## Subfamilia ''[[Nemacladoideae]]'' <small>(Nutt.) M. H. G. Gust.</small> ### ''[[Pseudonemacladus]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ### ''[[Nemacladus]]'' <small>Nutt.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Campanuloideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Cyanantheae]]'' <small>Meisn.</small> #### ''[[Platycodon]]'' <small>A. DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Cyclocodon]]'' <small>Griff.</small> (3 spp.) #### ''[[Echinocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) #### ''[[Ostrowskia]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) #### ''[[Canarina]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Cyananthus]]'' <small>Wall. ex Benth.</small> (20 spp.) #### ''[[Codonopsis]]'' <small>Wall.</small> (49 spp.) #### ''[[Pankycodon]]'' <small>D. Y. Hong & X. T. Ma</small> (1 sp.) #### ''[[Himalacodon]]'' <small>D. Y. Hong & Qiang Wang</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudocodon]]'' <small>D. Y. Hong & H. Sun</small> (8 spp.) ### Tribus ''[[Rhigiophylleae]]'' <small>Eddie & Cupido</small> #### ''[[Rhigiophyllum]]'' <small>Hochst.</small> (1 sp.) #### ''[[Siphocodon]]'' <small>Turcz.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wahlenbergieae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Feeria]]'' <small>Buser</small> (1 sp.) #### ''[[Hesperocodon]]'' <small>Eddie & Cupido</small> (1 sp.) #### ''[[Wahlenbergia]]'' <small>Roth</small> (270 spp.) #### ''[[Nesocodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Heterochaenia]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Berenice]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) #### ''[[Microcodon]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Craterocapsa]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (5 spp.) #### ''[[Namacodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Theilera]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) #### ''[[Gunillaea]]'' <small>Thulin</small> (2 spp.) #### ''[[Prismatocarpus]]'' <small>L´Hér.</small> (29 spp.) #### ''[[Kericodon]]'' <small>Cupido</small> (1 sp.) #### ''[[Roella]]'' <small>L.</small> (22 spp.) #### ''[[Merciera]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Treichelia]]'' <small>Vatke</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Campanuleae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Edraianthus]]'' <small>A. DC.</small> (21 spp.) #### ''[[Jasione]]'' <small>L.</small> (15 spp.) #### ''[[Musschia]]'' <small>Dumort.</small> (3 spp.) #### ''[[Azorina]]'' <small>(Watson) Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Theodorovia]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) #### ''[[Campanula]]'' <small>L.</small> (429 spp.) #### ''[[Eastwoodiella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Palustricodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Poolea]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Protocodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Ravenella]]'' <small>Morin</small> (4 spp.) #### ''[[Rotanthella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Smithiastrum]]'' <small>Morin</small> (2 spp.) #### ''[[Campanulastrum]]'' <small>Small</small> (1 sp.) #### ''[[Favratia]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Hayekia]]'' <small>Lakusic ex D. Lakusic, Shuka & Eddie</small> (1 sp.) #### ''[[Zeugandra]]'' <small>P. H. Davis</small> (2 spp.) #### ''[[Adenophora (Plantae)|Adenophora]]'' <small>Fisch.</small> (60 spp.) #### ''[[Hanabusaya]]'' <small>Nakai</small> (1 sp.) #### ''[[Muehlbergella]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Sachokiella]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) #### ''[[Peracarpa]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (1 sp.) #### ''[[Homocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) #### ''[[Legousia]]'' <small>Durande</small> (7 spp.) #### ''[[Triodanis]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) #### ''[[Heterocodon]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) #### ''[[Githopsis]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) #### ''[[Melanocalyx]]'' <small>(Fed.) Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Asyneuma]]'' <small>Griseb. & Schenk</small> (35 spp.) #### ''[[Cryptocodon]]'' <small>Fed.</small> (1 sp.) #### ''[[Petromarula]]'' <small>Vent. ex R. Hedw.</small> (1 sp.) #### ''[[Cylindrocarpa]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) #### ''[[Sergia]]'' <small>Fed.</small> (2 spp.) #### ''[[Phyteuma]]'' <small>L.</small> (21 spp.) #### ''[[Physoplexis]]'' <small>(Endl.) Schur</small> (1 sp.) #### ''[[Michauxia]]'' <small>L´Hér.</small> (7 spp.) #### ''[[Trachelium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Lobelioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Dialypetalum]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ### ''[[Lobelia]]'' <small>L.</small> (440 spp.) ### ''[[Sclerotheca]]'' <small>A. DC.</small> (10 spp.) ### ''[[Trematolobelia]]'' <small>Zahlbr. ex Rock</small> (8 spp.) ### ''[[Brighamia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ### ''[[Delissea]]'' <small>Gaudich.</small> (15 spp.) ### ''[[Cyanea]]'' <small>Gaudich.</small> (81 spp.) ### ''[[Clermontia]]'' <small>Gaudich.</small> (22 spp.) ### ''[[Solenopsis]]'' <small>C. Presl</small> (9 spp.) ### ''[[Wimmerella]]'' <small>Serra, M. B. Crespo & Lammers</small> (10 spp.) ### ''[[Dielsantha]]'' <small>E. Wimm.</small> (1 sp.) ### ''[[Monopsis]]'' <small>Salisb.</small> (15 spp.) ### ''[[Unigenes]]'' <small>E. Wimm.</small> (1 sp.) ### ''[[Lithotoma]]'' <small>E. B. Knox</small> (3 spp.) ### ''[[Isotoma]]'' <small>(R. Br.) Lindl.</small> (10 spp.) ### ''[[Ruthiella]]'' <small>Steenis</small> (3 spp.) ### ''[[Diastatea]]'' <small>Scheidw.</small> (8 spp.) ### ''[[Wimmeranthus]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) ### ''[[Palmerella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Porterella]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ### ''[[Legenere]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ### ''[[Howellia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Downingia]]'' <small>Torr.</small> (13 spp.) ### ''[[Lysipomia]]'' <small>Kunth</small> (32 spp.) ### ''[[Hippobroma]]'' <small>G. Don</small> (1 sp.) ### ''[[Heterotoma]]'' <small>Zucc.</small> (1 sp.) ### ''[[Siphocampylus]]'' <small>Pohl</small> (240 spp.) ### ''[[Centropogon]]'' <small>C. Presl</small> (213 spp.) ### ''[[Burmeistera]]'' <small>H. Karst. & Triana</small> (139 spp.) ## Subfamilia ''[[Cyphioideae]]'' <small>Walp.</small> ### ''[[Cyphia]]'' <small>Bergius</small> (70 spp.) ## Subfamilia ''[[Cyphocarpoideae]]'' <small>Miers</small> ### ''[[Cyphocarpus]]'' <small>Miers</small> (3 spp.) # '''Familia ''[[Pentaphragmataceae]]''''' <small>J. Agardh</small> (31 spp.) ## ''[[Pentaphragma]]'' <small>Wall. ex G. Don</small> (31 spp.) # '''Familia ''[[Alseuosmiaceae]]''''' <small>Airy Shaw</small> (11 spp.) ## ''[[Platyspermation]]'' <small>Guillaumin</small> (1 sp.) ## ''[[Crispiloba]]'' <small>Steenis</small> (1 sp.) ## ''[[Periomphale]]'' <small>Baill.</small> (1 sp.) ## ''[[Wittsteinia]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ## ''[[Alseuosmia]]'' <small>A. Cunn.</small> (6 spp.) # '''Familia ''[[Phellinaceae]]''''' <small>(Loes.) Takht.</small> (10 spp.) ## ''[[Phelline]]'' <small>Labill.</small> (10 spp.) # '''Familia ''[[Argophyllaceae]]''''' <small>(Engl.) Takht.</small> (29 spp.) ## ''[[Argophyllum]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (22 spp.) ## ''[[Corokia]]'' <small>A. Cunn.</small> (7 spp.) # '''Familia ''[[Stylidiaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (307 spp.) ## Subfamilia ''[[Donatioideae]]'' <small>Mildbr.</small> ### ''[[Donatia]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Stylidioideae]]'' <small>Kitt.</small> ### Tribus ''[[Phyllachneae]]'' <small>Baill.</small> #### ''[[Phyllachne]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (4 spp.) #### ''[[Forstera]]'' <small>L. fil.</small> (6 spp.) ### Tribus ''[[Stylidieae]]'' <small>Rchb.</small> #### ''[[Levenhookia]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) #### ''[[Stylidium]]'' <small>Sw.</small> (283 spp.) # '''Familia ''[[Menyanthaceae]]''''' <small>Bercht. & J. Presl</small> (76 spp.) ## ''[[Menyanthes]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ## ''[[Fauria]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) ## ''[[Ornduffia]]'' <small>Tippery & Les</small> (7 spp.) ## ''[[Villarsia]]'' <small>Vent.</small> (3 spp.) ## ''[[Liparophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (8 spp.) ## ''[[Nymphoides]]'' <small>Hill</small> (56 spp.) # '''Familia ''[[Goodeniaceae]]''''' <small>R. Br.</small> (464 spp.) ## Subfamilia ''[[Dampieroideae]]'' <small>Thorne & Reveal</small> ### ''[[Lechenaultia]]'' <small>R. Br.</small> (31 spp.) ### ''[[Dampiera]]'' <small>R. Br.</small> (69 spp.) ### ''[[Anthotium]]'' <small>R. Br.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Brunonioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Brunonia]]'' <small>Sm.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Goodenioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Scaevola]]'' <small>L.</small> (116 spp.) ### ''[[Goodenia]]'' <small>Sm.</small> (243 spp.) # '''Familia ''[[Calyceraceae]]''''' <small>R. Br. ex Rich.</small> (46 spp.) ### ''[[Asynthema]]'' <small>S. Denham & Pozner</small> (1 sp.) ### ''[[Moschopsis]]'' <small>Phil.</small> (10 spp.) ### ''[[Anachoretes]]'' <small>S. Denham & Pozner</small> (1 sp.) ### ''[[Boopis]]'' <small>Juss.</small> (1 sp.) ### ''[[Acicarpha]]'' <small>Juss.</small> (7 spp.) ### ''[[Leucocera]]'' <small>Turcz.</small> (7 spp.) ### ''[[Calycera]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ### ''[[Gamocarpha]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) # '''Familia ''[[Asteraceae]]''''' Dumort. (35455 spp.) ## Subfamilia ''[[Barnadesioideae]]'' <small>(D. Don) K. Bremer & R. K. Jansen</small> ### Tribus ''[[Barnadesieae]]'' <small>D. Don</small> #### ''[[Schlechtendalia]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Duseniella]]'' <small>K. Schum.</small> (1 sp.) #### ''[[Doniophyton]]'' <small>Wedd.</small> (2 spp.) #### ''[[Chuquiraga]]'' <small>Juss.</small> (23 spp.) #### ''[[Huarpea]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Barnadesia]]'' <small>Mutis</small> (23 spp.) #### ''[[Archidasyphyllum]]'' <small>(Cabrera) P. L. Ferreira, Saavedra & Groppo</small> (2 spp.) #### ''[[Dasyphyllum]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Fulcaldea]]'' <small>Poir.</small> (2 spp.) #### ''[[Arnaldoa]]'' <small>Cabrera</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Famatinanthoideae]]'' <small>S. E. Freire, Ariza & Panero</small> ### Tribus ''[[Famatinantheae]]'' <small>S. E. Freire, Ariza & Panero</small> #### ''[[Famatinanthus]]'' <small>Ariza & S. E. Freire</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Stifftioideae]]'' <small>(D. Don) Panero</small> ### Tribus ''[[Hyalideae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Hyalis]]'' <small>D. Don ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Ianthopappus]]'' <small>Roque & D. J. N. Hind</small> (1 sp.) #### ''[[Nouelia]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucomeris]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Stifftieae]]'' <small>D. Don</small> #### ''[[Stifftia]]'' <small>J. C. Mikan</small> (6 spp.) #### ''[[Hyaloseris]]'' <small>Griseb.</small> (6 spp.) #### ''[[Dinoseris]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongylolepis]]'' <small>R. H. Schomb.</small> (14 spp.) #### ''[[Duidaea]]'' <small>S. F. Blake</small> (4 spp.) #### ''[[Glossarion]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (2 spp.) #### ''[[Eurydochus]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (1 sp.) #### ''[[Achnopogon]]'' <small>Maguire, Steyerm. & Wurdack</small> (2 spp.) #### ''[[Neblinaea]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (1 sp.) #### ''[[Salcedoa]]'' <small>Jiménez Rodr. & Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Quelchia]]'' <small>N. E. Br.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Mutisioideae]]'' <small>(Cass.) Lindl.</small> ### Tribus ''[[Onoserideae]]'' <small>(Benth.) Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Onoseris]]'' <small>Willd.</small> (32 spp.) #### ''[[Lycoseris]]'' <small>Cass.</small> (11 spp.) #### ''[[Chucoa]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Paquirea]]'' <small>Panero & S. E. Freire</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllocladus]]'' <small>Wedd.</small> (4 spp.) #### ''[[Plazia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (4 spp.) #### ''[[Urmenetia]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Gypothamnium]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Nassauvieae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Moscharia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (2 spp.) #### ''[[Polyachyrus]]'' <small>Lag.</small> (7 spp.) #### ''[[Oxyphyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucheria]]'' <small>Lag.</small> (40 spp.) #### ''[[Spinoliva]]'' <small>G. Sancho, Luebert & Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Jungia]]'' <small>L. fil.</small> (31 spp.) #### ''[[Dolichlasium]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Trixis]]'' <small>[P. Browne] Lag.</small> (45 spp.) #### ''[[Berylsimpsonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (2 spp.) #### ''[[Acourtia]]'' <small>D. Don</small> (81 spp.) #### ''[[Perezia]]'' <small>Lag.</small> (30 spp.) #### ''[[Burkartia]]'' <small>Crisci</small> (1 sp.) #### ''[[Nassauvia]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (40 spp.) #### ''[[Lophopappus]]'' <small>Rusby</small> (6 spp.) #### ''[[Proustia]]'' <small>Lag.</small> (2 spp.) #### ''[[Holocheilus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Ameghinoa]]'' <small>Speg.</small> (1 sp.) #### ''[[Criscia]]'' <small>Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Leunisia]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Marticorenia]]'' <small>Crisci</small> (1 sp.) #### ''[[Macrachaenium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Pamphalea]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Triptilion]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (7 spp.) #### ''[[Cephalopappus]]'' <small>Nees & Mart.</small> (1 sp.) #### ''[[Oriastrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (17 spp.) ### Tribus ''[[Mutisieae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Chaetanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (36 spp.) #### ''[[Pachylaena]]'' <small>D. Don ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Mutisia]]'' <small>L. fil.</small> (65 spp.) #### ''[[Trichocline]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) #### ''[[Lulia]]'' <small>Zardini</small> (1 sp.) #### ''[[Amblysperma]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Brachyclados]]'' <small>Gillies ex D. Don</small> (3 spp.) #### ''[[Chaptalia]]'' <small>Vent.</small> (69 spp.) #### ''[[Perdicium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Leibnitzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### ''[[Gerbera]]'' <small>L.</small> (23 spp.) #### ''[[Piloselloides]]'' <small>(Less.) C. Jeffrey ex Cufod.</small> (2 spp.) #### ''[[Oreoseris]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) #### ''[[Adenocaulon]]'' <small>Hook.</small> (5 spp.) #### ''[[Eriachaenium]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Gochnatioideae]]'' <small>(Benth. & Hook. fil.) Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Gochnatieae]]'' <small>(Benth.) Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Cyclolepis]]'' <small>Gillies ex D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Gochnatia]]'' <small>Kunth</small> (18 spp.) #### ''[[Vickia]]'' <small>Roque & G.Sancho</small> (1 sp.) #### ''[[Anastraphia]]'' <small>D. Don</small> (33 spp.) #### ''[[Moquiniastrum]]'' <small>(Cabrera) G. Sancho</small> (22 spp.) #### ''[[Nahuatlea]]'' <small>V. A. Funk</small> (7 spp.) #### ''[[Cnicothamnus]]'' <small>Griseb.</small> (2 spp.) #### ''[[Richterago]]'' <small>Kuntze</small> (17 spp.) ## Subfamilia ''[[Wunderlichioideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Wunderlichieae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Wunderlichia]]'' <small>Riedel ex Benth. & Hook. fil.</small> (6 spp.) #### ''[[Chimantaea]]'' <small>Maguire, Steyerm. & Wurdack</small> (9 spp.) #### ''[[Stomatochaeta]]'' <small>(S. F. Blake) Maguire & Wurdack</small> (6 spp.) #### ''[[Stenopadus]]'' <small>S. F. Blake</small> (15 spp.) ## Subfamilia ''[[Hecastocleidoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Hecastocleideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Hecastocleis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Pertyoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Pertyeae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Pertya]]'' <small>Sch. Bip.</small> (29 spp.) #### ''[[Ainsliaea]]'' <small>DC.</small> (54 spp.) #### ''[[Catamixis]]'' <small>Thomson</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Tarchonanthoideae]]'' <small>S.Ortiz</small> ### Tribus ''[[Oldenburgieae]]'' <small>S. Ortiz</small> #### ''[[Oldenburgia]]'' <small>Less.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Tarchonantheae]]'' <small>(Cass.) S. C. Keeley & R. K. Jansen</small> #### ''[[Brachylaena]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) #### ''[[Tarchonanthus]]'' <small>L.</small> (6 spp.) ## Subfamilia ''[[Dicomoideae]]'' <small>S.Ortiz</small> ### Tribus ''[[Dicomeae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### Subtribus ''[[Dicominae]]'' <small>S. Ortiz</small> ##### ''[[Macledium]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Gladiopappus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Cloiselia]]'' <small>S. Moore</small> (4 spp.) ##### ''[[Dicomopsis]]'' <small>S. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Pasaccardoa]]'' <small>Kuntze</small> (4 spp.) ##### ''[[Dicoma]]'' <small>Cass.</small> (36 spp.) #### Subtribus ''[[Pleiotaxinae]]'' <small>S. Ortiz</small> ##### ''[[Erythrocephalum]]'' <small>Benth.</small> (16 spp.) ##### ''[[Pleiotaxis]]'' <small>Steetz</small> (34 spp.) ## Subfamilia ''[[Carduoideae]]'' <small>Cass. ex Sw.</small> ### Tribus ''[[Cardueae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Cardopatiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Cardopatium]]'' <small>Juss.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cousiniopsis]]'' <small>Nevski</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Carlininae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tugarinovia]]'' <small>Iljin</small> (1 sp.) ##### ''[[Atractylodes]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Carlina]]'' <small>L.</small> (29 spp.) ##### ''[[Chamaeleon]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Thevenotia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Atractylis]]'' <small>Boehm.</small> (26 spp.) #### Subtribus ''[[Echinopsinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Echinops (Plantae)|Echinops]]'' <small>L.</small> (218 spp.) #### Subtribus ''[[Xerantheminae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Shangwua]]'' <small>Yu J. Wang, Raab-Straube, Susanna & J. Quan Liu</small> (3 spp.) ##### ''[[Amphoricarpos]]'' <small>Vis.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chardinia]]'' <small>Desf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Siebera]]'' <small>J. Gay</small> (2 spp.) ##### ''[[Xeranthemum]]'' <small>L.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Dipterocominae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Dipterocome]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Berardiinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Berardia]]'' <small>Vill.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Staehelininae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Staehelina]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hirtellina]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Onopordinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Onopordum]]'' <small>L.</small> (60 spp.) ##### ''[[Syreitschikovia]]'' <small>Pavlov</small> (2 spp.) ##### ''[[Xanthopappus]]'' <small>C. Winkl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ancathia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Olgaea]]'' <small>Iljin</small> (16 spp.) ##### ''[[Lamyropappus]]'' <small>Knorring & Tamamsch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Synurus]]'' <small>Iljin</small> (3 spp.) ##### ''[[Alfredia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Saussureinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Hemisteptia]]'' <small>Bunge ex Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) ##### ''[[Polytaxis]]'' <small>Bunge</small> (3 spp.) ##### ''[[Saussurea]]'' <small>DC.</small> (503 spp.) ##### ''[[Dolomiaea]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Anacantha]]'' <small>(Iljin) Soják</small> (3 spp.) ##### ''[[Himalaiella]]'' <small>Raab-Straube</small> (10 spp.) ##### ''[[Lipschitziella]]'' <small>Kamelin</small> (9 spp.) ##### ''[[Jurinea]]'' <small>Cass.</small> (232 spp.) #### Subtribus ''[[Arctiinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Cousinia]]'' <small>Cass.</small> (683 spp.) ##### ''[[Arctium]]'' <small>L.</small> (45 spp.) #### Subtribus ''[[Carduinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Galactites]]'' <small>Moench</small> (3 spp.) ##### ''[[Cynara]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ptilostemon]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lamyropsis]]'' <small>(Char.) Dittrich</small> (6 spp.) ##### ''[[Picnomon]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ##### ''[[Notobasis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Silybum]]'' <small>Vaill. ex Adans.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cirsium]]'' <small>Mill.</small> (470 spp.) ##### ''[[Tyrimnus]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Carduus]]'' <small>L.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Centaureinae]]'' <small>(Cass.) Dumort.</small> ##### ''[[Schischkinia]]'' <small>Iljin</small> (1 sp.) ##### ''[[Stizolophus]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Zoegea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Plectocephalus]]'' <small>D. Don</small> (15 spp.) ##### ''[[Phalacrachaena]]'' <small>Iljin</small> (2 spp.) ##### ''[[Psephellus]]'' <small>Cass.</small> (112 spp.) ##### ''[[Centaurea]]'' <small>L.</small> (759 spp.) ##### ''[[Hymenocephalus]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (1 sp.) ##### ''[[Carthamus]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ##### ''[[Crocodylium]]'' <small>Vaill.</small> (3 spp.) ##### ''[[Carduncellus]]'' <small>Adans.</small> (25 spp.) ##### ''[[Phonus]]'' <small>Hill</small> (3 spp.) ##### ''[[Archiserratula]]'' <small>L. Martins</small> (1 sp.) ##### ''[[Serratula]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Klasea]]'' <small>Cass.</small> (56 spp.) ##### ''[[Crupina]]'' <small>(Pers.) DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Rhaponticoides]]'' <small>Vaill.</small> (32 spp.) ##### ''[[Karvandarina]]'' <small>Rech. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Callicephalus]]'' <small>C. A. Mey.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheirolophus]]'' <small>Cass.</small> (28 spp.) ##### ''[[Oligochaeta]]'' <small>(DC.) K. Koch</small> (3 spp.) ##### ''[[Myopordon]]'' <small>Boiss.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rhaponticum]]'' <small>Vaill.</small> (28 spp.) ##### ''[[Ochrocephala]]'' <small>Dittrich</small> (1 sp.) ##### ''[[Centaurothamnus]]'' <small>Wagenitz & Dittrich</small> (1 sp.) ##### ''[[Mantisalca]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Goniocaulon]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tricholepis]]'' <small>DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Russowia]]'' <small>C. Winkl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Plagiobasis]]'' <small>Schrenk</small> (1 sp.) ##### ''[[Amberboa]]'' <small>(Pers.) Less.</small> (12 spp.) ##### ''[[Volutaria]]'' <small>Cass.</small> (16 spp.) ### Tribus Carduoid ''rodovi nesigurnog položaja'' #### ''[[Cavea]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Gymnarrhenoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Gymnarrheneae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Gymnarrhena]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Vernonioideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Eremothamneae]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> #### ''[[Eremothamnus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) #### ''[[Hoplophyllum]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Platycarpheae]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> #### ''[[Platycarpha]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Platycarphella]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Arctotideae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Arctotidinae]]'' <small>(Cass.) Dumort.</small> ##### ''[[Dymondia]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) ##### ''[[Cymbonotus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Arctotis]]'' <small>L.</small> (67 spp.) ##### ''[[Haplocarpha]]'' <small>Less.</small> (9 spp.) ##### ''[[Arctotheca]]'' <small>Vaill.</small> (5 spp.) #### Subtribus <small>incertae sedis</small> ##### ''[[Heterolepis]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Gorteriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Gazania]]'' <small>Gaertn.</small> (19 spp.) ##### ''[[Roessleria]]'' <small>Stångb. & Anderb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hirpicium]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Gorteria]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Didelta]]'' <small>L´Hér.</small> (2 spp.) ##### ''[[Berkheya]]'' <small>Ehrh.</small> (79 spp.) ##### ''[[Cullumia]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) ##### ''[[Cuspidia]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterorhachis]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Liabeae]]'' <small>(Cass. ex Dumort.) Rydb.</small> #### Subtribus ''[[Liabinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Cacosmia]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) ##### ''[[Ferreyranthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligactis]]'' <small>(Kunth) Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dillandia]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sampera]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (8 spp.) ##### ''[[Liabum]]'' <small>Adans.</small> (38 spp.) ##### ''[[Inkaliabum]]'' <small>D. G. Gut.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Sinclairiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Sinclairiopsis]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinclairia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (27 spp.) #### Subtribus ''[[Paranepheliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Stephanbeckia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (1 sp.) ##### ''[[Microliabum]]'' <small>Cabrera</small> (6 spp.) ##### ''[[Pseudonoseris]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (4 spp.) ##### ''[[Paranephelius]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Chionopappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Erato (biljni rod)|Erato]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Philoglossa]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Munnoziinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Chrysactinium]]'' <small>(Kunth) Wedd.</small> (9 spp.) ##### ''[[Munnozia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (44 spp.) ##### ''[[Bishopanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Distephaneae]]'' <small>ined.</small> #### ''[[Distephanus]]'' <small>Cass.</small> (45 spp.) ### Tribus ''[[Moquinieae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Moquinia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudostifftia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Vernonieae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Linziinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Linzia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ##### ''[[Adenoon]]'' <small>Dalzell</small> (1 sp.) ##### ''[[Aedesia]]'' <small>O. Hoffm.</small> (3 spp.) ##### ''[[Baccharoides]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ##### ''[[Khasianthus]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachnorhiza]]'' <small>A. Rich.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vernonella]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Namibithamnus]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudopegolettia]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Neurolakis]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurocarpaea]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Centrapalinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Camchaya]]'' <small>Gagnep.</small> (9 spp.) ##### ''[[Iodocephalopsis]]'' <small>Bunwong & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acilepis]]'' <small>D. Don</small> (37 spp.) ##### ''[[Bechium]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Centauropsis]]'' <small>Bojer ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Dewildemania]]'' <small>O. Hoffm. ex De Wild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oliganthes]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Koyamasia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nothovernonia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Okia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (2 spp.) ##### ''[[Pulicarioidea]]'' <small>Bunwong, Chantar. & S. C. Keeley</small> (1 sp.) ##### ''[[Msuata]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phyllocephalum]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Trichospirinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Trichospira]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gymnantheminae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Gymnanthemum]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ##### ''[[Brenandendron]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Uniyala]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ##### ''[[Ananthura]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Lampropappus]]'' <small>(O. Hoffm.) H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Myanmaria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Decaneuropsis]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ##### ''[[Monosis]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Strobocalyx]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ##### ''[[Tarlmounia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley, Skvarla & R. Chan</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hesperomanniinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Hesperomannia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Erlangeinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Hilliardiella]]'' <small>H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cabobanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brachythrix]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (6 spp.) ##### ''[[Parapolydora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orbivestus]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Vernoniastrum]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lettowia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Ethulia]]'' <small>L. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Bothriocline]]'' <small>Oliv. ex Benth.</small> (61 spp.) ##### ''[[Muschleria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Ageratinastrum]]'' <small>Mattf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Ambassa]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyanthillium]]'' <small>Blume</small> (12 spp.) ##### ''[[Decastylocarpus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Diaphractanthus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Erlangea]]'' <small>Sch. Bip.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gutenbergia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (25 spp.) ##### ''[[Herderia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paurolepis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Hystrichophora]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kinghamia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (5 spp.) ##### ''[[Omphalopappus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gossweilera]]'' <small>S. Moore</small> (2 spp.) ##### ''[[Hoffmannanthus]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Jeffreycia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (5 spp.) ##### ''[[Oocephala]]'' <small>(S. B. Jones) H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Polydora]]'' <small>Fenzl</small> (1 sp.) ##### ''[[Crystallopollen]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ##### ''[[Rastrophyllum]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Mesanthophorinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Mesanthophora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Acilepidopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Telmatophila]]'' <small>Mart. ex Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Stokesiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Stokesia]]'' <small>L´Hér.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Leiboldiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Eremosis]]'' <small>(DC.) Gleason</small> (27 spp.) ##### ''[[Leiboldia]]'' <small>Schltdl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lepidonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (8 spp.) ##### ''[[Bolanosa]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Stramentopappus]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Elephantopinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Elephantopus]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ##### ''[[Caatinganthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orthopappus]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudelephantopus]]'' <small>Rohr</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Lepidaploinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Lessingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (147 spp.) ##### ''[[Lepidaploa]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (153 spp.) ##### ''[[Chrysolaena]]'' <small>H. Rob.</small> (19 spp.) ##### ''[[Aynia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Echinocoryne]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Harleya]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudopiptocarpha]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Mattfeldanthus]]'' <small>H. Rob. & R. M. King</small> (2 spp.) ##### ''[[Stenocephalum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (7 spp.) ##### ''[[Stilpnopappus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Xiphochaeta]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Struchium]]'' <small>P. Browne</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Sipolisiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Heterocoma]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Hololepis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### Subtribus [[Rolandrinae]] <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Rolandra]]'' <small>Rottb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Spiracantha]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Pacourininae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pacourina]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Centratherinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & B. Bohlmann</small> ##### ''[[Centratherum]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Albertinia]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gorceixia]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lychnophorinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Eremanthus]]'' <small>Less.</small> (35 spp.) ##### ''[[Anteremanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chronopappus]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vinicia]]'' <small>Dematt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lychnophorella]]'' <small>Loeuille, Semir & Pirani</small> (11 spp.) ##### ''[[Lychnocephalus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Lychnophora]]'' <small>Mart.</small> (38 spp.) ##### ''[[Maschalostachys]]'' <small>Loeuille & Roque</small> (2 spp.) ##### ''[[Minasia]]'' <small>H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Piptolepis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (18 spp.) ##### ''[[Prestelia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ##### ''[[Proteopsis]]'' <small>Mart. & Zucc. ex Sch. Bip.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Chrestinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Chresta]]'' <small>Vell.</small> (19 spp.) ##### ''[[Soaresia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Dipterocypselinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Dipterocypsela]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Manyonia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterocypsela]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Allocephalus]]'' <small>Bringel, J. N. Nakaj. & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Piptocarphinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & Bohlmann</small> ##### ''[[Blanchetia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Critoniopsis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (75 spp.) ##### ''[[Cuatrecasanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dasyandantha]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ekmania]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ##### ''[[Huberopappus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Joseanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Piptocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (52 spp.) ##### ''[[Yariguianthus]]'' <small>S. Díaz & Rodr.-Cabeza</small> (1 sp.) ##### ''[[Piptocoma]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) #### Subtribus ''[[Vernoniinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Eirmocephala]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vernonanthura]]'' <small>H. Rob.</small> (80 spp.) ##### ''[[Vernonia]]'' <small>Schreb.</small> (327 spp.) ##### ''[[Cololobus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Cyrtocymura]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dasyanthina]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Quechualia]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Trepadonia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''nedodijeljeni Vernonieae'' ##### ''[[Acanthodesmos]]'' <small>C. D. Adams & duQuesnay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kurziella]]'' <small>H. Rob. & Bunwong</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Cichorioideae]]'' <small>(Juss.) Chev.</small> ### Tribus ''[[Cichorieae]]'' <small>Lam. & DC.</small> #### Subtribus ''[[Warioniinae]]'' <small>Gemeinholzer & Kilian</small> ##### ''[[Warionia]]'' <small>Benth. & Coss.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Scorzonerinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Tourneuxia]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gelasia]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Goekyighitia]]'' <small>Yild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Cigdemia]]'' <small>Yild.</small> (5 spp.) ##### ''[[Guneria]]'' <small>Yild.</small> (9 spp.) ##### ''[[Bilgea]]'' <small>Yild.</small> (4 spp.) ##### ''[[Turkia]]'' <small>Yild.</small> (2 spp.) ##### ''[[Yildirimlia]]'' <small>Kilic</small> (1 sp.) ##### ''[[Bocquetia]]'' <small>Yild.</small> (4 spp.) ##### ''[[Geropogon]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tragopogon]]'' <small>L.</small> (127 spp.) ##### ''[[Pterachaenia]]'' <small>(Benth.) Lipsch.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lipschitzia]]'' <small>Zaika, Sukhor. & N. Kilian</small> (1 sp.) ##### ''[[Koelpinia]]'' <small>Pall.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ramaliella]]'' <small>Zaika, Sukhor. & N. Kilian</small> (13 spp.) ##### ''[[Epilasia]]'' <small>(Bunge) Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudopodospermum]]'' <small>(Lipsch. & Krasch.) Kuth.</small> (25 spp.) ##### ''[[Lilacina]]'' <small>Yild.</small> (3 spp.) ##### ''[[Candollea]]'' <small>Yild.</small> (12 spp.) ##### ''[[Aslia]]'' <small>Yild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Takhtajaniantha]]'' <small>Nazarova</small> (9 spp.) ##### ''[[Scorzonera]]'' <small>s. lat.</small> (63 spp.) ##### ''[[Scorzonera]]'' <small>L.</small> (42 spp.) #### Subtribus ''[[Scolyminae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Gundelia]]'' <small>L.</small> (19 spp.) ##### ''[[Catananche]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hymenonema]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Scolymus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Lactucinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Prenanthes]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Prenanthes]]'' <small>s. lat.</small> (3 spp.) ##### ''[[Astartoseris]]'' <small>N. Kilian, Hand, Hadjik., Christodoulou & Bou Dagh.-Kharr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Faberia]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Cicerbita]]'' <small>Wallr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Mycelis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cicerbita]]'' <small>p. p.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lactuca]]'' <small>p. p.</small> (2 spp.) ##### ''[[Kovalevskiella]]'' <small>Kamelin</small> (3 spp.) ##### ''[[Notoseris]]'' <small>C. Shih</small> (9 spp.) ##### ''[[Lihengia]]'' <small>Y. S. Chen & R. Ke</small> (2 spp.) ##### ''[[Paraprenanthes]]'' <small>C. C. Chang</small> (19 spp.) ##### ''[[Lactuca]]'' <small>L.</small> (140 spp.) ##### ''[[Melanoseris]]'' <small>DC.</small> (40 spp.) #### Subtribus ''[[Hyoseridinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Aposeris]]'' <small>Neck.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyoseris]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Reichardia]]'' <small>Roth</small> (11 spp.) ##### ''[[Launaea]]'' <small>Cass.</small> (57 spp.) ##### ''[[Sonchus]]'' <small>L.</small> (99 spp.) ##### ''[[Aetheorrhiza]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hypochaeridinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Avellara]]'' <small>Blanca & C. Díaz</small> (1 sp.) ##### ''[[Urospermum]]'' <small>Scop.</small> (2 spp.) ##### ''[[Scorzoneroides]]'' <small>Moench</small> (21 spp.) ##### ''[[Achyrophorus]]'' <small>Adans.</small> (8 spp.) ##### ''[[Trommsdorffia]]'' <small>Bernh.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hypochaeris]]'' <small>L.</small> (71 spp.) ##### ''[[Helminthotheca]]'' <small>Zinn</small> (6 spp.) ##### ''[[Picris]]'' <small>L.</small> (42 spp.) ##### ''[[Hedypnois]]'' <small>Hill</small> (4 spp.) ##### ''[[Thrincia]]'' <small>Roth</small> (8 spp.) ##### ''[[Leontodon]]'' <small>L.</small> (32 spp.) #### Subtribus ''[[Chondrillinae]]'' <small>(W. D. J. Koch) Lamotte</small> ##### ''[[Caucasoseris]]'' <small>M. Güzel, N. Kilian, Sennikov & Coskunc.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phitosia]]'' <small>Kamari & Greuter</small> (1 sp.) ##### ''[[Willemetia]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondrilla]]'' <small>L.</small> (30 spp.) #### Subtribus ''[[Crepidinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Youngia]]'' <small>Cass.</small> (40 spp.) ##### ''[[Lapsanastrum]]'' <small>Pak & K. Bremer</small> (4 spp.) ##### ''[[Crepidiastrum]]'' <small>Nakai</small> (19 spp.) ##### ''[[Rhagadiolus]]'' <small>Scop.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sonchella]]'' <small>Sennikov</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiroseris]]'' <small>Rech. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lapsana]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crepis]]'' <small>L.</small> (208 spp.) ##### ''[[Taraxacum]]'' <small>Weber</small> (2443 spp.) ##### ''[[Askellia]]'' <small>W. A. Weber</small> (11 spp.) ##### ''[[Ixeris]]'' <small>Cass.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ixeridium]]'' <small>(A. Gray) Tzvelev</small> (20 spp.) ##### ''[[Garhadiolus]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagoseriopsis]]'' <small>Kirp.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteroderis]]'' <small>(Bunge) Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acanthocephalus]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (2 spp.) ##### ''[[Heteracia]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dubyaea]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ##### ''[[Hololeion]]'' <small>Kitam.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nabalus]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Sinoseris]]'' <small>N.Kilian, Ze H.Wang & H.Peng</small> (3 spp.) ##### ''[[Syncalathium]]'' <small>Lipsch.</small> (6 spp.) ##### ''[[Soroseris]]'' <small>Stebbins</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Hieraciinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Schlagintweitia]]'' <small>Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Andryala]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Hieracium]]'' <small>L.</small> (5497 spp.) ##### ''[[Hispidella]]'' <small>Barnadez ex Lam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pilosella]]'' <small>Hill</small> (299 spp.) #### Subtribus ''[[Cichoriinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Phalacroseris]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Cichorium]]'' <small>L.</small> (7 spp.) ##### ''[[Erythroseris]]'' <small>N. Kilian & Gemeinholzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Rothmaleria]]'' <small>Font Quer</small> (1 sp.) ##### ''[[Tolpis]]'' <small>Adans.</small> (22 spp.) ##### ''[[Arnoseris]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Microseridinae]]'' <small>Stebbins</small> ##### ''[[Krigia]]'' <small>Schreb.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pinaropappus]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ##### ''[[Marshalljohnstonia]]'' <small>Henrickson</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrrhopappus]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Picrosia]]'' <small>D. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Shinnersoseris]]'' <small>Tomb</small> (1 sp.) ##### ''[[Lygodesmia]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ##### ''[[Chaetadelpha]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Glyptopleura]]'' <small>Eaton</small> (2 spp.) ##### ''[[Microseris]]'' <small>D. Don</small> (21 spp.) ##### ''[[Agoseris]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[Malacothrix]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ##### ''[[Atrichoseris]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Calycoseris]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Anisocoma]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Munzothamnus]]'' <small>Raven</small> (1 sp.) ##### ''[[Stephanomeria]]'' <small>Nutt.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rafinesquia]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pleiacanthus]]'' <small>(Nutt.) Rydb.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Corymbioideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Corymbieae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Corymbium]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ## Subfamilia ''[[Asteroideae]]'' <small>(Cass.) Lindl.</small> ### Tribus ''[[Calenduleae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Garuleum]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Dimorphotheca]]'' <small>Vaill.</small> (15 spp.) #### ''[[Gibbaria]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Osteospermum]]'' <small>L.</small> (78 spp.) #### ''[[Calendula]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Senecioneae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Abrotanellinae]]'' <small>H. Rob., G. D. Carr, R. M. King & A. M. Powell</small> ##### ''[[Abrotanella]]'' <small>Cass.</small> (21 spp.) #### Subtribus ''[[Tussilagininae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tussilago]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Petasites]]'' <small>L.</small> (18 spp.) ##### ''[[Homogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Endocellion]]'' <small>Turcz. ex Herder</small> (2 spp.) ##### ''[[Crocidium]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blennosperma]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) ##### ''[[Ischnea]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tetradymia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Lepidospartum]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Hoehnephytum]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) ##### ''[[Luina]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cacaliopsis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Rainiera]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Aequatorium]]'' <small>B. Nord.</small> (13 spp.) ##### ''[[Paragynoxys]]'' <small>(Cuatrec.) Cuatrec.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gynoxys]]'' <small>Cass.</small> (116 spp.) ##### ''[[Nordenstamia]]'' <small>Lundin</small> (17 spp.) ##### ''[[Paracalia]]'' <small>Cuatrec.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angeldiazia]]'' <small>M. O. Dillon & Zapata</small> (1 sp.) ##### ''[[Robinsonecio]]'' <small>T. M. Barkley & Janovec</small> (2 spp.) ##### ''[[Roldana]]'' <small>La Llave</small> (65 spp.) ##### ''[[Mixtecalia]]'' <small>Redonda-Mart., García-Mend. & D.Sandoval</small> (1 sp.) ##### ''[[Telanthophora]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (12 spp.) ##### ''[[Villasenoria]]'' <small>B. L. Clark</small> (1 sp.) ##### ''[[Pittocaulon]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) ##### ''[[Psacaliopsis]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) ##### ''[[Psacalium]]'' <small>Cass.</small> (52 spp.) ##### ''[[Pippenalia]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ##### ''[[Digitacalia]]'' <small>Pippen</small> (5 spp.) ##### ''[[Yermo]]'' <small>Dorn</small> (1 sp.) ##### ''[[Barkleyanthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (1 sp.) ##### ''[[Arnoglossum]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rugelia]]'' <small>Shuttlew. ex Chapm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nelsonianthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (2 spp.) ##### ''[[Miricacalia]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Parasenecio]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (70 spp.) ##### ''[[Taimingasa]]'' <small>(Kitam.) C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) ##### ''[[Japonicalia]]'' <small>C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) ##### ''[[Tephroseris]]'' <small>Rchb.</small> (47 spp.) ##### ''[[Nemosenecio]]'' <small>(Kitam.) B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sinosenecio]]'' <small>B. Nord.</small> (45 spp.) ##### ''[[Hainanecio]]'' <small>Y. Liu & Q. E. Yang</small> (1 sp.) ##### ''[[Vickifunkia]]'' <small>C.Ren, L.Wang, I.D.Illar. & Q.E.Yang</small> (10 spp.) ##### ''[[Ligularia]]'' <small>Cass.</small> (145 spp.) ##### ''[[Dicercoclados]]'' <small>C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremanthodium]]'' <small>Benth.</small> (77 spp.) ##### ''[[Ligulariopsis]]'' <small>Y. L. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Farfugium]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinacalia]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (3 spp.) ##### ''[[Syneilesis]]'' <small>Maxim.</small> (7 spp.) ##### ''[[Chersodoma]]'' <small>Phil.</small> (12 spp.) ##### ''[[Dolichoglottis]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Acrisione]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Centropappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bedfordia]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachyglottis]]'' <small>J. R. Forst.& G. Forst.</small> (35 spp.) ##### ''[[Lordhowea]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Haastia]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Papuacalia]]'' <small>Veldkamp</small> (17 spp.) ##### ''[[Brachionostylum]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Traversia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Capelio]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Caputia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Othonninae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Gymnodiscus]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Othonna]]'' <small>L.</small> (96 spp.) ##### ''[[Crassothonna]]'' <small>B. Nord.</small> (14 spp.) ##### ''[[Euryops]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (102 spp.) ##### ''[[Hertia]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) ##### ''[[Lopholaena]]'' <small>DC.</small> (18 spp.) ##### ''[[Stenops]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oligothrix]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Senecioniinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Dauresia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (2 spp.) ##### ''[[Cissampelopsis]]'' <small>(DC.) Miq.</small> (12 spp.) ##### ''[[Synotis]]'' <small>(C. B. Clarke) C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (65 spp.) ##### ''[[Senecio]]'' <small>L.</small> (1446 spp.) ##### ''[[Hasteola]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Aetheolaena]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) ##### ''[[Culcitium]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Lasiocephalus]]'' <small>Willd. ex Schltdl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Iocenes]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chaetacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Haplosticha]]'' <small>Phil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Robinsonia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Scapisenecio]]'' <small>Schmidt-Leb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Erechtites]]'' <small>Raf.</small> (28 spp.) ##### ''[[Cadiscus]]'' <small>E. Mey. ex DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crassocephalum]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ##### ''[[Arrhenechthites]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dendrocacalia]]'' <small>(Nakai) Nakai</small> (1 sp.) ##### ''[[Io (biljni rod)|Io]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Austrosynotis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (1 sp.) ##### ''[[Mikaniopsis]]'' <small>Milne-Redh.</small> (15 spp.) ##### ''[[Phaneroglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oresbia]]'' <small>Cron & B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dendrosenecio]]'' <small>(Hauman ex Hedberg) B. Nord.</small> (12 spp.) ##### ''[[Adenostyles]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dolichorrhiza]]'' <small>(Pojark.) Galushko</small> (4 spp.) ##### ''[[Caucasalia]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Iranecio]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Turanecio]]'' <small>Hamzaoglu</small> (12 spp.) ##### ''[[Pojarkovia]]'' <small>Askerova</small> (1 sp.) ##### ''[[Curio]]'' <small>P. V. Heath</small> (21 spp.) ##### ''[[Delairea]]'' <small>Lem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Gynura]]'' <small>Cass.</small> (53 spp.) ##### ''[[Solanecio]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Kleinia]]'' <small>Mill.</small> (55 spp.) ##### ''[[Steirodiscus]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lamprocephalus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cineraria]]'' <small>L.</small> (49 spp.) ##### ''[[Mesogramma]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bolandia]]'' <small>Cron</small> (5 spp.) ##### ''[[Bertilia]]'' <small>Cron</small> (1 sp.) ##### ''[[Stilpnogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pladaroxylon]]'' <small>(Endl.) Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachanodes]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pericallis]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (16 spp.) ##### ''[[Emilia]]'' <small>Cass.</small> (124 spp.) ##### ''[[Psednotrichia]]'' <small>Hiern</small> (3 spp.) ##### ''[[Packera]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (76 spp.) ##### ''[[Bethencourtia]]'' <small>Choisy</small> (3 spp.) ##### ''[[Jacobaea]]'' <small>Mill.</small> (64 spp.) ##### ''[[Monticalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (81 spp.) ##### ''[[Faujasia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Eriotrix]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Faujasiopsis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (3 spp.) ##### ''[[Parafaujasia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (2 spp.) ##### ''[[Hubertia]]'' <small>Bory</small> (24 spp.) ##### ''[[Humbertacalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (9 spp.) ##### ''[[Pentacalia]]'' <small>Cass.</small> (164 spp.) ##### ''[[Dresslerothamnus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ortizacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Scrobicaria]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lomanthus]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (21 spp.) ##### ''[[Misbrookea]]'' <small>Funk</small> (1 sp.) ##### ''[[Werneria]]'' <small>Kunth</small> (29 spp.) ##### ''[[Anticona]]'' <small>E. Linares, J. Campos & A. Galán</small> (1 sp.) ##### ''[[Xenophyllum]]'' <small>Funk</small> (23 spp.) ##### ''[[Arbelaezaster]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caxamarca]]'' <small>M. O. Dillon & A. Sagást.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cabreriella]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dorobaea]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Garcibarrigoa]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudogynoxys]]'' <small>(Greenm.) Cabrera</small> (16 spp.) ##### ''[[Talamancalia]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Charadranaetes]]'' <small>Janovec & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Jessea]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (4 spp.) ##### ''[[Graphistylis]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dendrophorbium]]'' <small>(Cuatrec.) C. Jeffrey</small> (84 spp.) ##### ''[[Herodotia]]'' <small>Urb. & Ekman</small> (1 sp.) ##### ''[[Mattfeldia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Zemisia]]'' <small>B. Nord</small>. (2 spp.) ##### ''[[Ekmaniopappus]]'' <small>Borhidi</small> (1 sp.) ##### ''[[Nesampelos]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Elekmania]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) ##### ''[[Leonis]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Antillanthus]]'' <small>B. Nord.</small> (17 spp.) ##### ''[[Herreranthus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lundinia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Jacmaia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Odontocline]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Ignurbia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oldfeltia]]'' <small>B. Nord. & Lundin</small> (1 sp.) ##### ''[[Shafera]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Doroniceae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Doronicum]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ### Tribus ''[[Anthemideae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Osmitopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Osmitopsis]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Cotulinae]]'' <small>Kitt.</small> ##### ''[[Schistostephium]]'' <small>Less.</small> (8 spp.) ##### ''[[Soliva]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ##### ''[[Leptinella]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ##### ''[[Cotula]]'' <small>L.</small> (58 spp.) ##### ''[[Hilliardia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hippia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ##### ''[[Adenanthellum]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Inezia]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) ##### ''[[Thaminophyllum]]'' <small>Harv.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lidbeckia]]'' <small>Bergius</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Ursiniinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Ursinia]]'' <small>Gaertn.</small> (44 spp.) #### Subtribus ''[[Inulantherinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Inulanthera]]'' <small>Källersjö</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Athanasiinae]]'' <small>Lindl. ex Pfeiff.</small> ##### ''[[Eriocephalus]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ##### ''[[Adenoglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lasiospermum]]'' <small>Lag.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hymenolepis]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) ##### ''[[Athanasia]]'' <small>L.</small> (41 spp.) ##### ''[[Leucoptera]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Phymasperminae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Phymaspermum]]'' <small>Less.</small> (24 spp.) ##### ''[[Gymnopentzia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Eumorphia]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pentziinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Myxopappus]]'' <small>Källersjö</small> (2 spp.) ##### ''[[Marasmodes]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cymbopappus]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentzia]]'' <small>Thunb.</small> (31 spp.) ##### ''[[Oncosiphon]]'' <small>Källersjö</small> (8 spp.) ##### ''[[Foveolina]]'' <small>Källersjö</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Handeliinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Ugamia]]'' <small>Pavlov</small> (1 sp.) ##### ''[[Cancrinia]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (7 spp.) ##### ''[[Microcephala]]'' <small>Pobed.</small> (4 spp.) ##### ''[[Trichanthemis]]'' <small>Regel & Schmalh.</small> (10 spp.) ##### ''[[Richteria]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (10 spp.) ##### ''[[Tanacetopsis]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk</small> (24 spp.) ##### ''[[Lepidolopsis]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Allardia]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sclerorhachis]]'' <small>(Rech. fil.) Rech. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Polychrysum]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Handelia]]'' <small>Heimerl</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudohandelia]]'' <small>Tzvelev</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Artemisiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Lepidolopha]]'' <small>C. Winkl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Elachanthemum]]'' <small>Y. Ling & Y. R. Ling</small> (1 sp.) ##### ''[[Arctanthemum]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (3 spp.) ##### ''[[Ajania]]'' <small>Poljakov</small> (40 spp.) ##### ''[[Ajaniopsis]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucanthemella]]'' <small>Tzvelev</small> (2 spp.) ##### ''[[Crossostephium]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Delwiensia]]'' <small>W. A. Weber & R. C. Wittmann</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisia]]'' <small>L.</small> (485 spp.) ##### ''[[Nipponanthemum]]'' <small>(Kitam.) Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisiella]]'' <small>Ghafoor</small> (1 sp.) ##### ''[[Phaeostigma]]'' <small>Muldashev</small> (3 spp.) ##### ''[[Turaniphytum]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Mausolea]]'' <small>Bunge ex Poljakov</small> (1 sp.) ##### ''[[Hippolytia]]'' <small>Poljakov</small> (19 spp.) ##### ''[[Neopallasia]]'' <small>Poljakov</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysanthemum]]'' <small>L.</small> (40 spp.) ##### ''[[Opisthopappus]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) ##### ''[[Tridactylina]]'' <small>(DC.) Sch. Bip.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kaschgaria]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Filifolium]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stilpnolepis]]'' <small>Krasch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachanthemum]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Brocchiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Brocchia]]'' <small>Vis.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Vogtiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Vogtia]]'' <small>Oberpr. & Sonboli</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Matricariinae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Matricaria]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Heliocauta]]'' <small>Humphries</small> (1 sp.) ##### ''[[Anacyclus]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ##### ''[[Achillea]]'' <small>L.</small> (138 spp.) #### Subtribus ''[[Anthemidinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Gonospermum]]'' <small>Less.</small> (7 spp.) ##### ''[[Tanacetum]]'' <small>L.</small> (140 spp.) ##### ''[[Xylanthemum]]'' <small>Tzvelev</small> (7 spp.) ##### ''[[Archanthemis]]'' <small>Lo Presti & Oberpr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nananthea]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthemis]]'' <small>L.</small> (161 spp.) ##### ''[[Tripleurospermum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cota]]'' <small>J. Gay</small> (37 spp.) #### Subtribus ''[[Leucanthemopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Castrilanthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenostemma]]'' <small>Kunze ex Willk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucanthemopsis]]'' <small>(Giroux) Heywood</small> (10 spp.) ##### ''[[Prolongoa]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phalacrocarpum]]'' <small>(DC.) Willk.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lonadinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Lonas]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lepidophorinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Lepidophorum]]'' <small>Neck.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Leucantheminae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Daveaua]]'' <small>Willk. ex Mariz</small> (1 sp.) ##### ''[[Otospermum]]'' <small>Willk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Mauranthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Rhodanthemum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (15 spp.) ##### ''[[Leucanthemum]]'' <small>Hill</small> (51 spp.) ##### ''[[Plagius]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Coleostephus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Glossopappus]]'' <small>Kunze</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysanthoglossum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (2 spp.) ##### ''[[Chlamydophora]]'' <small>Ehrenb. ex Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteromera]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Santolininae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Santolina]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Rhetinolepis]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Mecomischus]]'' <small>Coss. ex Benth. & Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cladanthus]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamaemelum]]'' <small>Mill.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Glebionidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Endopappus]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglyphis]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) ##### ''[[Nivellea]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteranthemis]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ##### ''[[Argyranthemum]]'' <small>Webb ex Sch. Bip.</small> (24 spp.) ##### ''[[Glebionis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Astereae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Printziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Printzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Denekiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Denekia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Nannoglottidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Nannoglottis]]'' <small>Maxim.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Mairiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Mairia]]'' <small>Nees</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Chiliotrichinae]]'' <small>Bonifacio</small> ##### ''[[Llerasia]]'' <small>Triana</small> (14 spp.) ##### ''[[Nardophyllum]]'' <small>(Hook. & Arn.) Hook. & Arn.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aylacophora]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) ##### ''[[Cabreraea]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliophyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliotrichiopsis]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) ##### ''[[Lepidophyllum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliotrichum]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Haroldia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ##### ''[[Katinasia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Celmisiinae]]'' <small>Saldivia</small> ##### ''[[Celmisia]]'' <small>Cass.</small> (69 spp.) ##### ''[[xCelmearia]]'' <small>Heenan</small> (0 sp.) ##### ''[[Damnamenia]]'' <small>Given</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pachystegia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Oritrophiinae]]'' <small>Neson</small> ##### ''[[Oritrophium]]'' <small>(Kunth) Cuatrec.</small> (24 spp.) ##### ''[[Novenia]]'' <small>Freire</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Pteroniinae]]'' <small>Neson</small> ##### ''[[Pteronia]]'' <small>L.</small> (76 spp.) #### Subtribus ''[[Homochrominae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Felicia]]'' <small>Cass.</small> (89 spp.) ##### ''[[Polyarrhena]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Zyrphelis]]'' <small>Cass.</small> (25 spp.) ##### ''[[Amellus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ##### ''[[Poecilolepis]]'' <small>Grau</small> (2 spp.) ##### ''[[Nolletia]]'' <small>Cass.</small> (14 spp.) ##### ''[[Chrysocoma]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Heteromma]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Engleria]]'' <small>O. Hoffm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Jeffreya]]'' <small>Wild</small> (2 spp.) ##### ''[[Roodebergia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Melanodendron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Commidendrum]]'' <small>Burch. ex DC.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Madagasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Madagaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ##### ''[[Rochonia]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Vernoniopsis]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Iranoasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Iranoaster]]'' <small>Kaz.-Osaloo, Farhani & Mozaff.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Afroasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Afroaster]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (18 spp.) #### Subtribus ''[[Formaniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Formania]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eschenbachiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Eschenbachia]]'' <small>Moench</small> (11 spp.) ##### ''[[Thespis]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Grangeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Ceruana]]'' <small>Forssk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dichrocephala]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Grangea]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) ##### ''[[Grangeopsis]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Grauanthus]]'' <small>Fayed</small> (2 spp.) ##### ''[[Colobanthera]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactyotrichia]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ##### ''[[Gyrodoma]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ##### ''[[Mtonia]]'' <small>Beentje</small> (1 sp.) ##### ''[[Nidorella]]'' <small>Cass.</small> (30 spp.) ##### ''[[Conyza]]'' <small>p. p.</small> (1 sp.) ##### ''[[Conyza]]'' <small>s. lat.</small> (42 spp.) ##### ''[[Rhamphogyne]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteroplexis]]'' <small>C. C. Chang</small> (3 spp.) ##### ''[[Microglossa]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ##### ''[[Sarcanthemum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Welwitschiella]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Psiadia]]'' <small>Jacq.</small> (64 spp.) #### Subtribus ''[[Chamaegerinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chamaegeron]]'' <small>Schrenk</small> (4 spp.) ##### ''[[Lachnophyllum]]'' <small>Bunge</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Bellidinae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Bellis]]'' <small>L.</small> (14 spp.) ##### ''[[Bellidiastrum]]'' <small>Scop.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bellium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galatella]]'' <small>Cass.</small> (32 spp.) ##### ''[[Crinitaria]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tripolium]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) ##### ''[[Kitamuria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lagenophorinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Keysseria]]'' <small>Lauterb.</small> (10 spp.) ##### ''[[Piora]]'' <small>J. Kost.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pytinicarpa]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagenophora]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) ##### ''[[Solenogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagenocypsela]]'' <small>Swenson & K. Bremer</small> (2 spp.) ##### ''[[Novaguinea]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Brachyscominae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Brachyscome ]]'' <small>Cass.</small> (102 spp.) ##### ''[[Ceratogyne ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Roebuckiella ]]'' <small>P. S. Short</small> (9 spp.) ##### ''[[Erodiophyllum ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Calotis ]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Peripleura ]]'' <small>(N. T. Burb.) G. L. Nesom</small> (9 spp.) ##### ''[[Tetramolopium ]]'' <small>Nees</small> (38 spp.) ##### ''[[Vittadinia ]]'' <small>A. Rich.</small> (22 spp.) ##### ''[[Isoetopsis ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elachanthus ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondropyxis ]]'' <small>D. A. Cooke</small> (1 sp.) ##### ''[[Minuria ]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Kippistia ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achnophora ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Camptacra ]]'' <small>N. T. Burb.</small> (4 spp.) ##### ''[[Dichromochlamys ]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ##### ''[[Dimorphocoma ]]'' <small>F. Muell. & Tate</small> (1 sp.) ##### ''[[Hullsia ]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Iotasperma ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Pilbara ]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixiochlamys ]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pappochroma ]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Remya ]]'' <small>Hillebr. ex Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Olearia ]]'' <small>Moench</small> (155 spp.) ##### ''[[Landerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (10 spp.) ##### ''[[Neolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Phaseolaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Walsholaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (4 spp.) ##### ''[[Muellerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Spongotrichum ]]'' <small>(DC.) Nees ex Spach</small> (2 spp.) ##### ''[[Linealia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Vicinia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Wollemiaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Ephedrides ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Asterinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Neobrachyactis]]'' <small>Brouillet</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychrogeton]]'' <small>Boiss.</small> (27 spp.) ##### ''[[Callistephus]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cordiofontis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ##### ''[[Sinosidus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (8 spp.) ##### ''[[Helodeaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Myriactis]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ##### ''[[Metamyriactis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (6 spp.) ##### ''[[Geothamnus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Tibetiodes]]'' <small>G. L. Nesom</small> (27 spp.) ##### ''[[Griersonia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Chlamydites]]'' <small>J. R. Drumm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Iteroloba]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Yonglingia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Arctogeron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Asterothamnus]]'' <small>Novopokr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Kemulariella]]'' <small>Tamamsch.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rhinactinidia]]'' <small>Novopokr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinobouffordia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Chaochienchangia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Cardiagyris]]'' <small>G. L. Nesom</small> (9 spp.) ##### ''[[Aster]]'' <small>L.</small> (98 spp.) ##### ''[[Rhynchospermum]]'' <small>Reinw.</small> (1 sp.) ##### ''[[Miyamayomena]]'' <small>Kitam.</small> (3 spp.) ##### ''[[Turczaninowia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kalimeris]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Heteropappus]]'' <small>Less.</small> (16 spp.) ##### ''[[Sheareria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Baccharidinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Baccharis]]'' <small>L.</small> (445 spp.) ##### ''[[Pseudobaccharis]]'' <small>Cabrera</small> (7 spp.) ##### ''[[Exostigma]]'' <small>G. Sancho</small> (2 spp.) ##### ''[[Hinterhubera]]'' <small>Sch. Bip.</small> (9 spp.) ##### ''[[Laestadia]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ##### ''[[Blakiella]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Flosmutisia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Linochilus]]'' <small>Bentham</small> (60 spp.) ##### ''[[Laennecia]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) ##### ''[[Westoniella]]'' <small>Cuatrec.</small> (6 spp.) ##### ''[[Talamancaster]]'' <small>Pruski</small> (6 spp.) ##### ''[[Aztecaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Archibaccharis]]'' <small>Heering</small> (37 spp.) ##### ''[[Plagiocheilus]]'' <small>Arn. ex DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Diplostephium]]'' <small>Kunth</small> (53 spp.) ##### ''[[Parastrephia]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ##### ''[[Floscaldasia]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Guynesomia]]'' <small>Bonif. & G. Sancho</small> (1 sp.) ##### ''[[Kieslingia]]'' <small>Faúndez, Saldivia & Martic.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pacifigeron]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Podocoma]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Microgyne]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sommerfeltia]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Asteropsis]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Inulopsis]]'' <small>O. Hoffm.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Doellingeriinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Doellingeria]]'' <small>Nees</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Oclemeninae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Oclemena]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Egletinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Egletes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Pentachaetinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Pentachaeta]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rigiopappus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Tracyina]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Ericameria]]'' <small>Nutt.</small> (37 spp.) #### Subtribus ''[[Solidagininae]]'' <small>O. Hoffm.</small> ##### ''[[Eastwoodia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) ##### ''[[Columbiadoria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Sericocarpus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) ##### ''[[Cuniculotinus]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (1 sp.) ##### ''[[Acamptopappus]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Amphipappus]]'' <small>Torr. ex A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysothamnus]]'' <small>Nutt.</small> (9 spp.) ##### ''[[Bathysanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Solidago]]'' <small>L.</small> (147 spp.) ##### ''[[Chrysoma]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenotus]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Nestotus]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (3 spp.) ##### ''[[Petradoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Toiyabea]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (4 spp.) ##### ''[[Oreochrysum]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lorandersonia]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (6 spp.) ##### ''[[Tonestus]]'' <small>A. Nels.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Ionactinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Ionactis]]'' <small>Greene</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Chaetopappinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chaetopappa]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Monoptilon]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Astranthiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Townsendia]]'' <small>Hook.</small> (30 spp.) ##### ''[[Astranthium]]'' <small>Nutt.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dichaetophora]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Geissolepinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Geissolepis]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Chrysopsidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Pityopsis]]'' <small>Nutt.</small> (12 spp.) ##### ''[[Bradburia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Chrysopsis]]'' <small>(Nutt.) Elliott</small> (10 spp.) ##### ''[[Noticastrum]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Croptilon]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Heterotheca]]'' <small>Cass.</small> (70 spp.) ##### ''[[Osbertia]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ##### ''[[Tomentaurum]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Conyzinae]]'' <small>Horan.</small> ##### ''[[Erigeron]]'' <small>L.</small> (486 spp.) ##### ''[[Aphanostephus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Apopyros]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Hysterionica]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Neja]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ##### ''[[Leptostelma]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Gutierreziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Gundlachia]]'' <small>A. Gray</small> (5 spp.) ##### ''[[Aquilula]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnosperma]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Amphiachyris]]'' <small>(DC.) Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Medranoa]]'' <small>Urbatsch & R. P. Roberts</small> (5 spp.) ##### ''[[Thurovia]]'' <small>Rose</small> (1 sp.) ##### ''[[Bigelowia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Gutierrezia]]'' <small>Lag.</small> (35 spp.) ##### ''[[Euthamia]]'' <small>Elliott</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Boltoniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chloracantha]]'' <small>G. L. Nesom, Y. B. Suh, D. R. Morgan, S. D. Sundb. & B. B. Simpson</small> (4 spp.) ##### ''[[Batopilasia]]'' <small>G. L. Nesom & Noyes</small> (1 sp.) ##### ''[[Boltonia]]'' <small>L´Hér.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Symphyotrichinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Canadanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Ampelaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Almutaster]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (1 sp.) ##### ''[[Psilactis]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) ##### ''[[Symphyotrichum]]'' <small>Nees</small> (98 spp.) ##### ''[[Sanrobertia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Machaerantherinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Oreostemma]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ##### ''[[Eurybia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (27 spp.) ##### ''[[Triniteurybia]]'' <small>Brouillet, Urbatsch & R. P. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Machaeranthera]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) ##### ''[[Leucosyris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ##### ''[[Xylorhiza]]'' <small>Nutt.</small> (10 spp.) ##### ''[[Oonopsis]]'' <small>Greene</small> (5 spp.) ##### ''[[Dieteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ##### ''[[Xanthisma]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Haplopappus]]'' <small>Cass.</small> (72 spp.) ##### ''[[Notopappus]]'' <small>Klingenb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grindelia]]'' <small>Willd.</small> (67 spp.) ##### ''[[Xanthocephalum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ##### ''[[Stephanodoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Rayjacksonia]]'' <small>R. L. Hartm. & M. A. Lane</small> (3 spp.) ##### ''[[Isocoma]]'' <small>Nutt.</small> (16 spp.) ##### ''[[Adiaphila]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrrocoma]]'' <small>Hook.</small> (14 spp.) ##### ''[[Adeia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Hazardia]]'' <small>Greene</small> (11 spp.) ##### ''[[Benitoa]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ##### ''[[Corethrogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lessingia]]'' <small>Cham.</small> (12 spp.) ### Tribus ''[[Gnaphalieae]]'' <small>(Cass.) Lecoq & Juill.</small> #### Subtribus ''[[Athrixiinae]]'' ##### ''[[Alatoseta]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) ##### ''[[Athrixia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lepidostephium]]'' <small>Oliv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Phagnalon]]'' <small>Cass.</small> (37 spp.) ##### ''[[Pentatrichia]]'' <small>Klatt</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Oederinae]]'' ##### ''[[Arrowsmithia]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Fluminaria]]'' <small>N. G. Bergh</small> (1 sp.) ##### ''[[Nestlera]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhynchopsidium]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leysera]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Oedera]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Oxylaena]]'' <small>Benth. ex Anderb.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''Metalasia clade'' ##### ''[[Amphiglossa]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pterothrix]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Muscosomorphe]]'' <small>J.C.Manning</small> (1 sp.) ##### ''[[Disparago]]'' <small>Gaertn.</small> (9 spp.) ##### ''[[Myrovernix]]'' <small>Koek.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dicerothamnus]]'' <small>Koek.</small> (2 spp.) ##### ''[[Elytropappus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stoebe]]'' <small>L.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ifloga]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Dolichothrix]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Atrichantha]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Calotesta]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) ##### ''[[Hydroidea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) ##### ''[[Phaenocoma]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachnospermum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ##### ''[[Metalasia]]'' <small>R. Br.</small> (57 spp.) ##### ''[[Planea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) #### Subtribus ''Lasiopogon clade'' ##### ''[[Lasiopogon]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Gnaphaliinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Galeomma]]'' <small>Rauschert</small> (2 spp.) ##### ''[[Achyrocline]]'' <small>Less.</small> (47 spp.) ##### ''[[Helichrysum]]'' <small>Mill.</small> (562 spp.) ##### ''[[Aphelexis]]'' <small>D. Don</small> (4 spp.) ##### ''[[Chiliocephalum]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Syncephalum]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Stenocline]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Catatia]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudognaphalium]]'' <small>Kirp.</small> (110 spp.) ##### ''[[Quasiantennaria]]'' <small>R.J.Bayer & M.O.Dillon</small> (1 sp.) ##### ''[[Anaphalis]]'' <small>DC.</small> (111 spp.) ##### ''[[Plecostachys]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (2 spp.) ##### ''[[Tenrhynea]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Syncarpha]]'' <small>DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Libinhania]]'' <small>N. Kilian, Galbany, Oberpr. & A. G. Mill.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gnaphalium]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cladochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achyranthemum]]'' <small>N. G. Bergh</small> (7 spp.) #### Subtribus ''FLAG clade'' ##### ''[[Omalotheca]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Castroviejoa]]'' <small>Galbany et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilocarphus]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ##### ''[[Logfia]]'' <small>Cass.</small> (11 spp.) ##### ''[[Micropus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaepus]]'' <small>Wagenitz</small> (1 sp.) ##### ''[[Gnomophalium]]'' <small>Greuter</small> (1 sp.) ##### ''[[Stylocline]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Ancistrocarphus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Hesperevax]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Bombycilaena]]'' <small>(DC.) Smoljan.</small> (3 spp.) ##### ''[[Filago]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Leontopodium]]'' <small>(Pers.) R. Br.</small> (57 spp.) ##### ''[[Mexerion]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Gnaphaliothamnus]]'' <small>Kirp.</small> (9 spp.) ##### ''[[Jalcophila]]'' <small>M. O. Dillon & Sagást.</small> (3 spp.) ##### ''[[Andicolea]]'' <small>Mayta & Molinari</small> (20 spp.) ##### ''[[Mniodes]]'' <small>(A. Gray) Benth. & Hook. fil.</small> (24 spp.) ##### ''[[Diaperia]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Antennaria]]'' <small>Gaertn.</small> (45 spp.) ##### ''[[Dielitzia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Cuatrecasasiella]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chryselium]]'' <small>Urtubey & S. E. Freire</small> (1 sp.) ##### ''[[Chevreulia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Gamochaeta]]'' <small>Wedd.</small> (59 spp.) ##### ''[[Chionolaena]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ##### ''[[Lucilia]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ##### ''[[Belloa]]'' <small>J. Rémy</small> (5 spp.) ##### ''[[Berroa]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) ##### ''[[Facelis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Micropsis]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Raouliopsis]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### Subtribus ''Australasian clade'' ##### ''[[Troglophyton]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (6 spp.) ##### ''[[Vellereophyton]]'' <small>Hilliard & Burtt</small> (7 spp.) ##### ''[[Anaxeton]]'' <small>Gaertn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Anderbergia]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Langebergia]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Edmondia]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Helichrysopsis]]'' <small>Kirp.</small> (1 sp.) ##### ''[[Petalacte]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ##### ''[[Stuartina]]'' <small>Sond.</small> (2 spp.) ##### ''[[Parantennaria]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) ##### ''[[Millotia]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Ewartia]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) ##### ''[[Argyrotegium]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (4 spp.) ##### ''[[Euchiton]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) ##### ''[[Ewartiothamnus]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucogenes]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) ##### ''[[Raoulia]]'' <small>Hook. fil.</small> (23 spp.) ##### ''[[Rachelia]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anaphalioides]]'' <small>(Benth.) Kirp.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pterygopappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gilberta]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixiolaena]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chthonocephalus]]'' <small>Steetz</small> (6 spp.) ##### ''[[Tietkensia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichanthodium]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Siloxerus]]'' <small>Labill.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogonolepis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Sondottia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) ##### ''[[Blennospora]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Decazesia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Quinqueremulus]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycalymma]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (1 sp.) ##### ''[[Erymophyllum]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (5 spp.) ##### ''[[Cephalosorus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Cephalipterum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Bracteantha]]'' <small>Anderb. & Haegi</small> (6 spp.) ##### ''[[Neotysonia]]'' <small>Dalla Torre & Harms</small> (1 sp.) ##### ''[[Argentipallium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (6 spp.) ##### ''[[Eriochlamys]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Rutidosis]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Phacellothrix]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fitzwillia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Dithyrostegia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Podotheca]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ##### ''[[Leiocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (10 spp.) ##### ''[[Feldstonia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Myriocephalus]]'' <small>Benth.</small> (15 spp.) ##### ''[[Rhetinocarpha]]'' <small>Paul G. Wilson & M. A. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Calocephalus]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) ##### ''[[Balladonia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) ##### ''[[Lemooria]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Gilruthia]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) ##### ''[[Gnephosis]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Notisia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Actinobole]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Angianthus]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Epitriche]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleuropappus]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Quinetia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bellida]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) ##### ''Schoenia-group'' ( sp.) ##### ''[[Schoenia]]'' <small>Steetz</small> (4 spp.) ##### ''[[Pithocarpa]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hyalosperma]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ##### ''[[Coronidium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (21 spp.) ##### ''[[Rhodanthe]]'' <small>Lindl.</small> (46 spp.) ##### ''[[Pycnosorus]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ##### ''[[Craspedia]]'' <small>G. Forst.</small> (27 spp.) ##### ''[[Acanthocladium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ammobium]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[Waitzia]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Leptorhynchos]]'' <small>Less.</small> (11 spp.) ##### ''[[Leucochrysum]]'' <small>(DC.) Paul G. Wilson</small> (5 spp.) ##### ''[[Anemocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (3 spp.) ##### ''[[Xerochrysum]]'' <small>Tzvelev</small> (6 spp.) ##### ''[[Acomis]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pterochaeta]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysocephalum]]'' <small>Walp.</small> (11 spp.) ##### ''[[Gratwickia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyalochlamys]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Haegiela]]'' <small>P. S. Short & Paul G. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Triptilodiscus]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Haptotrichion]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (2 spp.) ##### ''[[Lawrencella]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Asteridea]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Panaetia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Siemssenia]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Podolepis]]'' <small>Labill.</small> (20 spp.) ##### ''[[Walshia]]'' <small>Jeanes</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixodia]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Argyroglottis]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paenula]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Apalochlamys]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ozothamnus]]'' <small>R. Br.</small> (62 spp.) ##### ''[[Cremnothamnus]]'' <small>Puttock</small> (1 sp.) ##### ''[[Odixia]]'' <small>Orchard</small> (2 spp.) ##### ''[[Haeckeria]]'' <small>F. Muell.</small> (3 spp.) ##### ''[[Calomeria]]'' <small>Vent.</small> (4 spp.) ##### ''[[Humeocline]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Basedowia]]'' <small>E. Pritz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thiseltonia]]'' <small>Hemsl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cassinia]]'' <small>R. Br.</small> (46 spp.) ##### ''[[Taplinia]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Inuleae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Inulinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Duhaldea]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cyathocline]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Caesulia]]'' <small>Roxb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blumea]]'' <small>DC.</small> (86 spp.) ##### ''[[Blumeopsis]]'' <small>Gagnep.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nanothamnus]]'' <small>Thomson</small> (1 sp.) ##### ''[[Merrittia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Schizogyne]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vieraea]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhanterium]]'' <small>Desf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Buphthalmum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentanema]]'' <small>Cass.</small> (33 spp.) ##### ''[[Vicoa]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Chrysophthalmum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ##### ''[[Carpesium]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Telekia]]'' <small>Baumg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Inula]]'' <small>L.</small> (79 spp.) ##### ''[[Limbarda]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhanteriopsis]]'' <small>Rauschert</small> (5 spp.) ##### ''[[Monactinocephalus]]'' <small>Klatt</small> (2 spp.) ##### ''[[Pulicaria]]'' <small>Gaertn.</small> (85 spp.) ##### ''[[Dittrichia]]'' <small>Greuter</small> (2 spp.) ##### ''[[Jasonia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anvillea]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pallenis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Asteriscus]]'' <small>Mill.</small> (9 spp.) ##### ''[[Chiliadenus]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) ##### ''[[Allagopappus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Perralderia]]'' <small>Coss.</small> (3 spp.) ##### ''[[Iphiona]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lifago]]'' <small>Schweinf. & Muschl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Plucheinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Stenachaenium]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Geigeria]]'' <small>Griess.</small> (27 spp.) ##### ''[[Ondetia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Antiphiona]]'' <small>Merxm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Calostephane]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ##### ''[[Pegolettia]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Cratystylis]]'' <small>S. Moore</small> (4 spp.) ##### ''[[Iphionopsis]]'' <small>Anderb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pterocaulon]]'' <small>Elliott</small> (26 spp.) ##### ''[[Sachsia]]'' <small>Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pechuel-loeschea]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cylindrocline]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Doellia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (2 spp.) ##### ''[[Epaltes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sphaeromorphaea]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Karelinia]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Laggera]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth. & Hook. fil.</small> (12 spp.) ##### ''[[Nicolasia]]'' <small>S. Moore</small> (7 spp.) ##### ''[[Pluchea]]'' <small>Cass.</small> (62 spp.) ##### ''[[Porphyrostemma]]'' <small>Benth. ex Oliv.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudoconyza]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sphaeranthus]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Tessaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ##### ''[[Streptoglossa]]'' <small>Steetz ex F. Muell.</small> (8 spp.) ##### ''[[Coleocoma]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thespidium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Allopterigeron]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ##### ''[[Litogyne]]'' <small>Harv.</small> (1 sp.) ##### ''[[Adelostigma]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Monarrhenus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Delamerea]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Neojeffreya]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) ##### ''[[Triplocephalum]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudoblepharispermum]]'' <small>J.-P. Lebrun & Stork</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Athroismeae]]'' <small>Panero</small> #### Subtribus ''[[Lowryanthinae]]'' <small>Pruski & Anderb.</small> ##### ''[[Lowryanthus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Apodocephala]]'' <small>Baker</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Athroisminae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Athroisma]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Blepharispermum]]'' <small>DC. ex Wight</small> (15 spp.) ##### ''[[Leucoblepharis]]'' <small>Arn.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''incertae sedis'' ##### ''[[Anisochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisiopsis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Symphyllocarpinae]]'' <small>Smoljan.</small> ##### ''[[Symphyllocarpus]]'' <small>Maxim.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Centipedinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Centipeda (Plantae)|Centipeda]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Anisopappinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Anisopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (46 spp.) ### Tribus ''[[Feddeeae]]'' <small>Pruski, P. Herrera, Anderb. & Franc.-Ort.</small> #### ''[[Feddea]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Helenieae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Marshalliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Marshallia]]'' <small>Schreb.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Psathyrotinae]]'' <small>Baldwin</small> ##### ''[[Psathyrotes]]'' <small>(Nutt.) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Trichoptilium]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Pelucha]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gaillardiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Helenium]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ##### ''[[Balduina]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Gaillardia]]'' <small>Foug.</small> (21 spp.) #### Subtribus ''[[Tetraneuridinae]]'' <small>Rydb.</small> ##### ''[[Baileya]]'' <small>Harv. & A. Gray ex Torr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Hymenoxys]]'' <small>Cass.</small> (26 spp.) ##### ''[[Amblyolepis]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetraneuris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ##### ''[[Psilostrophe]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Plateileminae]]'' <small>Baldwin</small> ##### ''[[Plateilema]]'' <small>(A. Gray) Cockerell</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Millerieae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Melampodiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Acanthospermum]]'' <small>Schrank</small> (7 spp.) ##### ''[[Lecocarpus]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Melampodium]]'' <small>L.</small> (45 spp.) ##### ''[[Staurochlamys]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galinsoginae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Alepidocline]]'' <small>S. F. Blake</small> (6 spp.) ##### ''[[Cuchumatanea]]'' <small>Seid. & Beaman</small> (1 sp.) ##### ''[[Alloispermum]]'' <small>Willd.</small> (17 spp.) ##### ''[[Faxonia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) ##### ''[[Galinsoga]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (12 spp.) ##### ''[[Stenocarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Aphanactis]]'' <small>Wedd.</small> (9 spp.) ##### ''[[Oteiza]]'' <small>La Llave</small> (4 spp.) ##### ''[[Sabazia]]'' <small>Cass.</small> (16 spp.) ##### ''[[Freya (biljni rod)|Freya]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) ##### ''[[Schistocarpha]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Selloa]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Milleriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Axiniphyllum]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ##### ''[[Guizotia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Micractis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Milleria]]'' <small>St.-Lag.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rumfordia]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sigesbeckia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Smallanthus]]'' <small>Mack.</small> (22 spp.) ##### ''[[Stachycephalum]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Trigonospermum]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) ##### ''[[Unxia]]'' <small>L. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Zandera]]'' <small>D. L. Schulz</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Desmanthodiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Desmanthodium]]'' <small>Benth.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Dyscritothamninae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Bebbia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyscritothamnus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Tridax]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ##### ''[[Cymophora]]'' <small>B. L. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tetragonotheca]]'' <small>L.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Espeletiinae]]'' <small>Cuatrec.</small> ##### ''[[Espeletia]]'' <small>Mutis ex Humb. & Bonpl.</small> (158 spp.) ##### ''[[Tamananthus]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Guardiolinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Guardiola]]'' <small>Cerv. ex Humb. & Bonpl.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Jaegeriinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Jaegeria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) ### Tribus ''[[Tageteae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Flaveriinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Flaveria]]'' <small>Juss.</small> (21 spp.) ##### ''[[Sartwellia]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) ##### ''[[Haploesthes]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Clappiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pseudoclappia]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oxypappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Clappia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Jamesianthus]]'' <small>S. F. Blake & Sherff</small> (1 sp.) ##### ''[[Arnicastrum]]'' <small>Greenm.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Tagetinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tagetes]]'' <small>L.</small> (52 spp.) ##### ''[[Callilepis]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) ##### ''[[Thymophylla]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ##### ''[[Adenophyllum]]'' <small>Pers.</small> (13 spp.) ##### ''[[Nicolletia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Pectidinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Porophyllum]]'' <small>Adans.</small> (31 spp.) ##### ''[[Pectis]]'' <small>L.</small> (93 spp.) #### Subtribus ''[[Jaumeinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Jaumea]]'' <small>Pers.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dyssodia]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ##### ''[[Boeberastrum]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Boeberoides]]'' <small>(DC.) Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Urbinella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysactinia]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) ##### ''[[Comaclinium]]'' <small>Scheidw. & Planch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dysodiopsis]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnolaena]]'' <small>(DC.) Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Harnackia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hydropectis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lescaillea]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucactinia]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bajacalia]]'' <small>Loockerman, B. L. Turner & R. K. Jansen</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizotrichia]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Strotheria]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Varillinae]]'' <small>B. L. Turner & A. M. Powell</small> ##### ''[[Varilla]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Coultereliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Coulterella]]'' <small>Vasey & Rose</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Madieae]]'' <small>Jeps.</small> #### Subtribus ''[[Baeriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Eriophyllum]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ##### ''[[Pseudobahia]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Syntrichopappus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Lasthenia]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) ##### ''[[Baeriopsis]]'' <small>J. T. Howell</small> (1 sp.) ##### ''[[Amblyopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Monolopia]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Constancea]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Venegasiinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Venegasia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hulseinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Hulsea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Eatonella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Arnicinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Arnica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Madiinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Raillardella]]'' <small>(A. Gray) Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Adenothamnus]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ##### ''[[Hemizonella]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Kyhosia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ##### ''[[Anisocarpus]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Carlquistia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ##### ''[[Madia]]'' <small>Molina</small> (11 spp.) ##### ''[[Argyroxiphium]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Wilkesia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Dubautia]]'' <small>Gaudich.</small> (26 spp.) ##### ''[[Deinandra]]'' <small>Greene</small> (22 spp.) ##### ''[[Holocarpha]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ##### ''[[Centromadia]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ##### ''[[Calycadenia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Osmadenia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hemizonia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blepharizonia]]'' <small>(A. Gray) Greene</small> (2 spp.) ##### ''[[Lagophylla]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ##### ''[[Holozonia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Layia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (15 spp.) ##### ''[[Blepharipappus]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achyrachaena]]'' <small>Schauer</small> (1 sp.) ##### ''[[Harmonia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (5 spp.) ##### ''[[Jensia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Chaenactideae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Dimeresia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Orochaenactis]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) #### ''[[Chaenactis]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Bahieae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Schkuhria]]'' <small>Roth</small> (2 spp.) #### ''[[Achyropappus]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) #### ''[[Bahia (biljni rod)|Bahia]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Holoschkuhria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Nothoschkuhria]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### ''[[Apostates]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) #### ''[[Picradeniopsis]]'' <small>Rydb. ex Britton</small> (8 spp.) #### ''[[Florestina]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Palafoxia]]'' <small>Lag.</small> (12 spp.) #### ''[[Platyschkuhria]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Hymenothrix]]'' <small>A. Gray</small> (11 spp.) #### ''[[Loxothysanus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Hymenopappus]]'' <small>L´Hér.</small> (14 spp.) #### ''[[Bartlettia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Chamaechaenactis]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Peucephyllum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Psathyrotopsis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Espejoa]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Chaetymenia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Thymopsis]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Hypericophyllum]]'' <small>Steetz</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Perityleae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### Subtribus ''[[Galeaninae]]'' <small>Panero & B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Galeana]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Villanova]]'' <small>Lag.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Lycapsinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Lycapsus]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Peritylinae]]'' <small>Rydb.</small> ##### ''[[Eutetras]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Amauria]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pericome]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Perityle]]'' <small>Benth.</small> (72 spp.) ### Tribus ''[[Eupatorieae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Neomirandeinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Neomirandea]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (26 spp.) #### Subtribus neopisan ##### ''[[Bartlettina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (43 spp.) #### Subtribus ''[[Hofmeisteriinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Hofmeisteria]]'' <small>Walp.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Oaxacaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Oaxacania]]'' <small>B. L. Rob. & Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Carterothamnus]]'' <small>R. M. King</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Piqueriinae]]'' <small>Benth. & Hook.</small> ##### ''[[Piqueria]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ##### ''[[Centenaria]]'' <small>P. Gonzáles, A. Cano & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stevia]]'' <small>Cav.</small> (270 spp.) ##### ''[[Carphochaete]]'' <small>A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Iltisia]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Oxylobinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Ageratina]]'' <small>O. Hoffm.</small> (325 spp.) ##### ''[[Oxylobus]]'' <small>(Moq. ex DC.) A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Jaliscoa]]'' <small>S. Watson</small> (3 spp.) ##### ''[[Spaniopappus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Standleyanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kaunia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Jaramilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Mikaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Mikania]]'' <small>Willd.</small> (452 spp.) #### Subtribus ''[[Trichocoroninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Trichocoronis]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Shinnersia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sclerolepis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Alomiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Alomia]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) ##### ''[[Brickellia]]'' <small>Elliott</small> (108 spp.) ##### ''[[Steviopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Brickelliastrum]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Flyriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Ageratella]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Asanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Malperia]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurocoronis]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kyrsteniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Carminatia]]'' <small>Moc. ex DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Crossothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Helogyne]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Condylopodium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Eupatoriinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Eupatorium]]'' <small>L.</small> (61 spp.) ##### ''[[Eutrochium]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Liatrinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Liatris]]'' <small>Gaertn. ex Schreb.</small> (39 spp.) ##### ''[[Carphephorus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Garberia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Hartwrightia]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Neocuatrecasia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Tamaulipa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lourteigia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Lapidia]]'' <small>Roque & S. C. Ferreira</small> (1 sp.) ##### ''[[Semiria]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) ##### ''[[Criscianthus]]'' <small>Grossi & J. N. Nakaj.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hebecliniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Hebeclinium]]'' <small>DC.</small> (29 spp.) ##### ''[[Decachaeta]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Mexianthus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Praxelinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Guayania]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chromolaena]]'' <small>DC.</small> (167 spp.) ##### ''[[Praxelis]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) ##### ''[[Lomatozona]]'' <small>Baker</small> (4 spp.) ##### ''[[Eitenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eupatoriopsis]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praxeliopsis]]'' <small>G. M. Barroso</small> (1 sp.) ##### ''[[Osmiopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Critoniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Critonia]]'' <small>P. Browne</small> (40 spp.) ##### ''[[Antillia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ciceronia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Eupatorina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fleischmanniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Koanophyllon]]'' <small>Arruda</small> (127 spp.) ##### ''[[Eupatoriastrum]]'' <small>Greenm.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sphaereupatorium]]'' <small>(O. Hoffm.) Kuntze ex B. L. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bishovia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nothobaccharis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Santosia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grisebachianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Lorentzianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chacoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Idiothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Peteravenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Critoniella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aristeguietia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (21 spp.) ##### ''[[Asplundianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Austrocritonia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Badilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Grosvenoria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Corethamnium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Castanedia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imeria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hughesia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cronquistianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (23 spp.) ##### ''[[Steyermarkina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uleophytum]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ##### ''[[Amboroa]]'' <small>Cabrera</small> (2 spp.) ##### ''[[Tuberostylis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Ascidiogyne]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ellenbergia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paneroa]]'' <small>E. E. Schill.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phania]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Phalacraea]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Guevaria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ferreyrella]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Nesomia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ##### ''[[Piqueriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macvaughiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microspermum]]'' <small>Lag.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Fleischmanniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Fleischmannia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (99 spp.) ##### ''[[Zyzyura]]'' <small>H. Rob. & Pruski</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Adenostemmatinae]]'' <small>B. L. Rob.</small> ##### ''[[Adenostemma]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (23 spp.) ##### ''[[Sciadocephala]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ##### ''[[Gymnocoronis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Ayapaninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Isocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ayapana]]'' <small>Spach</small> (17 spp.) ##### ''[[Polyanthina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gongrostylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Condylidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Siapaea]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Lepidesmia]]'' <small>Klatt</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ageratinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Ageratum]]'' <small>L.</small> (37 spp.) ##### ''[[Conoclinium]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Ophryosporus]]'' <small>Meyen</small> (42 spp.) #### Subtribus ''[[Disynaphiinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Urolepis]]'' <small>(A. DC.) R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Radlkoferotoma]]'' <small>Kuntze</small> (3 spp.) ##### ''[[Malmeanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Acanthostyles]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Symphyopappus]]'' <small>Turcz.</small> (13 spp.) ##### ''[[Raulinoreitzia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Disynaphia]]'' <small>Hook. & Arn. ex DC.</small> (14 spp.) ##### ''[[Campovassouria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Grazielia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Neocabreria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Heterocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (15 spp.) ##### ''[[Gymnocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Alomiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Monogereion]]'' <small>G. M. Barroso & R. M. King</small> (1 sp.) ##### ''[[Ayapanopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ##### ''[[Macropodina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Campuloclinium]]'' <small>DC.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Trichogoniinae]]'' <small>V. L. Rivera, S. C. Ferreira & Panero</small> ##### ''[[Trichogoniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Platypodanthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichogonia]]'' <small>(DC.) Gardner</small> (26 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Teixeiranthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Dissothrix]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Cavalcantia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Parapiqueria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gyptidinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Gyptis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gyptidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Austroeupatorium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (14 spp.) ##### ''[[Hatschbachiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Austrobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stomatanthes]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ##### ''[[Planaltoa]]'' <small>Taub.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leptoclinium]]'' <small>(Nutt.) Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Goyazianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Gardnerina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Vittetia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Barrosoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Bishopiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Agrianthus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Arrojadocharis]]'' <small>Mattf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lasiolaena]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Stylotrichium]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Litothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Diacranthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bahianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Catolesia]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (3 spp.) ##### ''[[Morithamnus]]'' <small>R. M. King, H. Rob. & G. M. Barroso</small> (2 spp.) ##### ''[[Prolobus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bejaranoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Conocliniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dasycondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (9 spp.) ##### ''[[Scherya]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acritopappus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Neurolaeneae]]'' <small>Rydb.</small> #### Subtribus ''[[Enydrinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Enydra]]'' <small>Lour.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Heptanthinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Heptanthus]]'' <small>Griseb.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Neurolaeninae]]'' <small>Stuessy, B. L. Turner & A. M. Powell</small> ##### ''[[Calea]]'' <small>L.</small> (157 spp.) ##### ''[[Tyleropappus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Greenmaniella]]'' <small>W. M. Sharp</small> (1 sp.) ##### ''[[Neurolaena]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Coreopsideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Chrysanthellinae]]'' <small>Ryding & K. Bremer</small> ##### ''[[Chrysanthellum]]'' <small>Rich.</small> (14 spp.) ##### ''[[Glossocardia]]'' <small>Cass.</small> (12 spp.) ##### ''[[Trioncinia]]'' <small>(F. Muell.) Veldkamp</small> (2 spp.) ##### ''[[Diodontium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isostigma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Henricksonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterosperma]]'' <small>Cav.</small> (8 spp.) ##### ''[[Dicranocarpus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Petrobiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Petrobium]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Narvalina]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyathomone]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Selleophytum]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fitchia]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oparanthus]]'' <small>Sherff</small> (6 spp.) ##### ''[[Moonia]]'' <small>Arn.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Coreopsidinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Coreopsis]]'' <small>L.</small> (87 spp.) ##### ''[[Coreocarpus]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) ##### ''[[Cosmos]]'' <small>Cav.</small> (35 spp.) ##### ''[[Bidens]]'' <small>L.</small> (222 spp.) ##### ''[[Goldmanella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelesperma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Electranthera]]'' <small>Mesfin, Crawford & Pruski</small> (3 spp.) ##### ''[[Ericentrodea]]'' <small>S. F. Blake & Sherff, Sherff</small> (6 spp.) ##### ''[[Dahlia]]'' <small>Cav.</small> (40 spp.) ##### ''[[Hidalgoa]]'' <small>La Llave</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Pinillosinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pinillosia]]'' <small>Ossa ex DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetraperone]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Koehneola]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Polymnieae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Polymnia]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Heliantheae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Ambrosiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Ambrosia]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Dicoria]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Euphrosyne]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cyclachaena]]'' <small>Fresen.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hedosyne]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Iva]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ##### ''[[Parthenice]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Parthenium]]'' <small>L.</small> (21 spp.) ##### ''[[Xanthium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chromolepidinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Chromolepis]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Dugesiinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Dugesia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ecliptinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Perymenium]]'' <small>Schrad.</small> (64 spp.) ##### ''[[Podanthus]]'' <small>Lag.</small> (2 spp.) ##### ''[[Baltimora]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ##### ''[[Clibadium]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Ichthyothere]]'' <small>Mart.</small> (27 spp.) ##### ''[[Delilia]]'' <small>Spreng.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eclipta]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ##### ''[[Lantanopsis]]'' <small>C. Wright ex Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentalepis]]'' <small>F. Muell.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rensonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Riencourtia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Blainvillea]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Calyptocarpus]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) ##### ''[[Damnxanthodium]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Perymeniopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dimerostemma]]'' <small>Cass.</small> (31 spp.) ##### ''[[Elaphandra]]'' <small>Strother</small> (14 spp.) ##### ''[[Eleutheranthera]]'' <small>Poit. ex Bosc</small> (2 spp.) ##### ''[[Exomiocarpon]]'' <small>Lawalrée</small> (1 sp.) ##### ''[[Iogeton]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Jefea]]'' <small>Strother</small> (5 spp.) ##### ''[[Lasianthaea]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ##### ''[[Lundellianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (8 spp.) ##### ''[[Lipotriche]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ##### ''[[Oblivia]]'' <small>Strother</small> (3 spp.) ##### ''[[Otopappus]]'' <small>Benth.</small> (17 spp.) ##### ''[[Oyedaea]]'' <small>DC.</small> (25 spp.) ##### ''[[Pascalia]]'' <small>Ortega</small> (2 spp.) ##### ''[[Plagiolophus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steiractinia]]'' <small>S. F. Blake</small> (14 spp.) ##### ''[[Synedrella]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Synedrellopsis]]'' <small>Hieron. & Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Tuxtla]]'' <small>Villaseñor & Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Wamalchitamia]]'' <small>Strother</small> (7 spp.) ##### ''[[Wedelia]]'' <small>Jacq.</small> (135 spp.) ##### ''[[Fenixia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hoffmanniella]]'' <small>Schltr. ex Lawalrée</small> (1 sp.) ##### ''[[Idiopappus]]'' <small>H. Rob. & Panero</small> (1 sp.) ##### ''[[Kingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leptocarpha]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Monactis]]'' <small>Kunth</small> (12 spp.) ##### ''[[Trigonopterum]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aspilia]]'' <small>Thouars</small> (66 spp.) ##### ''[[Schizoptera]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sphagneticola]]'' <small>O. Hoffm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tilesia]]'' <small>G. Mey.</small> (3 spp.) ##### ''[[Zexmenia]]'' <small>La Llave</small> (5 spp.) ##### ''[[Tuberculocarpus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Echinocephalum]]'' <small>Gardner</small> (1 sp.) ##### ''[[Melanthera]]'' <small>Rohr</small> (8 spp.) ##### ''[[Apowollastonia]]'' <small>Orchard</small> (8 spp.) ##### ''[[Wollastonia]]'' <small>DC. ex DC.</small> (24 spp.) ##### ''[[Indocypraea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Quadribractea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Acunniana]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Lipoblepharis]]'' <small>Orchard</small> (5 spp.) ##### ''[[Lipochaeta]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Enceliinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Encelia]]'' <small>Adans.</small> (21 spp.) ##### ''[[Enceliopsis]]'' <small>(A. Gray) A. Nels.</small> (3 spp.) ##### ''[[Geraea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Flourensia]]'' <small>DC.</small> (32 spp.) ##### ''[[Helianthella]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (11 spp.) #### Subtribus ''[[Engelmanniinae]]'' <small>Stuessy</small> ##### ''[[Berlandiera]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chrysogonum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Engelmannia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Lindheimera]]'' <small>A. Gray & Engelm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Silphium]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ##### ''[[Borrichia]]'' <small>Adans.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vigethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) ##### ''[[Wyethia]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Scabrethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) ##### ''[[Agnorhiza]]'' <small>(Jeps.) W. A. Weber</small> (5 spp.) ##### ''[[Balsamorhiza]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Helianthinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Helianthus]]'' <small>L.</small> (55 spp.) ##### ''[[Iostephane]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Lagascea]]'' <small>Cav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pappobolus]]'' <small>S. F. Blake</small> (37 spp.) ##### ''[[Scalesia]]'' <small>Arn. ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Sclerocarpus]]'' <small>Jacq.</small> (9 spp.) ##### ''[[Simsia]]'' <small>Pers.</small> (30 spp.) ##### ''[[Syncretocarpus]]'' <small>S. F. Blake</small> (3 spp.) ##### ''[[Tithonia]]'' <small>Desf. ex Juss.</small> (13 spp.) ##### ''[[Heliomeris]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) ##### ''[[Phoebanthus]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Bahiopsis]]'' <small>Kellogg</small> (12 spp.) ##### ''[[Calanticaria]]'' <small>(B. L. Rob. & Greenm.) E. E. Schill. & Panero</small> (5 spp.) ##### ''[[Hymenostephium]]'' <small>Benth.</small> (23 spp.) ##### ''[[Davilanthus]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (7 spp.) ##### ''[[Heiseria]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) ##### ''[[Dendroviguiera]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (14 spp.) ##### ''[[Gonzalezia]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) ##### ''[[Sidneya]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (2 spp.) ##### ''[[Aldama]]'' <small>La Llave</small> (117 spp.) ##### ''[[Viguiera]]'' <small>Kunth</small> (19 spp.) #### Subtribus ''[[Montanoinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Montanoa]]'' <small>Cerv.</small> (28 spp.) #### Subtribus ''[[Rojasianthinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Rojasianthe]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Rudbeckiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Ratibida]]'' <small>Raf.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rudbeckia]]'' <small>L.</small> (32 spp.) #### Subtribus ''[[Spilanthinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Acmella]]'' <small>Rich. ex Pers.</small> (34 spp.) ##### ''[[Tetranthus]]'' <small>Sw.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oxycarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Spilanthes]]'' <small>Jacq.</small> (10 spp.) ##### ''[[Salmea]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''[[Verbesiniinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Podachaenium]]'' <small>Benth. ex Oerst.</small> (6 spp.) ##### ''[[Squamopappus]]'' <small>R. K. Jansen, N. A. Harriman & Urbatsch</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetrachyron]]'' <small>Schltdl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Verbesina]]'' <small>L.</small> (348 spp.) #### Subtribus ''[[Zaluzaniinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Hybridella]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Zaluzania]]'' <small>Pers.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Zinniinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Echinacea]]'' <small>Moench</small> (9 spp.) ##### ''[[Heliopsis]]'' <small>Pers.</small> (14 spp.) ##### ''[[Philactis]]'' <small>Schrad.</small> (4 spp.) ##### ''[[Sanvitalia]]'' <small>Gualt. ex Lam.</small> (7 spp.) ##### ''[[Zinnia]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ##### ''[[Tehuana]]'' <small>Panero & Villaseñor</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichocoryne]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) {{div col end}} ==Vanjske poveznice== {{WProjekti |commons |commonshr = |commonscat = Asterales |commonscathr = Asterales |wikivrste = Asterales |wikivrstehr = Asterales |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Zvjezdanolike| ]] [[Kategorija:Dvosupnice]] [[Kategorija:Biljni redovi]] 6945bmt67f59qv9odtui5uit5xlbh3s 0 57982 6436738 6418075 2022-08-03T08:14:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Košarkaška reprezentacija | ime = Sjedinjene Američke Države | grb = USA Basketball logo.svg | nadimak = | savez = [[USA Basketball]] | izbornik = [[Gregg Popovich]] | kapetan = | najviše nastupa = | FIBA = 1. | ažurirano = nakon Svjetskog prvenstva u Turskoj 2010. | Nastupi na SP = 16 | Prvi put na SP = 1950. | Najbolji rezultat na SP = 1. [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Američka košarkaška prvenstva|Američko prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 9 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Američko prvenstvo u košarci - Meksiko 1989.|u Meksiku 1989.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 1. [[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] | medalje ='''[[Košarka na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]'''<br>[[File:Gold medal.svg|16px]] ''zlato'': [[Košarka na OI 1936.|1936.]], [[Košarka na OI 1948.|1948.]], [[Košarka na OI 1952.|1952.]], [[Košarka na OI 1956.|1956.]], [[Košarka na OI 1960.|1960.]], [[Košarka na OI 1964.|1964.]], [[Košarka na OI 1968.|1968.]], [[Košarka na OI 1976.|1976.]], [[Košarka na OI 1984.|1984.]], [[Košarka na OI 1992.-muškarci|1992.]], [[Košarka na OI 1996.|1996.]], [[Košarka na OI 2000.|2000.]], [[Košarka na OI 2008. - muškarci|2008.]], [[Košarka na OI 2012.-muškarci|2012.]], [[Košarka na OI 2016.-muškarci|2016.]], [[Košarka na OI 2020.-muškarci|2020.]]<br/>[[File:Silver medal.svg|16px]] ''srebro'': [[Košarka na OI 1972.|1972.]]<br/>[[File:Bronze medal.svg|16px]] ''bronca'': [[Košarka na OI 1988.|1988.]], [[Košarka na OI 2004.|2004.]]<br>'''[[Svjetska prvenstva u košarci|Svjetska prvenstva]]'''<br>[[File:Gold medal with cup.svg|16px]] ''zlato'': [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1954.|1954.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1986.|1986.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kanada 1994.|1994.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Turska 2010.|2010.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014.|2014.]] <br/>[[File:Silver medal with cup.svg|16px]] ''srebro'': [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Argentina 1950.|1950.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Čile 1959.|1959.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kolumbija 1982.|1982.]]<br/>[[File:Bronze medal with cup.svg|16px]] ''bronca'': [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Portoriko 1974.|1974.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Argentina 1990.|1990.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Grčka 1998.|1998.]], [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|2006.]]<br>'''[[Američka košarkaška prvenstva|Američka prvenstva]]'''<br>[[File:Gold medal america.svg|16px]] ''zlato'': [[1992 Tournament of the Americas|1992.]], [[1993 Tournament of the Americas|1993.]], [[FIBA Americas Championship 1997|1997.]], [[FIBA Americas Championship 1999|1999.]], [[FIBA Americas Championship 2003|2003.]], [[FIBA Americas Championship 2007|2007.]]<br/>[[File:Silver medal america.svg|16px]] ''srebro'': [[1989 Tournament of the Americas|1989.]]<br>'''[[Panameričke igre]]'''<br>[[File:Gold medal america.svg|16px]] ''zlato'': [[Basketball at the 1951 Pan American Games|1951.]], [[Basketball at the 1955 Pan American Games|1955.]], [[Basketball at the 1959 Pan American Games|1959.]], [[Basketball at the 1963 Pan American Games|1963.]], [[Basketball at the 1967 Pan American Games|1967.]], [[Basketball at the 1975 Pan American Games|1975.]], [[Basketball at the 1979 Pan American Games|1979.]], [[Basketball at the 1983 Pan American Games|1983.]]<br />[[File:Silver medal america.svg|16px]] ''srebro'': [[Basketball at the 1987 Pan American Games|1987.]], [[Basketball at the 1995 Pan American Games|1995.]], [[Basketball at the 1999 Pan American Games|1999.]]<br />[[File:Bronze medal (Americas).svg|16px]] ''bronca'': [[Basketball at the 1991 Pan American Games|1991.]], [[Basketball at the 2011 Pan American Games|2011.]] }} '''Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država''' poznatija kao '''muška košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država''', predstavlja [[Sjedinjene Američke Države]] u međunarodnoj muškoj [[Košarka|košarci]].<ref>[http://www.usabasketball.com/mens/national/MSNT_AllTimeRoster.html USA Basketball Men's Senior National Team All-Time Roster] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120718150436/http://www.usabasketball.com/mens/national/MSNT_AllTimeRoster.html |date=18. srpnja 2012. }} USA Basketball. Preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država je najuspješnija reprezentacija u međunarodnom natjecanju, osvojivši medalje u svih devetnaest olimpijskih natjecanja od čega je petnaest zlatnih. Dvije momčadi koje su osvojile zlato primljene su u [[Košarkaška Kuća slavnih|Košarkašku Kuću slavnih]]. To su momčad iz 1960. godine koja ima šest članova u Kući slavnih (četiri igrača i dva trenera), te "Dream Team" momčad iz 1992. godine koja ima četrnaest članova u Kući slavnih (jedanaest igrača i tri trenera).<ref>[http://www.hoophall.com/news/2010/4/5/naismith-memorial-basketball-hall-of-fame-announces-class-of.html Naismith Memorial Basketball Hall of Fame Announces Class of 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100409151224/http://www.hoophall.com/news/2010/4/5/naismith-memorial-basketball-hall-of-fame-announces-class-of.html |date=9. travnja 2010. }} Hoop Hall. Preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> Sjedinjene Države su trenutno na prvom mjestu [[FIBA-ina ljestvica|FIBA-ine ljestvice]].<ref>[http://www.fiba.com/pages/eng/fc/even/rank/p/openNodeIDs/999/selNodeID/999/rankMen.html FIBA-ina ljestvica za muške] FIBA. Preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> Reprezentacija se natjecala s amaterskim igračima sve do 1989. godine kada je [[Međunarodna košarkaška federacija|FIBA]] dozvolila Sjedinjenim Američkim Državama da popune momčad s profesionalnim igračima.<ref>[http://www.nytimes.com/1989/04/08/sports/federation-rule-change-opens-olympics-to-nba-players.html FIBA otvorila mjesto za NBA igrače] ''The New York Times''. Preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> Prva takva momčad poznata kao "Dream Team", osvojila je zlatnu medalju [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|1992. godine na Olimpijskim igrama]] u [[Barcelona|Barceloni]], igrajući u finalu protiv [[Hrvatska košarkaška reprezentacija|Hrvatske]].<ref>[http://www.popmatters.com/pm/feature/030128-globalnba The Globalized Association] Pop Matters. Preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> Uvođenjem profesionalnih igrača, reprezentacija je bila spremna na dominaciju nakon 1988. godine kada je osvojila samo broncu. Momčad profesionalnih igrača se natjecala na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kanada 1994.|Svjetskom prvenstvu u košarci 1994. godine]], završivši na prvom mjestu. Na Olimpijskim igrama, godina [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.|1996.]], [[XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.|2000]]. i [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|2008.]] su osvojili zlatne medalje.<ref>[http://www.insidehoops.com/olympics.shtml Olimpijska košarka] Inside Hoops. Preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> Međutim, američka dominacija je tih godina bila smanjena. Na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – SAD 2002.|Svjetskom prvenstvu 2002. godine]] nisu uspjeli osvojiti medalju, već su završili kao šesti. Na [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.|Olimpijadi 2004. godine]] u [[Atena|Ateni]] izgubili su tri utakmice na putu do brončane medalje, rekord koji zastupa više izgubljenih utakmica od svih prethodnih Olimpijada zajedno.<ref>[http://www.usabasketball.com/mens/national/moly_2004.html Olimpijske igre u Ateni 2004. godine - košarka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120116130344/http://www.usabasketball.com/mens/national/moly_2004.html |date=16. siječnja 2012. }} USA Basketball. Preuzeto 18. srpnja 2012.</ref> Odlučni stati na kraj pogreškama, košarkaški savez je pokrenuo dugotrajni projekt čiji je cilj stvaranje boljih, više kohezivnih momčadi. Sjedinjene Američke Države su na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Svjetskom prvenstvu 2006. godine]] u [[Japan]]u pobijedile prvih sedam utakmica prije nego što su u polufinalu izgubili od [[Grčka košarkaška reprezentacija|Grčke]], te su natjecanje završili s brončanom medaljom.<ref>[http://www.usabasketball.com/seniormen/2006/06_mwc_cumulative_stats.html Statistika na Svjetskom prvenstvu 2006. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070513145308/http://www.usabasketball.com/seniormen/2006/06_mwc_cumulative_stats.html |date=13. svibnja 2007. }} USA Basketball. Preuzeto 24. srpnja 2012.</ref> U sljedeća dva nastupa osvojili su zlato. Godine 2008. na [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijadi]] u [[Peking]]u pobijedili su s dominantnim nastupom. Ovaj uspjeh ih je pratio i na [[Svjetsko prvenstvo u košarci – Turska 2010.|Svjetskom prvenstvu u Turskoj 2010. godine]] kada nisu igrali s igračima s olimpijade. Nisu izgubili ni jednu utakmicu, te su u finalu pobijedili [[Turska košarkaška reprezentacija|Tursku]].<ref>[http://www.usabasketball.com/mens/national/usa_mwc_15finalists_2010_07_28.html Roster SAD-a na Svjetskom prvenstvu 2010. u Turskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120719050735/http://www.usabasketball.com/mens/national/usa_mwc_15finalists_2010_07_28.html |date=19. srpnja 2012. }} USA Basketball. Preuzeto 24. srpnja 2012.</ref> == Treneri == {{col-begin}} {{col-2}} === Olimpijske igre === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Trener !Godina !Pob. !Izg. !Rezultat |- |style="text-align: left;"|[[Jimmy Needles]] |[[Košarka na OI 1936.|Berlin 1936.]] |5 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Omar Browning]] |[[Košarka na OI 1948.|London 1948.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Warren Womble]] |[[Košarka na OI 1952.|Helsinki 1952.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Nigel Gall]] |[[Košarka na OI 1956.|Melbourne 1956.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Pete Newell]] |[[Košarka na OI 1960.|Rim 1960.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Henry Iba]] |[[Košarka na OI 1964.|Tokio 1964.]] |9 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Henry Iba]] |[[Košarka na OI 1968.|Ciudad Mexico 1968.]] |9 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Henry Iba]] |[[Košarka na OI 1972.|München 1972.]] |8 |1 |[[Datoteka:Silver medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Dean Smith]] |[[Košarka na OI 1976.|Montreal 1976.]] |7 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Bob Knight]] |[[Košarka na OI 1984.|Los Angeles 1984.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[John Thompson]] |[[Košarka na OI 1988.|Seul 1988.]] |7 |1 |[[Datoteka:Bronze medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Chuck Daly]] |[[Košarka na OI 1992.|Barcelona 1992.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Lenny Wilkens]] |[[Košarka na OI 1996.|Atlanta 1996.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Rudy Tomjanovich]] |[[Košarka na OI 2000.|Sydney 2000.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Larry Brown]] |[[Košarka na OI 2004.|Atena 2004.]] |5 |3 |[[Datoteka:Bronze medal.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Mike Krzyzewski]] |[[Košarka na OI 2008.|Peking 2008.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal.svg|16px]] |} {{col-2}}<div style="text-align:left"> === Svjetska prvenstva === {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- !Trener !Godina !Pob. !Izg. !Rezultat |- |style="text-align: left;"|[[Gordon Carpenter]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Argentina 1950.|Argentina 1950.]] |5 |1 |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Warren Womble]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1954.|Brazil 1954.]] |9 |0 |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Charles Bennett]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Čile 1959.|Čile 1959.]] |7 |2 |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Garland Pinholster]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Brazil 1963.|Brazil 1963.]] |6 |3 |4. |- |style="text-align: left;"|[[Hal Fischer]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Urugvaj 1967.|Urugvaj 1967.]] |7 |2 |4. |- |style="text-align: left;"|[[Hal Fischer]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1970.|Jugoslavija 1970.]] |6 |3 |5. |- |style="text-align: left;"|[[Gene Bartow]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Portoriko 1974.|Portoriko 1974.]] |6 |4 |[[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Bill Oates]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Filipini 1978.|Filipini 1978.]] |9 |1 |5. |- |style="text-align: left;"|[[Bob Weltlich]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kolumbija 1982.|Kolumbija 1982.]] |7 |2 |[[Datoteka:Silver medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Lute Olson]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 1986.|Španjolska 1986.]] |9 |1 |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Mike Krzyzewski]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Argentina 1990.|Argentina 1990.]] |6 |2 |[[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Don Nelson]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Kanada 1994.|Kanada 1994.]] |8 |0 |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Rudy Tomjanovich]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Grčka 1998.|Grčka 1998.]] |7 |2 |[[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[George Karl]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – SAD 2002.|SAD 2002.]] |6 |3 |6. |- |style="text-align: left;"|[[Mike Krzyzewski]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Japan 2006.|Japan 2006.]] |8 |1 |[[Datoteka:Bronze medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Mike Krzyzewski]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Turska 2010.|Turska 2010.]] |9 |0 |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] |- |style="text-align: left;"|[[Mike Krzyzewski]] |[[Svjetsko prvenstvo u košarci – Španjolska 2014.|Španjolska 2014.]] |9 |0 |[[Datoteka:Gold medal with cup.svg|16px]] |- |} </div> {{col-end}} === Panameričke igre === * 1951.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1955.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1959.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1963.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1967.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1971.: 7. mjesto * 1975.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1979.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1983.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1987.: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * 1991.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' * 1995.: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * 1999.: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * 2003.: 4. mjesto * 2007.: 5. mjesto * 2011.: [[Image:Med_3.png]] ''bronca'' === Američka prvenstva === * 1989.: [[Image:Med_2.png]] ''srebro'' * 1992.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1993.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1997.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 1999.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2001.: 10. mjesto * 2003.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' * 2005.: 4. mjesto * 2007.: [[Image:Med_1.png]] ''zlato'' == Unutarnje poveznice == *[[Ženska košarkaška reprezentacija SAD-a]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.usabasketball.com/mens/national/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130628234639/http://www.usabasketball.com/mens/national/ |date=28. lipnja 2013. }} [[Kategorija:Košarkaške reprezentacije|SAD]] [[Kategorija:Košarka u SAD-u]] [[Kategorija:Američke reprezentacije|Košarka]] 63xsy92o0jbj7pvy3fsqq8qtitxe3bu 0 62347 6436537 6200657 2022-08-02T18:46:56Z Darrad2009 157007 male dopune i korekture wikitext text/x-wiki {{Grad u Crnoj Gori | ime = Žabljak | ime ćirilica = Жабљак | ime genitiv = Žabljaka | slika = Žabljak, Montenegro - main square.jpg | slika grba = Amblem of Zabljak.png | osnovan = [[1871.]] | stanovništvo = 1937 | stanovništvo općina = 4204 | površina = 445 | zemljopisna širina = 43.15 | zemljopisna dužina = 19.11 | pozivni broj = 52 | registarska oznaka = ŽB | gradonačelnik = Veselin Vukićević<ref name="A2">{{cite web|url=http://zabljak.me/cg/predsjednik-i-lokalna-uprava/|title=Predsjednik općine Žabljak|work=zabljak.me|accessdate=2. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Predsjednik općine Žabljak}}</ref><ref name="A3">{{cite web|url=https://www.antenam.net/politika/249716-zabljak-veselin-vukicevic-podnio-ostavku-danas-ponovo-predlozen-i-izabran-na-funkciju-predsjednika-opstine|title=Veselin Vukicevic ponovno izabran za predsjednika općine Žabljak|work=antenam.net|accessdate=2. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Veselin Vukicevic ponovno izabran za predsjednika općine Žabljak}}</ref> | stranica = www.zabljak.me | karta = Žabljak-Position.PNG }} '''Žabljak'''<ref name="A1">{{cite web|url=https://www.durmitor.rs/2-zabljak/|title=Žabljak|work=durmitor.rs|accessdate=2. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Žabljak}}</ref> je gradić, općinski centar i centar zimskog turizma u srcu [[Durmitor]]skog kraja na sjeverozapadu [[Crna Gora|Crne Gore]]. ==Naziv== Prvotni [[Slaveni|slavenski]] naziv ovoga mjesta bio je ''Varezina voda'', vjerojatno zbog jakog izvora pitke vode, oko koga se i formiralo naselje. Kasnije, dobiva naziv ''Hanovi'' ili izvorno ''Anovi'', gdje su odmarali trgovački karavani. Prema predanju, ime ''Žabljak'' potječe od [[Žabe|žaba]] koje žive na lokalitetu ''Otoke'' i koje svake godine svojim kreketanjem najavljuju dolazak proljeća. ''Žabljak'' dobiva služben naziv [[1870.]] godine, kada je kraj faktički postao dijelom [[Crnogorska država 1852. – 1918.|Kneževine Crne Gore]] i kada je u istom danu započeta izgradnja crkve ''Sv.Preobraženija'', škole i [[kapetanija|kapetanijskog]] doma. == Zemljopis == [[Datoteka:Zabljak.jpg|mini|200px|lijevo|Pogled na Žabljak.]] Grad Žabljak nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore, u središtu [[Durmitor]]a. Grad je sa svojih 1456 metara nadmorske visine najvisočije<ref name="www.durmitorcg.com">www.durmitorcg.com: [http://www.durmitorcg.com/opstina.php Žabljak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731130017/http://www.durmitorcg.com/opstina.php |date=31. srpnja 2008. }}</ref> urbano naselje u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Smješten je u podnožju Durmitora i okružen je s 23 planinska vrha od preko 2200 metara, 18 planinskih jezera i kanjonom rijeke [[Tara|Tare]], najdubljim u Europi. {{Clearleft}} == Naseljena mjesta == [[Borje (Žabljak, Crna Gora)|Borje]], [[Brajkovača]], [[Dobri Nugo]], [[Gomile]], [[Gradina (Žabljak, Crna Gora)|Gradina]], [[Krš (Žabljak, Crna Gora)|Krš]], [[Mala Crna Gora]], [[Motički Gaj]], [[Ninkovići]], [[Novakovići (Žabljak, Crna Gora)|Novakovići]], [[Njegovuđa]], [[Palež (Žabljak, Crna Gora)|Palež]], [[Pašina Voda]], [[Pašino Polje]], [[Pitomine]], [[Podgora (Žabljak, Crna Gora)|Podgora]], [[Pošćenski Kraj]], [[Rasova]], [[Rudanci]], [[Suvodo]], [[Šljivansko (Žabljak, Crna Gora)|Šljivansko]], [[Šumanovac]], [[Tepačko Polje]], [[Tepca]], [[Virak]], [[Vrela (Žabljak, Crna Gora)|Vrela]], '''Žabljak''' i [[Zminica]]. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Žabljak imala je 3569 stanovnika, raspoređenih u 28 naseljenih mjesta. Nacionalni sastav: * [[Crnogorci]] - 1800 (50,43%) * [[Srbi]] - 1474 (41,30%) * nacionalno neopredijeljeni - 215 (6,02%) * ostali - 14 (0,90%) Vjerski sastav: [[Datoteka:Mala crna gora.JPG|mini|290px|Selo ''Mala Crna Gora''.]] [[Datoteka:Žabljak, Montenegro - hotel.jpg|mini|290px|Hotel u Žabljaku.]] [[Datoteka:Zabljak view.JPG|mini|290px|Ulica u Žabljaku.]] * [[pravoslavni]] - 3345 (93,72%) * ostali - 86 (2,41%) * neopredijeljeni - 79 (2,21%) * ne vjeruju - 32 (0,90%)<ref>[http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g.] {{pdf}}</ref> === Nacionalni sastav po naseljenim mjestima === '''UPOZORENJE:''' Slijede rezultati popisa iz [[2003.]], no [[2011.]] je održan novi popis čiji detaljni rezultati po naseljenim mjestima još nisu službeno objavljeni. * Borje - uk.71, Srbi - 38, Crnogorci - 22, neopredijeljeni - 11 * Brajkovača - uk.35, Crnogorci - 15, Srbi - 14, neopredijeljeni - 6 * Virak - uk.117, Srbi - 70, Crnogorci - 47 * Vrela - uk.52, Srbi - 44, Crnogorci - 6, neopredijeljeni - 2 * Gomile - uk.11, neopredijeljeni - 5, Srbi - 4, Crnogorci - 2 * Gradina - uk.33, Srbi - 23, Crnogorci - 10 * Dobri Nugo - uk.16, Srbi - 12, Crnogorci - 3, neopredijeljeni - 1 * [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljak]] - uk.1.937, Srbi - 913, Crnogorci - 903, neopredijeljeni - 108, ostali - 13 * Zminica - uk.34, Srbi - 21, Crnogorci - 12, neopredijeljeni - 1 * Krš - uk.140, Srbi - 98, Crnogorci - 39, neopredijeljeni - 3 * Mala Crna Gora - uk.110, Crnogorci - 62, neopredijeljeni - 25, Srbi - 22, ostali - 1 * Motički Gaj - uk.158, Srbi - 93, Crnogorci - 61, neopredijeljeni - 3, ostali - 1 * Ninkovići - uk.41, Srbi - 25, Crnogorci - 16 * Novakovići - uk.87, Crnogorci - 42, Srbi - 33, neopredijeljeni - 12 * Njegovuđa - uk.227, Srbi - 150, Crnogorci - 69, neopredijeljeni - 8 * Palež - uk.211, Crnogorci - 94, Srbi - 90, neopredijeljeni - 26, ostali - 1 * Pašina Voda - uk.134, Srbi - 76, Crnogorci - 48, neopredijeljeni - 10 * Pašino Polje - uk.34, Crnogorci - 22, Srbi - 12 * Pitomine - uk.159, Crnogorci - 87, Srbi - 64, neopredijeljeni - 8 * Podgora - uk.115, Srbi - 63, Crnogorci - 48, neopredijeljeni - 1, ostali - 3 * Pošćenski Kraj - uk.40, Crnogorci - 36, neopredijeljeni - 2, Srbi - 2 * Rasova - uk.60, Srbi - 40, Crnogorci - 16, neopredijeljeni - 4 * Rudanci - uk.40, Srbi - 32, Crnogorci - 8 * Suvodo - uk.65, Crnogorci - 38, Srbi - 26, neopredijeljeni - 1 * Tepačko Polje - uk.56, Srbi - 31, neopredijeljeni - 14, Crnogorci - 10, ostali - 1 * Tepca - uk.84, Srbi - 43, Crnogorci - 41 * Šljivansko - uk.31, Srbi - 23, Crnogorci - 7, neopredijeljeni - 1 * Šumanovac - uk.106, Srbi - 51, Crnogorci - 45, neopredijeljeni - 10 === Jezici === * [[srpski]] - 3543 (84,27) * [[crnogorski]] - 631 (15,00) * ostali i nepoznato - 30 (0,73) {{Commonscat|Žabljak}} == Izvori == {{izvori}} {{Upravna podjela Crne Gore}} {{Mrva-grad-crna gora}} [[Kategorija: Gradovi u Crnoj Gori]] jgr1o2huuolq19hu06ga0c44zfw3zpg 6436611 6436537 2022-08-02T21:46:54Z Darrad2009 157007 male dopune i korekture wikitext text/x-wiki {{Grad u Crnoj Gori | ime = Žabljak | ime ćirilica = Жабљак | ime genitiv = Žabljaka | slika = Žabljak, Montenegro - main square.jpg | slika grba = Amblem of Zabljak.png | osnovan = [[1871.]] | stanovništvo = 1937 | stanovništvo općina = 4204 | površina = 445 | zemljopisna širina = 43.15 | zemljopisna dužina = 19.11 | pozivni broj = 52 | registarska oznaka = ŽB | gradonačelnik = Veselin Vukićević<ref name="A2">{{cite web|url=http://zabljak.me/cg/predsjednik-i-lokalna-uprava/|title=Predsjednik općine Žabljak|work=zabljak.me|accessdate=2. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Predsjednik općine Žabljak}}</ref><ref name="A3">{{cite web|url=https://www.antenam.net/politika/249716-zabljak-veselin-vukicevic-podnio-ostavku-danas-ponovo-predlozen-i-izabran-na-funkciju-predsjednika-opstine|title=Veselin Vukicevic ponovno izabran za predsjednika općine Žabljak|work=antenam.net|accessdate=2. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Veselin Vukicevic ponovno izabran za predsjednika općine Žabljak}}</ref> | stranica = www.zabljak.me | karta = Žabljak-Position.PNG }} '''Žabljak'''<ref name="A1">{{cite web|url=https://www.durmitor.rs/2-zabljak/|title=Žabljak|work=durmitor.rs|accessdate=2. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Žabljak}}</ref> je gradić, općinski centar i centar zimskog turizma u srcu [[Durmitor]]skog kraja na sjeverozapadu [[Crna Gora|Crne Gore]]. ==Naziv== Prvotni [[Slaveni|slavenski]] naziv ovoga mjesta bio je ''Varezina voda'',<ref name="A4">{{cite web|url=https://www.tozabljak.com/obnovljena-varezina-voda-izvor-oko-koga-se-formirao-grad/|title=Varezina voda|work=tozabljak.com|accessdate=1. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Varezina voda}}</ref> vjerojatno zbog jakog izvora pitke vode, oko koga se i formiralo naselje. Kasnije, dobiva naziv ''Hanovi'' ili izvorno ''Anovi'', gdje su odmarali trgovački [[Karavana|karavani]]. Prema predanju, ime ''Žabljak'' potječe od [[Žabe|žaba]] koje žive na lokalitetu žabljačke [[Ponornica|ponornice]] ''Otoke''<ref name="A5">{{cite web|url=https://www.tozabljak.com/otoka-potekla-i-ove-godine/|title=Ponornica Otoka|work=tozabljak.com|accessdate=2. kolovoza 2022.|quote=|language=crnogorski|trans-title=Ponornica Otoka}}</ref> i koje svake godine svojim kreketanjem najavljuju dolazak proljeća. ''Žabljak'' dobiva služben naziv [[1870.]] godine, kada je kraj faktički postao dijelom [[Crnogorska država 1852. – 1918.|Kneževine Crne Gore]] i kada je u istom danu započeta izgradnja crkve ''Sv.Preobraženija'', škole i [[kapetanija|kapetanijskog]] doma. == Zemljopis == [[Datoteka:Zabljak.jpg|mini|200px|lijevo|Pogled na Žabljak.]] Grad Žabljak nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore, u središtu [[Durmitor]]a. Grad je sa svojih 1456 metara nadmorske visine najvisočije<ref name="www.durmitorcg.com">www.durmitorcg.com: [http://www.durmitorcg.com/opstina.php Žabljak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080731130017/http://www.durmitorcg.com/opstina.php |date=31. srpnja 2008. }}</ref> urbano naselje u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Smješten je u podnožju Durmitora i okružen je s 23 planinska vrha od preko 2200 metara, 18 planinskih jezera i [[Klanac|kanjonom]] rijeke [[Tara|Tare]] koji je dubok 1333 metara što ga čini najdubljim kanjonom u Europi. {{Clearleft}} == Naseljena mjesta == [[Borje (Žabljak, Crna Gora)|Borje]], [[Brajkovača]], [[Dobri Nugo]], [[Gomile]], [[Gradina (Žabljak, Crna Gora)|Gradina]], [[Krš (Žabljak, Crna Gora)|Krš]], [[Mala Crna Gora]], [[Motički Gaj]], [[Ninkovići]], [[Novakovići (Žabljak, Crna Gora)|Novakovići]], [[Njegovuđa]], [[Palež (Žabljak, Crna Gora)|Palež]], [[Pašina Voda]], [[Pašino Polje]], [[Pitomine]], [[Podgora (Žabljak, Crna Gora)|Podgora]], [[Pošćenski Kraj]], [[Rasova]], [[Rudanci]], [[Suvodo]], [[Šljivansko (Žabljak, Crna Gora)|Šljivansko]], [[Šumanovac]], [[Tepačko Polje]], [[Tepca]], [[Virak]], [[Vrela (Žabljak, Crna Gora)|Vrela]], '''Žabljak''' i [[Zminica]]. == Stanovništvo == Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Žabljak imala je 3569 stanovnika, raspoređenih u 28 naseljenih mjesta. Nacionalni sastav: * [[Crnogorci]] - 1800 (50,43%) * [[Srbi]] - 1474 (41,30%) * nacionalno neopredijeljeni - 215 (6,02%) * ostali - 14 (0,90%) Vjerski sastav: [[Datoteka:Mala crna gora.JPG|mini|290px|Selo ''Mala Crna Gora''.]] [[Datoteka:Žabljak, Montenegro - hotel.jpg|mini|290px|Hotel u Žabljaku.]] [[Datoteka:Zabljak view.JPG|mini|290px|Ulica u Žabljaku.]] * [[pravoslavni]] - 3345 (93,72%) * ostali - 86 (2,41%) * neopredijeljeni - 79 (2,21%) * ne vjeruju - 32 (0,90%)<ref>[http://www.monstat.org/userfiles/file/popis2011/saopstenje/saopstenje%281%29.pdf Službeno izvješće Zavoda za statistiku Crne Gore - MONSTATA o rezultatima popisa 2011.g.] {{pdf}}</ref> === Nacionalni sastav po naseljenim mjestima === '''UPOZORENJE:''' Slijede rezultati popisa iz [[2003.]], no [[2011.]] je održan novi popis čiji detaljni rezultati po naseljenim mjestima još nisu službeno objavljeni. * Borje - uk.71, Srbi - 38, Crnogorci - 22, neopredijeljeni - 11 * Brajkovača - uk.35, Crnogorci - 15, Srbi - 14, neopredijeljeni - 6 * Virak - uk.117, Srbi - 70, Crnogorci - 47 * Vrela - uk.52, Srbi - 44, Crnogorci - 6, neopredijeljeni - 2 * Gomile - uk.11, neopredijeljeni - 5, Srbi - 4, Crnogorci - 2 * Gradina - uk.33, Srbi - 23, Crnogorci - 10 * Dobri Nugo - uk.16, Srbi - 12, Crnogorci - 3, neopredijeljeni - 1 * [[Žabljak (Crna Gora)|Žabljak]] - uk.1.937, Srbi - 913, Crnogorci - 903, neopredijeljeni - 108, ostali - 13 * Zminica - uk.34, Srbi - 21, Crnogorci - 12, neopredijeljeni - 1 * Krš - uk.140, Srbi - 98, Crnogorci - 39, neopredijeljeni - 3 * Mala Crna Gora - uk.110, Crnogorci - 62, neopredijeljeni - 25, Srbi - 22, ostali - 1 * Motički Gaj - uk.158, Srbi - 93, Crnogorci - 61, neopredijeljeni - 3, ostali - 1 * Ninkovići - uk.41, Srbi - 25, Crnogorci - 16 * Novakovići - uk.87, Crnogorci - 42, Srbi - 33, neopredijeljeni - 12 * Njegovuđa - uk.227, Srbi - 150, Crnogorci - 69, neopredijeljeni - 8 * Palež - uk.211, Crnogorci - 94, Srbi - 90, neopredijeljeni - 26, ostali - 1 * Pašina Voda - uk.134, Srbi - 76, Crnogorci - 48, neopredijeljeni - 10 * Pašino Polje - uk.34, Crnogorci - 22, Srbi - 12 * Pitomine - uk.159, Crnogorci - 87, Srbi - 64, neopredijeljeni - 8 * Podgora - uk.115, Srbi - 63, Crnogorci - 48, neopredijeljeni - 1, ostali - 3 * Pošćenski Kraj - uk.40, Crnogorci - 36, neopredijeljeni - 2, Srbi - 2 * Rasova - uk.60, Srbi - 40, Crnogorci - 16, neopredijeljeni - 4 * Rudanci - uk.40, Srbi - 32, Crnogorci - 8 * Suvodo - uk.65, Crnogorci - 38, Srbi - 26, neopredijeljeni - 1 * Tepačko Polje - uk.56, Srbi - 31, neopredijeljeni - 14, Crnogorci - 10, ostali - 1 * Tepca - uk.84, Srbi - 43, Crnogorci - 41 * Šljivansko - uk.31, Srbi - 23, Crnogorci - 7, neopredijeljeni - 1 * Šumanovac - uk.106, Srbi - 51, Crnogorci - 45, neopredijeljeni - 10 === Jezici === * [[srpski]] - 3543 (84,27) * [[crnogorski]] - 631 (15,00) * ostali i nepoznato - 30 (0,73) {{Commonscat|Žabljak}} == Izvori == {{izvori}} {{Upravna podjela Crne Gore}} [[Kategorija: Gradovi u Crnoj Gori]] kto7hd4f6us7nv7xdiun35coxenimcp 0 64524 6436714 6435382 2022-08-03T06:20:53Z Vhrda 28011 Dodani su iznosi širina za voznu i zaustavnu traku kolnika. wikitext text/x-wiki {{Infookvir most | Ime = Pelješki most | Slika = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg | Opis slike = | Premošćuje = [[Malostonski zaljev]] | Mjesto = [[Komarna]], [[Brijesta]] | Vrijeme gradnje = [[23. travnja]] [[2018.]] – [[27. siječnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}</ref> | Završetak gradnje = [[2022.]] | Otvorenje = [[26. srpnja]] [[2022.]] | Saniranje = | Rušenje = | Uprava nad mostom = | Konstrukcija = | Namjena = | Mostarina = | Projektant = Marjan Pipenbaher | Suradnici = | Graditelj = China Road and Bridge Corporation | Podizvođači = | Ukupna dužina = 2404 | Visina mosta = 55 | Širina mosta = 21 | Najveći raspon = 285 | z. širina = 42.91666667 | z. dužina = 17.53333333 | Karta = Pelješac bridge location map.svg }} '''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list |archive-date=30. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ }}</ref> Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85&nbsp;% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.<ref name=":0" /> U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.<ref name=":2">{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}</ref> Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.<ref>{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}</ref> Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].<ref name=":1" /> Most je namijenjen prometovanju isključivo motornim vozilima, minimalnom brzinom od 60&nbsp;km/h. Promet se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama (širine 3.5 m) uz koje se nalaze nešto uže zaustavne trake (širine 2.5 m) za vozila u kvaru. Most nema nogostup za pješake ni biciklističke trake.<ref name=":1" /> == Povijest izgradnje == [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]] [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]] Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130&nbsp;m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=16. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |url-status=bot: unknown }}</ref> Prvotni dizajn<ref>{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}</ref> autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,<ref>{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}</ref> bio je onaj Marjana Pipenbahera.<ref name=":1" /> Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}</ref> Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta }}</ref>[[Datoteka:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]] [[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]] Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=8. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta }}</ref> Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most }}</ref> Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |url-status=bot: unknown }}</ref> Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2&nbsp;km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18&nbsp;km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200&nbsp;m kao i dvama tunelima od 1300&nbsp;m i mostom od 500&nbsp;m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.<ref name=":2" /> [[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Pelješac Bridge}} * [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)] * [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija] [[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pelješac]] 0vw8i5or6q9w7qh0mao5smvgir7e7eg 6436748 6436714 2022-08-03T08:38:10Z Dean72 77466 zarezi wikitext text/x-wiki {{Infookvir most | Ime = Pelješki most | Slika = Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg | Opis slike = | Premošćuje = [[Malostonski zaljev]] | Mjesto = [[Komarna]], [[Brijesta]] | Vrijeme gradnje = [[23. travnja]] [[2018.]] – [[27. siječnja]] [[2022.]]<ref>{{Citiranje weba|first=Krešimir|last=Žabec|date=2022-01-27|title=Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-07-26|website=Jutarnji list}}</ref> | Završetak gradnje = [[2022.]] | Otvorenje = [[26. srpnja]] [[2022.]] | Saniranje = | Rušenje = | Uprava nad mostom = | Konstrukcija = | Namjena = | Mostarina = | Projektant = Marjan Pipenbaher | Suradnici = | Graditelj = China Road and Bridge Corporation | Podizvođači = | Ukupna dužina = 2404 | Visina mosta = 55 | Širina mosta = 21 | Najveći raspon = 285 | z. širina = 42.91666667 | z. dužina = 17.53333333 | Karta = Pelješac bridge location map.svg }} '''Pelješki most''' je [[most]] u [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji premošćuje [[Malostonski zaljev]] između [[Komarna|Komarne]] na kopnu i [[Brijesta|Brijeste]] na poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]] i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim [[Bosna i Hercegovina]] kod [[Neum]]a izlazi na more. Izgrađen je u sklopu projekta [[Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom]]. Ideju o gradnji mosta prvi put je [[1997.]] godine objavio dubrovačko-neretvanski župan [[Ivan Šprlje]] ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]). Most je [[2000.]] dodan u prostorni plan županije, a onda su [[2005.]] i [[2007.]] svečano otvarani radovi na izgradnji kojom je do [[2010.]] bilo realizirano tri posto prvotnog projekta, uz utrošenih 246 milijuna kuna i tek 71 milijun kuna ostvaren gradnjom.<ref name=":0">{{Citiranje weba |last=Pajić |first=Darko |date=2018-04-18 |title=Sanader ga 'gradio' dvaput: Kako smo čekajući gradnju Pelješkog mosta izgubili najmanje 14 godina |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722044116/https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/sanader-ga-gradio-dvaput-kako-smo-cekajuci-gradnju-peljeskog-mosta-izgubili-najmanje-14-godina/ |archive-date=2021-07-22 |website=Novi list}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Žabec |first=Krešimir |date=2011-08-24 |title=Nikad ispričana priča o Pelješkom mostu: Tri puta živio, tri puta umro, tri vlade mučio je gradnjom |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Jutarnji list |archive-date=30. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170830193340/http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nikad-ispricana-prica-o-peljeskom-mostu-tri-puta-zivio-tri-puta-umro-tri-vlade-mucio-je-gradnjom.-opet-je-ozivio/1815171/ }}</ref> Hrvatska [[2013.]] pristupa [[Europska unija|Europskoj uniji]], čime se otvara mogućnost da ona sufinancira izgradnju; godine [[2015.]] iz fondova unije Hrvatskoj je odobreno 330 milijuna eura za financiranje 85&nbsp;% troškova gradnje. Natječaj raspisan 2017. godine u travnju 2018. dobiva [[Kina|kineska]] tvrtka ''China Road and Bridge Corporation'' s ponudom od 2 milijarde kuna i rokom izgradnje od 36 mjeseci.<ref name=":0" /> U srpnju 2021. godine postavljen je posljednji segment grede mosta, a radovi na mostu završeni su 26. siječnja<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-27|title=Jutarnji list - Završen je Pelješki most! Nakon 1277 dana gotovi su svi radovi na velebnom objektu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zavrsen-je-peljeski-most-nakon-1277-dana-gotovi-su-svi-radovi-na-velebnom-objektu-15150452|access-date=2022-06-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref>. Pristupne ceste s nekoliko vijadukata i tunela neće biti završene do srpnja 2022. godine.<ref name=":2">{{Citiranje weba |first=Krešimir |last=Žabec |date=2021-07-23 |title=Jutarnji list - Pogledajte dizanje zadnjeg dijela Pelješkog mosta, doznali smo kada će biti pušten u promet |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210724002025/https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pogledajte-dizanje-zadnjeg-dijela-peljeskog-mosta-doznali-smo-kada-ce-biti-pusten-u-promet-15090341 |archive-date=2021-07-24 |access-date=2021-07-26 |website=Jutarnji list}}</ref> Most je ovješenog tipa, ukupne duljine 2404 m sa šest glavnih stupova i trinaest raspona od [[čelik]]a duljine od 72 do 285 metara, prema dizajnu Marjana Pipenbahera iz slovenske tvrtke Ponting.<ref>{{Citiranje weba |title=Pelješac Bridge |url=https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html |access-date=2021-07-22 |website=ponting.si}}</ref><ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Pipenabher |first=Marjan |date=2018-12-24 |title=Projektiranje i analiza mosta Pelješac |url=https://hrcak.srce.hr/214101 |journal=Elektronički zbornik radova Građevinskog fakulteta |language=hr |volume=8 |issue=16}}</ref> Visinom od 55 metara udovoljilo se zahtjevu Bosne i Hercegovine za osiguranjem nesmetanog prolaska brodova do Neuma. Dubina mora pod mostom iznosi gotovo stalnih 27 metara, a zbog tla sastavljenog od debelih naslaga [[Glina (tlo)|gline]] i [[mulj]]a cijeli most je temeljen na stotinu metara dugačkim čeličnim cijevima promjera dva metra zabijenim u morsko dno. Lokacija mosta podložna je djelovanju jakih vjetrova i nalazi se u zoni znatne [[Potres|seizmičke]] aktivnosti. Most se nalazi u osjetljivom [[Zaštita prirode|ekološkom]] području Malostonskog zaljeva koji je 1983. proglašen [[Rezervat prirode|rezervatom prirode]] u moru, a zaštićen je i ekološkom mrežom [[Natura 2000]].<ref name=":1" /> Most je namijenjen prometovanju isključivo motornim vozilima, minimalnom brzinom od 60&nbsp;km/h. Promet se odvija u oba smjera po dvjema voznim trakama (širine 3,5 m) uz koje se nalaze nešto uže zaustavne trake (širine 2,5 m) za vozila u kvaru. Most nema nogostup za pješake ni biciklističke trake.<ref name=":1" /> == Povijest izgradnje == [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_installation_of_the_last_segment_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Ugradnja posljednjeg segmenta, srpanj 2021.]] [[Slika:Pelješac_bridge_-_Pelješki_most_-_deck_and_cables_2021-07-21.jpg|lijevo|mini|Stup i kabeli, srpanj 2021.]] Geološka struktura tla u području mosta istraživana je od 2004. do 2011. u šezdeset bušotina koje su išle 130&nbsp;m ispod dna, a izvoditelj je 2018. po novom projektu istražio dodatnih sedamnaest.<ref name=":1" /><ref>{{Citiranje weba |date=2012-10-16 |title=Počela probna bušenja tla za temelje – Vijesti — Dubrovački vjesnik |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=16. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121016065041/http://www.dubrovacki.hr/clanak/19121/pocela-probna-busenja-tla-za-temelje |url-status=bot: unknown }}</ref> Prvotni dizajn<ref>{{Citiranje weba |last=Radić |first=Jure |last2=Šavor |first2=Zlatko |last3=Hrelja |first3=Gordana |last4=Mujkanović |first4=Nijaz |title=Most Pelješac |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170914085757/http://casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 |archive-date=2017-09-14 |access-date=2021-07-22 |website=www.casopis-gradjevinar.hr}}</ref> autora sa zagrebačkog [[Građevinski fakultet u Zagrebu|Građevinskog fakulteta]] nikad nije realiziran, a projekt kojim je osigurano [[Europska unija|financiranje fondova Europske unije]], 357 milijuna [[Euro|eura]] bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova koji se procjenjuju na ukupno 420 milijuna eura,<ref>{{Citiranje novina |title=Plenković potpisao ugovor s kineskim konzorcijem o izgradnji Pelješkog mosta, poslao poruku BiH i ustvrdio: 'Ovako Hrvatska postaje jedinstvena' |language=en |work=Jutarnji list |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-potpisao-ugovor-s-kineskim-konzorcijem-o-izgradnji-peljeskog-mosta-poslao-poruku-bih-i-ustvrdio-ovako-hrvatska-postaje-jedinstvena/7275129/ |accessdate=2018-04-25}}</ref> bio je onaj Marjana Pipenbahera.<ref name=":1" /> Ugovor o gradnji Pelješkoga mosta potpisan je [[23. travnja]] [[2018.]] s kineskom tvrtkom ''China Road and Bridge Corporation''. Na gradilište 27. prosinca 2018. doplovljava kineski potopni brod ''Zhen Hua 7'' s tri manja plovila i velikom dizalica za postavljanje pilota. Dopremljena su brodom i dva testna [[Pilot (građevinarstvo)|pilota]] i dovedeni kineski radnici koji će raditi na gradnji. Stometarske cijevi zabijaju se u dno na mjestima gdje će biti stupovi mosta, a na njima se na dnu izlijevaju betonski temelji, betonska naglavnica, i na njoj stupovi, piloni, mosta.<ref>{{Citiranje weba |date=2018-12-27 |title=Na gradilište Pelješkog mosta stigao kineski potopni brod s testnim pilonima |url=https://slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210722134631/https://dubrovacki.slobodnadalmacija.hr/dubrovnik/vijesti/hrvatska-i-svijet/na-gradiliste-peljeskog-mosta-stigao-kineski-potopni-brod-s-testnim-pilotima-grdosijom-su-doplovili-i-radnici-stigla-je-i-ogromna-dizalica-581762 |archive-date=2021-07-22 |access-date=2021-07-22 |website=Dubrovački vjesnik}}</ref> Prvi pilot u dno je nakon višednevnog odgađanja zbog jakog juga postavljen 20. siječnja 2019. godine.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-01-20 |title=HRT: Postavljen prvi stalni pilot Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602202626/https://vijesti.hrt.hr/483976/pocelo-postavljanje-prvog-stalnog-pilota-peljeskog-mosta }}</ref>[[Datoteka:Pelješac_Bridge_Construction_02.jpg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Pelje%C5%A1ac_Bridge_Construction_02.jpg|mini|Pogled na zaljev i stupove mosta, lipanj 2020.]] [[Datoteka:Pelješac bridge - Pelješki most - link road construction 2021-06.jpg|mini|Gradilište pristupne ceste na Pelješcu, lipanj 2021.]] Dovršetak prve faze gradnje mosta obilježen je 11. travnja 2019. za posjeta kineskog premijera [[Li Keqiang|Lija Keqianga]] summitu [[Kina + 16]] i pratećem [[Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine|poslovnom forumu]] u Dubrovniku. Li i hrvatski premijer [[Andrej Plenković]] otkrivaju spomen-ploču i zajedničkim pritiskanjem tipkala pokreću zabijanje najdužeg, 128-metarskog čeličnog pilota.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-08-08 |title=HRT: Li Keqiang i Andrej Plenković obišli gradilište Pelješkog mosta |url=https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=8. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200808021649/https://vijesti.hrt.hr/504023/li-keqiang-i-andrej-plenkovic-na-gradilistu-peljeskog-mosta }}</ref> Brod ''Da Yu Sia'' s prvih dvadeset i devet dijelova čelične konstrukcije doplovio je 24. veljače 2020. nakon jednomjesečne plovidbe iz Kine na sidrište kod luke Ploče.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-02-24 |title=HRT: Stigao brod s čeličnom konstrukcijom za Pelješki most |url=https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-22 |website=Hrvatska radiotelevizija |archive-date=25. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225160121/https://vijesti.hrt.hr/585060/stigao-brod-s-celicnom-konstrukcijom-za-peljeski-most }}</ref> Neki stupovi mosta već su bili dovršeni i pripremljeni za montažu prvih raspona. Velika dizalica s broda je dijelove mosta iskrcavala na plutajuće platforme koje su potom remorkeri odvlačili do mjesta za ugradnju.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-03-01 |title=HRT: Kineski radnici na Pelješkom mostu ne posustaju |url=https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |access-date=2021-07-22 |website=web.archive.org |archive-date=1. ožujka 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200301172451/https://vijesti.hrt.hr/586796/kineski-radnici-na-peljeskom-mostu-ne-postustaju |url-status=bot: unknown }}</ref> Do kraja srpnja 2021. postavljeni su i zavareni svi segmenti mosta, a preostaje postavljanje hidroizolacije, ograde i asfaltiranje prometnice. Na kopnenoj strani kod Komarne cestu od 2&nbsp;km koja most spaja s [[Jadranska magistrala|Jadranskom magistralom]] grade ''China Road and Bridge Corporation'' i ''[[Strabag]]''. Na Pelješcu se gradi 30 km nove ceste: na dijelu od mosta do postojeće ceste ''Strabag'' je probio tunele od 500 i 2500 metara, a grade se vijadukti od 80, 150 i 500 metara, a ostatak od 18&nbsp;km gradi tvrtka ''Avax'' s vijaduktom od 200&nbsp;m kao i dvama tunelima od 1300&nbsp;m i mostom od 500&nbsp;m kojim će u sklopu [[ston]]ske obilaznice biti premošćen Stonski kanal.<ref name=":2" /> [[Datoteka:Pelješac bridge and new link roads - Pelješki most i nove pristupne ceste.png|središte|mini|upright=1.8|Most i ceste u izgradnji]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Pelješac Bridge}} * [https://www.ponting.si/en/projects/peljesac-bridge-115.html Pelješki most na stranici projektanta (Ponting)] * [http://www.casopis-gradjevinar.hr/arhiva/article/252 Prvotni projekt mosta] i njegova [https://www.youtube.com/watch?v=MlJK2y_j6MI vizualizacija] [[Kategorija:Cestovni mostovi u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Pelješac]] mbezszlpwx7tirjvdzwy6r2t669j8wx 0 71705 6436544 6426498 2022-08-02T19:03:27Z 188.252.167.44 /Uloge Slavka Štimca wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Slavko Štimac |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = |pseudonim = |rođenje = [[15. listopada]] [[1960.]] |mjesto rođenja = [[Konjsko Brdo]] kraj [[Perušić]]a |smrt = |mjesto smrti = |zanimanje = glumac |godine rada = |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = Ljuban u Vlak u snijegu |važniji filmovi = [[Vlak u snijegu]], [[Salaš u malom ritu]], [[Vuk samotnjak]] |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Slavko Štimac''' ([[Konjsko Brdo]] kraj [[Perušić]]a, [[15. listopada]] [[1960.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] i [[srbija]]nski filmski glumac.<ref>[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 19, str. 153.</ref> == Životopis == Filmsku karijeru započinje u uspješnim dječjim filmovima. Svoju je prvu ulogu odigrao u "[[Vuk samotnjak (1972.)|Vuku samotnjaku]]" [[Obrad Gluščević|Obrada Gluščevića]] [[1972.]] godine, izabran za glavnu ulogu među [[Lika|ličkom]] djecom, govornicima autentičnog ličkog dijalekta.<ref>[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=565 Gluščević, Obrad], D. Marković, film.lzmk.hr</ref><ref name="nacional.hr">Tanja Simić, [http://arhiva.nacional.hr/clanak/21147/napokon-glumim-sredovjecnu-osobu ''Napokon glumim sredovječnu osobu''], ''[[Nacional]]'', br. 519, 24. listopada 2005.</ref><ref>V.G., [http://www.tportal.hr/showtime/film/2300/Mladi-Slavko-stimac-za-digitalnu-generaciju.html ''Mladi Slavko Štimac za digitalnu generaciju''], tportal.hr, 9. prosinca 2008.</ref> U jednom od najpoznatijih, najpopularnijih i najuspjelijih hrvatskih dječjih filmova "[[Vlak u snijegu]]" redatelja [[Mate Relja]] glumio je [[1976.]] godine.<ref>[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2008 Vlak u snijegu], D. Rafaelić, film.lzmk.hr</ref> Po Štimčevim riječima, najteže mu je bilo tijekom snimanja [[TV serija|TV serije]] "[[Salaš u malom ritu]]" redatelja [[Branko Bauer|Branka Bauera]] [[1976.]] godine ''"jer je snimanje trajalo godinu dana i učenje nakon cjelodnevnog rada na setu bilo je svakodnevnica"''.<ref name="nacional.hr"/><ref>[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=98 Bauer, Branko], N. Gilić, film.lzmk.hr</ref> Zbog posla se u [[Beograd]] preselio sredinom [[1970-ih]] godina.<ref name="nacional.hr"/> Kasnije se proslavio u filmovima [[Emir Kusturica|Emira Kusturice]] "[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]" i "Underground".<ref>Tina Perić, [https://www.jutarnji.hr/arhiva/slavko-stimac-nakon-30-godina-u-hrvatskom-filmu/3853062/ ''Slavko Štimac nakon 30 godina u hrvatskom filmu''], ''[[Jutarnji list]]'', 2. travnja 2007.</ref> U [[New York]] je otišao 1996. godine, za suprugom. U [[SAD|Americi]] je snimio dva filma, od kojih je u jednom glumio i s [[Adrien Brody|Adrienom Brodyjem]]. Živi u Beogradu s obitelji.<ref name="nacional.hr"/> == Filmografija == === Filmovi === {| class="wikitable" |- ! Naslov !!Godina !!Uloga |- | [[Vuk samotnjak (1972.)|Vuk samotnjak]]|| 1972. || Ranko |- | [[Sutjeska (1973.)|Sutjeska]] || 1973. || kurir |- | Zimovanje u Jakobsfeldu || 1975. || Milan Maljević |- | [[Salaš u Malom Ritu]] || 1976. || Milan |- | [[Vlak u snijegu (1976.)|Vlak u snijegu]] || 1976. || Ljuban Marić |- | Cross of iron || 1977. || Michail |- | [[Specijalno vaspitanje]] || 1977. || Pera Trta |- | Tigar || 1978. || Cok |- | [[Tamo i natrag]] || 1978. || Marko Jovanović |- | Dvoboj za Južnu prugu || 1978. || Bane |- | [[Godišnja doba Željke, Višnje i Branke]] || 1979. || |- | [[Pakleni otok]] || 1979. || |- | [[Ko to tamo peva]] || 1980. || mladoženja |- | [[Sjećaš li se Dolly Bell?]] || 1981. || Dino |- | [[Živeti kao sav normalan svet]] || 1982. || mladić u kolicima |- | [[Igmanski marš (1983.)|Igmanski marš]] || 1983. || Gane Truba |- | [[Čudo neviđeno]] || 1984. || brat Kondić |- | [[Varljivo leto '68]] || 1984. || Petar Cvetković |- | I to će proći || 1985. || Pavle |- | Ovni in mamuti || 1985. || |- | Držanje za vazduh || 1985. || Gligorije |- | The misfit brigade || 1987. || Sven Hassel |- | [[Na putu za Katangu]] || 1987. || policajac |- | Dogodilo se na današnji dan || 1987. || |- | [[Braća po materi]] || 1988. || Veselin |- | Noć u kući moje majke || 1991. || Gile |- | The hottest day of the year || 1991. || službenik zaplijene automobila |- | [[Kaži zašto me ostavi (1993.)|Kaži zašto me ostavi]] || 1993. || milicioner |- | [[Podzemlje (1995.)|Podzemlje]] (Underground) || 1995. || Ivan |- | Tri letnja dana || 1997. || Sergije |- | [[The young girl and the monsoon]] || 1999. || Milčo |- | [[Oxygen]] || 1999. || Jerome Jerzy |- | [[Život je čudo]] || 2004. || Luka |- | Optimisti || 2006. || otac slijepe djevojke |- | [[Konji vrani]] || 2007. || Kir Teja |- | S.O.S. - Spasite naše duše || 2007. || Fikret |- | Bjuik Riviera || 2008. || Hasan Hujdur |- | Turneja || 2008. || Đuro |- | [[Đavolja varoš (2009.)|Đavolja varoš]] || 2009. || Miloš |- | [[Coriolanus]] || 2011. || poručnik Volsce |- | [[Neprijatelj (2011.)|Neprijatelj]] || 2011. || Vesko |- | Najlepša je zemlja moja || 2012. || vlasnik trafike |- | [[Top je bio vreo (2014.)|Top je bio vreo]] || 2014. || Nikola |- | All that remains || 2015. || Nikša |- | Ime: Dobrica, prezime: nepoznato || 2016. || Dobrica |- | Golden five || 2016. || Lamarinić |} === Serije === {| class="wikitable" |- ! Naslov !!Godina !!Uloga !!Napomena |- | [[Salaš u Malom Ritu]] || 1976. || Milan || 13 epizoda |- | [[Čast mi je pozvati vas]] || 1977. || Slavko || 1 epizoda |- | [[Varljivo leto '68]] || 1984. || Petar Cvetković || 3 epizode |- | [[Nedeljni zabavnik]] || 1984. || Slavko || |- | [[Dome, slatki dome (1988.)|Dome, slatki dome]] || 1989. || milicioner || 1 epizode |- | [[Bila jednom jedna zemlja]] || 1996. || Ivan || 6 epizoda |- | [[Život je čudo]] || 2006. || Luka Đukić || 3 epizode |- | [[Jesen stiže, dunjo moja]] || 2009. || Kir Teja || 2 epizode |- | Turneja || 2011. || Đuro || 3 epizode |- | [[Montevideo, Bog te video! (televizijska serija)|Montevideo, Bog te video!]] || 2014. || Stanoje (odrastao) || 3 epizode |- | [[Ubice mog oca]] || 2016. – || Sava (forenzičar) || 20 epizoda |- | [[Počivali u miru]] || 2018. || Miljenko "Miki" Mazija || 6 epizoda |- | [[Područje bez signala]] || 2021. || Ragan || |} === TV filmovi === {| class="wikitable" |- ! Naslov !!Godina !!Uloga |- | Lepše od snova || 1976. || dječak |- | Kost od mamuta || 1979. || Dušan |- | Svečana obaveza || 1986. || Ranko Koviljac |- | Od danas do sutra || 2006. || |} === Ostalo === {| class="wikitable" |- ! Naslov !!Godina !!Uloga !!Napomena |- | Zimsko ferije || 1979. || || kratki film |- | Prijatelji || 1984. || || kratki film |- | Stevan M. Živković || 2010. || Stevan || kratki film |- | Sve to || 2012. || otac || kratki film |- | Puna glava radosti || 2018. || pacijent || kratki film |} <!-- /PRAVOPIS, REDOSLIJED/ Medeni mesec (2009) (pre-production) Tocka bez povratka (2008) (pre-production) .... First passenger --> == Izvori == * [http://www.imdb.com/name/nm0830371/ IMDB: Slavko Štimac] {{eng oznaka}} {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * {{imdb ime|id=0830371|ime=Slavko Štimac}} {{eng oznaka}} {{GLAVNIRASPORED:Štimac, Slavko}} [[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]] [[Kategorija:Srbijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Životopisi, Lika]] dnh6ijoloxpquth8mpx7vo1vz4xg0mo 0 72555 6436737 6374003 2022-08-03T08:08:32Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Royal Arch Room Ark replica 2.jpg|mini|200px|Zavjetni Kovčeg, replika]]'''Kovčeg Saveza''' ([[hebrejski jezik|hebr.]]: אָרוֹן הָבְרִית‎ ''ārōn hāb’rīt'') opisan je u [[Biblija|Bibliji]] kao sveti kovčeg, u kojem su se nalazile kamene ploče koje su sadržavale [[Deset zapovijedi]], [[Aron]]ov štap i zdjelu [[mana|mane]]. Prema biblijskom izvještaju, Kovčeg je načinjen na Božju zapovijed, u suglasju s [[Mojsije]]vim proročkim viđenjem na brdu [[Sinaj]]u (Izl 25,9-10). [[Bog]] je razgovarao s Mojsijem „između dva kerubina“ koji su bili na pokrovu ili Pomirilištu Kovčega (Izl 25,22). Kovčeg i njegovo [[Svetište]] bili su “ljepota Izraela” (Tuž 2,1). Neki [[Midraš]]i govore da su bila dva kovčega – privremeni koji je načinio Mojsije, i kasniji koji je načinio Besalel. Biblijsko izvješće pripovijeda da su tijekom putovanja [[Židovi|Izraelaca]], Kovčeg nosili svećenici 2.000 lakata (Br 35,5; i Jš 4,5) ispred mnoštva naroda i njegove vojske (Br 4,5-6; 10,33-36; Ps 68,1; 132,8). Kad su Kovčeg donijeli svećenici u korito [[Jordan]]a, rijeka se razdvojila, otvarajući prijelaz cijelom narodu (Jš. 3:15-16; 4:7-18). Kovčeg je nošen u sedmodnevnoj procesiji oko zidina Jerihona, sedam svećenika su trubili u ovnove rogove. Grad je zauzet na zvuk trube (Jš 6:4-20). Dok je bio nošen, Kovčeg je uvijek bio umotan u veo od kože, i pokriven plavim prekrivačem. Bio je pažljivo sakriven čak i od pogleda [[levit]]a koji su ga nosili. ==Terminologija== Hebrejska riječ aron se koristi u Bibliji za označavanje bilo koje vrste kovčega, za svaku namjenu (Post 50:26; 2 Kr 12:9, 10). Kovčeg Saveza se razlikuje od svih drugih kovčega sljedećim nazivima: *Sveti Kovčeg *Kovčeg Božji, (1 Sam 3:3) *Kovčeg snage tvoga Boga *Kovčeg Saveza, (Jš 3:6; Hebr 9:4) *Kovčeg Saveza Gospodara cijele Zemlje *Kovčeg Svjedočanstva, (Izl 25:22) ==Opis== [[Datoteka:Domenico Gargiulo David bearing the ark of testament into Jerusalem.jpg|desno|mini|300px|Domenico Gargiulo: David unosi Kovčeg Saveza u [[Jeruzalem]]]] Biblija opisuje Kovčeg načinjen od drveta bagrema poznatog Egipćanima kao drvo života u tradicionalnoj medicini radi sadržaja psihoaktivnih alkaloida. Kovčeg je bio lakat i pol širok, jednako visok i dva i pol lakta dugačak (oko 130 cm x 78 cm x 78 cm =0.79 m³, egipatski kraljevski lakat je korišten kao mjera). Kovčeg je potpuno bio okovan najčistijim zlatom. Njegov pokrov, prijestolje milosti ili [[Pomirilište]] (hebr., Kaporet), bio je obrubljen zlatom. Na svakoj strani Kovčega bila su dva zlatna koluta kroz koje su se provlačile drvene motke za nošenje (Br 7:9; 10:21; 4:5,19, 20; i 1 Kr 8:3, 6). Na Pomirilištu Kovčega na suprotnim krajevima bila su dva kerubina okrenuta licem jedan prema drugom (Lev 16:2; Br 7:89). Njihova raširena krila preko Kovčega tvorila su prijestolje Božje, dok je sam Kovčeg bio podnožje (Izl 25:10-22; 37:1-9). Kovčeg je stajao u [[Svetinja nad Svetinjama|Svetinji nad Svetinjama]], tako da su krajevi motki za nošenje doticali zavjesu koja je razdvajala dva odjeljka svetišta (1 Kr 8:8). Knjiga Ponovljenog Zakona opisuje Kovčeg kao jednostavnu drvenu škrinju bez spomena ukrasa ili zlata. Slično, [[Kuran]] spominje Kovčeg kao drvenu škrinju sa svetim relikvijama. ==Sadržaj Kovčega== Prema Bibliji Kovčeg Saveza je sadržavao dvije kamene ploče kao dokaz saveza Boga s izabranim narodom (Deset zapovijedi), zlatnu posudu s manom iz vremena boravka Izraelaca u pustinji i Aronov štap (Izl 16:32-34; Heb 9:4). Ovi predmeti su kasnije uklonjeni prije gradnje [[Salomon]]ovog hrama kako govori hebrejska Biblija ([[Tanakh]]). Po 1 Kr 8:9, u Kovčegu nije bilo ništa osim dvije kamene ploče dok poslanica Heb 9:4 tvrdi da su ovi predmeti bili stavljeni u Kovčeg, Izl 16:33-34 i Br 17:10 koriste izraz ispred Kovčega. [[Rabin]]ska predaja tvrdi da je Mojsije stavio u Kovčeg razbijene komade prvih kamenih ploča Zakona. ==Svetost i posvećivanje== Čak je Aronu, Mojsijevu bratu i [[Veliki Svećenik|Velikom Svećeniku]] bio zabranjen pristup u mjesto gdje je bio Kovčeg Saveza, izuzev jedanput na godinu određenog dana, nazvanog [[Dan Pomirenja]], kad je mogao obaviti određeni obred (Lev 16). Mojsije je primio upute kako da posveti Kovčeg, i da ga pomaže uljem pomazanja (Izl 30:23-26); on je također primio upute za majstora Besalela sina Urijeva iz [[Juda (pleme)|plemena Judina]] i za Aholiaba sina Ahisamakova iz [[Dan (pleme)|plemena Danova]] kako da ga načine (Izl 31:2-7). Ove upute je Mojsije izvršio pozivajući sve vješte ljude u narodu da mu u tome pomognu (Izl 35:10-12). Besalel umjetnik je napravio Kovčeg (Izl 37:1); Mojsije je odobrio djelo, stavio svjedočanstvo u Kovčeg i posvetio ga. U Pnz 10:1-5, donesen je različit izvještaj o gradnji Kovčega. Mojsiju se pripisuje da je on načinio Kovčeg prije uspona na brdo [[Sinaj|Horeb]] kako bi primio druge ploče Saveza. Zadaću nošenja Kovčega i ostalog svetog posuđa dobila je Kehatova obitelj iz [[Levi (pleme)|plemena Levijeva]]. (Br 4:2-15). == Ostala spominjanja Kovčega u Svetim Knjigama == [[Datoteka:Schrana01.jpg|lijevo|mini|300px|Umjetnički prikaz Kovčega Saveza pred ulazom u [[Jerihon]]]] Kovčeg je spomenut u knjigama [[Jošua|Jošue]], Izlaska, Ponovljenog zakona, 2 [[Samuel]]ovoj, Poslanici Hebrejima i Jeremijinoj knjizi. Prorok [[Jeremija]] govori da je u vrijeme kralja [[Jošija|Jošije]] (Jer. 3:16), prorokovano kako Kovčeg u budućnosti neće biti u uporabi. U [[Psalam|Psalmima]] Kovčeg se dvaput spominje i to. u Ps. 78:61, Kovčeg je nazvan “snaga i slava Božja”. U Ps. 132:8, nazvan je “Ti i Kovčeg snage tvoje.” Kovčeg je također spomenut na nekoliko mjesta u knjizi Izlaska 25:10-22, u 1 Samuelovoj 4:3-22 i 5:7-8. Kovčeg se spominje u deuterokanonskoj drugoj knjizi Makabejaca 2:4-10, koja upućuje na Jeremiju. On govori kako je Jeremija bio upozoren od Gospodina, uzeo Kovčeg, tabernakul, [[oltar]] paljenica i zakopao ih u špilju na brdu [[Nebo]] (Pnz. 34:1), priopćujući svojim sljedbenicima koji su htjeli pronaći mjesto, da će ga Bog otkriti kad ponovno okupi svoj narod i iskaže mu svoju milost. U poslanici Hebrejima 9:4 tvrdi se da je Kovčeg sadržavao zlatnu posudu s manom i Aronov štap koji je propupao, kao i kamene ploče Saveza. Konačno u Otkrivenju Kovčeg je opisan kako se nalazi u Božjem hramu na nebu (Otk 11:19), viđen zadnji put prije nego što je žena rodila dječaka (Otk 12:1-2). == Biblijsko izvješće == === Pokretna prethodnica === U hodu od Sinaja k prijelazu preko Jordana, Kovčeg je išao pred narodom i bio je znakonoša njihovog napredovanja (Br 10:33; Jš 3:3, 6). Kovčeg saveza krčio je put narodu na njegovom hodu kroz pustinju. Prema predaji iskre između dva [[kerubin]]a ubijale su zmije i škorpione. Za vrijeme prijelaza preko Jordana vode rijeke su presušile čim su stopala svećenika koji su nosili Kovčeg stupila u rijeku i ostale su tako sve dok su svećenici stajali s Kovčegom u riječnom koritu, dok narod nije prešao preko rijeke (Jš 3:15-17; 4:10, 11, 18). U spomen su Izraelci uzeli dvanaest kamenova iz Jordana s mjesta gdje su svećenici stajali s Kovčegom (Jš 4:1-9). Kovčeg je nošen u rat s [[Midjanci]]ma (Br 31). U zauzimanju Jerihona Kovčeg je nošen oko gradskih zidina jedanput na dan, šest dana uzastopce. Naoružani ratnici i sedam svećenika koji su trubili u ovnove rogove išli su ispred njega (Jš 6:4-15). Sedmog dana, sedam svećenika trubeći u ovnove rogove obišli su grad ispred Kovčega saveza sedam puta, uz veliku viku padoše zidine Jerihona i narod zauze grad (Jš 6:16-20). Poslije poraza kod Aja Jošua je žalovao pred Kovčegom (Jš 7:6-9). Kad je Jošua pročitao narodu Zakon između brda Ebala i Gerizima, narod je stajao s obje strane Kovčega. Jošua je Kovčeg postavio u [[Šilo]], ali su ga Izraelci nosili sa sobom kad su ratovali protiv Benjamina kod Gibee. == Zarobljavanje od Filistejaca == Kovčeg se nalazio u svetištu u Šilu za vrijeme Samuelove sudačke vlasti (1 Sam. 3:3). Poslije naseljavanja Izraelaca u [[Kanaan]], Kovčeg je ostao u svetištu u Gilgalu za godinu dana, tada je prenesen u Šilo sve do vremena svećenika Elija, (Jer 7:12). Nošen je na bojno polje kako bi Izraelcima osigurao pobjedu, tako je zarobljen od [[Filisteja]]ca (1 Sam. 4:3-11). Oni su ga vratili pošto je bio kod njih sedam mjeseci (1 Sam. 5:7, 8). U drugoj bitci, Izraelci su ponovno poraženi i Filistejci su zarobili Kovčeg (1 Sam. 4:3-5, 10, 11). Vijest o njegovom zarobljavanju stigla je u Šilo po glasonoši koji je razderao haljine i posuo glavu prašinom. Stari svećenik Eli pao je mrtav kad je čuo tu vijest, a njegova snaha koja je bila trudna u to vrijeme, rodila je sina kome je dala ime Ikabod, što znači:”gdje je Slava Izraelova,” misleći na gubitak Kovčega (1 Sam. 4:12-22). Filistejci su premještali Kovčeg u nekoliko gradova u svojoj zemlji i na svakom mjestu su im se događale nesreće (1 Sam. 5:1-6). U [[Ašdod]]u Kovčeg je bio postavljen u Dagonov hram. Sljedeće jutro Dagon je pronađen pred Kovčegom, naklonjen. Kad bi ga vratili na svoje mjesto ujutro bi ga ponovno pronašli razbijenog na tlu. Stanovnici Ašdoda su bili uznemireni i prestrašeni, pogodila ih je pošast miševa (1 Sam. 6:5). Stanovnike Gata i Ekrona napala je bolest čireva (1 Sam. 5:8-12). Poslije sedam mjeseci boravka među njima, Filistejci su Kovčeg vratili Izraelcima na savjet svojih svećenika uz darove od pozlate pošasti koje su ih pogodile. Kovčeg je ostavljen u polju Jošue iz roda Bet-Šemešova (1 Sam 6:1-15). Iz znatiželje ljudi roda Bet-Šemešova gledali su u Kovčeg i za kaznu sedamdeset ih je poginulo od Gospodina (1 Sam 6:19). Bet-Šemešovci su Kovčeg poslali u Kirjat-Jearim, (1 Sam 6:21). On je ostao u kući Abinadaba čiji je sin Eleazar posvećen da ga čuva. Kirjat-Jearim je bio boravište Kovčega dvadeset godina. === U vrijeme kralja Davida === [[Datoteka:Germigny Des Pres 2007 01.jpg|desno|mini|300px|Bazilika Germigny-Des-Prés - mozaik prikazuje dva kerubina iznad Kovčega]] U početku svoje vladavine, [[David]] je odlučio donijeti Kovčeg iz Kirjat-Jearima s velikim slavljem. Na putu k Sionu, Uza jedan od dvojice koji su vodili zapregu stavio je ruku na Kovčeg i bio pogubljen od Gospodina. David, u strahu, odnese Kovčeg u kuću Obed-Edoma umjesto na [[Sion]], i tu Kovčeg ostade tri mjeseca (2 Sam 6:1-11; 1 Ljet 13:1-13). Kad je čuo kako je Gospodin blagoslovio Obed-Edoma radi prisutnosti Kovčega Saveza u njegovu domu, David prenese Kovčeg na Sion, “ogrnut lanenim efodom,” plesao je pred Gospodinom svom svojom snagom, radi čega ga je prezrela i prekorila njegova žena Mikala, [[Šaul]]ova kćer (2 Sam 6:12-16, 20-22; 1 Ljet 15). Radi ovoga prijekora joj je Gospodin oduzeo plodnost. Na Sionu David je smjestio Kovčeg u svetište koje je pripravio, prinoseći žrtve, dijeleći hranu, blagoslivljajući narod i sve svoje ukućane (2 Sam 6:17-20; 1 Ljet 16:1-3; 2 Ljet 1:4). Leviti su postavljeni za službu pred Kovčegom (1 Ljet 16:4). Gospodin je zaustavio Davidov plan gradnje hrama za Kovčeg saveza (2 Sam 7:1-17; 1 Ljet 17:1-15; 28:2, 3). Kovčeg je bio s vojskom u vrijeme opsade Rabat Amona (2 Sam. 11:11). Kad je David bježao iz Jeruzalema od Abšaloma, Kovčeg je uzeo sa sobom dok se nije predomislio i zapovjedio svećeniku [[Sadok]] u da ga vrati u [[Jeruzalem]] (2 Sam 15:24-29). ===U Salomonovu hramu === Kad je Ebijatar otpušten od [[Salomon]]a kao veliki svećenik radi sudjelovanja u Adonijinoj zavjeri protiv Davida, život mu je pošteđen jer je prije nosio Kovčeg (1 Kr 2:26). Salomon je smjestio Kovčeg u hram (1 Kr 8:6-9). Salomon je hodočastio u hram ka Kovčegu kad mu je Bog u snu obećao dar mudrosti (1 Kr 3:15). U Salomonovu hramu Svetinja nad Svetinjama bila je uređena kao mjesto za Kovčeg Saveza (1 Kr 6:19). Kad je hram bio posvećen, Kovčeg koji je u sebi imao samo dvije kamene ploče Saveza bio je postavljen u njega. Kad su svećenici izašli iz svetišta pošto su postavili Kovčeg unutra, hram se ispunio oblakom, “jer je slava Gospodnja napunila hram Gospodnji” (1 Kr 8:10-11; 2 Ljet 5:13, 14). Kad je Salomon oženio [[faraon]]ovu kćer, dao joj je stanovati u kući izvan Siona, jer je brdo bilo posvećeno prisutnošću Kovčega Saveza (2 Ljet 8:11). Kralj Jošija prenio je Kovčeg u hram (2 Ljet 35:3), iako je bio uklonjen ponovno iz hrama po jednom od njegovih nasljednika. === Za Babilonaca i u sužanjstvu === Kad su [[Babilon]]ci razorili Jeruzalem i opljačkali hram Kovčeg saveza je postao legenda. Povjesničari pretpostavljaju da je Kovčeg odnio kralj [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosor II.]] i uništio ga. Potvrđeno je odsustvo Kovčega u drugom hramu. Kovčeg je ponovno postavljen u hram u eshatološkom viđenju u Knjizi Otkrivenja (Otkr 11:19). Sudbina Kovčega Nagađanja oko sudbine Kovčega: 1. Zarobljen od faraona Šišaka kad je zauzeo Jeruzalem (faraon Šišak I, utemeljitelj 22. dinastije, vladao od 944-924 pr.Kr);<br> 2. Hotimice je sakriven od svećenika ispod hramskog brda; <br> 3. Hotimice je uklonjen iz Jeruzalema prije opsade Babilonaca (po ovoj teoriji Kovčeg je završio u Etiopiji);<br> 4. Uklanjanje Kovčega iz Jeruzalemu po etiopskom princu Meneliku I (sin kralja Salomona i kraljice od Sabe?); <br> 5. Uklonjen je od svećenika za vrijeme kralja Manašea, najvjerojatnije odnešen u židovski hram u Elefantini u Egiptu;<br> 6. Čudotvorno uklanjanje Kovčega božanskom intervencijom (2 Ljetopisa);<br> 7. Uništenje originalnog ornata Kovčega u vrijeme reforme kralja Jošije (protiv prikazivanja izrezbarenih likova kerubina) i njegova zamjena jednostavnim drvenim kovčegom, koji je lako nestao kad je hram razoren.<br> == Moguće lokacije Kovčega danas == === Etiopska Pravoslavna Crkva === [[Datoteka:Ark of the Covenant church in Axum Ethiopia.jpg|desno|mini|250px|Etiopska crkva u Aksumu gdje se navodno nalazi Kovčeg Saveza]] [[Etiopija|Etiopska]] Pravoslavna Crkva tvrdi da posjeduje Kovčeg Saveza ili tabot u Aksumu. Kovčeg se čuva pod stražom blizu Crkve BDM od Siona, i koristi se povremeno u procesijama. Različite verzije aksumskog tabota čuvaju se u mnogim crkvama diljem Etiopije, svaki posvećen određenom svecu, najčešće BDM, svetom Jurju i Mihaelu. === Hramsko brdo u Jeruzalemu === Iskapanja u naše doba u blizini hramskog brežuljka otkrila su postojanje tunela, ali iskapanja ispod bivšeg hrama su ograničena. Jedno od najvažnijih islamskih svetišta, džamija [[Kupola na stijeni]] leži na mjestu prvog Salomonovog hrama. Godine [[586 pr. Kr.]] kralj [[Nabukodonosor II.]] razorio je hram i odnio hramsko blago ali nije našao Kovčeg Saveza, koji je bio sakriven u sistemu tunela ispod hrama po levitskim svećenicima. === Ostala mjesta na Bliskom Istoku === Neki vjeruju da je Kovčeg sakriven na brdu Nebo. U 2 Mak, 1-8 prorok Jeremija je slijedeći božansko nadahnuće zapovijedio da mu daju Kovčeg Saveza koji je sa sobom uzeo da bi pošao na brdo Nebo gdje je Mojsije imao oproštajni susret s Bogom. == Literatura == 1. Jeruzalemska Biblija, KS, Zagreb, 1996. == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Ark of the Covenant}} *[http://biblesearchers.com/temples/jeremiah1.shtml Tragači Biblije – skrivanje kovčega] *[https://web.archive.org/web/20091022222949/http://geocities.com/Athens/Crete/9923/ark.html Vendyl Jones i zavjetni kovčeg] *[http://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Judaism/ark.html Židovska virtualna knjižnica] *[http://www.domini.org/tabern/arkcovnt.htm Tajnoviti kovčeg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101225051503/http://domini.org/tabern/arkcovnt.htm |date=25. prosinca 2010. }} *[http://wwwyu.com/izrada/06isu003.htm Biblija - Jošua, 3. glava] [[Kategorija:Biblija]] [[Kategorija:Stari zavjet]] [[Kategorija:Povijest judaizma]] [[Kategorija:Židovska mitologija]] [[Kategorija:Relikvije]] npsxargsefvlvegqad27ijlygy4rzae 0 79689 6436749 6387800 2022-08-03T08:40:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Kristina Augusta | slika = [[Datoteka:Queenchristine.jpg|280px]] | opis = Četrnaestogodišnja Kristina<br><small>Nacrtao [[Jacob Heinrich Elbfas]]</small> | titula = [[Popis švedskih vladara|švedska kraljica]] | vladavina = [[6. studenog]] [[1632.]] - [[6. lipnja]] [[1654.]] | krunidba = [[20. listopada]] [[1650.]] | prethodnik = [[Gustav II. Adolf|Gustav Adolf]] | nasljednik = [[Karlo X. Gustav|Karlo Gustav]] | regent = [[Axel Oxenstierna]] | supruga = | djeca = | puno ime = | postumno ime = Kristina Aleksandra | dinastija = [[Vasa]] | vladarska himna = | otac = [[Gustav II. Adolf|Gustav Adolf]] | majka = [[Marija Eleonora Brandenburška|Marija Eleonora]] | datum rođenja = [[18. prosinca]] [[1626.]] | mjesto rođenja = [[Stockholm]], [[Švedska]] | datum smrti = [[19. travnja]] [[1689.]] | mjesto smrti = [[Rim]], [[Papinska država]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = [[Bazilika sv. Petra|Bazilika svetoga Petra]] | potpis = | zanimanje = | vjera = [[katolicizam]] }} '''Kristina Augusta''' ([[Stockholm]], [[8. prosinca]] [[1626.]] – [[Rim]], [[19. travnja]] [[1689.]]) kasnije poznata i kao '''Kristina Aleksandra''', [[švedska]] kraljica. Naslijedila je švedsku krunu od svojega oca [[Gustav II. Adolf|Gustava II. Adolfa]]. Vladala je do [[1654.]], kada se dobrovoljno odrekla krune i prešla na [[Katoličanstvo|rimokatoličku]] vjeroispovijest. Umrla je u Rimu i pokopana je u [[Bazilika sv. Petra|Bazilici sv. Petra]] kao jedna od triju žena. == Djetinjstvo i dolazak na prijestolje == [[File:Cristina de Suecia a caballo (Bourdon).jpg|thumb|220px|left|[[Sébastien Bourdon]]: ''Kristina'' ([[1653.]]). Donio kao Kristinin poklon [[Anton Pimentel|Pimentel]] [[Filip IV., španjolski kralj|Filipu IV.]] Slika se nalazi u [[Muzej Prado|Madridskem muzeju Prado.]]<ref>{{cite journal |title=Konsthistorisk tidskrift/Journal of Art History Volume 58, Issue 3, 1989 |date=2008-09-01 |doi=10.1080/00233608908604229 |volume=58 |issue=3 |journal=Konsthistorisk Tidskrift/Journal of Art History |pages=95–108 |last1=Danielsson |first1=Arne}}</ref><ref>Arne Danielsson (1989) Sébastien Bourdon‘s equestrian portrait of Queen Christina of Sweden –addressed to― His Catholic Majesty Philip IV. Konsthistorisk tidskrift, Vol. 58, no. 3, p. 95.</ref><ref>[http://ir.uiowa.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1761&context=etd Beneath the surface: the portraiture and visualrhetoric of Sweden's Queen ChristinaNathan Alan Popp]</ref>]] Kristina je kćer kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava II. Adolfa]] i [[Marija Eleonora|Marije Eleonore Brandenburške]]. Njeno rođenje se odvijalo pod rijetkim [[Astrologija|astrološkim]] fenomenom koji su praznovjerni tumačili, da će Marija Eleonora roditi muško dijete. Međutim, Gustav Adolf je dobio kćer, kojoj se ipak mnogo obradovao, toliko više jer su sva njegova djeca uskoro nakon rođenja umrla. Zato je od svog samog početka bila odgojena kao muškarac; išla je u lov i bavila se športom. Na tome je posebno ustrajao njen otac jer je znao da će ona biti buduća kraljica Švedske, kao njegov jedini potomak; tu mogućnost joj je također osigurao posebnim zakonom. Kad je kralj umro, njegova žena nije dozvolila njegovu pokop dva mjeseca i svakog je dana posjećivala u sobi njegov truli leš, dok je nisu u tome spriječili. Zato su Kristinu kasnije odvojili od njene poremećene majke, da ne bi na dijete loše utjecala. Izrast će tako u jednu čvrstu, muškobanjastu, tvrdoglavu ali i jako [[Inteligencija|inteligentnu]] ženu, koja će braniti svoja istinita ali nekada i umišljena karljevska prava svom žestinom, ponekad i okrutnošću; ali će cijelog života imati oštar osjećaj i za prava drugih. Što se tiče njenog [[ljubav]]nog života, je imala vezu sa svojim rođakom Karlom, makar danas smatraju, da je to bila to samo zaljubljenost, koja je propala oko [[1645.]] Od 1632., nakon pogibije njenog oca u [[Bitka kod Lützena|bitci kod Lützena]], ona postaje kraljica sa samo šest godina. Zbog maloljetnosti umjesto nje vlada namjesništvo na čijem je čelu [[Axel Oxenstierna]]. Namjesništvo je vladalo sve do [[1644.]] godine kada je Kristina postala punoljetna; iste je godine bila i krunjena za kraljicu. Već u godinama prije nego što je došla na vlast njen odnos s Axelom Oxenstiernom se stalno pogoršavao. Nisu se slagali oko mnogo stvari, posebno oko [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]]. Kristina je za razliku od njega zagovarala primirje, koje se i dogodilo [[1648.]] [[Westfalski mir|Westfalskim mirom]], za koji je ona bila najzaslužnija, jer je pored Oxentiernovog poslala svog izaslanika, koji je zagovarao njena stajališta; protestanti su naime htjeli nastaviti rat protiv katolika, dok je Kristina već od rane mladosti bila sklona katoličkoj vjeri i duhovnim stvarima: umjetnosti, znanosti, filozofiji. Što se tiče nasljednika, Kristina je donijela jasnu odluku da se neće udati - što je bila prva sablazan. Ipak je morala izabrati nasljednika, a to je bio njen rođak Karlo, koga je posinila: i tako je postao budući vladar kao [[Karlo X. Gustav]]. Oxenstierna i plemstvo se s tom odlukom nisu slagali, ali drugi staleži jesu. [[plemstvo]] je Kristina pridobila na svoju stranu tijekom gospodarske i socijalne krize [[1650.]], za koju je bila i ona djelomično odgovorna jer je rasipno trošila na umjetnost i umjetnike, te je plemstvo darivala s bogatim poklonima te kraljevskom zemljom; tako je udvostručila brojčanost plemstva od 300 na 600 porodica. == Prihvaćanje katolicizma te dobrovoljno abdiciranje == Nakon što je njen nasljednik bio potvrđen i sa strane [[parlament]]a u listopadu 1650. Kristina je imala sve manje interesa za [[Politika|politiku]] te se okreće [[književnost]]i, [[znanost]]i i [[umjetnost]]i. Na svoj dvor poziva razne učitelje, pjesnike, glazbenike i [[Filozofi|filozofe]]. Također financira mnoge kazališne predstave. Uspjela je Švedsku pretvoriti u važno [[Kultura|kulturno]] središte, tako da su Stockholm nazivali i ''Sjevernom Atenom''. === [[Descartes]] u [[Švedska|Švedskoj]] i njegova smrt === [[Datoteka:René Descartes i samtal med Sveriges drottning, Kristina.jpg|mini|desno|Kraljica Kristina i Rene Descartes u jednoj raspravi]] Jedan od njezinih najpoznatijih učitelja je bio francuski filozof [[René Descartes]]. S njim se dopisivala od 1646. godine dalje prije nego što ga je pozvala na svoj dvor u Švedskoj, da bi utemeljio »Znanstvenu akademiju«. Po njega i njegovih 2.000 knjiga je poslala i posebnu lađu. .<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=IRvIQkLFD60C&lpg=PA273 |title=Cogito, Ergo Sum: The Life of René Descartes |first=Richard |last=Watson |date=10. srpnja 2017. |publisher=David R. Godine Publisher |accessdate=10. srpnja 2017. |via=Google Books |isbn=9781567923353}}</ref> Descartes je dakle prihvatio njen poziv te otišao u Švedsku. Držao joj je privatne časove, gdje su raspravljali o mudroslovlju i vjeri; ipak su se brzo sukobili: ona se nije slagala s njegovim materijalističko-mehaničkim pogledom na svijet, koji je sažet i u rečenici ''"Cogito ergo sum"'', a on je omalovažavao njezino zanimanje za mitološke junake iz [[antička Grčka|antičke Grčke]].<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=MmumGMfs4bkC&lpg=PT30 |title=Descartes' Bones |isbn=9780385528375 |last1=Shorto |first1=Russell |date=2008-10-14}}</ref> - i tako su postajali njihovi susreti sve rjeđi i hladniji. Ujedno se on smrzavao u hladnoj sobi, u kojoj ga je primala kraljica već u pet sati ujutro.<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=IRvIQkLFD60C&lpg=PA294 |title=Cogito, Ergo Sum |isbn=9781567923353 |last1=Watson |first1=Richard |year=2007}}</ref> Kad je Kristina u zimi otputovala za tri tjedne u Uppsalu, se je Descartes – koji nije bio vičan oštrih sjevernih zima – jako prehladio, dobio vrućinu te za zapaljenjem pluća umro 11. veljače 1650. U naše doba su nastale čak i dvije teorije zavjere – da ga je tobože otrovao hostijom namočenom u arzenik jedan svećenik-augustinac, da bi tako spriječio utjecaj dosta liberalnog mislioca na Kristinu što bi moglo usporiti njen prelazak u katoličanstvo; po drugoj takvoj teoriji su ga tobože ubili sami švedski protestanti, da bi time sprječili Kristinin prelazak na katoličanstvo - ta filozof je bio ipak ugledna katolička ličnost. Za nijednu od ovih čudnovatih teorija nema dokaza.<ref>[http://rue89.nouvelobs.com/2010/02/12/il-y-a-des-preuves-que-rene-descartes-a-ete-assassine-138138« Il y a des preuves que René Descartes a été assassiné »]</ref>''{{refn|group=note|Over time there have been speculations regarding the death of the philosopher.}}<ref>''{{cite web |url=https://books.google.com/books?id=A5cCAAAAYAAJ&lpg=PA96 |title=The History of Christina |last1=Lacombe |first1=Jacques |year=1766}}</ref> Ugledni švedski [[povjesničar]] [[Tore Frängsmyr|Frängsmyr]], profesor na [[Sveučilište u Uppsali|Uppsalskom sveučilištu]], se ne slaže s ''teorijom zavjere''. On smatra, da ne postoji nikakav razlog, da ne bismo vjerovali vjerodostojnim povijesnim izvještajima, da je umro veliki mislilac ''Cogitoergosum'' za upalom pluća. Kaže nadalje, da je teorija zavjere neutemeljena i nedokazana izmišljotina te je rekao za švedski ''Radio SR'' ovo: {| |- ! Was Descartes murdered in Stockholm?<br>''Engleski izvornik''<ref>{{cite web |url=http://www.stockholmnews.com/more.aspx?NID=4867 |title=Was Descartes murdered in Stockholm? |publisher=Stockholm News. Online News in English |date=22. veljače 2010. |accessdate=1. veljače 2021. |archive-date=15. prosinca 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141215213819/http://www.stockholmnews.com/more.aspx?NID=4867 |url-status=bot: unknown }}</ref> !Da li je bio Descartes ubijen u Stockholmu?<br>''Hrvatski prijevod'' |- | <blockquote>"Well, it is interesting with all these bold theories. Sometimes one might think that they come because the author himself wants attention. In this case the whole claim is based on a false assumption, according to me. It is based on the assumption that Descartes would have an interest in hindering Christina's conversion to Catholicism. There is nothing that support this. Descartes was himself a believing catholic. Before it has been discussed whether or not Descartes meant something to help Christina's... Now somebody claims that he hindered her conversion and if that claim is false the whole murder theory falls." </blockquote> | <blockquote>"Dakako da su sve ove drske teorije zanimljive. Netko bi mogao pomisliti, da nastaju, jer želi njihov autor privući pažnju. U ovom slučaju po mom mišljenju čitava tvrdnja temelji na krivoj pretpostavci. Temelji se na predrasudi, da bi tobože Descartes želio ometati Kristinino obraćenje u katolicizam. Ove pretpostavke ne podupire ama baš ništa. Descartes je bio također sam vjeran katolik. Prije su jedni raspravljali o tome, dali i koliko jeste ili nije pomagao Descartes Kristini... Sada najednom netko ustvrdi, da je ometao njeno obraćenje. Ako pak je ova tvrdnja neistinita, onda padne u vodu cjelovita tvrdnja o ubojstvu." </blockquote> |} === Zapleti oko predaje krune === [[Datoteka:Queen Christina (Sébastien Bourdon) - Nationalmuseum - 18075.tif|mini|220px|'''Kristina''']] Od 1650. situacija za Kristinu je postala teža jer se razbolio kancelar Oxenstierna, a novi poljski kralj, [[Jan Kazimir II.]] je bio nezadovoljan jer je Kristina za nasljednika izabrala Karla a ne njega. Jan je također bio iz dinastije [[Dinastija Vasa|Vasa]] te je opravdano polagao pravo na švedsku krunu. Zaprijetio je Švedskoj, ali posredstvom Francuske ipak nije došlo do otvorenog sukoba. U [[Lübeck]]u se [[1651.]] održala jedna [[Mirovna konferencija u Lübecku|mirovna konferencija]], na kojoj su [[Poljaci]] odbijali Kristinu priznati kao kraljicu Švedske, pošto nije bila muško. Jan II. je prijetio okupacijom [[Danzig]]a, na što je Kristina poslala vojsku u [[Finska|Finsku]] i [[Livonija|Livoniju]]; zahtijevala je da je priznaju za kraljicu, no Poljaci su i dalje odbijali, te je bila mirovna konferencija bez uspjeha. Kristina je već kroz duže vrijeme imala i kontakte s katoličkim španskim i portugalskim diplomatama, koji su je povezali s [[isusovci]]ma. Pošto je već od mladosti više cijenila katoličku vjeru nego protestantizam, su oni dobivali sve veći utjecaj na nju. S vremenom je postala uvjerena katolkinja. Švedski protestanti su donijeli odmah po preuzimanju vlasti diskriminatorsku odredbu, da može postati kraljem samo čovjek njihove vjere, koja odredba nije ni do danas ukinuta. Pošto je bio prelazak na rimokatoličku vjeru u suprotnosti s mogušnošču kraljevanja, ona je sve više razmišljala o tome da se dobrovoljno odrekne krune, što je veoma rijetki čin i izazvao je veliko zaprepašćenje ne samo u Švedskoj, nego po čitavoj Europi. No nije to bio jedini razlog za abdiciranje, od 1650. Švedska je upala u financijske poteškoće, te su se pojavili i društveni nemiri, što je sve išlo u prilog njezinoj namjeri. 1651. je već donijela defintivnu odluku o stupanju s prijestolja, no protivljenje staleža ju je spriječio, bar privremeno. U to doba je doživjela i živčani slom, naročito zbog teške duševne borbe i neprekidnog rada - ta spavala je dnevno samo pet sati. Po savjetu francuskog lječnika je počela normalniji i zdraviji dnevni raspored s dovoljno odmora te je došla k sebi. Ipak, [[1653.]] je shvatila da je krajnje vrijeme za napuštanje Švedske, i tada je ni molbe parlamenta više nisu mogle od toga odvratiti. Njezin nasljednik ju je čak zamolio za ruku, ali se je samo nasmijala rekući da to ne dolazi u obzir - jer se ona neće nikada udati. Procedura abdiciranja je trajala još neko vrijeme, konačno 6. lipnja 1654. kruna je i formalno pripala njenom posinovljenom rođaku [[Karlo X. Gustav|Karlu]]. Sam postupak predaje - skidanje pojedinih vladarskih znakova - je bio jako ganutljiv prizor i mnogi su plakali. Krune se nije nitko usudio skinuti s glave, pa ju je sama skinula i predala nasljedniku. == Dolazak u Rim i putovanja == Samo nekoliko dana nakon odstupanja s vlasti Kristina napušta Stockholm. Prerušena u viteza prelazi preko neprijateljske Danske te obilazi mnoga mjesta gdje je bila gošća katoličkih vladara. Putem je bila u prilici da s mnogim [[Svećenik|svećenicima]] raspravlja o svojoj novoj vjeri, koja zapravo nije bila nova, ta to je bila vjera njezinih predaka. Najprije odlazi u [[Brussel]], gdje je potajno primljena u [[Katolička Crkva|Katoličku Crkvu]] na Badnjak 1654. U studenom iduće godine, u [[Innsbruck]]u ona pred javnošću otvoreno priznaje svoju vjeru. === Primanje u puninu [[kršćanstvo|kršćanstva]] === Rujna 1655. je u pratnji 255 ljudi i 247 konja pošla Kristina u Italiju. Papin izaslanik, knjižničar [[Lucas Holstenius|Holstenius]], i sam obraćenik, ju je čekao u [[Innsbruck]]u. Kristina je 3. studenoga 1655. u [[Hofkirche, Innsbruck|Hofkirche]], koju su počeli graditi 1653. i još nije bila opremljena, a nije imala ni orgulje, prisustvovala svečanom obredu javnoga primanja u puninu kršćanstva, koje predstavlja [[Rimokatolička Crkva]] s [[papa|papom]] kao [[Isus Krist|Kristovim]] zamjenikom na zemlji. O tom značajnom događaju je odmah obavijestila papu [[Aleksandar VII.|Aleksandra VII.]] te svog bratića [[Karlo X. Gustav|Karla Gustava]], kojemu je bila prepustila švedsko prijestolje. ==== [[Argia]] u Kristininu čast ==== U počast njezinog službenog prijema u katoličku Crkvu su između ostalog uprizorili [[premijera|premijerno]] [[Antonio Cesti|Cestijevu]] [[opera|operu]] [[Argia]]''. [[Opera|Operu]] ''[[Argia]]'', koja je sastavljena od uvoda i triju činova, je komponirao [[Antonio Cesti|Cesti]], libreto pak napisaa [[Giovanni Filippo Apolloni|Apolloni]]. To je bila prva predstava u Dvorskom kazalištu u [[Innsbruck]]u dana 4. studenog 1655., a da bi proslavili posjetu švedske kraljice Kristine. Ta opera je doživjela narednih 20 godina mnogo predstava po talijanskim gradovima, također u Mlecima i Sijeni, kad su tamo otvorili novu opersku kuću. Na novo su je opet stavili na pozornicu na ''Innsbruškom festivalu stare glazbe'' (''Innsbrucker Festwochen der Alten Musik'') 1996. godine.<ref>{{cite web |url=https://www.altemusik.at/de |title=Cesti-Wettbewerb 2021 |publisher=Alte Musik.at |date=25. siječnja 2021. |accessdate=2. ožujka 2021.}}</ref> Radnja se dešava na otoku Cipru, gdje princeza Argia ljubomorno prati nestalnog i nevjernog Selina. ;Pozadina premijere Za vrijeme pripreme opere u bili tako skladatelj Cesti i pisac Apolloni u službi na dvoru ''austrijskoga nadvojvode Ferdinanda Karla'' u Innsbrucku: Cesti od 1654, Apoloni od 1653. ''Argia'' je bila prvi plod njihovog operskog surađivanja. Bila je samo dio cjelotjedanskih svečanosti studenoga 1655. u počast posjete Kristine Švedske, koja je bila na svom putovanju u Rim. 3. studenoga 1655. godine je dakle javno pristupila punom kršćanskom zajedništvu u [[Hofkirche, Innsbruck|Hofkirche]] u [[Innsbruck]]u. Naredne večeri su prikazivali operu ''Argia'' u nadvojvodinom novom kazalištu, koje su otvorili prijšnje godine te je stajalo na mjestu današnjega ''Tiroler Landestheater Innsbruck'' (''Tirolskoga pokrajinskog kazališta'').<ref>Sadie, Julie Anne (1998). [https://books.google.co.uk/books?id=Ip6voIceW0AC&pg=PA82&lpg=PA82 ''Companion to Baroque Music'']. p. 82. University of California Press. {{ISBN|0520214145}}</ref> Nazočan je bio također engleski katolički svećenik i kanonik, koji je na svom putovanju kroz [[Europa|Europu]] baš tada boravio u gradu, [[John Bargrave|Bargrave]]; ovako je opisao predstavu: {| |- ! Engleski izvornik (John Bargrave)<ref>[[John Bargrave|Bargrave, John]] (edited and annotated by James Craigie Robertson) (1867). [https://books.google.co.uk/books?id=X-oIAAAAIAAJ&pg=PA70 ''Pope Alexander the Seventh and the College of Cardinals''], p. 70. Camden Society</ref> ! Hrvatski prijevod (zapisao kanonik John Bargrave) |- | <blockquote>That night she [Queen Christina] was entertayned with a most excellent opera, all in musick, and in Italian, the actors of that play being all of that nation, and, as some of themselves told me, they were seven castrati or eunuchs; the rest were whoores, monks, fryers, and priests. I am sure it lasted about 6 or 7 hours, with most strangely excellent scenes and ravishing musick. </blockquote> | <blockquote>Onu noć su kraljicu Kristinu razonodili izvrsnom operom, cjelovito u glazbi i na talijanskom; nastupajući su bili svi Talijani; nekoji su mi kazali, da je bilo među njima sedam kastrata (tj. eunuha); ostali su bile vucare, redovnici, monasi i svećenici. Siguran sam da je trajalo oko 6 do 7 sati, s najneobičnijim i sjajnim prizorima i čarobnom glazbom. </blockquote> |} === Svečani doček u Rimu i nove želje === U u prosincu [[1655.]] stiže u Rim gdje joj je papa pripremio neviđeni svečani prijem - i tamo se i nastanjuje. Prijelaskom na katoličku vjeru konačno u Rimu uzima ime ''Kristina Aleksandra'' u čast [[papa|pape]] [[Aleksandar VII.|Aleksandra VII.]] i svog junaka [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikoga]]. Papa joj je predložio da doda i Marijino ime u čast Majke Božje Marije, ali se ona time nije složila. Iako u teškoj financijskoj situaciji, Kristina postaje jedna od vodećih ličnosti u javnom i kulturnom životu Rima i pravi mecen umjetnika, književnika i bogoslova. Sudjelovala je još uvijek i u međunarodnoj [[Diplomacija|diplomaciji]]. Francusku je posjetila [[1656.]] i [[1657.]] tamo je potajno dogovarala plan s francuskim vrhovnim ministrom [[Mazarin]]om. Prema tom planu Francuska je trebalo osvojiti [[Napulj]], kojega su držali Španjolci, te postaviti Kristinu za kraljicu Napuljskog kraljevstva. Međutim, plan je propao, za što je okrivila svog slugu, kojeg je dala okrutno pogubiti. Kristina je posjetila Švedsku dva puta odkad je abdicirala: prvi put, kad je umro njen nasljednik i zatražila je krunu, koju mu je predala - dakako bezuspješno. Na njenom drugom putovanju, papa [[Klement IX.]] ju je nagovarao da se domogne poljske krune jer je njen rođak Ivan II. Kazimir odstupio. Ali i taj pokušaj nije uspio, Kristinu ovaj neuspjeh u biti nije rastužio jer se ionako htjela vratiti u svoj voljeni Rim. Nakon povratka je nastavila živjeti u palači Riario. Tu je provela ostatak života, sudjelovajući i dalje u javnom životu Rima i promicanju umjetnosti. Godinama je inzistirala na tome da se ostvari [[križarski rat]] protiv [[Osmanlije|Turaka]], što se stvarno i dogodilo, kad je kršćanska vojska uz pomoć [[Jan III. Sobjeski|Jana Sobjeskoga]] spasila 1683. godine opsjedani Beč za vrijeme pape [[Inocent XI.|Inocenta XI.]] Austrijska vojska je nastavila oslobađanje od Turaka prema Istoku: Buda, Mađarska, kasnije djelovi Hrvatske i Vojvodine. ===Borac za ljudska prava === Kristinu su duh zapovjedništva i buntovništva pratili i poslije njezinog odricanja od vlasti. #Kad je [[Luj XIV., kralj Francuske|Luj XIV.]] opozvao [[Nantski edikt]] iz 1598. godine te ukinuo dotadašnja prava francuskih [[protestanti|protestanata]] [[hugenoti|hugenota]], je Kristina 2. veljače 1686. napisala srdito pismo, naslovljeno na francuskog veleposlanika. ''Sunčani kralj'' doduše nije uvažio njene primjedbe; ipak kraljice Kristine nije mogao ušutkati. #Kristina je čitav svoj život ostala izvanredno tolerantna do uvjerenja drugih. Privlačilo ju je mišljenje ''španjolskog svećenika [[Miguel Molinos|Molinosa]]'', kojeg je zaposlila kao svog ličnog [[teolog]]a. [[Rimska inkvizicija]] ga je ispitivala, jer je učio, da [[grijeh]] pripada donjem sjetilnom dijelu čovjeka te da nije podređen ljudskoj [[slobodna volja|slobodnoj volji]]. Kristina mu je slala hranu i na stotine pisama, kad je bio zatvoren u [[Anđeoska tvrđava|Anđeoskoj tvrđavi]]. #U Rimu je ''[[papa|papi]] [[Klement X.|Klementu X.]]'' zabranila uvrjedljiv običaj, da se za vrijeme [[karneval]]a rugaju iz [[Židovi|Židova]] te ih ganjaju po ulicama. 15. kolovoza 1686. je objavila dekret, po kojem su svi rimski Židovi pod njezinom zaštitom; potpisala se je kao "la Regina" – to jeste ''Kraljica''. I to je bilo uvaženo.<ref name="iep.utm.edu">{{cite web |url=http://www.iep.utm.edu/wasa/ |title=Wasa, Kristina – Internet Encyclopedia of Philosophy |website=www.iep.utm.edu |access-date=10. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170711031004/http://www.iep.utm.edu/wasa/ |archive-date=11. srpnja 2017. |url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.jsnyc.com/season/kristina.htm |title=Kristina by August Strindberg |website=www.jsnyc.com |access-date=10. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150915190601/http://www.jsnyc.com/season/kristina.htm |archive-date=2015-09-15 |url-status=dead}}</ref> == Citati == {{wikicitat|Kristina Švedska}} * „A dios rogando y con el mazo dando" ''(Kristinin španjolski izvornik)''.<ref>{{cite web |url=https://ir.uiowa.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=6354&context=etd |title=Expressions of power: Queen Christina of Sweden and patronage in Baroque Europe |publisher=Nathan Alan Popp na University of Iowa, Iowa Research Online |date=1. prosinca 2015. |accessdate=1. veljače 2021.}}</ref><br> "Boga treba moliti i kada daje s čekićem" ''(hrvatski prijevod)''. * “Quand’uno è cattolico, ha la consolazione di credere ció che tanti nobili spiriti credettero per 16 secoli, possiede la gloria d’appartenere ad una religione, confermata da milioni di miracoli e di martiri; una religione che produsse tante vergini mirabili, che trionfando delle debolezze del loro sesso, si consacrarono a Dio.” (''Kristinin izvornik na talijanskom'')<ref>{{cite web |url=https://books.google.rs/books?id=9MkOAAAAQAAJ&pg=PA621&lpg=PA621&dq=Antonio+Macedo+gesuita&source=bl&ots=LXyibwQwDF&sig=ACfU3U2XpM0LP6ZaCDKOQ-iftfO4A6cN4w&hl=sr&sa=X&ved=2ahUKEwiW35TkiMLuAhWkyYUKHXAPAXcQ6AEwDHoECBEQAg#v=onepage&q=Antonio%20Macedo%20gesuita&f=false |title=Regina Cristina u: Enciclopedia storica Documenti Volume VI. Schiarimenti e note alla Storia universale. Torino str. 621. |publisher=Cesare Cantù |year=1844 |accessdate=14. siječnja 2021.}}</ref><br />“Ha az ember katholikus, azon vigasztalása van, hogy mindazt hiszi, amit 16 század óta minden nagy szellem hitt; az ember boldog, hogy oly vallásban élhet, melyet csodák és az igazságokért életöket feláldozó vértanúk milliói erősítettek meg.” (Kristinine ''Uspomene'', ''mađarski prijevod'')<ref>{{cite book |author=F. Chobot |title=A pápák története (1909) |page=100}}</ref><br />”Če je človek katoličan, uživa to tolažbo, da veruje vse tisto, kar je skozi 16 stoletij veroval vsak velik duh; človek je blažen, da lahko živi v tisti veri, ki so jo potrdili čudeži in so za njeno resničnost žrtvovali svoje življenje milijoni mučencev. Ta vera proizvaja toliko čudovitih devic, ki slavijo zmagoslavje nad slabostmi svojega spola, ko se posvečujejo Bogu.” (''“Zapiski kraljice Kristine v osebnem dnevniku” - slovenski prijevod'') <br />”Ako je netko katolik, uživa onu utjehu, da vjeruje sve ono, što je kroz 16 vjekova vjerovao svaki veliki duh; čovjek je blažen, pošto može živjeti u istoj vjeri, koju je potvrđena čudesima te su za njezinu istinitost žrtvovali svoj život milijuni mučenika. Ova vjera proizvodi nadalje toliko divnih djevica, koje slave pobjedu nad slabostima svoga spola, kada se posvećuju Bogu.” (''“Zapisi kraljice Kristine u osobnom dnevniku” - hrvatski prijevod'' == Smrt i pokop == [[File:Vatican 6 20101103.JPG|thumb|right|220px|Kristinin sarkofag u ''Vatikanskim jamama'' - papinskim grobnicama]] Umrla je 19. travnja 1689 zbog zapaljenja pluća (tada nisu postojali antibiotici i rijetko koji je ostao živ). Pokopana je u [[Bazilika Sv. Petra|bazilici Sv. Petra]], kao jedna od triju žena; jedna od njih je također unuka Jana Sobjeskoga. Svoju bogatu knjižnicu i mnoge druge umjetničke dragocjenosti je ostavila papi te se i danas nalaze u Vatikanu. == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *Williams, Ernest Neville. ''The Penguin dictionary of English and European history : 1485-1789.'' Harmondsworth: Penguin Books, 1986. *Strindberg, August Johan. ''Povijesne drame; Gustav Adolf-Kristina; Put u Damask''. Zagreb: Zora - Grafički zavod Hrvatske, 1977. *Daniela Williams, "[https://www.academia.edu/39390563/Joseph_Eckhel_1737-1798_and_the_coin_collection_of_Queen_Christina_of_Sweden_in_Rome Joseph Eckhel (1737-1798) and the coin collection of Queen Christina of Sweden in Rome]", [https://academic.oup.com/jhc/advance-article-abstract/doi/10.1093/jhc/fhz019/5510714 Journal of the History of Collections 31 (2019)]. == Vanjske poveznice == {{col-begin}} {{col-2}} ;{{sl}} *[http://www.times.si/kultura/labodji-spev-daria-foja-poklon-zenskam-0d3d89a386504033ed68e8dfb1fac5e48c50c65c.html Labodji spev Daria Foja: poklon ženskam (Quasi per caso una donna, Cristina di Svezia) bo postumno izšla pri založbi Guanda. A. J. MMC RTV SLO]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *[https://sl.eferrit.com/biografija-kraljice-kristine-na-svedskem/ Zgodovina in kultura Pomembne številke Biografija kraljice Kristine na Švedskem by Jone Johnson Lewis] *[https://www.rtvslo.si/kultura/drugo/je-descartesa-umoril-katoliski-duhovnik/223594 Je Descartesa umoril katoliški duhovnik? Teorija, ki zveni kot zaplet napetega romana. Ana Jurc Berlin - MMC RTV SLO] ;{{eng oznaka}} * [http://queenchristina.eu/wp-content/uploads/2015/01/QC-Master-plan-1412.pdf Project presentation Queen Christina of Sweden, the European] * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/115660/Christina Encyclopædia Britannica] * {{cite web | url = http://womenshistory.about.com/od/rulerspre20th/p/queen_christina.htm | title = Queen Christina of Sweden | work = About: Women's History | accessdate = 2007-01-20 }} * [http://www.numismatas.com/Forum/Pdf/David%20Ruckser/Coins%20of%20Sweden.pdf Coins of Sweden by David Ruckser] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306034409/http://www.numismatas.com/Forum/Pdf/David%20Ruckser/Coins%20of%20Sweden.pdf |date=6. ožujka 2016. }} * [http://www.windweaver.com/christina/christina.htm Queen Christina of Sweden] Windweaver ;{{hr}} *[https://mvinfo.hr/knjiga/12626/kristina-svedska-zena-gotovo-slucajno Dario Fo: ''Kristina Švedska : Žena gotovo slučajno''. Naklada Ljevak Prijevod: Ita Kovač 12/2018. 152 str., ISBN 9789533552200] *[https://www.kucazasunce.com/detalji.php?p=17614 Barbara Cartland: Kristina - švedska kraljica. Izdavač: Alfa, Zagreb 1981; niz: One su vladale svijetom] (knjiga hr, prodaja sr) *[https://www.logicno.com/zivotni-stil/danas-je-rodendan-kristine-svedske-jedna-od-najobrazovanijih-zena-europe.html Lejla O.: Danas je rođendan Kristine Švedske – jedne od najobrazovanijih žena Europe] *[http://virtualna.nsk.hr/erlach/2020/01/03/kraljica-kristina-svedska/ ''Kraljica Kristina Švedska'', knjiga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128035801/http://virtualna.nsk.hr/erlach/2020/01/03/kraljica-kristina-svedska/ |date=28. siječnja 2021. }} *[https://www.jutarnji.hr/kultura/knjizevnost/kristina-svedska-zena-gotovo-slucajno-neobican-roman-darija-foa-ovjencanog-nobelom-za-dramu-8900657 Neobičan roman Darija Foa, ovjenčanog Nobelom za dramu: '''Kristina Švedska. žena gotovo slučajno''' Autor: Željko Ivanjek v Jutarnji.hr] *[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=34030 Kristina Švedska kraljica. Hrvatska enciklopedija Zavod Miroslav Krleža] *[https://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/svedska-kraljica-kristina-preobracenica-na-katolicanstvo-1626-871486/ Dnevno: Švedska kraljica Kristina preobraćenica na katoličanstvo] *[http://zlatnavrata.hr/dogadaj/100-godina-karijere-grete-garbo-kraljica-kristina/1488 100 godina karijere Grete Garbo: Kraljica Kristina (Queen Christina, 1933).] *[https://laurusleslaeana.com/2020/05/22/raimondo-montecuccoli-v-dio-kraljica-kristina-svedska-i-putovanje-u-englesku-1654-1655/ Raimondo Montecuccoli, V. dio – Kraljica Kristina, Švedska i putovanje u Englesku (1654. – 1655.)] *[https://www.nadanasnjidan.net/nadan/6.6/dogadjaj/9482 Na današnji dan. Dogodilo se na dan 6. jun/lipanj] {{col-break}} ;{{de}} *[https://www.fembio.org/biographie.php/frau/biographie/christina-von-schweden/ 2021 fembio e.V.: ''Christina von Schweden'' Biografie • Zitate • Weblinks • Literatur & Quellen • Bildquellen] ;{{sr}} *[https://enciklopedija.fandom.com/bs/wiki/Nauka_u_salonu:_žene_u_predvorju_naučne_revolucije_/Žene_u_nauci_od_Arhimeda_do_Ajnštajna Nauka u salonu: ''Žene u predvorju naučne revolucije /Žene u nauci od Arhimeda do Ajnštajna''] *[https://mojtv.net/film/40905/devojka-kralj.aspx Devojka kralj - THE GIRL KING, 2015., Finska, Njemačka, Kanada, Švedska, Francuska, 106 min. drama povesni biografski] *[https://zorancicak.wordpress.com/2015/12/26/stokholmska-zavera-smrt-na-dvoru-minerve-severa/ Zoran Čičak Štokholmska zavera: Smrt na dvoru Minerve Severa] *[https://www.telegraf.rs/zanimljivosti/zabavnik/3198042-svedska-kraljica-odgajana-kao-musko-kruzile-su-glasine-da-je-lezbijka-a-na-kraju-je-abdicirala Kristina je rođena 18. decembra 1626. godine. Bila je ćerka kralja Gustavusa Adolfusa Vasa i Marije Eleonore od Brandenburga] *[http://alfaknjizara.rs/knjizara/biografije-memoari-dnevnici-pisma-eseji/kristina-svedska-oskar-verthajmer/ Oskar Verthajmer: ''Kristina Švedska: Alfa internet knjižara. Biblioteka: Femina II serija Izdavač: Rad, Beograd, 1968] *[https://sodiummedia.com/3929707-swedish-queen-christina-a-biography-interesting-facts-of-life Sodiummedia: Шведска краљица Кристина: биографија, занимљиве чињенице живота] ;{{it}} *[https://www.trentaminuti.it/cristina-di-svezia-breve-biografia-della-sovrana-che-per-convertirsi-al-cattolicesimo-rinunzio-al-trono.html Trentaminuti: Cristina di Svezia: breve biografia della sovrana che per convertirsi al cattolicesimo rinunziò al trono di Anselmo Pagani] *[https://best5.it/post/cristina-di-svezia-la-regina-piu-originale-libertina-e-disinvolta-della-storia/ Best5: Cristina di Svezia: la regina più originale, libertina e disinvolta della storia] *[http://www.storiain.net/storia/cristina-di-svezia-regina-stravagante/ Storia in net: Cristina di Svezia, regina stravagante] *[https://www.sapere.it/enciclopedia/Cristina+%28regina+di+Svezia%29.html Sapere.it: Cristina (regina di Svezia)] *[https://scriposigns.com/cristina-di-svezia/ Scriposigns: Cristina di Svezia] *[https://www.chiamamicitta.it/3-dicembre-1655-la-regina-cristina-di-svezia-a-rimini-cattolica-e-riccione/ Chiama mi città: 3 dicembre 1655 – La regina Cristina di Svezia a Rimini, Cattolica e Riccione] *[https://www.culturainrete.it/cristina-di-svezia-una-regina-controversa/ Claudio Prinzi: Cristina di Svezia: una regina “controversa”] ;{{hun oznaka}} *[https://ezer1film.blog.hu/2017/01/17/76_krisztina_kiralyno_queen_christina Krisztina Királynő (Queen Christina) - 1933 - moodPedro 1001 FILM ... amit látnod kell, mielőtt meghalsz (Film ''Kraljica Kristina'' z Greto Garbo] ;{{fr}} *[https://www.lefigaro.fr/culture/2010/02/18/03004-20100218ARTFIG00678-rene-descartes-est-il-mort-empoisonne-.php René Descartes est-il mort empoisonné? D'après un universitaire allemand, le philosophe français n'est pas mort d'une pneumonie, mais aurait été assassiné par un prêtre, à l'aide d'une hostie empoisonnée. Une théorie controversée. Par Simon Benichou. Publié le Le Figaro 18/02/2010] {{col-end}} {{Commons category|Christina of Sweden}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[Gustav II. Adolf]]|gl_članak_funkcija=[[Popis švedskih vladara|Kristina Švedska]] |nasljednik=[[Karlo X. Gustav]]}} [[Kategorija:Švedski vladari]] [[Kategorija:Kršćanstvo u Švedskoj]] [[Kategorija:Borci za ljudska prava]] [[Kategorija:Švedski književnici]] [[Kategorija:Švedski glumci]] oe346y0k1vdx676ly5bql46itvx6xdj 0 82048 6436528 6236417 2022-08-02T18:22:43Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Kim_Mehmeti_002.jpg|mini|'''Kim Mehmeti''']] '''Kim Mehmeti''' (Grčec kraj [[Skoplje|Skoplja]], [[10. prosinca]] [[1955.]]), [[Albanci|albanski]] i [[Makedonija|makedonski]] romansijer, novelist, [[esejist]], [[polemičar]], [[Publicistika|publicist]], [[novinar]] i [[prevoditelj]]. Jedan je od osnivača političkog tjednika na [[Albanski jezik|albanskom jeziku]] “Lobi” koji je izlazio u Skoplju od [[2001.]] do [[2006.]] Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za kulturu na albanskom jeziku [[“Jehona”]] (Skoplje) i nakladničke djelatnosti skopskog lista na albanskom jeziku [[„Flaka e vëllazërimit“]] ([[1991.]] – [[1992.]]) i glavni i odgovorni urednik Alternativne informativne mreže “AIM” za Makedoniju i njezin koordinator za južni Balkan ([[1994.]] – [[2003.]]). U [[Soros]]ovoj zakladi ''Otvoreno društvo za Makedoniju'' bio je koordinaror nakladničke djelatnosti, zatim izvršni direktor ''Centra za multikulturno razumijevanje i suradnju'' u Skoplju ([[1997.]] – [[2003.]]) te zamjenik generalnog direktora Makedonske televizije (2003. – [[2004.]]). Pokretač je više građanskih inicijativa u Makedoniji i regiji. Trenutačno je predsjednik Građanskog pokreta “Ndryshe” (“Drukčije”) koji se zalaže za afirmaciju demokratskih vrijednosti i [[Ljudska prava|ljudskih prava]]. Kim Mehmeti piše na materinskom albanskom i na [[makedonski jezik|makedonskom jeziku]]. Tipičan bilingvist, on je danas nesumnjivo jedan od najafirmiranijih suvremenih albanskih prozaika, a istovremeno i jedan od najzanimljivijih predstavnika novijega vala suvremene makedonske proze. Svoje književne prvijence početkom osamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] piše na makedonskom jeziku, ali se ubrzo javlja i s kratkim prozama na albanskom, da bi danas bio ravnopravno zastupljen u obje književnosti: albanskoj i makedonskoj. Mehmeti je rođeni pripovjedač, nesklon tezama, nadasve ponesen samim tkanjem pripovjedne materije. Zato je njegova proza iznimno privlačna, jer je čitatelj uvučen u zavodljivu igru odgonetanja onoga što je živahno ispreplela njegova razigrana mašta u naponu između fantazmagorije ''stvarnog'' i realnosti ''imaginarnog''. Sudbina kao mjera života bitno je označila sva njegova prozna djela. Prevođen je i objavljivan na njemačkom, engleskom, francuskom, turskom, hrvatskom i drugim jezicima. U nizu je [[antologija]], pa i u Hrvatskoj (“Gospodari labirinta / antologija snova, maštarija i fantastičnih priča”, priredio [[Borislav Pavlovski]], Naklada MD, Zagreb, 1998.), zastupan i kao albanski i kao makedonski književnik. Hrvatskom se čitateljstvu kratkim [[proza]]ma više puta predstavio na stranicama književnog [[časopis„Istra”|časopisa “Istra“]]. Prevodi s makedonskog na albanski i obrnuto. == Bibliografija == ==== Romani ==== * “Sedam noći tuge” (“Shtatë netë dënesje”, Rilindja, Priština, 1990.), roman na albanskom, * “Sedam noći tuge” (“Sedum nokji taga, Misla, Skoplje, 1990.), roman na makedonskom, * “Selo uklete djece” (“Fshati i fëmijve të mallkuar”, Dukagjini, Peć, 1998.), roman na albanskom, * “Selo uklete djece” (“Selo na prokolnatite deca”, Zumpres, Skoplje, 1998.), roman na makedonskom, * “Tamo i nekada” (“Atje dhe dikur”, Dukagjini, Peć, 2002.), roman na albanskom, * “Nishanini rituali” (Ritet e Nishens”, Dukagjini, Pejć, 2004.), roman na albanskom, * “Nishanini rituali” (“Ritualite na Nishane”, Makavej, Skoplje, 2006.), roman na makedonskom, ==== Pripovijetke ==== * “Prah koji niče” (“Pluhuri që mbin”, Flaka e vëllazërimit, Skoplje,1986.), pripovijetke na albanskom, * “Tugovanje” (“Dënesje, Rilindja, Priština, 1988.), pripovijetke na albanskom, * “Pomaknute rapsodije”, (“Pomesteni rapsodii”, Misla, Skoplje, 1989.), pripovijetke na makedonskom, * “Bolero” (“Bolero”, Rilindja, Priština, 1991.), pripovijetke na albanskom, * “Usud” (“Naček”, Skoplje, 1991.), pripovijetke na makedonskom, * “Usud” (“Fati”, Flaka e vëllazërimit, Skoplje,1992.), pripovijetke na albanskom, * “Fatushina sudbina” (“Fati i Fatushes, FI-GA, Tetovo, 1994.), pripovijetke na albanskom, * “Smrt čarobnice” ((“Vdekja e magjistares”, Shtëpia Botuese e Lidhjes së Shkrimtarëve, Tirana, 1994.), pripovijetke na albanskom, * “Riba ekstazis” (“Ribata ekstazis”, Skoplje, 1994.), pripovijetke na makedonskom, * “Sakupljači uveloga cvijeća” (“Mbledhësit e luleve të vyshkura”, FI-GA, Tetovo, 1995.), pripovijetke na albanskom, * “Nora” (“Nora”, IK Feniks, Skoplje, 1996.), izbor pripovijedaka na makedonskom, * “Mjesečev cvijet” (“Lulehëna”,Dukagjini, Peć, 1997.), pripovijetke na albanskom, * “Mjesečev cvijet” (“Mesečev cvet”, Logos-A, Skoplje, 1997.), pripovijetke na makedonskom, * “Selo bez groblja” (“Fshati pa varreza”, Dukagjini, Peć, 2000.), pripovijetke na albanskom, * “Selo bez groblja” (“Selo bez grobišta”, Makavej, Skoplje, 2003.) pripovijetke na makedonskom, * “Kuća na kraju sela” (“Shtëpia në fund të fshatit”, Toena, Tirana,2006.) pripovijetke na albanskom, * “U džepu jelečića moje bake” ( “Në xhepin e lelekut të gjyshes”, Toena, Tirana, 2007.), pripovijetke na albanskom jeziku ==== Publicistika ==== * “Tako hoda čovjek” (“Ashtu ecën njeriu”, Ideart, Tirana, 2007.), monografsko djelo o književniku Ali Aliu ==== Knjige na drugim jezicima ==== * “Das Haus am Ende des Dorfes” (Zeitgenössische Erzählungen aus Mazedonien), Drava Verlag, Klagenfurt, 2001., antologija suvremene makedonske proze na njemačkom jeziku, * “Das Dorf der verfluchten Kinder” (“Selo uklete djece”, Drava Verlag, Klagenfurt, 2002.), roman na njemačkom jeziku, * “Balkan Beautu, Balkan Bllod” (Modern Albanian Short Stories, 2006.), antologija albanske pripovijetke na engleskom jeziku ==== Prijevodi ==== * [[Ismail Kadare]]: “Eksil - golemiot gubitnik” (“Eskil - veliki gubitnik”, Kultura, Skoplje, 1993.), prijevod s albanskog na makedonski (naslov izvornika: Ismail Kadare: “Eskili-ky humbës i madh”) * “Kanonot na Lek Dukagjini” (“Kanon Leke Dukađinija”, FI-GA, Tetovo, 1994.), prijevod s albanskog na makedonski (naslov izvornika: “Kanuni i Lekë Dukagjinit”) ==== Kazališne predstave ==== * “Prema sebi” (“Kah vetvetja”), kazališna predstava (igrokaz s plesom) prema motivima iz pripovijedaka i scenariju Kima Mehmetija, izvedena 2004. na sceni Albanske drame pri Teatru narodnosti u Skoplju. Iste godine predstava je odigrana i na festivalu “Ohridsko ljeto”. ==== Nagrade ==== * Nacionalna nagrada za najbolje prozno ostvarenje za knjigu “Fatushina sudbina” (“Fati i Fatushes”) - Tirana, 1994. * Uvrštenje pripovijetke “Riba ekstazis” među 10 najuspjelijih ostvarenja u Europi na natječaju za kratku prozu - Arnsberg, 1994. ==== Vanjske poveznice ==== * Službena web stranica [http://www.kmehmeti.com/] * Ostale web stranice: [http://www.buero-roehm.de/mehmeti.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070928145258/http://www.buero-roehm.de/mehmeti.htm |date=28. rujna 2007. }} [http://www.pen.org.mk/publications/stari/2001/km.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050126191028/http://www.pen.org.mk/publications/stari/2001/km.html |date=26. siječnja 2005. }} [http://www.google.com/search?hl=hr&client=safari&rls=hr-hr&q=Kim+Mehmeti&btnG=Traži&lr=] {{GLAVNIRASPORED:Mehmeti, Kim}} [[Kategorija:Sjevernomakedonski književnici|Mehmeti,Kim]] [[Kategorija:Albanci u Sjevernoj Makedoniji]] 9ttviz2n8tax5m3qgbd690lksafak8k 0 82259 6436410 6339849 2022-08-02T11:59:19Z Gravimetrija 268975 wikitext text/x-wiki {{Naselje u BiH |ime = Donji Mamići |slika = |slika_širina = |slika_opis = |entitet = fbih |regija = [[Zapadna Hercegovina]] |županija = [[Zapadnohercegovačka županija]] |općina = [[Grude]] |nadvisina = |lat = 43.34 |long = 17.47 |position = right |brojstan2013 = 1529 |domaćinstva2013 = |pošta = |pozbroj = }} '''Donji Mamići''' su naseljeno mjesto u općini [[Grude]], [[Federacija BiH]], [[BiH]].<ref name="popis.gov.ba">[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 29. lipnja 2019.</ref> == Zemljopis == Nalaze se na visoravni sjeveroistočno od [[Gruda|Gruda]] na magistralnom putu [[Grude]] – [[Široki Brijeg]]. Zaseoci su Višnjica, Medovići, [[Ledinac]], Podledinac, Pogana Vlaka i Borajna. == Stanovništvo == === Popisi 1971. – 1991. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Donji Mamići''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1991.]]'''<ref>Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.</ref> |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1981.]]''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[1971.]]''' |- |'''Hrvati''' |1687 (99,46 %) |1776 (99,10 %) |2364 (99,70 %) |- |'''Srbi''' |0 |7 (0,39 %) |3 (0,12 %) |- |'''Muslimani''' |0 |0 |0 |- |'''Jugoslaveni''' |1 (0,05 %) |3 (0,16 %) |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |8 (0,47 %) |6 (0,33 %) |4 (0,16 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''1696''' |'''1792''' |'''2371''' |} === Popis 2013. === {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | '''Donji Mamići''' |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''godina popisa''' |'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[2013.]]'''<ref name="popis.gov.ba"/> |- |'''Hrvati''' |1522 (99,54 %) |- |'''Srbi''' |1 (0,07 %) |- |'''Bošnjaci''' |0 |- |'''ostali i nepoznato''' |6 (0,39 %) |- |'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |'''ukupno''' |'''1529''' |} == Višnjica == '''Višnjica''' je jedan od zaselaka Donjih Mamića. === Krajolik Višnjice === Krajolik je obrastao bjelogoričnom šumom ([[hrast]]om, [[jasen]]om, [[klen]]om i [[grab]]om) i niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina [[more|mora]] (40 km) i [[Neretvanska kotlina|Neretvanske kotline]] (30 km) daje ovomu kraju blagu [[mediteranska klima|mediteransku klimu]], koja povremeno zadobiva i obilježja [[kontinentalna klima|kontinentalne klime]] zbog blizine [[Gorje|planinskih masiva]]. Zato je mjesto poznato po dobrim [[vinogradi]]ma, kvalitetnom [[duhan]]u, [[smokve|smokvama]], [[trešnja]]ma i [[višnja]]ma. Žitelji se bave uzgojem [[duhan]]a, poznatog pod nazivom [[Hercegovina|hercegovački]] ravnjak od kojeg se dobiva "škija" i [[vinova loza|vinove loze]]. === Stanovništvo i običaji === [[Datoteka:Crkva sv. Ante Cerov dolac ulaz03.jpg|mini|150px|Crkva sv. Ante u zaseoku Cerovu Dolcu.]] Uzgojem navedenih poljoprivrednih kultura sada se uglavnom bave staračka kućanstva i nešto mladih žitelja koji su ostali raditi na zemlji. To je ujedno problem svih [[selo|sela]] u [[Zapadna Hercegovina|Zapadnoj Hercegovini]] jer je težak težački život, brojnost obitelji uvjetovao ekonomske [[imigracija|imigracije]] žitelja u inozemstvo i druge krajeve ili odlazak na školovanje, gdje su mnogi i ostali trajno živjeti. Zajednička župna crkva nalazi se u [[Ledinac|Ledincu]], župa Male Terezije. Najvažniji blagdan Višnjičana je [[Tijelovo]] kada se na misi za umrle i blagoslov polja na mjesnom groblju skupe svi Višnjičani (domaći i raseljeni). Glavnina žitelja je raseljena, iz ekonomskih razloga ili odlaska na školovanje, diljem zemaljske kugle, a glavnina se nalazi u [[Zagreb]]u i Zagrebačkoj županiji u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Zagrepčani podrijetlom iz Višnjice sudjelovali su u realizaciji podizanja spomenika poginulima i nestalima u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] i [[Drugi svjetski rat|2. svjetskom ratu]] ([[Bleiburg]]u i križnom putu) i [[bista|biste]] poginulom, legendarnom branitelju [[Vukovar]]a, generalu [[Blago Zadro|Blagi Zadri]], kroz Udrugu Donji Mamići, uz župnu crkvu u Ledincu. Višnjica je dala niz poznatih i znamenitih [[svećenik]]a, [[liječnik]]a, [[profesor]]a, [[ekonomist]]a i [[gospodarstvenik]]a. == Poznate osobe == * [[Milan Bandić]], gradonačelnik [[Zagreb]]a * [[Blago Zadro]], [[general-bojnik]] heroj [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] * [[Milka Tica]], hrvatska spisateljica == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.donjimamici.com web-stranica]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{Grude}} [[Kategorija:Naselja u Zapadnohercegovačkoj županiji]] [[Kategorija:Grude]] ocyedo53di2d7bisbb0zy380r9swy3h 0 84686 6436585 6428168 2022-08-02T21:27:55Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/195.29.109.6|195.29.109.6]] ([[User talk:195.29.109.6|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]] wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Varroa destructor | slika = Varroa_Mite.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Člankonošci]] | subphylum = [[Chelicerata]] | classis = [[Paučnjaci|Arachnida]] | ordo = [[Grinje|Acari]] | familia = [[Parasitidae]] | genus = ''[[Varroa]]'' | species = '''''V. destructor''''' | dvoimeno = ''Varroa destructor'' | dvoimeno_autorstvo = Anderson & Trueman, 2000 }} '''Varroa destructor''' je uzročnik varoze kod pčela je vanjski [[parazit]], [[grinja]] koji napada pčele vrste ''[[Apis cerana]]'' i ''[[Apis mellifera]]''. Hrani se masnim tkivom. Ženka nametnika je vrlo mala, crvenkasto-smeđe boje. Mužjak je još manji, bijelo-sive do [[boja|žućkaste boje]]. [[Tijelo|Tijela]] su im ovalna i spljoštena. Mužjaci nakon oplodnje ugibaju. == Rasprostranjenost == Zbog svoje prilagodljivosti i stjecanja imuniteta na određena sredstva varroa je rasprostranjena po gotovo cijelom svijetu. == Razvojni ciklus == [[Varroa]] da bi preživjela mora se prilagoditi životu u zajednici koju je zaposjela. Odrasla ženka [[varroa|varroe]] napušta odraslu pčelu i zaposjeda radiličku ili trutovsku stanicu. Radiličku 20 satiprije poklapanja, a trutovsku 40 sati. Ako je u prilici radije zaposjeda trutovsku ličinku. Vjerojatnost da će zaposjednuti radiličku i do 10 puta je manja nego da će zaposjednuti trutovsku ličinku. Nakon što je poklopljena pčelinja ličinka se ispruži kako bi pojela preostalu hranu s dna stanice. U tom trenutku [[grinja]] [[varroa]] koristi priliku da se oslobodi iz hrane i penje se na ličinku na kojoj se zadržava čitavo vrijeme. == Reprodukcija == Reprodukcija [[varroa|varroe]] počinje vrlo brzo. Ona se trudi jajašaca početi polagati čim prije jer se mora razmnožavati u poklopljenom leglu. Razmnožavanje varroe prestaje kada pčela izlazi iz stanice. == Prehrana == Varroa se nikada ne hrani na prednjem dijelu pčele (glava, prsište) već na zatku. To njezino ponašanje objašnjava se kao sprječavanje oštečenja same ličinke (usta, krila, noge i ticala) jer kada ličinka nebi preživjela varroa bi ostala zarobljena u poklopjenoj stanici i [[smrt|umrla]] bi zajedno s ličinkom. Ta prilagodba zajednici koju zaposjeda i brzina razmnožavanja varrou pretvaraju u pametnog i opasnog parazita kojeg se nije lako riješiti. == Širenje varroe == U košnici varroa se širi preko legla. Na veće udaljenosti širi se [[seleći pčelarenje|selećim pčelarenjem]]. Iz invadirane košnice varou prenose pčele skupljačice. Najvažniji način širenja na malim udaljenostima je pljačkanje oslabljenih pčelinjih zajednica. Zalijetanje u tuđe [[košnica|košnice]] iz zaraženih u zdrave zajednice veće je nego u suprotnom smjeru. [http://www.biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif/ preled širenja varroe po svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060617040633/http://biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif |date=17. lipnja 2006. }} == Liječenje i suzbijanje == Za liječenje varooze danas postoji nekoliko metoda: 1.Klasične metode liječenja predstavljaju uporabu preparata (akaricida) na bazi coumaphosa, fluvalinata, brompropilata, acrinathrina. Problem koji se javlja upotrebom ovih preparata je pojava rezistentnosti nametnika i rezidue u pčelinjim proizvodima (posebice kod nekvalitetne primjene). 2. Alternativne metode predstavljaju kombinaciju različitih metoda i tretmana: *biotehničke metode ( izrezivanje trutovskog legla, izdvajanje radiličkog legla, trutovske klopke i dijeljenje zajednica, formiranje novih zajednica sa satnim osnovama) *upotreba [[kiselina]] ([[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]]) *uporaba eteričnih ulja (thymol, api life var, thymovar, apiguard) *uporaba mineralnog ulja 3. Selekcija pčela na tolerantnost na varrozu jedina je mjera od koje se očekuje trajni oblik suzbijanja bolesti. Da bi dobili pčele koje su tolerantnije potrebno je vršiti selekciju na specifične karakteristike pčela – higijensko ponašanje, čišćenje tijela, skraćenje razvoje u poklopljenom leglu. Uzgojem i korištenjem matica s izraženom tolerantnsti na nametnika smanjit će se uporaba lijekova i rizik od rezidua u pčelinjim proizvodima === Liječenje i suzbijanje u eko pčelarstvu === U eko pčelarstvu u Hrvatskoj osim izrezivanja trutovskog legla zakonski je dozvoljena upotreba: *[[kiselina]] – [[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]] == Galerija == <gallery> Slika:Vorroa_Mite_on_pupa.JPG|Varroa na pčelinjem leglu preko kojeg se širi vrlo brzo i prelazi na pčele <!--nema slike: Slika:Varroa8536.JPG|Varroa se hvata za pčele i ličinke pomoću svojih nožica--> Slika:Varroa_destructor.jpg|Prikaz varroe u stvarnoj veličini Slika:Abeilles-bees-treatment-varroa.jpg|Pčele nekad burno reairaju na tretman protiv varroe </gallery> == Poveznice == *[[Pčelarstvo]] *[[Varroa]] *[[Varroa jacobsoni]] *[[Varroa rinderreri]] *[[Varroa underwoodi]] *[[Pčela]] *[[Grinja]] == Vanjske poveznice == * [http://www.pcelarstvo.hr/ Pčelarstvo.hr – pčelarstvo online] {{Mrva-život}} [[Kategorija: Grinje]] [[Kategorija: Pčelarstvo]] 3jpymeb9avwcirrt9hwhytx065qdy6x 6436586 6436585 2022-08-02T21:29:27Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Varroa destructor | slika = Varroa_Mite.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Člankonošci]] | subphylum = [[Chelicerata]] | classis = [[Paučnjaci|Arachnida]] | ordo = [[Grinje|Acari]] | familia = [[Parasitidae]] | genus = ''[[Varroa]]'' | species = '''''V. destructor''''' | dvoimeno = ''Varroa destructor'' | dvoimeno_autorstvo = Anderson & Trueman, 2000 }} '''Varroa destructor''' je vanjski [[parazit]], [[grinja]] koji napada pčele vrste ''[[Apis cerana]]'' i ''[[Apis mellifera]]''. Uzročnik je [[Varoza|varoze]] kod pčela, čijim se masnim tkivom hrani. Ženka nametnika je vrlo mala, crvenkasto-smeđe boje. Mužjak je još manji, bijelo-sive do [[boja|žućkaste boje]]. [[Tijelo|Tijela]] su im ovalna i spljoštena. Mužjaci nakon oplodnje ugibaju. == Rasprostranjenost == Zbog svoje prilagodljivosti i stjecanja imuniteta na određena sredstva varroa je rasprostranjena po gotovo cijelom svijetu. == Razvojni ciklus == [[Varroa]] da bi preživjela mora se prilagoditi životu u zajednici koju je zaposjela. Odrasla ženka [[varroa|varroe]] napušta odraslu pčelu i zaposjeda radiličku ili trutovsku stanicu. Radiličku 20 satiprije poklapanja, a trutovsku 40 sati. Ako je u prilici radije zaposjeda trutovsku ličinku. Vjerojatnost da će zaposjednuti radiličku i do 10 puta je manja nego da će zaposjednuti trutovsku ličinku. Nakon što je poklopljena pčelinja ličinka se ispruži kako bi pojela preostalu hranu s dna stanice. U tom trenutku [[grinja]] [[varroa]] koristi priliku da se oslobodi iz hrane i penje se na ličinku na kojoj se zadržava čitavo vrijeme. == Reprodukcija == Reprodukcija [[varroa|varroe]] počinje vrlo brzo. Ona se trudi jajašaca početi polagati čim prije jer se mora razmnožavati u poklopljenom leglu. Razmnožavanje varroe prestaje kada pčela izlazi iz stanice. == Prehrana == Varroa se nikada ne hrani na prednjem dijelu pčele (glava, prsište) već na zatku. To njezino ponašanje objašnjava se kao sprječavanje oštečenja same ličinke (usta, krila, noge i ticala) jer kada ličinka nebi preživjela varroa bi ostala zarobljena u poklopjenoj stanici i [[smrt|umrla]] bi zajedno s ličinkom. Ta prilagodba zajednici koju zaposjeda i brzina razmnožavanja varrou pretvaraju u pametnog i opasnog parazita kojeg se nije lako riješiti. == Širenje varroe == U košnici varroa se širi preko legla. Na veće udaljenosti širi se [[seleći pčelarenje|selećim pčelarenjem]]. Iz invadirane košnice varou prenose pčele skupljačice. Najvažniji način širenja na malim udaljenostima je pljačkanje oslabljenih pčelinjih zajednica. Zalijetanje u tuđe [[košnica|košnice]] iz zaraženih u zdrave zajednice veće je nego u suprotnom smjeru. [http://www.biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif/ preled širenja varroe po svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060617040633/http://biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif |date=17. lipnja 2006. }} == Liječenje i suzbijanje == Za liječenje varooze danas postoji nekoliko metoda: 1.Klasične metode liječenja predstavljaju uporabu preparata (akaricida) na bazi coumaphosa, fluvalinata, brompropilata, acrinathrina. Problem koji se javlja upotrebom ovih preparata je pojava rezistentnosti nametnika i rezidue u pčelinjim proizvodima (posebice kod nekvalitetne primjene). 2. Alternativne metode predstavljaju kombinaciju različitih metoda i tretmana: *biotehničke metode ( izrezivanje trutovskog legla, izdvajanje radiličkog legla, trutovske klopke i dijeljenje zajednica, formiranje novih zajednica sa satnim osnovama) *upotreba [[kiselina]] ([[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]]) *uporaba eteričnih ulja (thymol, api life var, thymovar, apiguard) *uporaba mineralnog ulja 3. Selekcija pčela na tolerantnost na varrozu jedina je mjera od koje se očekuje trajni oblik suzbijanja bolesti. Da bi dobili pčele koje su tolerantnije potrebno je vršiti selekciju na specifične karakteristike pčela – higijensko ponašanje, čišćenje tijela, skraćenje razvoje u poklopljenom leglu. Uzgojem i korištenjem matica s izraženom tolerantnsti na nametnika smanjit će se uporaba lijekova i rizik od rezidua u pčelinjim proizvodima === Liječenje i suzbijanje u eko pčelarstvu === U eko pčelarstvu u Hrvatskoj osim izrezivanja trutovskog legla zakonski je dozvoljena upotreba: *[[kiselina]] – [[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]] == Galerija == <gallery> Slika:Vorroa_Mite_on_pupa.JPG|Varroa na pčelinjem leglu preko kojeg se širi vrlo brzo i prelazi na pčele <!--nema slike: Slika:Varroa8536.JPG|Varroa se hvata za pčele i ličinke pomoću svojih nožica--> Slika:Varroa_destructor.jpg|Prikaz varroe u stvarnoj veličini Slika:Abeilles-bees-treatment-varroa.jpg|Pčele nekad burno reairaju na tretman protiv varroe </gallery> == Poveznice == *[[Pčelarstvo]] *[[Varroa]] *[[Varroa jacobsoni]] *[[Varroa rinderreri]] *[[Varroa underwoodi]] *[[Pčela]] *[[Grinja]] == Vanjske poveznice == * [http://www.pcelarstvo.hr/ Pčelarstvo.hr – pčelarstvo online] {{Mrva-život}} [[Kategorija: Grinje]] [[Kategorija: Pčelarstvo]] 2wq582vi189u7s1f9g5mw3rcokmgt86 6436587 6436586 2022-08-02T21:29:47Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Varroa destructor | slika = Varroa_Mite.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Člankonošci]] | subphylum = [[Chelicerata]] | classis = [[Paučnjaci|Arachnida]] | ordo = [[Grinje|Acari]] | familia = [[Parasitidae]] | genus = ''[[Varroa]]'' | species = '''''V. destructor''''' | dvoimeno = ''Varroa destructor'' | dvoimeno_autorstvo = Anderson & Trueman, 2000 }} '''''Varroa destructor''''' je vanjski [[parazit]], [[grinja]] koji napada pčele vrste ''[[Apis cerana]]'' i ''[[Apis mellifera]]''. Uzročnik je [[Varoza|varoze]] kod pčela, čijim se masnim tkivom hrani. Ženka nametnika je vrlo mala, crvenkasto-smeđe boje. Mužjak je još manji, bijelo-sive do [[boja|žućkaste boje]]. [[Tijelo|Tijela]] su im ovalna i spljoštena. Mužjaci nakon oplodnje ugibaju. == Rasprostranjenost == Zbog svoje prilagodljivosti i stjecanja imuniteta na određena sredstva varroa je rasprostranjena po gotovo cijelom svijetu. == Razvojni ciklus == [[Varroa]] da bi preživjela mora se prilagoditi životu u zajednici koju je zaposjela. Odrasla ženka [[varroa|varroe]] napušta odraslu pčelu i zaposjeda radiličku ili trutovsku stanicu. Radiličku 20 satiprije poklapanja, a trutovsku 40 sati. Ako je u prilici radije zaposjeda trutovsku ličinku. Vjerojatnost da će zaposjednuti radiličku i do 10 puta je manja nego da će zaposjednuti trutovsku ličinku. Nakon što je poklopljena pčelinja ličinka se ispruži kako bi pojela preostalu hranu s dna stanice. U tom trenutku [[grinja]] [[varroa]] koristi priliku da se oslobodi iz hrane i penje se na ličinku na kojoj se zadržava čitavo vrijeme. == Reprodukcija == Reprodukcija [[varroa|varroe]] počinje vrlo brzo. Ona se trudi jajašaca početi polagati čim prije jer se mora razmnožavati u poklopljenom leglu. Razmnožavanje varroe prestaje kada pčela izlazi iz stanice. == Prehrana == Varroa se nikada ne hrani na prednjem dijelu pčele (glava, prsište) već na zatku. To njezino ponašanje objašnjava se kao sprječavanje oštečenja same ličinke (usta, krila, noge i ticala) jer kada ličinka nebi preživjela varroa bi ostala zarobljena u poklopjenoj stanici i [[smrt|umrla]] bi zajedno s ličinkom. Ta prilagodba zajednici koju zaposjeda i brzina razmnožavanja varrou pretvaraju u pametnog i opasnog parazita kojeg se nije lako riješiti. == Širenje varroe == U košnici varroa se širi preko legla. Na veće udaljenosti širi se [[seleći pčelarenje|selećim pčelarenjem]]. Iz invadirane košnice varou prenose pčele skupljačice. Najvažniji način širenja na malim udaljenostima je pljačkanje oslabljenih pčelinjih zajednica. Zalijetanje u tuđe [[košnica|košnice]] iz zaraženih u zdrave zajednice veće je nego u suprotnom smjeru. [http://www.biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif/ preled širenja varroe po svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060617040633/http://biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif |date=17. lipnja 2006. }} == Liječenje i suzbijanje == Za liječenje varooze danas postoji nekoliko metoda: 1.Klasične metode liječenja predstavljaju uporabu preparata (akaricida) na bazi coumaphosa, fluvalinata, brompropilata, acrinathrina. Problem koji se javlja upotrebom ovih preparata je pojava rezistentnosti nametnika i rezidue u pčelinjim proizvodima (posebice kod nekvalitetne primjene). 2. Alternativne metode predstavljaju kombinaciju različitih metoda i tretmana: *biotehničke metode ( izrezivanje trutovskog legla, izdvajanje radiličkog legla, trutovske klopke i dijeljenje zajednica, formiranje novih zajednica sa satnim osnovama) *upotreba [[kiselina]] ([[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]]) *uporaba eteričnih ulja (thymol, api life var, thymovar, apiguard) *uporaba mineralnog ulja 3. Selekcija pčela na tolerantnost na varrozu jedina je mjera od koje se očekuje trajni oblik suzbijanja bolesti. Da bi dobili pčele koje su tolerantnije potrebno je vršiti selekciju na specifične karakteristike pčela – higijensko ponašanje, čišćenje tijela, skraćenje razvoje u poklopljenom leglu. Uzgojem i korištenjem matica s izraženom tolerantnsti na nametnika smanjit će se uporaba lijekova i rizik od rezidua u pčelinjim proizvodima === Liječenje i suzbijanje u eko pčelarstvu === U eko pčelarstvu u Hrvatskoj osim izrezivanja trutovskog legla zakonski je dozvoljena upotreba: *[[kiselina]] – [[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]] == Galerija == <gallery> Slika:Vorroa_Mite_on_pupa.JPG|Varroa na pčelinjem leglu preko kojeg se širi vrlo brzo i prelazi na pčele <!--nema slike: Slika:Varroa8536.JPG|Varroa se hvata za pčele i ličinke pomoću svojih nožica--> Slika:Varroa_destructor.jpg|Prikaz varroe u stvarnoj veličini Slika:Abeilles-bees-treatment-varroa.jpg|Pčele nekad burno reairaju na tretman protiv varroe </gallery> == Poveznice == *[[Pčelarstvo]] *[[Varroa]] *[[Varroa jacobsoni]] *[[Varroa rinderreri]] *[[Varroa underwoodi]] *[[Pčela]] *[[Grinja]] == Vanjske poveznice == * [http://www.pcelarstvo.hr/ Pčelarstvo.hr – pčelarstvo online] {{Mrva-život}} [[Kategorija: Grinje]] [[Kategorija: Pčelarstvo]] pohyonoj40d8pbv1xogtogop7hkcm77 6436588 6436587 2022-08-02T21:30:39Z Dean72 77466 naslov u kurzivu wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Varroa destructor | slika = Varroa_Mite.jpg | slika_širina = 220px | regnum = [[Životinje]] | phylum = [[Člankonošci]] | subphylum = [[Chelicerata]] | classis = [[Paučnjaci|Arachnida]] | ordo = [[Grinje|Acari]] | familia = [[Parasitidae]] | genus = ''[[Varroa]]'' | species = '''''V. destructor''''' | dvoimeno = ''Varroa destructor'' | dvoimeno_autorstvo = Anderson & Trueman, 2000 }} '''''Varroa destructor''''' je vanjski [[parazit]], [[grinja]] koji napada pčele vrste ''[[Apis cerana]]'' i ''[[Apis mellifera]]''. Uzročnik je [[Varoza|varoze]] kod pčela, čijim se masnim tkivom hrani. Ženka nametnika je vrlo mala, crvenkasto-smeđe boje. Mužjak je još manji, bijelo-sive do [[boja|žućkaste boje]]. [[Tijelo|Tijela]] su im ovalna i spljoštena. Mužjaci nakon oplodnje ugibaju. == Rasprostranjenost == Zbog svoje prilagodljivosti i stjecanja imuniteta na određena sredstva varroa je rasprostranjena po gotovo cijelom svijetu. == Razvojni ciklus == [[Varroa]] da bi preživjela mora se prilagoditi životu u zajednici koju je zaposjela. Odrasla ženka [[varroa|varroe]] napušta odraslu pčelu i zaposjeda radiličku ili trutovsku stanicu. Radiličku 20 satiprije poklapanja, a trutovsku 40 sati. Ako je u prilici radije zaposjeda trutovsku ličinku. Vjerojatnost da će zaposjednuti radiličku i do 10 puta je manja nego da će zaposjednuti trutovsku ličinku. Nakon što je poklopljena pčelinja ličinka se ispruži kako bi pojela preostalu hranu s dna stanice. U tom trenutku [[grinja]] [[varroa]] koristi priliku da se oslobodi iz hrane i penje se na ličinku na kojoj se zadržava čitavo vrijeme. == Reprodukcija == Reprodukcija [[varroa|varroe]] počinje vrlo brzo. Ona se trudi jajašaca početi polagati čim prije jer se mora razmnožavati u poklopljenom leglu. Razmnožavanje varroe prestaje kada pčela izlazi iz stanice. == Prehrana == Varroa se nikada ne hrani na prednjem dijelu pčele (glava, prsište) već na zatku. To njezino ponašanje objašnjava se kao sprječavanje oštečenja same ličinke (usta, krila, noge i ticala) jer kada ličinka nebi preživjela varroa bi ostala zarobljena u poklopjenoj stanici i [[smrt|umrla]] bi zajedno s ličinkom. Ta prilagodba zajednici koju zaposjeda i brzina razmnožavanja varrou pretvaraju u pametnog i opasnog parazita kojeg se nije lako riješiti. == Širenje varroe == U košnici varroa se širi preko legla. Na veće udaljenosti širi se [[seleći pčelarenje|selećim pčelarenjem]]. Iz invadirane košnice varou prenose pčele skupljačice. Najvažniji način širenja na malim udaljenostima je pljačkanje oslabljenih pčelinjih zajednica. Zalijetanje u tuđe [[košnica|košnice]] iz zaraženih u zdrave zajednice veće je nego u suprotnom smjeru. [http://www.biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif/ preled širenja varroe po svijetu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060617040633/http://biavl.dk/varroa/2000varroa-global-animap.gif |date=17. lipnja 2006. }} == Liječenje i suzbijanje == Za liječenje varooze danas postoji nekoliko metoda: 1.Klasične metode liječenja predstavljaju uporabu preparata (akaricida) na bazi coumaphosa, fluvalinata, brompropilata, acrinathrina. Problem koji se javlja upotrebom ovih preparata je pojava rezistentnosti nametnika i rezidue u pčelinjim proizvodima (posebice kod nekvalitetne primjene). 2. Alternativne metode predstavljaju kombinaciju različitih metoda i tretmana: *biotehničke metode ( izrezivanje trutovskog legla, izdvajanje radiličkog legla, trutovske klopke i dijeljenje zajednica, formiranje novih zajednica sa satnim osnovama) *upotreba [[kiselina]] ([[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]]) *uporaba eteričnih ulja (thymol, api life var, thymovar, apiguard) *uporaba mineralnog ulja 3. Selekcija pčela na tolerantnost na varrozu jedina je mjera od koje se očekuje trajni oblik suzbijanja bolesti. Da bi dobili pčele koje su tolerantnije potrebno je vršiti selekciju na specifične karakteristike pčela – higijensko ponašanje, čišćenje tijela, skraćenje razvoje u poklopljenom leglu. Uzgojem i korištenjem matica s izraženom tolerantnsti na nametnika smanjit će se uporaba lijekova i rizik od rezidua u pčelinjim proizvodima === Liječenje i suzbijanje u eko pčelarstvu === U eko pčelarstvu u Hrvatskoj osim izrezivanja trutovskog legla zakonski je dozvoljena upotreba: *[[kiselina]] – [[mravlja kiselina|mravlja]], [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[oksalna kiselina|oksalna]] == Galerija == <gallery> Slika:Vorroa_Mite_on_pupa.JPG|Varroa na pčelinjem leglu preko kojeg se širi vrlo brzo i prelazi na pčele <!--nema slike: Slika:Varroa8536.JPG|Varroa se hvata za pčele i ličinke pomoću svojih nožica--> Slika:Varroa_destructor.jpg|Prikaz varroe u stvarnoj veličini Slika:Abeilles-bees-treatment-varroa.jpg|Pčele nekad burno reairaju na tretman protiv varroe </gallery> == Poveznice == *[[Pčelarstvo]] *[[Varroa]] *[[Varroa jacobsoni]] *[[Varroa rinderreri]] *[[Varroa underwoodi]] *[[Pčela]] *[[Grinja]] == Vanjske poveznice == * [http://www.pcelarstvo.hr/ Pčelarstvo.hr – pčelarstvo online] {{Mrva-život}} [[Kategorija: Grinje]] [[Kategorija: Pčelarstvo]] 6dpqfufvkz550zkprhzxbf3itj5h0ax 0 84834 6436701 6284343 2022-08-03T05:56:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Kill 'Em All |ime_glazbenika = [[Metallica]] |vrsta = studijski album |slika = M-KA.jpg |žanr = [[thrash metal]] |datum = [[25. srpnja]] [[1983.]] |snimanje = 10. – 27. svibnja 1983. |studio = Music America Studios ({{SAD grad|Rochester|New York}}) |trajanje = 51:18 |izdavač = Megaforce, Elektra |producent = Paul Curcio, Johny Zazula |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:5 stars.svg|54px]]<br>[http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:vecm965o3ep3 ''AllMusic''] <li> |album_prije = |godina0 = |godina = 1983. |album_poslije = [[Ride the Lightning]] |godina2 = 1984. }} '''''Kill 'Em All''''' debitantski je studijski [[album]] [[SAD|američkog]] [[heavy metal]] sastava [[Metallica]]. Izdan [[25. srpnja]] [[1983.]] godine, pod izdavačkom kućom Megaforce Records, album je postigao velik uspjeh među thrash metal publikom, prodavši se u 3 milijuna kopija do danas, te tri puta osvojivši platinum certifikat. == Stvaranje albuma == Prva postava Metallice sastojala se od ritam gitarista i vokala [[James Hetfield|Jamesa Hetfielda]], gitarista [[Dave Mustaine|Davea Mustainea]], basista Rona McGovneya i bubnjara [[Lars Ulrich|Larsa Ulricha]]. Zbog sukoba s Mustaineom, McGovney je napustio sastav i umjesto njega je doveden [[Cliff Burton]] iz sastava Trauma. Uskoro je, mjesec dana prije snimanja albuma, otišao i Dave Mustaine, kojeg su James i Lars otjerali zbog agresivnog ponašanja prema ostalim članovima sastava te velikih problema s drogom i alkoholom. Umjesto Mustainea došao je [[Kirk Hammett]] iz Exodusa. S takvom postavom se krenulo snimati album. Unatoč odlasku iz sastava, Daveu Mustaineu su pripisane zasluge za pisanje četiri pjesme (The Four Horsemen, prije nazivana The Mechanix, Jump in the Fire, Phantom Lord i Metal Militia). Metallica je u počecima svirala pjesmu The Mechanix, no nakon Daveovog odlaska promijenjen je središnji dio pjesme te je izmijenjen tekst, pa se pjesma sada nazivala The Four Horsemen. Čak je i dio teksta pjesme The Four Horsemen zasluga Mustainea, koji je tu pjesmu napisao dok je bio u sastavu Panic, pa je dio tog teksta uzet i spojen s novim Hetfieldovim tekstom. Mustaine je kreirao i većinu solaža koje je kasnije Hammet svirao. Mustaine je kasnije osnovao vlastiti sastav [[Megadeth]] koji je, kao i Metallica, postigao multimilijunsku prodaju. Megadethov prvi album sadržavao je originalnu pjesmu The Mechanix, koja je postala jedan od simbola sukoba i svojevrsnog natjecanja između Metallice i Mustainea. Prvotno se album trebao zvati "Metal Up Your Ass", no ime je promijenjeno u "Kill 'em All". Iako je sastav kasnije tiskao i majice s imenom ''Metal Up Your Ass'' kao i s pripadajućom pozadinom, te je postojao i live koncert tog imena, ime ''Kill 'em All'' je prihvaćeno. Cliff Burton je potaknuo naziv albuma, s obzirom na to da je Metallica žustro pregovarala s Megaforce Recordsom pa je Burton odjednom rekao «why we dont just kill 'em all?»(zašto ih sad ne pobijemo sve?). Snimanje albuma odrađeno je od 10. do 27. svibnja u Music America studiju u Rochesteru, [[New York]], a album je producirao Paul Curcio. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 51:18 | svi_tekstovi = [[James Hetfield]] | autor_glazbe = da | skladba1 = Hit the Lights | glazba1 = Hetfield, [[Lars Ulrich]] | trajanje1 = 4:17 | skladba2 = The Four Horsemen | glazba2 = Hetfield, Ulrich, [[Dave Mustaine]] | trajanje2 = 7:13 | skladba3 = Motorbreath | glazba3 = Hetfield | trajanje3 = 3:08 | skladba4 = Jump in the Fire | glazba4 = Hetfield, Ulrich, Mustaine | trajanje4 = 4:42 | skladba5 = (Anesthesia) Pulling Teeth | napomena5 = instrumental | glazba5 = [[Cliff Burton]] | trajanje5 = 4:15 | skladba6 = Whiplash | glazba6 = Hetfield, Ulrich | trajanje6 = 4:10 | skladba7 = Phantom Lord | glazba7 = Hetfield, Ulrich, Mustaine | trajanje7 = 5:02 | skladba8 = No Remorse | glazba8 = Hetfield, Ulrich | trajanje8 = 6:26 | skladba9 = [[Seek & Destroy]] | glazba9 = Hetfield, Ulrich | trajanje9 = 6:55 | skladba10 = Metal Militia | glazba10 = Hetfield, Ulrich, Mustaine | trajanje10 = 5:10 }} == Singlovi == S albuma su službeno izdana dva singla: Jump in the Fire i Whiplash. Jump in the Fire je izdan kao singl u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[1984.]] godine kao promocija turneje u UK s [[Venom]]om. Singl je još sadržavao i pjesme Phantom Lord i Seek and Destroy kao live izvedbe, iako su pjesme zapravo snimljene u studiju, a zvuk publike je naknadno ubačen. Whiplash je izdan u SAD-u, te je sadržavao iste pjesme kao i Jump in the Fire. == Reakcije na album i reizdanja == Godine 1989. ''Kill em' All'' je u konkurenciji 100 albuma imenovan 35. najboljim albumom [[1980-ih]], po izboru [[Rolling Stone]]a, a magazin Kerrang! ga je proglasio 29. albumom u konkurenciji 100 najboljih heavy metal albuma svih vremena. Na [[Billboard 200|U.S. Billboard 200]] ljestvici je dospio na 120. mjesto 27. veljače 1988, dok je u Finskoj 2007. dospio na 12 mjesto. Album je 1988. reizdala [[diskografska kuća]] Elektra Records i tada su dodane dvije obrade: "Am I Evil" od Diamond Heada te "Blitzkrieg" od istoimenog sastava. Na [[iTunes]]u su također dodane live izvedbe "The Four Horsemen" i "Whiplash" s [[koncert]]a u [[Seattle]]u 1989. == Osoblje == ;Metallica * [[James Hetfield]] — [[ritam gitara]], pjevač * [[Lars Ulrich]] — [[bubnjevi]] * [[Cliff Burton]] — [[bas-gitara]] * [[Kirk Hammett]] — glavna gitara ;Ostalo osoblje * Jon Zazula — izvršni producent * Paul Curcio — [[producent]] * Chris Bubacz — [[inženjer]] * Andy Wroblewski — pomoćni inženjer * Bob Ludwig — Audio mastering * George Marino — remasteriranje == Izvori == *[http://www.metallica.com/releases/kill-em-all.asp Službena stranica albuma]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130630124645/http://www.metallica.com/releases/kill-em-all.asp |date=30. lipnja 2013. }} {{eng oznaka}} *[http://www.metallica.com/releases/whiplash.asp Whiplash singl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110502134004/http://www.metallica.com/releases/whiplash.asp |date=2. svibnja 2011. }} {{eng oznaka}} *[http://www.metallica.com/releases/jump-in-the-fire.asp Jump in the Fire singl] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110404233041/http://www.metallica.com/releases/jump-in-the-fire.asp |date=4. travnja 2011. }} {{eng oznaka}} *[http://rateyourmusic.com/list/andland/rolling_stones_100_greatest_albums_of_the_80s Rolling Stone] {{eng oznaka}} *[http://www.billboard.com/artist/metallica/5199#/album/metallica/kill-em-all/11544 Billboard 200] {{eng oznaka}} *[http://riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=3&table=SEARCH_RESULTS&action=&title=&artist=Metallica&format=&debutLP=&category=&sex=&releaseDate=&requestNo=&type=&level=&label=&company=&certificationDate=&awardDescription=&catalogNo=&aSex=&rec_id=&charField=&gold=&platinum=&multiPlat=&level2=&certDate=&album=&id=&after=&before=&startMonth=1&endMonth=1&startYear=1958&endYear=2009&sort=Artist&perPage=25 RIAA]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{eng oznaka}} *[http://yle.fi/vintti/yle.fi/pop/index.html Finska ljestvica] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120526032543/http://yle.fi/vintti/yle.fi/pop/index.html |date=26. svibnja 2012. }} {{eng oznaka}} {{Metallica}} [[Kategorija:Albumi iz 1983.]] [[Kategorija:Albumi Metallice]] rvlqamk2hfcmg5epjciykpe4gk8ny8x 0 85233 6436516 6375676 2022-08-02T17:44:50Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{redirect|Yosemite}} {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Yosemite | izvorni naziv = <small>Yosemite National Park</small> | slika = 1_yosemite_valley_tunnel_view_2010.JPG | slika_opis = ''Dolina Yosemite'' ispod klifa ''El Capitan'' (desno) i slapa ''Bridalveil'' (lijevo) u '''Nacionalnom parku Yosemite''' | širina-stupnjevi = 37 | širina-minute = 47 | širina-sekunde = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 119 | dužina-minute = 35 | dužina-sekunde = 11 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Kalifornija]] | površina = 3.080,74 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = | utemeljen = [[1. listopada]] [[1890.]] | broj posjetitelja = 3.242.644 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.yosemitepark.com/ Yosemitepark] }} '''Yosemite''' (''eng. Yosemite National Park'') je [[nacionalni park]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji se većim dijelom nalazi u okrugu Mariposa, a manjim dijelom u okrugu Toulumne u saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Nacionalni park Yosemite je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1984. godine jer njegove „viseće doline, slapovi, ledenjačka jezera, morene i doline u obliku slova „U” predstavljaju sve vrste reljefa od granita koji su oblikovali ledenjaci, a na njegovim visinama od 600 do 4.000 m obitava velika [[bioraznolikost]] [[flora|flore]] i [[fauna|faune]]”<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/308 Yosemite National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref>. {{Široka slika|20030826-360-panorama-yosem.jpg|2000px|<center>Panorama '''Nacionalnog parka Yosemite''' od 360°|40%|left}} [[Datoteka:Yosemite_National_Park_Map.png|mini|lijevo|<center>Karta NP Yosemite]] == Naziv == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Yosemite |slika = Yosemite_El_Capitan.jpg |godina = [[1984.]] <small>(8. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/308 308] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Yosemite|position=right |lat_deg=37|lat_min=44|lat_sec=43|lat_dir=N |lon_deg=119|lon_min=35|lon_sec=54|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Yosemite u SAD-u</small> }} Naziv ''Yosemite'' na južnom [[miwok]] jeziku glasi ''Yohhe'meti'' ili na središnjem miwoku - ''Yos.s.e'meti'', što izvorno označava Indijance [[Ahwahneechee]] u značenju “oni koji ubijaju”, a dolazi od ''Yos'' („ubiti”) i modifikatora ''e'' („oni koji”) i sufiksa množine ''-meti''. Ovaj naziv dobili su od susjednih plemena koja su živjela u strahu od njih, dok su sami sebe nazivali Ah-wah-ne-chee, ili „stanovnici Ahwahnee”, tj „stanovnici velikog ušća”, što opet dolazi od ''Awoo'' ili ''Owwo'' („ušće, usta”) i sufiksa ''ni'' („veliko”). [[Datoteka:Yosemite_national_park_mirror_lake_2010u.JPG|mini|lijevo|<center>Zrcalno jezero (''Mirror Lake'')]] Lafayette Bunnell koji naziv Yosemite prevodi s ''Grizzly Bear'' (en. za [[grizli]]ja) čini grešku koju je napravio njegov prevoditelj James Savage, poznavatelj miwok jezika, koji je pobrkao ''Yos.s.e'meti'' s ''ïhümat.i'' ili ''ïsümat.i'' („grizli”).<ref>[http://www.yosemite.ca.us/library/origin_of_word_yosemite.html Vidi više pod Origin of the Word Yosemite]</ref> == Zemljopisne odlike == Nacionalni park Yosemite se nalazi u središnjem [[gorje|gorju]] [[Sierra Nevada]] u saveznoj državi Kalifornija, a udaljen je oko 3 i pol sata vožnje od [[San Francisco, Kalifornija|San Francisca]], te oko šest sati vožnje od najvećeg kalifornijskog grada [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angelesa]]. Park predstavlja [[granit]]ni ostatak gorja kojeg su ledenjaci izdubili u blagu dolinu velike dubine i oštrih litica visine do 914 m. Zapravo, dolina Yosemite je proširenje inače uskog [[klanac|klanca]] rijeke Merced koji presjeca južni dio parka od istoka prema zapadu. [[Yosemite (slap)|Slapovi Yosemite]], koji su sa svojih 739 [[metar]]a visine šesti najveći u svijetu, obrušavaju se u tri velika skoka. Iznad blagih i [[šuma|šumovitih]] [[obala]] rijeke Merced uzdiže se jedan od najljepših svjetskih [[klif]]ova, ''El Capitan'' (šp. za „Poglavica”). Na drugoj strani doline nalazi se velika granitna [[stijena]] nazvana ''Half dome'' („Polu[[kupola]]”) zbog toga što je s jedne strane okrugla dok je s druge okomiti zid visine 670 metara. Znameniti klanci su i Veliki klanac rijeke [[Tuolumne]] i klanac Tenaya. Na oko 3 081 km², kolika je površina parka Yosemite, nalazi se i oko 300 manjih i većih jezera, uključujući Smaragdno i jezero Merced, te oko 260 km različitih vodotoka u obliku rijeka, rječica i [[potok]]a, 1300 km pješačkih i drugih staza te oko 560 km [[cesta]]. === Nastanak === [[Datoteka:Yosemite_National_Park_From_Space.jpg|thumb|left|<center>NP Yosemite iz svemira]] Dolina Yosemite je nastala kao posljedica djelovanja [[ledenjak]]a koji su tisućljećima svojim kretanjem oblikovali današnji izgled doline. Djelovanje ovih ledenjaka započelo je prije otprilike 3 milijuna godina. Ledenjaci su se pomalo pomicali i podizali na spojene stijene a dolinu su još produbili. Kad se prije 10 000 godina [[led]] napokon otopio, veliku dolinu je ispunilo [[jezero]] koje se postupno isušilo i pretvorilo u dolinu okruženu granitnim klifovima. == Biljni i životinjski svijet == [[Datoteka:Mariposa-grove-tree.jpg|thumb|<center>[[Golemi mamutovac]] u parku]] === Biljke === Među više od tisuću različitih vrsta divljeg cvijeća ističu se pospančice koje cvatu u [[proljeće]] i bojaju travnjake u nižim predjelima doline. Uz pospančice u dolini rastu i mirisne zapadne [[azaleja|azaleje]], dok po obroncima doline rastu [[kalifornijski jorgovan]] i [[medvjetka]] grimizne boje. Sve u svemu, u parku raste oko 1.200 cvjetnica, te mnoge druge vrste paprati, mahovina i lišajeva, uključujući jednu [[endem]]sku i osam ugroženih vrsta. Od drveća u Yoemist parku rastu [[hrast]], [[cedar]] i [[žuti bor]], ali i najveće drvo na svijetu [[sekvoja]] [[Golemi mamutovac]]. === Životinje === U parku obitava 67 vrsta sisavaca, od čega su 32 vrste glodavaca. Najveći [[sisavac]] u parku je američki [[mrki medvjed]] koji se hrani jedući pupove i izdanke, [[riba|ribu]], [[med]], [[lješnjak]]e i druge ukusne bobice kojima park Yosemite obiluje. U parku obitava i [[puma]] koja se hrani s raznim vrstama divljači. Osim medvjeda i pume najpoznatije životnjske vrste su [[ušati jelen]] (''Odocoileus hemionus'') koji svoje englesko ime, ''mule deer'', zahvaljuje velikim ušima poput [[mazga|mazginih]], te [[američki muflon]] koji je proglašen za izumrlu vrstu u parku 1914. godine, da bi ga ponovno naselili 1986. god. Slučajno uvedene vrste su [[dabar]] i [[bjelorepi tetrijeb]] (''Lagopus leucura''). Pored njih, u parku obitava i 221 vrsta ptica, 18 vrsta gmazova, 10 vrsta vodozemaca i 11 vrsta riba, od kojih je 6 endemskih vrsta. [[Bjeloglavi orao]] u parku je ugrožen, a [[sivi sokol]] je označen kao osjetljiv. == Klima == U parku preovladava [[sredozemna klima]] s većinom padalina tijekom blage zime, dok je ostatak godine uglavnom suh. Količine padalina rastu s nadmorskom visinom u parku, od 910 mm godišnje na 1.200 m do 1.300 mm na visinama od 2.600 m. Kombinacija suhe vegetacije, niska vlažnost i česte [[grmljavinska oluja|olujne grmljavine]] ljeti često izazivaju [[šumski požar|šumske požare]].<ref>[https://web.archive.org/web/20070101113353/http://www.nps.gov/archive/yose/nature/wtr_climate.htm Klima NP Yosemite], National Park Service: Yosemite National Park, prosinac 2004. {{eng oznaka}} Preuzeto 21. rujna 2012.</ref> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Yosemite|-->Nacionalni park Yosemite |Sij_sr_maks=9.2 |Velj_sr_maks=12.6 |Ožu_sr_maks=14.7 |Tra_sr_maks=18.3 |Svi_sr_maks=22.7 |Lip_sr_maks=27.6 |Srp_sr_maks=32.1 |Kol_sr_maks=32.2 |Ruj_sr_maks=29.0 |Lis_sr_maks=23.3 |Stu_sr_maks=14.4 |Pro_sr_maks=8.8 |God_sr_maks=20.4 |Sij_sr=2.9 |Velj_sr=5.3 |Ožu_sr=7.0 |Tra_sr=10.1 |Svi_sr=14.0 |Lip_sr=18.3 |Srp_sr=22.0 |Kol_sr=21.8 |Ruj_sr=18.6 |Lis_sr=13.6 |Stu_sr=6.8 |Pro_sr=2.7 |God_sr=11.9 |Sij_sr_min=-3.3 |Velj_sr_min=-2.0 |Ožu_sr_min=-0.7 |Tra_sr_min=1.7 |Svi_sr_min=5.3 |Lip_sr_min=9.0 |Srp_sr_min=11.9 |Kol_sr_min=11.4 |Ruj_sr_min=8.1 |Lis_sr_min=3.8 |Stu_sr_min=-0.7 |Pro_sr_min=-3.3 |God_sr_min=3.4 |Sij_obo=156.7 |Velj_obo=154.5 |Ožu_obo=132.0 |Tra_obo=81.4 |Svi_obo=38.0 |Lip_obo=15.1 |Srp_obo=9.3 |Kol_obo=4.5 |Ruj_obo=17.0 |Lis_obo=41.6 |Stu_obo=105.8 |Pro_obo=168.9 |God_obo=925.7 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N37W119 Prosječne godišnje temperature i količine padalina u NP Grand Canyon]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} == Povijest == [[Datoteka:Bierstadt_Albert_Mariposa_Indian_Encampment_Yosemite_Valley_California.jpg|thumb|<center>[[Albert Bierstadt]], ''Kamp Mariposa [[Ahwahneechee]] indijanaca u dolini Yosemite'', oko 1872. god.]] [[Datoteka:Muir and Roosevelt restored.jpg|thumb|<center>[[John Muir]] i [[Theodore Roosevelt]] u parku]] Do [[1851.]] godine u parku su živjeli indijanci [[Paiute]] i [[Miwok]], o čemu svjedoči preko 1000 navodnih i 569 dokazanih arheoloških lokaliteta. Te godine su pripadnici konjičke dragovoljačke postrojbe Mariposa, proganjajući skupinu odmentnutih indijanskih ratnika naišli na veličanstven [[krajolik]], slapove [[Bridalveil]] nasuprot klifu El Capitan, koji su se obrušavali s visine od 190 metara. Vojnici su bili opčinjeni prizorom i grandioznošću ove doline pa je zahvaljujući njihovim pričama ovo područje uskoro otvoreno za [[turist]]e, da bi zahvaljujući [[Škotska|škotskom]] [[prirodoslovac|prirodoslovcu]] [[John Muir|Johnu Muiru]] 1. listopada [[1890.]] godine bilo proglašeno američkim Nacionalnim parkom. == Literatura i izvori == {{izvori}} * Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. == Galerija == <gallery> Slika:Yosemite_falls_winter_2010.JPG|<center>Slapovi Yosemite Datoteka:A_rainbow_over_Bridalveil_Fall_seen_from_Tunnel_View_in_Yosemite_NP.jpg|<center>Slap Mladenkin veo (''Bridalveil Fall'') pada s udubljene ledenjačke doline Datoteka:Merced_River_Waterfalls.jpg|<center>Slapovi Nevada i Vernail rijeke Merced iz zraka Datoteka:California State Route 120 in winter 1.jpg|<center>Yosemite nacionalni park zimi</center> Slika:Grizzly_Giant_Mariposa_Grove.jpg|<center>[[Golemi mamutovac]] poznat kao „Grizli div” Datoteka:Scenery of Yosemite.JPG|<center>Pogled na ''Half Dome'' s vidikovca ''Glacier Point'' </gallery> == Vanjske poveznice == * [http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=187&gl=200501030000004&sid=&jezik=1 Onkraj doline čuda - National Geographic Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610005239/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=187&gl=200501030000004&sid=&jezik=1 |date=10. lipnja 2007. }} * [http://www.nps.gov/yose/ Yosemite National Park] eng. == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Yosemite National Park |commonshr = Nacionalni park Yosemite |commonscat = Yosemite National Park |commonscathr = Nacionalni park Yosemite |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Yosemite, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Kalifornija]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u|Yosemite]] ltzpmpasl6am6sj133u7kvj3f4it2rt 6436706 6436516 2022-08-03T06:04:03Z Prof saxx 7403 /* Galerija */ wikitext text/x-wiki {{redirect|Yosemite}} {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Yosemite | izvorni naziv = <small>Yosemite National Park</small> | slika = 1_yosemite_valley_tunnel_view_2010.JPG | slika_opis = ''Dolina Yosemite'' ispod klifa ''El Capitan'' (desno) i slapa ''Bridalveil'' (lijevo) u '''Nacionalnom parku Yosemite''' | širina-stupnjevi = 37 | širina-minute = 47 | širina-sekunde = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 119 | dužina-minute = 35 | dužina-sekunde = 11 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Kalifornija]] | površina = 3.080,74 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = | utemeljen = [[1. listopada]] [[1890.]] | broj posjetitelja = 3.242.644 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.yosemitepark.com/ Yosemitepark] }} '''Yosemite''' (''eng. Yosemite National Park'') je [[nacionalni park]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji se većim dijelom nalazi u okrugu Mariposa, a manjim dijelom u okrugu Toulumne u saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Nacionalni park Yosemite je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1984. godine jer njegove „viseće doline, slapovi, ledenjačka jezera, morene i doline u obliku slova „U” predstavljaju sve vrste reljefa od granita koji su oblikovali ledenjaci, a na njegovim visinama od 600 do 4.000 m obitava velika [[bioraznolikost]] [[flora|flore]] i [[fauna|faune]]”<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/308 Yosemite National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref>. {{Široka slika|20030826-360-panorama-yosem.jpg|2000px|<center>Panorama '''Nacionalnog parka Yosemite''' od 360°|40%|left}} [[Datoteka:Yosemite_National_Park_Map.png|mini|lijevo|<center>Karta NP Yosemite]] == Naziv == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Yosemite |slika = Yosemite_El_Capitan.jpg |godina = [[1984.]] <small>(8. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/308 308] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Yosemite|position=right |lat_deg=37|lat_min=44|lat_sec=43|lat_dir=N |lon_deg=119|lon_min=35|lon_sec=54|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Yosemite u SAD-u</small> }} Naziv ''Yosemite'' na južnom [[miwok]] jeziku glasi ''Yohhe'meti'' ili na središnjem miwoku - ''Yos.s.e'meti'', što izvorno označava Indijance [[Ahwahneechee]] u značenju “oni koji ubijaju”, a dolazi od ''Yos'' („ubiti”) i modifikatora ''e'' („oni koji”) i sufiksa množine ''-meti''. Ovaj naziv dobili su od susjednih plemena koja su živjela u strahu od njih, dok su sami sebe nazivali Ah-wah-ne-chee, ili „stanovnici Ahwahnee”, tj „stanovnici velikog ušća”, što opet dolazi od ''Awoo'' ili ''Owwo'' („ušće, usta”) i sufiksa ''ni'' („veliko”). [[Datoteka:Yosemite_national_park_mirror_lake_2010u.JPG|mini|lijevo|<center>Zrcalno jezero (''Mirror Lake'')]] Lafayette Bunnell koji naziv Yosemite prevodi s ''Grizzly Bear'' (en. za [[grizli]]ja) čini grešku koju je napravio njegov prevoditelj James Savage, poznavatelj miwok jezika, koji je pobrkao ''Yos.s.e'meti'' s ''ïhümat.i'' ili ''ïsümat.i'' („grizli”).<ref>[http://www.yosemite.ca.us/library/origin_of_word_yosemite.html Vidi više pod Origin of the Word Yosemite]</ref> == Zemljopisne odlike == Nacionalni park Yosemite se nalazi u središnjem [[gorje|gorju]] [[Sierra Nevada]] u saveznoj državi Kalifornija, a udaljen je oko 3 i pol sata vožnje od [[San Francisco, Kalifornija|San Francisca]], te oko šest sati vožnje od najvećeg kalifornijskog grada [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angelesa]]. Park predstavlja [[granit]]ni ostatak gorja kojeg su ledenjaci izdubili u blagu dolinu velike dubine i oštrih litica visine do 914 m. Zapravo, dolina Yosemite je proširenje inače uskog [[klanac|klanca]] rijeke Merced koji presjeca južni dio parka od istoka prema zapadu. [[Yosemite (slap)|Slapovi Yosemite]], koji su sa svojih 739 [[metar]]a visine šesti najveći u svijetu, obrušavaju se u tri velika skoka. Iznad blagih i [[šuma|šumovitih]] [[obala]] rijeke Merced uzdiže se jedan od najljepših svjetskih [[klif]]ova, ''El Capitan'' (šp. za „Poglavica”). Na drugoj strani doline nalazi se velika granitna [[stijena]] nazvana ''Half dome'' („Polu[[kupola]]”) zbog toga što je s jedne strane okrugla dok je s druge okomiti zid visine 670 metara. Znameniti klanci su i Veliki klanac rijeke [[Tuolumne]] i klanac Tenaya. Na oko 3 081 km², kolika je površina parka Yosemite, nalazi se i oko 300 manjih i većih jezera, uključujući Smaragdno i jezero Merced, te oko 260 km različitih vodotoka u obliku rijeka, rječica i [[potok]]a, 1300 km pješačkih i drugih staza te oko 560 km [[cesta]]. === Nastanak === [[Datoteka:Yosemite_National_Park_From_Space.jpg|thumb|left|<center>NP Yosemite iz svemira]] Dolina Yosemite je nastala kao posljedica djelovanja [[ledenjak]]a koji su tisućljećima svojim kretanjem oblikovali današnji izgled doline. Djelovanje ovih ledenjaka započelo je prije otprilike 3 milijuna godina. Ledenjaci su se pomalo pomicali i podizali na spojene stijene a dolinu su još produbili. Kad se prije 10 000 godina [[led]] napokon otopio, veliku dolinu je ispunilo [[jezero]] koje se postupno isušilo i pretvorilo u dolinu okruženu granitnim klifovima. == Biljni i životinjski svijet == [[Datoteka:Mariposa-grove-tree.jpg|thumb|<center>[[Golemi mamutovac]] u parku]] === Biljke === Među više od tisuću različitih vrsta divljeg cvijeća ističu se pospančice koje cvatu u [[proljeće]] i bojaju travnjake u nižim predjelima doline. Uz pospančice u dolini rastu i mirisne zapadne [[azaleja|azaleje]], dok po obroncima doline rastu [[kalifornijski jorgovan]] i [[medvjetka]] grimizne boje. Sve u svemu, u parku raste oko 1.200 cvjetnica, te mnoge druge vrste paprati, mahovina i lišajeva, uključujući jednu [[endem]]sku i osam ugroženih vrsta. Od drveća u Yoemist parku rastu [[hrast]], [[cedar]] i [[žuti bor]], ali i najveće drvo na svijetu [[sekvoja]] [[Golemi mamutovac]]. === Životinje === U parku obitava 67 vrsta sisavaca, od čega su 32 vrste glodavaca. Najveći [[sisavac]] u parku je američki [[mrki medvjed]] koji se hrani jedući pupove i izdanke, [[riba|ribu]], [[med]], [[lješnjak]]e i druge ukusne bobice kojima park Yosemite obiluje. U parku obitava i [[puma]] koja se hrani s raznim vrstama divljači. Osim medvjeda i pume najpoznatije životnjske vrste su [[ušati jelen]] (''Odocoileus hemionus'') koji svoje englesko ime, ''mule deer'', zahvaljuje velikim ušima poput [[mazga|mazginih]], te [[američki muflon]] koji je proglašen za izumrlu vrstu u parku 1914. godine, da bi ga ponovno naselili 1986. god. Slučajno uvedene vrste su [[dabar]] i [[bjelorepi tetrijeb]] (''Lagopus leucura''). Pored njih, u parku obitava i 221 vrsta ptica, 18 vrsta gmazova, 10 vrsta vodozemaca i 11 vrsta riba, od kojih je 6 endemskih vrsta. [[Bjeloglavi orao]] u parku je ugrožen, a [[sivi sokol]] je označen kao osjetljiv. == Klima == U parku preovladava [[sredozemna klima]] s većinom padalina tijekom blage zime, dok je ostatak godine uglavnom suh. Količine padalina rastu s nadmorskom visinom u parku, od 910 mm godišnje na 1.200 m do 1.300 mm na visinama od 2.600 m. Kombinacija suhe vegetacije, niska vlažnost i česte [[grmljavinska oluja|olujne grmljavine]] ljeti često izazivaju [[šumski požar|šumske požare]].<ref>[https://web.archive.org/web/20070101113353/http://www.nps.gov/archive/yose/nature/wtr_climate.htm Klima NP Yosemite], National Park Service: Yosemite National Park, prosinac 2004. {{eng oznaka}} Preuzeto 21. rujna 2012.</ref> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Yosemite|-->Nacionalni park Yosemite |Sij_sr_maks=9.2 |Velj_sr_maks=12.6 |Ožu_sr_maks=14.7 |Tra_sr_maks=18.3 |Svi_sr_maks=22.7 |Lip_sr_maks=27.6 |Srp_sr_maks=32.1 |Kol_sr_maks=32.2 |Ruj_sr_maks=29.0 |Lis_sr_maks=23.3 |Stu_sr_maks=14.4 |Pro_sr_maks=8.8 |God_sr_maks=20.4 |Sij_sr=2.9 |Velj_sr=5.3 |Ožu_sr=7.0 |Tra_sr=10.1 |Svi_sr=14.0 |Lip_sr=18.3 |Srp_sr=22.0 |Kol_sr=21.8 |Ruj_sr=18.6 |Lis_sr=13.6 |Stu_sr=6.8 |Pro_sr=2.7 |God_sr=11.9 |Sij_sr_min=-3.3 |Velj_sr_min=-2.0 |Ožu_sr_min=-0.7 |Tra_sr_min=1.7 |Svi_sr_min=5.3 |Lip_sr_min=9.0 |Srp_sr_min=11.9 |Kol_sr_min=11.4 |Ruj_sr_min=8.1 |Lis_sr_min=3.8 |Stu_sr_min=-0.7 |Pro_sr_min=-3.3 |God_sr_min=3.4 |Sij_obo=156.7 |Velj_obo=154.5 |Ožu_obo=132.0 |Tra_obo=81.4 |Svi_obo=38.0 |Lip_obo=15.1 |Srp_obo=9.3 |Kol_obo=4.5 |Ruj_obo=17.0 |Lis_obo=41.6 |Stu_obo=105.8 |Pro_obo=168.9 |God_obo=925.7 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N37W119 Prosječne godišnje temperature i količine padalina u NP Grand Canyon]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} == Povijest == [[Datoteka:Bierstadt_Albert_Mariposa_Indian_Encampment_Yosemite_Valley_California.jpg|thumb|<center>[[Albert Bierstadt]], ''Kamp Mariposa [[Ahwahneechee]] indijanaca u dolini Yosemite'', oko 1872. god.]] [[Datoteka:Muir and Roosevelt restored.jpg|thumb|<center>[[John Muir]] i [[Theodore Roosevelt]] u parku]] Do [[1851.]] godine u parku su živjeli indijanci [[Paiute]] i [[Miwok]], o čemu svjedoči preko 1000 navodnih i 569 dokazanih arheoloških lokaliteta. Te godine su pripadnici konjičke dragovoljačke postrojbe Mariposa, proganjajući skupinu odmentnutih indijanskih ratnika naišli na veličanstven [[krajolik]], slapove [[Bridalveil]] nasuprot klifu El Capitan, koji su se obrušavali s visine od 190 metara. Vojnici su bili opčinjeni prizorom i grandioznošću ove doline pa je zahvaljujući njihovim pričama ovo područje uskoro otvoreno za [[turist]]e, da bi zahvaljujući [[Škotska|škotskom]] [[prirodoslovac|prirodoslovcu]] [[John Muir|Johnu Muiru]] 1. listopada [[1890.]] godine bilo proglašeno američkim Nacionalnim parkom. == Literatura i izvori == {{izvori}} * Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. == Galerija == <gallery> Datoteka:Merced_River_Waterfalls.jpg|<center>Slapovi Nevada i Vernail rijeke Merced iz zraka Datoteka:A_rainbow_over_Bridalveil_Fall_seen_from_Tunnel_View_in_Yosemite_NP.jpg|<center>Slap Mladenkin veo (''Bridalveil Fall'') pada s udubljene ledenjačke doline Slika:The spiny crown of Cathedral Peak, Yosemite National Park, California.jpg|<center>Cathedral Peak Datoteka:California State Route 120 in winter 1.jpg|<center>Yosemite nacionalni park zimi</center> Slika:Grizzly_Giant_Mariposa_Grove.jpg|<center>[[Golemi mamutovac]] poznat kao „Grizli div” Slika:Tunnel tree at Yosemite National Park 20220524 145321 copy.jpg|<center>Tunel kroz drvo u NP Yosemite Datoteka:Scenery of Yosemite.JPG|<center>Pogled na ''Half Dome'' s vidikovca ''Glacier Point'' </gallery> == Vanjske poveznice == * [http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=187&gl=200501030000004&sid=&jezik=1 Onkraj doline čuda - National Geographic Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610005239/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=187&gl=200501030000004&sid=&jezik=1 |date=10. lipnja 2007. }} * [http://www.nps.gov/yose/ Yosemite National Park] eng. == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Yosemite National Park |commonshr = Nacionalni park Yosemite |commonscat = Yosemite National Park |commonscathr = Nacionalni park Yosemite |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Yosemite, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Kalifornija]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u|Yosemite]] 9zoayqcbxavq56pb7yzffstoxrgx2u0 6436707 6436706 2022-08-03T06:04:30Z Prof saxx 7403 /* Galerija */ wikitext text/x-wiki {{redirect|Yosemite}} {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Yosemite | izvorni naziv = <small>Yosemite National Park</small> | slika = 1_yosemite_valley_tunnel_view_2010.JPG | slika_opis = ''Dolina Yosemite'' ispod klifa ''El Capitan'' (desno) i slapa ''Bridalveil'' (lijevo) u '''Nacionalnom parku Yosemite''' | širina-stupnjevi = 37 | širina-minute = 47 | širina-sekunde = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 119 | dužina-minute = 35 | dužina-sekunde = 11 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Kalifornija]] | površina = 3.080,74 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = | utemeljen = [[1. listopada]] [[1890.]] | broj posjetitelja = 3.242.644 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.yosemitepark.com/ Yosemitepark] }} '''Yosemite''' (''eng. Yosemite National Park'') je [[nacionalni park]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji se većim dijelom nalazi u okrugu Mariposa, a manjim dijelom u okrugu Toulumne u saveznoj državi [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Nacionalni park Yosemite je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1984. godine jer njegove „viseće doline, slapovi, ledenjačka jezera, morene i doline u obliku slova „U” predstavljaju sve vrste reljefa od granita koji su oblikovali ledenjaci, a na njegovim visinama od 600 do 4.000 m obitava velika [[bioraznolikost]] [[flora|flore]] i [[fauna|faune]]”<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/308 Yosemite National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref>. {{Široka slika|20030826-360-panorama-yosem.jpg|2000px|<center>Panorama '''Nacionalnog parka Yosemite''' od 360°|40%|left}} [[Datoteka:Yosemite_National_Park_Map.png|mini|lijevo|<center>Karta NP Yosemite]] == Naziv == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Yosemite |slika = Yosemite_El_Capitan.jpg |godina = [[1984.]] <small>(8. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/308 308] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Yosemite|position=right |lat_deg=37|lat_min=44|lat_sec=43|lat_dir=N |lon_deg=119|lon_min=35|lon_sec=54|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Yosemite u SAD-u</small> }} Naziv ''Yosemite'' na južnom [[miwok]] jeziku glasi ''Yohhe'meti'' ili na središnjem miwoku - ''Yos.s.e'meti'', što izvorno označava Indijance [[Ahwahneechee]] u značenju “oni koji ubijaju”, a dolazi od ''Yos'' („ubiti”) i modifikatora ''e'' („oni koji”) i sufiksa množine ''-meti''. Ovaj naziv dobili su od susjednih plemena koja su živjela u strahu od njih, dok su sami sebe nazivali Ah-wah-ne-chee, ili „stanovnici Ahwahnee”, tj „stanovnici velikog ušća”, što opet dolazi od ''Awoo'' ili ''Owwo'' („ušće, usta”) i sufiksa ''ni'' („veliko”). [[Datoteka:Yosemite_national_park_mirror_lake_2010u.JPG|mini|lijevo|<center>Zrcalno jezero (''Mirror Lake'')]] Lafayette Bunnell koji naziv Yosemite prevodi s ''Grizzly Bear'' (en. za [[grizli]]ja) čini grešku koju je napravio njegov prevoditelj James Savage, poznavatelj miwok jezika, koji je pobrkao ''Yos.s.e'meti'' s ''ïhümat.i'' ili ''ïsümat.i'' („grizli”).<ref>[http://www.yosemite.ca.us/library/origin_of_word_yosemite.html Vidi više pod Origin of the Word Yosemite]</ref> == Zemljopisne odlike == Nacionalni park Yosemite se nalazi u središnjem [[gorje|gorju]] [[Sierra Nevada]] u saveznoj državi Kalifornija, a udaljen je oko 3 i pol sata vožnje od [[San Francisco, Kalifornija|San Francisca]], te oko šest sati vožnje od najvećeg kalifornijskog grada [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angelesa]]. Park predstavlja [[granit]]ni ostatak gorja kojeg su ledenjaci izdubili u blagu dolinu velike dubine i oštrih litica visine do 914 m. Zapravo, dolina Yosemite je proširenje inače uskog [[klanac|klanca]] rijeke Merced koji presjeca južni dio parka od istoka prema zapadu. [[Yosemite (slap)|Slapovi Yosemite]], koji su sa svojih 739 [[metar]]a visine šesti najveći u svijetu, obrušavaju se u tri velika skoka. Iznad blagih i [[šuma|šumovitih]] [[obala]] rijeke Merced uzdiže se jedan od najljepših svjetskih [[klif]]ova, ''El Capitan'' (šp. za „Poglavica”). Na drugoj strani doline nalazi se velika granitna [[stijena]] nazvana ''Half dome'' („Polu[[kupola]]”) zbog toga što je s jedne strane okrugla dok je s druge okomiti zid visine 670 metara. Znameniti klanci su i Veliki klanac rijeke [[Tuolumne]] i klanac Tenaya. Na oko 3 081 km², kolika je površina parka Yosemite, nalazi se i oko 300 manjih i većih jezera, uključujući Smaragdno i jezero Merced, te oko 260 km različitih vodotoka u obliku rijeka, rječica i [[potok]]a, 1300 km pješačkih i drugih staza te oko 560 km [[cesta]]. === Nastanak === [[Datoteka:Yosemite_National_Park_From_Space.jpg|thumb|left|<center>NP Yosemite iz svemira]] Dolina Yosemite je nastala kao posljedica djelovanja [[ledenjak]]a koji su tisućljećima svojim kretanjem oblikovali današnji izgled doline. Djelovanje ovih ledenjaka započelo je prije otprilike 3 milijuna godina. Ledenjaci su se pomalo pomicali i podizali na spojene stijene a dolinu su još produbili. Kad se prije 10 000 godina [[led]] napokon otopio, veliku dolinu je ispunilo [[jezero]] koje se postupno isušilo i pretvorilo u dolinu okruženu granitnim klifovima. == Biljni i životinjski svijet == [[Datoteka:Mariposa-grove-tree.jpg|thumb|<center>[[Golemi mamutovac]] u parku]] === Biljke === Među više od tisuću različitih vrsta divljeg cvijeća ističu se pospančice koje cvatu u [[proljeće]] i bojaju travnjake u nižim predjelima doline. Uz pospančice u dolini rastu i mirisne zapadne [[azaleja|azaleje]], dok po obroncima doline rastu [[kalifornijski jorgovan]] i [[medvjetka]] grimizne boje. Sve u svemu, u parku raste oko 1.200 cvjetnica, te mnoge druge vrste paprati, mahovina i lišajeva, uključujući jednu [[endem]]sku i osam ugroženih vrsta. Od drveća u Yoemist parku rastu [[hrast]], [[cedar]] i [[žuti bor]], ali i najveće drvo na svijetu [[sekvoja]] [[Golemi mamutovac]]. === Životinje === U parku obitava 67 vrsta sisavaca, od čega su 32 vrste glodavaca. Najveći [[sisavac]] u parku je američki [[mrki medvjed]] koji se hrani jedući pupove i izdanke, [[riba|ribu]], [[med]], [[lješnjak]]e i druge ukusne bobice kojima park Yosemite obiluje. U parku obitava i [[puma]] koja se hrani s raznim vrstama divljači. Osim medvjeda i pume najpoznatije životnjske vrste su [[ušati jelen]] (''Odocoileus hemionus'') koji svoje englesko ime, ''mule deer'', zahvaljuje velikim ušima poput [[mazga|mazginih]], te [[američki muflon]] koji je proglašen za izumrlu vrstu u parku 1914. godine, da bi ga ponovno naselili 1986. god. Slučajno uvedene vrste su [[dabar]] i [[bjelorepi tetrijeb]] (''Lagopus leucura''). Pored njih, u parku obitava i 221 vrsta ptica, 18 vrsta gmazova, 10 vrsta vodozemaca i 11 vrsta riba, od kojih je 6 endemskih vrsta. [[Bjeloglavi orao]] u parku je ugrožen, a [[sivi sokol]] je označen kao osjetljiv. == Klima == U parku preovladava [[sredozemna klima]] s većinom padalina tijekom blage zime, dok je ostatak godine uglavnom suh. Količine padalina rastu s nadmorskom visinom u parku, od 910 mm godišnje na 1.200 m do 1.300 mm na visinama od 2.600 m. Kombinacija suhe vegetacije, niska vlažnost i česte [[grmljavinska oluja|olujne grmljavine]] ljeti često izazivaju [[šumski požar|šumske požare]].<ref>[https://web.archive.org/web/20070101113353/http://www.nps.gov/archive/yose/nature/wtr_climate.htm Klima NP Yosemite], National Park Service: Yosemite National Park, prosinac 2004. {{eng oznaka}} Preuzeto 21. rujna 2012.</ref> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Yosemite|-->Nacionalni park Yosemite |Sij_sr_maks=9.2 |Velj_sr_maks=12.6 |Ožu_sr_maks=14.7 |Tra_sr_maks=18.3 |Svi_sr_maks=22.7 |Lip_sr_maks=27.6 |Srp_sr_maks=32.1 |Kol_sr_maks=32.2 |Ruj_sr_maks=29.0 |Lis_sr_maks=23.3 |Stu_sr_maks=14.4 |Pro_sr_maks=8.8 |God_sr_maks=20.4 |Sij_sr=2.9 |Velj_sr=5.3 |Ožu_sr=7.0 |Tra_sr=10.1 |Svi_sr=14.0 |Lip_sr=18.3 |Srp_sr=22.0 |Kol_sr=21.8 |Ruj_sr=18.6 |Lis_sr=13.6 |Stu_sr=6.8 |Pro_sr=2.7 |God_sr=11.9 |Sij_sr_min=-3.3 |Velj_sr_min=-2.0 |Ožu_sr_min=-0.7 |Tra_sr_min=1.7 |Svi_sr_min=5.3 |Lip_sr_min=9.0 |Srp_sr_min=11.9 |Kol_sr_min=11.4 |Ruj_sr_min=8.1 |Lis_sr_min=3.8 |Stu_sr_min=-0.7 |Pro_sr_min=-3.3 |God_sr_min=3.4 |Sij_obo=156.7 |Velj_obo=154.5 |Ožu_obo=132.0 |Tra_obo=81.4 |Svi_obo=38.0 |Lip_obo=15.1 |Srp_obo=9.3 |Kol_obo=4.5 |Ruj_obo=17.0 |Lis_obo=41.6 |Stu_obo=105.8 |Pro_obo=168.9 |God_obo=925.7 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N37W119 Prosječne godišnje temperature i količine padalina u NP Grand Canyon]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} == Povijest == [[Datoteka:Bierstadt_Albert_Mariposa_Indian_Encampment_Yosemite_Valley_California.jpg|thumb|<center>[[Albert Bierstadt]], ''Kamp Mariposa [[Ahwahneechee]] indijanaca u dolini Yosemite'', oko 1872. god.]] [[Datoteka:Muir and Roosevelt restored.jpg|thumb|<center>[[John Muir]] i [[Theodore Roosevelt]] u parku]] Do [[1851.]] godine u parku su živjeli indijanci [[Paiute]] i [[Miwok]], o čemu svjedoči preko 1000 navodnih i 569 dokazanih arheoloških lokaliteta. Te godine su pripadnici konjičke dragovoljačke postrojbe Mariposa, proganjajući skupinu odmentnutih indijanskih ratnika naišli na veličanstven [[krajolik]], slapove [[Bridalveil]] nasuprot klifu El Capitan, koji su se obrušavali s visine od 190 metara. Vojnici su bili opčinjeni prizorom i grandioznošću ove doline pa je zahvaljujući njihovim pričama ovo područje uskoro otvoreno za [[turist]]e, da bi zahvaljujući [[Škotska|škotskom]] [[prirodoslovac|prirodoslovcu]] [[John Muir|Johnu Muiru]] 1. listopada [[1890.]] godine bilo proglašeno američkim Nacionalnim parkom. == Literatura i izvori == {{izvori}} * Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. == Galerija == <gallery> Datoteka:Merced_River_Waterfalls.jpg|<center>Slapovi Nevada i Vernail rijeke Merced iz zraka Datoteka:A_rainbow_over_Bridalveil_Fall_seen_from_Tunnel_View_in_Yosemite_NP.jpg|<center>Slap Mladenkin veo (''Bridalveil Fall'') pada s udubljene ledenjačke doline Slika:The spiny crown of Cathedral Peak, Yosemite National Park, California.jpg|<center>Cathedral Peak Datoteka:Scenery of Yosemite.JPG|<center>Pogled na ''Half Dome'' s vidikovca ''Glacier Point'' Slika:Grizzly_Giant_Mariposa_Grove.jpg|<center>[[Golemi mamutovac]] poznat kao „Grizli div” Slika:Tunnel tree at Yosemite National Park 20220524 145321 copy.jpg|<center>Tunel kroz drvo u NP Yosemite </gallery> == Vanjske poveznice == * [http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=187&gl=200501030000004&sid=&jezik=1 Onkraj doline čuda - National Geographic Hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610005239/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=187&gl=200501030000004&sid=&jezik=1 |date=10. lipnja 2007. }} * [http://www.nps.gov/yose/ Yosemite National Park] eng. == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Yosemite National Park |commonshr = Nacionalni park Yosemite |commonscat = Yosemite National Park |commonscathr = Nacionalni park Yosemite |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Yosemite, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Kalifornija]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u|Yosemite]] 3aaszw6mlejcp8etkjibalfr73pmqsi 0 85356 6436515 6375549 2022-08-02T17:40:42Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{redirect|Yellowstone}} {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Yellowstone | izvorni naziv = <small>Yellowstone National Park</small> | slika = Grand canyon of Yellowstone and Yellowstone fall.jpg | slika_opis = Veliki klanac u '''Nacionalnom parku Yellowstone''' | širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 36 | širina-sekunde = 0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 110 | dužina-minute = 30 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Wyoming]] <br> [[Montana]] <br> [[Idaho]] | površina = 8.987 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = | utemeljen = [[1. ožujka]] [[1872.]] | broj posjetitelja = 3.806.306 ([[2020.]]<ref>[https://www.nps.gov/subjects/socialscience/annual-visitation-highlights.htm Annual Visitation Highlights], nps.gov, National Park Service, arhivirano 9. veljače 2021. {{eng oznaka}} Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref>) | službena stranica = [http://www.yellowstone-natl-park.com/ Yellowstone national park] }} '''Nacionalni park Yellowstone''' ([[engleski|eng.]]: ''Yellowstone National Park'', [[Arapaho jezik|arapaho]]: ''Henihco'oo' ili Héetíhco'oo'') je [[nacionalni park]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] koji se smatra za najstariji svjetski nacionalni park, utemeljen [[1. ožujka]] [[1872.]] godine. Rasprostire se na području od 8.987&nbsp;km², a najvećim dijelom na sjeverozapadu savezne države [[Wyoming]], na tromeđi sa saveznim državama [[Montana]] i [[Idaho]]. Park je najpoznatiji po divljim životinjama i svojim [[gejzir]]ima, [[termalni izvor|termalnim izvorima]], super [[vulkan]]u i ostalim geotermalnim karakteristikama. Zbog toga je Nacionalni park Yellowstone upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] još 1978. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/28 Yellowstone National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 19. rujna 2012.</ref> {{Široka slika|Fallen Logs along Fountain Flat Drive.jpg|3500px|<center>Oborena stabla ''Fountain Flat Drive''|40%|left}} [[Datoteka:Yellowstone-TF.jpg|mini|left|<center>Trodimenzionalni prikaz NP Yellowstone]] [[Datoteka:Map Yellowstone National Park.jpg|mini|left|<center>Karta NP Yellowstone]] == Naziv == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Yellowstone |slika = Bison_near_a_hot_spring_in_Yellowstone.JPG |godina = [[1978.]] <small>(2. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, ix, x |ugroženost = 1995.-2003. |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/28 28] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Yellowstone|position=right |lat_deg=44|lat_min=36|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=110|lon_min=30|lon_sec=|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Yellowstone u SAD-u</small> }} Naziv parka potječe od imena [[Yellowstone (rijeka)|rijeke Yellowstone]] koju su francuski [[traper]]i zbog žutih litica Yellowstonskog velikog klanca (''Grand Canyon'', koji nije u nikakvoj vezi s velikim i poznatijim [[Grand Canyon|Velikim klancom]] u [[Arizona|Arizoni]]) prozvali ''Roche Jaune'', da bi američki traperi poslije taj naziv preveli na engleski Yellowstone. == Zemljopisni podaci == Oko 96% površine parka Yellowstone nalazi se u saveznoj državi Wyoming, 3% u saveznoj državi Montana, a preostalih 1% u saveznoj državi Idaho. Park je od [[sjever]]a prema [[jug]]u dugačak oko 102&nbsp;km, a od [[zapad]]a prema [[istok]]u oko 87&nbsp;km zračne linije. Površinom od 8.987&nbsp;km² nadmašuje veličinu dviju saveznih država [[Rhode Island]] i [[Delaware]] zajedno. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] i [[jezero|jezera]] pokrivaju oko 5% površine parka, a najveća vodena površina je jezero [[Yellowstone (jezero)|Yellowstone]]. Jezero Yellowstone je duboko 122 m a njegova [[obala]] dugačka je oko 177&nbsp;km. Park Yellowstone nalazi se na [[visoravan|visoravni]] prosječne [[nadmorska visina|nadmorske visine]] od 2.400 m. Najviša točka parka je ''[[Eagle Peak]]'' („Orlovski vrh”) na 3.462 m, a najniža je ''Reese Creek'' na 1.610 m iznad mora. Park okružuju brojne [[planina|planine]], a najistaknutiji vrh je ''[[Mount Washburn]]'' visine od 3.122 m. Yellowstone također obiluje vodenim [[slap]]ovima visokima od 4,5 do 94 m, koliko je visok najviši slap. U parku su smještena i dva klanca: ''[[Lewis Canyon]]'' kroz koji protječe rijeka Lewis i ''Grand Canyon'' kroz koji protječe rijeka Yellowstone. Park je ipak najpoznatiji po svojih 200 do 250 aktivnih [[gejzir]]a i oko 10.000 drugih geotermalnih tvorevina. Većina ih je nastala kretanjem [[ledenjak]]a u [[pleistocen]]u. Tu se nalazi i najpoznatiji svjetski gejzir, ''[[Old Faithful]]'', koji svoje ime duguje besprijekorno redovitim erupcijama svake 91 minute. U parku se nalazi i jedna od najvećih svjetskih okamenjenih [[šuma]] koja je sastavljena od [[stablo|stabala]] koja su se, nakon što su u davnoj prošlosti bila zatrpana [[pepeo|pepelom]] i [[zemlja|zemljom]], iz [[drvo|drva]] pretvorila u [[minerali]]zirane materijale. === Nastanak === [[Datoteka:Grand_prismatic_spring.jpg|mini|lijevo|<center>''Grand Prismatic Spring'']] Cijeli park Yellowstone obiluje geotermalnim pojavama. Uz gejzire tu su i bazeni vrelog [[mulj]]a, mlazovi [[sumpor]]ne pare koja izlazi iz prirodnih dimnjaka fumarola te vruća [[vrelo|vrela]]. Sva ta aktivnost potječe od goleme [[magma]]tske komore koja se polagano pomiče ispod tanke Zemljine kore i neprestano prijeti [[erupcija|erupcijom]]. Prije otprilike 600.000 godina, u [[eocen]]u niz snažnih erupcija pogodio je ovaj kraj i podigao oko 2.590&nbsp;km² gorja [[Stjenjak]] te doveo do taloženja goleme količine pepela i raspršivanja tankog sloja vulkanske prašine preko većeg dijela [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Kora koja je izgubila potporu urušila se u prazan prostor stvorivši ogromni [[krater]] koji prekriva površinu od 3.100&nbsp;km². Kasnije erupcije manjeg inteziteta gotovu su posve ispunile krater pepelom i [[lava|lavom]] prekinuvši tok rijeke Yellowstone i stvorivši veliko jezero. Ipak, zahvaljujući [[ledenjak|ledenjacima]] nastalim tijekom tri velika [[ledeno doba|ledena doba]], a još više uz pomoć tople vode i pare koja je smekšala i obojila u žuto kameni rub kratera, rijeka je polako izdubla današnji Grand Canyon i spušta se od jezera niz mnoštvo veličanstvenih slapova. Dokazi davnih erupcija super vulkana najvidljiviji su na [[greben]]u ''[[Specimen Ridge]]'' na kojem se nalazi okamenjena šuma. I danas se mogu prepoznati stabla [[platana]], [[orah]]a, [[hrast]]a, [[drijen]]a i [[magnolija]]. === Klima === Klima Yellowstonea ovisi o nadmorskoj visini s toplijim nižim dijelovima parka tijekom cijele godine. najveća zabilježena temperatura je 37 [[°C]] 2002. godine, dok je najniža temperatura od −54&nbsp;°C zabilježena 1933. god. Padaline u parku se kreću od 380&nbsp;mm godišnje kod termalnih izvora ''Mammoth Hot Springs'', do 2000&nbsp;mm u jugozapadnom dijelu parka. Snijeg je moguć u bilo kojem mjesecu s prosjekom od 3,8 m godišnje oko jezera Yellowstone, ali i do dvostruko više na višim dijelovima parka. Ljetnja popodneva su često praćena [[Grmljavinska oluja|olujama s grmljavinom]]. [[Tornado|Tornada]] su rijetka, a najjači ga je pogodio 21. srpnja 1987. godine s vjetrovima od 333 do 420&nbsp;km/h. {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Yellowstone|-->Nacionalni park Yellowstone |Sij_sr_maks=-5.9 |Velj_sr_maks=-2.6 |Ožu_sr_maks=0.8 |Tra_sr_maks=5.2 |Svi_sr_maks=10.6 |Lip_sr_maks=16.1 |Srp_sr_maks=21.7 |Kol_sr_maks=21.1 |Ruj_sr_maks=15.3 |Lis_sr_maks=9.0 |Stu_sr_maks=0.7 |Pro_sr_maks=-4.5 |God_sr_maks=19.1 |Sij_sr=-13.0 |Velj_sr=-10.7 |Ožu_sr=-7.8 |Tra_sr=-2.3 |Svi_sr=3.1 |Lip_sr=8.2 |Srp_sr=12.5 |Kol_sr=11.8 |Ruj_sr=6.7 |Lis_sr=1.2 |Stu_sr=-5.5 |Pro_sr=-11.0 |God_sr=-0.5 |Sij_sr_min=-20.1 |Velj_sr_min=-18.9 |Ožu_sr_min=-16.5 |Tra_sr_min=-10.0 |Svi_sr_min=-4.3 |Lip_sr_min=-0.3 |Srp_sr_min=3.3 |Kol_sr_min=2.5 |Ruj_sr_min=-1.8 |Lis_sr_min=-6.4 |Stu_sr_min=-11.8 |Pro_sr_min=-17.5 |God_sr_min=-8.4 |Sij_obo=45.1 |Velj_obo=39.4 |Ožu_obo=40.4 |Tra_obo=36.3 |Svi_obo=45.1 |Lip_obo=49.6 |Srp_obo=33.4 |Kol_obo=42.7 |Ruj_obo=38.2 |Lis_obo=31.2 |Stu_obo=37.7 |Pro_obo=43.4 |God_obo=483.7 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N44W110 Climate Data for Yellowstone National Park]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} == [[Bioraznolikost]] == [[Datoteka:Yellowstone national park m2.jpg|mini|<center>Yellowstonski krajolik]] === Biljni svijet === Velike razlike u visinama tvore raznoliki vegetacijski pokrivač parka, od polupustinjske stepe do alpske tundre. Dominantne biljne vrste koje rastu u parku su [[bor]], [[omorika]] i [[jela]]. U parku rastu još četiri crnogorične vrste, te 1100 drugih vrsta [[više biljke|viših biljaka]], uključujući [[endem]]sku vrstu [[trave]]. Termalna područja također sadrže jedinstvene kolonije termalnih [[alge|algi]] i [[bakterija]]. ==== Popis vrsta ==== {{div col|cols=4}} # ''[[Balsamorhiza sagittata]]'' # ''[[Bromus anomalus]]'' # ''[[Carex praticola]]'' # ''[[Carex raynoldsii]]'' # ''[[Cirsium scariosum]]'' # ''[[Claytonia lanceolata]]'' # ''[[Deschampsia cespitosa]]'' # ''[[Elymus caninus]]'' # ''[[Elymus spicatus]]'' # ''[[Epilobium angustifolium]]'' # ''[[Festuca idahoensis]]'' # ''[[Koeleria macrantha]]'' # ''[[Lomatium macrocarpum]]'' # ''[[Melica spectabilis]]'' # ''[[Osmorhiza longistylis]]'' # ''[[Perideridia gairdneri]]'' # ''[[Phleum alpinum]]'' # ''[[Pinus albicaulis]]'' # ''[[Poa alpina]]'' # ''[[Poa glauca subsp. rupicola]]'' # ''[[Poa secunda]]'' # ''[[Populus angustifolia]]'' # ''[[Populus balsamifera subsp. trichocarpa]]'' # ''[[Populus tremuloides]]'' # ''[[Potamogeton richardsonii]]'' # ''[[Prunus virginiana]]'' # ''[[Salix bebbiana]]'' # ''[[Salix boothii]]'' # ''[[Salix exigua]]'' # ''[[Salix geyeriana]]'' # ''[[Salix lucida subsp. lasiandra]]'' # ''[[Sambucus racemosa]]'' # ''[[Shepherdia canadensis]]'' # ''[[Vaccinium cespitosum]]'' # ''[[Vaccinium membranaceum]]'' # ''[[Vaccinium scoparium]]'' {{div col end}} === Životinjski svijet === [[Datoteka:Antilocapra_americana.jpg|mini|<center>[[Vitoroga antilopa]] u parku]] U parku obitavaju mnoge životinjske vrste, uključujući čak šest vrsta [[Parnoprstaši|parnoprstaša]] kao đto su: [[bizon]], [[jelen]], [[los]], [[vitoroga antilopa]], te kratkorogi i dugorogi [[muflon]]; ali i [[zvijeri]] kao što su: [[grizli]], [[mrki medvjed]], [[sivi vuk]], [[kojot]] i [[puma]]. Zapravo, [[paleontologija|paleontološko]] istraživanje dr. Lamar Cave je dokazalo da je ova raznolikost [[fauna|faune]] nastala u prapovijesti i otprilike je zadržana do danas. Osobito su značajni [[sivi medvjed]]i koji su predmet sustavnog proučavanja i održavanja u posljednjih 30 godina. Danas u parku obitava oko 50 plodnih ženki i 150 mladunaca rođenih u posljednje tri godine. Relativno veliki broj bizona zadaje veliku brigu rančerima koji se pribojavaju da bi bizoni mogli zaraziti domaću [[stoka|stoku]]. Oko pola bizona bilo je izloženo [[bakterija|bakteriji]] [[bruceloza|bruceloze]] koju su sa svojom stokom donijeli [[Europa|Europljani]]. Bolest bruceloze može značajno prorijediti domaću stoku. Osim bizona, rančeri se pribojavaju i vukova koji često napadaju domaću stoku i [[ovca|ovce]]. Do [[1994.]] godine u parku nije bilo vukova jer su sustavno uništavani i ubijani još od [[1926.]] Međutim, odlukom američkog ureda za [[ribe]] i [[divlje životinje]] sivi vukovi su [[1995.]] vraćeni u Yellowstone pa sada u višim dijelovima parka obitava oko 300 jedinki. Vukovi se nakon povratka u park ne smatraju ugroženom vrstom pa je njihov odstrel dozvoljen, ali kako dolazi do miješanja sa zaštićenom vrstom vukova koji se sami premještaju i dolaze u park iz [[Kanada|Kanade]], gotovo je nemoguće razlikovati zaštićene od nezaštićenih vukova. Nakon što je u prošlosti vuk bio istrijebljen iz parka, titulu najvećeg lovca nosio je [[kojot]]. Kako je kojot bio nesposoban za izlov većih životinja koje nisu njegov prirodni plijen, tako je među tim životinjama došlo do porasta bolesnih i hromih životinja te je na taj način poremećena prirodna ravnoteža. Autohtone vrste [[riba]], ali i one uvedene vrste su zaštićene i ribolov je zabranjen u cijelom parku. {{div col|cols=4}} :Domaće vrste '''''[[Pisces]]''''' * ''[[Oncorhynchus clarkii]]'' '''''[[Aves]]''''' * ''[[Ardea herodias]]'' * ''[[Gavia immer]]'' * ''[[Haliaeetus leucocephalus]]'' * ''[[Megaceryle alcyon]]'' * ''[[Mergus merganser]]'' * ''[[Pandion haliaetus]]'' * ''[[Phalacrocorax auritus]]'' * ''[[Podiceps nigricollis]]'' '''''[[Hymenoptera]]''''' * ''[[Camponotus pennsylvanicus]]'' * ''[[Formica neorufibarbis]]'' '''''[[Mammalia]]''''' * ''[[Alces alces]]'' * ''[[Antilocapra americana]]'' * ''[[Bison bison]]'' * ''[[Canis lupus]]'' * ''[[Castor canadensis]]'' * ''[[Cervus elaphus]]'' * ''[[Lontra canadensis]]'' * ''[[Odocoileus hemionus]]'' * ''[[Tamiasciurus hudsonicus]]'' * ''[[Thomomys talpoides]]'' * ''[[Ursus americanus]]'' * ''[[Ursus arctos]]'' '''''[[Crustacea]]''''' * ''[[Daphnia pulicaria]]'' * ''[[Daphnia schoedleri]]'' {{div col end}} == Povijest == [[Datoteka:Ground_fire_at_Grant_Village_2.jpg|mini|<center>Veliki požar u Yellowstoneu 1988. god.]] Povijest ljudi koji su bili povezani s parkom započinje prije oko 11.000 godina kada [[Indijanci]] na području parka započinju s [[lov]]om i [[ribolov]]om.<ref>Larry Lahren, ''Homeland: An archaeologist's view of Yellowstone Country's past'', 2006., Cayuse Press, str. 161. {{ISBN|0-9789251-0-6}}.</ref> Prvi bijelci na području parka su bili članovi [[ekspedicija|ekspedicije]] istraživača Lewisa i Clarka a tu su stigli [[1805.]] godine i u parku su ih dočekala indijanska plemena [[Nez Percé]], [[Crow Indijanci|Crow]] i [[Šošoni]]. Nakon toga mnoge su ekspedicije dolazile na područje parka otkrivajući sve njegove ljepote. [[Cornelius Hedges]], [[pisac]] i [[odvjetnik]] iz Montane, koji je bio član ekspedicije Washburn, predložio je da se ovo područje stavi pod zaštitu kao prvi nacionalni park uopće, što je i učinjeno, pa je [[1872.]] Yellowstone proglašen nacionalnim parkom. Nakon što je 1917. godine upravljanje parkom preuzela novoosnovana Služba nacionalnih parkova, podignute su stotine objekata koji su danas zaštićeni povijesni spomenici, a u parku je također pronađeno više od 1000 arheoloških lokaliteta. [[Šumski požar]]i u parku se javljaju gotovo svake godine, a u velikom požaru 1988. godine gotovo je trećina parka opustošena. Opasnost parku za ekosustav parka predstavlja i veliki broj posjetitelja, te [[invazivne vrste]] životinja, zbog čega je park od 1995. do 2003. godine bio upisan na popis mjesta svjetske baštine u opasnosti.<ref>marc Patry, Clare Bassett i Benedicte Leclerq, ''[http://whc.unesco.org/uploads/activities/documents/activity-43-2.pdf The State of Conservation of World Heritage Forests]'', [http://whc.unesco.org/en/activities/43/ The World Heritage Forest Programme] {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref> == Galerija == <gallery> Datoteka:OldFaithfulPhilKonstantin.jpg|<center>Gejzir ''Old Faithfull'' Datoteka:Yellowstone Grand Geysir 01.jpg|<center>Yellowstonski veliki gejzir Datoteka:Upper_Terraces_of_Mammoth_Hot_Springs.jpg|<center>Mamutski termalni izvori (''Mammoth Hot Springs'') Datoteka:Yellowstone mud pot p1090998.jpg|<center>Izvor kipućeg blata</center> Datoteka:Grand Prismatic Spring and Midway Geyser Basin from above.jpg|<center>Veliki prizmatični izvor (''Grand Prismatic Spring'') Datoteka:Yellow rocks in Grand Canyon of the Yellowstone-750px.JPG|<center>Žute stijene Yellowstonea</center> Datoteka:Yellowstonewinter.jpg|<center>Yellowstonski krajolik zimi Datoteka:YellowstonefallJUN05.JPG|<center>Yellowstonski veliki kanjon</center> </gallery> == Literatura i izvori == {{izvori}} * Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. == Vanjske poveznice == * [http://www.voanews.com/croatian/archive/2001-08/a-2001-08-15-12-1.cfm Park Yellowstone] * [http://www.nps.gov/yell/ Yellowstone National Park] eng. == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Yellowstone National Park |commonshr = Nacionalni park Yellowstone |commonscat = Yellowstone National Park |commonscathr = Nacionalni park Yellowstone |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Yellowstone, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Wyoming]] [[Kategorija:Montana]] [[Kategorija:Idaho]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u]] b7v0yr6il8e3l3eupzgfl9o17a02lvr 0 85561 6436485 6375652 2022-08-02T16:30:42Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Grand Canyon | izvorni naziv = <small>Grand Canyon National Park</small> | slika = Grand Canyon (1).jpg | slika_opis = Pogled na Grand Canyon | širina-stupnjevi = 36 | širina-minute = 04 | širina-sekunde = 16 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 112 | dužina-minute = 08 | dužina-sekunde = 05 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Arizona]] | površina = 4.926,66 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = | utemeljen = [[26. veljače]] [[1919.]] | broj posjetitelja = 4.413.668 ([[2007.]]) | službena stranica = [http://www.thecanyon.com The Canyon] }} '''Grand Canyon''' ([[engleski|en.]] za „Veliki klanac”; [[Hopi jezik|hopi]]: ''Ongtupqa'') je [[klanac]] veoma strmih litica koji je milijunima godina dubila i izdubila [[Colorado (rijeka)|rijeka Colorado]] u američkoj saveznoj državi [[Arizona|Arizoni]], i sastavni je dio istoimenog nacionalnog parka, jednog od najstarijih u [[SAD]]-u. '''Nacionalni park Grand Canyon''' (''Grand Canyon National Park'') je jedan od 58 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] i [[UNESCO]]-ova je [[svjetska baština]]. Grand Canyon je naziv dobio zahvaljujući svojoj veličini, duljini i izrazito dubokim ponorima. Zapravo ''Grand Canyon'' se zbog svoje veličine smatra jednim od [[sedam svjetskih čuda]] [[priroda|prirode]].<ref>[http://sevennaturalwonders.org/the-original/grand-canyon Grand Canyon, Seven Natural Wonders] {{eng oznaka}} Preuzeto 13. rujna 2012.</ref> Kao najveći i najdublji klanac na svijetu čije strme litice svjedoče o skoro 2 milijarde godina povijesti zemlje i ljudskoj prilagodljivosti jako negostoljubivom okolišu, Nacionalni park Grand Canyon je upisan na UNESCO-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] još 1979. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/75 Grand Canyon National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 13. rujna 2012.</ref> {{Široka slika|Grand-canyon-panorama12.jpg|1000px|<center>Panorama ''Grand Canyona''|40%|left}} [[Datoteka:Grand Canyon (3).jpg|mini|lijevo|<center>Rijeka [[Colorado (rijeka)|Colorado]] u Grand Canyonu]] == Zemljopisni podaci == [[Datoteka:Grand canyon.ogg|mini|<center>Šetominutni video preleta preko Grand Canyona]] Grand Canyon se rasprostire na 4.926,66&nbsp;km² i izrazito je dubok i dug, te je na pojedinim mjestima dubok oko 1600 [[metar]]a, a dug je 446 [[kilometar]]a i na nekim mjestima je širok do 29&nbsp;km. Kroz povijest Grand Canyon je bio izložen stalnim utjecajima rijeke Colorado i njenih pritoka koje su, sloj po sloj, oblikovale današnji izgled klanca, dok se [[Kolorado|koloradska]] [[visoravan]] u isto vrijeme uzdizala. === Geološka povijest === Povijest nastanka Grand Canyona zapisana je u stijenama različite starosti koje se, sloj po sloj, uzdižu od dna do vrha litica klanca. Najniži sloj je ''[[Inner Gorge]]'' („Unutarnji klanac”) kroz koji protječe rijeka Colorado. Prije dvije milijarde godina tamna stijena, koja se danas nalazi u Grand Canyonu, bila je dio [[planina|planinskog]] lanca visine [[Himalaja|Himalaje]]. Gorje je vremenom [[erozija|erodiralo]] i pretvorilo se u ravnicu, a na njegovom mjestu se pojavilo plitko [[more]]. [[Vapnenac]] koji se nataložio na morskom dnu sadrži okamine [[plankton]]a stare oko milijardu godina. Nešto uzvodnije, u stijenama su pronađeni dokazi drevne [[kataklizma|kataklizme]] tijekom koje su se urušile cijele planine i prekrila ih je blatna naplavna [[ravnica]] u kojoj su svoje tragove ostavili [[vodozemci]] i [[gmazovi]]. Pronađeni su i slojevi koji su nekad davno bili [[močvara|močvare]], [[pustinja|pustinje]] i drevna mora u kojima su živjeli [[koralji]]. Središnja usjeklina Grand Canyona djelo je rijeke Colorado. Vjerovalo se kako je rijeka s dubljenjem Grand Canyona započela tek prije 6 milijuna godina, no prema posljednjim znanstvenim zaključcima, ovaj proces je započeo prije oko 17 milijuna godina.<ref>''[http://www.nytimes.com/2008/03/07/science/07canyon.html?ref=us Grand Canyon Still Grand but Older]'', New York Times, 7. ožujka 2008. {{eng oznaka}} Preuzeto 13. rujna 2012.</ref> Pretpostavljalo se da je rijeka tijekom dugog perioda izbušila svoj put sve do današnje dubine, ali utvrđeno je da se rijeka danas nalazi ondje gdje je i oduvijek bila, na 600 metara nadmorske visine. Međutim, tlo oko rijeke se postupno dizalo, ali toliko sporo da je snažno [[trenje]] rijeci omogućavalo da se zadrži na istom mjestu dok su s obje strane [[obala|obale]] rijeke izrastale sve više litice. ===Klima=== [[Temperatura|Temperature]] [[zrak]]a na [[sjever]]noj litici klanca su u pravilu niže nego na [[jug|južnoj]] zbog visine sjeverne litice koja se nalazi na 2 400 metara nadmorske visine i u prosjeku je za 300 metara viša od južne litice. {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Grand Canyon|-->Nacionalni park Grand Canyon |Sij_sr_maks=5.3 |Velj_sr_maks=7.2 |Ožu_sr_maks=10.4 |Tra_sr_maks=15.6 |Svi_sr_maks=20.8 |Lip_sr_maks=26.9 |Srp_sr_maks=29.0 |Kol_sr_maks=27.4 |Ruj_sr_maks=24.2 |Lis_sr_maks=17.9 |Stu_sr_maks=10.8 |Pro_sr_maks=6.3 |God_sr_maks=16.8 |Sij_sr=-1.1 |Velj_sr=0.5 |Ožu_sr=3.2 |Tra_sr=7.3 |Svi_sr=12.0 |Lip_sr=17.1 |Srp_sr=20.2 |Kol_sr=19.1 |Ruj_sr=15.8 |Lis_sr=9.9 |Stu_sr=3.7 |Pro_sr=-0.2 |God_sr=8.9 |Sij_sr_min=-7.8 |Velj_sr_min=-6.2 |Ožu_sr_min=-4.0 |Tra_sr_min=-0.8 |Svi_sr_min=3.2 |Lip_sr_min=7.4 |Srp_sr_min=11.5 |Kol_sr_min=10.9 |Ruj_sr_min=7.4 |Lis_sr_min=1.8 |Stu_sr_min=-3.4 |Pro_sr_min=-6.9 |God_sr_min=1.0 |Sij_obo=36.8 |Velj_obo=41.4 |Ožu_obo=40.9 |Tra_obo=24.2 |Svi_obo=17.7 |Lip_obo=12.6 |Srp_obo=48.5 |Kol_obo=57.8 |Ruj_obo=37.7 |Lis_obo=30.9 |Stu_obo=28.8 |Pro_obo=40.9 |God_obo=422.6 |Izvor=Worldclimate.com,<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N36W112 Prosječne temperature i količine padalina za NP Grand Canyon]</ref> podaci za razdoblje [[1903.]] – [[1996.]] }} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Grand Canyon |slika = Grand Canyon North.jpg |godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, ix, x |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/75 75] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Grand Canyon|position=right |lat_deg=36|lat_min=06|lat_sec=03|lat_dir=N |lon_deg=112|lon_min=05|lon_sec=26|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Grand Canyon u SAD-u</small> }} == Povijest == [[Datoteka:Nankoweap.JPG|mini|lijevo|<center>Žitnice pueblo indijanaca u Mramornom klancu Grand Canyona]] === Prvi stanovnici === Grand Canyon je od davnina bio nastanjen indijancima plemena [[Sinagua]], [[Pai]], [[Hualapai]], [[Havasupai]], [[Paiute]] i [[Navajo]] koji su na padinama kanjona gradili svoje nastambe i [[pueblo|puebla]], mala naselja na strmim liticama. Pueblo Indijanci su Grand Canyon smatrali svetim mjestom i često su ga hodočastili.<ref>Douglas R. Mitchell, Dorothy Lippert i Judy L. Brunson-Hadley, ''[http://books.google.com/books?id=T7VBVRMFJiAC&pg=PA11&dq=Ongtupqa Ancient Burial Practices in the American Southwest]'', Albuquerque, NM: UNM Press, 2004., str. 11. {{ISBN|0-8263-3461-X}}.</ref> === Europski istraživači === Prema zapovjedi [[Španjolska|Španjolskog]] [[konkvistadori|konkvistadora]] Franciska Vasco de Coronada u rujnu [[1540.]] godine [[satnik]] Garcia Lopez de Cardenas s malom grupom vojnika i vodičima iz plemena [[Hopi]] vodio je prvu poznatu i zabilježenu ekspediciju. Nakon što su stigli do južne litice tri vojnika su se pokušala spustit do samog dna klanca, ali su ubrzo odustali zbog nedostatka [[voda|vode]]. Pretpostavlja se da su indijanski vodiči odbili voditi ekspediciju do same rijeke. Nakon ove ekspedicije nijedan Europljanin nije posjetio klanac dulje od 200 godina. === Američki istraživači === Prvu znanstvenu ekspediciju koja se spustila niz rijeku Colorado je vodio [[bojnik]] John Wesley Powell [[1869.]] godine. Ekspedicija se sastojala od devet članova raspoređenih u četiri [[čamac|čamca]]. Već prvi tjedan je potonuo čamac u kojem se nalazio najveći dio namirnica, no bojnik nije odustao od daljnje ekspedicije pa su 4. kolovoza uplovili u Grand Canyon. 28. kolovoza, nakon duge i iscrpljujuće avanture prepune opasnosti od brzaca i stijena ali i puta u nepoznato, tri člana ekspedicije su odustala od daljnjeg spuštanja niz rijeku Colorado te su se uputili prema vrhu klanca. Pri samom vrhu su ih ubili Indijanci, a ironijom sudbine ekspedicija bi već sljedeći dan uplovila u mirne vode Colorada. ===Nacionalni park Grand Canyon=== Jedan od najvećih pristalica i obožavatelja klanca je bio američki predsjednik [[Theodore Roosevelt]] koji je ovdje puno puta uživao u [[krajolik]]u i [[lov]]u na [[puma|pume]]. Nacionalni park Grand Canynon utemeljen je 26. veljače [[1919.]] godine. Danas Nacionalnim parkom Grand Canyon upravljaju [[Hualapai Indijanci|Hualapai]] i [[Havasupai Indijanci]] i posjećuje ga oko 5 milijuna posjetitelja godišnje. Od [[1870.]] godine poginulo je oko 600 posjetitelja, većinom zbog pada, [[dehidracija|dehidracije]], [[hipotermija|hipotermije]] ili [[srčani udar|srčanog udara]]. == Literatura i izvori == {{izvori}} * Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. == Vanjske poveznice == * [http://www.inet.hr/~priroda/articles/Grandcan.htm Grand Canyon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927010502/http://www.inet.hr/~priroda/articles/Grandcan.htm |date=27. rujna 2007. }} * [http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=219&gl=200512220000004&sid=&jezik=1 National Geographic - Grand Canyon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070627005541/http://www.nationalgeographic.com.hr/default.asp?ru=219&gl=200512220000004&sid=&jezik=1 |date=27. lipnja 2007. }} * [http://www.croeos.net/Mambo/index.php?option=com_content&task=view&id=457&Itemid=60 Veliki Kanjon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217195853/http://www.croeos.net/Mambo//index.php?option=com_content&task=view&id=457&Itemid=60 |date=17. prosinca 2007. }} * [http://www.kaibab.org/ Grand Canyon Explorer] eng. * [http://www.kaibab.org/geology/gc_geol.htm The geology of the Grand Canyon] eng. === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Grand Canyon National Park |commonscathr = Nacionalni park Grand Canyon |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Grand Canyon, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Arizona]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u|Grand Canyon]] r5ws5ht7qivxvmqiz65t2z1hkrsu74i 0 87028 6436728 6245526 2022-08-03T07:42:03Z 95.178.192.47 link wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schnapskarten dt-fr.jpg|mini|desno|160px|Karte za [[šnaps]]]] [[Datoteka:Entance-trogir-croatia-001.JPG|thumb|Uz sam Radovanov portal [[Trogirska katedrala|trogirske katedrale]] dovršen oko 1240. godine urezane su [[šah]] i [[trilja]]]] '''Igraće karte''' je naziv za komade papira, kartona ili plastike koji služe za igranje [[kartaške igre|kartaških igara]]. Skup igraćih karata naziva se ''špil''. Osim za zabavu (kartanje, [[opsjenar]]ski trikovi, [[gatanje]]), igraće karte mogu služiti i za profesionalno kockanje. Nisu sve igraće karte jednake. Razlikuju se po tipovima kartaških igara za koju su namijenjene. Svaka igraća karta u špilu je različita, a označene su bojom, simbolima i različitim motivima po kojima se karte daju lako složiti. Vjeruje se da su se prvim igraćim kartama služili u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] ([[Koreja]] i [[Kina]]), a kasnije su odande, preko [[Indija|Indije]] i [[Egipat|Egipta]] donesene u [[Europa|Europu]]. Danas se u različitim dijelovima svijeta koriste različiti špilevi igraćih karata za igre koje su karakteristične za to područje. Hrvatski povjesničar [[Miho Barada]] pri proučavanju starog arhiva grada [[Trogir]]a pronalazi dokument s datumom 4. veljače [[1272.]] pod signaturom ''Domini Valentini Petri'' u kojem se spominju karte i igra na karte. (Miho Barada, [[JAZU]], Trogirski spomenici, Dio I., svezak I.) [[Datoteka:Piatnik igraće karte.jpg|mini|desno|180px|Karte austrijskog proizvođača [[Piatnik]]]] == Mađarice == {{glavni|Mađarice}} {| {{Prettytable}} ! žir ! zelena/zelje ! crvena/srce ! bundeva/tikva |- | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Bay eichel.svg]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Bay laub.svg]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Herz1.gif]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Schellen1.gif]] |} U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Češka|Češkoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]] popularne su igraće karte ''Mađarice''. Špil se sastoji od 32 karte, po 8 u svakoj boji. Boje su: žir (tref), zelena (pik), bundeva (karo) i crvena (herc). Karte su poredane kao VII (7), VIII (8), IX (9), X (10), dečko, dama, kralj, as. Dečko (unter, dolnjak), dama (ober, gornjak) i as simbolički označavaju povijesne osobe i godišnja doba. Tako imamo: * '''crvena/srce''' ** dečko - [[Kuoni der Hirt]] ** dama - [[Hermann Geszler]] ** as - [[proljeće]] * '''bundeva, tikva/karo''' ** dečko - [[Itell Reding]] ** dama - [[Stüssi der Flurstütz]] ** as - [[ljeto]] * '''zelena, zelje/pik''' ** dečko - [[Walter Fürst]] ** dama - [[Urlich Rudenz]] ** as - [[jesen]] * '''žir/tref''' ** dečko - [[Rudolf Harras]] ** dama - [[Wilhelm Tell]] ** as - [[zima]] Najpopularnija kartaška igra koja se u nas igra s ovim tipom igraćih karata jest [https://igre.games/bela-online/ belot]. == Talijanske karte == {{glavni|Talijanske karte}} Talijanske igraće karte u špilu sadrže 40 igraćih karata, po 10 u četiri različite boje: ''špade'', ''kupe'', ''dinari (denari)'' i ''baštoni (bate)''. Karte imaju vrijednost: 2, 3, 4, 5, 6, 7, as (aš), fan(a)t, konj i kralj. Najpoznatije igra koje se igraju ovim kartama u Hrvata jesu [[briškula]] i [[trešeta]], a nešto manje i [[Trijumf (kartaška igra)|trijumf]]. [[Datoteka:Carte bergamasche.jpg|mini|desno|150px|Talijanke]] {| {{prettytable}} ! špade ! kupe ! dinari, denari ! baštoni, bate |- | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Spade.png]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Coppe.png]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Denari.png]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Bastoni.png]] |} == Hrvatice == {{glavni|Hrvatice (igraće karte)}} [[Datoteka:Set of playing cards 52.JPG|mini|desno|160px|Set od 52 karte]] Špil igraćih karata ''hrvatica'' (naziv iz [[Zagora|Zagore]]) (drugdje: karte za poker, "francuske igraće karte") sadrži 52 igraće karte, po trinaest u svakoj od četiri boje. Boje su: list/pik (<span style="color:black; background-color:white;">♠</span>), srce/herc (<span style="color:red; background-color:white;">♥</span>), dijamant/karo (<span style="color:red; background-color:white;">♦</span>) i ditelina/tref (<span style="color:black; background-color:white;">♣</span>). Karte su po hijerarhiji poredane: 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, J (luda, džoker), Q (kraljica), K (kralj), A (as). S ovim tipom karata može se igrati [[poker]], [[preferans]], [[bridž]], [[blackjack]] (ajnc) i dr. [[Datoteka:Preferans (card game) in Croatia.jpg|220px|minijatura|desno|Igranje [[preferans]]a hrvatskom verzijom igraćih karata]] == Kartaške igre == * [[Sedmice]] * [[Lorum]] * [[Preferans]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Playing card |commonscathr = igraće karte |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.cartamundi.com/ Carta Mundi - vodeći svjetski proizvođač igraćih karata] * [http://www.pagat.com/ipcs/ International Playing Card Society] * [http://playing-cards.us/ Playing Cards Online] * [http://www.usplayingcard.com/ United States Playing Card Company] * [http://www.alidastore.com/indexen.html Alida, posebne i rijetke karte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070403143052/http://www.alidastore.com/indexen.html |date=3. travnja 2007. }} [[Kategorija:Kartaške igre]] [[Kategorija:Papirni proizvodi]] cai2jgm8kxrro1r2qmmcuqzjtuexuxr 6436734 6436728 2022-08-03T07:48:10Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/95.178.192.47|95.178.192.47]] ([[User talk:95.178.192.47|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Schnapskarten dt-fr.jpg|mini|desno|160px|Karte za [[šnaps]]]] [[Datoteka:Entance-trogir-croatia-001.JPG|thumb|Uz sam Radovanov portal [[Trogirska katedrala|trogirske katedrale]] dovršen oko 1240. godine urezane su [[šah]] i [[trilja]]]] '''Igraće karte''' je naziv za komade papira, kartona ili plastike koji služe za igranje [[kartaške igre|kartaških igara]]. Skup igraćih karata naziva se ''špil''. Osim za zabavu (kartanje, [[opsjenar]]ski trikovi, [[gatanje]]), igraće karte mogu služiti i za profesionalno kockanje. Nisu sve igraće karte jednake. Razlikuju se po tipovima kartaških igara za koju su namijenjene. Svaka igraća karta u špilu je različita, a označene su bojom, simbolima i različitim motivima po kojima se karte daju lako složiti. Vjeruje se da su se prvim igraćim kartama služili u [[Istočna Azija|Istočnoj Aziji]] ([[Koreja]] i [[Kina]]), a kasnije su odande, preko [[Indija|Indije]] i [[Egipat|Egipta]] donesene u [[Europa|Europu]]. Danas se u različitim dijelovima svijeta koriste različiti špilevi igraćih karata za igre koje su karakteristične za to područje. Hrvatski povjesničar [[Miho Barada]] pri proučavanju starog arhiva grada [[Trogir]]a pronalazi dokument s datumom 4. veljače [[1272.]] pod signaturom ''Domini Valentini Petri'' u kojem se spominju karte i igra na karte. (Miho Barada, [[JAZU]], Trogirski spomenici, Dio I., svezak I.) [[Datoteka:Piatnik igraće karte.jpg|mini|desno|180px|Karte austrijskog proizvođača [[Piatnik]]]] == Mađarice == {{glavni|Mađarice}} {| {{Prettytable}} ! žir ! zelena/zelje ! crvena/srce ! bundeva/tikva |- | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Bay eichel.svg]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Bay laub.svg]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Herz1.gif]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Schellen1.gif]] |} U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Slovačka|Slovačkoj]], [[Češka|Češkoj]] i [[Slovenija|Sloveniji]] popularne su igraće karte ''Mađarice''. Špil se sastoji od 32 karte, po 8 u svakoj boji. Boje su: žir (tref), zelena (pik), bundeva (karo) i crvena (herc). Karte su poredane kao VII (7), VIII (8), IX (9), X (10), dečko, dama, kralj, as. Dečko (unter, dolnjak), dama (ober, gornjak) i as simbolički označavaju povijesne osobe i godišnja doba. Tako imamo: * '''crvena/srce''' ** dečko - [[Kuoni der Hirt]] ** dama - [[Hermann Geszler]] ** as - [[proljeće]] * '''bundeva, tikva/karo''' ** dečko - [[Itell Reding]] ** dama - [[Stüssi der Flurstütz]] ** as - [[ljeto]] * '''zelena, zelje/pik''' ** dečko - [[Walter Fürst]] ** dama - [[Urlich Rudenz]] ** as - [[jesen]] * '''žir/tref''' ** dečko - [[Rudolf Harras]] ** dama - [[Wilhelm Tell]] ** as - [[zima]] Najpopularnija kartaška igra koja se u nas igra s ovim tipom igraćih karata jest [[belot]]. == Talijanske karte == {{glavni|Talijanske karte}} Talijanske igraće karte u špilu sadrže 40 igraćih karata, po 10 u četiri različite boje: ''špade'', ''kupe'', ''dinari (denari)'' i ''baštoni (bate)''. Karte imaju vrijednost: 2, 3, 4, 5, 6, 7, as (aš), fan(a)t, konj i kralj. Najpoznatije igra koje se igraju ovim kartama u Hrvata jesu [[briškula]] i [[trešeta]], a nešto manje i [[Trijumf (kartaška igra)|trijumf]]. [[Datoteka:Carte bergamasche.jpg|mini|desno|150px|Talijanke]] {| {{prettytable}} ! špade ! kupe ! dinari, denari ! baštoni, bate |- | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Spade.png]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Coppe.png]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Denari.png]] | align="center" style="font-size:275%;" | [[Datoteka:Bastoni.png]] |} == Hrvatice == {{glavni|Hrvatice (igraće karte)}} [[Datoteka:Set of playing cards 52.JPG|mini|desno|160px|Set od 52 karte]] Špil igraćih karata ''hrvatica'' (naziv iz [[Zagora|Zagore]]) (drugdje: karte za poker, "francuske igraće karte") sadrži 52 igraće karte, po trinaest u svakoj od četiri boje. Boje su: list/pik (<span style="color:black; background-color:white;">♠</span>), srce/herc (<span style="color:red; background-color:white;">♥</span>), dijamant/karo (<span style="color:red; background-color:white;">♦</span>) i ditelina/tref (<span style="color:black; background-color:white;">♣</span>). Karte su po hijerarhiji poredane: 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, J (luda, džoker), Q (kraljica), K (kralj), A (as). S ovim tipom karata može se igrati [[poker]], [[preferans]], [[bridž]], [[blackjack]] (ajnc) i dr. [[Datoteka:Preferans (card game) in Croatia.jpg|220px|minijatura|desno|Igranje [[preferans]]a hrvatskom verzijom igraćih karata]] == Kartaške igre == * [[Sedmice]] * [[Lorum]] * [[Preferans]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Playing card |commonscathr = igraće karte |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.cartamundi.com/ Carta Mundi - vodeći svjetski proizvođač igraćih karata] * [http://www.pagat.com/ipcs/ International Playing Card Society] * [http://playing-cards.us/ Playing Cards Online] * [http://www.usplayingcard.com/ United States Playing Card Company] * [http://www.alidastore.com/indexen.html Alida, posebne i rijetke karte] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070403143052/http://www.alidastore.com/indexen.html |date=3. travnja 2007. }} [[Kategorija:Kartaške igre]] [[Kategorija:Papirni proizvodi]] 7007h074i4d5jzg93g7kob2qej7urxn 0 93177 6436824 6424607 2022-08-03T11:35:20Z 2A02:8388:4081:E880:9D7F:5789:C35E:DE2 Srpkinja je wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Neda Ukraden | Img = Neda Ukraden 3.jpg | Img_capt = Neda Ukraden na nastupu u [[Teslić]]u | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = | Pseudonim = | Rođenje = [[16. kolovoza]] [[1950.]] | Mjesto rođenja = [[Imotski]], [[Hrvatska]] {{ZD|H|HRV}} | Smrt = | Prebivalište = [[Beograd]], [[Srbija]] | Instrument = vokal | Žanr = [[pop]], turbo-folk glazba | Zanimanje = pravnica, profesorica, glazbenica | Djelatno_razdoblje = 1967. - danas | Producentska_kuća = [[Jugoton]], [[Diskos]], [[Grand Produkcija]], BN, [[Hit Records]], [[Croatia Records]], City Records | Angažman = Kamen na kamen ([[1967.]] – [[1977.]]) | URL = <!--[www.nedaukraden.com www.nedaukraden.com]--> | nagrade = [[Zlatna ptica Jugotona]] <br> 8 Oskara popularnosti <br> Nagrada Udruženja estradnih umjetnika Jugoslavije <br> Udruženja estradnih umjetnika Bosne i Hercegovine <br> Brončani vijenac <br> Zlatni mikrofon <br> Tri zvjezdice "VEN"-a <br> Oskar popularnosti TV Revije <br> Zlatni vijenac popularnosti | Značajni instrumenti = }} '''Neda Ukraden''' ([[Glavina Donja]] kod [[Imotski|Imotskog]], [[16. kolovoza]] [[1950.]]) je srpska [[pjevač]]ica [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]]. Djetinjstvo je provela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, od osamostaljenja Hrvatske živi i radi u Hrvatskoj i Srbiji. Završila je Pravni fakultet u [[Sarajevo|Sarajevu]] te Filozofski fakultet - odsjek [[engleski jezik]] i [[književnost]], kao i srednju glazbenu školu, odsjek solo pjevanja. Tijekom višedesetljetne karijere surađivala je s najeminentnijim domaćim autorima, kao što su: [[Đorđe Novković]], [[Rajko Dujmić]], [[Đelo Jusić]], [[Kemal Monteno]], [[Arsen Dedić]], [[Zrinko Tutić]] i [[Nikola Borota]] - Radovan. == Karijera == === Početci karijere === Glazbenu karijeru započela je [[1967.]] godine kada je snimila prvu pjesmu za Radio [[Sarajevo]]. Bila je to pjesma “Igra bez kraja”, s kojom je nastupila na prvom festivalu ''Vaš šlager sezone'' i osvojila nagradu kao najbolji debitant. Na ''Opatijskom festivalu'' [[1975.]] godine pjevala je pjesmu “Srce u srcu” i s tom je pjesmom trebala otići na [[Eurosong|Euroviziju]], ali je na kraju na eurovizijsko natjecanje ipak otputovala grupa “[[Pepel in kri]]” nakon nadglašavanja u finalu. Neda je u to vrijeme nastupala s grupom "[[Kamen na kamen]]", a njihov prvi nosač zvuka zvao se jednostavno ''[[Srce u srcu|Neda Ukraden & Kamen na kamen]]''. [[1976.]] godine snimili su drugu ploču “Ko me to odnekud doziva”. Uslijedile su ploče “Nedine najljepše pjesme” ([[1977.]]) i “Još te volim” ([[1979.]]). [[1981.]] pratila je, zajedno s Jadrankom Stojaković i [[Ismeta Krvavac|Ismetom Krvavac]], našeg predstavnika na Euroviziji u [[Irska|Irskoj]], Seada Memića Vajtu s pjesmom “Lejla”. === Zlatno doba 80.-ih godina === Povratkom u zagrebačku diskografsku kuću “[[Jugoton]]” Neda je promijenila svoj imidž, počela raditi s Đorđem Novkovićem i Rajkom Dujmićem, te [[1982.]] godine snima album ''[[To mora da je ljubav]]'', a pjesme na albumu odisale su čistim [[pop]]om. Album je prodan u 350.000 primjeraka i otvorio novo poglavlje u karijeri Nede Ukraden. Nakon uspjeha [[LP]] [[Gramofonska ploča|ploče]] ''[[To mora da je ljubav]]'', Neda nastavlja suradnju s istim autorima. Svi naredni albumi dostigli su sjajne tiraže: ''[[Oči tvoje govore]]'' ([[1984.]]) preko 250.000 primjeraka, ''[[Hoću tebe]]'' ([[1985.]]) hitom "[[Zora je]]" preko 500.000 primjeraka, ''[[Šaj, šaj]]'' ([[1986.]], za sarajevski "Diskoton") preko 300.000 primjeraka. Isti kontinuitet nastavili su i sljedeći albumi ''[[Došlo doba da se rastajemo]]'' ([[1987.]]), ''[[Posluži nas srećo]]'' ([[1988.]]), ''[[Ponoć je]]'' ([[1988.]]), ''[[Dobro došli (glazbeni album)|Dobro došli]]'' ([[1989.]]), iako je primjetno ponovno izvjesno približavanje etno zvuku. To vrijeme od početka 1980-ih do početka 1990-ih definitivno je bilo zlatno razdoblje za Nedu Ukraden. Pored fantastičnih tiraža njenih ploča i popularnost u brojnim republikama, Neda je dobila i brojne nagrade za pjevačicu godine, hit i ploču godine. Na [[Zagrebfest]]u 1984. godine pobijedila je s pjesmom “Traži se jedan Vanja” (prva nagrada stručnog žirija). Njezin hit "[[Zora je]]", koji je napisao [[Đorđe Novković]], preveden je na trinaest svjetskih jezika. Svoj posljednji album prije rata radi za "Diskoton". ''[[Poslije nas]]'' snimila je [[1990.]] godine, a na njemu su radili mladi sarajevski glazbenici predvođeni [[Hari Mata Hari]]jem. Uz brojne nagrade koje je Neda osvojila tijekom svoje bogate glazbene karijere svakako treba izdvojiti Zlatnu pticu “Jugotona” za preko dva milijuna prodanih ploča. === Ratne 90.-e === Dolaskom ratnih godina Neda se je odselila iz Sarajeva u [[Beograd]] (Neda potječe iz mješovitog braka - otac joj je bio Srbin iz Hrvatske), gdje je [[1992.]] godine objavila album ''[[Vidovdan/Nek' živi muzika]]''. Uskoro su uslijedila tri albuma snimljena na [[srpski jezik|srpskom jeziku]] u [[turbofolk]] žanru. U Hrvatskoj joj taj odlazak u Srbiju nikad nije zaboravljen, jer ga se tumačilo da je izabrala stranu države koja je napala Hrvatsku, što je razlog da je imala probleme s nastupima i 20 godina poslije ("koja je poslije bijega iz Sarajeva počela toliko nametljivo srbovati da je dojadila i najzagriženijim Srbijancima").<ref>{{jezikk|srp.}} Draško Aćimović: [https://web.archive.org/web/20080604030144/http://www.ilustrovana.com/2001/2219/8.htm Crna lista "Lijepe njihove". Mnogo nepoželjnih iz Srbije] Ilustrovana politika, br.2219, 2001.</ref> Potvrda za to su brojni poznati i manje poznati hrvatski i bosanskohercegovački glazbenici srpske nacionalnosti ili djelomičnog srpskog podrijetla koji su i u takvim vremenima izabrali Hrvatsku za mjesto života i rada, a u istom su razdoblju pojavila se nova imena na hrvatskoj sceni iz redova te zajednice. === 2000.-te === [[2001.]] na opće zaprepaštenje beogradskog javnog života, Neda je za [[Grand Produkcija|Grand Produkciju]] izdala album na hrvatskom jeziku (točnije na bosanskoj ijekavici) pod nazivom ''[[Nova Neda]]'' megahitom "Sarajevo, gdje je moja raja". Neda obnavlja suradnju sa [[Zagreb]]om te se oko nje uskoro formira sada već uigrani tim kojeg čine [[Franjo Valentić]], [[Branimir Mihaljević]], [[Fayo]] i pokojni [[Mato Došen]]. Posljednji album za [[Grand Produkcija|Grand Produkciju]] Neda izdaje [[2006.]] godine, a suradnju raskida [[2008.]] nakon debakla na Grand festivalu s pjesmom "Evo sviće". Naime, Neda je završila na pretposljednjem mjestu te je vidno uvrijeđena istaknula kako pjevačica s iskustvom poput njenog ne zaslužuje takav tretman. Ipak, [[2016.]] obnovila je suradnju s ovom producentskom kućom. [[2009.]] za diskografsku kuću BN izdaje album ''[[Da se nađemo na pola puta]]'' s istoimenim hit singlom koji je zabilježio enormni uspjeh. Iste godine sudjeluje na [[HRF]]-u s pjesmom "Kad sam kod kuće" u kojoj se nostalgično prisjeća svog rodnog kraja, a koja je na domaćoj sceni zabilježila izuzetan uspjeh. Početkom [[2010.]] Neda započinje suradnju s hrvatskom diskografskom kućom Hit Records, pa u veljači izdaje album ''[[Da se nađemo na pola puta|Na pola puta]]''. U svibnju iste godine u prepunom [[Sava Centar|Sava Centru]] održava koncert kojim obilježava 40 godina nadasve zanimljive i uspješne karijere. Uskoro sudjeluje na Marko Polo Festivalu održanom na [[Korčula|Korčuli]] pjesmom "Dalmacijom zagrljeni" koju je posvetila svojoj rodnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]{{nedostaje izvor}}. U rujnu [[2010.]] sasvim slučajno Neda ostvaruje suradnju s mladim pop pjevačem [[Ivan Zak|Ivanom Zakom]]. Naime, Nedin dugogodišnji klavijaturist namijenio je Zaku pjesmu koja se Nedi svidjela na prvo slušanje. Poštujući i Nedu i Zaka, Nedin klavijaturist i autor pjesme Dušan Bačić predložio je da snime zajednički duet, a pjesma nosi naziv "Tetovaža". Unatoč brojnim zamjerkama kritičara da pjesma s previše [[turbofolk]] motiva uopće ne leži Nedi, publika ju je objeručke prihvatila. "Tetovaža" je od izlaska pa do danas nezaobilazna na svim Nedinim javnim nastupima. U prosincu za Hit Records izdaje kompilaciju hitova ''[[Radujte se prijatelji]]'' na kojem su se našla, uz popularne hitove 80.-ih, i dva singla iz [[2010.]] godine. === 2010.-e === [[Datoteka:Neda Ukraden 1.jpg|thumb|right|250px|Neda i zbor „Naša Mladost“, u okviru [[Teslić]]kog ljeta, 2011. godine]] Početkom [[2011.]] održala je prvi koncert nakon više od 20 godina u svom rodnom [[Imotski|Imotskom]]. Sav prilog prikupljen od ulaznica namijenila je civilnoj udruzi invalida imotskog kraja, a koncert je prekinut na nešto više od sat vremena zbog lažne dojave o bombi baš kao i koncert održan krajem [[svibanj|svibnja]] u novootvorenoj [[zadar]]skoj diskoteci. Dana [[10. ožujka]] [[2011.]] godine izdaje singl "[[Na Balkanu]]" koji je najavio dugo iščekivani koncert u Košarkaškom centru [[Dražen Petrović]] u [[Zagreb]]u. U ljeto iste godine nastupa na [[Teslić]]kom ljetu u [[BIH]] (glazbena manifestacija), a [[9. rujna]] održava svoj prvi koncert u popularnoj hrvatskoj diskoteci [[Aurora]] u [[Primošten]]u zajedno s kolegom [[Ivan Zak|Ivanom Zakom]]. Uskoro za jednu diskografsku kuću u Sloveniji snima dva singla na nacionalnom jeziku koja su ustvari obrada njena dva uspješna megahita - Adio ljubavi (Adio ljubica Slovenija) iz [[1984.]] te [[Naj, naj]] iz [[2008.]] godine. Ni ne čekajući da se pjesme afirmiraju kod slovenske publike, Neda započinje nove pregovore, ovog puta sa slovenskom grupom [[Clea & Kim]], oko suradnje na novoj pjesmi i upečatljivom video zapisu "Girls Night" koja je izašla u siječnju [[2012.]] godine. Paralelno s tim projektom u [[Ljubljana|Ljubljani]], Neda se u [[Beograd]]u susreće s dugogodišnjim kolegom i prijateljem [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]] s kojim snima duetsku pjesmu, ali i video uradak, "Pao snijeg po dunjama". [[2013.]] izdaje uspješnu pjesmu "Viljamovka". Početkom [[2014.]] izdaje pjesmu "Neću prežaliti". Tijekom iste godine izdala je i pjesmu "Zovite svirače". Sudjelujući u prvom [[Pink Music Festival]]u predstavila je i pjesmu "Svaka druga". Također je pobijedila na [[Marko Polo fest|Marko Polo Festu]] s pjesmom "2 i 22" u duetu sa srpskim pjevačem [[Djomla KS|Djomlom KS]]. <!--Neda Ukraden danas slovi za jednu od najuspješnijih pop pjevačica ovih prostora s izuzetno velikim brojem koncerata u zemljama regije, ali i šire te cijelom vojskom obožavatelja - od 7 do 77 godina. Unatoč poodmakloj dobi (preko 60) Neda izgleda savršeno, a ima stas na kojem bi joj mogle pozavidjeti mnoge mlađe kolegice.--> == Diskografija == === Singlovi === *1967. Igra bez kraja (Vaš šlager sezone 67) *1969. Kiše su pale (Vaš šlager sezone 69) *1969. Sve što moje srce zna / Ako me trebaš *1973. Je l' to taj / Tri djevojke *1974. Mlada majka (Omladina 74)/ Čudno čudo *1975. Srce u srcu (Opatija 75)/ Mezarje *1975. Novi Robinzoni (Vaš šlager sezone 75)/ Do posljednje kapi života *1975. Što si nano udala me rano (Slavonija 75)/Sretan dan (Ljubav pobjedu slavi) ([[Slovenske Popevke]] 75) *1975. Majka (Festival Revolucionarne i Rodoljubive Pjesme 75) *1976. Ej, da mi je naći (Opatija 76)/ Večera *1976. Ja i ti (Vaš šlager sezone 76)/ Osam dana *1977. Požuri mi, dragane (Vaš šlager sezone 77)/ Šalvare *1977. Ne dam ga, ne dam (Zagreb 77)/ Dragana je mala na livadu zvala *1977. Gorom i dolom ([[Splitski festival|Split]] '77.)/ Voli tebe srce moje *1978. Hajde, bolan, ne luduj (koji ti je vrag) / Što su polju cvijetovi *1978. Pisma ljubavi ([[Beogradsko proleće]] 78)/ Ljubav me čudno dira *1978. Vjeruj mi dušo moja (Vaš šlager sezone 78)/Alčak (Opatija 78) *1979. Još te volim (Vaš šlager sezone '79) / Šeherzada (Opatija 79) *1979. Što si bliže meni (Zagreb 79)/ Kad sam bilacvijeće u Japanu *1981. Oženjen je (Vaš šlager sezone 81)/Sve što se odgađa, to se ne događa (Yu-izbor za pjesmu Eurovizije 1981) *1981. Umire ljeto (Split '81) / Ljubavi, ljubavi *1981. Komušanj ([[Muzički festival Slavonija]] '81) *1982. Ne budi me noćas (Vaš šlager sezone 82)/Za tri dana prođe svako čudo (Opatija 82) *1983. Ne vjeruj ([[Vaš šlager sezone]] 83) *1983. Doviđenja, zaboravi me (Split 83) *1984. Traži se jedan Vanja ([[Zagrebfest]] 84) *1984. Ne može se natrag više ([[Mesam]] 84) *1986. Šaj rode, šaj (jugoslavenski izbor za pjesmu Eurovizije 1986) *1988. Isplest ću bijeli vijenac (Split 88) *1997. Eh, da sam tebe slušala (Budva 97) *1997. Ne budi me noćas (remake) *2004. Ljubomora (Radijski Festival SCG 04) *2005. Ako se ikad sretnemo ([[Sunčane skale]] 05) *2005. Konačno ([[Radijski Festival SCG]] 05) *2008. Evo sviće (Grand Festival 08) *2008. Stvarno se isplatilo (12. Hrvatski radijski festival '08) *2008. Naj, naj *2009. Kad sam kod kuće (14. [[Hrvatski radijski festival]] '09) *2009. Nježna i bezobrazna ([[Ohrid Fest]]) *2010. Dalmacijom zagrljeni ([[Marko Polo Fest]] 2010) *2010. Tetovaža (duet s [[Ivan Zak|Ivanom Zakom]]) *2011. [[Na Balkanu]] *2011. Adio ljubica Slovenia/Naj, naj (na [[Slovenski jezik|slovenskom]]) *2011. Pao snijeg po dunjama (duet s [[Kemal Monteno|Kemalom Montenom]]) *2012. Girls Night (Nije ti dobro) - duet s [[Clea & Kim]] *2013. Viljamovka *2017. Tuđe slađe - duet s [[Pirati]] *2017. Favorit *2017. Bijela košulja *2018. Kao vino i gitara ([[CMC Festival]] Vodice 2018.) *2019. Najteže je kad se rastaje ([[CMC Festival]] Vodice 2019.) *2019. Bomba ([[Beovizija]] - Srpsko natjecanje za pjesmu [[Eurovizija|Eurovizije]] 2020.) *2020. Ni Dubai, ni Hawaii - duet [[Luka Bassi]] ([[CMC Festival]] Vodice 2020.) ===Albumi=== *1975. [[Srce u srcu]] - 300.000 *1976. [[Ko me to od nekud doziva]] *1977. Nedine najljepše pjesme (kompilacija) *1979. [[Neda (album)|Neda]] - 25.000-30.000 *1981. [[Čuje se glas]] *1982. [[To mora da je ljubav]] - 350.000 - platinasti album *1984. [[Oči tvoje govore]] - preko 250.000 - platinasti album *1985. [[Hoću tebe]] - preko 500.000 - dijamantni album *1986. Neda – 10 hitova (kompilacija) (1982. – 1986.) *1986. [[Šaj, šaj]] - preko 300.000 - dijamantni album *1987. [[Došlo doba da se rastajemo]] - preko 250.000 - dijamantni album *1988. [[Posluži nas srećo]] - preko 250.000 - dijamantni album *1988. [[Ponoć je]] - preko 450.000 - dvostruko dijamantni album *1989. [[Dobro došli (glazbeni album)|Dobro došli]] - preko 150.000 - platinasti album *1990. [[Poslije nas]] - 150.000 - platinasti album *1991. 20 Hitova (kompilacija) (1982. – 1990.) *1992. [[Vidovdan/Nek' živi muzika]] *1993. [[Jorgovan (glazbeni album)|Jorgovan]] *1995. [[Između ljubavi i mržnje]] *1996. [[Ljubavi žedna]] *2001. [[Nova Neda]] *2003. [[Život sam promjenila]] *2004. [[Ljubomora (glazbeni album)|Ljubomora]] *2006. [[Oduži mi se poljupcima]] *2008. [[Pop zvijezde zauvijek (Neda Ukraden)|Pop zvijezde zauvijek]] (kompilacija) (1982. – 1990.) *2008. [[Best of Neda]] (kompilacija) *2009. [[Platinum Collection (album Nede Ukraden)|Platinum Collection]] *2009. [[Da se nađemo na pola puta]] *2010. [[Radujte se prijatelji]] *2012. [[Biti svoja]] *2013. Najljepše ljubavne pjesme - best of *2016. 50 originalnih pjesama (1969 - 1990) - best of === DVD izdanja === *2007. Novogodišnji Grand Party (pjesme ''Maki, Maki'' i ''Srećo moja'') *2008. Novogodišnji Grand 08 (pjesma ''Maki, Maki'') *2008. II. Axal Grand Festival (pjesma ''Evo sviće'') *2009./10. Super hitovi City Recordsa (pjesma ''Da se nađemo na pola puta'') *2011. Grand - narodno veselje 11 (pjesme ''Maki, Maki'' i ''Srećo moja'') *2011. Radujte se prijatelji (snimka koncerta u beogradskoj areni) == Festivali == * 1967. Igra bez kraja (Vaš šlager sezone 67) *1969. Kiše su pale (Vaš šlager sezone 69) *1974. Mlada majka (Omladina 74) *1975. Srce u srcu (Opatija 75) *1975. Novi Robinzoni (Vaš šlager sezone 75) *1975. Što si nano udala me rano (Slavonija 75) *1975. Sretan dan (Ljubav pobjedu slavi) ([[Slovenske Popevke]] 75) *1975. Majka (Festival Revolucionarne i Rodoljubive Pjesme 75) *1976. Ej, da mi je naći (Opatija 76) *1976. Ja i ti (Vaš šlager sezone 76) *1977. Požuri mi, dragane (Vaš šlager sezone 77) *1977. Ne dam ga, ne dam (Zagreb 77) *1977. Gorom i dolom ([[Splitski festival|Split]] '77.) *1978. Hajde, bolan, ne luduj (koji ti je vrag) *1978. Pisma ljubavi ([[Beogradsko proleće]] 78) *1978. Vjeruj mi dušo moja (Vaš šlager sezone 78) *1979. Još te volim (Vaš šlager sezone '79) *1979. Šeherzada (Opatija 79) *1979. Što si bliže meni (Zagreb 79)/ *1981. Oženjen je (Vaš šlager sezone 81) *1981. Sve što se odgađa, to se ne događa (Yu-izbor za pjesmu Eurovizije 1981) *1981. Umire ljeto (Split '81) *1981. Komušanj ([[Muzički festival Slavonija]] '81) *1982. Ne budi me noćas (Vaš šlager sezone 82) *1982. Za tri dana prođe svako čudo (Opatija 82) *1983. Ne vjeruj ([[Vaš šlager sezone]] 83) *1983. Doviđenja, zaboravi me (Split 83) *1984. Traži se jedan Vanja ([[Zagrebfest]] 84) *1984. Ne može se natrag više ([[Mesam]] 84) *1986. Šaj rode, šaj (jugoslavenski izbor za pjesmu Eurovizije (Jugovizija) 1986) *1988. Isplest ću bijeli vijenac (Split 88) *1997. Eh, da sam tebe slušala (Budva 97) *2004. Ljubomora (Radijski Festival SCG 04) *2005. Ako se ikad sretnemo ([[Sunčane skale]] 05) *2005. Konačno ([[Radijski Festival SCG]] 05) *2008. Evo sviće (Grand Festival 08) *2008. Stvarno se isplatilo (12. Hrvatski radijski festival '08) *2009. Kad sam kod kuće (14. [[Hrvatski radijski festival]] '09) *2009. Nježna i bezobrazna ([[Ohrid Fest]]) *2010. Dalmacijom zagrljeni ([[Marko Polo fest|Marko Polo Fest]] 2010) * 2013. 2 i 22 (ft. Djomla KS) ([[Marko Polo fest|Marko Polo Fest]] 2014) == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nedaukraden.com/main.html Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011213531/http://www.nedaukraden.com/main.html |date=11. listopada 2007. }} {{GLAVNIRASPORED:Ukraden, Neda}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Srbijanski pjevači]] [[Kategorija:Životopisi, Imotski]] 52ywctu5ezsmcuxj65xbijegdyk0z6z 0 95475 6436696 6409739 2022-08-03T05:27:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Kazimir Severinovič Maljevič<br><small>Казимир Северинович Малевич</small> |period =[[suprematizam]] |slika =Kazimir Malevich - Self-Portrait.jpg |veličina = |opis = |rođenje = [[23. veljače]] [[1879.]]<br>[[Kijev]], [[Ukrajina]] |smrt = [[15. svibnja]] [[1935.]]<bR>[[Sankt-Peterburg]], [[Rusija]] |nacionalnost = |vrsta = [[slikarstvo]]<br>[[dizajn]] |praksa = Moskovska škola slikarstva, kiparstva i arhitekture<br>[[Fedor Rerberg]] |utjecao = |utjecali = |djela = ''Autoportret''<br>''[[Bijelo na bijelomu]]<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Kazimir_Malevich_-_%27Suprematist_Composition-_White_on_White%27,_oil_on_canvas,_1918,_Museum_of_Modern_Art.jpg Kazimir Maljevič - Bijelo na bijelomu]</ref>''<br>''[[Englez u Moskvi]]''<br>''[[Crni krug]]'' |potpis = }} '''Kazimir Severinovič Maljevič''' ([[ukrajinski|ukr.]] '''Малевич Казимир Северинович''', [[ruski jezik|rus.]] '''Казимир Северинович Малевич''', [[Kijev]], [[23. veljače]] [[1879.]] – [[Sankt-Peterburg]], [[15. svibnja]] [[1935.]]) je bio ukrajinski i ruski [[slikar]] poljsko-ukrajinskog podrijetla,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrainians-world.org.ua/peoples/0a1cc22ffbfb2433/ |title=Казимир Малевич; Походив від батька-поляка і матері-українки. |journal= |access-date=29. listopada 2010. |archive-date=11. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150511161406/http://www.ukrainians-world.org.ua/peoples/0a1cc22ffbfb2433/ |url-status=dead }}</ref> teoretičar umjetnosti, pionir [[Geometrijska apstrakcija|geometrijske apstrakcije]], te jedan od glavnih predstavnika [[Ukrajinska avangarda|ukrajinske]]<ref name="#1">Do kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str. 3.-23.</ref> te [[Ruska avangarda|ruske avangarde]]. == Životopis == ===Rani život i obrazovanje=== Kazimir Severinovič Maljevič rođen je [[23. veljače]] [[1878.]] u okolici [[Kijev]]a, kao prvo od četrnaestero djece Severina i Ludwike Malewicz (Maljevič). Samo devet od njegovih četrnaestero braće i sestara doživjelo je adolescenciju. Njegov otac bio je pridošli [[Poljaci|poljski]] katolik s miješanim djelomično bjeloruskim porijeklom, a majka [[Ukrajinci|ukrajinska]] pravoslavka, no kako se Kazimir poput njegova oca posve integrirao u ukrajinsko društvo, te osjećao i javno izjašnjavao kao Ukrajinac, prihvatio je i pravoslavnu vjeru karakterističnu za okolicu [[Kijev]]a.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.ukrainians-world.org.ua/peoples/0a1cc22ffbfb2433/ |title=Називав себе українцем. (Nazivao se Ukrajincem.) |journal= |access-date=29. listopada 2010. |archive-date=11. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150511161406/http://www.ukrainians-world.org.ua/peoples/0a1cc22ffbfb2433/ |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.gazeta.lviv.ua/articles/2007/12/19/28397/Ідентифікація Малевича - Identifikacija Maljeviča (ukr.)]</ref> Njegov otac bio je upravitelj tvornice šećera. Njegova obitelj se puno selila, tako da je mladi Kazimir često boravio u selima s plantažama šećerne trske, daleko od velikih gradova. Do 12 ili 13 godine nije znao baš ništa o profesionalnim umjetnicima, iako ga je u djetinjstvu okruživala seoska umjetnost. Uživao je u seoskom tkanju, te u dekoriranim zidovima i stajama. Sam Maljevič mogao je slikati seoskim stilom. U [[Kijev]]u je od [[1895.]] pa do [[1896.]] studirao crtanje. Nakon [[smrt]]i njegova oca [[1904.]], Maljevič se seli u [[Moskva|Moskvu]]. Studirao je na Moskovskoj školi slikarstva, kiparstva i arhitekture i u ateljeu [[Fedor Rerberg|Fedora Rerberga]] od [[1904.]] pa do [[1910.]] Godine [[1911.]] sudjelovao je na drugoj izložbi ''[[Sojuz Molodjoži]]a'' u [[Sankt-Peterburg]]u s [[Vladimir Tatlin|Vladimirom Taltinom]], a [[1912.]] grupa je održala treću izložbu gdje su izložena djela koja su napravili [[Aleksandra Ekster]], Tatlin i drugi. Iste godine sudjelovao je i na izložbi kolektiva ''[[Magareći rep]]'' u Moskvi. Godine [[1914.]], Maljevič je održao izložbu u [[Société des Artistes Indépendants|''Salon des Independantsu'']] u [[Pariz]]u zajedno s umjetnicima kao što su [[Aleksandar Arčipenko]], [[Sonja Delaunaj]], [[Aleksandra Ekster]] i [[Vadim Meller]], među ostalima. Godine [[1915.]] Maljevič izdaje svoj [[manifest]] ''Od kubizma do suprematizma''. Godine [[1915.]] i [[1916.]] surađivao je sa suprematističkim slikarima u mnogim selima. Godine [[1916.]] i [[1917.]] sudjelovao je na moskovskoj izložbi grupe ''[[Karo dečko]]'' među kojima su uz njega izlagali i [[Nathan Altman]], [[David Davidovič Burljuk|David Burljuk]] i A. Ekster. ===Prelazak na apstrakciju i razvoj suprematizma=== Nakon ranijih eksperimenata s raznim modernističkim stilovima uključujući i [[kubizam]] i [[futurizam]] - koji su oprimjereni njegovim [http://max.mmlc.northwestern.edu/~mdenner/Drama/plays/victory/1victory.html dizajnom pozornice i kostima] za [[Kubofuturizam|kubofuturističku]] operu ''[[Pobjeda nad suncem]]'' - Maljevič je počeo raditi na apstraktnim, neobjektnim geometrijskim nijansama, osnivajući time pokret znan kao [[suprematizam]]. Poznata suprematistička djela uključuju ''[[Crni kvadrat]]'' ([[1915.]]) i ''[[Bijelo na bijelomu]]'' ([[1918.]]). Maljevič je također dao do znanja da ga je njegova fascinacija sa zračnom fotografijom i [[avijacija|avijacijom]] odvela na [[apstraktna umjetnost|apstrakciju]] inspiriranu ili izvučenu iz zračnih krajolika. Kandidatkinja za harvardski doktorat [http://www.columbia.edu/cu/slavic/ Julia Bekman Chadaga] piše: ''"U njegovim kasnijim pisanjima, Maljevič je 'dodatni element' definirao kao kvalitetu bilo kojeg novog vizualnog krajolika uvodeći time promjenu percepcije... U nizu dijagrama koji ilustriraju 'krajolik' koji utječe na razne slikarske pokrete, suprematizam je povezan s nizom zračnih pogleda koji prikazuju poznat krajolik u apstrakciji..."''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.columbia.edu/cu/slavic/safedir/notfound.html |title=Tehnologija i modernizam u Rusiji i Istočnoj Europi |journal= |access-date=22. svibnja 2007. |archive-date=19. svibnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070519232623/http://www.columbia.edu/cu/slavic/safedir/notfound.html |url-status=dead }}</ref> Maljevič je bio član Kolegija za umjetnost u [[Narkompros]]u, komisije za zaštitu baština i muzejske komisije od [[1918.]] do [[1919.]] Radio je kao predavač u [[Vitebsk]]u ([[1919.]] – [[1922.]]), Lenjingradu ([[1922.]] – [[1927.]] i ponovo [[1930.]], no na drugim institucijama) i u [[Kijev]]u ([[1927.]] – [[1929.]]). Napisao je knjigu ''Svijet kao neobjektivnost'', koja iznosi suprematističke teorije. ===Kasniji život=== Godine [[1927.]] Maljevič putuje u [[Varšava|Varšavu]], pa u [[Njemačka|Njemačku]] za retrospektivu koja mu je donijela svjetsku slavu, te je odlučio ostaviti dosta slika tamo kada se vraćao u [[SSSR]]. Kada se [[staljinizam]] okrenuo protiv [[modernizam|modernističke]] ''"[[buržoazija|buržoazijske]]"'' umjetnosti, Maljeviču je suđeno. Mnoga njegova djela su ili zaplijenjena ili uništena i Maljevič je umro u [[Lenjingrad]]u [[15. svibnja]] [[1935.]] u 57. godini života, i to u bijedi i siromaštvu. Kritičari su ismijali Maljeviča zbog dostizanja umjetnosti tako da negira sve dobro i čisto: ljubav za život i ljubav za prirodu. Umjetnik i povjesničar umjetnosti [[Alexandre Benois]] je bio jedan takav kritičar. Maljevič je odgovorio da umjetnost može napredovati i razviti se za sam smisao umjetnosti, neovisno o njezinom zadovoljstvu:'' umjetnost ne treba nas, i nikad nas nije trebala otkad su zvijezde prvi put zasjale na nebu.'' Maljevičeva su se djela tek nedavno pojavila na umjetničkim izložbama u Rusiji, i to nakon dugog odsustva. To se ponajviše dogodilo jer su sljedbenici umjetnosti radili da se umjetnik predstavi ruskim ljubiteljima umjetnosti. Izdana je i knjiga s Maljevičevim teoretskim pisanjima. No, unatoč svemu ovom, njegov ugled u Rusiji je i danas uvelike okaljan. Tek nedavno su ukrajinski umjetnici ustanovili Maljevičev točan datum rođenja: [[23. veljače]] [[1878.]] ==Hrvatski stručnjaci o Maljeviču== Kazimir Maljevič danas je zasigurno jedan od najznačajnijih umjetnika u [[svijet]]u no to je samo jedan od razloga njegovog posmrtnog svojatanja u više europskih država. Hrvatski stručnjak za umjetnost i povijest [[Đuro Vidmarović]], u riječkom časopisu za književnost i književne prosudbe iz 2002. godine, stručno objašnjava kulturnu i etničku pripadnost Maljeviča. Navodi da je Malevič «[[Ukrajinac]] s [[Poljska|poljskim]] porijeklom». Odgojen je na [[Ukrajinska kultura|ukrajinskoj nacionalnoj kulturi]], ukrajinskom narodnom slikarstvu i [[ikonopis]]u te se iz istih razloga nesmije istovjetno dovoditi u [[Rusija|ruski]] kontekst što je do sada bio česti slučaj u pojedinim izdanjima hrvatskih medija. Stručnjak [[Đuro Vidmarović]] također navodi pogreške i neutemeljene improvizacije ostalih svjetskih stručnjaka poput [[Gilles Néret|Gillesa Néreta]] koji relativno slabo razumiju i poznaju povijest [[Ruska kultura|ruske]] i [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]]. [[Ukrajinska avangarda]] ima svoju specifičnost i prepoznatljivost, a te su osobine svakom stručnjaku jasno vidljive u djelima Kazimira Maleviča. U istom izdanju riječkog časopisa hrvatski stručnjak Vidmarović navodi se da je Maljevič učinio veliki utjecaj na suvremeno [[hrvatsko slikarstvo]]. Iz istih je razloga svako djelo Maljeviča dobro došlo u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref name="#1"/> Njegovo djelo Crni križ upotrebljava kao logo slovenska rock skupina Laibach. Moguće krijumčarenje preživjelih Maljevičevih djela iz Rusije, glavna je radnja knjige ''[[Crveni kvadrat]]''. == Galerija == === Autoportreti i fotografije === <gallery> Slika:Self-Portrait (1908 or 1910-1911).jpg|''Autoportret (1908.)'' Slika:Malevich - Self-Portrait.jpg|''Autoportret (1908.)'' Slika:Kazimir Malevich - Self-Portrait.jpg|''Njegov najpoznatiji autoportret'' </gallery> ===Portreti=== <gallery> Slika:Head of a Peasant Girl.jpg|''Glava seljanke (1912.-13.)'' Slika:Malevich's Portrait of a Woman.jpg|''Portret žene (1930.)'' Slika:Portrait of V.A.Pavlov.jpg|''Portret V. A. Pavlova (1933.)'' Slika:Portrait of a Man.jpg|''Portret muškarca (1930-e)'' Slika:Portrait of I.V.Klyun (Klyunkov).jpg|''Portret I.V. Kljuna (Kljunkova)'' Slika:Unemployed Girl.jpg|''Nezaposlena djevojka'' </gallery> ===Kubističke slike=== <gallery> Slika:Bureau and Room.jpg|''Biro i soba'' Slika:Cow and Fiddle.jpg|''Krava i struna'' Slika:Englishman in Moscow.jpg|''Englez u Moskvi'' Slika:Peasant in the Fields.jpg|''Seljak u polju'' Slika:Lady on a Tram Station.jpg|''Žena na peronu'' Slika:Woodcutter.jpg|''Drvorezač'' </gallery> ===Suprematizam=== <gallery> Slika:Black Cross.jpg|''Crni križ'' Slika:Black circle.jpg|''Crni krug'' Slika:Black square.jpg|''Crni kvadrat'' Slika:Malevich-Suprematism.jpg|''Suprematizam (1915)'' Slika:Malevich-Suprematism..jpg|''Suprematizam s osam pravokutnika'' Slika:Malevitj.jpg|''Suprematizam (1921-1927)'' Slika:Supremus 55 (Malevich, 1916).jpg|''Suprematizam Muzeul de Artă'' Slika:Red Square. Visual Realism of a Peasant Woman in Two Dimensions.jpg|''Crveni kvadrat'' Slika:Suprematism with Blue Triangle and Black Square.jpg|''Suprematizam sa plavim trokutom i crnim pravokutnikom'' Slika:Suprematism. (Supremus -58. Yellow and Black).jpg|''Supremus br. 58'' Slika:Suprematism. Two-Dimensional Self-Portrait.jpg|''Dvodimenzionalni autoportret'' Slika:Suprematism. Soccer Player in the Fourth Dimension.jpg|''Nogometaš u četvrtoj dimenziji'' Slika:Supremus -56.jpg|''Supremus br. 56'' </gallery> ==Poznatija djela== *1912. ''[[Drvorezač]]'' *1914. ''Avijatičar'' *1914. ''[[Englez u Moskvi]]'' *1914. ''Vojnik 1. divizije'' *1915. ''Crveni i crni kvadrat'' *1915. ''[[Crveni kvadrat]]'' *1915. ''[[Suprematistička kompozicija]]'' *1915. ''Suprematism'' *1915. ''[[Suprematizam: Autoportret u dvije dimenzije]]'' *1915. – 16. ''Ludwigshafen'' *1916. ''Suprematistističaka slika'' *1916. ''[[Supremus br. 56]]'' *1932. – 34. ''Trkač'' == Izvori == {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Kazimir Malevich}} * [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_bio_94.html Guggenheim: Kazimir Malevich] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512033331/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_bio_94.html |date=12. svibnja 2008. }} * [http://www.artchive.com/artchive/M/malevich/b_square.jpg.html "Black Square"] * [http://www.bc.edu/bc_org/avp/cas/fnart/art/20_ptg.html "White on White"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051126053459/http://www.bc.edu/bc_org/avp/cas/fnart/art/20_ptg.html |date=26. studenoga 2005. }} * [http://www.potemkinpress.com/english/pubs/malewitsch.htm "Malevich on Film"] * [http://www.malevich.de DA Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121202040709/http://www.malevich.de/ |date=2. prosinca 2012. }} * [http://www.abcgallery.com/M/malevich/malevich.html Kazimir Malevich at Olga's Gallery] * [http://www.ce-review.org/99/3/ondisplay3_hunter.html "Victory Over the Sun" discussed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051125152340/http://www.ce-review.org/99/3/ondisplay3_hunter.html |date=25. studenoga 2005. }} * [http://smarthistory.org/blog/48/48/ smARThistory: ''Suprematist Composition: White on White''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070602213127/http://smarthistory.org/blog/48/48/ |date=2. lipnja 2007. }} {{GLAVNIRASPORED:Maljevič, Kazimir}} [[Kategorija:Ruski slikari]] [[Kategorija:Ukrajinski slikari]] [[Kategorija:Apstraktni slikari]] [[Kategorija:Životopisi, Kijev]] m8kvc55renv9mnorsiwg7vwlcve9sqy 0 96814 6436718 6299153 2022-08-03T06:45:15Z Prof saxx 7403 /* Ostali projekti */ wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Santiago de Cuba | ime_genitiv =Santiaga de Cuba | izvorno_ime =<small>Santiago de Cuba</small> | slika_panorama = Santiago de Cuba air2.jpg | veličina_slike = 270px | opis_slike = Santiago de Cuba pogled iz zraka | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = 100px | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | nadimak = | širina-stupnjevi = 20 | širina-minute = 01 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 75 | dužina-minute = 50 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{ZD+X/K|KUB}} | lokacija1_ime = [[Kubanske Pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = Santiago de Cuba | utemeljenje_ime = Utemeljena | utemeljenje_datum = 1515. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | osnivač = Diego Velázquez de Cuéllar | dijelovi = | vrsta_dijelova = Općine (''Municipios'') | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 1023.8 km² | visina = 59 m | stanovništvo_godina = 2004. | stanovništvo_bilješke =<ref name="atenas">{{Cite web |url=http://www.atenas.inf.cu/todo/Estadisticas/TABLA%20No_3balance.htm |title=2004 Population trends, by Province and Municipality |author=Atenas.cu |year=2004 |accessdate=2007-10-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060714001016/http://www.atenas.inf.cu/todo/Estadisticas/TABLA%20No_3balance.htm |archivedate=14. srpnja 2006.}} {{Es icon}}</ref> | stanovništvo = 426.679<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.one.cu/aec2008/datos/3.10.xls |title=Población residente en las capitales de provincia |archive-url=https://web.archive.org/web/20090920035502/http://www.one.cu/aec2008/datos/3.10.xls |archive-date=20. rujna 2009. |access-date=15. siječnja 2010.}}</ref> | stanovništvo_gustoća = 461,3km² | stanovništvo_šire = | vremenska_zona = [[EST]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = [[EDT]] | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = (+53) 22 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.santiago.cu/ Santiago.cu] | bilješke = }} '''Santiago de Cuba''' je drugi grad po veličini na [[Kuba|Kubi]]. Ima 495 000 stanovnika.<ref>http://www.citypopulation.de/Cuba.html</ref> Nalazi se na zaljevu na [[Karipsko more|Karipskom moru]] ispod planine [[Sierra Maestra]]. Santiago de Cuba je značajna luka, posebno za izvoz [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] proizvoda. ==Povijest== Osnovao ga je [[Diego Velázquez de Cuéllar]] 18. lipnja 1515. na ušću rijeke [[Paradas]] da bi kasnije bio preseljen na današnju lokaciju. Katederala po kojoj je grad poznat sagrađena je [[1520.]] godine ali je ubrzo izgorjela zajedno s većim dijelom grada. Santiago de Cuba je bio glavni grad Kube i sjedište guvernera do [[1588.]] ili [[1553.]] kada taj primat preuzima [[Havana]]. ===Španjolsko-američki rat=== ''Vidi još: [[Španjolsko-američki rat]]'' [[Datoteka:Cristobal-colon h63229.jpg|thumb|left|250px|Krstarica ''Cristóbal Colón'']] Tijekom [[španjolsko-američki rat|španjolsko-američkog rata]] [[1898.]] [[SAD]] u luci Santiago de Cuba blokirale španjolsku mornaricu pod zapovjedništvo admirala Cravera. Gradska luka je bila dobro branjena podvodnim minama i torpedima te se španjolska mornarica osjećala relativno sigurno. Španjolska mornarica je čekala povoljan trenutak da izađe na otvoreno more te da se iz bolje pozicije sukobi s američkom flotom pod zapovjedništvom admirala [[William T. Sampson |William T. Sampsona]]. Nakon mjesec dana iščekivanja admiral Cravera je shvatio da se ispred luke gomilaju američke pomorske snage te da je proboj blokade nužan što prije. Za proboj se odlučio 3. srpnja, 1898 u 9 sati. Započela je najveća pomorska bitka u kubanskoj povijesti. U bitci su na španjolskoj strani sudjelovale krstarice [[Infanta Maria Teresa]], [[Vizcaya]], [[Cristóbal Colón]] i [[Almirante Oquendo]] te dva razarača [[Furor]] i [[Pluton]]. Krstarica [[Reina Mercedes]] nije isplovila zbog problema s kotlovima. U neravnopravnoj borbi protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja samo je oklopna krstarica Cristóbal Colón pod zapovjedništvom kapetana [[Emilio Diaz Moreu|Emilia Diaz Moreua]] probila blokadu. Uvidjevši beznadnost situacije i ne želeći bezrazložno ugroziti živote posade kapetan je odlučio potopiti krstaricu u ušću rijeke [[Tarquino]]. Njenim potonućem završila je španjolska nazočnost u zapadnoj hemisferi. Ratne zastave sa španjolskih brodova čuvaju se u Pomorskoj akademiji u Annapolisu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.usna.edu/Museum/collections.htm |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=15. siječnja 2010. |archive-date=15. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091215112226/http://www.usna.edu/Museum/collections.htm |url-status=dead }}</ref> ===Kubanska revolucija=== ''Vidi još: [[Vojarna Moncada]]'' [[Datoteka:Moncada-Kaserne vom Exerzierplatz 00021-DSCN0758k.jpg|thumb|left|250px|Vojarna Moncada]] Napadom [[Fidel Castro|Castrovih]] revolucionara na vojarnu Moncada [[26. srpnja]] [[1953.]] započela je [[kubanska revolucija]]. Datum napada na vojarnu Moncada Castro je odabrao za naziv svog revolucionarnog pokreta '''Movimiento 26 Julio''' ili [[M 26-7]]. Napad su početkom 1953 isplanirali Fidel Castro i [[Abel Santamaria]].<ref>Fran Rees; Fidel Castro, leader of communist Cuba; {{ISBN|0756515807}}, str.37</ref> Vojarna Moncada je u to vrijeme bila druga najveća vojarna na Kubi te se u trenutku napada u njoj nalazilo preko 1.000 dobro uvježbanih vojnika.<ref>Ellen Butts,Joyce R. Schwartz; Fidel Castro; {{ISBN|082252371X}}; str. 40</ref>Castro je u napad poveo 111 muškaraca i dvije žene ([[Melba Hernandez]] i [[Haydee Santamaria]]). Zbog loše organizacije i logistike te očiglednog oslanjanja na element iznenađenja napad je neslavno propao, a pobunjenici su se u manjim grupama razbježali. Sam Fidel Castro se sklonio u obližnjoj planini [[Gran Piedra]] gdje je ubrzo uhvaćen. U napadu je poginulo 19 vladinih vojnika te 8 pobunjenika. Naknadno je ubijen 61 pobunjenik dok su ostali uključujući Fidela i Raula Castra izvedeni pred sud.<ref>Volker Skierka; Fidel Castro: a biography; {{ISBN|0745630065}}; str.40</ref> Fidel Castro je osuđen na 15 godina zatvora od kojih je izdržao godinu i sedam mjeseci. Pušten je iz zatvora [[15. svibnja]] [[1955.]] nakon posvemašnog pritiska javnosti i posredovanja nadbiskupa [[Perez Serantos|Pereza Serantosa]]. Castro je napustio zemlju i otišao u egzil. Vratio se [[2. prosinca]] [[1956.]] na brodu [[Granma]] kako bi po drugi put započeo vojnu pobunu protiv režima generala [[Fulgencio Batista|Fulgencija Batiste]]. Tijekom oružane borbe koja je završila konačnom pobjedom [[1. siječnja]] [[1959.]] Santiago de Cuba odigrao je važnu ulogu glavnog logističkog mjesta. U gradu je [[1959.]] proglašena pobjeda revolucije, te je Santiago de Cuba odabran za novi glavni grad Kube. Odluka o promijeni glavnog grada ubrzo je opozvana. ==Zemljopis== ===Klima=== {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Santiago de Cuba|-->Santiago de Cuba |Sij_sr_maks=28 |Velj_sr_maks=28 |Ožu_sr_maks=28 |Tra_sr_maks=28 |Svi_sr_maks=29 |Lip_sr_maks=30 |Srp_sr_maks=31 |Kol_sr_maks=31 |Ruj_sr_maks=31 |Lis_sr_maks=30 |Stu_sr_maks=29 |Pro_sr_maks=28 |God_sr_maks=31 |Sij_sr=24..5 |Velj_sr=24.5 |Ožu_sr=25 |Tra_sr=25.5 |Svi_sr=26 |Lip_sr=27 |Srp_sr=28 |Kol_sr=28 |Ruj_sr=27.5 |Lis_sr=27 |Stu_sr=26 |Pro_sr=25 |God_sr=26 |Sij_sr_min=21 |Velj_sr_min=21 |Ožu_sr_min=22 |Tra_sr_min=23 |Svi_sr_min=23 |Lip_sr_min=24 |Srp_sr_min=25 |Kol_sr_min=25 |Ruj_sr_min=24 |Lis_sr_min=24 |Stu_sr_min=23 |Pro_sr_min=22 |God_sr_min=21 |Sij_obo=73.7 |Velj_obo=43.2 |Ožu_obo=53.3 |Tra_obo=58.4 |Svi_obo=139.7 |Lip_obo=101.6 |Srp_obo=68.6 |Kol_obo=94.0 |Ruj_obo=106.7 |Lis_obo=193.0 |Stu_obo=94.0 |Pro_obo=81.3 |God_obo=1017.5 |Izvor=weather.com<ref>http://www.weather.com/outlook/travel/businesstraveler/wxclimatology/monthly/graph/CUXX0010</ref>, 30/11/2009 }} ==Kulturno-povijesni lokaliteti== [[Datoteka:Castillo del Morro by Glogg 4.jpg|thumb|250px|Tvrđava El Castillo del Morro San Pedro de la Roca]] [[Datoteka:Cemetry Santa Ifigenia Santiago de Cuba - Changing of the Guards.jpg|thumb|250px|Izmjena straže na groblju Santa Ifigenia]] [[Datoteka:Santiagodecuba1.jpg|thumb|250px|Najveća katedrala na Kubi, katedrala Nuestra Señora de la Asunción]] Santiago de Cuba ima mnogo kulturno-povijesnih lokaliteta koji privlače turiste. Tvrđava San Pedro de la Roca pod posebnom zaštitom [[UNESCO]]-a te najveća [[katedrala]] na Kubi su najistaknutiji. ===El Castillo del Morro San Pedro de la Roca=== Bez sumnje najprepoznatljivija građevina u gradu je kamena tvrđava koju je dizajnirao talijanski vojni arhitekt [[Juan Bautista Antonelli]] između 1633. i 1639. Sličnu tvrđavu isti je arhitekt dizajnirao u Havani. Naručilac radova bio je tadašnji guverner Santiaga de Cube [[Pedro de la Roca y Borja]] po kome tvrđava nosi ime.<ref>Fiona McAuslan,Matthew Norman; The Rough Guide to Cuba; {{ISBN|1858289033}}; str. 448</ref> Iako tvrđava djeluje neosvojivo, 1661. ju je na opće iznenađenje osvojio engleski pirat [[Christopher Myngs]]. Nakon nemilog događaja tvrđava je obnovljena i proširena, a na njenoj obnovi su sudjelovali poznati inženjeri toga doba [[John Císcar Ibanez]], [[Juan Ramirez]] i [[Francisco Perez Císcar]].<ref>http://www.cnpc.cult.cu/cnpc/monumen/Pag107.htm</ref> Obnova je trajala od 1663. do 1669. godine. Za današnji izgled tvrđave zaslužan je [[Juan Francisco Martín Cermeno]] koji ju je obnovio nakon dva snažna potresa 1757. i 1766. godine. Tvrđava je od strane UNESCO-a proglašena svjetskom baštinom na sastanku održanom između 1. i 6. prosinca 1997. u Napulju, Italija. Danas se u tvrđavi nalazi muzej [[Museo de la Pirateria]] gdje su izloženi artefakti iz perioda piratskih napada na grad Santiago de Cuba. ===Groblje Santa Ifigenia=== Groblje Santa Ifigenia nalazi se u sjeverozapadnom dijelu grada i poznato je po tome što je na njemu pokopan kubanski nacionalni heroj [[José Martí]]. Groblje je osnovano 1868.<ref>http://www.santiagodecubacity.org/en/architecture/santa-ifigenia-cemetary.html</ref> godine radi sprječavanja širenja [[žuta groznica|žute groznice]] i kolere. Na groblju su pokopane mnoge poznate osobe iz kubanske povijesti, [[kubanski rat za neovisnost|rata za nezavisnost]], [[kubanska revolucija|kubanske revolucije]], ali i poznate osobe iz kubanskog kulturnog života. Groblje je proglašeno nacionalnim spomenikom 7. siječnja 1937. godine. Odluku je revolucionarna vlada potvrdila 20. svibnja 1979. Poznate osobe pokopane na groblju: *[[José Julian Marti]] *[[Emilio Bacardí Moreau]] *[[Antonio Maceo]] *[[Compay Segundo]] *[[Frank Pais]] == Bratimljeni gradovi == * {{ZD|K|KOL}} [[Cartagena de Indias]], [[Kolumbija]] * {{ZD|E|EKV}} [[Esmeralda]], [[Ekvador]] * {{ZD|Č|ČIL}} [[Estación Central]], [[Čile]] * {{ZD|P|POR}} [[Lisabon]], [[Portugal]] * {{ZD|V|VEN}} [[Maracaibo]],[[Venecuela]] * {{ZD|V|VEN}} [[Maracay]], [[Venecuela]] * {{ZD|J|JAM}} [[Montego Bay]], [[Jamajka]] * {{ZD|K|KOS}} [[Nicoya]], [[Kostarika]] * {{ZD|S|SAD}} [[Oakland, Kalifornija|Oakland]] ([[Kalifornija]]), [[Sjedinjene Američke Države]] * {{ZD|M|MEX}} [[Santiago de Querétaro|Querétaro]], [[Meksiko]] * {{ZD|A|ARG}} [[Rosario (Argentina)|Rosario]], [[Argentina]] * {{ZD|V|VEN}} [[Sabaneta (Venezuela)|Sabaneta]], [[Venecuela]] * {{ZD|M|MEX}} [[Santiago (Nuevo León)]], [[Meksiko]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Santiago de Compostela]], [[Španjolska]] * {{ZD|D|DOM}} [[Santiago de los Caballeros]], [[Dominikanska Republika]] * {{ZD|Š|ŠPA}} [[Teror]], [[Španjolska]] * {{ZD|I|ITA}} [[Salerno]], [[Italija]] * {{ZD|K|KIN}} [[Šangaj]], [[Kina]] * {{ZD|A|ARG}} [[Paraná]], [[Argentina]] * {{ZD|S|SAD}} [[Tulsa]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države]] ==Izvori== {{izvori|30em}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commonscat = Santiago_de_Cuba |commonscathr = Santiago de Cuba }} {{Svjetska baština na Kubi‎}} [[Kategorija:Gradovi na Kubi]] [[Kategorija:Svjetska baština na Kubi‎]] 0tec51box7li069npx3m3mge41aetfx 0 99472 6436490 6211509 2022-08-02T16:32:10Z 77.222.27.85 /* Važnije vrste ovaca */Popravljeno wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ovce | slika = Ovis canadensis 2.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Američki muflon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]] | familia = [[Šupljorošci|Bovidae]] | subfamilia = [[Caprinae]] | genus = '''''Ovis''''' | genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758. | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi tekst }} '''Ovce''' (Ovis) su [[Rod (taksonomija)|rod]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[šupljorošci|šupljorožaca]]. Blisko srodne su s [[koze|kozama]], i ponekad ih se svrstava zajedno u isti rod. Pored [[domaća ovca|domaćih ovaca]], u ovaj rod svrstavaju se divlje ovce i mufloni. [[Datoteka:Schafe_Bergweide.jpg|mini|lijevo|Domaće ovce na brdskoj ispaši]] ==Važnije vrste ovaca== * [[divlja ovca]] (''Ovis aries''), ukljućujući i [[domaća ovca|domaće ovce]] [[Ovis aries aries|O. a. aries]] koje potiču od njih ** [[europski muflon]] (''Ovis aries musimon'') ** [[laristanska divlja ovca]] ''[[Ovis aries laristanica|O. a. laristanica]]'' * [[urial ovca]] (''Ovis vignei'') * [[argali ovca]] (''Ovis ammon'') **[[pamirska ovca]] ili [[kačgar]] [[Ovis ammon polii|O. a. polii]] * [[snježna ovca]] (''Ovis nivicola'') * [[Dallijeva ovca]] (''Ovis dalli'') * [[američki muflon]] (''Ovis canadensis'') Pored [[pas]]a, ovce su vjerojatno prve životinje koje je čovjek [[domesticiranje|domesticirao]]. Procjenjuje se, da se to zbivalo prije 6000 do 8000 godina. Stav većine znanstvenika je, da domaća ovca vodi porijeklo od divlje ovce. Različite vrste divljih ovaca dijelom se razlikuju brojem parova [[kromosomi|kromosoma]]. U svakodnevnom govoru, mužjaci ovog roga nazivaju se "ovnom", za ženke se koristi skupni naziv "ovca", dok se mladunci nazivaju "jagnje". ==Vanjske poveznice== *[http://www.wissenschaft.de/wissen/news/269623.html www.wissenschaft.de: Kako virusi pomažu janjadi da dođu na svijet] - Znanstvenici su pronašli [[retrovirus]] koji je neizbježan za skotnost ovce (njemački) === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Ovis |commonshr = Ovce |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = Ovis |wikivrstehr = Ovis |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Ovce| ]] [[Kategorija:Kozolike antilope]] e0pt8yv5xn2m4zj05vyovjdyv63x887 6436493 6436490 2022-08-02T16:36:23Z MaGa 20797 uklanjanje izmjene 6436490 suradnika [[Posebno:Doprinosi/77.222.27.85|77.222.27.85]] ([[Razgovor sa suradnikom:77.222.27.85|razgovor]]) wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Ovce | slika = Ovis canadensis 2.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = [[Američki muflon]] | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Sisavci|Mammalia]] | ordo = [[Parnoprstaši|Artiodactyla]] | familia = [[Šupljorošci|Bovidae]] | subfamilia = [[Caprinae]] | genus = '''''Ovis''''' | genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758. | razdioba_stupanj = [[Vrsta|Vrste]] | razdioba = vidi tekst }} '''Ovce''' (Ovis) su [[Rod (taksonomija)|rod]] iz [[Porodica (taksonomija)|porodice]] [[šupljorošci|šupljorožaca]]. Blisko srodne su s [[koze|kozama]], i ponekad ih se svrstava zajedno u isti rod. Pored [[domaća ovca|domaćih ovaca]], u ovaj rod svrstavaju se divlje ovce i mufloni. [[Datoteka:Schafe_Bergweide.jpg|mini|lijevo|Domaće ovce na brdskoj ispaši]] ==Važnije vrste ovaca== * [[divlja ovca]] (''Ovis aries''), ukljućujući i [[domaća ovca|domaće ovce]] [[Ovis aries aries|O. a. aries]] koje potiču od njih ** [[europski muflon]] (''Ovis aries musimon'') ** [[laristanska divlja ovca]] ''[[Ovis aries laristanica|O. a. laristanica]]'' * [[urial ovca]] (''Ovis vignei'') * [[argali ovca]] (''Ovis ammon'') **[[pamirska ovca]] ili [[kačgar]] [[Ovis ammon polii|O. a. polii]] * [[snježna ovca]] (''Ovis nivicola'') * [[Dallijeva ovca]] (''Ovis dalli'') * [[američki muflon]] (''Ovis canadensis'') Pored [[pas]]a, ovce su vjerojatno prve životinje koje je čovjek [[domesticiranje|domesticirao]]. Procjenjuje se, da se to zbivalo prije 6000 do 8000 godina. Stav većine znanstvenika je, da domaća ovca vodi porijeklo od divlje ovce. Različite vrste divljih ovaca dijelom se razlikuju brojem parova [[kromosomi|kromosoma]]. U svakodnevnom govoru, mužjaci ovog roga nazivaju se "ovnom", za ženke se koristi skupni naziv "ovca", dok se mladunci nazivaju "janje". ==Vanjske poveznice== *[http://www.wissenschaft.de/wissen/news/269623.html www.wissenschaft.de: Kako virusi pomažu janjadi da dođu na svijet] - Znanstvenici su pronašli [[retrovirus]] koji je neizbježan za skotnost ovce (njemački) === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Ovis |commonshr = Ovce |commonscat = |commonscathr = |wikivrste = Ovis |wikivrstehr = Ovis |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} [[Kategorija:Ovce| ]] [[Kategorija:Kozolike antilope]] ou4w9xs39rji30r7yuymu9ylp3o5nsp 0 100449 6436437 6428315 2022-08-02T14:03:50Z Eurohunter 56919 /* Diskografija */ +[[Diskografija Basshuntera]] wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Basshunter | Img = Basshunter, 20 april 2008 in Halmstad.jpg | Img_capt = Basshunter tijekom koncerta u [[Halmstad]] (2008.) | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Jonas Erik Altberg | Pseudonim = Basshunter | Rođenje = [[22. prosinca]] [[1984.]] | Mjesto rođenja = [[Halmstad]], [[Švedska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[eurodance]], [[club]], [[dance]], [[rave]] | Zanimanje =pjevač, producent, DJ | Djelatno_razdoblje = 1998. – danas | Producentska_kuća = [[Extensive Music]], [[Warner Music Sweden]], [[Dance Nation]], [[Ultra Records]] | Angažman = | URL = [http://www.basshunter.se/ Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Basshunter''', pravog imena ''' Jonas Erik Altberg''', ([[Halmstad]], [[22. prosinca]] [[1984.]]) [[Švedska|švedski]] je [[pjevanje|pjevač]], [[glazbeni producent]] i [[Disc Jockey|DJ]]. Jonasu Altbergu dijagnosticiran je [[Touretteov sindrom]]. To ga je koštalo mnogo snage u njegovom djetinjstvu i muči ga još danas. Altberg je inače igrač ''DotA'' (''[[Defense of the Ancients]]''), jedne ''[[Warcraft 3]]'' karte. Član je josancito Clan-a, koji igra ''Warcraft 3''. == Glazba == [[Datoteka:Basshunter Hity Na Czasie 2007.jpg|thumb|268px|Basshunter (2007)]] Jonas Altberg opisuje svoju glazbu kao [[Eurodance]], dok se ona priznaje i kao [[Hard Dance]]. Prema svojim tvrdnjama radi glazbu uz pomoć računala i programa imenom [[FL Studio|Fruity Loops]], još od 2001. godine. Basshunter je objavio svoja prva dva Albuma preko svoje webstranice. Prvi album se zvao ''[[The Bassmachine]]'' i izašao je 2004., drugi album se zvao ''[[The Old Shit]]'' i izašao je u godini 2006. Nakon objave singla "[[Boten Anna]]" 2006. postaje popularan u cijeloj [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Island]]u, [[Finska|Finskoj]] kao i u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Treći Basshunterov album nosi ime ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' i radi se o, kao što se već da naslutiti po imenu albuma, [[Internet]]u. Tako na primjer pjesma "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" govori da se pjevač nalazi u [[Ventrilo]]-u (program za audio chat) i da igra ''[[Warcraft 3]]'' mapu imenom ''DotA'' (''[[Defense of the Ancients]]''). U pjesmi je govor o taktici igre i o scenama u igri. Melodija pjesme zasniva na pjesmi "[[Daddy DJ (pjesma)|Daddy DJ]]", francuske grupe [[Daddy DJ]]. Sredinom ožujka 2007. izašao je jedan Basshunter-ov [[remix]] pjesme "[[Leva's Polka]]", finskog pjevačkog kvarteta [[Loituma]]. == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Basshuntera}} === Studijski albumi === * ''[[The Bassmachine]]'' (2004.) * ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' (2006.) * ''[[Now You're Gone – The Album]]'' (2008.) * ''[[Bass Generation]]'' (2009.) * ''[[Calling Time]]'' (2013.) === Kompilacijski albumi === * ''[[The Old Shit]]'' (2006.) * ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' (2012.) === Singlovi === * "The Big Show" (2004.) * "[[Welcome to Rainbow]]" (2006.) * "[[Boten Anna]]" (2006.) * "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" (2006.) * "[[Jingle Bells]]" (2006.) * "[[Vifta med händerna]]" (2006.) * "[[Now You're Gone]]" (2007.) * "[[Please Don't Go]]" (2008.) * "[[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera.)|All I Ever Wanted]]" (2008.) * "[[Angel in the Night]]" (2008.) * "Russia Privjet (Hardlanger Remix.)" (2008.) * "[[I Miss You]]" (2008.) * "[[Walk on Water]]" (2009.) * "Al final" (2009.) * "[[Every Morning]]" (2009.) * "[[I Promised Myself]]" (2009.) * "[[Saturday]]" (2010.) * "[[Fest i hela huset]]" (2011.) * "[[Northern Light]]" (2012.) * "[[Dream on the Dancefloor]]" (2012.) * "[[Crash & Burn]]" (2013.) * "Calling Time" (2013.) * "Elinor" (2013.) * "Masterpiece" (2018.) * "Home" (2019.) * "Angels Ain't Listening" (2020.) * "Life Speaks to Me" (2021.) == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.basshunter.se Službena stranica] {{Basshunter}} {{mrva-biog-glaz}} [[Kategorija:Švedski glazbenici]] [[Kategorija:Švedski pjevači]] [[Kategorija:Švedski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Basshunter]] stv0fx5s5xf6ls48jyrxcnpdb82j4nx 6436647 6436437 2022-08-02T23:39:33Z Eurohunter 56919 /* Diskografija */ moved to [[diskografija Basshuntera]] wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Basshunter | Img = Basshunter, 20 april 2008 in Halmstad.jpg | Img_capt = Basshunter tijekom koncerta u [[Halmstad]] (2008.) | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Jonas Erik Altberg | Pseudonim = Basshunter | Rođenje = [[22. prosinca]] [[1984.]] | Mjesto rođenja = [[Halmstad]], [[Švedska]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[eurodance]], [[club]], [[dance]], [[rave]] | Zanimanje =pjevač, producent, DJ | Djelatno_razdoblje = 1998. – danas | Producentska_kuća = [[Extensive Music]], [[Warner Music Sweden]], [[Dance Nation]], [[Ultra Records]] | Angažman = | URL = [http://www.basshunter.se/ Službena stranica] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Basshunter''', pravog imena ''' Jonas Erik Altberg''', ([[Halmstad]], [[22. prosinca]] [[1984.]]) [[Švedska|švedski]] je [[pjevanje|pjevač]], [[glazbeni producent]] i [[Disc Jockey|DJ]]. Jonasu Altbergu dijagnosticiran je [[Touretteov sindrom]]. To ga je koštalo mnogo snage u njegovom djetinjstvu i muči ga još danas. Altberg je inače igrač ''DotA'' (''[[Defense of the Ancients]]''), jedne ''[[Warcraft 3]]'' karte. Član je josancito Clan-a, koji igra ''Warcraft 3''. == Glazba == [[Datoteka:Basshunter Hity Na Czasie 2007.jpg|thumb|268px|Basshunter (2007)]] Jonas Altberg opisuje svoju glazbu kao [[Eurodance]], dok se ona priznaje i kao [[Hard Dance]]. Prema svojim tvrdnjama radi glazbu uz pomoć računala i programa imenom [[FL Studio|Fruity Loops]], još od 2001. godine. Basshunter je objavio svoja prva dva Albuma preko svoje webstranice. Prvi album se zvao ''[[The Bassmachine]]'' i izašao je 2004., drugi album se zvao ''[[The Old Shit]]'' i izašao je u godini 2006. Nakon objave singla "[[Boten Anna]]" 2006. postaje popularan u cijeloj [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Island]]u, [[Finska|Finskoj]] kao i u [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Treći Basshunterov album nosi ime ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' i radi se o, kao što se već da naslutiti po imenu albuma, [[Internet]]u. Tako na primjer pjesma "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" govori da se pjevač nalazi u [[Ventrilo]]-u (program za audio chat) i da igra ''[[Warcraft 3]]'' mapu imenom ''DotA'' (''[[Defense of the Ancients]]''). U pjesmi je govor o taktici igre i o scenama u igri. Melodija pjesme zasniva na pjesmi "[[Daddy DJ (pjesma)|Daddy DJ]]", francuske grupe [[Daddy DJ]]. Sredinom ožujka 2007. izašao je jedan Basshunter-ov [[remix]] pjesme "[[Leva's Polka]]", finskog pjevačkog kvarteta [[Loituma]]. == Diskografija == {{Glavni|Diskografija Basshuntera}} === Studijski albumi === * ''[[The Bassmachine]]'' (2004.) * ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' (2006.) * ''[[Now You're Gone – The Album]]'' (2008.) * ''[[Bass Generation]]'' (2009.) * ''[[Calling Time]]'' (2013.) == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [http://www.basshunter.se Službena stranica] {{Basshunter}} {{mrva-biog-glaz}} [[Kategorija:Švedski glazbenici]] [[Kategorija:Švedski pjevači]] [[Kategorija:Švedski glazbeni producenti]] [[Kategorija:Basshunter]] 40s1h4huoxklubsc82h0w07xpshul24 0 110705 6436430 6252632 2022-08-02T13:32:48Z 89.146.171.183 popravio pravopis wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gerard Way.jpg|mini|desno|Gerard Way]] '''Gerard Arthur Way''' ({{SAD grad|Belleville|New Jersey}}, [[9. travnja]] [[1977.]]), [[SAD|američki]] glazbenik. Član je i [[pjevanje|vokal]] grupe [[My Chemical Romance]]. Stariji je brat Mikeya Waya, koji je svirao bass gitaru u bendu. Također je pisac stripa The Umbrella Academy, kojim je osvojio nagradu Eisner. Rodio se je u Bellevilleu, New Jersey, od roditelja Donalda i Donne Lee Way. S majčine strane je [[Talijan]], a s očeve [[Škot]]. S pjevanjem je počeo u četvrtom razredu, kada je igrao ulogu [[Petar Pan|Petra Pana]]. Njegova baka Elena Lee Rush poučila ga je pjevanju i slikanju. Pohađao je srednju školu Belleville, gdje je maturirao 1995. Zbog ljubavi prema stripovima i crtanju, završio je i School of Visual Arts u New Yorku. 3. rujna 2007. nakon koncerta u Coloradu, Gerard Way je oženio Lindsay Balato, poznatiju kao Lyn-Z, basisticu grupe Mindless Self Indulgence. Trenutno zajedno žive u Los Angelesu, California. On je emo Bog. {{mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Way, Gerard Arthur}} [[Kategorija: Američki glazbenici]] fy2el5usmsll88xj5e6wizxfed7346u 6436462 6436430 2022-08-02T15:58:54Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/89.146.171.183|89.146.171.183]] ([[User talk:89.146.171.183|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Gerard Way.jpg|mini|desno|Gerard Way]] '''Gerard Arthur Way''' ({{SAD grad|Belleville|New Jersey}}, [[9. travnja]] [[1977.]]), [[SAD|američki]] glazbenik. Član je i [[pjevanje|vokal]] grupe [[My Chemical Romance]]. Stariji je brat Mikeya Waya, koji je svirao bass gitaru u bendu. Također je pisac stripa The Umbrella Academy, kojim je osvojio nagradu Eisner. Rodio se je u Bellevilleu, New Jersey, od roditelja Donalda i Donne Lee Way. S majčine strane je [[Talijan]], a s očeve [[Škot]]. S pjevanjem je počeo u četvrtom razredu, kada je igrao ulogu [[Petar Pan|Petra Pana]]. Njegova baka Elena Lee Rush poučila ga je pjevanju i slikanju. Pohađao je srednju školu Belleville, gdje je maturirao 1995. Zbog ljubavi prema stripovima i crtanju, završio je i School of Visual Arts u New Yorku. 3. rujna 2007. nakon koncerta u Coloradu, Gerard Way je oženio Lindsay Balato, poznatiju kao Lyn-Z, basisticu grupe Mindless Self Indulgence. Trenutno zajedno žive u Los Angelesu, California. {{mrva-biog-glaz}} {{GLAVNIRASPORED:Way, Gerard Arthur}} [[Kategorija: Američki glazbenici]] ahzcdxhwhukc8qhnmw1j14d2nn5jfe6 0 112802 6436619 6436221 2022-08-02T22:02:28Z Croxyz 205325 cross wiki spam wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime = Conakry | ime_genitiv = | izvorno_ime = | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Conakry.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Conarky iz zraka | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Gvineja | slika_lokacijska_karta_opis = Conakry na karti Gvineje | širina-stupnjevi = 9 | širina-minute = 31 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 13 | dužina-minute = 42 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{ZD|G|GVI}} [[Gvineja]] | lokacija1_ime = Regija | lokacija1_info = Regija Conakry | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 1.931.184 | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = +1 | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Conakry''' ([[Susu jezik|Susu]]: ''Kɔnakiri'') je [[glavni grad|glavni]] i najveći [[grad]] [[Gvineja|Gvineje]]. Conakry je [[luka|lučki]] grad na [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]]. Grad je gospodarsko, financijsko i kulturno središte Gvineje s 1.548.500 stanovnika prema procjeni iz 2009. godine.<ref>[http://www.citypopulation.de/Guinea.html Stanovništvo]</ref> Gradske znamenitosti uključuju katoličku [[katedrala|katedralu]], [[džamija|džamiju]] i [[Nacionalni muzej Gvineje]].<ref>Karel Natek i Marjeta Natek: Države svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb; 2003. {{ISBN|953-196-540-4}}</ref> == Povijest == Grad su osnovali [[Francuzi]] godine [[1889.]] na otoku [[Tombo]], jednome od skupine Îles de Los, ali se širi na susjedni poluotok Kaloum. Grad je osnovan nakon što su Britanci ustupili otok Francuskoj 1887. godine. Godine 1885. dva otočka sela Conakry i Boubinet imala su manje od 500 stanovnika. Conakry je postao glavni grad [[Francuska Gvineja|Francuske Gvineje]] 1904. i napredovao je kao izvozna luka, osobito nakon otvaranja (sada zatvorene) željeznice prema [[Kankan]]u i velikog izvoza [[kikiriki]]ja iz unutrašnjosti. Nakon stjecanja neovisnosti broj stanovnika Conakryja je doživio nagli porast od 50.000 stanovnika 1958. na oko 600.000 1980. godine, pa do današnjih oko dva milijuna stanovnika.<ref>Patrick Manning. Francophone Sub-Saharan Africa, 1880. - 1995., Cambridge (1998.)</ref> == Klima == Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Conakry ima tropsku monsunsku klimu. Conakry ima kišnu i sušnu sezonu. Kao dobar dio [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]] sušna sezona je pod utjecajem vjetra [[harmatan]]a između prosinca i travnja. Kao rezultat toga padne relativno malo padalina u gradu tijekom ovih mjeseci. Međutim, za razliku od dobrog dijela Zapadne Afrike, kišna sezona ima izvanrednu količinu oborina. Kao rezultat toga, Conakry ima prosjek od gotovo 4.300&nbsp;mm padalina godišnje. == Ekonomija == [[Datoteka:Conakry-ville2.JPG|mini|desno|250px|Gradska ulica]] Gradsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi od luke, koja ima moderne objekte za skladištenje tereta, kroz koju prolaze [[banane]] i [[alumina]]<!-- Korund? -->. Postoji i sitna industija prehrambenih proizvoda i građevinskog materijala. U gradu se nalazi i međunarodna [[zračna luka]]. == Šport == [[Hafia FC]] je nogometni klub iz Conakrya. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20181006014435/http://www.guineeconakry.info/ https://web.archive.org/web/20181006014435/http://www.guineeconakry.info/]: Conakry - news portal *[http://www.lejourguinee.com Le Jour Guinée] {{fra oznaka}} * http://www.conakrycity.com *[http://www.guineevision.org Guineevision] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190205160452/http://www.guineevision.org/ |date=5. veljače 2019. }} {{fra oznaka}} *[https://web.archive.org/web/20180322201855/http://ontguinee.com/ Office National du Tourisme, République du Guinée] {{Svjetska prijestolnica knjige}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]] [[Kategorija:Gradovi u Gvineji]] qv1mtm4cbrxzpr2s15nu2ewgqiu6wfe 6436620 6436619 2022-08-02T22:02:48Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime = Conakry | ime_genitiv = | izvorno_ime = | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Conakry.jpg | veličina_slike = 250px | opis_slike = Conarky iz zraka | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Gvineja | slika_lokacijska_karta_opis = Conakry na karti Gvineje | širina-stupnjevi = 9 | širina-minute = 31 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 13 | dužina-minute = 42 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{ZD|G|GVI}} [[Gvineja]] | lokacija1_ime = Regija | lokacija1_info = Regija Conakry | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2008. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 1.931.184 | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = | utc_pomak = +1 | vremenska_zona_DST = +1 | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Conakry''' ([[Susu jezik|susu]]: ''Kɔnakiri'') [[glavni grad|glavni]] je i najveći [[grad]] [[Gvineja|Gvineje]]. Conakry je [[luka|lučki]] grad na [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]]. Grad je gospodarsko, financijsko i kulturno središte Gvineje s 1.548.500 stanovnika prema procjeni iz 2009. godine.<ref>[http://www.citypopulation.de/Guinea.html Stanovništvo]</ref> Gradske znamenitosti uključuju katoličku [[katedrala|katedralu]], [[džamija|džamiju]] i [[Nacionalni muzej Gvineje]].<ref>Karel Natek i Marjeta Natek: Države svijeta, Mozaik knjiga, Zagreb; 2003. {{ISBN|953-196-540-4}}</ref> == Povijest == Grad su osnovali [[Francuzi]] godine [[1889.]] na otoku [[Tombo]], jednome od skupine Îles de Los, ali se širi na susjedni poluotok Kaloum. Grad je osnovan nakon što su Britanci ustupili otok Francuskoj 1887. godine. Godine 1885. dva otočka sela Conakry i Boubinet imala su manje od 500 stanovnika. Conakry je postao glavni grad [[Francuska Gvineja|Francuske Gvineje]] 1904. i napredovao je kao izvozna luka, osobito nakon otvaranja (sada zatvorene) željeznice prema [[Kankan]]u i velikog izvoza [[kikiriki]]ja iz unutrašnjosti. Nakon stjecanja neovisnosti broj stanovnika Conakryja je doživio nagli porast od 50.000 stanovnika 1958. na oko 600.000 1980. godine, pa do današnjih oko dva milijuna stanovnika.<ref>Patrick Manning. Francophone Sub-Saharan Africa, 1880. - 1995., Cambridge (1998.)</ref> == Klima == Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] Conakry ima tropsku monsunsku klimu. Conakry ima kišnu i sušnu sezonu. Kao dobar dio [[Zapadna Afrika|zapadne Afrike]] sušna sezona je pod utjecajem vjetra [[harmatan]]a između prosinca i travnja. Kao rezultat toga padne relativno malo padalina u gradu tijekom ovih mjeseci. Međutim, za razliku od dobrog dijela Zapadne Afrike, kišna sezona ima izvanrednu količinu oborina. Kao rezultat toga, Conakry ima prosjek od gotovo 4.300&nbsp;mm padalina godišnje. == Ekonomija == [[Datoteka:Conakry-ville2.JPG|mini|desno|250px|Gradska ulica]] Gradsko gospodarstvo u velikoj mjeri ovisi od luke, koja ima moderne objekte za skladištenje tereta, kroz koju prolaze [[banane]] i [[alumina]]<!-- Korund? -->. Postoji i sitna industija prehrambenih proizvoda i građevinskog materijala. U gradu se nalazi i međunarodna [[zračna luka]]. == Šport == [[Hafia FC]] je nogometni klub iz Conakrya. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://web.archive.org/web/20181006014435/http://www.guineeconakry.info/ https://web.archive.org/web/20181006014435/http://www.guineeconakry.info/]: Conakry - news portal *[http://www.lejourguinee.com Le Jour Guinée] {{fra oznaka}} * http://www.conakrycity.com *[http://www.guineevision.org Guineevision] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190205160452/http://www.guineevision.org/ |date=5. veljače 2019. }} {{fra oznaka}} *[https://web.archive.org/web/20180322201855/http://ontguinee.com/ Office National du Tourisme, République du Guinée] {{Svjetska prijestolnica knjige}} [[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]] [[Kategorija:Gradovi u Gvineji]] gtqubgh6jc6z0of9h7c0h8jyplc5ouv 0 114122 6436708 6236264 2022-08-03T06:07:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Entrée centrale notre dame paris 2006.jpg|lijevo|mini|250px|[[Portal]] katedrale [[Notre-Dame]] u [[Pariz]]u s ranogotičkim dekorativnim skulpturama.]] [[Datoteka:Bamberger Reiter BW 2.JPG|mini|200px|'''Sv. Juraj na konju''', prije [[1237.]], visina 267 cm, Katedrala u [[Bamberg]]u.]] {{Portal Likovna umjetnost}} '''Kiparstvo gotike''' je još uvijek pretežito vezano za arhitekturu, ali postoje brojne razlike od [[Kiparstvo romanike|romaničkog kiparstva]]. Prije svega volumeni skulptura su sve manje plošni, a sve više se kipovi zaobljuju dok se naposljetku ne osamostale od zida (što nije postojalo od razdoblja [[Antika|antike]]) pa stoje na isturenim [[konzola]]ma, ili su postavljeni među [[stup]]ovima pa se doimlje kao da su u [[niša]]ma. Kako se crkve povećavaju, tako raste i broj skulptura oko [[portal]]a, čak što više prekrivaju cijelo glavno, pa i bočna pročelja i portale, i apsidijalne dijelove crkve. ==Motivi i teme== Ti brojni kipovi, kadšto u nepreglednim količinama, nisu rađeni zbog ukrasa ili kao izraz izobilja, nego služe prikazu svekolikog znanja i vjerovanja toga doba. Naglašeni [[humanizam]] gotike izražen je i time što se velik dio sadržaja u likovima i prizorima odnosio na čovjeka, a ne na svece i božanske likove. Ti humani prikazi javljaju se u tri tematska kruga: * 1. Zbiljski, svakidašnji život čovjeka koji se prikazivao u prizorima četiriju godišnjih doba i 12 mjeseci; * 2. Moralni život koji je uprizoren borbom vrlina (lijepih mladih djevojaka) koje se bore protiv mana (ružne nakaze); * 3. Misaoni život kroz personifikaciju tzv. sedam slobodnih umjetnosti (gramatike, retorike, dijalektike, te geometrije, aritmetike i astronomije i glazbe). U vjerskim prikazima romanički motiv '''Kristove slave''' zamijenjen je motivom '''Krista mučenika'''. Npr. ''majstor iz Naumburga'' oko sredine 13. st. s dubokim suosjećanjem prikazuje Kristovu muku na [[Raspelo|Raspelu]] na [[letner]]u [[Katedrala u Naumburgu|katedrale u Naumburgu]] (oko [[1250.]] – [[1260.]]). Gotičko kiparstvo pod kraj 13. st. uvodi novu vrstu religioznih kipova namijenjenih za privatne potrebe vjernika. Najčešća tema je [[Pietà]] (''oplakivanje Krista'') koja prikazuje Krista u krilu [[Gospa|Bogorodice]]. Najčešće su takvi kipovi rađeni u bojenom drvetu i skromnih su dimenzija. ==Ranogotička skulptura== [[Datoteka:Cenral tympanum Chartres.jpg|mini|lijevo|200px|Kraljevi s [[portal]]a u [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]] iz 12. st.]] [[Datoteka:Chartres cathedral 023 martyrs S TTaylor.JPG|mini|200px|Mučenici s portala [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartresu]] iz 13. st.]] U ranoj gotici likovi su veoma izduženi, ali se još uklapaju u širinu stupovlja. Vremenom će ukočeno držanje i strogo frontalni stav likova, postupno smijeniti kipovi s nagibom tijela na jednu, a glave na drugu stranu, pa će se izvijati u krivulji, poput slova S. Takav način oblikovanja skulptura naziva se gotičkom ''S–linijom ([[kontrapost]])''. To se ponajbolje vidi u skulpturama [[Katedrala u Chartresu|katedrale u Chartres]]u koje su rađene u ranoj i kasnoj Gotici. Razlike su očite ako se pogledaju likovi s ''kraljevskog portala'' (sredina 12. st.). Primjeri iz rane Gotike su statični, ukočeni, izduženi da se slažu s arhitekturom i jako frontalni. Nakon požara u kojem je izgorio dio katedrale, dodane su skulpture zapadnog pročelja - te skulpture se odmiču od podloge i glava im više nije u glavnoj osi tijela. Nastala je skulptura kasne Gotike. Vrhunac gotičke skulpture nalazi se u portalu katedrale u [[Reims]]u; u dvije kompozicije ''Blagovijesti'' ([[Blagovijest|Navještenja]]) i [[Vizitacija|Vizitacije]] gdje su dva ženska lika okrenuta jedan prema drugom naglašenog volumena, draperije i tijela koje obrazuje S liniju. Umjesto dramatikom naturalizma raspela iz Naumburga ovdje se susrećemo s lirikom idealizma. Dakle, kiparstvo gotike mijenjalo se od statičnosti i realizma figura sa zapadnog pročelja katedrale u Chartres-u, preko elegantnog stila započetog u Reims-u, sve do kasnijih rješenja koja, zbog naglašene igre svjetlosti, dobivaju slikarske značajke. [[Datoteka:Reims6.jpg|mini|250px|Skulpture [[Navještenje|Navještenja]] i [[Vizitacija|Vizitacije]] s fasade [[Katedrala u Reimsu|katedrale u Reims]]u, oko 1225. – 1245.]] ==Kasnogotička skulptura== U kasnogotičkoj umjetnosti pojavljuju se dvije usporedne struje koje su u nakanama i načinu oblikovanja potpuno suprotne. Jedna je '''gotički naturalizam''', a druga '''gotički idealizam'''. [[Naturalizam]] je nastao kao rezultat promatranja ljudi, prirode i predmeta, kad je slikar počeo ocrtavati svaku pojedinost na predmetu ili na licu. Zbog doslovna i pomna precrtavanja na temelju promatranja prirode (lat. ''natura''), takav je stil nazvan naturalizmom. Tim su se načinom redovito prikazivali različiti prizori muka (martirija) Kristovih i brojnih kršćanskih mučenika, opisujući iscrpno svaku pojedinost koja bi mogla pobuditi sućut gledatelja prema žrtvama ili pravedan gnjev prema mučiteljima. [[Idealizam]], naprotiv, nastoji naći što ljepši oblik glave, smireniji izraz lica i postići što ugodniji dojam blagosti i vedrine. U [[Renesansa|Renesansnoj umjetnosti]], koja slijedi nakon gotike, umjetnici su uspjeli povezati i spojiti gotički naturalizam i idealizam u renesansni realizam. [[Datoteka:Pisa.Baptistery.pulpit02.jpg|mini|lijevo|250px|[[Nicola Pisano]], Reljefi '''[[Rođenje Kristovo]]''' i '''[[Poklonstvo kraljeva]]''' s krstionice katedrale u [[Pisa|Pisi]], oko [[1260.]]]] U Italiji postoji neposrednija i dugotrajnija povezanost s antikom. Talijansko gotičko kiparstvo nema monumentalne plastike kakvu smo sretali na francuskim portalima, ali se ističe oblikovanjem propovjedaonica, nadgrobnih spomenika, [[škrinja]] i korskih pregrada. To potvrđuje [[Nicola Pisano]] svojim [[reljef]]ima na mramornoj propovjedaonici krstionice u [[Pisa|Pizi]] ([[1259.]] – [[1260.]]) Njegov sin [[Giovani Pissano]] nastavio je njegov rad na propovjedaonici katedrale ([[1302.]] – [[1310.]]). Ovi reljefi imaju više antičkih nego gotičkih elemenata. Likovi nisu više tako zbijeni, a prostor dobiva na važnosti. [[Datoteka:CHARTREUSE DE CHAMPMOL.JPG|mini|350px|[[Claus Sluter]], '''Portal samostana ''Chartreuse de Champmoi''''' u [[Dijon]]u, [[1385.]] – [[1393.]]]] Prvo poznato ime gotičke skulpture na sjeveru je Nizozemac [[Claus Sluter]] ([[1340.]] – [[1405.]]) koji je radio kipove za '''Kartuzijanski samostan''' u [[Dijon]]u. To su realistični trodimenzionalni kipovi toliko voluminozni da izlaze iz arhitektonskog okvira; organizirani u grupu, ali uređeni tako da se međusobno vežu i upućuju jedan na drugi. ==Izvori== * '''Enciklopedija likovnih umjetnosti''', Matica Hrvatska, Zagreb, 1975. god. * Dr. Jadranka Damjanov, '''Likovna umjetnost 2. ''', Školska Knjiga – Zagreb, 1997. god. * Radovan Ivančević, Umjetnost razdoblja život II., Profil, Zagreb, 2001. god. * Gina Pischel, '''Opća povijest umjetnosti 2.''', Mladost, Zagreb, 1975. god. * Gilles Plazy & Jean Lacouture, '''Povijest umjetnosti u slikama''', Leo-Commerce, d.o.o. Rijeka, 2000. god. * H. W. Janson, '''Art History''', Thames & Hudson, London, 1997. * Several Authors, '''History Of Western Art''', McGraw Hill, New York, 2001. [[Datoteka:Köln st severin pieta.jpg|mini|200px|[[Pietà]] iz katedrale u [[Köln]]u, 14. st.]] ==Poveznice== * [[Srednji vijek]] * [[Gotika]] * [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Gotika|Gotika u Hrvatskoj]] * [[Gotička arhitektura]] * [[Slikarstvo gotike]] * [[Romanika]] * [[Renesansa]] ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Gothic sculptures}} *[http://www.artcyclopedia.com/history/gothic.html Gotička umjetnost], iz ArtCyclopedia.com *[http://www.britannica.com/eb/article-9037489/Gothic-art Gotička umjetnost], iz ''Encyclopedia Britannica'' Online. *[http://encarta.msn.com/encyclopedia_761562615/Gothic_Art_and_Architecture.html Gotička umjetnost]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091030085311/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761562615/Gothic_Art_and_Architecture.html |date=30. listopada 2009. }}, iz ''Microsoftove Encarte''. *[http://www.bartleby.com/65/go/Gothicar.html Gotička umjetnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050305061449/http://www.bartleby.com/65/go/Gothicar.html |date=5. ožujka 2005. }}, iz ''Enciklopedije Columbia'', šesto izdanje, 2001. *[http://www.museen-sh.de/ml/digicult.php?digiID=601.46&s=2 Gotička umjetnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070318112241/http://www.museen-sh.de/ml/digicult.php?digiID=601.46&s=2 |date=18. ožujka 2007. }}, Muzejski portal Schleswig-Holstein. *[http://www.all-art.org/history194_gothic_contents.html Gotička umjetnost], iz "Povijesti umjetnosti" i [http://www.all-art.org/gothic_era/01.html]. {{Zapadnaumjetnost}} {{srednjovjekovna umjetnost}} [[Kategorija: Kiparstvo|Gotika]] [[Kategorija: Gotika]] stzmzgopxsxehemb09d47r463cpzxxe 0 117782 6436549 6258166 2022-08-02T19:17:17Z FMSky 252802 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Engelbert Humperdinck | Img = Engelbert Humperdinck (cropped).jpg | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Arnold George Dorsey | Pseudonim = | Rođenje = [[2. svibnja]] [[1936.]] | Mjesto rođenja = [[Madras]], [[Indija]] | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = [[pjevanje|Vokal]], [[glasovir]] | Žanr = [[pop (glazba)|Pop]], [[easy listening]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = [[1956.]] - danas | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Engelbert Humperdinck''' ([[Madras]], [[Indija]], [[2. svibnja]] [[1936.]]) pravim imenom '''Arnold George Dorsey''', čuveni je [[UK|britanski]] [[pjevač]] koji je najveću slavu stekao krajem [[1960-ih]] godina [[20. stoljeće|prošlog stoljeća]]. ==Rođen u Indiji == Rođen je kao jedno od desetoro djece u obitelji Olive i Mervyna Dorseya, britanskog časnika. Kad je imao deset godina, obitelj je preselila u [[Engleska|Englesku]], u gradić Leicester, a samo godinu kasnije mali Arnold dolazi u kontakt s glazbom, počinje učiti saksofon. ==Početak glazbene karijere== Već kao ''teenager'', ranih 50-ih godina, svira u noćnim klubovima, a sa 17 godina počinje i pjevati pod imenom Gerry Dorsey. Njegovi pjevački nastupi prekidaju se koju godinu kasnije kad služi u britanskoj vojsci, te potom nastavlja, da bi ga, [[1961.]] godine, od pjevanja ovaj put udaljila [[tuberkuloza]], koju je uspješno zaliječio i nastavio s karijerom slabo poznatog pjevača. Tako je to trajalo do [[1966.]] godine, kad susreće ''managera'' [[Gordon Mills|Gordona Millsa]], čovjeka koji je netom stvorio jednu drugu veliku pjevačku zvijezdu – [[Wales|Velšanina]] [[Tom Jones|Toma Jonesa]]. ==Millsova taktika == Mills je, iako je i sam bio mlad (rođen [[1935.]]), već bio iskusan i pronicljiv manager. Znalački je znao prepoznati pravi potencijal, i, kako je upravo lansirao Toma Jonesa na prva mjesta svjetskih top lista, uvidio je da i u Dorseyu leži potencijal. Ali još je nešto Mills imao na umu. On je imao u vidu da su „Beatlesi“ (tada) preferirali gotovo izvorni rock'n roll, i djelovali kao simpatični ''teenageri'', dok su „Stonesi“ već formirali neki novi rock i djelovali kao ''mangupi iz zadnje klupe'', pa su, dakle, bili su antipod jedni drugima, i nisu si bili međusobno konkurencija, a oba je sastava publika (ali i kritika) prihvatila, te su i jedni i drugi su ušli u povijest rocka. Mills je tako ispravno zaključio da [[Beatles]]i i [[Rolling Stones]]i veliki dio svoje slave i popularnosti mogu zahvaliti, i, međusobnom rivalitetu koji su svojim djelovanjem stvorili. Još ranije, od 50-ih godina, sličnim su (za publiku) rivalstvom, popularnost sebi podgrijavala i dvojica slavnih [[SAD|američkih]] pjevača (i glumaca). Bili su to [[Frank Sinatra]] i [[Dean Martin]]. Tako je Mills odlučio je zaigrati na sličnu kartu. Već slavnom, mlađem, Velšaninu Tomu Jonesu, pjevaču zvonkog i snažnog [[bariton]]a, izrazitog ''macho'' stava i zračećeg ''seksepila'', odlučio je „suprotstaviti“ pjevača smirenog, baršunastog glasa, dostojanstvenih i odmjerenih kretnji, četiri godine starijeg markantnog Engleza, Arnolda Dorseya. I, nije pogriješio. Nakon Toma Jonesa i Dorsey je stekao svjetsku slavu. ==Novi početak, novo ime== Arnold Dorsey se Millsu činilo previše prozaično ime, predložio je svom novom pulenu neko ime koje će zaintrigirati publiku. U „modi“ su bila kratka imena i prezimena. Npr. već rečeni Tom Jones, pa [[John Lennon]], [[Ringo Starr]], [[Mick Jagger]], itd., itd., a Mills je odlučio zaigrati na suprotno. Svom je novom štićeniku dao novo, dugačko ime i prezime. Za Arnolda Dorseya Mills je tvrdio da će uspjeti jer je pjevač ''anđeoskog'' glasa. Stoga mu je dao ne čak ni englesko, nego [[Njemačka|njemačko]] ime i prezime – Engelbert Humperdinck, jer Engelbert je, inače, njemačka inačica hrvatskog imena Anđelko (dakle, asocijacija na Dorseyev anđeoski glas). A pravi Engelbert Humperdinck je, ustvari bio njemački [[Opera|operni]] skladatelj iz 19. stoljeća. Zanimljivo je da je nedugo nakon lansiranja u sam vrh svjetske pop scene ove dvojice slavnih pjevača, Gordon Mills, opet poigravši se imenima, lansirao još jednog pjevača, koji doduše nije dostigao slavu Humperdincka i Toma Jonesa, ali je bio prilično popularan u 70-im godinama prošlog stoljeća. Pjevača Raymond Edward O'Sullivana "prekrstio" je, koristeći imena britanskih opernih stvaralaca (libretist William Schwenck ''Gilbert'' i skladatelj Arthur ''Sullivan'') i "rođena" je još jedna pjevačka zvijezda tog doba [[Gilbert O'Sullivan]]. =='''[[Release me]]'''== Mills odmah s londonskom diskografskom kućom „Decca“ ugovara za Humperdincka prvo snimanje i [[1967.]] godine izlazi singl s pjesmom '''„Release me“''', američkog skladatelja Eddiea Millera, skladane još [[1946.]] godine. Pjesmu je dotada izvelo nekoliko pjevača, bez nekog uspjeha, osim što je [[1962.]] izvjestan uspjeh polučila američka pjevačica [[Esther Phillips]], izvodeći je u R & B ([[Rhythm and Blues]]) izvedbi. I odmah, s tim prvim svojim hitom Engelbert Humperdinck postiže fantastičan uspjeh. „Release me“ u ožujku 1967. godine odmah zauzima prvo mjesto britanske top liste i drži ga šest tjedana, te se još mjesecima nalazi pri vrhu i engleskih i američkih top lista, i najveći je svjetski hit te godine. Potpuno identično kao u slučaju Toma Jonesa i [[Green Green Grass of Home]]: Humperdinckova izvedba „Release me“, uz pratnju ženskog zbora, je ušla u antologiju svjetske popularne glazbe i slobodno se može reći da je on proslavio tu, do tada slabo poznatu pjesmu, kao i da je ona proslavila njega. „Release me“ je, i prvi hit Engelberta Humperdincka, i njegov najveći uspjeh. ==Novi hitovi== Nakon ogromnog uspjeha pjesme „Release me“, iste 1967. godine slijede hitovi „There Goes My Everything“ i „The Last Waltz“, pa iduće, [[1968.]] godine „Am I That Easy to Forget“, zatim „A Man Without Love“, [[1969.]] godine „The Way It Used To Be“ i mnogi drugi, a uglavnom su svi njegovi najveći hitovi postali ''evergreeni'' i među ozbiljnijim slušateljstvom rado su slušani i dan danas te su doživjeli i nebrojene orkestralne izvedbe. Engelbert Humperdinck jedan je od najprodavanijih izvođača u povijesti diskografije. ==Nastupi u SAD== Kao i u slučaju Toma Jonesa, karijera mu sredinom 70-ih godina počinje stagnirati, snima manje hitova, uglavnom su to sladunjave pjesme zahvaljujući kojima ga proglašavaju „Kraljem romance“, i on također počinje sve više nastupati u SAD, prvenstveno u [[Las Vegas]]u, te dugo godina održava i do 200 (dvije stotine) koncerata godišnje! Uz to i dalje snima nove pjesme, te obrade starih, kao i kompilacije. Naravno, zahvaljujući svemu tome, postaje izuzetno bogat, živi između Engleske, [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Nevada|Nevade]] (Las Vegas), u Engleskoj kupuje i jedan drugoligaški nogometni klub, a dok je živio u [[Hollywood]]u kupio je kuću nekad slavne, tragično stradale glumice [[Jayne Mansfield]]. ==Privatno== Unatoč svom statusu megazvijezde i brojnim aferama koje su mu pripisivane, u braku je s Patricijom i imaju četvero djece a svi su uključeni u njegovu karijeru i žive između Velike Britanije i SAD. ==Diskografija (dio)== 1967. "Release Me (And Let Me Love Again)" 1967. "There Goes My Everything" 1967. "The Last Waltz" 1968. "Am I That Easy to Forget" 1968. "A Man Without Love" 1968. "Les Bicyclettes de Belsize" 1969. "The Way It Used To Be" 1969. "I'm A Better Man" 1969. "Winter World Of Love" 1970. "My Marie" 1970. "Sweetheart" 1971. "When There's No You" 1971. "Another Time, Another Place" 1972. "Too Beautiful To Last" 1972. "In Time" 1972. "I Never Said Goodbye" 1973. "I'm Leavin' You" 1973. "Love Is All" 1975. "This Is What You Mean To Me" 1976. "After The Lovin'" 1977. "Goodbye My Friend" 1978. "This Moment In Time" 1980. "Love's Only Love" 1983. "Til You And Your Lover Are Lovers Again" 1988. "Nothing's Gonna Change My Love For You" 1989. "Ich denk an Dich" 1999. "Quando Quando Quando" 2000. "How To Win Your Love" {{GLAVNIRASPORED:Humperdinck, Engelbert}} [[Kategorija:Britanski pjevači]] jn82bosk3vzfqdi17i8usog9y1juji6 0 125324 6436788 6358147 2022-08-03T10:31:45Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | |ime kluba = Rosenborg |slika = Rosenborg_Trondheim_logo.svg |puno ime = Rosenborg Ballklub |nadimak = ''Troillongan''<br> (''[[Trol]]ska djeca)'' |godina osnivanja = [[19. svibnja]] [[1917.]] |igralište = [[Lerkendal stadion]],<br> [[Trondheim]] |kapacitet stadiona = 21.421 |direktor = {{ZD|N|NOR}} Ivar Koteng |trener = {{ZD|N|NOR}} [[Kjetil Rekdal]] |liga = [[Eliteserien]] |sezona = [[Eliteserien 2021.|2021.]] |plasman = 5. |igrači = Popis igrača Rosenborga B.K. | pattern_la1 = _rosenborg22h | pattern_b1 = _rosenborg22h | pattern_ra1 = _rosenborg22h | pattern_sh1 = _rosenborg22h | pattern_so1 = _3_stripes_black | leftarm1 = FFFFFF | body1 = 000000 | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _rosenborg21t | pattern_b2 = _rosenborg21t | pattern_ra2 = _rosenborg21t | pattern_sh2 = _rosenborg19h | pattern_so2 = _color_3_stripes_white | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = 000000 | socks2 = 000000 | pattern_la3 = _rosenborg22a | pattern_b3 = _rosenborg22a | pattern_ra3 = _rosenborg22a | pattern_sh3 = _reno19a | pattern_so3 = _color_3_stripes_white | leftarm3 = | body3 = | rightarm3 = | shorts3 = 000000 | socks3 = 000000 }} '''Rosenborg Ballklub''' (RBK) je [[Norveška|norveški]] nogometni klub iz grada [[Trondheim]]a, te trenutačno igra u Norveškoj Premier ligi. S osvojenih 26 nacionalna prvenstva i 12 Norveških kupova, Rosenborg je najuspješniji norveški [[nogomet]]ni klub. Klub je čak 13 godina u nizu osvajao nacionalno prvenstvo, više uzastopnih naslova od njih ima samo [[Latvija|latvijski]] [[Skonto FC|Skonto]] – 14. Rosenborg je osnovan kao '''Odd''' [[1917.]] godine. Svoje domaće utakmice igra na modernom stadionu [[Lerkendal]], a stadion može primiti 21.421 gledatelja. == Trofeji == * '''Norveška Premier Liga''' ** '''Prvaci (26):''' 1967., 1969., 1971., 1985., 1988., 1990., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2006., 2009., 2010., 2015., 2016., 2017., 2018. ** '''Doprvaci (7):''' 1968., 1970., 1973., 1989., 1991., 2013., 2014. * '''Norveški kup:''' ** '''Pobjednici (12):''' 1960., 1964., 1971., 1988., 1990., 1992., 1995., 1999., 2003, 2015., 2016., 2018. ** '''Finalisti (6):''' 1967., 1972., 1973., 1991., 1998., 2013. * '''Norveški superkup:''' ** '''Pobjednici (3):''' 2010., 2017., 2018. == Poznati bivši igrači == * {{ZD|I|ISL}} [[Árni Gautur Arason]] (1998. – 2004.) * {{ZD|N|NOR}} [[Ørjan Berg]] (1988. – 1990., 1999. – 2006.) * {{ZD|N|NOR}} [[Stig Inge Bjørnebye]] (1992. – 1994.) * {{ZD|N|NOR}} [[Sverre Brandhaug]] (1981. – 1991.) * {{ZD|N|NOR}} [[Rune Bratseth]] (1983. – 1986.) * {{ZD|N|NOR}} [[Harald Martin Brattbakk]] (1990. – 1992., 1994. – 1997., 2001. – 2006.) * {{ZD|N|NOR}} [[John Carew]] (1999. – 2000.) * {{ZD|N|NOR}} [[Nils Arne Eggen]] (1960. – 1963., 1966. – 1969.) * {{ZD|N|NOR}} [[Svein Grøndalen]] (1975. – 1980.) * {{ZD|N|NOR}} [[Vegard Heggem]] (1995. – 1998.) * {{ZD|N|NOR}} [[Erik Hoftun]] (1994. – 2005.) * {{ZD|N|NOR}} [[Trond Henriksen]] (1983. – 1993.) * {{ZD|N|NOR}} [[Odd Iversen]] (1964. – 1969., 1973. – 1975., 1980. – 1982.) * {{ZD|N|NOR}} [[Steffen Iversen]] (1995. – 1996., 2006. – 2010., 2012.) * {{ZD|N|NOR}} [[Mini Jakobsen|Jahn Ivar "Mini" Jakobsen]] (1988. – 1990., 1994. – 2000.) * {{ZD|N|NOR}} [[Frode Johnsen]] (2000. – 2006.) * {{ZD|N|NOR}} [[Azar Karadaş]] (2002. – 2004.) * {{ZD|N|NOR}} [[Øyvind Leonhardsen]] (1992. – 1994.) * {{ZD|N|NOR}} [[Karl Petter Løken]] (1985. – 1994.) * {{ZD|Š|ŠVE}} [[Rade Prica]] (2009. – 2012.) * {{ZD|N|NOR}} [[Ola By Rise]] (1977. – 1995.) * {{ZD|N|NOR}} [[Sigurd Rushfeldt]] (1997. – 2001.) * {{ZD|N|NOR}} [[Bent Skammelsrud]] (1991. – 1998., 1998. – 2002.) * {{ZD|N|NOR}} [[Trond Sollied]] (1985. – 1991.) * {{ZD|N|NOR}} [[Jan Derek Sørensen]] (1998. – 2000.) * {{ZD|N|NOR}} [[Gøran Sørloth]] (1985. – 1989., 1989. – 1993.) * {{ZD|N|NOR}} [[Bjørn Wirkola]] (1971. – 1974.) * {{ZD|H|HRV}} [[Dario Zahora]] (2009. – 2010.) * {{ZD|N|NOR}} [[Torstein Helstad]] (2004. – 2006.) * {{ZD|N|NOR}} [[Jan Gunnar Solli]] (2003. – 2006.) == Poveznice == * [[Dodatak:Popis igrača Rosenborga B.K.]] == Vanjske poveznice == * [http://www.rbk.no/ Službene stranice] [[Kategorija:Norveški nogometni klubovi]] t5mu948vveagsmv8y9w54doymij5hf7 0 127237 6436664 5902708 2022-08-03T02:00:38Z 87.116.164.151 Šipac wikitext text/x-wiki {{Paravojna organizacija | ime = Oslobodilačka vojska šipac Kosova<br>Ushtria Çlirimtare e Kosovës | logotip = UCK KLA.svg | aktivnost = [[1991.]] – [[1999.]] | vođa = [[Adem Jashari]] ([[1994.]] – [[1998.]])<br>[[Hashim Thaçi]] ([[1998.]] – [[1999.]]) | motivi = [[Neovisnost]] Kosova od [[Srbija|Srbije]] | područje = {{ZD+X/S|SRJ}} <small>([[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1992-2004).svg|19px]] [[Republika Srbija (1992. – 2006.)|Srbija]], [[Kosovo i Metohija]])</small> | ideologija = albanski [[nacionalizam]] | aktivnosti = '''[[Rat na Kosovu]]''' ([[1999.]])<br>'''[[Sukobi u Makedoniji 2001.|Sukobi u Makedoniji]]''' ([[2001.]]) | napadi = | status = | članstvo = | političko krilo = [[Narodni pokret Kosova]]{{nedostaje izvor}} }} '''Oslobodilačka vojska Kosova''' (OVK) ili UÇK ([[albanski|alb.]] ''Ushtria Çlirimtare e Kosovës'') je bila albanska [[Paravojna postrojba|paravojna]] organizacija, koja se izborila za [[neovisnost]] [[Kosovo|Kosova]] od [[Srbija|Srbije]]. [[Datoteka:Kla members.jpg|lijevo|mini|220px|Pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova]] OVK je osnovana [[1994.]] a prvi put u javnost je izašla [[1996.]] godine. Cilj joj je bio neovisno Kosovo a koristila se različitim sredstvima oružane borbe protiv srpske policije i vojske. Osnivač i vođa OVK sve do smrti [[1998.]] godine bio je [[Adem Jashari]], a poslije njega do raspuštanja [[1999.]] [[Hashim Thaçi]]. OVK se među kosovskim Albancima slavi kao oslobodilački pokret, a u dijelu zapadne javnosti je za vrijeme [[Rat na Kosovu|rata]] stekla nadimak "Vietkong Europe" ili "Vietkong [[Balkan]]a".<ref name="antiwar">http://www.antiwar.com/orig/jatras9.html{{eng icon}}</ref> Sa srbijanske strane, OVK je bila čest predmet optužbi za terorističke metode borbe, ratne zločine, kao i za povezanost s organiziranim kriminalom (prvenstveno trgovinom [[Droga|drogom]]).<ref name="antiwar"/><ref>http://www.fair.org/index.php?page=1784 {{eng icon}}</ref>Optuživalo ju se da je svoju gerilsku borbu finacirala upravo trgovinom drogom.<ref>http://www.albionmonitor.com/9904a/klacontra.html {{eng icon}}</ref><ref>http://www.larouchepub.com/other/2001/2824_kla_drugs.html {{eng icon}}</ref> Također postoje tvrdnje da OVK - iako službeno raspuštena - i dalje postoji kao kadrovska podloga za ilegalne [[Paravojna postrojba|paravojne postrojbe]] [[Albanci|Albanaca]] u drugim državama, odnosno da je sudjelovala u [[Sukobi u okolici Preševa 2001.|preševskom sukobu]] i [[Sukobi u Makedoniji 2001.|albansko-makedonskom sukobu]]. Krajem 2010. godine u Vijeću Europe je predstavljeno{{pojasniti|Tko ga je predstavio?}} izvješće u kojem se navodi da su krajem 1999. godine vođe OVK organizirale otmice Srba kojima su u Albaniji (u t.zv. "Žutoj kući") vađeni organi.<ref>(srp.) [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=967431 r.s.v., Vreme: Odgovornost OVK za trgovinu organima], objavljeno 14. prosinca 2010. godine, pristupljeno 7. srpnja 2016. godine</ref> Sud u Prištini je 2013. godine zbog trgovine organima osudio petoricu kosovskih Albanaca.<ref>(srp.) [http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2014&mm=09&dd=12&nav_id=899004 Tanja Matić, Novi Magazin, B92: Dr Smrt - doktor bez moralnih granica], objavljeno 12. rujna 2014. godine, pristupljeno 7. srpnja 2016. godine</ref> <!-- WP:BŽO, pazite jer ovo može biti na obračun preko žutog tiska --> == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-rat}} [[Kategorija:Kosovo]] [[Kategorija:Oružane snage]] [[Kategorija:Rat na Kosovu]] 7df1edy312so7wcmh9ec4o4fqdunkme 6436702 6436664 2022-08-03T05:56:37Z IvanOS 20900 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/87.116.164.151|87.116.164.151]] ([[User talk:87.116.164.151|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ivi104|Ivi104]] wikitext text/x-wiki {{Paravojna organizacija | ime = Oslobodilačka vojska Kosova<br>Ushtria Çlirimtare e Kosovës | logotip = UCK KLA.svg | aktivnost = [[1991.]] – [[1999.]] | vođa = [[Adem Jashari]] ([[1994.]] – [[1998.]])<br>[[Hashim Thaçi]] ([[1998.]] – [[1999.]]) | motivi = [[Neovisnost]] Kosova od [[Srbija|Srbije]] | područje = {{ZD+X/S|SRJ}} <small>([[Datoteka:Flag_of_Serbia_(1992-2004).svg|19px]] [[Republika Srbija (1992. – 2006.)|Srbija]], [[Kosovo i Metohija]])</small> | ideologija = albanski [[nacionalizam]] | aktivnosti = '''[[Rat na Kosovu]]''' ([[1999.]])<br>'''[[Sukobi u Makedoniji 2001.|Sukobi u Makedoniji]]''' ([[2001.]]) | napadi = | status = | članstvo = | političko krilo = [[Narodni pokret Kosova]]{{nedostaje izvor}} }} '''Oslobodilačka vojska Kosova''' (OVK) ili UÇK ([[albanski|alb.]] ''Ushtria Çlirimtare e Kosovës'') je bila albanska [[Paravojna postrojba|paravojna]] organizacija, koja se izborila za [[neovisnost]] [[Kosovo|Kosova]] od [[Srbija|Srbije]]. [[Datoteka:Kla members.jpg|lijevo|mini|220px|Pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova]] OVK je osnovana [[1994.]] a prvi put u javnost je izašla [[1996.]] godine. Cilj joj je bio neovisno Kosovo a koristila se različitim sredstvima oružane borbe protiv srpske policije i vojske. Osnivač i vođa OVK sve do smrti [[1998.]] godine bio je [[Adem Jashari]], a poslije njega do raspuštanja [[1999.]] [[Hashim Thaçi]]. OVK se među kosovskim Albancima slavi kao oslobodilački pokret, a u dijelu zapadne javnosti je za vrijeme [[Rat na Kosovu|rata]] stekla nadimak "Vietkong Europe" ili "Vietkong [[Balkan]]a".<ref name="antiwar">http://www.antiwar.com/orig/jatras9.html{{eng icon}}</ref> Sa srbijanske strane, OVK je bila čest predmet optužbi za terorističke metode borbe, ratne zločine, kao i za povezanost s organiziranim kriminalom (prvenstveno trgovinom [[Droga|drogom]]).<ref name="antiwar"/><ref>http://www.fair.org/index.php?page=1784 {{eng icon}}</ref>Optuživalo ju se da je svoju gerilsku borbu finacirala upravo trgovinom drogom.<ref>http://www.albionmonitor.com/9904a/klacontra.html {{eng icon}}</ref><ref>http://www.larouchepub.com/other/2001/2824_kla_drugs.html {{eng icon}}</ref> Također postoje tvrdnje da OVK - iako službeno raspuštena - i dalje postoji kao kadrovska podloga za ilegalne [[Paravojna postrojba|paravojne postrojbe]] [[Albanci|Albanaca]] u drugim državama, odnosno da je sudjelovala u [[Sukobi u okolici Preševa 2001.|preševskom sukobu]] i [[Sukobi u Makedoniji 2001.|albansko-makedonskom sukobu]]. Krajem 2010. godine u Vijeću Europe je predstavljeno{{pojasniti|Tko ga je predstavio?}} izvješće u kojem se navodi da su krajem 1999. godine vođe OVK organizirale otmice Srba kojima su u Albaniji (u t.zv. "Žutoj kući") vađeni organi.<ref>(srp.) [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=967431 r.s.v., Vreme: Odgovornost OVK za trgovinu organima], objavljeno 14. prosinca 2010. godine, pristupljeno 7. srpnja 2016. godine</ref> Sud u Prištini je 2013. godine zbog trgovine organima osudio petoricu kosovskih Albanaca.<ref>(srp.) [http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2014&mm=09&dd=12&nav_id=899004 Tanja Matić, Novi Magazin, B92: Dr Smrt - doktor bez moralnih granica], objavljeno 12. rujna 2014. godine, pristupljeno 7. srpnja 2016. godine</ref> <!-- WP:BŽO, pazite jer ovo može biti na obračun preko žutog tiska --> == Izvori == {{Izvori}} {{mrva-rat}} [[Kategorija:Kosovo]] [[Kategorija:Oružane snage]] [[Kategorija:Rat na Kosovu]] 8d0xzfwhcl6euej51nsadhrf51wzyqh 0 138477 6436666 6400289 2022-08-03T02:16:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-nematerijalna svjetska baština |ime baštine = Joga |slika = Southern Naval Command celebrates International Yoga Day 2017 (01).jpg |godina = 2016. |regija = Azija i Oceanija |id = 01163 |ugroženost = - |poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/yoga-01163 |država = {{ZD+X/I|IND}} }} '''Joga''' ([[Sanskrt]]: योग joga, IPA: [joːgə]; u značenju „sprega”, „stega”, prema ''yuj'': „ujarmiti”, „spregnuti”) označava sustavan pristup duhovnim vježbama unutar Indijskih i religijskih tradicija u njenoj sferi utjecaja. Joga se sastoji od niza poza, meditacija, kontrole disanja, napjeva i drugih tehnika za pomoć pojedincima u izgrađivanju samoostvarenja, olakšavanja bilo kakve patnje i omogućavanju stanja oslobođenja. Zbog toga je tradicija joge upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] 2016. godine.<ref name="UNESCO"> [https://ich.unesco.org/en/RL/yoga-01163 Joga] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 13. srpnja 2017.</ref> Joga je vremenom mijenjala značenja na mnogo različitih načina s većim brojem interpretacija raznih autora koja možemo grupirati u tri veće skupine: [[Datoteka:Bouddha Bhûmisparsha-Mudra 2.JPG|mini|lijevo|<center>[[Buda]] sjedi u joga položaju]] [[Datoteka:Sivakempfort.jpg|mini|<center>Kip [[Šiva|Šive]] koji izvodi meditaciju joge]] === 1. Tradicionalna joga === Joga je jedan od šest ortodoksnih [[brahmanizam|brahmanističkih]] filozofsko-religijskih [[meditacija|meditacijskih]] sustava koji sačinjavaju [[Hinduizam|hinduističku]] religiju, darśana. U ovom najizvornijem obliku, sustav prakse je opisan u „Joga sutrama” (4. st.) gdje je njezina svrha oslobođenje iz kruga života i bola, postizanjem stanja čiste svijesti<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66543 Hrvatska enciklopedija LZMK] Pristupljeno 13. srpnja 2017.</reF>. One su srodne nešto starijim [[Budizam|budističkim]] tekstovima u praksi, a u teoriji su bliske [[samkja|samkji]], još jednom od ortodoksnih sustava, od kojega se razlikuje priznanjem osobnoga Boga (īśvara)<ref name="HE"/>. Iako i unutar hinduizma postoji pojam joge prije tog vremena tek s Joga sutrama se ustanovljiva jasno koncipirani sustav koji u jasno definiranim praktičnim koracima razvoja kontemplativne prakse sistematično vodi jogija prema zacrtanom cilju duhovnog ostvarenja, te ih stoga do danas smatramo temeljnim i najvažnijim tekstom joge. Kako je budizam sramana praksa (samkja iako hinduizirana vjerojatno također potiče iz sramana izvora) svakako i za jogu možemo pretpostavljati da dolazi iz te sfere utjecaja na razmeđi susreta vedske, sramana kulture i religije. Sustav se sastoji od osam sukcesivnih koraka moralnih pravila (jama i nijama): položaja sjedenja u kontemplaciji (asana) i položaj tijela, usredotočenje na blize predmete (npr. vrh nosa, pupak); kontrole disanja (pranajama), koje su potanko propisane (npr. samo kroz lijevu ili desnu nosnicu); povlačenja osjetila (pratjahara); koncentracije (darana); meditacije (djana) i naposljetku transa (samadi), potpuno zadubljenje i sabranost u kojem nestaje svaki subjektivni osjećaj. Težište joge u sutrama je umirivanje mentalnih fluktuacija, tj. sustavnim vježbama tijela i svijesti postići potpunu vlast nad tijelom i isključiti štetan utjecaj vanjskoga svijeta na duh, koji, oslobođen, postiže izravnu spoznaju i uvid u skrovitu narav čovjeka i svijeta ili mistično sjedinjenje s transcedentalnim (mokša)<ref name="HE"/>. Vježbe vodi iskusni učitelj, inače mogu biti opasne za zdravlje i psihološki integritet čovjeka. Nije poznata starost joge; spominje se tek u srednjim upanišadima; djelo uz koje se vezuje je [[Patañjali]]jeva ''[[Yogasūtra]]'' (vjerojatno 2. st. pr. Kr.). Jogu su prihvatili budisti i jainisti; oblik hatha-joga raširen je u zapadnome svijetu (Europa, Sjeverna Amerika), a cilj je jačanje tjelesne snage i zdravlja. === 2. Hatha joga === [[Slika:A Hatha Yoga collage.jpg|mini|<center>Hatha joga u praksi]] [[Hatha joga]] predstavlja srednjovjekovni sustav duhovne prakse koji uz sramana utjecaje pokazuje i snažne utjecaje [[tantra|tantre]]. U neku ruku možemo ju smatrati dijelom tantrickog kruga utjecaja kao što klasičnu jogu možemo promatrati unutar sramanskog. Tu se između ostalog pocinju razvijati i fizički aspekti joge te je to sustav koji na zapadu kolokvijalno najčešće sa njome poistovjećujemo. === 3. Joga u širem smislu === Joga se nerijetko primjenjuje kao opći naziv za bilo kakvu duhovnu praksu. U tom vrlo općenitom smislu svaka se duhovna praksa bilo koje religije moze svrstati u jogu, a najčešće prakse i kategorije koje se danas pri tome koriste su: * rađa joga - označava ono sto je ovdje opisano pod tradicionalnom jogom. * gjana joga - duhovna praksa usmjerena ka mudrosti, znanju, nastojanju pronicanja duhovne stvarnosti putem intelektualnog, analitičkog propitkivanja. Povezuje se često s filozofskim sustavom [[advaita vedanta|advaita vedante]], ali je u upotrebi i kod mnogih drugih u različitim oblicima, značenjima i stupnjevima relevantnosti. * bhakti joga - duhovna praksa utemeljena na predanosti, devociji, uspostavljanja odnosa s Bogom. Pristup koji nam je poznat iz abrahamskih religija uključujući kršćanstvo. * karma joga - joga djelovanja koje može značiti i nesebičan rad za tuđu dobrobit i djelovanje u svijetu (nasuprot asketskom odricanju) bez očekivanja i vezivanja za rezultate. Uz ove četiri najčešće kategorije ponekad se znaju izdvajati dodatne poput mantra joge, kundalini joge i slično, no ta su razlikovanja dosta ovisna o specifičnim kriterijima i interesima pojedinog autora i duhovne skupine. Od ove četiri pak glavne jedino je rađa joga jasno definirani sustav dok su ostalo općeniti opisi i termini koji mogu od autora do autora podosta varirati u značenjima. == Joga i kršćanstvo == === Suvremeni stavovi === Neki kršćani jogu i druge aspekte istočne duhovnosti integriraju s molitvom i meditacijom. To se pripisuje želji da se Bog doživi na cjelovitiji način.<ref name="nytimes_vatican">{{Citiranje novina |last=Steinfels |first=Peter |date=7. siječnja 1990. |title=Trying to Reconcile the Ways of the Vatican and the East |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/1990/01/07/weekinreview/ideas-trends-trying-to-reconcile-the-ways-of-the-vatican-and-the-east.html |access-date=17. travnja 2021. |archive-date=8. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090808214350/https://www.nytimes.com/1990/01/07/weekinreview/ideas-trends-trying-to-reconcile-the-ways-of-the-vatican-and-the-east.html |url-status=bot: unknown }}</ref> 2013. godine monsinjor [[Raffaello Martinelli]], opslužujući Kongregaciju za nauk vjere, radeći više od 23 godine s kardinalom Josephom Ratzingerom ([[Benedikt XVI.|papa Benedikt XVI.]]),<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.sancarlo.pcn.net/Francais/RM1.htm |title=Mons. Raffaello Martinelli |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110822123632/http://www.sancarlo.pcn.net/Francais/RM1.htm |archivedate=22. kolovoza 2011. |accessdate=2014-06-09}}</ref> rekao je da za svoju [[Meditacija|Meditaciju]] kršćanin može učiti iz drugih vjerskih tradicija ([[zen]], joga, kontrolirano disanje, [[Mantra]]), citirajući [[Aspekti kršćanske meditacije|Aspekte kršćanske meditacije]]: "Baš kao što" [[Katolička Crkva|Katolička crkva ne]] odbacuje ništa od istinitog i svetog u tim religijama", ni ovi načini ne smiju biti odbačeni iz ruku jednostavno zato što nisu Kršćanski. Naprotiv, od njih se može uzeti ono što je korisno sve dok kršćanska koncepcija molitve, njezina logika i zahtjevi nikada ne budu zaklonjeni. U kontekstu svega ovoga, te komade i dijelove treba iznova uzeti i izraziti."<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.webdiocesi.chiesacattolica.it/cci_new/documenti_diocesi/80/2013-01/23-236/AdA-201301-Opera-Completa.pdf |title=Argomenti di Attualità |author=Raffaello Martinelli |date=Siječanj 2013.}}</ref> Prije su [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]] i neke druge kršćanske organizacije izrazile zabrinutost i neodobravanje u vezi s nekim istočnjačkim i [[New Age|new age]] praksama koje uključuju jogu i meditaciju.<ref>{{Citiranje novina |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/2722743.stm |title=Vatican sounds New Age alert |publisher=BBC |date=4. veljače 2003. |accessdate=27. kolovoza 2013.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Catholicism in dialogue: conversations across traditions |author=Teasdale |first=Wayne |publisher=Rowman & Littlefield |isbn=0-7425-3178-3}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.albertmohler.com/2010/09/20/the-subtle-body-should-christians-practice-yoga/ |title=The Subtle Body – Should Christians Practice Yoga? |author=Mohler |first=R. Albert Jr. |accessdate=14. siječnja 2011.}}</ref> Drugi stav drži da kršćanska meditacija može dovesti do religijskog pluralizma. To održava međukonfesionalno udruženje kršćana koji to prakticiraju. "Ritual istodobno djeluje kao sidro koje održava, poboljšava i promovira denominacijske aktivnosti i jedro koje omogućuje prelazak institucionalnih granica."<ref>{{Citiranje časopisa |author=Mermis–Cava |first=Jonathan |title=An Anchor and a Sail: Christian Meditation as the Mechanism for a Pluralist Religious Identity |year=2009 |journal=Sociology of Religion |volume=70 |issue=4 |pages=432–453}}</ref> === Povijesni stavovi === Povijesno su stavovi bili konzervativniji. Tako je 1989. i 2003. godine [[Kongregacija za nauk vjere|Vatikan je]] objavio dva dokumenta: ''[[Aspekti kršćanske meditacije]]'' i "[[Kršćansko promišljanje o novom dobu|Kršćanska promišljanja o novom dobu]]", koji su uglavnom bili kritični prema istočnoj i [[New Age|novovjekovnoj]] praksi. Dokument iz 2003. objavljen je kao priručnik od 90 stranica koji detaljno opisuje položaj Vatikana.<ref>''Handbook of vocational psychology'' by W. Bruce Walsh, Mark Savickas 2005 {{ISBN|0-8058-4517-8}} page 358</ref> Vatikan je upozorio da koncentracija na fizičke aspekte meditacije "može prerasti u kult tijela" i da izjednačavanje tjelesnih stanja s mistikom "također može dovesti do psihičkih poremećaja, a ponekad i do moralnih odstupanja". To se uspoređuje s prvim danima kršćanstva, kada se crkva usprotivila [[Gnosticizam|vjerovanju gnostika]] da spasenje nije došlo kroz vjeru već kroz mistično unutarnje znanje.<ref name="nytimes_vatican2">{{Citiranje novina |last=Steinfels |first=Peter |date=7. siječnja 1990. |title=Trying to Reconcile the Ways of the Vatican and the East |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/1990/01/07/weekinreview/ideas-trends-trying-to-reconcile-the-ways-of-the-vatican-and-the-east.html |access-date=17. travnja 2021. |archive-date=8. kolovoza 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090808214350/https://www.nytimes.com/1990/01/07/weekinreview/ideas-trends-trying-to-reconcile-the-ways-of-the-vatican-and-the-east.html |url-status=bot: unknown }}</ref> U pismu se također kaže, "može se vidjeti može li se i kako [molitva] obogatiti metodama meditacije razvijenim u drugim religijama i kulturama"<ref name="Letter_from_Vatican">{{Citiranje weba |url=http://www.ewtn.com/library/curia/cdfmed.htm |title=1989 Letter from Vatican to Bishops on Some Aspects of Christian Meditation |publisher=Ewtn.com |accessdate=28. studenoga 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100502022624/http://www.ewtn.com/library/curia/cdfmed.htm |archivedate=2. svibnja 2010.}}</ref> ali zadržava ideju da "između prirode [drugih pristupa] molitva i kršćanska vjerovanja o konačnoj stvarnosti ".<ref name="nytimes_vatican2" /> Neke [[Temeljno kršćanstvo|fundamentalističke]] kršćanske organizacije jogu smatraju nespojivom s vjerskim porijeklom, smatrajući je dijelom [[New Age|New Age pokreta koji]] nije u skladu s kršćanstvom.<ref>Dr Ankerberg, John & Dr Weldon, John, ''Encyclopedia of New Age Beliefs'', Harvest House Publishers, 1996</ref> === U Hrvatskoj katoličkoj crkvi === U Hrvatskoj katoličkoj crkvi stavovi su često konzervativni, tako Josip Blažević, franjevac koji je napisao knjigu „Joga i kršćanstvo” tvrdi: „Ako je netko uvjereni katolik i ako netko živi svoju vjeru, smatram da mu joga nije potrebna”.<ref>Danka Derifaj, ''[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1960563/je-li-joga-grijeh-ili-sport-crkva-smatra-ako-je-netko-uvjereni-katolik-joga-mu-nije-potrebna/ Je li joga grijeh ili sport? Crkva smatra: 'Ako je netko uvjereni katolik, joga mu nije potrebna']'', vijesti.rtl.hr 17. kolovoza 2016.</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [https://svijet-joge.com/ Sve vrste joga] ===== Ostali projekti ===== {{WProjekti |commons = |commonshr = |commons2 = |commonshr2 = |commonscat = Asana |commonscathr = Asana |commonscat2 = Yoga |commonscathr2 = Joga |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }}{{Svjetska baština u Indiji}} [[Kategorija:Hinduizam]] [[Kategorija:New Age]] [[Kategorija:Svjetska baština u Indiji]] [[Kategorija:Nematerijalna svjetska baština]] lsy8xv0a1wkgyoccf6hb2jw5osb8if1 0 140012 6436715 6372016 2022-08-03T06:32:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Klub boraca | naslov originala = Fight Club | slika = Fight_club_ver4.bmp | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[David Fincher]] | producenti = [[Arnon Milchan]]<br/>[[Art Linson]]<br />[[Ross Grayson Bell]]<br />[[Cean Chaffin]] | scenarij = [[Jim Uhls]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Edward Norton]]<br />[[Brad Pitt]]<br />[[Helena Bonham Carter]] | glazba = [[Dust Brothers]] | snimatelj = [[Jeff Cronenweth]] | montaža = [[James Haygood]] | distributer = [[20th Century Fox]] | godina = [[1999.]] | trajanje = 139 min. | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $63,000,000 | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = http://www.foxmovies.com/fightclub/ | imdb_id = 0137523 }} '''''Klub boraca''''' (eng. ''Fight Club'') je satirična crna komedija [[David Fincher|Davida Finchera]] iz [[1999.]] snimljena prema [[Klub boraca|istoimenom romanu]] [[Chuck Palahniuk|Chucka Palahniuka]] iz [[1996.]] s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]] i [[Edward Norton|Edwardom Nortonom]]. Fincher je opisao ''Klub boraca'' kao crnu komediju koja poseže za teškom satirom; on i glumačka ekipa usporedili su film s ''[[Diplomac (1967)|Diplomcem]]'' ([[1967.]]) i ''[[Buntovnik bez razloga|Buntovnikom bez razloga]]'' ([[1955.]]). Tematski, film je trebao prikazati sukob između mladih ljudi i sustava vrijednosti reklamiranja. Upotreba nasilja u filmu u borilačkim klubovima trebala je biti metafora za osjećaj temeljen na sukobu generacija. Bezimeni protagonist, kojeg je utjelovio Edward Norton, je običan čovjek i nepouzdani pripovjedač koji u borilačkom klubu upoznaje Tylera Durdena (Brad Pitt). Nakon toga je rastrgnut ljubavnim trokutom s Durdenom i Marlom Singer ([[Helena Bonham Carter]]). Redatelj je namjerno ubacio homoerotični ton misleći kako će publici zbog toga biti neugodno i da neće biti u mogućnosti pogoditi epilog. Šefovi studija nisu bili zadovoljni filmom pa su izmijenili Fincherovu namjeravanu marketinšku kampanju kako bi povratili gubitke. ''Klub boraca'' nije ostvario komercijalna očekivanja, a kritike su bile podijeljene. Često je navođen kao jedan od najkontroverznijih filmova 1999. Označen je kao prekretnica za vizualni stil u filmu i uvod u novi ugođaj američkog političkog života. Ipak, komercijalni dio priče se popravio [[DVD]] izdanjem čime je film stekao kultni status. Osim toga, inspirirao je mnoge Amerikance da otvore vlastite borilačke klubove. == Radnja == Pripovjedač (Edward Norton) je anonimni zaposlenik automobilske kompanije koji odlazi na mjesta nesreća kako bi procijenio štetu. Liječnik mu odbija propisati lijek za [[nesanica|nesanicu]] i umjesto toga mu predloži da posjeti terapijsku grupu oboljelih od raka testisa kako bi počeo cijeniti pravu bol. Posjećujući grupu, pripovjedač se počne osjećati važnim i da netko mari za njega, nakon čega počinje normalno spavati. Međutim, počinje glumiti da ima još nekoliko bolesti kako bi mogao posjećivati i druge terapijske grupe. Rutina mu se prekine nakon što na grupama koje on pohađa primijeti drugu varalicu, Marlu Singer (Helena Bonham Carter), i opet počne patiti od nesanice. Tijekom leta poslovnom klasom, pripovjedač upoznaje Tylera Durdena (Brad Pitt), koji prodaje sapun. Pripovjedač stiže kući i otkriva kako mu je stan uništen u eksploziji. Nazove Tylera i sastaje se s njim u lokalu. Tyler pristaje pustiti ga u svoj dom pod uvjetom da ga pripovjedač udari. Ovaj mu udovolji i dvojica počnu uživati u međusobnim udarcima ispred bara. Pripovjedač se useljava Tyleru, a njih dvojica se vraćaju u lokal, gdje se opet potuku na parkiralištu. Nakon što su privukli gomilu ljudi, uspostavljaju 'klub boraca' u podrumu lokala. Ubrzo uz Tylerovu pomoć diljem zemlje počinju nicati drugi slični klubovi. Nakon što se Marla predozira Xanaxima, spašava je Tyler, a dvoje se upuštaju u seksualnu vezu. Tyler kaže pripovjedaču da ga ne pita za Marlu. Pod Tylerovim vodstvom, klub boraca postaje "Projekt Mayhem", koji počinje izvršavati sve destruktivnije antikapitalističke vandalizme u gradu. Borilački klubovi postaju mreža za Projekt Mayhem koji vodi sam Tyler, bez pripovjedačeva uplitanja. Nakon svađe, Tyler nestaje iz pripovjedačeva života, a nakon što član Projekta Mayhem pogine na misiji, pripovjedač pokuša ugasiti projekt. Prateći Tylerove korake, počne putovati po zemlji i otkriva da su borilački klubovi osnovani u svakom gradu, gdje se jedan od sudionika predstavlja kao Tyler Durden. Telefonski poziv Marli potvrđuje njegov identitet, a on shvaća da je Tyler alter ego njegove [[Shizofrenija|podijeljene osobnosti]]. Tyler se pojavljuje pred njim i objašnjava mu da kontrolira pripovjedačevo tijelo kad god ovaj spava. Pripovjedač se sruši. Nakon što se probudio, shvaća da je Tyler obavio nekoliko telefonskih poziva tijekom njegova blackouta. Počne slijediti tragove njegovih planova do sjedišta nekoliko velikih kompanija koje posluju kreditnim karticama u centru grada koje Tyler namjerava uništiti kako bi onesposobio financijski sustav. Nakon što nije uspio dobiti pomoć od policije, od kojih su mnogi pripadnici Projekta Mayhem, pripovjedač pokuša deaktivirati eksplozive u podrumu jedne od zgrada. Sukobljuje se s Tylerom, koji ga onesvješćuje i odvodi na gornji kat druge zgrade kako bi svjedočio predstojećem uništenju. Pripovjedač, kojeg Tyler drži na nišanu, shvaća da zapravo on drži pištolj. Opuca sebi u usta, propucavši si obraz, ali ne ubivši se. Iluzija Tylera nestaje zajedno s izlaznom ranom na stražnjoj strani njegove glave. Ubrzo nakon toga, članovi Projekta Mayham dovode pripovjedaču otetu Marlu i ostavljaju ih same. Bombe eksplodiraju, a dvoje, držeći se za ruke, kroz prozore gledaju uništenje gradske četvrti. == Produkcija == === Razvoj === [[1996.]] je skaut za knjige studija 20th Century Fox umjetničkom dirketoru studija poslao preliminarnu verziju romana ''[[Klub boraca]]'' [[Chuck Palahniuk|Chucka Palahniuka]]. Iako studio nije vidio potencijala u filmskoj adaptaciji, McCormick je proslijedio materijal producentima Lawrenceu Benderu i Artu Linsonu, koji su ga također odbili. Producenti Josh Donen i Ross Bell su izrazili zanimanje za projekt i sredili neplaćenu probu s glumcima kako bi vidjeli dužinu scenarija. Proba je potrajala šest sati. Nakon što su izbacili neke dijelove kako bi reducirali trajanje i snimili dijaloge, Bell je poslao knjigu na vrpci Lauri Ziskin, voditeljici odjela Fox 2000, koja je nakon preslušavanja vrpce otkupila prava na ''Klub boraca'' za deset tisuća dolara.<ref name="mav1">{{cite book |author=Sharon Waxman |title=Rebels on the Backlot: Six Maverick Directors and How They Conquered the Hollywood Studio System |pages=137.-151. |year=2005 |month=December |publisher=HarperEntertainment |isbn=0060540176}}</ref> Kako bi adaptirala priču u scenarij, Ziskin je isprva razmišljala o angažiranju Bucka Henryja; mislila je kako je ''Klub boraca'' sličan ''[[Diplomac (1967)|Diplomcu]]'', kojeg je adaptirao Henry. No, novi scenarist, [[Jim Uhls]], je počeo lobirati kod Donena i Bella da ga angažiraju za adaptaciju pa su ga producenti kasnije i uzeli. Bell je imao četiri opcije za režiju: [[Peter Jackson|Petera Jacksona]], [[Bryan Singer|Bryana Singera]], [[Danny Boyle|Dannyja Boylea]] i [[David Fincher|Davida Finchera]]. Smatrao je Jacksona najboljim izborom i kontaktirao ga, ali Jackson je bio zauzet snimanjem filma ''[[Strašila]]'' na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]. Singer je dobio knjigu, ali je nije pročitao, dok se Boyle sastao s Bellom i pročitao knjigu, ali se na kraju okrenuo drugom projektu. Fincher, koji je prije pročitao knjigu i pokušavao otkupiti prava, je razgovarao sa Ziskin o režiranju filma, ali je oklijevao oko suradnje s 20th Century Foxom zbog loših iskustava tijekom produkcije ''[[Alien 3|Aliena 3]]'' ([[1992.]]). Sastanak sa Ziskin i šefom studija Billom Mechanicom je izgladio njegove odnose sa studijom<ref name="mav1" /> koji je u kolovozu [[1997.]] objavio da će Fincher režirati ekranizaciju romana.<ref>{{cite journal |author=Michael Fleming |url=http://www.variety.com/article/VR1116678264.html?categoryid=3&cs=1 |title=Thornton holds reins of 'Horses' |journal=Variety |publisher=Reed Business Information |date=2007-08-19 |accessdate=2007-03-23}}</ref> Mechanic i Ziskin isprva su planirali film s budžetom od 23 milijuna dolara.<ref name="mav1" /> === Casting === Producent Ross Bell se sastao s [[Russell Crowe|Russellom Croweom]] i raspitivao se želi li uzeti ulogu Tylera Durdena, dok je u isto vrijeme producent Art Linson pregovarao s [[Brad Pitt|Bradom Pittom]] oko iste uloge. Kako je Linson imao prednost, ulogu je dobio Pitt.<ref name="mav1" /> Pitt, koji je tražio novi projekt nakon neuspjeha svog prethodnog filma, ''[[Upoznajte Joea Blacka]]'' ([[1998.]]), angažiran je za 17,5 milijuna dolara, a studio je mislio kako će ''Klub boraca'' biti komercijalno uspješniji s velikom zvijezdom.<ref name="mav2" /> Studio je i za ulogu anonimnog pripovjedača htio neko poznatije ime kao što je [[Matt Damon]] ([[Sean Penn]] je također bio jedan od izbora), ali Fincher je htio [[Edward Norton|Edwarda Nortona]] zbog njegove izvedbe u filmu ''[[Narod protiv Larryja Flinta]]'' (1996.).<ref name="vanity">{{cite journal |author=Peter Biskind |title=Extreme Norton |work=Vanity Fair |publisher=Condé Nast Publications |year=1999 |month=kolovoz}}</ref> Nortonu su drugi studiji nudili glavne uloge u filmovima kao što su ''[[Talentirani g. Ripley (1999)|Talentirani g. Ripley]]'' (1999.) i ''[[Čovjek na Mjesecu]]'' (1999.), a on sam je bio zainteresiran za film ''[[Odbjegla porota]]'' iz [[2003.]] prije nego što se projekt raspao. Kako bi ga primamio, Fox mu je ponudio 2,5 milijuna dolara, ali Norton nije mogao odmah prihvatiti jer je dugovao film Paramountu. Zato je potpisao novi ugovor s Paramountom za manju plaću i na kraju protiv svoje volje morao nastupiti u filmu ''[[Dobar posao u Italiji]]'' (2003.).<ref name="mav2" /> U siječnju 1998. Brad Pitt i Edward Norton su se službeno pridružili projektu kako bi portretirali Tylera Durdena i bezimenog pripovjedača.<ref>{{cite journal |author=Chris Petrikin |url=http://www.variety.com/article/VR1117434297.html?categoryid=13&cs=1 |title=Studio Report Card: Fox |journal=Variety |publisher=Reed Business Information |date=1997-01-07 |accessdate=2007-03-23}}</ref> Kao prvi izbor za ulogu Marle Singer figurirale su [[Courtney Love]] i [[Winona Ryder]],<ref>{{cite news |url=http://www.cnn.com/books/news/9910/29/fight.club.author/ |title=Palahniuk: Marketing 'Fight Club' is 'the ultimate absurd joke' |work=CNN.com |publisher=Time Warner |date=1999-10-29 |accessdate=2007-03-26}}</ref> a studio bi angažirao [[Reese Witherspoon]] da nije bilo Fincherove primjerdbe da je premlada. Na kraju je ulogu dobila [[Helena Bonham Carter]], na temelju uloge u filmu ''[[Preljubnici (1997)|Preljubnici]]'' iz 1997.<ref>{{cite journal |author=Richard Johnson |title=Boxing Helena |work=Los Angeles Magazine |month=studeni |year=1999}}</ref> Kako bi se pripremili za uloge, Norton i Pitt su počeli pohađati satove [[boks]]a, taekwondoa i hrvanja,<ref name="details">{{cite journal |author=Stephen Garrett |title=Freeze Frame |journal=Details |publisher=Condé Nast Publications |year=1999 |month=srpanj}}</ref> ali i izrade sapuna u tvrtki Auntie Godmother.<ref>{{cite journal |author=Johanna Schneller |title=Brad Pitt and Edward Norton make 'Fight Club' |journal=Premiere |publisher=Hachette Filipacchi Media U.S. |year=1999 |month=kolovoz}}</ref> Pitt je dobrovoljno otišao zubaru da mu odstrani dijelove prednjih zubi, koji su vraćeni nakon završetka snimanja.<ref>{{cite journal |author=Chris Nashawaty |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,83604,00.html |title=Brad Pitt loses his teeth for a "Fight" |journal=Entertainment Weekly |publisher=Time Inc. |date=1998-07-16 |accessdate=2007-03-23}}</ref> === Scenarij === Scenarist Jim Uhls počeo je raditi na adaptaciji na temelju ranije verzije bez snimljenih glasovnih dijelova jer je industrija u to vrijeme smatrala tehniku "zastarjelom i otrcanom". Kad se Fincher pridružio projektu, nije se složio s pristupom smatrajući kako se humor filma zasniva na pripovjedačevu glasu<ref name="mav2">''Rebels on the Backlot'', str. 175–184.</ref> te je opisao film bez snimljenog glasa kao "tužan i patetičan".<ref name="comment">{{cite journal |author=Gavin Smith |title=Gavin Smith goes one-on-one with David Fincher |journal=Film Comment |publisher=Film Society of Lincoln Center |year=1999 |month=rujan/listopad}}</ref> Redatelj i Ulhs napisali su tekst za šest do sedam mjeseci, stvorivši 1997. treću verziju koja je obuhvaćala priču, ali ne i nekoliko važnih elemenata. Nakon što je angažiran Pitt, glumac je izrazio zabrinutost da je Tyler Durden prejednodimenzionalan pa je Fincher potražio savjet od scenarista-redatelja [[Cameron Crowe|Camerona Crowea]] koji je predložio da učini lik dvoznačnijim. Fincher je angažirao scenarista Andrewa Kevina Walkera i pozvao Pitta i Nortona da surađuju na prepravljanju teksta koji je dovršen nakon godinu dana rada i pet verzija.<ref name="mav2" /> Pripovjedač je opisan kao anoniman u filmu, iako je u tekstu bio poznat kao Jack. Pripovjedačevi pseudonimi u terapijskim grupama koje je pohađao bili su temeljeni na likovima iz ''[[Planet majmuna (1968)|Planeta majmuna]]'' i ulogama [[Robert De Niro|Roberta De Nira]] iz sedamdesetih.<ref>{{cite news |title=100 DVDs You Must Own |pages=31 |journal=Empire |publisher=Bauer Verlagsgruppe |month=siječanj |year=2003}}</ref> [[Datoteka:Fight Club interior deconstruction.bmp|mini|lijevo|250px|Scena u kupaonici koja je poslužila kao dio redateljeve namjerne homoerotične prezentacije koja je publiku trebala dovesti u neugodan položaj i učiniti nepripremljenu za ostatak filma]] Pisac [[Chuck Palahniuk]] hvalio je vjernu filmsku adaptaciju svog romana i oduševio se činjenicom da je radnja filma još jednostavnija nego u knjizi. Komentirao je i dvojbe oko vjerodostojnosti radnje romana zbog zapletenog završetka, koji je redatelj Fincher podržao riječima, "Ako prihvate sve do toga, prihvatit će i nejasni završetak. Ako još budu u kinu, prihvatit će ga." No, Palahniuk je bio uznemiren zbog promjene jednog sastojka tijekom objašnjavanja kako se radi napalm, što recept čini beskorisnim, jer je pisac temeljito istraživao sastojke.<ref name="dvdtalk">{{cite web |url=http://www.dvdtalk.com/fightclub.html |title=Interview With Fight Club Author Chuck Palahniuk |work=DVD Talk |accessdate=2007-03-23}}</ref> Palahniukov roman je imao i homoerotične tonove, što je redatelj namjerno uključio u film kako bi stavio publiku u neugodan položaj i naglasio iznenađenje preokretima u filmu.<ref>{{cite news |author=Louis B. Hobson |title=Fiction for real |work=Calgary Sun |publisher=Quebecor |date=1999-10-10}}</ref> Scena u kojoj se Tyler kupa tik do pripovjedača je primjer takvih tonova iako je Durdenova opaska u sceni, "Pitam se jesu li žene odgovor koji trebamo", trebao sugerirati osobnu odgovornost, a ne [[homoseksualnost]]. Još jedan primjer takvih prizvuka bila je scena na početku filma u kojoj Tyler Durden stavlja cijev pištolja u pripovjedačeva usta.<ref>{{cite web |author=Stephen Schaefer |url=http://mrshowbiz.go.com/news/Todays_Stories/991013/fightclubauthor101399.html |title=Fight Club's Controversial Cut |work=MrShowbiz.com |date=1999-10-13 |accessdate=2007-12-02 |archive-date=16. travnja 2001. |archive-url=https://web.archive.org/web/20010416022913/http://mrshowbiz.go.com/news/Todays_Stories/991013/fightclubauthor101399.html |url-status=bot: unknown }}</ref> Na kraju filma, pripovjedač se iskupljuje odbivši Tylerovu namjeru, što je razlika u odnosu na kraj romana, u kojem pripovjedač biva smješten u umobolnicu.<ref name="empire">{{cite journal |author=Damon Wise |title=Menace II Society |journal=Empire |publisher=Bauer Verlagsgruppe |month=prosinac |year=1999}}</ref> Norton je naglasio iskupljivačku paralelu s ''[[Diplomac (1967)|Diplomcem]]'', jer se protagonist oba filma nalazi u središtu svoje podijeljene ličnosti.<ref name="reel">{{cite news |author=Barbara Teasdall |url=http://www.reel.com/reel.asp?node=features/interviews/norton |title=Edward Norton Fights His Way to the Top |work=Reel.com |publisher=Movie Gallery |year=1999 |access-date=20. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071011095947/http://reel.com/reel.asp?node=features%2Finterviews%2Fnorton |archive-date=11. listopada 2007.}}</ref> Redatelj je smatrao kako je roman previše posvećen Tyleru Durdenu pa je promijenio kraj kako skrenuo pozornost s njega: "Htio sam da ljudi vole Tylera, ali sam isto tako htio da se pomire s njegovim nestankom."<ref name="empire" /> === Snimanje === [[Datoteka:Fight Club bathtub.jpg|mini|250px|Interijer doma Tylera Durdena bio je tako dizajniran da je izgledalo da se raspada kako bi reflektirao svijet glavnih junaka]] Kad je produkcija počela, prvotni budžet od 50 milijuna dolara, od čega je pola platio New Regency, je skočio na 67 milijuna. Šef New Regencyja i izvršni producent ''Kluba boraca'' Arnon Milchan pokušavali su nagovoriti Finchera da smanji budžet na bar 5 milijuna, što je ovaj odbio, pa je Milchan kontaktirao šefa studija Billa Mechanica i rekao mu da se povlači. Kako bi pridobio Milchanovu potporu, Mechanic mu je poslao vrpce s nemontiranim materijalom, a nakon tri tjedna snimanja, Milchan se vratio i financirao pola budžeta.<ref name="mav3">''Rebels on the Backlot''. str. 199–202.</ref> Snimanje je trajalo 138 dana,<ref name="anarchy">{{cite journal |author=Christopher Probst |url=http://www.theasc.com/magazine/nov99/anarchy/index.htm |title=Anarchy in the U.S.A |work=American Cinematographer |publisher=American Society of Cinematographers |month=studeni |year=1999 |accessdate=2007-03-23}}</ref> tijekom kojih je Fincher potrošio više od 1500 rola filma, što je tri puta više od prosječnog holivudskog filma.<ref name="details" /> Lokacije snimanja bile su u i oko [[Los Angeles]]a te na setovima sagrađenim u studiju u Century Cityju.<ref name="anarchy" /> Scenograf Alex McDowell je konstruirao više od 70 setova.<ref name="details" /> Eksterijer Tylerove kuće u Paper Streetu sagrađen je u San Pedru, [[Kalifornija]], dok su interijeri, koji su bili zamišljeni tako da reflektiraju razoreni svijet likova, sagrađeni u studiju.<ref name="anarchy" /> Marlin stan temeljen je na fotografijama Rosalind Apartments u centru Los Angelesa.<ref name="comment" /> Tučnjave u filmu su koreografirane iako su borci morali "ići do kraja" kako bi se postigli realistični efekti.<ref name="tribune">{{cite news |title='Club' fighting for a respectful place in life |work=Post-Tribune |publisher=Sun-Times Media Group |date=2001-03-15}}</ref> Kako bi poboljšala ove scene, šminkerica Julie Pearce, koja je surađivala s redateljem na ''[[Igra (1997)|Igri]]'', je proučavala borilačke vještine i [[boks]] na kabelskoj televiziji. Jednog je statista tako uredila da izgeda kako mu nedostaje komadić uha. Navela je kako joj je za to kao inspiracija poslužio ugriz [[Mike Tyson|Mikea Tysona]].<ref>{{cite journal |title=It Bruiser: Julie Pearce |journal=Entertainment Weekly |publisher=Time Inc. |date=1999-07-25}}</ref> === Vizualni efekti === [[Datoteka:Fight Club fear center.png|mini|250px|Uvodna scena u ''Klubu boraca'' koja predstavlja moždanu neuronsku mrežu u kojoj procesi razmišljanja bivaju potaknuti pripovjedačevim impulsom straha. Mreža je izrađena korištenjem L-sustava, a nacrtao ju je medicinski ilustrator]] Supervizor specijalnih efekata bio je Tod Haug koji je s redateljem Fincherom surađivao na ''Igri''. Hauge je rekao "Odabrali smo najbolje ljude za svaki aspekt rada sa specijalnim efektima, a zatim smo koordinirali njihove doprinose." Fincher je odlučio ilustrirati pripovjedačevu perspektivu "misaonim okom". Uvodna devedeset sekundi duga špica je obrnuta scena od centra straha pripovjedačeva mozga koja predstavlja misaone procese potaknute pripovjedačevim impulsom straha.<ref name="comment" /> Sekvenca, koju je dijelom osmislio Fincher, bila je financirana odvojeno od ostatka filma, ali je studio kasnije platio sekvencu zbog Fincherove izvanredne režije filma. Fincher je za sekvencu angažirao kompaniju Digital Domain i njihova supervizora za specijalne efekte Kevina Macka, koji je osvojio [[Oscar]]a za vizualne efekte za film ''[[Ja ću budan sanjati (1998)|Ja ću budan sanjati]]'' iz 1998. Kompjuterski generirani mozak izrađen je korištenjem [[L-sustav]]a,<ref>{{cite journal |author=Mark Frauenfelder |title=Hollywood's Head Case |journal=Wired magazine |publisher=Condé Nast Publications |year=1999 |month=kolovoz}}</ref> a dizajn je detaljiziran korištenjem medicinskih ilustracija Kathryn Jones. Sekvenca iz mozga pa do izvan lubanje uključivala je [[neuron]]e, akcijske potencijale i korijene kose. [[Datoteka:Fight Club cigarette burn.jpg|mini|250px|lijevo|Scena u kojoj Tyler Durden (Pitt) pokazuje isječak, tematski umetak koji je umetnuo redatelj kako bi označio točku nakon koje se preokreće stvarnost]] Jedna od prvih scena u filmu, u kojoj kamera prikazuje gradske ulice i destruktivnu opremu Projekta Mayhem koja leži u podzemlju parkirališta, bila je trodimenzionalna kompozicija od gotovo stotinu fotografija [[Los Angeles]]a i Century Cityja fotografa Michela Douglasa Middletona. Posljednju scenu rušenja uredskih zgrada dizajnirao je Richard Baily iz Image Savanta, koji je radio na sceni više od četrnaest mjeseci. Fincher je ubacio scenu u kojoj Durden pokazuje isječak koji je poslužio kao tematski element. Scena je označavala prekretnicu u priči, točku u kojoj dolazi do preokreta i inverzije "subjektivne stvarnosti" koja označava prvi dio filma. === Glazba === Redatelj je za glazbu tražio sastav koji nikad prije nije snimao glazbu za film. Kao jedan od izbora bio je [[Radiohead]], ali je na kraju odabran producentski dvojac [[Dust Brothers]]. Michael Simpson, jedan od dvojice izvođača je rekao, "Fincher je htio postići nešto novo sa svime vezanim uz ovaj film, a nekonvencionalna glazba mu je pomogla da to ostvari."<ref>{{cite news |author=Amanda Schurr |title=Score one for musicians turned film composers |work=Sarasota Herald-Tribune |publisher=The New York Times Company |date=1999-11-19}}</ref> == Teme == === Vrijednosti === {{Quote box|width=30%|align=right|quote="Mislim da je ''Klub boraca'' uistinu, na neki način... prodro u očajanje i paralizu koju ljudi osjećaju nakon što su naslijedili ovaj sustav vrijednosti reklamiranja."|source=Edward Norton<ref name="showbiz" />}} ''Klub boraca'' je crna komedija koja uključuje tešku satiru. Kako bi izbjegao potencijalnu mračnu prirodu, redatelj [[David Fincher]] je namjerno održao film "zabavnim i buntovnim",<ref name="empire" /> dok je Norton opisao film kao "mračni, komični, nadrealni" pogled na svijet ljudskih pogrešaka u vrijednosnom sustavu kojeg su one dio.<ref name="yale" /> ''Klub boraca'' dijeli neke teme s ''[[Buntovnik bez razloga|Buntovnikom bez razloga]]'' istražujući frustracije ljudi koji žive u sustavu.<ref name="showbiz" /> Likovi, koji se podvrgavaju društvenom škopljenju, reducirani su na "generaciju promatrača",<ref name="calgary">{{cite news |author=Louis B. Hobson |title=Get ready to rumble |work=Calgary Sun |publisher=Quebecor |date=1999-10-10}}</ref> dok kultura oglašavanja definira "vanjske simbole sreće" i uzrokuje nepotrebnu jurnjavu za materijalnim stvarima koje zamjenjuju potragu za duhovnom srećom.<ref name="cruisin">{{cite news |author=Jim Slotek |title=Cruisin' for a bruisin' |work=Toronto Sun |publisher=Sun Media Corporation |date=1999-10-10}}</ref> Pitt je to objasnio riječima "Mislim da moju generaciju neki obrambeni mehanizam sprječava da uspostavi pravu istinitu vezu ili posvetu s našim stvarnim osjećajima. Navijamo za sportske momčadi, ali ne idemo unutra igrati. Tako smo opterećeni uspjehom i neuspjehom - kao da su te dvije stvari sve što će nas na kraju odrediti."<ref name="tribune"/> {{Quote box|width=30%|align=left|quote="''Klub boraca'' je metafora za potrebu da se prođe kroz zidove koje smo postavili oko sebe i kroz koje prolazimo, samo što ovaj put možemo osjetiti bol."|source=Brad Pitt<ref name="tribune"/>}} Nasilje borilačkih klubova je metafora za osjećaj, ali ne promiče ili slavi fizički sukob.<ref>{{cite web |author=Michael Moses |url=http://www.drdrew.com/article.asp?id=198 |title=Fighting Words: An interview with Fight Club director David Fincher |work=DrDrew.com publisher=Drew Pinsky |year=1999 |access-date=19. srpnja 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071211235459/http://www.drdrew.com/article.asp?id=198 |archivedate=11. prosinca 2007.}}</ref> Tučnjave su opipljiva predstava otpora društvenoj izolaciji.<ref name="calgary" /> Norton je rekao kako tučnjava između muškaraca oslobađa "straha od boli" i upoznaje ih s nečim uistinu vrijednim.<ref name="showbiz" /> Nakon što se tučnjave pretvore u revolucionarno nasilje, Tyler Durden ih djelomično odobrava, dok se pripovjedač povlači i odbija Durdenove ideje.<ref name="reel" /> ''Klub boraca'' namjerno oblikuje nejasnu poruku, a interpretacija se ostavlja publici.<ref name="talk" /> === Likovi === U ''Klubu boraca'', bezimeni pripovjedač je prosječni anonimac kojem nedostaje svijet mogućnosti te prvotno ne uspijeva promijeniti svoj život. Pripovjedač ne uspijeva ispuniti očekivanja društva za srećom pa kreće putem prosvijećenosti koje uključuje metaforičko ubijanje svojih roditelja, [[Bog]]a i svojih učitelja. Na početku filma, pripovjedač se riješio svojih roditelja, ali je još zarobljen u svojem lažnom svijetu. Nakon toga se upoznaje s Tylerom Durdenom, s kojim ubija svojeg zamišljenog Boga protiveći se društvenim normama. Na kraju mora ubiti i svojeg učitelja, Tylera Durdena, kako bi dovršio svoj proces zrelosti.<ref name="comment" /> Scenarist Jim Ulhs je opisao film kao "romantičnu komediju" rekavši "Govori o stavovima junaka prema zdravim odnosima, koji se naizgled ''čine'' nezdravim zbog ponašanja junaka, ali to zapravo radi za njih - jer su oba junaka na psihološkom rubu."<ref>{{cite web |author=Michael Sragow |url=http://www.salon.com/ent/col/srag/1999/10/14/fincher/index1.html |title=Testosterama |work=Salon.com |publisher=Salon Media Group |date=1999-10-14 |accessdate=2007-12-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071209021705/http://www.salon.com/ent/col/srag/1999/10/14/fincher/index1.html |archivedate=9. prosinca 2007.}}</ref> U filmu, pripovjedač traži intimnost, ali je isprva izbjegava s Marlom Singer, vidjevši u njoj samog sebe. Iako Marla predstavlja zavodljivi i negativistički dio pripovjedača, on ipak prihvaća novitete i uzbuđenje koje mu Tyler Durden nudi. Pripovjedaču je ugodno održavati osobnu vezu s Tylerom, ali postaje ljubomoran nakon što se on spetlja s Marlom na seksualnom planu. Nakon što se posvađa s Tylerom oko njihova prijateljstva, Tyler mu objašnjava kako je veza između dvojice muškaraca u drugom planu u odnosu na aktivnu potragu filozofije koju su proučavali.<ref name="reel" /> Tyler mu natukne kako bi trebali nešto učiniti s Marlom, da predstavlja rizik kojeg se treba riješiti. Nakon što Tyler to kaže, pripovjedač shvaća da su njegove želje bile usmjerene na Marlu i počinje se udaljavati od Tylera. {{Quote box|width=30%|align=right|quote="U ranoj smo fazi odlučili da ću se ja izgladnjivati kako film napreduje, dok će Brad Pitt biti sve jači; on će postajati sve više idealiziran dok ja propadam."|source=Edward Norton<ref>{{cite news |author=S.F. Said |url=http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2003%2F04%2F19%2Fbfnort.xml |title=It's the thought that counts |work=The Daily Telegraph |publisher=David and Frederick Barclay |date=2003-04-19 |access-date=19. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080518194437/http://www.telegraph.co.uk/arts/main.jhtml?xml=%2Farts%2F2003%2F04%2F19%2Fbfnort.xml |archive-date=18. svibnja 2008.}}</ref>}} Nepouzdani pripovjedač isprva ne shvaća da je Tyler Durden zapravo on sam<ref name="comment" /> te promiče borilačke klubove kako bi se osjećao moćnim.<ref name="yale">{{cite news |author=Robby O'Connor |title=Interview with Edward Norton |work=Yale Herald |publisher=Yale University |date=1999-10-08}}</ref> Kontradiktorno, ali pripovjedačevo fizičko stanje se pogoršava Durdenovim napretkom. Iako se Tyler isprva s pripovjedačem upušta u želji za "pravim iskustvima" stvarnih borbi,<ref name="showbiz">{{cite news |author=Stephen Schaefer |url=http://mrshowbiz.go.com/celebrities/interviews/509_1.html |title=Brad Pitt & Edward Norton |work=MrShowbiz.com |year=1999 |month=listopad |accessdate=2007-03-26 |archive-date=17. travnja 2001. |archive-url=https://web.archive.org/web/20010417125217/http://mrshowbiz.go.com/celebrities/interviews/509_1.html |url-status=bot: unknown }}</ref> on kasnije postaje [[Friedrich Nietzsche|nietzscheanski]] model koji manifestira [[nihilizam|nihilistički]] stav odbijanja i destrukcije institucija i sustava vrijednosti.<ref name="talk">{{cite journal |author=Graham Fuller |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_11_29/ai_57590231 |title=Fighting Talk |journal=Interview |publisher=Brant Publications |month=studeni |year=1999 |volume=24 |issue=5 |pages=1071–7 |pmid=10509287 |doi=10.1053/jhsu.1999.1281}}</ref> Njegova impulzivna priroda, koja predstavlja njegov ego, pretvara se u stav koji zavodljiv i oslobađajući pripovjedaču i sljedbenicima. No, Tylerove inicijative i metode s vremenom postaju neljudske,<ref name="talk" /> kao kad naređuje članovima Projekta Mayhem s megafonom u stilu [[Kina|kineskih]] radnih logora. Pripovjedač se u tom trenutku udaljava od Tylera i povlači dok Tyler ide naprijed. Na kraju, pripovjedač uspijeva doći u središte svojih podijeljenih ličnosti.<ref name="reel" /> == Objavljivanje == === Marketing === [[Datoteka:Fight Club bar of soap.bmp|mini|Komad ljubičastog sapuna kojeg je osmislio marketinška tvrtka Wieden+Kennedy kao glavni marketinški logo, ali šefovi studija su to shvatili samo kao "lošu šalu"]] Početkom siječnja 1999., nakon što je snimanje završilo u prosincu, David Fincher je montirao materijal kako bi spremio ''Klub boraca'' za preliminarno prikazivanje članovima upravnog odbora studija. Nije im se svidio film pa su izrazili zabrinutost da ga publika neće htjeti gledati, a nakon drugog prikazivanja dva mjeseca kasnije, ni direktori nisu bili zadovoljni.<ref name="mav4">''Rebels on the Backlot''. 253–273.</ref> Bez obzira na to, ''Klub boraca'' je trebao biti objavljen u lipnju 1999.,<ref name="blood">{{cite journal |author=Benjamin Svetkey |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,271117,00.html |title=Blood, Sweat, and Fears |journal=Entertainment Weekly |publisher=Time Inc. |date=1999-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080519221626/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C271117%2C00.html |archive-date=19. svibnja 2008. |access-date=19. srpnja 2008.}}</ref> ali je odgođen za [[6. kolovoza]]. Studio je ponovno odgodio objavljivanje filma zbog pretrpanog ljetnog rasporeda i ubrzane postprodukcije,<ref>{{cite journal |author=Leonard Klady |url=http://www.variety.com/article/VR1117503196.html?categoryid=13&cs=1 |title=Fox holds the 'Fight' to fall |journal=Variety |publisher=Reed Business Information |date=1999-06-17 |accessdate=2007-03-23}}</ref> ovaj put za jesen, iako su mnogi otkazivanje pripisali masakru u srednjoj školi Columbine ranije te godine.<ref>{{cite news |author=Christopher Goodwin |title=The malaise of the American male |work=The Sunday Times |publisher=News International |date=1999-09-19}}</ref> Šefovi marketinga u 20th Century Foxu suočili su se s poteškoćama s reklamiranjem ''Kluba boraca'', a u jednom trenutku su ga označili art filmom. Zbog filmskog nasilja, vjerovali su da će film privući u prvom redu mušku publiku te da čak ni prisutnost [[Brad Pitt|Brada Pitta]] u kina neće dovesti žene. Testno prikazivanje pokazalo je kako se film najviše svidio tinejdžerima. Fincher je odbio objaviti postere i trailere koji su se fokusirali na Brada Pitta te savjetovao studiju da angažira marketinšku tvrtku Wieden+Kennedy kako bi skovala marketinški plan. Tvrtka je za glavno marketinško sredstvo izabrala ljubičasti sapun, što su šefovi Foxa shvatili kao "lošu šalu". Umjesto toga, studio je financirao 20-milijunsku marketinšku kampanju koja se bazirala na medijskim sadržajima, posterima, jumbo-plakatima i televizijskim trailerima s borilačkim scenama. ''Klub boraca'' reklamiran je i tijekom prijenosa hrvanja, na što je Fincher protestirao smatrajući kako to stvara krivi kontekst za film.<ref name="mav4" /> === Kino-distribucija === Film je svjetsku premijeru doživio na 56. [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] 10. rujna 1999.<ref>{{cite web |author=A. G. Basoli |url=http://www.indiewire.com/ots/fes_99Venice_990918_diary3.html |title=The Venice Diaries |work=indieWIRE.com |publisher=indieWIRE |date=1998-09-18 |accessdate=2006-11-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080219140058/http://www.indiewire.com/ots/fes_99Venice_990918_diary3.html |archivedate=19. veljače 2008.}}</ref> Studio je unajmio National Research Group kako bi obavio testno prikazivanje i procijenio koliko će film zaraditi. Predviđanja su bila da će film u prvom vikendu prikazivanja zaraditi između 13 i 15 milijuna dolara.<ref>{{cite news |author=Bruce Orwall |title=L.A. Confidential: Studios Move to Put A Halt on Issuing Box-Office Estimates |work=Wall Street Journal |publisher=Dow Jones & Company |date=1999-10-25}}</ref> ''Klub boraca'' premijerno je prikazan u Americi i Kanadi 15. listopada 1999., a zaradio je 11.035.485 dolara u prvom vikendu u 1963 kina,<ref name="mojo">{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&id=fightclub.htm |title=Fight Club (1999) |work=Box Office Mojo |publisher=Box Office Mojo, LLC |accessdate=2006-11-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071001000539/http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=main&id=fightclub.htm |archivedate=1. listopada 2007.}}</ref> čime se smjestio na 1. mjesto ispred ''[[Dvostruki rizik (1999)|Dvostrukog rizika]]'' i ''[[Priča o nama|Priče o nama]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/weekend/chart/?yr=1999&wknd=42&p=.htm |title=Weekend Box Office Results for October 15-17, 1999 |publisher=Box Office Mojo |accessdate=2006-11-14}}</ref> 61 posto gledatelja bilo je muškog spola, 39 ženskog, dok je 58 posto publike bilo mlađe od 21 godine. Unatoč najvećoj zaradi, početno zanimanje je opalo protivno očekivanjima studija,<ref name="variety">{{cite journal |author=Dade Hayes |url=http://www.variety.com/article/VR1117756713.html?categoryid=13&cs=1 |title='Jeopardy' just barely |journal=Variety |publisher=Reed Business Information |date=1999-10-18 |accessdate=2007-03-23}}</ref> a u drugom tjednu ''Klub boraca'' je zaradio 6.335.870 dolara.<ref>{{cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/weekend/chart/?view=&yr=1999&wknd=43&p=.htm |title=Weekend Box Office Results for October 22-24, 1999 |work=Box Office Mojo |publisher=Box Office Mojo, LLC |accessdate=2006-11-14}}</ref> Film, čiji je budžet bio 63 milijuna dolara, u Americi i Kanadi je zaradio 37.030.102 dolara, te 100.853.753 dolara u ostatku svijeta.<ref name="mojo" /> Poražavajuće domaće brojke zaoštrile su odnose između šefa studija Billa Mechanica i medijskog mogula Ruperta Murdocha, a Mechanic je u lipnju 2000. podnio ostavku.<ref>{{cite news |author=Rick Lyman |url=http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F00616FB3E540C758EDDAF0894D8404482 |title=MEDIA TALK; Changes at Fox Studio End Pax Hollywood |news=The New York Times |publisher=The New York Times Company |date=2000-06-26 |accessdate=2007-02-24}}</ref> === Kućna izdanja === [[DVD]] ''Kluba boraca'' bio je jedan od prvih koji je nadzirao redatelj filma te je objavljen u dva izdanja.<ref>{{cite journal |author=Scott Kirsner |url=http://www.variety.com/article/VR1117963617.html?categoryid=20&cs=1 |title=How DVDs became a success |journal=Variety |publisher=Reed Business Information |date=2007-04-23 |accessdate=2007-04-28}}</ref> Jednostruko izdanje uključivalo je komentar,<ref>{{cite web |url=http://www.foxstore.com/detail?item=105 |title=Fight Club |publisher=20th Century Fox |accessdate=2007-03-23}}</ref> dok je specijalno dvostruko izdanje uključivalo komentar, nekoliko isječaka sa snimanja, izbačene scene, trailere, promotivni videospot "This is Your Life", internetske spotove, galerije, biografije glumaca i druge materijale.<ref>{{cite web |url=http://www.foxstore.com/detail?item=986 |title=Fight Club Special Edition |work=Foxstore.com |publisher=20th Century Fox |accessdate=2007-03-23}}</ref> Film je 2000. osvojio nagradu Društva internetskih filmskih kritičara za najbolji DVD, najbolji DVD komentar i najbolje DVD dodatke,<ref>{{cite web |url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2000awards |title=The OFCS 2000 Year End Awards |work=Online Film Critics Society |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2007-03-23 |archive-date=19. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080519110829/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/2000awards |url-status=dead}}</ref> dok je ''Entertainment Weekly'' uvrstio dvostruko izdanje na 1. mjesto svoje liste "50 vječnih DVD-a" iz 2001.<ref>{{cite journal |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,279415,00.html |title=The 50 Essential DVDs |journal=Entertainment Weekly |publisher=Time Inc. |date=2001-01-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071014222005/http://www.ew.com/ew/article/0%2C%2C279415%2C00.html |archive-date=14. listopada 2007. |access-date=19. srpnja 2008.}}</ref> 2004., nakon što je dvostruko izdanje rasprodano, studio se na zahtjev obožavatelja odlučio objaviti reizdanje.<ref>{{cite news |author=Ron Cole |title=Don't let Kurt Russell classic escape you |work=Battle Creek Enquirer |publisher=Gannett Company |date=2004-02-14}}</ref> Film je na posuđivanju kućnih izdanja zaradio 55 milijuna dolara.<ref>{{cite journal |author=Jonathan Bing |url=http://www.variety.com/article/VR1117796888.html?categoryid=21&cs=1 |title='Fight Club' author books pair of deals |journal=Variety |publisher=Reed Business Information |date=2001-04-11 |accessdate=2007-05-01}}</ref> U ožujku 2007. je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] objavljeno dvostruko DVD izdanje je s četiri audio komentara i dvije scene koje je ranije izbacila britanska cenzura.<ref>{{cite web |author=Philip French |url=http://observer.guardian.co.uk/screen/story/0,,2025992,00.html |title=Fight Club |work=The Observer |publisher=Guardian Media Group |date=2007-03-04 |accessdate=2007-03-30}}</ref> == Reakcije == === Kritike === {{Quote box|width=40%|align=left|quote="Dodirnuo je živac muške psihe da se o tome debatira u novinama diljem svijeta."|source=''The Times'' nakon premijere filma<ref name="how"/>}} Nakon što je ''Klub boraca'' premijerno prikazan na Venecijanskom međunarodnom filmskom festivalu, film je izazvao oduševljenje i suočio se s nizom suprotnih mišljenja od strane poznatih kritičara.<ref name="how">{{cite news |author=James Christopher |title=How was it for you? |work=The Times |publisher=News International |date=2001-09-13}}</ref> Janet Maslin iz ''New York Timesa'' je hvalila Fincherovu režiju i montažu filma. Naglasila je da je ''Klub boraca'' nosio poruku "suvremene muževnosti" te da se, ako se pažljivije gleda, film može krivo intepretirati kao širenje nasilja i [[nihilizam|nihilizma]].<ref>{{cite news |author=Janet Maslin |url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9506E1DE1030F936A25753C1A96F958260 |title=Film Review; Such a Very Long Way From Duvets to Danger |work=The New York Times |publisher=The New York Times Company |date=1999-10-15 |accessdate=2008-04-30}}</ref> [[Roger Ebert]] iz ''Chicago Sun-Timesa'' nazvao je ''Klub boraca'' "sirovim i napetim", kao i "uzbudljivu maskaradu u obliku filozofije" koju većina publike neće prihvatiti.<ref>{{cite news |author=Roger Ebert |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19991015/REVIEWS/910150302/1023 |title=Fight Club |work=Chicago Sun-Times |publisher=Sun-Times Media Group |date=1999-10-15 |access-date=4. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070405103509/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F19991015%2FREVIEWS%2F910150302%2F1023 |archive-date=5. travnja 2007.}}</ref> Jay Carr iz ''Boston Globea'' smatrao je da je film počeo "osvježavajuće drsko i pun ideja", ali da se pretvorio u "eksplozivnu besmislicu".<ref>{{cite news |author=Jay Carr |title='Fight Club' packs a punch but lacks stamina |publisher=Boston Globe |date=1999-10-15}}</ref> David Ansen iz ''Newsweeka'' opisao je ''Klub boraca'' kao "žestoku kombinaciju briljantne tehnike, djetinjastog filozofiranja, oštre satire i osjetilnog preopterećenja" te dodao kako je kraj pretenciozan.<ref>{{cite journal |author=David Ansen |title=A Fistful of Darkness |journal=Newsweek |publisher=Washington Post Company |date=1999-10-18}}</ref> Richard Schickel iz ''Timea'' opisao je redateljevu scenografiju kao mračnu i prigušenu dodavši kako "Naglašava kontrast između sterilnosti života junaka iznad zemlje i onog podzemnog. Voda je, čak i kad je onečišćena, izvor života; krv, čak i kad se bezobzirno prosipa, je simbol života punim plućima. Ili jednostavnije rečeno: bolje biti mokar nego suh." Schickel je hvalio izvedbe Brada Pitta i Edwarda Nortona, ali i kritizirao "konvencionalni" razvoj priče i neuspjeh da se lik Helene Bonham Carter učini zanimljivijim.<ref name="time">{{cite journal |author=Richard Schickel |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,992235,00.html |title=Conditional Knockout |journal=Time |date=1999-10-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080122002302/http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C992235%2C00.html |archive-date=22. siječnja 2008. |access-date=19. srpnja 2008.}}</ref> David Edelstein iz ''Slatea'' je napisao kako je ''Klub boraca'' "senzacionalizam koji se pogrešno identificira sa satirom" te kritizirao nedovoljnu razradu satiričnih ideja. Edelstein je smatrao kako poruka ''Kluba boraca'' nije bila revolucionarna jer je prethodno prezentirana u [[punk]] kulturi. Nortonovu izvedbu je nazvao "čudesnom", dok je za Pitta napisao kako se dobro uživio u utjelovljenje imaginarne ličnosti.<ref>{{cite web |author=David Edelstein |title=Boys Do Bleed |url=http://slate.msn.com/id/36643/ |work=Slate |publisher=Washington Post Company |date=1999-10-16 |access-date=19. srpnja 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070523070356/http://slate.msn.com/id/36643 |archivedate=23. svibnja 2007.}}</ref> Jeff Vice iz ''Desert Morning News'' je opisao film kao roman [[Ernest Hemingway|Ernesta Hemingwaya]] kojeg je reinterpretirao [[Ken Kesey]]. Prve dvije trećine filma opisao je kao "vedre, ponekad potresne", dok se treća prema njegovom mišljenju rasplinula.<ref>{{cite news |author=Jeff Vice |title=Fight Club |publisher=Deseret Morning News |date=2001-09-24}}</ref> Feministička spisateljica Susan Faludi opisala je ''Klub boraca'' kao "zajedljivu mušku dramu", usporedivši ga s porukom filma ''[[Thelma i Louise]]'' iz 1991.<ref>{{cite news |author=Susan Faludi |title=It's 'Thelma and Louise' for Guys |publisher=Newsweek |date=1999-10-25}}</ref> Američki anarho-primitivistički filozof [[John Zerzan]] nazvao je ''Klub boraca'' filmom koji odražava uspon alternativne svijesti i antikulturnog razmišljanja.<ref>{{cite book |first=John |last=Zerzan |title=Running on Emptiness: The Pathology of Civilization |publisher=Feral House |year=2002 |isbn=092291575X |pages=164}}</ref> === Nagrade i nominacije === ''Klub boraca'' bio je nominiran za [[Oscar]] za montažu zvuka i nagradu Golden Reel u istoj kategoriji, ali je izgubio na obje dodjele od filma ''[[The Matrix (1999.)|The Matrix]]''.<ref>{{cite web |url=http://awardsdatabase.oscars.org/ampas_awards/DisplayMain.jsp?curTime=1174774613148 |work=Academy Awards Database |title=72nd Academy Awards (1999) |publisher=Academy of Motion Picture Arts and Sciences |accessdate=2007-03-24}}</ref><ref>{{cite web |url=http://imdb.com/Sections/Awards/Motion_Picture_Sound_Editors_USA/2000 |title=Motion Picture Sound Editors, USA: 2000 |publisher=Internet Movie Database |accessdate=2007-04-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090113155320/http://www.imdb.com/Sections/Awards/Motion_Picture_Sound_Editors_USA/2000 |archivedate=13. siječnja 2009. }} (Supported by [http://www.mpse.org/goldenreels/pastawards.html Motion Picture Sound Editors] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814083951/http://www.mpse.org/goldenreels/pastawards.html |date=14. kolovoza 2011. }})</ref> Glumica [[Helena Bonham Carter]] osvojila je 2000. Nagradu Empire za najbolju britansku glumicu.<ref>{{cite web |url=http://www.empireonline.com/awards2006/previouswinners/2000.asp |title=Sony Ericsson Empire Awards - 2000 Winners |work=Empire |publisher=Bauer Verlagsgruppe |accessdate=2007-03-23}}</ref> Društvo internetskih filmskih kritičara nominiralo je ''Klub boraca'' za najbolji film, najboljeg redatelja, najboljeg glumca (Edward Norton), montažu i adaptirani scenarij (Ulhs).<ref>{{cite web |url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99nominees |title=1999 Year-End Award Nominees |work=Online Film Critics Society |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2007-04-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20020219082338/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99nominees |archivedate=19. veljače 2002.}}</ref> Iako nije osvojio nijednu nagradu, Društvo je navelo ''Klub boraca'' kao jedan od deset najbolji filmova 1999.<ref>{{cite web |url=http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99awards |title=The OFCS 1999 Year End Awards |work=Online Film Critics Society |publisher=Rotten Tomatoes |accessdate=2007-04-28 |archive-date=19. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070419080449/http://ofcs.rottentomatoes.com/pages/awards/99awards |url-status=dead}}</ref> [[Soundtrack]] za film bio je nominiran za britansku glazbenu nagradu, ali je izgubio od filma ''[[Ja u ljubav vjerujem]]''.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/in_depth/entertainment/2000/brit_awards/625884.stm |title=Brits 2000: The winners |work=BBC News Online |publisher=BBC News |date=2000-03-03 |accessdate=2007-04-16}}</ref> Čitatelji ''Empirea'' izabrali su ''Klub boraca'' 2004. i 2006. kao deveti i osmi najbolji film svih vremena,<ref>{{cite journal |title=The 100 Greatest Movies Of All Time |pages=96 |journal=Empire |date=2004-01-30 |publisher=Bauer Verlagsgruppe}}</ref><ref>{{cite journal |publisher=Bauer Verlagsgruppe |title=The 201 Greatest Movies Of All Time |pages=98 |journal=Empire |date=2006-01-27}}</ref> dok ga je britanski filmski časopis [[2007.]], u povodu desete obljetnice časopisa, proglasio "Najboljim filmom svih vremena".<ref>{{cite journal |title=Ten Greatest Films of the Past Decade |pages=98 |journal=Total Film |publisher=Future Publishing |date=Travanj 2007.}}</ref> === Kulturni utjecaj === {{Quote box2|width=30%|align=right |quote=Navođenje pravila o klubu boraca Tylera Durdena smatra se jednim od najcitiranijih monologa na filmu<ref>{{cite news |title=Shoot to Thrill: The stunning psychological thrillers that made David Fincher one of Hollywood's hottest directors |publisher=The Mail on Sunday |date=2007-05-06}}</ref><br /> :''Prvo pravilo kluba boraca je... ne pričate o klubu boraca. :''Drugo pravilo kluba boraca je... ''ne'' pričate o klubu boraca. :''Treće pravilo kluba boraca, ako vam netko vikne "Stani!", počne šepati, kucne, borba je gotova. :''Četvrto pravilo, bore se samo dva muškarca. :''Peto pravilo, jedna po jedna borba, dečki. :''Šesto pravilo, bez majica, bez obuće. :''Sedmo pravilo, borba će trajati koliko god bude trajala. :''I osmo i posljednje pravilo, ako vam je ovo prva noć u klubu boraca, morate se boriti. }} ''Klub boraca'' smatrao se jednim od najkontroverznijih i najspominjanijih filmova 1999.<ref name="tribune"/><ref>{{cite news |title='Fight Club' author Palahniuk to participate in academic conference at Edinboro University |work=Erie Times-News |publisher=Times Publishing Company |date=2001-03-26}}</ref> Primljen je kao preteča novog raspoloženja u američkom političkom životu. Kao i drugi filmovi te godine, ''[[Magnolija (1999)|Magnolija]]'', ''[[Biti John Malkovich]]'' i ''[[Tri kralja (1999)|Tri kralja]]'', ''Klub boraca'' je prepoznat kao inovacija u filmskoj formi i stilu.<ref>{{cite news |author=Andrew Pulver |url=http://film.guardian.co.uk/adaptation/story/0,12830,1360434,00.html |title=Adaptation of the week No. 36 Fight Club (1999) |work=The Guardian |publisher=Guardian Media Group |date=2004-11-27 |accessdate=2008-06-23}}</ref> Nakon originalne objave, filmu je popularnost rasla usmenom predajom,<ref name="see">{{cite news |author=Damon Wise |url=http://film.guardian.co.uk/features/featurepages/0,,391523,00.html |title=Now you see it |work=The Guardian |publisher=Guardian Media Group |date=2000-11-02 |accessdate=2008-04-30}}</ref> a po izdanju filma na DVD-u je stekao i kultni status. Uspjeh filma potaknuo je zanimanje za autora romana Chucka Palahniuka.<ref>{{cite news |author=Bob Flynn |title=Fighting talk |work=The Independent |publisher=Independent News & Media |date=2007-03-29}}</ref> Film je od izlaska potaknuo osnivanje nekoliko stvarnih borilačkih klubova u Americi. 2000. je u Menlo Parku u [[Kalifornija|Kaliforniji]] osnovan "Gentleman's Fight Club", a članovi su mu uglavnom iz tehničke industrije.<ref>{{cite news |author=Associated Press |url=http://www.usatoday.com/tech/news/2006-05-29-fight-club_x.htm |title=Fight club draws techies for bloody underground beatdowns |publisher=Gannett Company |work=USA Today |date=2006-05-29 |accessdate=2007-04-28}}</ref> Tinejdžeri i manja djeca u [[Teksas]]u, [[New Jersey]]ju, [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] i [[Aljaska|Aljasci]] također su pokrenuli borilačke klubove i objavili snimke svojih borbi na internetu nakon čega su vlasti zatvorile klubove. [[2006.]] je u borilačkom klubu u Arlingtonu u Teksasu ozlijeđen sudionik iz lokalne srednje škole koji je tu bio protiv svoje volje, a DVD s borbom doveo je do uhićenja šest tinejdžera.<ref>{{cite news |author=Bruce Rosenstein |url=http://www.usatoday.com/news/nation/2006-07-31-violent-fight-clubs_x.htm |title=Illegal, violent teen fight clubs face police crackdown |publisher=Gannett Company |work=USA Today |date=2006-08-01 |accessdate=2007-04-28}}</ref> Film je osumnjičen da je utjecao na Lukea Heldera, studenta koji je ubacivao improvizirane bombe u cijevima u poštanske sandučiće [[2002.]] Helderov cilj bio je napraviti uzorak [[smajli]]ja na karti [[SAD|Sjedinjenih Država]], sličan onom iz scene u ''Klubu boraca'' u kojoj se na fasadi vandalizirane zgrade pojavljuje smajli.<ref>{{cite journal |author=C. T. Rossi |title=Father Absence Key to Male Masculinity Crisis |publisher=News World Communications |journal=Insight |date=2002-06-10}}</ref> Prema glumcu Edwardu Nortonu, njegov stari profesor sa Sveučilišta Yale je navodno bio preplavljen dizertacijama o ''Klubu boraca''.<ref name="see"/> Film je poslužio i kao akademsko sredstvo na Sveučilištu Sjeverne Arizone kako bi se studenti upoznali s retoričkom analizom i argumentacijom.<ref>{{cite news |author=Julia Duin |title=Pop degrees |work=The Washington Times |publisher=The Washington Post Company |date=2002-05-09}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Izvori == *{{cite book |author=Linson, Art |title=What Just Happened? Bitter Hollywood Tales from the Front Line <!--format=Hardcover --> |year=2002 |month=svibanj |publisher=Bloomsbury USA |isbn=1582342407 |pages=141–56 |chapter=Fight Clubbed}} *{{cite book |author=Waxman, Sharon |title=Rebels on the Backlot: Six Maverick Directors and How They Conquered the Hollywood Studio System |year=2005 |month=prosinac |publisher=HarperEntertainment |isbn=0060540176}} == Literatura == *{{cite book |editor=Read Mercer Schuchardt |title=You Do Not Talk About Fight Club: I Am Jack's Completely Unauthorized Essay Collection |publisher=Benbella Books |isbn=1933771526}} == Vanjske poveznice == *[http://www.foxmovies.com/fightclub/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041016165640/http://www.foxmovies.com/fightclub/ |date=16. listopada 2004. }} *[http://www.criticism.com/md/fightclub.html Analiza filma] *{{mojo title|id=0137523|title=Klub boraca}} *{{rotten-tomatoes|id=fight_club|title=Klub boraca}} *{{imdb naslov|id=0137523|naslov=Klub boraca}} [[Kategorija:Crnohumorni filmovi]] [[Kategorija:Američki dramski filmovi]] [[Kategorija:Američki filmovi 1990-ih]] [[Kategorija:Satirični filmovi]] [[Kategorija:Trileri]] rm6869pepzly6qyoje6e62aefcrfy0v 0 140411 6436441 6378459 2022-08-02T14:10:00Z Mislav991 269687 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Trilj | slika = | puno ime = Nogometni klub Trilj-2001 | nadimak = | predsjednik. ={{ZD|H|HRV}} Mate Akrap | godina osnivanja = 2001. | igralište = Gradski stadion Luke, Trilj | kapacitet stadiona = | trener = {{ZD|H|HRV}} Boško Anić || liga = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.|2019./20.]] | plasman = 7. (prekinuto) | trenutačna sezona = 2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21. | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Trilj''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Trilj]]a. U [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.|sezoni 20221./22.]] se natječe u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]. == Povijest == Nogometni klub Trilj osnovan je 2001. godine u malom [[Hrvatska|hrvatskom]] gradu [[Trilj]]u, u [[Zagora|Zagori]]. Tijekom godina više puta je prekidao svoj rad. Prvu seniorsku utakmicu klub je odigrao 11. kolovoza 2016. protiv [[NK OSK Otok|OSK-a]] iz [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otoka]] (1:4). U sezoni 2016./17. uključuju se u natjecanje u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]].<ref name="ferata.hr">Mišo Gulić: [http://www.ferata.hr/s-radom-poceo-nogometni-klub-trilj-vrsi-se-upis-djece/ S radom počeo Nogometni klub Trilj, vrši se upis djece], ferata.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Dana 7. studenog 2016. odigrali su prvi gradski derbi s [[NK Čaporice]] u kojem su slavili rezultatom 5:2.<ref>A. B.: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/trilj-slavio-u-povijesnom-gradskom-derbiju-protiv-caporica/16612 Trilj slavio u povijesnom gradskom derbiju protiv Čaporica], dalmatinskiportal.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Imaju mlađe uzrasne kategorije.<ref name="ferata.hr"/> == Grb == Grb je kružnog oblika. U krugu je prikazan [[triljski most]] i rijeka [[Cetina]], te gornja polovica [[nogometna lopta|nogometne lopte]]. U vanjskom krugu nalazi se natpis s imenom kluba u gornjem dijelu i imena grada u donjem dijelu. == Igralište == NK Trilj domaće utakmice odigrava na Gradskom stadionu Luke u Trilju. Stadion nema tribine, a publika gleda utakmice na brdašcu iznad terena. Na istom stadionu igra i momčad Čaporica. Spomenuti tim ima i svoj osobni stadion s 300 kapaciteta koji će biti u uporabi od sezone 22/23. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Trilj, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]] [[Kategorija:Šport u Trilju|Trilj]] 5gk71f47i9kxuk3p6yj3rvc099w2im0 6436443 6436441 2022-08-02T14:12:59Z Mislav991 269687 Popravljeno. wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Trilj | slika = | puno ime = Nogometni klub Trilj-2001 | nadimak = | predsjednik. ={{ZD|H|HRV}} Mate Akrap | godina osnivanja = 2001. | igralište = Gradski stadion Luke, Trilj | kapacitet stadiona = | trener = {{ZD|H|HRV}} Boško Anić || liga = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22|2021./22.]] | plasman = 10. (14 bodova) | trenutačna sezona = 2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21. | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Trilj''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Trilj]]a. U [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.|sezoni 20221./22.]] se natječe u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]. == Povijest == Nogometni klub Trilj osnovan je 2001. godine u malom [[Hrvatska|hrvatskom]] gradu [[Trilj]]u, u [[Zagora|Zagori]]. Tijekom godina više puta je prekidao svoj rad. Prvu seniorsku utakmicu klub je odigrao 11. kolovoza 2016. protiv [[NK OSK Otok|OSK-a]] iz [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otoka]] (1:4). U sezoni 2016./17. uključuju se u natjecanje u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]].<ref name="ferata.hr">Mišo Gulić: [http://www.ferata.hr/s-radom-poceo-nogometni-klub-trilj-vrsi-se-upis-djece/ S radom počeo Nogometni klub Trilj, vrši se upis djece], ferata.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Dana 7. studenog 2016. odigrali su prvi gradski derbi s [[NK Čaporice]] u kojem su slavili rezultatom 5:2.<ref>A. B.: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/trilj-slavio-u-povijesnom-gradskom-derbiju-protiv-caporica/16612 Trilj slavio u povijesnom gradskom derbiju protiv Čaporica], dalmatinskiportal.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Imaju mlađe uzrasne kategorije.<ref name="ferata.hr"/> == Grb == Grb je kružnog oblika. U krugu je prikazan [[triljski most]] i rijeka [[Cetina]], te gornja polovica [[nogometna lopta|nogometne lopte]]. U vanjskom krugu nalazi se natpis s imenom kluba u gornjem dijelu i imena grada u donjem dijelu. == Igralište == NK Trilj domaće utakmice odigrava na Gradskom stadionu Luke u Trilju. Stadion nema tribine, a publika gleda utakmice na brdašcu iznad terena. Na istom stadionu igra i momčad Čaporica. Spomenuti tim ima i svoj osobni stadion s 300 kapaciteta koji će biti u uporabi od sezone 22/23. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Trilj, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]] [[Kategorija:Šport u Trilju|Trilj]] befwyndydosx5r12cnmpznzgnqqoelu 6436444 6436443 2022-08-02T14:14:24Z Mislav991 269687 Izbrisan nepotreban tekst wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Trilj | slika = | puno ime = Nogometni klub Trilj-2001 | nadimak = | predsjednik. ={{ZD|H|HRV}} Mate Akrap | godina osnivanja = 2001. | igralište = Gradski stadion Luke, Trilj | kapacitet stadiona = | trener = {{ZD|H|HRV}} Boško Anić || liga = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22|2021./22.]] | plasman = 10. (14 bodova) | trenutačna sezona = 2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21. | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Trilj''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Trilj]]a. U [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.|sezoni 20221./22.]] se natječe u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]. == Povijest == Nogometni klub Trilj osnovan je 2001. godine u malom [[Hrvatska|hrvatskom]] gradu [[Trilj]]u, u [[Zagora|Zagori]]. Tijekom godina više puta je prekidao svoj rad. Prvu seniorsku utakmicu klub je odigrao 11. kolovoza 2016. protiv [[NK OSK Otok|OSK-a]] iz [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otoka]] (1:4). U sezoni 2016./17. uključuju se u natjecanje u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]].<ref name="ferata.hr">Mišo Gulić: [http://www.ferata.hr/s-radom-poceo-nogometni-klub-trilj-vrsi-se-upis-djece/ S radom počeo Nogometni klub Trilj, vrši se upis djece], ferata.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Dana 7. studenog 2016. odigrali su prvi gradski derbi s [[NK Čaporice]] u kojem su slavili rezultatom 5:2.<ref>A. B.: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/trilj-slavio-u-povijesnom-gradskom-derbiju-protiv-caporica/16612 Trilj slavio u povijesnom gradskom derbiju protiv Čaporica], dalmatinskiportal.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Imaju mlađe uzrasne kategorije.<ref name="ferata.hr"/> == Grb == Grb je kružnog oblika. U krugu je prikazan [[triljski most]] i rijeka [[Cetina]], te gornja polovica [[nogometna lopta|nogometne lopte]]. U vanjskom krugu nalazi se natpis s imenom kluba u gornjem dijelu i imena grada u donjem dijelu. == Igralište == NK Trilj domaće utakmice odigrava na Gradskom stadionu Luke u Trilju. Stadion nema tribine, a publika gleda utakmice na brdašcu iznad terena. Na istom stadionu igra i momčad Čaporica. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Trilj, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]] [[Kategorija:Šport u Trilju|Trilj]] 1jgfs0ojessxkbbcekj84uduquvkzey 6436627 6436444 2022-08-02T22:12:47Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = NK Trilj | slika = | puno ime = Nogometni klub Trilj-2001 | nadimak = | predsjednik. ={{ZD|H|HRV}} Mate Akrap | godina osnivanja = 2001. | igralište = Gradski stadion Luke, Trilj | kapacitet stadiona = | trener = {{ZD|H|HRV}} Boško Anić || liga = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]] | sezona = [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22|2021./22.]] | plasman = 10. (14 bodova) | trenutačna sezona = 2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21. | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1=_unknown |pattern_ra1= | leftarm1=FFFFFF |body1=FFFFFF |rightarm1=FFFFFF |shorts1=FFFFFF |socks1=FFFFFF | pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= | leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF }} '''NK Trilj''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]ni klub iz grada [[Trilj]]a. U [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2021./22.|sezoni 2021./22.]] se natječe u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska]]. == Povijest == Nogometni klub Trilj osnovan je 2001. godine u malom [[Hrvatska|hrvatskom]] gradu [[Trilj]]u, u [[Zagora|Zagori]]. Tijekom godina više puta je prekidao svoj rad. Prvu seniorsku utakmicu klub je odigrao 11. kolovoza 2016. protiv [[NK OSK Otok|OSK-a]] iz [[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otoka]] (1:4). U sezoni 2016./17. uključuju se u natjecanje u [[2. ŽNL Splitsko-dalmatinska|2. ŽNL Splitsko-dalmatinskoj]].<ref name="ferata.hr">Mišo Gulić: [http://www.ferata.hr/s-radom-poceo-nogometni-klub-trilj-vrsi-se-upis-djece/ S radom počeo Nogometni klub Trilj, vrši se upis djece], ferata.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Dana 7. studenog 2016. odigrali su prvi gradski derbi s [[NK Čaporice]] u kojem su slavili rezultatom 5:2.<ref>A. B.: [http://dalmatinskiportal.hr/sport/trilj-slavio-u-povijesnom-gradskom-derbiju-protiv-caporica/16612 Trilj slavio u povijesnom gradskom derbiju protiv Čaporica], dalmatinskiportal.hr, preuzeto 21. studenog 2016.</ref> Imaju mlađe uzrasne kategorije.<ref name="ferata.hr"/> == Grb == Grb je kružnog oblika. U krugu je prikazan [[triljski most]] i rijeka [[Cetina]], te gornja polovica [[nogometna lopta|nogometne lopte]]. U vanjskom krugu nalazi se natpis s imenom kluba u gornjem dijelu i imena grada u donjem dijelu. == Igralište == NK Trilj domaće utakmice odigrava na Gradskom stadionu Luke u Trilju. Stadion nema tribine, a publika gleda utakmice na brdašcu iznad terena. Na istom stadionu igra i momčad Čaporica. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Trilj, NK}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji‎]] [[Kategorija:Šport u Trilju|Trilj]] 07sfq2g154oidqxj6zl9mdquial43g6 102 141661 6436654 5505132 2022-08-03T00:52:19Z 86.32.32.197 Ispravila sam podatak. wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PU PGZ 0509.jpg|mini|Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu]] [[Datoteka:Groblje Trsat primorskim vitezovima 010708.jpg|mini| Spomenik primorskim vitezovima sa [[Sušak]]a, poginulima 1990.-1996. na groblju [[Trsat]]]] Ovo je nepotpuni popis hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu s područja [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. *[[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|Specijalna jedinica PU Primorsko Goranske, "Ajkule"]]: ** Ivica '''Antončić''' - (11. kolovoza 1971. - 4. rujna 1993.) ** Velimir '''Bažok''' - (8. prosinca 1970. - 1. veljače 1996.) ** Bruno '''Bolanča''' - (7. siječnja 1973 - 4. rujna 1993.) ** Dalibor '''Dadić''' - (18. srpnja 1972. - 10. listopada 1993.) ** [[Marino Jakominić|Marino '''Jakominić''']] - (13. rujna 1956. - 29.kolovoza 1992.), zapovjednik ** Atos '''Načinović''' - (10. rujna 1972. - 3. svibnja 1995.) ** Zvonko '''Pavelić''' - (4. travnja 1966. - 20. rujna 1991.) ** Sergio '''Šimac''' - (8. siječnja 1971. - 3. svibnja 1995.) *[[1. hrvatski gardijski zdrug|Specijalna postrojba GS HV-a Bojne "Matija Vlačić"]]: ** Ivica '''Opačak''' - (6. kolovoza 1964. - 3. travnja 1992.) *[[1. gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada "Tigrovi"]] **Bruno '''Knaus''' - (1971. - 19. rujna 1995.) **Joško '''Kordiš''' - (1971. - 18. lipnja 1995.) **Vjekoslav '''Pleše''' - (1951. - 28. studeni 1991.) **Nedeljko '''Trninić''' - (1963. - 24. srpnja 1992.) **Mijo '''Zijan''' - (1972. - 4. kolovoza 1995.) *[[2. gardijska brigada "Gromovi"|2. gardijska brigada "Gromovi"]] **Igor '''Andrijčić''' - (1969. - 18. listopada 1991.) **Ivan '''Bertović''' - (1968. - 12. listopada 1991.) **Željko '''Biondić''' - (1968. - 10. srpnja 1993.) **Ratko '''Keić''' - (1969. - 30. studeni 1992.) **Ivo '''Knežević''' - (1964. - 3. ožujka 1993.) **Siniša '''Kovač''' - (1972. - 27. srpnja 1995.) **Alen '''Kuhar''' - (1968. - 25. lipnja 1992.) **Željko '''Pavličić''' - (1972. - 8. rujna 1996.) **Igor '''Sporiš''' - (1969. - 9. lipnja 1992.) *[[3. gardijska brigada "Kune"|3. gardijska brigada "Kune"]] **Nikola '''Palašić''' - (1974. - 22. svibnja 1995.) **Vitodrag '''Maračić''' - (6. lipnja 1966. - 13. studenog 1991.) *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. Gardijska brigada "Vukovi"]] **Pavao '''Majdandžić''' - (3. ožujka 1971. - 4. kolovoza 1995.) **Elvis '''Čargonja''' - (1972. - 12. studenog 1993.) **Ilija '''Egzeta''' - (1953. - 15. rujna 1993.) **Miljenko '''Glavić''' - (1956. - 12. prosinca 1994.) **Damir '''Habijanec''' - (1973. - 6. srpnja 1993.) **Sanjin '''Hrastina''' - (1974. - 7. svibnja 1994.) **Ivica '''Jakovac''' - (1969. - 6. srpnja 1993.) **Josip '''Mišković''' - (1971. - 6. srpnja 1993.) **Fahrudin '''Muminović''' - (1970. - 9. rujna 1993.) **Nikola '''Tićak''' - (1959. - 14. ožujka 1994.) **Kristijan '''Tomac''' - (1974. - 6. lipnja 1994.) **Branimir '''Žunjić''' - (6. kolovoza 1973. - 4. kolovoza 1995.) **Ante '''Marić''' - (17. siječnja 1967.-6. kolovoza 1995.) *[[111. brigada HV|111. brigada Hrvatske vojske "Zmajevi"]]<ref>http://udruga-111-br-zmajevi.hr/povjesnica.html#poginuli Povjesnica 111.br HV "ZMAJEVI"</ref><ref name="Mršić, Nedić">[https://hkm.hr/domoljubne-minute/poginuli-ratnici-domovinskog-rata-boris-mrsic-i-milan-nedic/ Hrvatska katolička mreža] Borna Marinić: ''Poginuli ratnici Domovinskog rata Boris Mršić i Milan Nedić'', 1. siječnja 2020. (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref>[[Datoteka:Spomenik poginulima 111 brigada 07.jpg|mini|Jedan od spomenika poginulim pripadnicima 111. brigade na brinjskom području]] **Nebojša '''Đikić''' - (23.srpnja 1971. - 13.studenog 1991.) **Zlatko '''Filić''' - (21.studenog 1969. - 13.studenog 1991.) **Kristijan '''Ladavac''' - (09.veljače 1971. - 13.studenog 1991.) **Bruno '''Prpić''' - (08.svibnja 1962. - 13.studenog 1991.) **Marinko '''Breulj''' (21.lipnja 1965. - 12.prosinca 1991.) **Marino '''Cvetković''' - (14.veljače 1967. - 12.prosinca 1991.) **Zorko '''Dabo''' - (10.listopada 1963. - 30.prosinca 1991.) **Boris '''Mršić''' - (23.travnja 1971. - 01.siječnja 1992.) **Nikola '''Pribanić''' - (27.veljače 1948. - 30.prosinca 1991.) **Milan '''Nedić''' - (28.svibnja 1968. - 01.siječnja 1992.) **Zvonko '''Zubović''' - (30.ožujka 1963. - 08.siječnja 1992.) **Robert '''Švob''' - (10.veljače 1965. - 30.siječnja 1992.) **Marijan '''Karlović''' - (04.rujna 1960. - 31.siječnja 1992.) **Vladimir '''Mikuličić''' - (05.svibnja 1958. - 31.siječnja 1992.) **Nikola '''Salopek''' - (18.srpnja1969. - 31.siječnja 1992.) **Emil '''Miftarević''' - (09.veljače 1965. - 27.veljače 1992.) **Siniša '''Superina''' - (10.rujna 1971. - 27.veljače 1992.) **Darinko '''Hlaić''' - (05.listopada 1962. - 24.ožujka 1992.) **Nikola '''Albaneže''' - (16.ožujka 1971. - 24.travnja 1992.) **Samir '''Salihović''' - (11.travnja 1970. - 26.travnja 1992.) **Robert '''Albaneže''' - (16.ožujka 1971. - 06.svibnja 1992.) **Sead '''Murić''' - (26.siječnja 1969. - 08.svibnja 1992.) **Zlatko '''Kamenarić''' - (18.siječnja 1952. - 30.svibnja 1992.) **Atif '''Saleš''' - (28.svibnja 1967. - 08.lipnja 1992.) **Željko '''Bilen''' - (06.travnja 1965. - 06.listopada 1992.) **Damir '''Nimac''' - (21.siječnja 1969. - 06.listopada 1992.) **Miroslav '''Turkalj''' - (20.svibnja 1962. - 06.listopada 1992.) **Antun '''Kelvin''' - (19.srpnja1961. - 22.listopada 1992.) **Dalibor '''Čebuhar''' - (04.kolovoza 1969. - 23.listopada 1992.) **Nedjeljko '''Senić''' - (15.veljače 1970. - 23.listopada 1992.) **Denis '''Mataija''' - (10.prosinca 1967. - 07.veljače 1993.) **Mladen '''Hrestak''' - (22.ožujka 1973. - 23.ožujka 1993.) **Ante '''Jurić''' - (24.srpnja 1961. - 22.travnja 1993.) **Stjepan '''Matić''' - (03.kolovoza 1949. - 19.svibnja 1993.) **Ivan '''Polić''' - (12.lipnja 1971. - 19.svibnja 1993.) **Zvonko '''Knežević''' - (24.rujna 1959. - 02.listopada 1993.) **Mato '''Bukovčan''' - (26.travnja 1959. - 12.listopada 1993.) **Dinko '''Prelog''' - (10.srpnja 1973. - 13.ožujka 1994.) **Milorad '''Lazarević''' - (09.srpnja 1961. - 06.travnja 1994.) **Josip '''Matejaš''' - (16.svibnja 1975. - 09.travnja 1994.) **Vlado '''Leček''' - (23.srpnja 1958. - 28.lipnja 1994.) **Elvis '''Brmalj''' - (19.prosinca 1974. - 19.listopada 1994.) **Velimir '''Kreček''' - (18.travnja 1975. - 09.prosinca 1994.) **Mario '''Buljan''' - (26.rujna 1973. - 07.lipnja 1995.) **Josip '''Guberac''' - (17.svibnja 1954. - 12.lipnja 1995.) **Petar '''Drakula''' - (13.prosinca 1956. - 04.kolovoza 1995.) **Miloš '''Dujmović''' - (27.travnja 1972. - 04.kolovoza 1995.) **Božidar '''Miškulin''' - (07.travnja 1960. - 04.kolovoza 1995.) **Darko '''Modrić''' - (02.studenog 1966. - 04.kolovoza 1995.) **Zoran '''Turčić''' - (01.ožujka 1960. - 04.kolovoza 1995.) **Velimir '''Gašparac''' - (02.travnja 1966. - 07.kolovoza 1995.) **Ivo '''Kusturin''' - (11.travnja 1960. - 12.kolovoza 1995.) **Leon '''Hungsberg''' - (04.veljače 1954. - 29.rujna 1995.) *[[118. brigada HV|118. brigada Hrvatske vojske]] **Boris '''Antolos''' - (1962. - 14. prosinca 1991.) **Stjepan '''Berić''' - (1956. - 27. listopada 1992.) **Zdravko '''Čanak''' - (1957. - 7. ožujka 1992.) **Krešimir '''Ćatić''' - (1970. - 4. kolovoza 1995.) **Goran '''Damjanović''' - (1970. - 14. veljače 1992.) **Milan '''Drašković''' - (1969. - 4. studeni 1991.) **Žarko '''Fatičić''' - (1963. - 14. prosinca 1991.) **Enes '''Handžar''' - (1965. - 14. prosinca 1991.) **Goran '''Milneršić''' - (1970. - 7. ožujka 1992.) **Damir '''Mitrović''' - (02.listopada.1970. - 14. veljače 1992.) **Ive '''Stipanović''' - (1971. - 14. prosinca 1991.) **Mladen '''Šebalj''' - (1965. - 14. prosinca 1991.) **Elio '''Vlah''' - (1968. - 14. prosinca 1991.) **Željko '''Vlaškovac''' - (1944. - 10. siječnja 1992.) * [[128. brigada HV|128. brigada Hrvatske vojske "Sv. Vid"]]<ref>http://www.hczpgz.net/2012-05-05-128.br.povjesnica.html#poginuli Poginuli pripadnici 128. brigade HV-a (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> ** Boris '''Čavlina''' (1961.-1991.) ** Miljenko '''Benaš''' (1956.-1991.) ** Nevenko '''Grbac''' (1963.-1992.) ** Petar '''Horvat''' (1955.-1992.) ** Zvonimir '''Škerl''' (1962.-1992.) ** Samir '''Terzić''' (1969.-1992.) ** Simeon '''Mrvoš''' (1958.-1992.) ** Ranko '''Polonijo''' (1952.-1992.) ** Franjo '''Jakšić''' (1966.-1992.) ** Zlatko '''Sorić''' (1950.-1992.) ** Vlado '''Križanić''' (1963.-1992.) ** Zlatko '''Liker''' (1960.-1991.) ** Miroslav '''Škrbić''' (1966.-1992.) ** Milan '''Balen''' (1950.-1994.) ** Radovan '''Milin''' (1955.-1994.) ** Milojica '''Ivković''' (1960.-1995.) ** Zdenko '''Buković''' (1961.-1995.) ** Milan '''Petrlić''' (1956.-1995.) ** Ivan '''Radica''' (1968.-1991.) ** Ivoslav '''Škaron''' (1958.-1991.) ** Franjo '''Matašić''' (1948.-1991.) ** Bruno '''Colnar''' (1959.-1991.) ** Stjepan '''Klić''' (1958.-1991.) ** Pavo '''Putrić''' (1957.-1991.) ** Goran '''Šimac''' (1957.-1991.) * [[133. brigada HV|133. brigada Hrvatske vojske "Ban Josip Jelačić"]] ** Nenad '''Fogel''' (1966.- 4. studeni 1991.) ** Josip '''Belobrajić''' (1954.- 12. rujna 1993.) ** Fadil '''Hodžić''' (1962.- 20. lipnja 1993.) ** Niko '''Jerković''' (1955.- 4. kolovoza 1995.) ** Aldo '''Kaldana''' (1961.- 20. siječnja 1992.) ** Alen '''Kapelari''' (1972.- 6. kolovoza 1995.) ** Bruno '''Kiseljak''' (1970.- 23. studeni 1993.) ** Dejan '''Lukić''' (1969.- 3. studeni 1993.) ** Boris '''Malinarić''' (1951.- 4. kolovoza 1995.) ** Teo '''Martinčić''' (1971.- 4. kolovoza 1995.) ** Anton '''Mataija''' (1950.- 4. kolovoza 1995.) ** Ivica '''Šarlija''' (1966.- 22. kolovoza 1996.) ** Josip '''Šnajdar''' (1959.- 26. siječnja 1995.) ** Rene '''Šverko''' (1972.- 8. studenog 1991.) ** Milan'''Tomljanović''' (1954.- 12. rujna 1993.) ** Branislav '''Žugo''' (1971.- 22. veljače 1992.) *[[138. brigada HV|138. brigada Hrvatske vojske "Goranski Risovi"]] ** Jerko '''Barešić''' (1939.- 14. studeni 1993.) ** Josip '''Blažević''' (1956.- 14. siječnja 1993.) ** Miodrag '''Butorac''' (1962.- 17. kolovoza 1995.) ** Vlastimir '''Corel''' (1973.- 16. rujna 1993.) ** Ljubomir '''Gašparac''' (1961.- 12. prosinca 1992.) ** Ivica '''Golić''' (1954.- 27. listopada 1993.) ** Miljenko '''Jelinek''' (1946.- 22. siječnja 1994.) ** Boris '''Krnčević''' (1967.- 28. studeni 1994.) ** Robert '''Marelja Bošnjak''' (1973.- 27. listopada 1993.) ** Zdravko '''Mulac''' (1957.- 17. svibnja 1995.) ** Milan '''Nišić''' (1944.- 28. srpnja 1994.) ** Zoran '''Teodorović''' (1967.- 27. listopada 1993.) ** Milorad '''Vlahović''' (1956.- 23. prosinca 1994.) ** Mane '''Vujnović''' (1955.- 8. ožujka 1993.) *[[155. brigada HV|155. brigada Hrvatske vojske]] ** Karlo '''Buovac''' (1949.- 26. siječnja 1992.) ** Slavko '''Deželjin''' (1963.- 3. travnja 1992.) ** Mladen '''Gržanić''' (1957.- 1. siječnja 1992.) ** Zlatko '''Paulić''' (1950.- 11. prosinca 1991.) ** Anton '''Starac''' (1967.- 5. listopada 1994.) ** Goran '''Španjol''' (1962.- 6. travnja 1992.) *204. Brigada Hrvatske vojske **Franko Lohajner<ref>{{Citiranje weba|url=https://dogodilose.com/2019/04/26/roden-franko-lohajner-26-travnja/|title=Rođen Franko Lohajner - 26. travnja|date=2019-04-26|work=Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat|language=en|accessdate=2020-04-17}}</ref> (Rijeka, 26. travnja 1971. - Kupres, 10. travnja 1992. ) *[[71. bojna Vojne policije|71. bojna Vojne policije]] ** Danijel '''Ban''' (1971.- 5. veljače 1992.) ** Dean '''Bašić''' (1971.- 25. rujna 1993.) ** Vanja '''Dražić''' (1970.- 5. veljače 1992.) ** Zdravko '''Fićor''' (1960.- 25. veljače 1994.) ** Željko '''Gerenčir''' (1969.- 17. srpnja 1992.) ** Zvonimir '''Katalinić''' (1971.- 26. studeni 1993.) ** Dragutin '''Kauzlarić''' (1962.- 27. kolovoza 1992.) ** Dean '''Prodan''' (1970.- 27. kolovoza 1992.) ** Alen '''Smolčić''' (1967.- 5. veljače 1992.) *[[MUP]] ** Bojan '''Trebušak''' (1972.- 5. prosinca 1991.) == Izvori == {{Izvori}} *[http://www.uhd91.com/component/content/category/73-popis-poginulih-branitelja.html Portal UHD91] Popis poginulih branitelja *[http://www.uhd91.com/component/content/article/73-popis-poginulih-branitelja/779-popis-poginulih-branitelja-1-dio.html Portal UHD91] Popis poginulih branitelja 1. dio *[http://www.uhd91.com/component/content/article/73-popis-poginulih-branitelja/782-popis-poginulih-branitelja-2-dio.html Portal UHD91] Popis poginulih branitelja 2. dio *[http://www.stkpula.hr/dragotadic/dodaci/poginuli-u-ratu.pdf Popis poginulih u Domovinskom ratu] Podatci prema Dragi Tadiću (iz zavjetne crkve Svete Mati Slobode [http://www.stkpula.hr/dragotadic/spomen.php?ploca=8613&redar=2010-08-05&kreda=vadi&lekcia=T]) *[http://www.9gbr-vukovi.com/in-memoriam/book/4?page=1 Portal 9. gardijske brigade] In memoriam * [[Dragan Ogurlić]], Rijeka u domovinskom ratu - Primorci, Gorani i Boduli na ličkom bojištu 1991.-1995.Rijeka 2008, {{ISBN|978-953-7466-06-0}} {{WProjekti |wikiknjige = Domovinski rat/Sadržaj/Popis poginulih branitelja/Primorsko-goranska županija }} {{poginuli hrvatski branitelji}} [[Kategorija:Popisi poginulih branitelja u Domovinskom ratu]] 0y33nckenlqx0kpbvlt6qnljbu0f7t6 6436745 6436654 2022-08-03T08:34:36Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/86.32.32.197|86.32.32.197]] ([[User talk:86.32.32.197|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:93.141.113.201|93.141.113.201]] wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PU PGZ 0509.jpg|mini|Spomenik poginulim policajcima PU PG u Domovinskom ratu]] [[Datoteka:Groblje Trsat primorskim vitezovima 010708.jpg|mini| Spomenik primorskim vitezovima sa [[Sušak]]a, poginulima 1990.-1996. na groblju [[Trsat]]]] Ovo je nepotpuni popis hrvatskih branitelja poginulih u Domovinskom ratu s područja [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranske županije]]. *[[Specijalna jedinica policije Rijeka "Ajkule"|Specijalna jedinica PU Primorsko Goranske, "Ajkule"]]: ** Ivica '''Antončić''' - (11. kolovoza 1971. - 4. rujna 1993.) ** Velimir '''Bažok''' - (8. prosinca 1970. - 1. veljače 1996.) ** Bruno '''Bolanča''' - (7. siječnja 1973 - 4. rujna 1993.) ** Dalibor '''Dadić''' - (18. srpnja 1972. - 10. listopada 1993.) ** [[Marino Jakominić|Marino '''Jakominić''']] - (13. rujna 1956. - 29.kolovoza 1992.), zapovjednik ** Atos '''Načinović''' - (10. rujna 1972. - 3. svibnja 1995.) ** Zvonko '''Pavelić''' - (4. travnja 1966. - 20. rujna 1991.) ** Sergio '''Šimac''' - (8. siječnja 1971. - 3. svibnja 1995.) *[[1. hrvatski gardijski zdrug|Specijalna postrojba GS HV-a Bojne "Matija Vlačić"]]: ** Ivica '''Opačak''' - (6. kolovoza 1964. - 3. travnja 1992.) *[[1. gardijska brigada "Tigrovi"|1. gardijska brigada "Tigrovi"]] **Bruno '''Knaus''' - (1971. - 19. rujna 1995.) **Joško '''Kordiš''' - (1971. - 18. lipnja 1995.) **Vjekoslav '''Pleše''' - (1951. - 28. studeni 1991.) **Nedeljko '''Trninić''' - (1963. - 24. srpnja 1992.) **Mijo '''Zijan''' - (1972. - 4. kolovoza 1995.) *[[2. gardijska brigada "Gromovi"|2. gardijska brigada "Gromovi"]] **Igor '''Andrijčić''' - (1969. - 18. listopada 1991.) **Ivan '''Bertović''' - (1968. - 12. listopada 1991.) **Željko '''Biondić''' - (1968. - 10. srpnja 1993.) **Ratko '''Keić''' - (1969. - 30. studeni 1992.) **Ivo '''Knežević''' - (1964. - 3. ožujka 1993.) **Siniša '''Kovač''' - (1972. - 27. srpnja 1995.) **Alen '''Kuhar''' - (1968. - 25. lipnja 1992.) **Željko '''Pavličić''' - (1972. - 8. rujna 1996.) **Igor '''Sporiš''' - (1969. - 9. lipnja 1992.) *[[3. gardijska brigada "Kune"|3. gardijska brigada "Kune"]] **Nikola '''Palašić''' - (1974. - 22. svibnja 1995.) **Vitodrag '''Maračić''' - (6. lipnja 1966. - 13. studenog 1991.) *[[9. gardijska brigada "Vukovi"|9. Gardijska brigada "Vukovi"]] **Pavao '''Majdandžić''' - (3. ožujka 1971. - 4. kolovoza 1995.) **Elvis '''Čargonja''' - (1972. - 12. studenog 1993.) **Ilija '''Egzeta''' - (1953. - 15. rujna 1993.) **Miljenko '''Glavić''' - (1956. - 12. prosinca 1994.) **Damir '''Habijanec''' - (1973. - 6. srpnja 1993.) **Sanjin '''Hrastina''' - (1974. - 7. svibnja 1994.) **Ivica '''Jakovac''' - (1969. - 6. srpnja 1993.) **Josip '''Mišković''' - (1971. - 6. srpnja 1993.) **Fahrudin '''Muminović''' - (1970. - 9. rujna 1993.) **Nikola '''Tićak''' - (1959. - 14. ožujka 1994.) **Kristijan '''Tomac''' - (1974. - 6. lipnja 1994.) **Branimir '''Žunjić''' - (6. kolovoza 1973. - 4. kolovoza 1995.) **Ante '''Marić''' - (17. siječnja 1967.-6. kolovoza 1995.) *[[111. brigada HV|111. brigada Hrvatske vojske "Zmajevi"]]<ref>http://udruga-111-br-zmajevi.hr/povjesnica.html#poginuli Povjesnica 111.br HV "ZMAJEVI"</ref><ref name="Mršić, Nedić">[https://hkm.hr/domoljubne-minute/poginuli-ratnici-domovinskog-rata-boris-mrsic-i-milan-nedic/ Hrvatska katolička mreža] Borna Marinić: ''Poginuli ratnici Domovinskog rata Boris Mršić i Milan Nedić'', 1. siječnja 2020. (pristupljeno 15. veljače 2020.)</ref>[[Datoteka:Spomenik poginulima 111 brigada 07.jpg|mini|Jedan od spomenika poginulim pripadnicima 111. brigade na brinjskom području]] **Nebojša '''Đikić''' - (23.srpnja 1971. - 13.studenog 1991.) **Zlatko '''Filić''' - (21.studenog 1969. - 13.studenog 1991.) **Kristijan '''Ladavac''' - (09.veljače 1971. - 13.studenog 1991.) **Bruno '''Prpić''' - (08.svibnja 1962. - 13.studenog 1991.) **Marinko '''Breulj''' (21.lipnja 1965. - 12.prosinca 1991.) **Marino '''Cvetković''' - (14.veljače 1967. - 12.prosinca 1991.) **Zorko '''Dabo''' - (10.listopada 1963. - 30.prosinca 1991.) **Boris '''Mršić''' - (23.travnja 1971. - 01.siječnja 1992.) **Nikola '''Pribanić''' - (27.veljače 1948. - 30.prosinca 1991.) **Milan '''Nedić''' - (28.svibnja 1968. - 01.siječnja 1992.) **Zvonko '''Zubović''' - (30.ožujka 1963. - 08.siječnja 1992.) **Robert '''Švob''' - (10.veljače 1965. - 30.siječnja 1992.) **Marijan '''Karlović''' - (04.rujna 1960. - 31.siječnja 1992.) **Vladimir '''Mikuličić''' - (05.svibnja 1958. - 31.siječnja 1992.) **Nikola '''Salopek''' - (18.srpnja1969. - 31.siječnja 1992.) **Emil '''Miftarević''' - (09.veljače 1965. - 27.veljače 1992.) **Siniša '''Superina''' - (10.rujna 1971. - 27.veljače 1992.) **Darinko '''Hlaić''' - (05.listopada 1962. - 24.ožujka 1992.) **Nikola '''Albaneže''' - (16.ožujka 1971. - 24.travnja 1992.) **Samir '''Salihović''' - (11.travnja 1970. - 26.travnja 1992.) **Robert '''Albaneže''' - (16.ožujka 1971. - 06.svibnja 1992.) **Sead '''Murić''' - (26.siječnja 1969. - 08.svibnja 1992.) **Zlatko '''Kamenarić''' - (18.siječnja 1952. - 30.svibnja 1992.) **Atif '''Saleš''' - (28.svibnja 1967. - 08.lipnja 1992.) **Željko '''Bilen''' - (06.travnja 1965. - 06.listopada 1992.) **Damir '''Nimac''' - (21.siječnja 1969. - 06.listopada 1992.) **Miroslav '''Turkalj''' - (20.svibnja 1962. - 06.listopada 1992.) **Antun '''Kelvin''' - (19.srpnja1961. - 22.listopada 1992.) **Dalibor '''Čebuhar''' - (04.kolovoza 1969. - 23.listopada 1992.) **Nedjeljko '''Senić''' - (15.veljače 1970. - 23.listopada 1992.) **Denis '''Mataija''' - (10.prosinca 1967. - 07.veljače 1993.) **Mladen '''Hrestak''' - (22.ožujka 1973. - 23.ožujka 1993.) **Ante '''Jurić''' - (24.srpnja 1961. - 22.travnja 1993.) **Stjepan '''Matić''' - (03.kolovoza 1949. - 19.svibnja 1993.) **Ivan '''Polić''' - (12.lipnja 1971. - 19.svibnja 1993.) **Zvonko '''Knežević''' - (24.rujna 1959. - 02.listopada 1993.) **Mato '''Bukovčan''' - (26.travnja 1959. - 12.listopada 1993.) **Dinko '''Prelog''' - (10.srpnja 1973. - 13.ožujka 1994.) **Milorad '''Lazarević''' - (09.srpnja 1961. - 06.travnja 1994.) **Josip '''Matejaš''' - (16.svibnja 1975. - 09.travnja 1994.) **Vlado '''Leček''' - (23.srpnja 1958. - 28.lipnja 1994.) **Elvis '''Brmalj''' - (19.prosinca 1974. - 19.listopada 1994.) **Velimir '''Kreček''' - (18.travnja 1975. - 09.prosinca 1994.) **Mario '''Buljan''' - (26.rujna 1973. - 07.lipnja 1995.) **Josip '''Guberac''' - (17.svibnja 1954. - 11.lipnja 1995.) **Petar '''Drakula''' - (13.prosinca 1956. - 04.kolovoza 1995.) **Miloš '''Dujmović''' - (27.travnja 1972. - 04.kolovoza 1995.) **Božidar '''Miškulin''' - (07.travnja 1960. - 04.kolovoza 1995.) **Darko '''Modrić''' - (02.studenog 1966. - 04.kolovoza 1995.) **Zoran '''Turčić''' - (01.ožujka 1960. - 04.kolovoza 1995.) **Velimir '''Gašparac''' - (02.travnja 1966. - 07.kolovoza 1995.) **Ivo '''Kusturin''' - (11.travnja 1960. - 12.kolovoza 1995.) **Leon '''Hungsberg''' - (04.veljače 1954. - 29.rujna 1995.) *[[118. brigada HV|118. brigada Hrvatske vojske]] **Boris '''Antolos''' - (1962. - 14. prosinca 1991.) **Stjepan '''Berić''' - (1956. - 27. listopada 1992.) **Zdravko '''Čanak''' - (1957. - 7. ožujka 1992.) **Krešimir '''Ćatić''' - (1970. - 4. kolovoza 1995.) **Goran '''Damjanović''' - (1970. - 14. veljače 1992.) **Milan '''Drašković''' - (1969. - 4. studeni 1991.) **Žarko '''Fatičić''' - (1963. - 14. prosinca 1991.) **Enes '''Handžar''' - (1965. - 14. prosinca 1991.) **Goran '''Milneršić''' - (1970. - 7. ožujka 1992.) **Damir '''Mitrović''' - (02.listopada.1970. - 14. veljače 1992.) **Ive '''Stipanović''' - (1971. - 14. prosinca 1991.) **Mladen '''Šebalj''' - (1965. - 14. prosinca 1991.) **Elio '''Vlah''' - (1968. - 14. prosinca 1991.) **Željko '''Vlaškovac''' - (1944. - 10. siječnja 1992.) * [[128. brigada HV|128. brigada Hrvatske vojske "Sv. Vid"]]<ref>http://www.hczpgz.net/2012-05-05-128.br.povjesnica.html#poginuli Poginuli pripadnici 128. brigade HV-a (pristupljeno 16. kolovoza 2012.)</ref> ** Boris '''Čavlina''' (1961.-1991.) ** Miljenko '''Benaš''' (1956.-1991.) ** Nevenko '''Grbac''' (1963.-1992.) ** Petar '''Horvat''' (1955.-1992.) ** Zvonimir '''Škerl''' (1962.-1992.) ** Samir '''Terzić''' (1969.-1992.) ** Simeon '''Mrvoš''' (1958.-1992.) ** Ranko '''Polonijo''' (1952.-1992.) ** Franjo '''Jakšić''' (1966.-1992.) ** Zlatko '''Sorić''' (1950.-1992.) ** Vlado '''Križanić''' (1963.-1992.) ** Zlatko '''Liker''' (1960.-1991.) ** Miroslav '''Škrbić''' (1966.-1992.) ** Milan '''Balen''' (1950.-1994.) ** Radovan '''Milin''' (1955.-1994.) ** Milojica '''Ivković''' (1960.-1995.) ** Zdenko '''Buković''' (1961.-1995.) ** Milan '''Petrlić''' (1956.-1995.) ** Ivan '''Radica''' (1968.-1991.) ** Ivoslav '''Škaron''' (1958.-1991.) ** Franjo '''Matašić''' (1948.-1991.) ** Bruno '''Colnar''' (1959.-1991.) ** Stjepan '''Klić''' (1958.-1991.) ** Pavo '''Putrić''' (1957.-1991.) ** Goran '''Šimac''' (1957.-1991.) * [[133. brigada HV|133. brigada Hrvatske vojske "Ban Josip Jelačić"]] ** Nenad '''Fogel''' (1966.- 4. studeni 1991.) ** Josip '''Belobrajić''' (1954.- 12. rujna 1993.) ** Fadil '''Hodžić''' (1962.- 20. lipnja 1993.) ** Niko '''Jerković''' (1955.- 4. kolovoza 1995.) ** Aldo '''Kaldana''' (1961.- 20. siječnja 1992.) ** Alen '''Kapelari''' (1972.- 6. kolovoza 1995.) ** Bruno '''Kiseljak''' (1970.- 23. studeni 1993.) ** Dejan '''Lukić''' (1969.- 3. studeni 1993.) ** Boris '''Malinarić''' (1951.- 4. kolovoza 1995.) ** Teo '''Martinčić''' (1971.- 4. kolovoza 1995.) ** Anton '''Mataija''' (1950.- 4. kolovoza 1995.) ** Ivica '''Šarlija''' (1966.- 22. kolovoza 1996.) ** Josip '''Šnajdar''' (1959.- 26. siječnja 1995.) ** Rene '''Šverko''' (1972.- 8. studenog 1991.) ** Milan'''Tomljanović''' (1954.- 12. rujna 1993.) ** Branislav '''Žugo''' (1971.- 22. veljače 1992.) *[[138. brigada HV|138. brigada Hrvatske vojske "Goranski Risovi"]] ** Jerko '''Barešić''' (1939.- 14. studeni 1993.) ** Josip '''Blažević''' (1956.- 14. siječnja 1993.) ** Miodrag '''Butorac''' (1962.- 17. kolovoza 1995.) ** Vlastimir '''Corel''' (1973.- 16. rujna 1993.) ** Ljubomir '''Gašparac''' (1961.- 12. prosinca 1992.) ** Ivica '''Golić''' (1954.- 27. listopada 1993.) ** Miljenko '''Jelinek''' (1946.- 22. siječnja 1994.) ** Boris '''Krnčević''' (1967.- 28. studeni 1994.) ** Robert '''Marelja Bošnjak''' (1973.- 27. listopada 1993.) ** Zdravko '''Mulac''' (1957.- 17. svibnja 1995.) ** Milan '''Nišić''' (1944.- 28. srpnja 1994.) ** Zoran '''Teodorović''' (1967.- 27. listopada 1993.) ** Milorad '''Vlahović''' (1956.- 23. prosinca 1994.) ** Mane '''Vujnović''' (1955.- 8. ožujka 1993.) *[[155. brigada HV|155. brigada Hrvatske vojske]] ** Karlo '''Buovac''' (1949.- 26. siječnja 1992.) ** Slavko '''Deželjin''' (1963.- 3. travnja 1992.) ** Mladen '''Gržanić''' (1957.- 1. siječnja 1992.) ** Zlatko '''Paulić''' (1950.- 11. prosinca 1991.) ** Anton '''Starac''' (1967.- 5. listopada 1994.) ** Goran '''Španjol''' (1962.- 6. travnja 1992.) *204. Brigada Hrvatske vojske **Franko Lohajner<ref>{{Citiranje weba|url=https://dogodilose.com/2019/04/26/roden-franko-lohajner-26-travnja/|title=Rođen Franko Lohajner - 26. travnja|date=2019-04-26|work=Dogodilo se na današnji dan - Domovinski Rat|language=en|accessdate=2020-04-17}}</ref> (Rijeka, 26. travnja 1971. - Kupres, 10. travnja 1992. ) *[[71. bojna Vojne policije|71. bojna Vojne policije]] ** Danijel '''Ban''' (1971.- 5. veljače 1992.) ** Dean '''Bašić''' (1971.- 25. rujna 1993.) ** Vanja '''Dražić''' (1970.- 5. veljače 1992.) ** Zdravko '''Fićor''' (1960.- 25. veljače 1994.) ** Željko '''Gerenčir''' (1969.- 17. srpnja 1992.) ** Zvonimir '''Katalinić''' (1971.- 26. studeni 1993.) ** Dragutin '''Kauzlarić''' (1962.- 27. kolovoza 1992.) ** Dean '''Prodan''' (1970.- 27. kolovoza 1992.) ** Alen '''Smolčić''' (1967.- 5. veljače 1992.) *[[MUP]] ** Bojan '''Trebušak''' (1972.- 5. prosinca 1991.) == Izvori == {{Izvori}} *[http://www.uhd91.com/component/content/category/73-popis-poginulih-branitelja.html Portal UHD91] Popis poginulih branitelja *[http://www.uhd91.com/component/content/article/73-popis-poginulih-branitelja/779-popis-poginulih-branitelja-1-dio.html Portal UHD91] Popis poginulih branitelja 1. dio *[http://www.uhd91.com/component/content/article/73-popis-poginulih-branitelja/782-popis-poginulih-branitelja-2-dio.html Portal UHD91] Popis poginulih branitelja 2. dio *[http://www.stkpula.hr/dragotadic/dodaci/poginuli-u-ratu.pdf Popis poginulih u Domovinskom ratu] Podatci prema Dragi Tadiću (iz zavjetne crkve Svete Mati Slobode [http://www.stkpula.hr/dragotadic/spomen.php?ploca=8613&redar=2010-08-05&kreda=vadi&lekcia=T]) *[http://www.9gbr-vukovi.com/in-memoriam/book/4?page=1 Portal 9. gardijske brigade] In memoriam * [[Dragan Ogurlić]], Rijeka u domovinskom ratu - Primorci, Gorani i Boduli na ličkom bojištu 1991.-1995.Rijeka 2008, {{ISBN|978-953-7466-06-0}} {{WProjekti |wikiknjige = Domovinski rat/Sadržaj/Popis poginulih branitelja/Primorsko-goranska županija }} {{poginuli hrvatski branitelji}} [[Kategorija:Popisi poginulih branitelja u Domovinskom ratu]] aehp0ulaalpivf8ngc7l79k255t03zy 0 158752 6436541 6170246 2022-08-02T19:00:41Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Robert Badinter |datum rođenja= 30. ožujka 1928. |stranka=[[Socijalistička stranka (Francuska)| Socijalistička stranka]] |slika=Robert Badinter.jpg|mini|130px |opis slike=Robert Badinter u veljači 2007. |položaj= Ministar pravosuđa |čin2= Predsjednik Ustavnog vijeća |čin3= Senator |predsjednik1=[[François Mitterrand]] |premijer1=Pierre Mauroy, [[Laurent Fabius]] |mandat_start=23. lipnja 1981. |mandat_start2=4. ožujka 1986. |mandat_start3=25. rujna 1995. |mandat_kraj=18. veljače 1986. |mandat_kraj2=8. ožujka 1995. |mandat_kraj3=30. rujna 2011. }} Robert Badinter ([[Pariz]], [[Francuska]], 30. ožujka [[1928.]]) istaknuti je francuski [[pravnik]], [[Sveučilište|sveučilišni]] [[profesor]] i [[političar]]. Poznat je po svojoj borbi protiv smrtne kazne (za čije se ukidanje izborio [[1981.]]) te zalaganju za zaštitu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i razvoj sustava međunarodnog [[Pravosuđe|pravosuđa]]. Kao iskusni pravnik i član francuske[[Socijalistička stranka (Francuska)| Socijalističke stranke]], za vrijeme prvog mandata [[François Mitterrand | Françoisa Mitterranda]] preuzeo je funkciju ministra pravosuđa. Nakon ministarskog mandata, postao je predsjednikom francuskog Ustavnog suda (Ustavnog vijeća). Poznat je također po tome što je predsjedavao Arbitražnom komisijom u okviru Mirovne konferencije za bivšu[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija | Jugoslaviju]], koju se često naziva [[Badinterova komisija | Badinterovom komisijom]]. Dopisni je član[[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti | Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]. == Predani pravnik == U svojoj je dugoj karijeri Robert Badinter djelovao kao odvjetnik, član Pariške odvjetničke komore, a od [[1965.]] i sveučilišni profesor. Između ostalog, predavao je i na prestižnom sveučilištu [[Sorbonne]].<ref name="hazu">http://info.hazu.hr/index/news/news/show/id=1337#1337</ref> U sedamdesetima se angažirao oko mobiliziranja javnosti u borbi protiv [[Smrtna kazna|smrtne kazne]]. Uključio se u kampanju Françoisa Mitteranda (tadašnjeg prvog tajnika Socijalističke stranke) za predsjedničke izbore 1981. tijekom koje je Miterrand isticao svoje protivljenje smrtnoj kazni, premda ju je tada francusko stanovništvo većinski podržavalo. == Ministar pravosuđa == Nakon izbora, predsjednik Miterrand imenovao je Roberta Badintera ministrom pravosuđa, a on je, tijekom svojeg ministarskog mandata, pripremio i branio više značajnih prijedloga zakona kao što su: * ukidanje smrtne kazne * povlačenje kaznenog djela [[Homoseksualnost|homseksualnosti]] iz Kaznenog zakona * ratifikacija [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europske konvencije o ljudskim pravima]] (prihvaćanje prava na individualno obraćanje[[Europski sud za ljudska prava| Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu]]) * proširenje prava udruga na pokretanje sudskih postupaka zbog zločina protiv čovječnosti te [[Rasizam|rasističkih]] i [[Antisemitizam|antisemitskih]] činova. == Predsjednik Ustavnog vijeća == Godine [[1986.]] je na razdoblje od 9 godina imenovan predsjednikom Ustavnog vijeća, institucije zadužene za nadzor usklađenosti zakona s Ustavom. Neke od odluka koje je Ustavno vijeće donijelo tijekom njegovog mandata tiču se isticanja načela: * pluralizma informativnih medija,<ref name="conseil constitutionnel">{{Citiranje časopisa |url=http://www.conseil-constitutionnel.fr/conseil-con..decision-n-86-210-dc-du-29-juillet-1986.8277.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140605052743/http://www.conseil-constitutionnel.fr/conseil-con..decision-n-86-210-dc-du-29-juillet-1986.8277.html |archive-date=5. lipnja 2014. |access-date=2. lipnja 2014.}}</ref> * jedinstva francuskog naroda (proglašenje nevažećim zakona u kojem se spominjao „korzikanski narod kao sastavni dio francuskog naroda“): „francuski narod čine svi francuski građani bez obzira na podrijetlo ili religiju“,<ref name="conseil constitutionnel1">{{Citiranje časopisa |url=http://www.conseil-constitutionnel.fr/conseil-constitutionnel/francais/les-decisions/acces-par-date/decisions-depuis-1959/1991/91-290-dc/decision-n-91-290-dc-du-09-mai-1991.8758.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151208063609/http://www.conseil-constitutionnel.fr/conseil-constitutionnel/francais/les-decisions/acces-par-date/decisions-depuis-1959/1991/91-290-dc/decision-n-91-290-dc-du-09-mai-1991.8758.html |archive-date=8. prosinca 2015. |access-date=2. lipnja 2014.}}</ref> * zaštite ljudskog dostojanstva od svih oblika podređivanja i degradiranja.<ref name="conseil constitutionnel2">http://www.conseil-constitutionnel.fr/conseil-constitutionnel/francais/les-decisions/acces-par-date/decisions-depuis-1959/1994/94-343/344-dc/decision-n-94-343-344-dc-du-27-juillet-1994.10566.html</ref> == Član francuskog Senata == Godine [[1995.]] izabran je za senatora (izborna jedinica Hauts-de-Seine u blizini Pariza) te sudjeluje u izradi zakonodavstva u području sankcioniranja ratnih zločina. == Konzultantske usluge za pravne stručnjake == Godine [[2011.]] Robert Badinter osnovao je posebnu tvrtku za pravne konzultacije, Corpus Consultants, od koje francuski ili strani pravnici mogu zatražiti mišljenje o nekom osobito kompleksnom ili novom pravnom pitanju, koje nastaje na temelju zajedničkog promišljanja uglednih profesora prava.<ref name="corpus consultants">http://corpus-consultants.com/?part=1&lang=eng</ref> == Djelovanje na međunarodnom planu == === Predsjednik « [[Badinterova komisija | Badinterove komisije]]» (1991. – 1995.) === Europska zajednica je 1991. ustanovila Arbitražnu komisiju zaduženu za pružanje mišljenja o najvažnijim pravnim pitanjima vezanima za raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Više predsjednika europskih ustavnih sudova izabrano je za članove Komisije, a Robert Badinter postao je njezin predsjednik. Ova je komisija donijela 15 mišljenja koja se, između ostalog, tiču sukcesijskih pravila, utvrđivanja granica (bivša administrativna razgraničenja između republika postaju granice koje priznaje međunarodno pravo, osim u slučaju drukčijeg međusobnog dogovora), te zaštite nacionalnih, vjerskih i jezičnih manjina. Komisija je također bila zadužena za donošenje mišljenja o priznavanju zemalja koje su proglasile neovisnost. U slučaju Hrvatske, Arbitražna je komisija procijenila da ona udovoljava svim kriterijima potrebnima za priznavanje njezine neovisnosti osim onome koji se odnosi na zadovoljavajuće ustavne obveze u području prava nacionalnih manjina, koje su propisane Haškom konvencijom od 4. studenog 1991. Predsjednik [[Franjo Tuđman | Tuđman]] tada je Badinteru pismenim putem potvrdio da će odgovarajući ustavni amandmani ubrzo biti usvojeni. Europska je zajednica 15. siječnja 1992. odlučila priznati neovisnost [[Republika Hrvatska| Hrvatske]]. === Ostali angažmani === Nastavno na svoje djelovanje u Francuskoj u ovim područjima, Robert Badinter zalagao se za univerzalno ukidanje smrtne kazne te za univerzalno ukidanje kažnjivosti homoseksualnosti. Bio je izaslanik UNICEF-a za maloljetničko pravosuđe. Pozivajući na „odbacivanje nekažnjivosti vladajućih u slučaju zločina protiv čitavog čovječanstva“, aktivno je sudjelovao u međunarodnoj kampanji za osnivanje Međunarodnog kaznenog suda (1997. – 1998.). K tome, u razdoblju od 1995. do 2013. predsjedao je Sudom za pomirenje i arbitražu [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju | Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]], zaduženim za doprinos mirnom rješavanju sporova između država, poglavito po pitanju utvrđivanja granica. == Obitelj== Roditelji Roberta Badintera podrijetlom su bili iz Besarabije. Njegov otac, kao i drugi članovi njegove obitelji, bili su deportirani u okviru genocidne politike nacističke Njemačke, čija se provedba u Francuskoj odvijala uz aktivno sudjelovanje francuske policije. Njegova druga supruga Elisabeth Badinter filozofkinja je i povjesničarka, bivša sveučilišna profesorica te autorica djela o društvenoj konstrukciji ženskog i muškog identiteta, odnosima između žena i muškaraca, majčinskoj ljubavi. == Priznanja == Robert Badinter dobitnik je brojnih državnih i sveučilišnih počasnih odlikovanja. Između ostalog, počasni je doktor [[Sveučilište u Zagrebu | Sveučilišta u Zagrebu]], (2003.).<ref name="unizg">http://www.unizg.hr/o-sveucilistu/sveuciliste-jucer-danas-sutra/povijest-sveucilista/pocasni-doktori</ref><ref name="SD">http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030418/novosti02.asp</ref> 15. svibnja 2014. godine izabran je za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a svečano proglašenja kojim će službeno postati član održat će se 17. lipnja 2014. godine.<ref name="index">http://www.index.hr/vijesti/clanak/hazu-primio-36-novih-clanova/747698.aspx</ref> == Povezani članci == *[[ Ljudska prava]] *[[Smrtna kazna]] *[[Međunarodni kazneni sud]] *[[Badinterova komisija]] == Vanjske poveznice == * [http://www.justice.gouv.fr/ Službena stranica francuskog Ministarstva pravosuđa ] * [http://www.conseil-constitutionnel.fr/ Službena stranica francuskog Ustavnog vijeća] * [http://www.senat.fr/ Službena stranica francuskog Senata ] * [http://www.icc-cpi.int/ Službena stranica Međunarodnog kaznenog suda] * [http://www.icomdp.org/ Službena stranica Međunarodne komisije protiv smrtne kazne] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Francuski političari 1945.-1989.]] [[Kategorija:Francuski političari od 1989.]] [[Kategorija:Pravnici]] [[Kategorija:Dopisni članovi HAZU]] {{DEFAULTSORT:Badinter, Robert}} cby1f3racexdjeytri0b1n6pxlzrz06 0 162892 6436789 6358148 2022-08-03T10:32:02Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = Sogndal | slika = | puno ime = Sogndal Fotball | nadimak = | godina osnivanja = [[19. veljače]] [[1926.]] | igralište = [[Fosshaugane Campus]]<br/>[[Sogndal]] | kapacitet stadiona = 5.622 | direktor = {{ZD|N|NOR}} Tor Arne Ness | trener = {{ZD|N|NOR}} [[Tore André Flo]] | liga = [[1. divisjon]] | sezona = [[1. divisjon 2021.|2021.]] | plasman = 6. | trenutačna sezona = | igrači = Popis igrača Sogndal Fotballa | pattern_la1=_sogndal21h|pattern_b1=_sogndal21h|pattern_ra1=_sogndal21h|pattern_sh1=_ilsb20h | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFFFF| shorts1=000000|socks1=000000 | pattern_la2=_sogndal21a|pattern_b2=_sogndal21a|pattern_ra2=_sogndal21a|pattern_sh2 =_ilsb20h|pattern_so2 = | leftarm2=000000|body2=000000|rightarm2=000000|shorts2=000000|socks2=000000 }} '''Sogndal Fotball''' je [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]ni klub iz [[Sogndal]]a (pokrajna Sogn og Fjordane). Osnovan je [[19. veljače]] [[1926.]] godine. Na 50-u godišnjicu osnutka ([[1976.]]) doživljavaju možda i najveći klupski uspjeh kvalificirajući se u finale norveškog kupa, gdje gube 2:1 od današnjih rivala [[SK Brann]]a. Danas Sogndal igra u norveškoj drugoj ligi – OBOS-ligaen, poslije ispadanja iz prve lige u sezoni [[Eliteserien 2017.|2017.]] Službeni stadion kluba je [[Fosshaugane Campus]] otvoren [[2006.]] godine. == Klupski uspjesi == '''''[[Eliteserien]]''''' '''6.'''-1988. '''8.'''-2001. 2003. ''''' Norveški Kup''''' Finale 1976. Sogndal IL – [[SK Brann]] 1:2 (0:0) 1-0 Steinar Aase, 1-1 Knut Christiansen, 2-1 Bjørn Tronstad == Značajni prijašnji igrači == [[Frode Grodås]] [[Jostein Flo]] [[Tore André Flo]] [[Eirik Bakke]] [[Alexander Ødegaard]] [[Raoul Kouakou]] [[Tommy Øren]] [[Marco Reda]] [[Håvard Flo]] [[Ingvar Stadheim]] [[Anders Stadheim]] [[Svein Bakke]] [[Rune Buer Johansen]] [[Kurt Mørkøre]] [[Trevor Morley]] == Poveznice == * [[Dodatak:Popis igrača Sogndal Fotballa]] == Vanjske poveznice == * [http://www.sogndalfotball.no Službena stranica] * [http://www.saftkokaradn.com Saftkokaradn navijači] {{Webarchive|url=https://archive.is/20121206010342/http://www.saftkokaradn.com/ |date=6. prosinca 2012. }} [[Kategorija:Norveški nogometni klubovi]] btwd46ki43drsum8lsiqwnc8tztkfw2 0 163152 6436733 6234393 2022-08-03T07:46:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki '''Kosinjska tiskara''' najstarija je tiskara u Hrvatskoj<ref name=":0">{{Citiranje knjige |last=Mance |first=Ivan |url=https://www.worldcat.org/oclc/868373546 |title=Kosinj: izvorište hrvatske tiskane riječi |year=2013 |publisher=Redak |isbn=978-953-336-028-7 |location=Split}}</ref> i na slavenskom jugu<ref name=":1">{{Citiranje časopisa |last=Bićanić |first=Nikola |author-link=Nikola Bićanić |date=1988-03-15 |title=Novi poticaji i otkrića Zvonimira Kulundžića |url=https://hrcak.srce.hr/85777 |journal=Crkva u svijetu : Crkva u svijetu |language=hr |volume=23 |issue=2 |pages=185–190 |issn=0352-4000 |quote=Zahvaljujući upravo Zvonimiru Kulundžiću, već je i hrvatska historiografija (strana je mnogo prije!) nakon silnih oporbi i suprotstavljanja prihvatila povijesnu činjenicu da je u malom ličkom selu Kosinju krajem 15. stoljeća djelovala prva hrvatska tiskara, koja je ujedno bila i najstarija tiskara na cijelom Slavenskom jugu. U toj su tiskari popovi glagoljaši tiskali svoje brevijare (što izrijekom potvrđuje i senjski biskup Sebastijan Glavinić u izvještaju sa svoje vizitacije Likom i Krbavom nakon izgona Turaka), a prema Kulundžićevom snažno utemeljenom i argumentiranom uvjerenju u toj tiskari ugledalo je svjetlo dana i naše reprezentativno izdanje, editio priceps, Misal po običaju Rimske kurije 1483. godine.}}</ref> za koju se osnovano pretpostavlja da se nalazila u Kosinjskom Ribniku, [[Arheologija|arheološkom]] i [[Povijest|povijesnom]] lokalitetu na području [[Bakovac Kosinjski|Kosinjskog Bakovca]], u blizini sela [[Gornji Kosinj|Gornjeg Kosinja]]. == Povijest == Nekoliko desetljeća nakon što je u [[Njemačka|Njemačkoj]] izumljen [[tiskarski stroj]] osnovao je u Kosinjskom Ribniku Anž (Ivan) VIII. Frankapan Brinjski<ref>{{Citiranje weba |title=Ivan Standl |url=http://arhinet.arhiv.hr/_DigitalniArhiv/IvanStandl/Brinj.htm |access-date=2021-12-20 |website=arhinet.arhiv.hr}}</ref> prvu hrvatsku tiskaru.<ref name=":0"/> U njoj je [[22. veljače]] [[1483.]] godine dovršeno tiskanje ''[[Misal po zakonu rimskoga dvora|Misala po zakonu rimskoga dvora]]'', prve tiskane knjige na glagoljici i hrvatskom jeziku, odnosno [[Staroslavenski jezik#Hrvatska redakcija|hrvatskoj redakciji staroslavenskog jezika]].<ref name=":0"/> U Kosinjskoj tiskari tiskan je [[1491.]] godine i ''Brevijar po zakonu rimskoga dvora'', druga najstarija glagoljska tiskana knjiga na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku. Jedan nepotpun primjerak te knjige čuva se u knjižnici Marciani u [[Venecija|Veneciji]], a drugi manji ulomak<ref>{{Citiranje weba |title=Digital Vatican Library. Brevijar po zakonu rimskoga dvora 1491. |url=https://digi.vatlib.it/view/Borg.ill.19 |url-status=live}}</ref> (šest pergamentnih listova kalendara) čuva se u [[Vatikanska knjižnica|Vatikanskoj knjižnici]].<ref>{{Citiranje weba |title=Gospić: okolica |url=http://www.gospic.hr/grad/turizam_okolica.asp |url-status=bot: unknown |access-date=2009-09-23 |website=gospic.hr |archive-date=23. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090923004152/http://www.gospic.hr/grad/turizam_okolica.asp }}</ref> [[Zvonimir Kulundžić]] zaslužan je za postavljanje i dokazivanje teze da je u Kosinju postojala tiskara u kojoj su se otiskivale hrvatske inkunabule, misali i brevijari.<ref name=":1"/> Helmut Presser, voditelj Gutenbergovog muzeja u Mainzu, izrađuje sa svojim suradnicima 1962. godine ''Svjetsku kartu širenja tiskarske umjetnosti'' i na nju postavlja Kosinj s godinom 1483.<ref>{{Citiranje weba |title=Weltkarte Die Ausbreitung der Buchdruckerkunst |url=https://kosinj-konzalting.hr/1962-god-i-karta-weltkarte-die-ausbreitung-der-buchdruckerkunst/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211217221309/https://kosinj-konzalting.hr/1962-god-i-karta-weltkarte-die-ausbreitung-der-buchdruckerkunst/ |archive-date=2021-12-17 |access-date=2021-12-20}}</ref> == Povezani članci == * [[Povijest tiskarstva i nakladništva u Međimurju]] == Literatura == * Zvonimir Kulundžić. 1960. ''Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga''. Zagreb. * Zvonimir Kulundžić. Rujan 1966. Naše diskusije – Kosinj i Telegram. ''Razlog''. 45/46, str. 129 – 148. (separat) * Zvonimir Kulundžić, 1983. ''500. obljetnica kosinjskog misala - prve hrvatske tiskanje knjige''. Zagreb. * [[Ivan Mance]]. 2013. ''Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi''. Redak. Split. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=info&id=13837 Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Misal po zakonu rimskoga dvora] *[https://glagoljica.hr/?pr=iiif.v.a&id=13837 Glagoljica.hr: Misal po zakonu rimskoga dvora] *[https://digi.vatlib.it/view/Inc.II.733 Digital Vatican Library: Missale Romanum Glagoliticum, Inc. II. 733] [[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]] [[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]] [[Kategorija:Povijest tiskarstva]] [[Kategorija:Lika]] gobk456kv3187z09rmzd6iqv1ho1msa 0 163740 6436649 6378056 2022-08-02T23:41:40Z SoupePrimordiale 277309 Zadatak za jezičnu i pravopisnu doradu wikitext text/x-wiki {{Pravopis}} {{Znanstvenik | ime = Seymour Roger Cray | slika = Seymour Cray-crop.jpg | slika_širina = 150px | naslov = | datum_rođenja = [[28. rujna]], [[1925.]] | mjesto_rođenja = [[Chippewa Falls, Wisconsin]], USA | datum_smrti = [[5. listopada]], [[1996.]] | mjesto_smrti = [[Colorado Springs, Colorado]], USA | prebivalište = | državljanstvo =[[Datoteka:Flag of the United States.svg|20px|]] [[SAD]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Računarstvo]] | radna_institucija = [[Control Data Corporation]]<br />[[Cray Computer Corporation]]<br />[[Cray Research]]<br />[[Engineering Research Associates]]<br />[[SRC Computers]] | alma_mater = [[University of Minnesota]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Superračunala]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | religija = | fusnote = }} '''Seymour Roger Cray''' ({{SAD grad|Chippewa Falls|Wisconsin}}, [[SAD]] [[28. rujna]] [[1925.]] – {{SAD grad|Colorado Springs|Colorado}}, [[5. listopada]] [[1996.]]), američki [[inženjer]] [[Elektronika|elektronike]] i konstruktor [[superračunalo|superračunala]]. == Životopis == Seymour Roger Cray je osnivač kompanije Cray Research. Rođen je 1925. godine u Chippewa Fallsu, Wisconsin. Njegov otac je bio inženjer, koji je zadnje godine svoje karijere radio za Northern States Power Company. Morao je proći mnogo toga prije nego što je postao gradski inženjer u Chippewa Fallsu. Još u ranom djetinjstvu Cray je bio fasciniran elektronikom. U srednjoj školi većinu vremena provodio je u laboratorijima. Hobi mu je bilo proučavanje električnih uređaja svih tipova. Proučavao je radio-aparate i električne motore jer mu računala u to vrijeme nisu bila dostupna. Maturirao je [[1943.]], a onda su ga poslali da radi kao radio-operater u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Godine [[1950.]] dobiva diplomu najnižeg akademskog stupnja za elektronski inženjering na sveučilištu u [[Minnesota|Minnesoti]]. Sljedeće godine završava primijenjenu matematiku. === Rad u Engineering Research Associates === Nakon diplome Cray odlazi u jednu od prvih računalnih tvrtki u području [[Digitalna elektronika|digitalne tehnologije]] koja je nosila naziv Engineering Research Associates (ERA). Tvrtku je sponzorirala američka mornarica. Kada je Cray došao tvrtka je bila stara oko godinu dana, a zbog opasnosti u koju je mogla biti dovedena zbog rata bila je smještena drvenoj jedrilici. Svoj rad započinje na modelu [[računalo | računala]] [[ERA 1101]]. Budući da je tvrtka bila mlada, Cray je potrošio dosta vremena istražujući kako radi [[računalni sustav]]. Slušao je predavanja stručnjaka iz tog područja kao što je [[John von Neumann]], ali je ubrzo shvatio da nema dovoljno pisanog materijala na temelju kojeg bi mogao raditi pa je morao izumiti mnoge stvari. === Rad u Control Data Corporation === Nakon nekoliko godina, [[1950-ih]], ERAu je kupio [[Remington Rand]]. Promjena vlasnika nije utjecala na rad Craya. Kasnije ERA je prodana Sperry-u, a zatim [[Burroughs | Burroughsu]]. Mnogi zaposlenici napuštaju tvrtku. Međutim, Cray se priključuje [[Bill Norris | Billu Norrisu]] i stvaraju [[Control Data Corporation]] - CDC. Iako nije bio jedini, bio je prvi koji je sudjelovao u stvaranju CDCa i koji je bio tehnički potkovan za posao. 1960. razvija računalo [[CDC 1604]] poboljšavši ERAu 1103 uz impresivna svojstva u svom cjenovnom rangu. Iste godine, iako se CDC 1604 počeo prodavati kupcima, Cray počinje rad na dizajnu računala [[CDC 6600]]. Iako to računalo nije bilo najbrže u to doba, Cray je uložio puno truda u njega kako bi ga učinio čim bržim. Shvatio je da na brzinu računala ne utječe samo procesor već i propusnost Ulazno-izlaznih jedinica kako procesor ne bi čekao na podatke. Kasnije je izjavio "Svatko može izraditi brzi procesor, ali treba napraviti brzi sustav!". [[CDC 6600]] je bio prvo komercijalno [[superračunalo]]. Bio je vrlo skup, ali i najbrže računalo tog doba koje se moglo naći na [[tržište | tržištu]]. Kada su druge tvrtke, poput [[IBM]]-a pokušale napraviti slično računalo, Cray je razvio 5 puta brže računalo [[CDC 7600]]. ===Rad u Chippewa Lab=== Cray nije bio zadovoljan uvjetima rada u CDCu jer su ga stalno prekidali u radu tražeći razne sastanke s važnim kupcima. Naime, on je tražio potpun mir tijekom rada. Zbog toga je Bill Norris dao izgraditi laboratorij na zemlji koju je posjedovao sam Cray u rodnom gradu [[Chippewa Falls]]. Spekulira se da je jedan od razloga bio i strah od [[nuklearni rat | nuklearnog rata]]. Njegova [[kuća]], izgrađena tek nekoliko stotina metara od novog CDC laba imala je veliko [[sklonište]]. Novi lab napravljen je tijekom izrade računala [[CDC 7600]], ali to nije utjecalo na razvoj samog računala. Ubrzo Cray započinje razvoj računala [[CDC 8600]]. Bio je to njegov zadnji više-manje uspješan projekt u tvrtci [[CDC]] (1972.). Iako su se računala 6600 i 7600 pokazala kao uspješna,tijekom razvoja dovela su kompaniju na rub bankrota. 8600 je zapao u slične poteškoće i Cray je odlučio da treba nešto mijenjati odnosno početi ispočetka. Norrisu se to nije dopalo jer je smatrao da se može najprije razviti računalo [[CDC STAR-100]], a prihod koji bi se dobio uložiti u 8600icu. Crayu se to nije svidjelo i napustio je tvrtku [[CDC]]. === Cray Research === [[File:Seymour Cray.jpg|thumb|Seymour Cray]] Cray i Norris su se prijateljski razišli, a Norris je u novu tvrtku, [[Cray Research]], uložio 300 000 dolara. Sjedište nove tvrtke, koja je bila u labu [[Chippewa Falls]] bilo je u [[Minneapolis | Minneapolisu]]. U početku se činilo da si nova tvrtka ne može prištiti razvoj sasvim novog računala budući to nije mogla mnogo veća tvrtka poput CDCa. Ispitivanjem stanja na [[Wall street | Wall streetu]] utvrđuju da tvrtka Cray ima izuzetnu reputaciju među ulagačima i da su je oni itekako spremni podržati. Nakon nekoliko godina razvoja tvrtka razvija 1976. [[Cray-1]]. To računalo bilo je najbrže na tržištu i s njim se moglo mjeriti samo računalo [[ILLIAC IV]] i to samo u nekim segmentima. Smatralo se da Cray 1 tuče sva računala na tom polju. Tog ljeta prvi primjerak računala Cray 1 prodan je [[National Center for Atmospheric Research | Nacionalnom centru za meteorološka istraživanja]] u SAD-u za 8,8 milijuna dolara. Cijna računala bazirala se na procjeni tvrtke da će ih se prodati oko 12-etak. Međutim prodano je više od 100 računala Cray 1 i tvrtka je postigla izvrsne financijske rezultate. Kada su Crayu rekli da je [[Apple Computer]] kupio Cray 1 kako bi dizajnirao [[Apple Macintosh]], Cray je odgovorio da je upravo kupio Macintosh kako bi dizajnirao sljedećeg Craya! Cray je nastavio rad na računalu [[Cray-2]], a ostatak tima je dizajnirao četveroprocesorski [[Cray X-MP]] koji je kasnjie postigao veliki uspjeh. [[Cray-2]] je bio tek nešto malo brži od računala [[Cray X-MP]] i prodavao se relativno slabo. Početkom razvoja [[Cray 3]] računala Cray je ponovo došao do zaključka kako previše vremena gubi na administraciju i [[1980.]] g se povukao s mjesta predjednika tvrtke [[Cray research]]. Radio je kao neovisni konstruktor u labu [[Colorado Springs, Colorado]]. [[1989.]] g. s računalom Cray-3 zapada u slične teškoće kao i ranije i razvija novo računalo [[Cray Y-MP]]. === Cray Computer Corporation === 500 MHz Cray-3 je bio još jedan veliki neuspjeh Craya. Želeći osigurati deset puta bolje osobine od prethodnika, Cray se odlučio za poluvodiče na bazi [[galij arsenid]]a (GaAs). Cray je dizajnirao čitav sustav, čak i pojedine čipove unutar računala. Prototip su instalirali i ujedno ga koristili za poboljšanje samog računala. Tada se pojavilo više računala čije su osobine bile bolje od Craya-3. Cray ne posustaje. Baca se na dizajn Craya-4 ne mareći za troškove. 1995. prestaje prodaja Cray-3 računala, kako je završio [[hladni rat]] nitko ne želi kupiti Cray-4. Tvrtka ostaje bez novca i proglašava [[bankrot]]. Cray je kratko vrijeme prije smrti radio u tvrtci [[SRC Computers]] koja se također bavi izradom superračunala. Pogiba u prometnoj nesreći 5. listopada 1996. u dobi od 71. godine. ==Vanjske poveznice== *[http://research.microsoft.com/users/gbell/craytalk/sld001.htm Seymour Cray] *[http://www.cwheroes.org/archives/histories/Cray.pdf Seymour Cray intervju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051027005714/http://www.cwheroes.org/archives/histories/Cray.pdf |date=27. listopada 2005. }} *[http://www.cgl.ucsf.edu/home/tef/cray/tribute.html U spomen na Seymoura Craya] {{GLAVNIRASPORED:Cray, Seymour}} [[Kategorija: Američki računalni znanstvenici]] 1ybroxvuihenfs0o8uzcpffw0b77mnm 0 165279 6436687 6422797 2022-08-03T04:33:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cappadocian Greek homeland.JPG|mini|264x264px|originalno područje kapadocijskog]] '''Kapadocijski grčki''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=cpg cpg]), jedan od [[helenski jezici|helenskih]] jezika koji se nekada govorio na području [[Kapadocija|Kapadocije]] u središnjoj [[Turska|Turskoj]]. Njegova 3 narječja govorila su se u blizini [[Konya|Konye]] (gradić [[Sille]]), po kojem je narječje dobilo ime; [[zapadnokapadocijski]] u selima južno od [[Kayseri]]a; i faràski u gradiću Faràs ([[Pharasa]]) i okolnim selima. Godine [[1922.]] [[Kapadocijski Grci]] sele u Grčku gdje su raseljeni po različitim predjelima Grčke i gdje se mislilo da im je jezik izumro u šezdesetim godinama 20. stoljeća.<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=cpg Ethnologue (16th)]</ref> U lipnju 2005. godine, Mark Janse i Dimitris Papazahariu otrkili su Kapadočane u Središnjoj I Sjevernoj Grčkoj koji su još uvijek govorili kapadocijskim. Oni su srednjih godina, pripadnici treće generacije govornika koji su pozitivna stava prema jeziku za razliku od njihovih roditelja te djedova i baka.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-12-10|title=Cappadocian - Cappadocia|url=http://lmgd.philology.upatras.gr/index.php/en/10-ne/27-2014-02-28-08-26-57|access-date=2022-06-28|website=web.archive.org|archive-date=10. prosinca 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20171210015526/http://lmgd.philology.upatras.gr/index.php/en/10-ne/27-2014-02-28-08-26-57|url-status=bot: unknown}}</ref> Smatra se da je 2015. imao 2800 govornika.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-11-19|title=Ethnologue (18th)|url=https://www.ethnologue.com/archive-redirect|url-status=live|access-date=2022-06-28|website=Ethnologue|language=en}}</ref> Najsrodniji mu je [[pontski]]. == ''Misthiotika'' == ''Misthiotika'' je [[dijalekt]] koji pripada kapadocijskoj grani grčkog. Misli se da je baziran na [[Srednjovjekovni grčki jezik|bizantskome grčkom jeziku]] sa sačuvanim arhaičnim obilježjima. Primio je mnoge [[posuđenice]] iz [[Turski jezik|turskoga]]. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=CPG Ethnologue (14th)] *[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=cpg Ethnologue (15th)] {{mrva-jezik}} {{grčki jezik}} [[Kategorija:Atički jezici]] [[Kategorija:Jezici Grčke]] [[Kategorija:Jezici po abecedi:K]] [[Kategorija:Ugroženi jezici]] 8059wueo8clf6owpbvq5tjvlb3yuyqg 0 165948 6436467 6435947 2022-08-02T16:15:04Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Zvončikovke | slika = CampanulaPatula.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = Livadni zvončić ''(Campanula patula)'' | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = '''Campanulaceae''' | familia_autorstvo = <small>[[Antoine Laurent de Jussieu|Juss.]]</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = ''Vidi [[#Rodovi|tekst]]'' }} '''Zvončikovke''' ili '''zvončike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Campanulaceae'') porodica su biljaka iz [[Red (taksonomija)|reda]] ''[[Asterales]]'' (zvjezdanolike). U nju je svrstano oko 70 [[rod (biologija)|rodova]] i oko 2000 [[vrsta]] jednogodišnjih i trajnih zeleni, polugrmova, rijetko grmova ili drveća. Po drugim klasifikacijama čine poseban red [[Campanulales]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344859 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=24. kolovoza 2012. |archive-date=23. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210323031026/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2344859 |url-status=dead }}</ref> [[Slika:Campanula trachelium.jpg|thumb|lijevo|Koprivolisni zvončić ''(Campanula trachelium)'']] [[Slika:Edraianthus serpyllifolius.jpg|thumb|desno|Puzavo zvonce ''(Edraianthus serpyllifolius)'']] [[Slika:Campanula persicifolia 002.JPG|thumb|desno|Sjajnolisni zvončić ''(Campanula persicifolia)'']] == Raširenost == Naseljavaju gotovo cijeli svijet a najčešće gorske predjele Eurazije i Afrike. == Izgled == Imaju jednostavne izmjenične listove bez palistića, cvjetovi su im dvospolni, najčešće pravilni a stoje pojedinačno na vrhu stabljike ili su skupljeni u grozdaste, klasaste, metličaste ili glavičaste cvatove. Sastavljeni su od čaške s pet lapova i zvonasta, cjevasta, ljevkasta ili koturasta vjenčića s pet latica. Imaju 5 slobodnih [[prašnik]]a ili su im prašnice srasle u cijev. [[tučak|Plodnica]] je podrasla, s 2 do 5, rijetko do 10 pretinaca i mnogobrojnim sjemenim zametcima. Plod je mnogosjemeni tobolac. == Rodovi u Hrvatskoj == U hrvatskoj flori zastupljeni su rodovi: [[kosica]] ''(Asyneuma)'', [[zvonce]] ''(Edraianthus)'', [[prisadnik]] ''(Jasione)'', [[zečica]] ''(Phyteuma)'', [[zrcalica]] ''(Legousia)'', [[zvončić]] ''(Campanula)'', [[žlijezdača]] ''(Adenophora)''.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-6036-41-7}}</ref> == Potporodice i rodovi == {{div col|cols=2}} # '''''Familia ''[[Campanulaceae]]''''' <small>Juss.</small> (2473 spp.) ## Subfamilia ''[[Nemacladoideae]]'' <small>(Nutt.) M. H. G. Gust.</small> ### ''[[Pseudonemacladus]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ### ''[[Nemacladus]]'' <small>Nutt.</small> (26 spp.) ## Subfamilia ''[[Campanuloideae]]'' <small>Burnett</small> ### Tribus ''[[Cyanantheae]]'' <small>Meisn.</small> #### ''[[Platycodon]]'' <small>A. DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Cyclocodon]]'' <small>Griff.</small> (3 spp.) #### ''[[Echinocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) #### ''[[Ostrowskia]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) #### ''[[Canarina]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Cyananthus]]'' <small>Wall. ex Benth.</small> (20 spp.) #### ''[[Codonopsis]]'' <small>Wall.</small> (49 spp.) #### ''[[Pankycodon]]'' <small>D. Y. Hong & X. T. Ma</small> (1 sp.) #### ''[[Himalacodon]]'' <small>D. Y. Hong & Qiang Wang</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudocodon]]'' <small>D. Y. Hong & H. Sun</small> (8 spp.) ### Tribus ''[[Rhigiophylleae]]'' <small>Eddie & Cupido</small> #### ''[[Rhigiophyllum]]'' <small>Hochst.</small> (1 sp.) #### ''[[Siphocodon]]'' <small>Turcz.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Wahlenbergieae]]'' <small>Engl.</small> #### ''[[Feeria]]'' <small>Buser</small> (1 sp.) #### ''[[Hesperocodon]]'' <small>Eddie & Cupido</small> (1 sp.) #### ''[[Wahlenbergia]]'' <small>Roth</small> (270 spp.) #### ''[[Nesocodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Heterochaenia]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Berenice]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) #### ''[[Microcodon]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Craterocapsa]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (5 spp.) #### ''[[Namacodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) #### ''[[Theilera]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) #### ''[[Gunillaea]]'' <small>Thulin</small> (2 spp.) #### ''[[Prismatocarpus]]'' <small>L´Hér.</small> (29 spp.) #### ''[[Kericodon]]'' <small>Cupido</small> (1 sp.) #### ''[[Roella]]'' <small>L.</small> (22 spp.) #### ''[[Merciera]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Treichelia]]'' <small>Vatke</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Campanuleae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Edraianthus]]'' <small>A. DC.</small> (21 spp.) #### ''[[Jasione]]'' <small>L.</small> (15 spp.) #### ''[[Musschia]]'' <small>Dumort.</small> (3 spp.) #### ''[[Azorina]]'' <small>(Watson) Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Theodorovia]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) #### ''[[Campanula]]'' <small>L.</small> (429 spp.) #### ''[[Eastwoodiella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Palustricodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Poolea]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Protocodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Ravenella]]'' <small>Morin</small> (4 spp.) #### ''[[Rotanthella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Smithiastrum]]'' <small>Morin</small> (2 spp.) #### ''[[Campanulastrum]]'' <small>Small</small> (1 sp.) #### ''[[Favratia]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Hayekia]]'' <small>Lakusic ex D. Lakusic, Shuka & Eddie</small> (1 sp.) #### ''[[Zeugandra]]'' <small>P. H. Davis</small> (2 spp.) #### ''[[Adenophora (Plantae)|Adenophora]]'' <small>Fisch.</small> (60 spp.) #### ''[[Hanabusaya]]'' <small>Nakai</small> (1 sp.) #### ''[[Muehlbergella]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) #### ''[[Sachokiella]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) #### ''[[Peracarpa]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (1 sp.) #### ''[[Homocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) #### ''[[Legousia]]'' <small>Durande</small> (7 spp.) #### ''[[Triodanis]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) #### ''[[Heterocodon]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) #### ''[[Githopsis]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) #### ''[[Melanocalyx]]'' <small>(Fed.) Morin</small> (1 sp.) #### ''[[Asyneuma]]'' <small>Griseb. & Schenk</small> (35 spp.) #### ''[[Cryptocodon]]'' <small>Fed.</small> (1 sp.) #### ''[[Petromarula]]'' <small>Vent. ex R. Hedw.</small> (1 sp.) #### ''[[Cylindrocarpa]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) #### ''[[Sergia]]'' <small>Fed.</small> (2 spp.) #### ''[[Phyteuma]]'' <small>L.</small> (21 spp.) #### ''[[Physoplexis]]'' <small>(Endl.) Schur</small> (1 sp.) #### ''[[Michauxia]]'' <small>L´Hér.</small> (7 spp.) #### ''[[Trachelium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ## Subfamilia ''[[Lobelioideae]]'' <small>Burnett</small> ### ''[[Dialypetalum]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ### ''[[Lobelia]]'' <small>L.</small> (440 spp.) ### ''[[Sclerotheca]]'' <small>A. DC.</small> (10 spp.) ### ''[[Trematolobelia]]'' <small>Zahlbr. ex Rock</small> (8 spp.) ### ''[[Brighamia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ### ''[[Delissea]]'' <small>Gaudich.</small> (15 spp.) ### ''[[Cyanea]]'' <small>Gaudich.</small> (81 spp.) ### ''[[Clermontia]]'' <small>Gaudich.</small> (22 spp.) ### ''[[Solenopsis]]'' <small>C. Presl</small> (9 spp.) ### ''[[Wimmerella]]'' <small>Serra, M. B. Crespo & Lammers</small> (10 spp.) ### ''[[Dielsantha]]'' <small>E. Wimm.</small> (1 sp.) ### ''[[Monopsis]]'' <small>Salisb.</small> (15 spp.) ### ''[[Unigenes]]'' <small>E. Wimm.</small> (1 sp.) ### ''[[Lithotoma]]'' <small>E. B. Knox</small> (3 spp.) ### ''[[Isotoma]]'' <small>(R. Br.) Lindl.</small> (10 spp.) ### ''[[Ruthiella]]'' <small>Steenis</small> (3 spp.) ### ''[[Diastatea]]'' <small>Scheidw.</small> (8 spp.) ### ''[[Wimmeranthus]]'' <small>Rzed.</small> (1 sp.) ### ''[[Palmerella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Porterella]]'' <small>Torr.</small> (1 sp.) ### ''[[Legenere]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ### ''[[Howellia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Downingia]]'' <small>Torr.</small> (13 spp.) ### ''[[Lysipomia]]'' <small>Kunth</small> (32 spp.) ### ''[[Hippobroma]]'' <small>G. Don</small> (1 sp.) ### ''[[Heterotoma]]'' <small>Zucc.</small> (1 sp.) ### ''[[Siphocampylus]]'' <small>Pohl</small> (240 spp.) ### ''[[Centropogon]]'' <small>C. Presl</small> (213 spp.) ### ''[[Burmeistera]]'' <small>H. Karst. & Triana</small> (139 spp.) ## Subfamilia ''[[Cyphioideae]]'' <small>Walp.</small> ### ''[[Cyphia]]'' <small>Bergius</small> (70 spp.) ## Subfamilia ''[[Cyphocarpoideae]]'' <small>Miers</small> ### ''[[Cyphocarpus]]'' <small>Miers</small> (3 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat= Campanulaceae |commonscathr= Zvončike |wikivrste= Campanulaceae |wikivrstehr= Zvončike }} * {{eng oznaka}} [http://www.topwalks.net/plants/generos/campanulaceae_01.htm Campanulaceae in Topwalks] * {{eng oznaka}} [http://delta-intkey.com/angio/www/campanul.htm Campanulaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061101094559/http://delta-intkey.com/angio/www/campanul.htm |date=1. studenoga 2006. }} in [http://delta-intkey.com/angio/ L. Watson and M.J. Dallwitz (1992 onwards). The families of flowering plants: descriptions, illustrations, identification, information retrieval.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. siječnja 2007. }} http://delta-intkey.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070103200438/http://delta-intkey.com/ |date=3. siječnja 2007. }} [[Kategorija:Zvončike| ]] [[Kategorija:Zvjezdanolike]] [[Kategorija:Biljne porodice]] 8m1y15gcm4tgs0wo19p966lwfzu96ps 0 168959 6436712 6421219 2022-08-03T06:18:33Z 78.1.98.75 /* Članovi: */Ispravak prethodnih grešaka wikitext text/x-wiki [[ Datoteka:NS Đakovo.png|mini|desno|150px|'''Nogometno središte Đakovo''', Matije Gupca 13, 31400 Đakovo]] [[Nogomet]]no središte [[Đakovo]] osnovano je odlukom Županijskog nogometnog saveza [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], te je registrirano kao udruga i ima status pravne osobe. U NS Đakovo udruženo je 37 nogometnih klubova s područja bivše općine Đakovo te dvije strukovne organizacije: Komisija sudaca i Komisija trenera. == Članovi: == '''2. NL 2022./23.:''' <br> * [[NK Zrinski Jurjevac Punitovački]] <br> '''3. NL Istok 2022./23.:''' <br> * [[HNK Đakovo-Croatia]] <br> '''MŽNL Osijek-Vinkovci 2022./23.:''' <br> * [[NK Mladost Satnica Đakovačka]] <br> '''1. ŽNL Osječko-baranjska 2022./23.:''' <br> * [[NK Dračice Đakovo]] <br> * [[NK Omladinac Josipovac Punitovački]] <br> * [[NK Ratar Piškorevci]] <br> * [[NK Torpedo Kuševac]] <br> '''2. ŽNL Osječko-baranjska NS Đakovo 2022./23.:''' <br> * [[NK Budućnost Gorjani]] <br> * [[NK Dinamo Trnava]] <br> * [[NK Hajduk Široko Polje]] <br> * [[HOŠK Gašinci]] <br> * [[NK Jedinstvo Forkuševci]] <br> * [[NK Kešinci]] <br> * [[NK Mladost Ivanovci Gorjanski]]<br> * [[NK Omladinac Selci Đakovački]] <br> * [[NK Polet Semeljci]] <br> * [[NK Slavonija Budrovci]] <br> * [[NK Slavonija Punitovci]] <br> * [[NK Sloga Koritna]] <br> * [[NK Šokadija Strizivojna]] <br> * [[NK Vinogradar Mandićevac]] <br> '''Liga NS Đakovo 2022./23.:''' <br> * [[NK Dinamo Tomašanci]] <br> * [[NK Mladost Lapovci]] <br> * [[NK Naprijed Mrzović]] <br> * [[NK Radnički Viškovci]] <br> * [[NK Radnik Vrbica]] <br> * [[NK Rekord Kondrić]] <br> * [[NK Slavonac Đurđanci]] <br> * [[NK Slavonac Preslatinci]] <br> * [[NK Slavonac Slatinik Drenjski]] <br> * [[NK Velebit Potnjani]] <br> * [[NK Vučevci]] <br> * [[NK Zrinski Drenje]] <br> '''Klubovi u stanju mirovanja:''' <br> * [[NK Bračevci]] <br> * [[NK Dilj Levanjska Varoš]] <br> * [[NK Kućanci Kućanci Đakovački]] <br> * [[NK Mladost Paljevina]] <br> {{sport start}} {{Nogometna središta Županijskog nogometnog saveza Osječko-baranjske županije}} {{sport kraj}} [[Kategorija:Hrvatske udruge]] [[Kategorija:Nogometni savezi u Hrvatskoj|Đakovo]] [[Kategorija:Nogomet u Đakovu]] 6n4j2wylhmwyt7ii9arwprd0fjxvaj5 0 169073 6436693 6237559 2022-08-03T04:59:13Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Turski grad |ime = Kars |slika = Kars genel görünüm.jpg |karta = Kars_Turkey_Provinces_locator.gif |veličina karte = 250 |natpis u karti = Položaj u Turskoj |pokrajina = [[Kars (pokrajina)|Kars]] |stanovništvo= 76.992 |urbano stanovništvo= |godina popisa = |izvor stanovništva = |gustoća stanovništva = |površina = 2347 |visina = 1768 |širina-stupnjevi = 40 |širina-minute = 36 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 43 |dužina-minute = 5 |dužina-oznaka = E |poštanski broj = 36100 |pozivni broj = 0474 |gradonačelnik = [[Naif Alibeyoğlu]] |registarska oznaka = 36 |stranica = [http://www.kars.bel.tr www.kars.bel.tr] }} '''Kars''' ([[azerski]]: ''Qars'', [[kurdski]]: ''Qers'', [[armenski]]: ''Ղարս, Կարս'', [[gruzijski]]: ''ყარსი'', [[ruski]]: ''Карс'') je grad na sjeveroistoku [[Turska|Turske]] koji je glavno mjesto [[Kars (pokrajina)|istoimene pokrajine]]. == Povijest == U 10. stoljeću Kars je bio glavni grad jedne od armenskih kraljevina. Godine [[1064.]] osvojili su ga Turci [[Seldžuci]], a tadašnji i zadnji armenski kralj Karsa, Gagik II., platio je danak Seldžucima kako ne bi opkolili i uništili grad. Iduće godine Gagik predaje grad [[Bizant]]u, koji ga brzo gubi, te grad osvajaju Seldžuci. Kasnije grad osvajaju Gruzi koji ga stavljaju pod upravu dinastije Zakarid. Oni su kontrolirali grad sve do 1230-ih, kad on prelazi pod upravu turskih emira. [[Datoteka:Kars 1828.jpg|mini|200px|lijevo|Opsada Karsa 1828. godine]] Godine [[1387.]] grad osvaja mongolski osvajač [[Tamerlan]]. Turski emiri vladaju gradom do [[1534.]], kada [[Osmanlije]] osvajaju grad. Grad ponovno utvrđuje sultan [[Murat III.]] jakim zidinama koje su kasnije [[1731.]], izdržale opsadu Perzijanaca. Grad postaje glavno mjesto sandžaka u Erzurumskom vilajetu. Grad [[1807.]] odolijeva [[Rusko Carstvo|ruskim]] napadima, ali [[1828.]] osvaja ga ruski general [[Ivan Paskevič]] zajedno s 11.000 zarobljenika. Iako je grad kasnije vraćen Turskoj, nova granica s Rusijom pomaknuta je znatno bliže Karsu. U opsadi Karsa 1855., za vrijeme [[Krimski rat|Krimskog rata]], Rusi izlaze kao pobjednici. U bitki kod Karsa 1877., za vrijeme rusko-turskog rata ponovo pobjeđuju Rusi koji kasnije [[Sanstefanski dogovor|Sanstefanskim dogovorom]] i dobivaju Kars koji postaje glavnim gradom [[Karska oblast|Karske oblasti]] koja je bila podijeljena u Karski, Ardahanski, Kagizmanski i Oltinski okrug. [[Datoteka:Kars russian architecture.jpg|mini|200px|lijevo|Ruska arhitektura u Karsu]] Nakon pripojenja Rusiji, u razdoblju od 1878. do 1881. više od 82.000 muslimana napuštaju područje, a oko 11.000 sam grad. U isto vrijeme u grad se doseljavaju Armenci, Grci i Rusi. Prema ruskom popisu stanovništva iz [[1892.]], [[Rusi]] su činili 7% stanovništva Karske oblasti, [[Grci]] 13,5%, [[Kurdi]] 15%, [[Armenci]] 21,5%, [[Turci]] 24%, [[Karapapaki]] 14% i [[Turkmeni]] 5%. Za vrijeme [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], grad je bio jedan od glavnih ciljeva osmanske vojske tijekom bitke kod Sarikamiša. Rusija je [[3. ožujka]] [[1918.]] ustupila Osmanskom Carstvu Kars, [[Ardahan]] i [[Batum]] [[Mir u Brest-Litovsku|sporazumom u Brest-Litovsku]]. Do tad je grad već bio pod kontrolom armenskih i neboljševističkih ruskih snaga. Osmansko Carstvo je zauzelo Kars [[25. travnja]] [[1918.]], a na tom području je osnovana [[Jugozapadna Kavkaska Republika]]. Primirjem u Mudrosu u listopadu 1918., osmanska vojska povlači se u granice iz 1914. godine. Britanci okupiraju Batum, ali Osmanlije odbijaju odreći se Karsa i nastavljaju podržavati prijelaznu vladu. [[Demokratska Republika Armenija]] osvaja područje u siječnju iduće godine, ali proturska vlada ostaje u gradu sve do dolaska britanske vojske koja njihove vođe šalje na [[Malta|Maltu]]. U svibnju 1919. Kars pada pod punu kontrolu DR Armenije koja grad proglašava glavnim mjestom pokrajine Vanand. Sukobi između turskih revolucionara i armenskih graničnih snaga u [[Oltu]] dovode do napada turskih snaga na DRA, što uzrokuje početak [[tursko-armenski rat|tursko-armenskog rata]]. Za vrijeme rata, [[30. listopada]] [[1920.]] turske snage osvajaju Kars. [[Aleksandropolski sporazum|Sporazumom iz Aleksandropola]] potpisanim [[2. prosinca]] [[1920.]] od strane Armenije i Turske, DRA ustupljuje preko 50% svog predratnog teritorija Turskoj i odriče se svih teritorija dobivenih [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazumom iz Sèvresa]]. Nakon što boljševici osvajaju Armeniju, ovaj sporazum zamjenjuje [[Karski dogovor]] potpisan [[23. lipnja]] [[1921.]] između Turske i novoosnovanog [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Sporazum je omogućio SSSR-u pripojenje [[Adžarija|Adžarije]], u zamjenu za tursku kontrolu nad Karsom, Iğdırom i Ardahanom. [[Datoteka:Kars.jpg|mini|200px|Kars danas]] Ovim dogovorom uspostavljeni su mirni odnosi između Turske i Sovjetskog Saveza. Nakon [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] postojale su naznake da SSSR želi promijeniti Karski dogovor. U lipnju 1945. sovjetski ministar vanjskih poslova [[Vjačeslav Molotov]] rekao je turskom veleposlaniku da bi se ta područja trebala vratiti SSSR-u, točnije Armeniji i Gruziji. U to početno hladnoratovsko vrijeme Britanci su se protivili promjeni postojećih granica, dok je američki predsjednik Truman smatrao da je to bilateralno pitanje Turske i SSSR-a. Od sukoba oko [[Gorski Karabah|Gorskog Karabaha]] početkom 1990-ih, obližnja granica između Turske i Armenije je zatvorena. == Poznate građevine == [[Datoteka:Kars kalesi.jpg|mini|lijevo|Karski zamak]] [[Datoteka:KarsKumbetCamii.jpg|mini|Armenska katedrala iz 10. stoljeća]] Vjerojatno najpoznatija građevina u Karsu je Karski zamak koji se nalazi na brdu iznad grada. Ovaj dvorac vjerojatno potječe iz ranog armenskog razdoblja, ali je današnji oblik vjerojatno poprimio u 13. stoljeću za vrijeme Zakaridske dinastije. Neki turski izvori govore da je dvorac izgradio osmanski sultan [[Murat III.]] za vrijeme rata s Perzijom u 16. stoljeću, ali te tvrdnje su najvjerojatnije lažne. Ipak, u Muratovo vrijeme vjerojatno je obnovljen dio zidina zamka. Ispod dvorca nalazi se armenska katedrala građena između 932. i 937. godine. Ova katedrala zvana „Crkva apostola“ služila je sredinom 20. stoljeća kao muzej, da bi se na kraju 1998. prenamijenila u džamiju. Budući da se grad nalazi na sjecištu armenske, kavkaske, ruske i turske kulture, arhitektura Karsa je zanimljiva kombinacija građevinskih stilova svih ovih kultura. == Zanimljivosti == * filozof i mistik [[Georgij Ivanovič Gurdijev]] odrastao je u Karsu. * armenski pjesnik [[Jegiše Čarenc]] rođen je u Karsu. * u Karsu se odvija radnje romana „Snijeg“ (''Kar'') autora [[Orhan Pamuk|Orhana Pamuka]]. * glumac Tamer Karadağlı rođen je u Karsu. == Vanjske poveznice == {{commonscat|Kars}} * [http://www.kars.gov.tr/ Valijin ured] * [http://www.anatolia.luwo.be/Kars.htm Vodič kroz kars] * [http://groong.usc.edu/treaties/kars.html Sporazum iz Karsa]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511142658/http://groong.usc.edu/treaties/kars.html |date=11. svibnja 2011. }} [[Kategorija: Gradovi u Turskoj]] 37xeawkcpf5uhoov9b1ei5ogx1zk707 0 174287 6436411 6436380 2022-08-02T12:00:22Z Ponor 38361 bez vanjskih poveznica u tekstu wikitext text/x-wiki {{Špilje i jame | naziv = Cerovačke špilje | izvorni naziv = | slika = [[Datoteka:Cerovačke špilje (Cerovac caves).jpg|300px]] | slika_opis = | širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 16 | širina-sekunde = 18.76 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 15 | dužina-minute = 53 | dužina-sekunde = 32 | dužina-oznaka = E | iso-regija = HR-13 | lokacija = [[Park prirode Velebit]], jugozapadno od [[Gračac]]a | država = {{ZD+X/H|HRV}} | najbliži grad = [[Gračac]] | nadmorska visina = 671 m n.m. | površina = | najniža razina = | najveća visina = | dužina = 4 km | volumen = | približna starost = }} [[Datoteka:Cerovačke špilje 2 (Cerovac caves).jpg|mini|Cerovačke špilje]] [[Datoteka:CerovackeSpilje.jpg|mini]] '''Cerovačke špilje''' najveći su [[Špilja|špiljski]] kompleks u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>[https://web.archive.org/web/20130225031357/http://www.lickosenjska.com/index.php/example-pages/cerovacke-spilje Cerovačke pećine geomorfološki spomenik prirode]. www.lickosenjska.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. veljače 2013.</ref> Nalaze se četiri kilometra jugozapadno od [[Gračac]]a, na sjeveroistočnoj padini [[velebit]]skog brda [[Crnopac]] (1403 m), u južnom dijelu [[Park prirode Velebit|Parka prirode Velebit]]. == Opis == Otkrivene su prilikom izgradnje [[Lička pruga|Ličke pruge]] [[1913.]] godine, a otkrio ih je graditelj pruge Nikola Turkalj. Ime su dobile po željezničkoj postaji [[Cerovac (Gračac)|Cerovac]]. Ove su špilje jedno od najvećih nalazišta [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]] u Hrvatskoj, a pronađene su i [[fosil]]ne ljudske [[kost]]i i brončana sjekira. Ta ljudska kost pripadala je tzv. ''lovcu na špiljske medvjede'' iz gornjeg [[pleistocen]]a koji je tu živio prije otprilike dvadeset tisuća godina. Duljina zasad poznatih i topografski snimljenih kanala u Donjoj Cerovačkoj špilji iznosi 4058 m, ukupna dubina špilje je 68 m, a ukupna visinska razlika 97 m dok je duljina turističke staze 608 metara.<ref name=":0">{{Citiranje weba|title=O špiljama|url=https://cerovacke-spilje.hr/spiljski-kompleks/hrvatska/o-spiljama|access-date=2022-08-02|website=Cerovačke špilje|language=hr}}</ref> Duljina istraženih kanala Gornje špilje iznosi 4035 m, ukupna dubina je 192 m, a ukupna visinska razlika iznosi 202 m.<ref name=":0" /> Duljina turističke staze je 725 m. Između njih nalazi se znatno manja srednja špilja. Prosječna [[temperatura]] u špiljama je od 5 do 8[[°C]]. Bogate su [[Špilja|špiljskim]] ukrasima i [[kraš]]kim pojavama ([[Ponor|ponorima]] i dimnjacima), značajno su paleontološko nalazište špiljskog medvjeda te pretpovijesne [[Keramika|keramike]] ([[Iliri|ilirsko]] – [[Kelti|keltska]] kultura). Kao [[Geomorfologija|geomorfološki]] spomenik prirode zaštićene su [[1961.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Povijest špilja|url=https://cerovacke-spilje.hr/spiljski-kompleks/hrvatska/povijest-spilja|access-date=2022-08-02|website=Cerovačke špilje|language=hr}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == * Službena stranica: [https://cerovacke-spilje.hr/ cerovacke-spilje.hr] * [https://web.archive.org/web/20070625225317/http://www.velebit.hr/lokacije.php O Velebitu] velebit.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. lipnja 2007. * [https://web.archive.org/web/20130514101453/http://www.geografija.hr/clanci/1496/cerovacke-spilje-i-drugi-krski-fenomeni-masiva-crnopca Cerovačke špilje i drugi krški fenomeni masiva Crnopca | Geografija.hr]. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. svibnja 2013. [[Kategorija:Špilje u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Velebit]] [[Kategorija:Park prirode Velebit]] [[Kategorija:Hrvatske turističke atrakcije]] 6ioful8nnwkjwu0dwsmcuxxnkcn9la7 0 174490 6436491 6424795 2022-08-02T16:32:20Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = 13. oružana gorska divizija SS-a „Handschar” |slika = [[Datoteka:13th SS Division Logo.svg]] |opis slike = |osnovana datum = 1943. |ukinuta datum = 1945. |period = [[Drugi svjetski rat]] |država = {{ZD|N|NNJE}} [[Treći Reich]] |odanost = [[SS]] |grana = [[Waffen SS]] |vrsta = [[gorsko pješaštvo]] |uloga = |specijalizacija = protupartizansko djelovanje |veličina = divizija |zapovjedna struktura = |vojarna oznaka = vojarna |sjedište = |nadimak = ''Handžar divizija''<br>''Feslije'' |zaštitnik = |geslo = ''[[Handžaru udaraj!]]'' |boje = |marš = [[Sa pjesmom u boj]] |maskota = |obljetnica = |oprema = |oprema oznaka = |bitke = [[Operacija Wegweiser]]<br>[[Operacija Sava]]<br>[[Operacija Osterei]]<br>[[Operacija Maibaum]]<br>[[Bitka za Stolice]]<br>[[Bitka na Loparama]] |bitke oznaka = |odlikovanja = |raspuštena = 1945. |zapovjednik1 = |zapovjednik oznaka = |trenutačni zapovjednik = |trenutačni zapovjednik oznaka = |zapovjednik2 = |zapovjednik2 oznaka = |ceremonijalni zapovjednik = |ceremonijalni zapovjednik oznaka = |istaknuti zapovjednici = [[Artur Phleps]]<br>[[Herbert von Obwurzer]]<br>[[Karl-Gustav Sauberzweig]]<br>[[Desiderius Hampel]] |simbol raspoznavanja = [[Fes (odjevni predmet)|fes]] |simbol raspoznavanja oznaka = |simbol raspoznavanja 2 = [[handžar]] |simbol raspoznavanja 2 oznaka = |simbol raspoznavanja 3 = |simbol raspoznavanja 3 oznaka = |simbol raspoznavanja 4 = |simbol raspoznavanja 4 oznaka = }} '''13. oružana gorska divizija SS-a „Handschar”''' ili '''''13. Waffen-Gebirgs-Division der SS „Handschar“''''' (skraćeno '''Handžar divizija''', također i '''hrvatska br. 1''') je bila vojna jedinica u sastavu [[Waffen SS]]-a tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Bila je sastavljena od [[Hrvati|Hrvata]] muslimana i katolika<ref name="Buntovnici">Mirko D. Grmek, Louise L. Lambrichs, ''Buntovnici iz Villefranchea: pobuna jednog bataljona u njemačkim SS-trupama u septembru 1943.'', prijevod Nermina Štraus, Armis Print, Sarajevo, 2005., {{ISBN|9958-9312-3-0}}, fusnota 5 na str. 471.:{{citat2|Pripadnici dvije konfesionalne grupe, u istom bataljonu, nisu se razlikovali ni na planu nacionalnog identiteta, ni oko drugih pitanja, već samo po konfesiji. Čak šta više, sva istraživanja u Villefrancheu pokazuju da su direktni svjedoci događanja gledali i jedne i druge kao prijatelje u nevolji, koji pripadaju istoj skupini, Hrvatima. [...] Solidarnost bataljona, bez obzira na vjerske razlike, se posebno očituje u činjenici da su urotu, koja je dovela do pobune 17. septembra 1943. zajednički pripremili Hrvati pripadnici muslimanske tradicije (poručnik Ferid Džanić iz Bihaća, Luftija Dizdarević iz Sarajeva) i katoličke tradicije (potporučnik Eduard Matutinović iz Vinkovaca i Nikola Vukelić iz Malog Žitnika, kod Gospića, možda i Božo Jelenek iz Kutine) i da je djelovanje ove grupe, vjerski izmiješane, naišlo na povoljan odjek u samoj jedinici (Heger, "Un aspect méconnu de la presénce croate en France au XX^e", 1995. str. 246-247).}}</ref> [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], te pretežno [[Folksdojčeri|Volksdeutschera]], te [[Kosovo|kosovskih]] [[Albanci|Albanaca]]. Nastala je nakon pokolja koje su počinili [[četnici]] u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] nad muslimanima, nakon čega su muslimani od njemačkih vlasti tražili oružje ili zaštitu, formirajući milicije kako bi se zaštitili od četničkih napada, što je kasnije preraslo u vojnu postrojbu. Osnovna namjena jedinice je prvobitno trebala biti zaštita domova i obitelji, ali taj dogovor nije ispoštovan. Poznata je kao jedina jedinica SS-a koja je digla pobunu protiv Nijemaca i nacističkog režima nakon što je poslana u Francusku. Tom prigodom je ubijeno osam njemačkih časnika. Oni koji su pobjegli pokušali su se pridružiti francuskom Pokretu otpora, ali su ubrzo uhvaćeni i pogubljeni.<ref name="Stephen Schwartz: The Jews, the Serbs, and the Truth">{{eng oznaka}} Stephen Schwartz, [http://www.frontpagemag.com/Articles/ReadArticle.asp?ID=17416 ''The Jews, the Serbs, and the Truth'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Džemaludin Ibrahimović, tadašnji imam u Handžar diviziji se prisjeća<ref name="Rolf Michaelis Die Gebirgs-Divisionen der Waffen-SS; 1994, Erlangen, Njemačka, str. 108">Rolf Michaelis, ''Die Gebirgs-Divisionen der Waffen-SS'', Erlangen, Njemačka, 1994., str. 108.</ref>: {{citat|Bio sam imam u Handžar diviziji. Kada smo mi Bosanci saznali da se možemo dobrovoljno prijaviti u jednu njemačku jedinicu, mnogi su iskoristili tu priliku. U Bosni je u to vrijeme bilo prisutno lijepo sjećanje na Austro-Ugarsku monarhiju. Tako da smo se osjećali naklonjeni njemačkom carstvu. Njemačka je za nas bila simbol čistoće, reda i discipline. Za koncentracijske logore i progone Židova tada nismo znali, jer velika masa dobrovoljaca je dolazila iz najsiromašnijih uvjeta, većinom sa sela. Treba uzeti i u obzir da su četnici u istočnoj Bosni masakrirali na tisuće muslimana, tako da smo željeli iskoristiti priliku da se branimo.}} Handžar divizija spada među najzanimljivije, najneobičnije, ali ujedno i najkontroverznije vojne postrojbe koje su djelovale na prostorima Bosne i Hercegovine tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. U proteklih pola stoljeća uz ovu vojnu jedinicu vezao se pridjev ''zloglasna'', najčešće u srpskoj literaturi, te su joj na teret stavljani [[ratni zločin]]i odnosno kršenja zakona i običaja rata. == Sastavljanje == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1978-070-04A, Amin al Husseini bei bosnischen SS-Freiwilligen.jpg|mini|200px|[[Desiderius Hampel]] i [[Mohammed Amin al-Husseini|Amin Al-Husseini]] za vrijeme postrojavanja Handžar divizije]] Vođa SS-a ([[Schutzstaffel]]) [[Heinrich Himmler]] bio je oduševljen s idejom da je hrvatski narod arijskog podrijetla čiji su predci bili [[Goti]] ili [[Perzijanci]]. Isto tako, Himmler je stvaranjem muslimanske divizije želio navesti muslimanske nacije u svijetu da se priklone [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizmu]]. <blockquote style=&quot;border: 1px solid blue; padding: 2em;&quot;> „Kroz hrvatsku bosansku diviziju, naša je želja da pružimo ruke Muslimanima širom svijeta, čiji je broj trenutno 350 milijuna i koji su spremni da se oslobode Britanskog Kraljevstva.” </blockquote> Himmler je želio osnovati muslimansku diviziju čiji bi glavni cilj bila borba protiv [[Josip Broz Tito|Titovih]] partizana u Bosni da bi osigurali sigurniji život Njemačke manjine u [[Srijem]]u. Himmler je, želeći održati dobre odnose s [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnom Državom Hrvatskom]], poslao u Zagreb svoga pregovarača generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i nakon kraćih pregovora dobio podršku za osnivanje divizije, ali s preduvjetom da divizija nosi hrvatski grb i da u imenu stoji da je divizija hrvatska. Divizija je ustrojena [[1. ožujka]] [[1943.]] godine. Stožer divizije bio je u Zagrebu, Savska cesta 77, a prihvatni logor za novake u jednoj od vojarni na Črnomercu. Prvo polaganje prisege je bilo [[12. svibnja]] 1943. godine u Zagrebu. == Novačenje == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101III-Mielke-036-23, Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. "Handschar".jpg|mini|desno|200px|Vojnici Handžar divizije čitaju brošuru o "Islamu i židovstvu", 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1974-059-40, Amin al Husseini bei bosnischen SS-Freiwilligen.jpg|mini|200px|[[Amin Al-Husseini]] za vrijeme vježbe Handžar divizije]] Već na samom početku Nijemci su znali da ne mogu računati na muslimane koji su bili dio vlasti u NDH jer im lokalno muslimansko stanovništvo nije vjerovalo. Himmler je osigurao jeruzalemskog [[muftija|muftiju]] Hadži [[Mohammed Amin al-Husseini|Mohammeda Amina al-Husseinija]] da putuje na prostor Nezavisne Države Hrvatske. Husseini je bio veliki zagovarač nacionalsocijalističke ideologije, a i samog su ga Britanci protjerali s prostora tadašnje [[Palestina|Palestine]] jer je vodio pobune protiv izraelskih doseljenika. Ovo je urodilo velikim plodom jer su muslimani pritisnuti [[Četnici|četničkim]] genocidom počeli masovno novačenje u SS. Manji broj muslimana pridružio se tzv. Narodnooslobodilačkom pokretu ([[NOP]]), ali je većina podržavala novačenje u SS jer su još uvijek nosili svježe uspomene na savezništvo partizana i četnika u nekim dijelovima Bosne. Iako su lokalni imami podržavali odlazak mladih u SS-ovske jedinice, u nekim dijelovima NDH novačenje nije išlo po planu. U [[Travnik]]u su Nijemci upali u lokalnu džamiju i poveli sa sobom sve džematlije koji su mogli poslužiti u Handžar diviziji. Veliki broj ovih novaka je pobjegao iz divizije u narednih nekoliko dana. Bio je i veliki broj onih koji su pripadali [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranskim]] i [[Ustaška vojnica|ustaškim]] jedinicama koji su prebjegli služiti u SS-ovim sastavima jer je plaća i odora bila bolja od one u hrvatskoj vojsci. Unatoč tome, za formiranje divizije bilo je potrebno odvojiti dvije kompletne bojne Ustaške vojnice (XXIII. i XXVIII. bojna [[Crna legija|I. stajaćeg djelatnog zdruga]]).<ref name="UV1 240">Skupina autora – ''Ustaška vojnica'' Prva knjiga, Despot infinitus d.o.o., Zagreb, 2013., str. 240.</ref> I pokraj svega ovoga, Himmlerovi novaci su uspjeli okupiti i osnovati najveću [[Waffen SS]] diviziju. Handžar divizija je imala u prosincu 1943. godine 21.065 vojnika, u lipnju 1944. godine 19.136 vojnika i u prosincu 1944. godine 12.793 vojnika. == Sastav divizije == * [[SS-Waffen-Gebirgsjäger-Regiment der SS 27]] (''27. gorska lovačka pukovnija Waffen SS-a'') * [[SS-Waffen-Gebirgsjäger-Regiment der SS 28]] (''28. gorska lovačka pukovnija Waffen SS-a'') * [[SS-Waffen-Artillerie-Regiment der SS 13]] (''13. topnička pukovnija Waffen SS-a'') * [[SS-Panzerjäger-Abteilung 13]] (''13. SS odred lovaca na tenkove'') * [[SS-Aufklärungs-Abteilung (mot) 13]] (13. SS izviđački odred (motorizirani)) * [[Waffen-Gebirgs-Pionier-Abteilung der SS 13]] (''13. gorski pionirski SS odred'') * [[Waffen-Gebirgs-Nachrichten-Abteilung der SS 13]] (13. obavještajni odred SS-a) * [[Waffen-Flak-Abteilung der SS 13]] (13. protuzrakoplovni odred) * [[SS-Nachrichten-Abteilung 13]] (13. SS obavještajni odred) * [[Kroatische SS-Radfahr-Bataillon]] (Hrvatska SS biciklistička bojna) * [[Kroatische SS-Kradschützen-Bataillon]] (Hrvatska SS motorizirano-pješačka bojna) * [[SS-Divisionsnachschubtruppen 13]] * [[Versorgungs-Regiment Stab 13]] (13. stožer opskrbničke pukovnije) * [[SS-Verwaltungs-Bataillon 13]] (13. SS administracijska bojna) * [[SS-Sanitäts-Abteilung 13]] (13. SS sanitetski odred) * [[SS-Krankenkraftwagenzug]] (sanitetski prijevoz) * [[SS-Freiwilligen-Gebirgs-Veterinär-Kompanie 13]] (13. SS dobrovoljačka gorska veterinarska satnija) * [[SS-Feldpostamt 13]] (13. SS pošta) * [[SS-Kriegsberichter-Zug 13]] (13. SS vlak za ratno izvještavanje) * [[SS-Feldgendarmerie-Trupp 13]] (13. postrojba SS žandarmerije) * [[SS-Feldersatz-Bataillon 13]] (13. SS zamjenska bojna) * [[SS-Kraftfahr-Lehr-Abteilung 13]] == Obuka == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1973-116-11, Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. "Handschar".jpg|mini|200px|Pripadnici Handžar divizije]] Vojni vrh Njemačke odredio je da se vojnici Handžar divizije obučavaju u južnoj Francuskoj sa sjedištem divizije u gradu [[Le Puy]]. Prva skupina njemačkih novaka stigla je u Le Puy [[3. srpnja]] [[1943.]] godine. Odmah po dolasku jedinice, sjedište jedinice premješteno je u grad [[Mende]]. Prva skupina hrvatskih novaka stigla je u Mende [[10. srpnja]] 1943. godine. Dne [[15. srpnja]] počelo je tiskanje službenih novina divizije pod imenom ''Handžar''. Ime i znak handžar su usvojeni kao oznaka divizije jer je ovaj znak bio vrlo prepoznatljiv vojnicima u diviziji i narodu u Bosni i Hercegovini. Pukovnik [[Karl Gustav Sauberzweig]] je postavljen kao zapovijednik divizije [[9. kolovoza]] 1943. godine. Ostali časnički kadar činili su većinom Nijemci s balkanskog prostora jer su poznavali materinski jezik vojnika divizije. Za dočasnike uglavnom su postavljani [[Hrvati]] koji su imali iskustva iz [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Obuka novih novaka nije išla lako. Velika skupina časnika i dočasnika nisu imali iskustvo potrebno za obučavanje jedne ogromne divizije. U tijeku ovog vremena 155 vojnika je pobjeglo iz divizije a od toga 13 muslimana i 121 katolik. Njemački časnici su računali na hrvatske [[imam]]e, koji su bili u diviziji da pripomognu pri mentalnom obučavanju muslimanskih vojnika divizije. Pa su tako provodili promidžbu o „obitelji, novom svjetskom poretku, Führeru i vjeri”. Vojnici su uvijek učili o tome kako bez ova četiri, nijedna od preostalih ideja ne može opstati sama. Imami su najviše govorili i učili novake o borbi protiv [[Komunizam|komunizma]] u domovini. [[Datoteka:Tabor-imami u 13 SS Handžar diviziji.jpg|mini|392x392px|Tabor-imami (Truppenimamen) u "Handžar" diviziji tokom imamskog tečaja u Babelsbergu. Stoje od desno na lijevo: Husein Đozo, imam Ahmed Skaka, hafiz Mehmed Hajrović, Folksdojčer Zvonimir Bernwald, SS-Ostuf. Heinrich Gaese, divizijski imam Abdulah Muhasilović, neki Nijemac, Haris Korkut, Džemal Ibrahimović, Hasan Bajraktarević, Salih Šabanović, Fikret Mehmedagić, nepoznata osoba skrivena (moguće imam Fadil Sirćo) i Sulejman Alimajstorović. Donji red s lijeva na desno : Muhamed Mujakić, Mustafa Hadžimulić, Kasim Mašić, Hasim Torlić i Osman Delić. Na slici nedostaju imam Halim Malkoč i SS Uscha. Albert Bauer.]] === Pobuna u Villefranche-de-Rouergueu === [[Datoteka:Spomenik u Villefranche de Rouergueu.jpg|mini|200px|Spomenik u Villefranche-de-Rouergueu.]] U tijeku novačenja bilo je i osoba koje su pripadale [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističkoj partiji Jugoslavije]] i koje su se uspjele upisati kao novaci u jedinice Handžar divizije. [[Ferid Džanić]], [[Božo Jelenek]], [[Luftija Dizdarević]] i [[Nikola Vukelić]] su aktivno planirali pobunu protiv SS divizije i svoju prigodu su pronašli u rujnu 1943. godine. Plan je bio pobiti njemačke časnike i s ostatkom ''simpatizera'' se priključiti francuskom Pokretu otpora protiv Njemačke. Džanić kao vođa skupine imao je dva plana po kojima bi divizija pod njegovim zapovjedništvom ratovala u Sjevernoj Africi ili u Hrvatskoj ovisno o situaciji u Francuskoj u danima poslije pobune. Džanić je u izletima u grad [[Villefranche-de-Rouergue]] prije pobune došao u dodir s članovima francuske ilegale u hotelu ''Moderne'', i kada je dobio potvrdu da će imati pomoć Britanaca i Francuza, odlučio se za djelovanje. Ta se pomoć ipak nikada nije pojavila, ali se ne zna je li to bilo točno ili ne jer je pobuna trajala samo nekoliko sati. Pobunjenici su poslije ponoći upali u spavaće sobe časnika, uzeli im oružje i zarobili ih. Isti su uspjeli privoliti i mali broj vojnika, koje su kasnije po gradu postavili kao stražu. U 16.10 sati pobunjenici su počeli ubijati časnike i dočasnike. Imam [[Halim Malkoč]] i dr. Schweiger saznali su za pobunu i smislili plan kako vratiti kontrolu nad bojnom nazad u njemačke ruke. Kada su došli do ostatka vojnika i rekli im za laži o dolasku engleskih i francuskih jedinica, vojnici su (neki i plačući) uzeli oružje i opet se zakleli Hitleru i krenuli gušiti pobunu. Oko 19.00 sati Dizdarević i Džanić su ubijeni, a Vukelić zarobljen. Tada su ostali pobunjenici, osim Jeleneka, prešli nazad na stranu SS-a, a on je prebjegao u [[Toulouse]]. Pobuna je ugušena nakon 7 sati trajanja (12.00 – 19.00). Imam Malkoč, dr. Schweiger i pet drugih vojnika dobili su [[Željezni križ|Željezni križ drugog stupnja]]. Uhićeni pobunjenici koji na vrijeme nisu prešli na stranu SS-a osuđeni su na smrt, prisilni rad i zatvor. Ustanovljen je izvanredni vojni sud pod predsjedanjem Franza von Kocevara, divizijskoga sudca.<ref name="buntovnici iz villefranchea">[[Mirko Grmek|Mirko D. Grmek]], Louise L. Lambrichs, ''Buntovnici iz Villefranchea: pobuna jednog bataljona u njemačkim SS-trupama u septembru 1943.'', prijevod Nermina Štraus, Armis Print, Sarajevo, 2005., {{ISBN|9958-9312-3-0}}, str. 244.</ref> Osuđeni na smrt strijeljani su [[17. rujna|17.]]{{fusg|1}}, [[18. rujna|18.]] i [[28. rujna]] 1943. godine. Njihova imena su: * [[17. rujna]]: # Mujo Alispahić (SS-inženjerac) # Karamanović (SS-vodnik) # Jusup Vučjak (SS-kaplar) # Zemko Banjić (SS-inženjerac) # Ephraim Bašić (SS-inženjerac) # Ismet Čefović (SS-inženjerac) # Zeir Mehičić (SS-inženjerac) # Meho Memišević (SS-inženjerac) # Philipp Njimać (SS-inženjerac) * [[18. rujna]]: # Nikola Vukelić (SS-narednik) # Ivan Jurković (SS-vodnik), # Alija Beganović (SS-kaplar) # Mustafa Morić (SS-kaplar) # Sulejman Silajdžić (SS-inženjerac) * [[28. rujna]]: # Klaus Tilly # Hasan Novkinić # Sulja Sulčić # neidentificirani vojnik Osuđeni na prisilni rad i zatvor{{fusg|2}}: # Harnaga Delić (3 godine prisilnoga rada) # Fejso Fejsagić (2 godine prisilnoga rada) # Franjo Zagorac (3 godine zatvora) # Hanko Brkić (1 i pol godinu zatvora) # Husein Husić (1 godina zatvora) # Fadil Kovačević (1 godina zatvora) # Asim Tetarić (6 mjeseci zatvora) # Salem Mahmutović (6 mjeseci zatvora) # Osman Karailo (6 mjeseci zatvora) # Hasan Usanović (6 mjeseci zatvora) # Hasan Kekić (6 mjeseci zatvora) # Mesut Zinko (5 mjeseci zatvora) # Munib Karahodžić (3 mjeseca zatvora) # Djemal Brušanović (2 mjeseca zatvora) # Omer Dizdarović (2 mjeseca zatvora) U slučaju vojnika Ismeta Kurtagića i Bećira Poturovića postupak je bio obustavljen.<ref name="buntovnici">Mirko D. Grmek, Louise L. Lambrichs, ''Buntovnici iz Villefranchea: pobuna jednog bataljona u njemačkim SS-trupama u septembru 1943.'', prijevod Nermina Štraus, Armis Print, Sarajevo, 2005., {{ISBN|9958-9312-3-0}}, str. 245.</ref> Preživjeli svjedoci, naročito SS-ovac Hartmut Schmid, pričaju kako su osuđeni bili dostojanstveni i većina ih je umrla uzvikujući djelomično na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]: "Živjela Hrvatska!".<ref>Mirko D. Grmek, Louise L. Lambrichs, ''Buntovnici iz Villefranchea: pobuna jednog bataljona u njemačkim SS-trupama u septembru 1943.'', prijevod Nermina Štraus, Armis Print, Sarajevo, 2005., {{ISBN|9958-9312-3-0}}, str. 244.-245. i fusnota 23 na str. 469.:{{citat2|Ich muss noch naschtragen, dass alle, zum Tode verurteilten Männer in sehr gefasster Haltung vor das Peloton traten und zum Teil noch auf kroatisch riefen: 'Es lebe Kroatien!'}} Iz pisma Hartmuta Scmida američkome povjesniku Georgeu Lepreu, od 4. ožujka 1992.</ref> == Vojna djelovanja == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1977-137-20, Bosnische SS-Freiwillige beim Gebet.jpg|mini|200px|Pripadnici divizije u vrijeme molitve u studenome 1943. godine]] Nakon povratka u Hrvatsku, Handžar divizija je počela najveće operacije protiv partizanskih jedinica u Drugom svjetskom ratu. === Wegweiser === Akcija je počela u 4 ujutro [[10. ožujka]] 1944. godine. Operacija Wegweiser je imala za cilj opkoliti i uništiti partizanske jedinice oko Jamene i Soljana. Nakon prodiranja u Jamene i Soljane oko 9 ujutro, jedinice divizije su zauzele i [[Vrbanja|Vrbanju]], [[Batrovci|Batrovce]] i [[Višnjićevo]]. Titove jedinice su se morale povući na jug preko rijeke [[Sava|Save]]. Ukupan broj poginulih partizana je bio 573 s 82 zarobljenika. === Sava === Operacija Sava ili ''Prelazak preko Save'' je prva ofenziva koja je diviziju dovela u Bosnu. Prigodom prijelaza prijeko rijeke, zapovijednik jedinice je na poklon svakom vojniku dao sliku [[Hitler|Adolfa Hitlera]] s natpisom ''Handžaru-udaraj''. Jedinice koje su prešle Savu prijeko [[Brčko]]g su zadobile i udarac minobacačima od partizanskih jedinica i bilo je nekoliko poginulih i ranjenih. Dne [[16. ožujka]] 1944. godine divizija je napala [[Bijeljina|Bijeljinu]] i zauzela je bez većih borbi. Put [[Čelić]] - [[Lopare]] došao je pod protunapadnom vatrom 16. i 36. vojvođanske brigade i tu je poginuo 201 partizan. Kod Gornjih Rahića divizija se sukobila s 3. vojvođanskom brigadom gdje su život izgubila 124 partizana i bilo je 14 zarobljenih. === Osterei === Dne [[12. travnja]] 1944. godine divizija je pokrenula ofenzivu ''Osterei'' (Uskrsno jaje). U prva dva dana osvojena su mjesta [[Janja]], [[Donje Trnovo]] i [[Ugljevik]]. Albanska bojna koja je bila pod zapovjedništvom Handžar divizije su zauzeli [[Majevica|Majevicu]] i ovo je bila njihova posljednja bitka pod kontrolom Handžar divizije. Dne [[17. travnja]], ova bojna se priključila tek osnovanoj [[21. oružana gorska divizija SS-a "Skanderbeg"|21. oružanoj gorskoj diviziji SS-a "Skanderbeg"]]. Partizanska [[Tuzlanska brigada]] pretrpjela je ovdje veliki poraz i izgubila [[Gradačac]] te se i s tom akcijom završava ofenziva. === Maibaum === Operacija Maibaum je trebala biti ofenziva koja će srušiti sav otpor [[Treći bosanski korpus|Trećeg bosanskog korpusa]]. Dio jedinica su postavljene na rijeci [[Drina|Drini]] da spriječe prelazak partizana u [[Srbija|Srbiju]] i zauzme [[Zvornik]]. Drugi dio je trebao opkoliti i uzeti [[Tuzla|Tuzlu]] pa onda [[Vlasenica|Vlasenicu]] dok su ostale jedinice trebale čistiti teren zauzet od Handžar divizije. Dne [[25. travnja]] je pao Zvornik s minimalnim gubicima. Dne [[27. travnja]] SS divizija je ušla u [[Kladanj]] a sljedeći dan pala je i Vlasenica. Dne [[28. travnja]] je bila najveća i najžešća bitka između jedinica SS i partizana u [[Šekovići]]ma. Bitka je trajala 24 sata s velikim gubitcima na obje strane. === Maiglöckchen === [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 146-1974-149-23, Waffen-SS, 13. Gebirgs-Div. "Handschar".jpg|mini|200px|Pripadnici Handžar divizije u planinama u svibnju 1944. godine]] Divizija je [[17. svibnja]] [[1944.]] godine, krenula na Jug kod Stolica. Tu su se sreli sa 17. Majevičkom brigadom koja je u bitki za Stolice pretrpjela poprilične gubitke od 16 mrtvih i 60 zarobljenih. === Ljeto 1944. === Nakon propalog plana uništenja Tita i Partizana kod [[Drvar]]a, Tito se odlučio na opći poziv na napad protiv neprijatelja diljem Bosne i Hercegovine. Treći Bosanski Korpus je krenuo na ofenzivu protiv Handžar divizije s namjerom zauzimanja izgubljenoga prostora. U bitki na [[Lopare|Loparama]], partizani su potpuno uništili nekolike jedinica Handžar divizije. Bitka na Spreči [[12. lipnja]] bila je bez čistog pobjednika. Handžar divizija je ovdje imala 205 mrtvih i 528 ranjenih dok su partizani imali oko 3.000 mrtvih ali se taj broj nije mogao točnije utvrditi. == Kapitulacija == S prodorom [[Crvena Armija|Crvene Armije]] i sve većim ruskim uspjesima, Handžar divizija je premještena na [[Istočno bojište]] što je uostalom naglasilo i kraj divizije jer su mnogi vojnici počeli bježati iz vodova nazad u Hrvatsku, ne želeći se boriti u drugim državama. Od ostataka Handžar divizije formirana je 13. SS izvidnička bojna koja je krajem [[1944.]] godine sudjelovala u [[Bitka kod Batine|Batinskoj bitci]].<ref>[[Damir Jug|Jug, Damir]]. ''Oružane snage NDH: sveukupni ustroj'', Nova stvarnost (etc.), Zagreb, 2004., ISBN 953-6562-23-5, str. 304.</ref> Handžar divizija se predala britanskim trupama [[8. svibnja]] [[1945.]] godine. == Ratni zločini == Vojnici divizije su prema dokazima komunističkih vlasti ubili 22 [[Židovi|Židova]] u Tuzli. Trideset i osam vojnika nekadašnje divizije je optuženo i suđeno između 20-og i 30-og kolovoza 1947. godine za ratne zločine. Samo za sedam njih komunistička vlast je imala dokaze o ratnim zločinima, no unatoč tome svi su osuđeni. Sedam vojnika za koje su imali dokaze su pogubljeni, dok su ostali osuđeni na pet godina do doživotne robije. Samo jedan vojnik je preminuo u zatvoru, dok su svi ostali pušteni ranije, a zadnji osuđeni zatvor je napustio [[1952.]] godine. == Nositelji visokih odličja == * [[Hans Hanke]], nositelj [[Njemački križ|Njemačkog križa]] i [[Željezni križ|Viteškog križa željeznog križa]] * [[Hans König]], nositelj [[Njemački križ|Njemačkog križa]] * [[Emil Kuhler]], nositelj [[Njemački križ|Njemačkog križa]] * [[Karl Liecke]], nostielj [[Njemački križ|Njemačkog križa]] i [[Željezni križ|Viteškog križa željeznog križa]] * [[Hermann Schifferdecker]], nositelj [[Njemački križ|Njemačkog križa]] * [[Karl Wambsganß]], nositelj [[Njemački križ|Njemačkog križa]] u srebru * [[Hampel Desiderius]], nositelj [[Željezni križ|Viteškog križa željeznog križa]] * [[Helmut Kinz]], nositelj [[Željezni križ|Viteškog križa željeznog križa]] * [[Albert Stenwedel]], nositelj [[Željezni križ|Viteškog križa željeznog križa]] == Prisega Handžar divizije == ''„Ich schwöre dem Führer, Adolf Hitler, als Oberstem Befehlshaber der Deutschen Wehrmacht Treue und Tapferkeit. Ich gelobe dem Führer und den von ihm bestimmten Vorgesetzen Gehorsam bis den Tod. Ich schwöre zu Gott dem Allmächtigen, dass ich dem kroatischen Staat und dessen bevollmächtigtem Vertreter, dem Poglavnik, stets treu sein, die Interessen des kroatischen Volkes stets hüten und die Verfassung und die Gesetze des kroatischen Volkes immer achten werde.”'' '''Prijevod''': ''„Zaklinjem se Führeru, Adolfu Hitleru, kao vrhovnom zapovjedniku njemačkog Wehrmachta na odanost i hrabrost. Zavjetujem se Führeru, kao i pretpostavljenima koje on odredi, na poslušnost do smrti. Kunem se Bogom svemogućim da ću hrvatskoj državi i njezinom ovlaštenom predstavniku, Poglavniku, uvijek biti odan te da ću uvijek štititi interese hrvatskoga naroda i poštovati hrvatski Ustav i zakone.”'' == Himna Handžar divizije: ''S pjesmom u boj'' == Pjesma se pjeva uz melodiju ''Bombe na London'', a autor pjesme je nepoznat. :Pjesma ječi, sva se zemlja trese, :SS-vojska stupa roj u roj, :SS-vojska sveti barjak vije. :SS-vojska sve za narod svoj. :Daj mi ruku ti, draga Ivana, :oj s Bogom sad, oj s Bogom sad, oj s Bogom sad idem branit, :idem branit, idem branit mili, :rodni kraj, rodni kraj. :U boj smjelo vi SS-junaci :pokažite domovini put! :Pođite putem slavnih pradjedova :dok ne padne tiran klet i ljut. :Ljubav naša nek u srcu plamti, :i s pjesmom pođimo u boj. :Za slobodu mile domovine :svaki rado dat će život svoj! == Spomen == * Od [[1944.]] godine u Villefrancheu na dan pobune ukazuje se počast Hrvatima sudionicima i žrtvama pobune.<ref name="Mladen Klemenčić">[https://www.matica.hr/kolo/288/avenija-hrvata-honved-krleza-i-povijesni-inzenjering-19948/ ''Avenija Hrvata, honved Krleža i povijesni inženjering'']:{{citat2|Počevši već od 1944. u Villefrancheu se na dan pobune redovito ukazuje počast sudionicima i žrtvama kao Hrvatima. Cestu koja iz središta mjesta vodi k mjestu gdje je nakon rata podignuto spomen-obilježje, gradsko je vijeće nazvalo Avenue de Croates. U dalekoj francuskoj provinciji, u Villefrancheu, dakle, postoji Avenija Hrvata (...)}}, ''[[Kolo]]'' 3, 2002., pristupljeno 16. siječnja 2021.</ref> * U spomen na pobunu Trinaestoga pionirskoga bataljuna nakon Drugoga svjetskoga rata jedna avenija u Villefrancheu dobila je ime ''Avenue des Croates'' (Avenija Hrvata).<ref name="Mladen Klemenčić"/> * Godine [[1993.]] [[Hrvatska pošta]] izdala je poštansku marku ''Pobuna hrvatskih vojnika u Villefranche-de-Rouergue 1943.''<ref>[https://www.posta.hr/pregled-postanskih-maraka/195?m=81 Pregled poštanskih maraka: Pobuna hrvatskih vojnika u Villefranche-de-Rouergue 1943.], posta.hr, pristupljeno 16. siječnja 2021.</ref> i Omotnicu prvoga dana.<ref>[https://www.posta.hr/pregled-filatelistickih-proizvoda/206?p=52533 Omotnica prvog dana], posta.hr, pristupljeno 16. siječnja 2021.</ref> == Srodni članci == * [[Crna legija]] * [[Waffen SS]] * [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"|7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen']] * [[23. oružana gorska divizija SS-a "Kama"]] == Bilješke == #{{fusd|1}}Prvoga dana žrtve su šibane prije nego što su ubijene.<ref name="buntovnici iz villefranchea"/> #{{fusd|2}}''"(...) visina kazni je bila više simbolična, nego realna: osuđeni vojnici će stradati u koncentracijskim logorima Sachsenhausena i Buchenwalda."''<ref name="buntovnici"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [[Vladimir Geiger]], prir., [https://hrvatski-vojnik.hr/wp-content/uploads/2017/10/hv_047_91_95.pdf ''Pedeseta obljetnica pobune Hrvata u njemačkim postrojbama. Villefranche de Rouergue (1943-1993)''], ''[[Hrvatski vojnik]]'', br. 47, 24. rujna 1993., str. 20. – 30. [[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:SS postrojbe u NDH]] [[Kategorija:Divizije Waffen SS-a]] duq954e0enwm3oqqgxvcwudwcqt243d 0 179683 6436741 6233901 2022-08-03T08:21:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{stil}} {{mrva}} {{redirect|RAF}} [[Datoteka:Air Force Ensign of the United Kingdom.svg|300px|mini|Zastava Kraljevskih zračnih snaga]] '''Royal Air Force''' (kratica '''RAF''') ili '''Kraljevske zračne snage''' je naziv za britansko [[ratno zrakoplovstvo]] utemeljeno [[1. travnja]] [[1918.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |title=RAF - RAF Timeline 1918-1929 |url=http://www.raf.mod.uk/history/raftimeline19181929.cfm |date=2012-08-12 |accessdate=2020-09-14 |archive-date=12. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120812113116/http://www.raf.mod.uk/history/raftimeline19181929.cfm |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Velika Britanija]] je ujedinjenjem svih ratnih zrakoplova u jednu posebnu granu vojske prva osnovala ratno zrakoplovstvo, tj. Kraljevske zračne snage (engl. Royal Air Force). == Drugi svjetski rat == Prvo djelovanje RAF-a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] dogodilo se na području [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] u obrani od njemačkog [[Luftwaffe]]a. [[Treći Reich]] se poslije Francuske okomio na Veliku Britaniju i time je želio uništiti svu prijetnju [[nacizam|nacizmu]] sa zapada. Ideja mu je bila da zrakoplovstvom uništi svu britansku mornaricu i kopnenu vojsku, što bi olakšalo iskrcavanje njemačkim postrojbama u Veliku Britaniju. == Vidi još == *[[Luftwaffe]] *[[Ratno zrakoplovstvo SAD-a]] *[[Saudijsko ratno zrakoplovstvo]] == Izvori == {{Izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commonscat|Royal Air Force}} * [http://www.raf.mod.uk/ Službena stranica RAF-a] [[Kategorija:Oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva|Ratno zrakoplovstvo]] [[Kategorija:Ratno zrakoplovstvo po državama|Ujedinjeno Kraljevstvo]] 9fd65e5wgv8jscfw30f3vhv6vwyq49t 0 182053 6436517 6394838 2022-08-02T17:52:29Z EmiliaITČA 267556 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Leb i sol |ime_glazbenika = [[Leb i sol]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = Leb i sol (album).jpg |žanr = [[Jazz]], [[rock]] |datum = [[7. ožujka]] [[1978.]] |snimanje = rujan 1977 |studio = RTV Novi Sad. |trajanje = 34:56 |izdavač = PGP RTB |producent = Josip Boček |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:5 stars.svg|54px]]<br>[http://www.discogs.com/release/996321 ''Discogs''] |album_prije = |godina0 = |godina = 1978. |album_poslije = [[Leb i sol 2]] |godina2 = 1978. }} '''''Leb i sol''''' prvi je [[album|studijski album]] [[makedonija|makedonskog]] [[jazz]]/[[rock]] sastava [[Leb i sol]], koji izlazi [[1978.]] godine, a objavljuje ga [[diskografija|diskografska kuća]] PGP RTB. Materijal snimaju rujna 1977 u RTV studiju Novi Sad, dok je [[producent]] bio Josip Boček (bivši član Korni grupe). Na albumu dominiraju jazz teme s etno utjecajem, a od devet skladbi njih šest su instrumentali. [[Vlatko Stefanovski]] je veliki Bočekov obožavatelj, pa je suradnja nastavljena i na sljedećim albumima. Svi članovi sastava se potpisuju kao [[skladatelj]]i, iako je Stefanovski bio najzaslužniji. == Popis pjesama == ===A strana=== # "Devetka" (4:30) # "Pod vodom" (4:58) # "Utrinska tema" (3:20) # "Kokoška" (5:00) ===B strana=== # "Nisam tvoj" (3:20) # "U senci" (3:41) # "Čudo za tri dana" (2:50) # "Pesma o Sonji H... (5:09) # "Damar" (3:28) == Izvođači == * Vlatko Stefanovski - [[pjevanje|vokal]], [[električna gitara|gitara]] * Bodan Arsovski - [[bas gitara]] * Garabet Tavitijan - [[bubnjevi]] * Nikola Dimuševski - [[klavijature]] ===Produkcija=== * [[Producent]] - Josip Boček * Tehničar - Ištvan Tibai * Asistent - Katalin Farkaš * [[Skladatelj]] - Bodan Arsovski (skladba: B5), Garabet Tavitijan (skladba: B2), Nikola Dimuševski (skladbe: A1, B4), Vlatko Stefanoski (skladbe: A2 do B1, B3 == Vanjske poveznice == * [http://www.discogs.com/release/996321 Discogs.com] - Recenzija albuma ''Leb i sol'' {{Leb i sol}} [[Kategorija:Albumi iz 1977.]] [[Kategorija:Albumi sastava Leb i sol]] hcvt4lfc1rxo4ju9ej7wctcrrcbdm3o 6436524 6436517 2022-08-02T18:07:58Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Leb i sol |ime_glazbenika = [[Leb i sol]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = Leb i sol (album).jpg |žanr = [[Jazz]], [[rock]] |datum = [[7. ožujka]] [[1978.]] |snimanje = rujan [[1977.]] |studio = RTV Novi Sad. |trajanje = 34:56 |izdavač = PGP RTB |producent = Josip Boček |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:5 stars.svg|54px]]<br>[http://www.discogs.com/release/996321 ''Discogs''] |album_prije = |godina0 = |godina = 1978. |album_poslije = [[Leb i sol 2]] |godina2 = 1978. }} '''''Leb i sol''''' prvi je [[album|studijski album]] [[makedonija|makedonskog]] [[jazz]]/[[rock]] sastava [[Leb i sol]], koji izlazi [[1978.]] godine, a objavljuje ga [[diskografija|diskografska kuća]] PGP RTB. Materijal snimaju rujna 1977 u RTV studiju Novi Sad, dok je [[producent]] bio Josip Boček (bivši član Korni grupe). Na albumu dominiraju jazz teme s etno utjecajem, a od devet skladbi njih šest su instrumentali. [[Vlatko Stefanovski]] je veliki Bočekov obožavatelj, pa je suradnja nastavljena i na sljedećim albumima. Svi članovi sastava se potpisuju kao [[skladatelj]]i, iako je Stefanovski bio najzaslužniji. == Popis pjesama == ===A strana=== # "Devetka" (4:30) # "Pod vodom" (4:58) # "Utrinska tema" (3:20) # "Kokoška" (5:00) ===B strana=== # "Nisam tvoj" (3:20) # "U senci" (3:41) # "Čudo za tri dana" (2:50) # "Pesma o Sonji H... (5:09) # "Damar" (3:28) == Izvođači == * Vlatko Stefanovski - [[pjevanje|vokal]], [[električna gitara|gitara]] * Bodan Arsovski - [[bas gitara]] * Garabet Tavitijan - [[bubnjevi]] * Nikola Dimuševski - [[klavijature]] ===Produkcija=== * [[Producent]] - Josip Boček * Tehničar - Ištvan Tibai * Asistent - Katalin Farkaš * [[Skladatelj]] - Bodan Arsovski (skladba: B5), Garabet Tavitijan (skladba: B2), Nikola Dimuševski (skladbe: A1, B4), Vlatko Stefanoski (skladbe: A2 do B1, B3 == Vanjske poveznice == * [http://www.discogs.com/release/996321 Discogs.com] - Recenzija albuma ''Leb i sol'' {{Leb i sol}} [[Kategorija:Albumi iz 1977.]] [[Kategorija:Albumi sastava Leb i sol]] dnc3frn4vuh5cdi7mrrz9allmvuzu4f 0 182238 6436815 5274812 2022-08-03T10:56:04Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski klapski albumi|Hrvatski klapski albumi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Priče mora |ime_glazbenika = [[Klapa Sveti Juraj HRM|Klapa Sveti Juraj]] |vrsta = |s_albuma = |slika = Priče mora.jpg |žanr = [[Klapsko pjevanje]] |datum = [[Ožujak]] [[2008.]] |snimanje = tijekom 2006. |trajanje = |izdavač = Marijan Klanac |producent = Mario Božić |recenzija = |album_prije = [[Pismo moja]] |godina0 = |godina = [[2008.]] |album_poslije = [[Tebe tražim, Bože moj]] |godina2 = }} '''''Priče mora''''' je peti nosač zvuka klape [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]], [[Klapa HRM Sveti Juraj|Sveti Juraj]]. Sadrži 22 pjesme uživo snimljene na koncertima Klape u [[Opuzen]]u, [[Zadar|Zadru]] i [[delnice|Delnicama]] tijekom [[2006.]] godine. == Izvori == {{Hrvatski vojnik}} {{Klapa Sveti Juraj HRM}} [[Kategorija:Klapsko pjevanje]] [[Kategorija:Hrvatski klapski albumi]] rme0bel5y38wcp5z4rd1612rcmdayeb 0 182382 6436816 5274857 2022-08-03T10:56:19Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski klapski albumi|Hrvatski klapski albumi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Tebe tražim, Bože moj |ime_glazbenika = [[Klapa Sveti Juraj HRM|Klapa Sveti Juraj]] |vrsta = |s_albuma = |slika = Tebe tražim bože moj.jpg |žanr = [[Klapsko pjevanje]] |datum = |snimanje = |trajanje = |izdavač = Verbum |producent = |recenzija = |album_prije = [[Priče mora]] |godina0 = |godina = [[2008.]] |album_poslije = [[Cvijet čežnje]] |godina2 = }} '''''Tebe tražim, Bože moj''''' je šesti nosač zvuka klape [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]], [[Klapa HRM Sveti Juraj|Sveti Juraj]]. Sadrži četrnaest pjesama iz njezina bogatog duhovnog opusa i napjeve iz [[Dalmacija|Dalmatinske]] mise maestra Vladana Vuletina. Pošto su u više navrata izvodili te duhovne skladbe, članovi Klape, predvođeni Markom Bralićem, odlučili su ih ovjekovječiti u svojoj interpretaciji te su snimili nosač zvuka simboličnog naziva, koji je predstavljen na [[Dani kršćanske kulture|Danima kršćanske kulture]] u [[Split]]u i [[Šibenik]]u. == Izvori == {{Hrvatski vojnik}} {{Klapa Sveti Juraj HRM}} [[Kategorija:Klapsko pjevanje]] [[Kategorija:Hrvatski klapski albumi]] bh3tzzrw8gx00s9hfdu33beic7l8mao 10 182996 6436638 5746367 2022-08-02T22:58:17Z Eurohunter 56919 -double bold wikitext text/x-wiki {| class="infobox" align="right" style="width:20em; font-size:.9em;" |+ {{#if: {{{Logo|}}} | [[slika:{{{Logo}}}|180px|{{{Izvođač|{{PAGENAME}}}}}]]<br />'''diskografija''' | Diskografija&nbsp;{{{Izvođač}}} }} |- {{#if: {{{Slika|}}} | {{!}} style="text-align:center;" colspan="3" {{!}} [[Slika:{{{Slika}}}|{{{Veličina slike|250px}}}|{{{Opis slike|{{BASEPAGENAME}}}}}]] }}{{#if: {{{Opis slike|}}} | <br /><span style="font-size:.9em; line-height:1.1em;">{{{Opis slike|}}}</span> }} |- ! colspan="3" style="background-color:#eee;" | Izdanja{{#if: {{{Studijski|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:lightsteelblue;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Studijska pov.|Studijski albumi}}}|↙]]</span>'''Studijski albumi''' ! style="background-color:#c8d6e8; width:33%;" {{!}} {{{Studijski}}} }}{{#if: {{{Internet|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:copper;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Reizdanja pov.|Reizdanja}}}|↙]]</span>'''Reizdanja''' ! style="background-color:#c8d6e8; width:33%;" {{!}} {{{Reizdanja}}} }}{{#if: {{{Internet|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:beige;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Internet pov.|Internet albumi}}}|↙]]</span>'''Internet albumi''' ! style="background-color:#F5F5E5; width:33%;" {{!}} {{{Internet}}} }}{{#if: {{{Uživo|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:burlywood;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Uživo pov.|Uživo albumi}}}|↙]]</span>'''Uživo albumi''' ! style="background: wheat; width:33%;" {{!}} {{{Uživo}}} }}{{#if: {{{Kompilacije|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:darkseagreen;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Komp. pov.|Kompilacijski albumi}}}|↙]]</span>'''Kompilacijski albumi''' ! style="background-color:#B2DEB2; width:33%;" {{!}} {{{Kompilacije}}} }}{{#if: {{{EP|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:lightsalmon;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{EP pov.|EP-ovi}}}|↙]]</span>'''EP-ovi''' ! style="background-color:#FFC29C; width:33%;" {{!}} {{{EP}}} }}{{#if: {{{Singlovi|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:khaki;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Singl pov.|Singlovi}}}|↙]]</span>'''Singlovi''' ! style="background-color:#Fbf7b1; width:33%;" {{!}} {{{Singlovi}}} }}{{#if: {{{B-strane|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:#DADCED;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{B pov.|B-strane}}}|↙]]</span>'''B-strane''' ! style="background-color:#E6E8FA; width:33%;" {{!}} {{{B-strane}}} }}{{#if: {{{Video|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:#99CCFF;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Video poveznica|Video}}}|↙]]</span>'''Video albumi''' ! style="background-color:#ABD5FF; width:33%;" {{!}} {{{Video}}} }}{{#if: {{{Glazbeni video|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:#FFCCFF;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{GV poveznica|Videospotovi}}}|↙]]</span>'''Videospotovi''' ! style="background-color:#FFD5FF; width:33%;" {{!}} {{{Glazbeni video}}} }}{{#if: {{{Filmska glazba|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:gainsboro;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{FG pov.|Filmska glazba}}}|↙]]</span>'''Filmska glazba''' ! style="background-color:#e6e6e6; width:33%;" {{!}} {{{Filmska glazba}}} }}{{#if: {{{Posvete|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:thistle;" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Posvete pov.|Posvete}}}|↙]]</span>'''Posvete i cover albumi''' ! style="background-color:#e3d1e3; width:33%;" {{!}} {{{Posvete}}} }}{{#if: {{{Razno|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:{{{Razno color|#ccc}}};" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{Razno pov.|{{{Razno naziv}}}}}}|↙]]</span>'''{{{Razno naziv}}}''' ! style="background: {{{Option color|#ccc}}}; width:33%;" {{!}} {{{Razno}}} }}{{#if: {{{1Option|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:{{{1Option color|#bbb}}};" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{1Option poveznica|{{{1Option naziv}}}}}}|↙]]</span>'''{{{1Option naziv}}}''' ! style="background: {{{1Option color|#bbb}}}; width:33%;" {{!}} {{{1Option}}} }}{{#if: {{{2Option|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:{{{2Option color|#ccc}}};" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{2Option poveznica|{{{2Option naziv}}}}}}|↙]]</span>'''{{{2Option naziv}}}''' ! style="background: {{{2Option color|#ccc}}}; width:33%;" {{!}} {{{2Option}}} }}{{#if: {{{3Option|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:{{{3Option color|#bbb}}};" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{3Option poveznica|{{{3Option naziv}}}}}}|↙]]</span>'''{{{3Option naziv}}}''' ! style="background: {{{3Option color|#bbb}}}; width:33%;" {{!}} {{{3Option}}} }}{{#if: {{{4Option|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:{{{4Option color|#bbb}}};" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{4Option poveznica|{{{4Option naziv}}}}}}|↙]]</span>'''{{{4Option naziv}}}''' ! style="background: {{{4Option color|#bbb}}}; width:33%;" {{!}} {{{4Option}}} }}{{#if: {{{5Option|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:{{{5Option color|#bbb}}};" {{!}} style="padding:.1em .3em;" {{!}} <span style="float:right;">[[#{{{50ption poveznica|{{{5Option naziv}}}}}}|↙]]</span>'''{{{5Option naziv}}}''' ! style="background: {{{5Option color|#bbb}}}; width:33%;" {{!}} {{{5Option}}} }}{{#if: {{{Izvori|}}} | <nowiki /> {{!}}- style="background-color:#eee;" {{!}} colspan="3" style="font-size: smaller; text-align:center;" {{!}} [[#{{{Izvor poveznica|Izvori}}}|Izvori i napomene]] }} |}<noinclude> == Uporaba == {| class="wikitable" |- | style="vertical-align:top;" width="50%" | <pre>{{Diskografija izvođača | Izvođač = | Slika = | Opis slike = | Studijski = | Reizdanja = | Uživo = | Kompilacije = | Video = | Glazbeni video = | Posvete = | EP = | Singlovi = | B-strane = | Filmska glazba = }} </pre> |} <!-- ===Kompletni=== <div style="width:50%;"> <pre>{{Diskografija izvođača | Izvođač = | Slika = | Veličina slike = | Opis slike = | Studijski = | Studijska pov. = | Reizdanja = | Reizdanja pov. = | Uživo = | Uživo pov. = | Kompilacija = | Komp. pov. = | Internet = | Internet pov. = | Video = | Video poveznica = | Glazbeni video = | GV poveznica = | EP = | EP pov. = | Singlovi = | Singl pov. = | B-strana = | BB pov. = | Filmska glazba = | FG pov. = | Posveta = | Posvete pov. = | Razno = | Razno naziv = | Razno pov. = | Option color = | 1Option = | 1Option name = | 1Option link = | 1Option color = | 2Option = | 2Option name = | 2Option link = | 2Option color = | 3Option = | 3Option name = | 3Option link = | 3Option color = | 4Option = | 4Option name = | 4Option link = | 4Option color = | 5Option = | 5Option name = | 5Option link = | 5Option color = | References = | Ref link = }} --> </pre> {{tl-sort}} [[Kategorija: Glazbeni infookviri]] </noinclude> n9hmqzlda12v5jlpz2px6cb1xnc6e0g 0 183926 6436527 5208522 2022-08-02T18:18:18Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki '''Polemika''' ([[Grčki jezik|starogrčki]] πόλεμος Polemos, suočavanje, konflikt, rat ") označava oštre rasprave u okviru političkih, književnih ili znanstvenih diskusija. Polemičko novinarstvo je uobičajeno u zemljama gdje [[klevete]] zakonski nisu strogo kažnjive. Polemika je poseban način razradbe nekih životnih, književnih ili znanstvenih problema u kojemu se često na živ,uvjerljiv i zanimljiv način sukobljavaju zastupnici različitih,najčešće međusobno oprečnih,mišljenja,stajališta i uvjerenja. Polemika je javna rasprava,može biti pismena ili usmena borba mišljenja. == Oznake == Polemizirati znači boriti se protiv drugoga mišljenja. '''Polemičar''' ne želi [[Konsenzus]], nego želi u [[Retorika|retoričkom]] natječaju pobijediti. Kao suprotnost polemici ponekad se spominje [[Apologija]]. Karakteristike polemike često su oštre i direktne izjave, a često i osobni napadi s ciljem ''demaskirati'' [[protivnik]]a. Često se iznose pretjerivanja, [[ironija|ironije]] i [[sarkazam|sarkazmi]] s ciljem umanjivanja protivnikove vjerodostojnosti, njegova [[ugled]]a i eventualno i njegova [[integritet]]a. Polemika je često negativno konotirana iako je u nekom pogledu jedan od temelja [[parlamentarna demokracija|parlamentarne demokracije]]: Predizborna utrka bez polemike ne bi postojala kao takva. [[Kategorija:Politika]] scg2kdrcupe8cbvt1mrwy5l45iyk8vh 0 185833 6436510 6340121 2022-08-02T17:21:03Z DerMaxdorfer 145810 better image quality wikitext text/x-wiki ''' Popis [[grčki jezik|grčkih]] fraza/poslovica''' <table id=toc border=0><tr><th>Contents<tr><td> *[[#Αα|Α]] [[#Ββ|Β]] [[#Γγ|Γ]] [[#Δδ|Δ]] [[#Εε|Ε]] [[#Ζζ|Ζ]] [[#Ηη|Η]] [[#Θθ|Θ]] [[#Ιι|Ι]] [[#Κκ|Κ]] [[#Λλ|Λ]] [[#Μμ|Μ]] [[#Νν|Ν]] [[#Ξξ|Ξ]] [[#Οο|Ο]] [[#Ππ|Π]] [[#Ρρ|Ρ]] [[#Σσ|Σ]] [[#Ττ|Τ]] [[#Υυ|Υ]] [[#Φφ|Φ]] [[#Χχ|Χ]] [[#Ψψ|Ψ]] [[#Ωω|Ω]] *[[#Više informacija|Više informacija]] </table> __NOTOC__ ==Αα== '''''(h)a''''' '''Aγεωμέτρητος μηδεὶς εἰσίτω''' :''Ageōmetrētos mēdeis eisitō.'' :"Vi koji ne volite [[geometrija|geometriju]], ne ulazite!" Natpis nad ulazom u [[Platon]]ovu Akademiju (navedeno u Elijevom komentaru na Aristotelove ''Kategorije''). '''Aεὶ Λιβύη φέρει τι κακόν / καινόν''' :''Aei Libyē pherei ti kakon / kainon.'' :"Libija uvijek nosi nešto zlo / novo", [[Aristotel]], ''[[Historia Animalium]]''. (usp. [[latinski jezik|latinski]] ''Ex Africa semper aliquid novi'', "Iz Afrike uvijek nešto novo", [[Plinije]]) [[Datoteka:Corvus monedula3.jpg|mini|Ἀεὶ κολοιὸς παρὰ κολοιῷ ἱζάνει]] '''Ἀεὶ κολοιὸς παρὰ κολοιῷ ἱζάνει''' :''Aei koloios para koloiōi hizanei.'' :"[[Vrana|Vranu]] se uvijek može naći pored vrane", tj. "svaka ptica svome jatu leti." '''Aεὶ ὁ θεὸς γεωμετρεῖ''' :''Aei ho theos geōmetrei.'' :"Bog uvijek geometrizira", [[Platon]] '''Aεὶ ὁ θεὸς ὁ μέγας γεωμετρεῖ τό σύμπαν''' :''Aei ho theos ho megas geōmetrei to sympan.'' :"Uvijek veliki bog primijenjuje geometriju u svemu", mnemotehnika za [[pi|π (pi)]] {| border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse;text-align:center;" |+π = 3,1415926... |- style="background-color:#f8f8f8" ! '''Ἀεὶ''' !! '''ὁ''' !! '''θεός''' !! '''ὁ''' !! '''μέγας''' !! '''γεωμετρεῖ''' !! '''τό''' !! '''Σύμπαν''' |- | '''3''' || '''1''' || '''4''' || '''1''' || '''5''' || '''9''' || '''2''' || '''6''' |- | 3 slova || 1 slovo || 4 slova || 1 slovo || 5 slova || 9 slova || 2 slova || 6 slova |} '''Aετοῦ γῆρας, κορυδοῦ νεότης''' :''Aëtou gēras, korydou neotēs.'' :"Starost orla (vrijedi) vrapčevu mladost". [[Datoteka:Bapst engraving of BC motto.jpg|mini|Moto [[Boston College|Bostonskog koledža]]]] '''Aἰὲν ἀριστεύειν''' :''Aien aristeuein'' :"''[[Ever to Excel]]''" "''Ever to Excel''" ("Uvijek se isticati") engleski je prijevod starogrčkog gesla [[Sveučilište sv. Andrije|Sveučilišta sv. Andrije]] (osnovanog [[1410.]]), [[Edinburška akademija|Edinburške akademije]] (osnovane [[1824.]]) i [[Bostonski koledž|Bostonskog koledža]] (osnovanog [[1863.]]). Potječe iz šestog pjevanja Homerove [[Ilijada|Ilijade]] (Ilijada 6. 208) gdje se [[Glauko]] obraća [[Diomed]]u: :"''Hippolocus begat me. I claim to be his son, and he sent me to Troy with strict instructions: Ever to excel, to do better than others, and to bring glory to your forebears, who indeed were very great ... This is my ancestry; this is the blood I am proud to inherit.''" '''Aνάγκᾳ δ’οὐδὲ θεοὶ μάχονται''' :''Anankāi d'oude theoi machontai.'' :"Čak se ni bogovi ne bore protiv nužnosti", [[Simonid]], 8, 20. '''Aνδρῶν ἐπιφανῶν πᾶσα γῆ τάφος''' :''Andrōn epiphanōn pasa gē taphos.'' :Slavnim ljudima cijela zemlja je njihov grob. [[Periklov pogrebni govor]] iz [[Tukidid]]ova Peloponeskog rata 2.43.1 '''Ἀνερρίφθω κύβος''' :''Anerriphthō kybos.'' :''[[Alea iacta est]].'' :"Kocka je bačena." Ovo je izrekao [[Julije Cezar]] kad je ušao u Italiju sa svojom vojskom [[49. pr. Kr.]] [[Plutarh]] spominje frazu na grčkom, dok je [[Svetonije]] navodi na latinskom. '''Aνθρωπος μέτρον''' :''Anthrōpos metron.'' :"Čovjek je mjerilo (svih stvari)", [[Protagora|Protagorino]] geslo. '''Ἅπαξ λεγόμενον''' :''[[Hapax legomenon]].'' :"Jednom pročitano", tj. riječ koja se pojavljuje samo jedanput u tekstu ili književnom djelu. '''Aπὸ μηχανῆς Θεός''' :''Apo mēchanēs Theos'' :''[[Deus ex machina]]'' :"Bog iz stroja" '''Aριστον μὲν ὕδωρ''' :''Ariston men hydōr.'' :"Najveća je ipak voda", [[Pindar]], Olimp. 1, 1. Natpis se nalazio na crpilištu u [[Bath, Somerset|Bathu]]. ==Ββ== '''''b''''' '''βασιλεία τῶν οὐρανῶν''' :''basileia tōn ouranōn'' :"Kraljevstvo nebesko" '''Βρῶμα θεῶν''' :''Brōma theōn.'' :"Hrana bogova" — navodno je to izrekao [[Neron]] za otrovne [[gljive]] kojima je njegova majka [[Agripina Mlađa]] ubila [[Klaudije|Klaudija]]. ==Γγ== '''''g''''' '''Γλαῦκ’ Ἀθήναζε / Γλαῦκ’ εἰς Ἀθήνας''' :''Glauk’ Athēnaze / Glauk’ eis Athēnas.'' :"[[Grčka drahma|Sove]] (kovanice drahme) [[Atena (polis)|Ateni]]", tj. caru carevo, a Bogu Božje. '''Γνῶθι σεαυτόν''' :''Gnōthi seauton.'' :"[[Spoznaj samog sebe]]" — geslo nad ulazom u [[Apolon]]ov hram u [[Delfi]]ma, a također i geslo [[Hamilton College|Hamiltonova koledža]], malenog [[liberalni umjetnički koledž|liberalnog umjetničkog koledža]] u [[SAD]]-u. ==Δδ== '''''d''''' [[Datoteka:Phobos Deimos Over Mars.png|mini|[[Deimos (mjesec)|Deimos]] i [[Fobos (mjesec)|Fobos]] <br />Δεῖμος καὶ Φόϐος]] '''Δεῖμος καὶ Φόβος''' :''Deimos kai Phobos'' :"užas i strah" :[[Deimos (mjesec)|Deimos]] i [[Fobos (mjesec)|Fobos]] prirodni su Marsovi sateliti. Nazvani su prema grčkim bogovima Deimosu, liku koji je u grčkoj mitologiji predstavljao užas (paniku) i Fobosu ([[grčki jezik|grč]]. strah), sinovima [[Ares]]ovim (Marsovim). '''Διαίρει καὶ βασίλευε''' :''Diairei kai basileue.'' :"[[Divide et impera|Podjeli pa vladaj]]". '''Δῶς μοι πᾶ στῶ καὶ τὰν γᾶν κινάσω''' :''Dōs moi pā stō, kai tan gān kināsō.'' :"Dajte mi oslonac i pomaknut ću Zemlju." Pripisuje se [[Arhimed]]u. ==Εε== '''''(h)e''''' '''Εἷς οἰωνὸς ἄριστος, ἀμύνεσθαι περὶ πάτρης''' :''Eis oiōnos aristos, amynesthai peri patrēs'' :"Samo je jedan omen, da se čovjek mora boriti za svoju domovinu" — [[Hektor]] se obraća [[Polidem]]u nakon što je ovaj bio praznovjeran oko znaka ptica. Znak je bio orao koji je letio sa zmijom u svojim kandžama, a zmija je još bila živa i borila se da pobjegne. Zmija se izvrnula naopako sve dok nije udarila pticu po vratu, prisilivši orla da ispusti zmiju da padne. ([[Homer]], [[Ilijada]], 12). '''Ἓν οἶδα ὅτι οὐδὲν οἶδα''' :''Hen oida hoti ouden oida'' :"Znam jednu stvar, da ne znam ništa", ([[Sokrat]], [[parafraza]] iz Platonove ''[[Apologija (Platon)|Apologije]]'') '''Ἐπεὶ δ' οὖν πάντες ὅσοι τε περιπολοῦσιν φανερῶς καὶ ὅσοι φαίνονται καθ' ὅσον ἂν ἐθέλωσιν θεοὶ γένεσιν ἔσχον, λέγει πρὸς αὐτοὺς ὁ τόδε τὸ πᾶν γεννήσας τάδε''' :''Epei d' oun pantes hōsoi te peripolousin phanerōs kai hōsoi phainontai kath' hōson an ethelōsin theoi genesin eschon, legei pros autous ho tode to pan gennēsas tade'' :"Kada svi oni, oni bogovi koji se pojavljuju u svojim revolucijama, kao i oni drugi bogovi koji se svojevoljno javljaju i postanu stvarnost, stvaranje svemira imenuje ih sljedećima" ([[Platon]], [[Timej]] o bogovima i stvaranju svemira) [[Datoteka:Comic History of Rome p 186 Archimedes taking a Warm Bath.jpg|mini|''Εὕρηκα!'']] '''Εὕρηκα!''' :''Heurēka!'' :"[[Eureka]]!" — dok se [[Arhimed]] kupao, primijetio je kako se razina vode podigla kad je ušao unutra; iznenada shvativši kako [[volumen]] [[istisnina (fluid)|istisnute]] vode mora biti jednak volumenu dijela tijela uronjenog u tekućinu. To je značilo da se volumen nepravilnih tijela može precizno izračunati što je dotad predstavljalo nerješiv problem. Toliko je bio uzbuđen da je trčao ulicama gol, još uvijek mokar od kupanja, vičući "Pronašao sam!". ==Ζζ== '''''z''''' '''ζῷον πολιτικὸν''' :''Zōon politikon'' :[[Aristotel]], ''[[Politika]]'', knjiga 1: ''ὁ ἄνθρωπος φύσει πολιτικὸν ζῷον'' :"Čovjek je po prirodi politička životinja", tj. životinja [[polis]]a ili društveno biće ==Ηη== '''''(h)ē''''' [[Datoteka:Mani Flag (Greece).svg|mini|[[poluotok Mani|Manijska]] zastava: Νίκη ἢ Θάνατος - Ἢ τὰν ἢ ἐπὶ τᾶς "Pobjeda ili smrt : ili sa [svojim štitom] ili na njemu"]] '''Ἢ τὰν ἢ ἐπὶ τᾶς''' :''Ē tan ē epi tas'' :"Ili s njime, ili na njemu", "Ili sa svojim štitom, ili na njemu" - znači "ili ćeš pobijediti u bitci, ili ćeš poginuti i onda biti donesen kući na svojem štitu". :Ovo su govorile Spartanke svojim sinovima prije nego što su krenuli u borbu kako bi ih podsjetile na njihvou hrabrost i dužnost za Spartu i Grčku. [[Hoplit]] nije mogao pobjeći s bojnog polja sve dok nije zbacio sa sebe težak i glomazan štit. Stoga je gubitak nečijeg štita označavalo dezertiranje. ([[Plutarh]], ''[[Moralia]]'', 241) '''Ἡ φύσις οὐδὲν ποιεῖ ἅλματα.''' :''Hē physis ouden poiei halmata.'' :"Priroda ne čini (iznenadne) skokove." :Princip prirodnih fiilozofija još od [[Aristotel]]ova vremena, točnu frazu izrekao je [[Carl von Linné]]. :Latinski: ''[[Natura non facit saltus]]''. ==Θθ== '''''th''''' '''Θάλασσα καὶ πῦρ καὶ γυνή, κακὰ τρία''' :''Thalassa kai pŷr kai gynē, kaka tria.'' :"More i vatra i žena, tri zla." '''Θάλαττα, θάλαττα.''' :''Thalatta, thalatta.'' :"More! More!" :[[Thalatta! Thalatta!]] iz [[Ksenofont]]ove [[Anabaza (Ksenofont)|Anabaze]]. Ovaj uzvik veselja zbio se kada je 10,000 Grka nakon dugog pješačenja vidjelo ''Euxeinos Pontos'' ([[Crno more]]) s planine Tehes (''Θήχης'') u [[Armenija|Armeniji]] nakon što su sudjelovali u neuspjelom maršu [[Kir Mlađi|Kira Mlađeg]] na [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] godine [[401. pr. Kr.]] '''θέρος, τρύγος, πόλεμος.''' :''Theros, trygos, polemos.'' :"Ljeto, jesen, rat." ==Ιι== '''''(h)i''''' '''Ἰατρέ, θεράπευσον σεαυτόν•''' :''Iatre therapeuson seauton;'' :"Liječniče, liječi se sam!" :"''[[Medice cura te ipsum]]''." :Ova latinska naredba poziva liječnike nek se prvo pobrinu za sebe i liječe sami prije nego što se krenu baviti pacijentima. Postala je slavnom u latinskom prijevodu Biblije, [[Vulgata|Vulgati]]. Poslovica je pripisana Isusu, a zapisana u [[evanđelje po Luki|Lukinom evanđelju]] u glavi 4:23. Sâm [[Sveti Luka|Luka Evanđelist]] bio je liječnik. [[Datoteka:Ephesus Ichthys.jpg|mini|ΙΧΘΥΣ: Ἰησοῦς Χριστὸς Θεοῦ Υἱὸς Σωτήρ]] '''Ἰησοῦς Χριστὸς Θεοῦ Υἱὸς Σωτήρ''' :''Iēsous Christos Theou Hyios Sōtēr'' :"Isus Krist, Sin Božji, Spasitelj." U [[akronim]]u: ΙΧΘΥΣ ([[Ichthys]]) — "riba". '''Ισχύς μου η Αγάπη του Λαού.''' :''Ischys mon i agapi tou laou.'' :"Ljubav ljudi, moja snaga.“ :Geslo kraljevske [[kuća Glücksburg|kuće Glücksburg]]. ==Κκ== '''''k, c''''' [[Datoteka:Röm. Republik- M. Iunius Brutus und L. Plaetorius Cestianus - Münzkabinett, Berlin - 5475441.jpg|mini|[[Marko Junije Brut]]]] '''Καὶ σὺ τέκνον;''' :''Kai sy teknon;'' :"Zar i ti, sine Brute?" ([[Et tu, Brute?]]) :[[15. ožujka]] [[44. pr. Kr.]] Julija Cezara napala je grupa [[Rimski senat|senator]]a u kojoj se nalazio i [[Marko Junije Brut]], senator i Cezarov bliski prijatelj. Cezar se u početku odupirao napadačima, ali kad je ugledao Bruta, navodno je izrekao ove riječi i predao se sudbini. Gotovo je sigurno da Cezar nije zapravo izrekao ove riječi. Antički izvori govore kako je on umro bez riječi ili je rekao "Καὶ σύ, τέκνον" (''Kai sy, teknon?''), što na [[grčki jezik|grčkom]] znači "Zar i ti, moj sine?" ([[Svetonije]], ''De Vita Caesarum'', LXXXII [http://www.splash.it/latino/?path=/svetonio/de_vita_caesarum/!01!divus_iulius]). Ovu latinsku verziju proslavio je [[William Shakespeare]] koji ju je iskoristio u drami ''[[Julije Cezar (drama)|Julije Cezar]]'' (čin 3, scena 1,85). '''Κακοῦ κόρακος κακὸν ὠόν''' :''Kakou korakos kakon ōön.'' :"Od loše [[vrana|vrane]], loše jaje", tj. kakav otac, takav sin. '''Κακὸς ἀνὴρ μακρόβιος''' :''Kakos anēr makrobios'' :"Loš čovjek dugo živi" '''Καλλίστῃ''' :''Kallistēi'' :"Najzgodnijoj", "najljepšoj", iz mita o Zlatnoj [[jabuka razdora|jabuci razdora]]. '''Κάτθανε, Διαγόρα, οὐ καὶ ἐς Ὄλυμπον ἀναβήσῃ''' :''Katthane, [[Diagora]], ou kai es Olympon anabēsē.'' :"Umri, Diagora, jer se uspeti na [[Olimp]] (''tj. pridružiti se bogovima'') ne možeš" — Izreka spartanskog gledatelja upućena Diagori s Roda, bivšemu olimpijskom pobjedniku, tijekom 79. [[antičke olimpijske igre|Olimpijade]], kada su njegova dva sina postali olimpijskim pobjednicima te su nosili oko stadiona na svojim ramenima. '''κτῆμα ἐς ἀεί''' :''ktēma es aei'' :"vječni posjed" ([[Tukidid]]) '''Κύριε ἐλέησον''' :''Kyrie eleēson.'' :"Gospodine, smiluj se" — vrlo uobičajena fraza u [[grčka pravoslavna crkva|grčkim ortodoksnim]] liturgijama, a također se koristi na grčkom tijekom [[rimokatolička crkva|rimokatoličke]] [[misa|mise]]. ==Λλ== '''''l''''' '''Λάθε βιώσας''' :''Lathe biōsas'' :"Živi skrovito", [[epikureizam|epikurejska]] fraza. Objedinjuje epikurejsku odbojnost prema politici. Zapravo oni muče ljude i ne dopuštaju mu da dosegne "unutarnji mir" - što je glavni cilj za epikurejce. Stoga epikurejci predlažu da bi svatko trebao živjeti "skrovito" daleko od gradova, ne uzimajući u obzir političku karijeru. Ovu ideju oštro je kritizirao Ciceron koji je kao stoik imao potpuno drugačije mišljenje o politici. '''λέγειν τὰ λεγόμενα''' :''Legein ta legomena'' :"Govorim kako su mi rekli", ili "Izvješćujem izvješća" :[[Herodot]] (7,52 itd.): :''Ἐγὼ δὲ ὀφείλω λέγειν τὰ λεγόμενα, πείθεσθαί γε μὲν οὐ παντάπασι ὀφείλω.'' :Latinski: ''Prodenda, quia prodita'' ili ''Relata refero'' ==Μμ== '''''m''''' '''Μέτρον ἄριστον ili Πᾶν μέτρον ἄριστον''' :''Métron áriston ili Pân métron áriston'' :"Najbolje je držati mjeru", doslovce: "za sve postoji savršena mjera" [[Kleobul]] '''Μὴ γένοιτο''' :''Mē genoito.'' :"Nek ne bude!" / "Nek nebo zabrani!" — fraza koju je koristio [[sv. Pavao]]. [[Datoteka:Gerhard Thieme Archimedes.jpg|mini|[[Arhimed]]: Μὴ μοῦ τοὺς κύκλους τάραττε]] '''Μὴ μοῦ τοὺς κύκλους τάραττε''' :''Mē mou tous kyklous taratte.'' :"Nemoj remetiti moje krugove". Posljednje riječi koje se pripisuju [[Arhimed]]u, a odnose se na krugove u matematičkom crtežu kojeg je navodno proučavao kada ga je uznemirio rimski vojnik. '''Μὴ χείρον βέλτιστον''' :''Mē cheíron béltiston.'' :"Zadnji loš [izbor] je najbolji", kada ne postoji dobra opcija, trebalo bi odabrati onu koja će napraviti najmanju štetu. '''Μηδὲν ἄγαν''' :''Mēden ágan.'' :"Ničega previše" — urez na [[Apolon]]ovu hramu u [[Delfi]]ma. '''Μηκέτι υδροπότει, αλλ' οἴνῳ ὀλίγῳ χρῶ διὰ τὸν στόμαχόν σου και τας πυκνάς σου ασθενείας''' :''Mēketi hydropotei, all' oinōi oligōi chrō dia ton stomachon sou kai tas pyknas sou astheneias'' :Više ne pij vode, nego uzimaj malo vina radi želuca i svojih čestih bolesti. :— [[Prva poslanica Timoteju]] 5:23 '''[[Molon labe|Μολὼν λαβέ!]]''' :''Molōn labe!'' :"Dođi i uzmi ga!" — Spartanski kralj [[Leonida]] odgovorio je ovim riječima na zahtjev [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] kralja [[Kserkso|Kserksa]] koji je tražio da grčka vojska položi svoje oružje prije bitke kod [[Bitka kod Termopila|Termopila]]. ==Νν== '''''n''''' '''Νίψον ἀνομήματα μὴ μόναν ὄψιν''' :''Nipson anomēmata mē monan opsin'' :"Operi grijehe, a ne samo lice" :[[Palindrom]]ni natpis na fontanama [[Asklepion|Asklepijeje]], kasnije urezan na [[Aja Sofija|Aju Sofiju]]<ref>U [[grčki alfabet|grčkom alfabetu]] glas /ps/ se označava jednim slovom ψ (''psi'').</ref> ==Ξξ== '''''x''''' [[Datoteka:Model of a greek trireme.jpg|mini|[[Trirema]]]] '''Ξύλινον τεῖχος''' :''Xýlinon teîchos'' :"drveni obrambeni zid" (doslovno, a posebno, [[pomorsko ratovanje|"zidovi" brodova]] tijekom Grčko-perzijskih ratova) ==Οο== '''''(h)o''''' '''Ὁ βίος βραχύς, ἡ δὲ τέχνη μακρή, ὁ δὲ καιρὸς ὀξὺς, ἡ δὲ πεῖρα σφαλερὴ, ἡ δὲ κρίσις χαλεπή.''' :''Ho bios brachys, hē de technē makrē, ho de kairos oxys, hē de peira sphalerē, hē de krisis chalepē.'' :Ljudski je život kratak, a liječničko je umijeće golemo; povoljan trenutak brzo prođe; iskustvo je varavo, a odluka teška! :Latinski: ''Ars longa, vita brevis, occasio praeceps, experimentum periculosum, iudicium difficile.'' Ovim riječima započinje prvi odlomak [[Hipokrat]]ovih [[Aforizmi (Hipokrat)|Aforizama]]. Početak fraze spominje [[Seneka Mlađi]] u svojem djelu ''De brevitate vitae'': "''Inde illa maximi medicorum exclamatio est. 'Vitam brevem esse, longam artem.'''" ("Ovo je usklik najvećeg među liječnicima: 'Život je kratak, a umjetnost dugovječna.'") '''Ὅπερ ἔδει δεῖξαι''' :''Hoper edei deixai.'' :"[[Q.E.D.|Quod erat demonstrandum]]" — (skraćeno "ΟΕΔ") ovu frazu koristili su rani matematičari uključujući [[Euklid]]a i [[Arhimed]]a, a zapisivalo se na kraju matematičkog [[dokaz (matematika)|dokaza]] ili [[filozofija|filozofskog]] [[logički argument|argumenta]] kako bi se označilo da je dokaz dovršen. Kasnije se koristila kratica "QED" ili [[Halmosov simbol]]. '''Οὐ φροντὶς Ἱπποκλείδῃ''' :''Ou phrontis Hippokleidēi.'' :"Nije Hipoklida briga." Prema [[Herodot]]ovoj priči (6.129) u kojoj [[Hipoklid]] gubi priliku oženiti [[Klisten]]ovu kćer nakon što se napio i plesao na glavi. Herodot govori kako je fraza bila uobičajena u njegovo vrijeme. '''Οὖτις ἐμοὶ γ' ὄνομα''' :''Outis emoi g' onoma.'' :"Moje ime je Nitko". Ovo je bio [[Odisej]]ev odgovor na [[Polifem]]ovo pitanje kako se zove. ([[Homer]], [[Odiseja]]). ==Ππ== '''''p''''' '''Παπαί, Μαρδόνιε, κοίους ἐπ' ἄνδρας ἤγαγες μαχησομένους ἡμέας, οἳ οὐ περὶ χρημάτων τὸν ἀγῶνα ποιεῦνται ἀλλὰ περὶ ἀρετῆς.''' :''Papai, Mardonie, koious ep' andras ēgages machēsomenous hēmeas hoi ou peri chrēmatōn ton agōna poieuntai alla peri aretēs'' :"Teško nama, [[Mardonije]], kad nas vodiš u borbu protiv takvih ljudi koji se ne bore za novac, nego za slavu." — Spontani odgovor [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] generala Tritantehma nakon što je Kserkso ispitivao lokalne ljude kod Termopila. [[Kserkso]] je pitao zašto je toliko malo grčkih boraca kod [[Termopile|Termopila]]. Odgovor je glasio: "Svi ostali sudjeluju na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]". A kad je upitao "koja je nagrada za pobjednika?" uslijedio je odgovor "vijenac od masline". '''Πέμπε δέ μιν Λυκίην δέ, πόρεν δ' ὅ γε σήματα λυγρὰ γράψας ἐν πίνακι πτυκτῷ θυμοφθόρα πολλά''' :''pempe de min Lykiēn de, poren d' ho ge sēmata lygra grapsas en pinaki ptyktōi thymophthora polla'' :"stoga ga je poslao u Likiju s položenim slovima zapisanim na preklopljenoj pločici što je nositelju predstavljalo veliku muku." [[Homer]], [[Ilijada]] - Ovaj stih navodno pokazuje kako je Homer znao [[pisanje|pisati]], iako je glagol ''γράφειν'' [[pisanje|pisati]] imao primarno značenje 'grebati' tako da pločica 'izgrebena simbolima' ne mora nužno predstavljati stvarno pisanje. '''Πίστις, ἐλπίς, ἀγάπη''' :''Pistis, elpis, agapē'' :"Vjera, ufanje, (i) ljubav." (''[[Prva poslanica Korinćanima]]'', 13, 13.) '''πύξ, λάξ, δάξ''' :''pyx, lax, dax'' :"Šakama, udarcima i ugrizima" :''Πύξ: πυγμή'' = šaka, ''Λάξ: λάκτισμα'' = udarac, ''Δάξ: δαγκωματια'' = ugriz :Epigram koji opisuje kako su se laici progonili iz [[Eleuzinski misteriji|Eleuzinskih misterija]]. ==Ρρ== '''''rh''''' '''Ῥοδοδάκτυλος Ἠώς''' :''Rhododaktylos Ēōs'' :"Ružičastoprstasta zora." Često se pojavljuje u [[Homer]]ovim pjevanjima. ==Σσ== '''''s''''' '''Σπεῦδε βραδέως''' :''Speude bradeōs.'' :"Žuri polako" (usp. [[latinski jezik|latinski]] ''festina lente''). '''Σὺν Ἀθηνᾷ καὶ χεῖρα κίνει''' :''Syn Athēnāi kai kheira kinei.'' :"S [[Atena (mitologija)|Atenom]], i pokreni svoje ruke", ili "[[Božica]] Atena te podupire, ali i sam moraš djelovati." (usp. hrvatski "Pomozi si i Bog će ti pomoći.") ==Ττ== '''''t''''' '''Τὰ πάντα ῥεῖ καὶ οὐδὲν μένει.''' :''Ta panta rhei kai ouden menei.'' :"Sve teče, ništa ne ostaje nepromijenjeno." [[Heraklit]] '''Τὴν δέ μεγάλην ἤπειρον, ὑφ' ἧς ἡ μεγάλη περιέχεται κύκλῳ θάλαττα, τῶν μὲν ἂλλων ἔλαττον ἀπέχει, τῆς δ' Ὠγυγίας περὶ πεντακισχιλίους σταδίους.''' :''Tēn de megalēn ēpeiron hyph' hēs hē megalē periechetai kyklō thalatta, tōn men allōn elatton apechei, tēs d' Ōgygias peri pentakischilious stadious.'' :"Veliki kontinent koji je okružen sa svih strana velikim morem, kažu, leži manje udaljen od ostalih, ali oko pet tisuća stadija od Ogigije." [[Plutarh]] o velikom kontinentu zapadno od [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] '''Τί δύσκολον; Τὸ ἑαυτὸν γνῶναι.''' :''Ti dyskolon? To eauton gnōnai.'' :"Što je teško? Spoznati sebe." [[Tales]] '''Τί εὔκολον; Τὸ ἄλλῳ ὑποτίθεσθαι.''' :''Ti eukolon? To allō hypotithestai.'' :"Što je lako? Savjetovati druge." [[Tales]] '''Τί κοινότατον; Ἐλπίς. Καὶ γὰρ οἳς ἄλλο μηδέν, αὔτη παρέστη.''' :''Ti koinotaton? Elpis. Kai gar hois allo mēden, autē parestē.'' :"Što je prilično obično? Nada. Kada sve nestane, još uvijek postoji nada." [[Tales]] '''Τί τάχιστον; Νούς. Διὰ παντὸς γὰρ τρέχει.''' :''Ti tachiston? Nous. Dia pantos gar trechei.'' :"Što je najbrže? [[Noosfera|Nous]] (misao). Putuje kroz sve medije." [[Tales]] '''Τὸ γὰρ ἡδύ, ἐὰν πολύ, οὐ τι γὲ ἡδύ.''' :''To gar hēdy, ean poly, ou ti ge hēdy.'' :"Slatka stvar koja se često kuša više nije slatka." '''Τὸ δὶς ἐξαμαρτεῖν οὐκ ἀνδρὸς σοφοῦ.''' :''To dis examartein ouk andros sophou.'' :"Počiniti istu grešku dvaput nije odlika mudrog čovjeka." '''Τὸ πεπρωμένον φυγεῖν ἀδύνατον.''' :''To peprōmenon phygein adynaton.'' :"Nemoguće je izbjeći onome što je suđeno." ==Υυ== '''''(h)y''''' '''Ὕστερον πρότερον''' :''[[Hysteron proteron]]'' :"Posljednji prvi". ==Φφ== '''''ph''''' [[Datoteka:Çanakkale trojan horse.jpg|mini|Φοβοῦ τοὺς Δαναοὺς καὶ δῶρα φέροντας]] '''Φοβοῦ τοὺς Δαναοὺς καὶ δῶρα φέροντας''' :''Phobou tous Danaous kai dōra pherontas.'' :"Ne vjeruj Danajcima (Grcima) ni kad darove nose." Dobro poznati stih iz [[Vergilije]]ve [[Eneida|Eneide]] koji u izvornom obliku glasi ''[[Timeo Danaos et dona ferentes|(Quidquid id est) timeo Danaos et dona ferentes]]''. ==Χχ== '''''kh, ch''''' '''Χαίρε, Καίσαρ, οἱ μελλοθάνατοι σε χαιρετούν.''' :''Khaire Kaisar, hoi mellothanatoi se khairetoun.'' :Zdravo [[Cezar]]e, pozdravljaju te oni koji će umrijeti. :Latinski: "''[[Ave Caesar morituri te salutant]]''." Prvi književni iskaz nalazi se kod [[Svetonije|Svetonija]], ''[[De Vita Caesarum]]'', 5 (''Divus [[Klaudije|Claudius]]''), 21, 6, '''Χαλεπὰ τὰ καλά''' :''Khalepa ta kala.'' :"Dobre/lijepe/divne/časne stvari teško je [dostići]." [usp. [[Platon]], ''[[Država (Platon)|Republika]]'' 4, 435c.] ==Ψψ== '''''ps''''' [[Datoteka:ancientlibraryalex.jpg|mini|Antička aleksandrijska knjižnica.]] '''Ψυχῆς ἰατρεῖον''' :''Psykhēs iatreion'' :bolnica duše :[[Aleksandrijska knjižnica]] poznata kao Velika knjižnica u [[Aleksandrija|Aleksandriji]], Egipat nekoć je bila najveća knjižnica na svijetu. :Priča govori kako je njena zbirka postala toliko velika: uredbom [[Ptolomej III.|Ptolomeja III. od Egipta]] svi koji su posjećivali grad morali su predati bilo kakav oblik pisanog medija na bilo kojem jeziku kojeg su posjedovali, a zatim je to uvršteno na popis pod naslovom "''knjige brodova''". Ove zapise zatim su brzo prepisivali službeni pisari. Ponekad su kopije bile toliko precizne da su originali ostavljeni u knjižnici, a kopije su predane prethodnim vlasnicima koji nisu ni u što posumnjali. Ovaj proces pomogao je stvoriti spremište knjiga u relativno novom gradu. ==Ωω== '''''(h)ō''''' '''Ὦ ξεῖν’, ἀγγέλλειν Λακεδαιμονίοις ὅτι τῇδε''' '''κείμεθα τοῖς κείνων ῥήμασι πειθόμενοι.''' :''Ō xein’, angellein Lakedaimoniois hoti tēde keimetha tois keinōn rhēmasi peithomenoi.'' :"Stranče, reci Spartancima da ovdje ležimo, pokoravajući se njihovim zakonima." ([[Epigram]], jedan [[elegijski distih]] koji je [[Simonid]] napisao o poginulima kod [[Termopil]]a). '''῎Ωδινεν ὄρος καὶ ἔτεκε μῦν.''' :''Ōdinen oros kai eteke myn.'' :Napravi planinu iz krtičnjaka :[[Horacije]] je napisao ''Parturient montes, nascetur ridiculus mus'';<ref>[[Horacije]], ''[[Ars Poetica]]'', l. 139. Često krivo citirano kao ''Parturiunt montes, nascitur ridiculus mus''.</ref> "tresla se brda, rodio se [[miš]]." Horacije se ovdje mislio ismijati herojskim naporima koja su proizvela slabe rezultate; njegov stih također je aluzija na jednu [[Ezop]]ovu [[Ezopove basne|basnu]], ''[[wikisource:Tresla se brda|Tresla se brda]]''. Naslov [[Shakespeare]]ove drame ''[[Mnogo vike ni za što]]'' izražava slično mišljenje. ==Više informacija== * [[Više informacija]] * [[Hrvatske riječi grčkog podrijetla]] * [[Grčki jezik]] * [[Popis grčkih riječi s hrvatskim izvedenicama]] * [[Popis latinskih fraza]] ==Bilješke== {{izvori|30em}} {{grčki jezik}} [[Kategorija:Grčki jezik]] [[Kategorija:Glosari|g]] 8zjgalr15pytkx8qv1l7u52eyh1lort 0 189553 6436817 6430665 2022-08-03T10:56:46Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski klapski albumi|Hrvatski klapski albumi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Ružo crvena |ime_glazbenika = [[Klapa Sveti Juraj HRM|Klapa Sveti Juraj]] |vrsta = |s_albuma = |slika = Ružo crvena.jpg |žanr = [[Klapsko pjevanje]] |datum = |snimanje = |trajanje = |izdavač = |producent = |recenzija = |album_prije = [[Cvijet čežnje]] |godina0 = |godina = [[2009.]] |album_poslije = |godina2 = }} '''''Ružo crvena''''' je osmi nosač zvuka klape [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]], [[Klapa HRM Sveti Juraj|Sveti Juraj]]. Objavljen je [[13. veljače]] [[2009.]] i na njemu se nalazi 13 ljubavnih pjesama. == Video == [[Klapa Sveti Juraj HRM]] snimila je na temu tragične ljubavi [[Miljenko i Dobrila|Miljenka i Dobrile]] video spot za pjesmu „Ružo crvena”. Video je snimljen na povijesnim lokalitetima dvorca Vitturi u Kaštel Lukšiću, dvorca Kaštilac u Kaštel Gomilici i pored starohrvatske crkvice Svetog Jurja iz Raduna u Kaštel Starom Unutrašnje scene Dobrile su snimane u Palače Derossi u Trogiru.<ref>http://www.klapa-sveti-juraj.com/index2.html</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Klapa Sveti Juraj HRM}} [[Kategorija:Klapsko pjevanje]] [[Kategorija:Hrvatski klapski albumi]] 2qp4ru7bqpve3poqrnh6xz3tnon9rs3 0 190740 6436722 6284448 2022-08-03T07:04:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Comet-Hale-Bopp-29-03-1997_hires_adj.jpg|mini|220px|Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. godine u [[Pazin]]u.]] '''Hale-Bopp''' (označen kao '''C/1995&nbsp;O1''') je [[komet]] koji se pojavljuje u [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] svakih 3.100 godina. Ovaj temeljito promatran [[komet]] je jedan od najsjajnijih viđenih u posljednjih nekoliko [[desetljeće|desetljeća]]. Mogao se vidjeti [[oko]]m rekordnih 18 mjeseci, dvaput duže od [[Veliki komet 1811.|Velikog kometa 1811. godine]]. [[ Alan Hale (astronom)|Alan Hale]] i [[ Thomas Bopp|Thomas Bopp]] otkrili su komet Hale-Bopp neovisno jedan o drugom [[23. srpnja]] [[1995.]] godine prije nego što je postao vidljiv [[Golo oko|golim okom]]. Teško je predvidjeti maksimalni sjaj novih kometa s bilo kojim stupnjem sigurnosti, ali Hale-Bopp je ispunio ili premašio većinu predviđanja kad je prošao kroz [[Apsida (astronomija)|perihel]] [[1. travnja]] [[1997.]] Bio je vidljiv golim okom rekordnih 18 mjeseci, dvostruko duže od [[ Veliki komet iz 1811. godine|Velikog kometa iz 1811. godine]], prethodnog rekordera. Prema tome, Hale-Bopp je 1997. godine nazvan [[ Sjajan komet|Velikom kometom]]. == Vanjske poveznice == *[http://www.cometography.com/lcomets/1995o1.html Cometography.com: Comet Hale-Bopp] *[http://www.jpl.nasa.gov/comet NASA Hale-Bopp page] *[http://neo.jpl.nasa.gov/cgi-bin/db_shm?sstr=Hale-Bopp&group=all JPL Orbit Simulation (Accessed 2/7/06)] *[http://www.shadowandsubstance.com/Past%20graphics/Comet%20Hale-Bopp%20orbit.htm Shadow and Substance.com: Static orbital diagram]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110827030726/http://shadowandsubstance.com/Past%20graphics/Comet%20Hale-Bopp%20orbit.htm |date=27. kolovoza 2011. }} *[http://one.revver.com/watch/90657/flv/affiliate/14715 Comet Nucleus Animation] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929083554/http://one.revver.com/watch/90657/flv/affiliate/14715 |date=29. rujna 2007. }} {{GLAVNIRASPORED:C/1995 O1}} [[Kategorija:Kometi]] juhu32h8awgce9d153grjsft80lbbq1 0 191106 6436729 6233082 2022-08-03T07:46:03Z Dean72 77466 Dean72 premješta stranicu [[Krvne grupe]] na [[Krvna grupa]] wikitext text/x-wiki {{stilska dorada}} '''Krvna grupa''' je nasljedna i nepromjenljiva karakteristika ljudi. Naročito je važno poznavati krvnu grupu pri [[transfuzija krvi|transfuziji krvi]], jer ako se radi o A ili B krvnoj grupi, i ta krv koja se daje nema iste [[antigen]]e kao i [[crvene krvne stanice]] osobe koja je prima, [[antitijela]] u krvi od osobe koja prima tu transfuziju će primljenu krv prepoznati kao stranu, te će napasti i uništiti crvene krvne stanice te primljene krvi, a ta reakcija može imati vrlo ozbiljne zdravstvene posljedice, a može čak i osobu dovesti do smrti! Zbog toga je važno poznavati krvne grupe po tzv. ABO sistemu gdje postoje 4 krvne grupe: * krvna grupa A * krvna grupa B * krvna grupa AB * krvna grupa 0 (nulta) Treba napomenuti da iako se sistem zove "ABO", u hrvatskom jeziku kao i u nekim drugim jezicima zadnja grupa nije slovo O, nego brojka 0 (nula). U eritrocitima krvne grupe 0 nema nikakvog faktora koji bi razarao tuđu [[krv]], pa ljudi te grupe mogu davati krv svim ostalim grupama. Te osobe su univerzalni davatelji krvi, ali mogu primiti krv samo od svoje krvne grupe tj. krvne grupe 0. Suprotno njima, u eritricotima krvne grupe AB postoje faktori i A i B koje razara krv drugih grupa. Takve osobe mogu dobiti krv od svakog, a mogu dati krv samo osobi iste krvne grupe tj. krvne grupe AB i oni su univerzalni primatelji. Krvna grupa 0 naziva se i univerzalnim davateljem zbog toga što nema ni A ni B bjelančevine na površinisvojih eritrocita ta krv neće izazvati krvne reakcije u krvi bilo koje krvne grupe. Za razliku od toga krvna grupa AB naziva se univerzalnim primateljem jer ima obje vrste bjelančevina na membrani eritrocita pa ni protiv jedne neće reagirati. REZUS FAKTOR (Rh~faktor) Drugi je sustav krvnih grupa. To je također nasljedno obilježje krvi koje potječe od posebne bjelančevine, nazvane rezus faktorom. Osoba koja ima tu bjelančevinu je Rh~pozitivna (+), a za onu koja nema kažemo da je rh~negativna (-). {| class="wikitable" |- ! KRVNA GRUPA !! BJELANČEVINE NA POVRŠINI ERITROCITA !! PROTUTIJELA |- | 0|| NEMA ||anti A i anti B |- | A || bjelančevina A || anti B |- | B|| bjelančevina B || anti A |- | AB|| bjelančevine A i B || nema protutijela |} [[Kategorija:Krv]] 31zd6ssvpsmdn6lnehqfl6c7vqu9exp 0 196769 6436486 6377089 2022-08-02T16:30:50Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=Waffen SS |slika= [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101III-Wiegand-117-02, Russland, Kradschütze, Beiwagenkrad.jpg|250px]] |opis slike=Waffen SS u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], 1941. |osnovana datum=[[1933.]] |ukinuta datum=[[1945.]] |period=[[Drugi svjetski rat]] |država=[[Image:Flag of the German Reich (1935–1945).svg|23px]] [[Nacistička Njemačka]] |odanost=[[Adolf Hitler]] |grana=[[Image:Flag Schutzstaffel.svg|23px]] [[Schutzstaffel]] |vrsta=[[Tenk|Oklopna]]<br>[[Mehanizirano pješaštvo|Mehanizirana]]<br>[[Motorizirano pješaštvo|Motorizirana]]<br>[[Konjica|Konjička]]<br>[[Pješaštvo|Pješačka]]<br>[[Gorska]]<br>[[Vojna policija|Policijska]] |uloga= |specijalizacija= |veličina=38 divizija |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka=Vojarna |sjedište=Treći Reich |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Meine Ehre heißt Treue]]'' (Moja čast je moja odanost)<br>''[[Blut und Ehre]]'' (Krv i čast) |boje= [[crna]], [[bijela]] i [[crvena]]<br/>{{colorbox|#000000|border=darkgray}}{{colorbox|#FFFFFF|border=darkgray}}{{colorbox|#FF0000|border=darkgray}} |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=rasformirana 1945. |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Josef Dietrich]]<br>[[Paul Hausser]]<br>[[Felix Steiner]]<br>[[Theodor Eicke]]<br>[[Artur Phleps]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} [[Datoteka:SS Heimwehr Danzig.svg|mini|250px|desno|Zastava zapovjedništva Waffen SS-a u [[Gdanjsk|Danzigu]]]] '''Waffen SS''', punim imenom '''Waffen Schutzstaffel''' ([[hrvatski]]: ''Oružani zaštitni odred''), borbeni je ogranak [[Schutzstaffel|SS]]-a, ogranka [[NSDAP]]-a, nacionalsocijalističke stranke u [[Treći Reich|Njemačkoj]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Vrhovni zapovjednik je bio [[Heinrich Himmler]], jedan od prvih ljudi do [[Adolf Hitler|Hitlera]]. Organizacija je provodila arijevsku politiku i sudjelovala u [[holokaust]]u, tako da je na [[Nürnberški proces|nurnberškom procesu]] proglašena zločinačkom i zabranjena. Naime, u službi politike koja nije sprječavala zločin, već ga poticala, pripadnici Waffen-SS-a sudjelovali su u brojnim zločinima kao stjegonoše [[nacionalsocijalizam|nacizma]].<ref>Hrvoje Spajić: Waffen-SS: Mračne sile zločinačke politike - Vojnici nacionalsocijalizma 1933.-1945., Naklada Stih, Zagreb, 2010.</ref> Dojmljiv je sam rast Waffen SS-a, koji je od 3 [[pukovnija|pukovnije]] s početka rata, narastao do preko 38 [[divizija]] pri kraju rata, a služile su uz bok regularnoj vojsci, [[Wehrmacht]]u. Iako ih mnogi nazivaju paravojnim snagama Trećeg Reicha, oni su uistinu bili stranačka vojska (slično kao [[Ustaška vojnica]] u [[NDH]] koja je bila paralelna, stranačka vojska zajedno s regularnim [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstvom]]) nacionalsocijalističke stranke, koja je bazirana na novačenju, a ne na dobrovoljnom prijavljivanju (za razliku od Ustaške vojnice, koja je osim na kraju rata kad je ujedinjena s Domobranstvom, bila temeljena na dobrovoljnom prijavljivanju). SS je zapravio bio [[elita]] tadašnje njemačke vojske, iako nije bio u samom sklopu nje, i imali su jedinice iz svih rodova kopnene vojske: oklopne, pješačke, gorske, konjičke, policijske i mehanizirane (često u literaturi ''Panzergrenadier''). ==Nastanak== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 119-01-03, Berlin, Parade zum dritten Jahrestag LSSHA crop.jpg|mini|275px|lijevo|Parada na trećoj obljetnici divizije ''Leibstandarte SS Adolf Hitler'' na obučnom tlu. [[Sepp Dietrich]] je za govornicom, svibnja 1935.]] Početkom Waffen SS-a se može smatrati 120 ljudi izabranih od [[Josef Dietrich|Josefa "Sepp" Dietricha]] koji je imao zadatak sastaviti ''Sonderkommando'' [[Berlin]].{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} Nakon nekoliko mjeseci ta jedinica preimenovana je u [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"|Leibstandarte SS Adolf Hitler]].{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} Do studenog 1933., ''Leibstandarte'' je imao 800 pripadnika, i na obljetničkoj proslavi neuspjelog [[Hitlerov puč|Münchenskog puča]] u [[München]]u, pukovnija je prisegla na vjernost [[Adolf Hitler|Hitleru]]<blockquote>''Na odanost njemu samomu'' i ''poslušnost do smrti''.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}}</blockquote> ''Leibstandarte'' pokazao je svoju odanost Hitleru u lipnju 1934., za vrijeme [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]], udara na [[Sturmabteilung]] (SA), koji je imao preko 2 milijuna članova na kraju 1933. Vođen jednim od Hitlerovih starih zapovjednika [[Ernst Röhm|Ernstom Röhmom]], SA je predstavljao opasnost Hitlerovim pokušajima da pridobije simpatije [[Wehrmacht|njemačke vojske]] i konzervativaca, jer bi mu vojska i konzervativci pomogli da učvrsti svoje mjesto u vladi. Hitler se odlučio obračunati sa SA-om i naređuje SS-u da se obračuna s pripadnicima SA i njezinim visokopozicioniranim časnicima, uključujući i samoga Röhma. U [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]] [[30. lipnja]] 1934. ubijeno je 82-oje pripadnika SA, uključujući i skoro cijelo vodstvo, što je značilo kraj moći SA-a. Napad je izveden od strane ''Leibstandartea''.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} U rujnu 1934. Hitler je odobrio sastavljanje oružanog odjela [[NSDAP]]-a i odobrio sastavljanje [[SS-Verfügungstruppe]]a ili skraćeno SSVT-a, koji je trebao biti jedinica koja bi služila u specijalnim zadatcima pod Hitlerovim zapovjedništvom.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} SSVT ovisio je o [[Wehrmacht|njemačkoj vojsci]] koja se brinula za opskrbu, naoružanje i novačenje SSVT-a. SS je dobio najniži prioritet za novake, a njegovi pripadnici su bili raspoređeni po raznim granama [[Wehrmacht]]a.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Čak i s teškoćama ograničenosti [[Heinrich Himmler]] je sastavio dvije nove SS pukovnije: ''SS Germania'' i ''SS Deutschland'', zajedno s ''Leibstandarteom'' i komunikacijskim jedinicama koje su činile SSVT.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Istovremeno Himmler je osnovao [[SS Junkerschule Bad Tölz]] i [[Braunschweig|SS Junkerschule Braunschweig]] za obučavanje novih časnika koji će voditi ove tri pukovnije.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Obje škole koristile su [[Wehrmacht]]ove metode obuke i Wehrmachtove časnike koji su obučavali nove časnike Waffen SS-a kako bi bili što učinkovitiji u borbi.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Časnici su morali zadovoljavati ove uvjete kako bi se mogli obučavati za časnike SS-a: * morali su biti visoki najmanje 180cm * morali su odslužiti određeno vrijeme u svojim činovima.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}}''<ref>The SS: Hitler's Instrument of Terror'' (Gordon Williamson)</ref> * morali su biti bez policijskog dosjea Godine 1936. Himmler je odabrao nekadašnjeg [[general poručnik]]a [[Paul Hausser|Paula Haussera]] da bude inspektor SSVT-a s činom [[Brigadefuhrer]]a i zadatak mu je bio da SSVT preobrazi u jaču vojnu silu koja će se moći uspoređivati s regularnom vojskom.{{sfn|Flaherty|2004|p=146}}{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}} 17. kolovoza 1938., Hitler je želio da SSVT ima ulogu, kako u unutarnjim, tako i u vanjskim poslovima, što je preobrazilo SSVT u suparnika regularnoj vojsci kojeg se Wehrmacht bojao.{{sfn|Flaherty|2004|p=147}} Također je odlučio da se u SSVT uvede vojna obveza, u službi [[SS-Totenkopfverbände]]a ili SSVT-a. Neke bi jedinice SS Totenkopfverbändea, u slučaju rata, bile korištene kao pričuva SSVT-u koji u to vrijeme nije imao nikakvih pričuva.{{sfn|Flaherty|2004|p=148}} Iako su bili obučavani, SSVT nije imao mogućnost testiranja. To se promijenilo 1938. kada su se pojavile dvije prilike za testiranje borbene učikovitosti: [[Anschluss]] [[Austrija|Austrije]] u ožujku i okupacija [[Sudeti|Sudeta]] u listopadu. Bojna ''Leibstandarte'' je odabrana da se pridruži vojnim trupama u okupiranju Austrije, a u okupaciji Sudeta bile su nazočne tri SSVT pukovnije. U objema akcijama nisu naišli na borbu jer otpora nije ni bilo.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=148}} ==Drugi svjetski rat== ===1939.=== ====Poljska==== U kolovozu [[1939.]] Hitler je SSVT stavio pod zapovjedništvo [[Oberkommando der Wehrmacht|OKW]]-a (Vrhovno zapovjedništvo Oružanih snaga). Na početku rata bile su 4 SS pukovnije: ''Leibstandarte'', ''Deutschland'', ''Germania'' i novosastavljena pukovnija iz [[Austrija|Austrije]] ''Der Führer'', koja nije bila u borbenom stanju.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Događaji tijekom [[Invazija na Poljsku|invazije na Poljsku]] povećali su sumnju oko borbene učikovitosti SSVT-a. Njihova volja za borbu nikada nije došla u upit, jer su se SS-vojnici fanatički borili. OKW je izjavio da se SSVT izložio nepotrebnom riziku i ponašao se nemarno, zadobivši veće gubitke nego vojska. Izjavili su i to da SSVT loše obučen, a njegovi časnici nespremni za zapovjedanje. Za primjer OKW je izjavio da je ''Leibstandarte'' morao biti spašen nakon što ih je neprijatelj okružio u [[Pabianice]]u.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} SSVT u svoju obranu je izjavio da je njegovo djelovanje bilo ometano i da nisu bili propisno opremljeni za neke akcije, također zahtijevajući proglašavanje nezavisnom formacijom, jer kao takav nije bio tretiran za vrijeme napada na Poljsku.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Himmler je inzistirao da se SSVT bori u vlastitim formacijama pod zapovjedništvom njegovih časnika, dok je OKW radio na tome da SSVT bude raspušten u cijelosti.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Hitler nije želio uznemiriti vojsku, pa je Himmler krenuo drugim putem. Naredio je da SSVT formira vlastite divizije koje će biti pod zapovjedništvom OKW-a.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} ====Stvaranje prve divizije==== U listopadu 1939., ''Deutschland'', ''Germania'' i ''Der Führer'' pukovnije su reorganizirane u [[SS Verfügungstruppe|SS ''Verfügungs'']], dok je ''Leibstandarte'' ostao nezavisan, ali je pojačan ljudstvom i prerastao je u motoriziranu pukovniju.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Hitler je dao odobrenje za sastavljanje dviju SS divizija: [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"]] (sastavljena od pripadnika SSTV-a) i [[4. SS policijska divizija]] (sastavljena od pripadnika policijskih snaga u državi).{{sfn|Flaherty|2004|p=149}}{{sfn|Flaherty|2004|p=150}} "Preko noći" je jedinica, koju je OKW pokušao uništiti, od 18 000 pripadnika porasla na 100 000 pripadnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=150}} Hitler je kasnije odobrio i osnivanje 4 motorizirane topničke [[bojna|bojne]] u ožujku 1940., jedna za svaku diviziju i za nezavisnu pukovniju ''Leibstandarte''. OKW je trebao opskrbljivati ove bojne s potrebnim oružjem, ali je nerado davao svoje topove iz vlastitog arsenala. Oružje je stizalo sporije no što je planirano, pa je tijekom [[Bitka za Francusku|Bitke za Francusku]] samo Leibstandarteova topnička bojna bila u punoj snazi.{{sfn|Flaherty|2004|p=151}} ===1940.=== ====Proširenje 1940.==== U kolovozu 1940., [[Gottlob Berger]] približio je svoj plan Himmleru o novačenju stranih dobrovoljaca iz osvojenih prostora. Hitler je u početku imao dvojbe oko novačenja stranih dobrovoljaca ali, uz pomoć Himmlera i Bergera, Hitler se predomislio. Dao je odobrenje da se sastavi nova divizija sastavljena od stranih nacionalista pod zapovjedništvom njemačkih časnika, i do lipnja 1944. [[Danci|danski]] i [[Norvežani|norveški]] dobrovoljci formirali su SS pukovniju ''Norland'', kasnije se formira i [[Nizozemci|nizozemska]] i [[Belgija|belgijska]] SS dobrovoljačka pukovnija ''Westland'', dvije pukovnije koje su bile u sastavu [[5. SS oklopna divizija "Wiking"|5. SS divizije]].{{sfn|Flaherty|2004|p=160}} Broj stranih dobrovoljaca u Waffen SS-u bio je toliko velik da je vodstvo SS-a bilo prisiljeno otvoriti obučni kamp za strance u [[Sennheim]]u u pokrajini [[Elzas-Lotaringija]].{{sfn|Flaherty|2004|p=160}} Himmler je dobio odobrenje da Waffen SS izgradi vlastito Vrhovno zapovjedništvo - [[SS Fuhrungshauptamt]]. Prebacio je pukovnije SSTV-a i policijske jedinice u Waffen SS, koji je tada sadržavao [[1. SS pješačka brigada|1. SS pješačku brigadu]] i [[2. SS pješačka brigada|2. SS pješačku brigadu]].{{sfn|Flaherty|2004|p=161}} ====Francuska i zemlje Beneluxa==== Tri SS divizije i nezavisna SS pukovnija ''Leibstandarte'' su se za vrijeme zime 1939. pa do proljeća 1940. obučavali i pripremali za nadolazeći rat na zapadu. U svibnju mobiliziraju se na bojište i ''Leibstandarte'' postaje dio (Wehrmachtove) 227. pješačke divizije. SS pukovnija ''Der Führer'' odvojena je od SSVT divizije i pomaknuta na nizozemsku granicu s ostatkom SSVT divizije iza sebe u grad [[Munster]] i bili su spremni za invaziju na [[Nizozemska|Nizozemsku]]. SS ''Totenkopf'' i SS-ova policijska divizija držani su u pričuvi.{{sfn|Flaherty|2004|p=152}} [[10. svibnja]] SS pukovnija ''Leibstandarte'' pregazila je nizozemsku granicu i probijala se zajedno s ostalim njemačkim snagama kroz Nizozemsku, a SS pukovnija ''Der Führer'' napredovala je prema [[Utrecht]]u. Sljedeći dan cijela SSVT divizija je pregazila Nizozemsku i napredovala prema luci [[Rotterdam]], koju su i pokorili dana [[12. svibnja]] 1940.{{sfn|Flaherty|2004|p=152}} Nakon pada Rotterdama, pukovnija ''Leibstandarte'' dobila je naredbu da zarobi [[Haag]], što su i uradili [[15. svibnja]], zarobljavajući 3 500 nizozemskih vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} U Francuskoj SS ''Totenkopf'' sudjelovao je protiv jedinog savezničkog tenkovskog napada u [[Bitka za Francusku|bitci za Francusku]], kada je, 21. svibnja, 1. oklopna brigada Britanije, podržana 50. pješačkom divizijom, ušla u [[Bitka za Arras|Arras]]. SS ''Totenkopf'' je bio pregažen, s obzirom na to da je njihov [[protutenkovski top]] [[3.7 cm PaK 36]] bio preslab usporedivši ga s britanskim [[Matilda tenk]]om.{{sfn|Harman|1980|p=100}} Nakon nizozemske kapitulacije, SS ''Leibstandarte'' pomaknula se na jug Francuske 24. svibnja. Tada ulazi u sastav 19. oklopnog korpusa koji je bio pod zapovjedništvom generala [[Heinz Guderian|Guderiana]], zauzeli su položaj udaljen 24 km od [[Dunkirk]]a uz duž kanala s mostobranom uspostavljenim na [[Saint Venant]]u.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} Te noći OKW je izdao naredbu da napredovanje mora stati dok Britanski ekspedicijski korpus ne bude zarobljen. SS ''Leibstandarte'' pauzirao je jednu noć, ali sljedeći dan pod Hitlerovom naredbom nastavlja napredovanje. Dietrich je naredio svojoj 3. bojnoj da pregazi kanal i zauzme uzvisinu s koje je britansko topništvo djelovalo protiv ''Leibstandarte'' pukovnije i stavljajući je tako u opasnost. Napali su uzvisinu i uništili britansko topništvo. Umjesto da se vojno vodstvo zabrine za Dietrichovu svojeglavost, odlikovan je [[Željezni križ|Viteškim križem željeznog križa]].{{sfn|Flaherty|2004|p=143}} Istog su dana Britanci napali Saint Venant, prisiljavajući SSVT diviziju na povlačenje, tada je po prvi puta SS jedinica bila prisiljena na povlačenje i na odricanje zauzetog položaja.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} 25. svibnja SS pukovnija ''Deutschland'' dosegla je obrambenu liniju na [[Leie]]i kod [[Merville]]a. Udarili su na mostobran preko rijeke i čekali da dođe SS ''Totenkopf'' divizija, da pruža otpor Britancima i da im štiti lijevo krilo. Uskoro stiže i jedinica britanskih tenkova koja stišće položaje SS Deutschalnda. SSVT uspio je odbiti napad britanskih tenkova i dočekao vod "Panzerjagera" (lovci na tenkove) ''Totenkopfa'' što je spasilo SS pukovniju Deutschland da ne bude uništena.{{sfn|Flaherty|2004|p=155}} Istovremeno druga jedinica ''Totenkopfa'', 14. satnija, upala je u pokolj u [[Le Paradis]]u, gdje je 99 britanskih časnika bilo likvidirano strojnicom, a svaki preživjeli ubijen je [[bajuneta|bajunetom]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Jackson|2001|pp=285–288}} Dolaskom 28. svibnja SS ''Leibstandarte'' zarobio je [[Wormhout]] koji je bio udaljen 16 kilometara od Dunkirka.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} Oni su odgovorni za pokolj u [[Wormhoudt]]u kada je njihova 2. bojna likvidirala 80 britanskih zarobljenika.<ref>{{cite web |title=Wormhoudt, svibnja 1940., The Dunkirk story |url=http://www.ph012b2086.pwp.blueyonder.co.uk/harry/wormhoudt.htm |access-date=25. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030727035548/http://www.ph012b2086.pwp.blueyonder.co.uk/harry/wormhoudt.htm |archivedate=27. srpnja 2003.}}</ref> 30. svibnja Britanci su stjerani u kut, u grad Dunkirk, a SS divizija nastavila je napredovati kroz Francusku. SS ''Leibstandarte'' dosegao je [[Saint-Étienne]], 400 km južno od [[Pariz]]a i napredovao je kroz Francusku brže od bilo koje od njemačkih jedinica.{{sfn|Flaherty|2004|p=143}} Idući dan Francuska je kapitulirala.{{sfn|Flaherty|2004|p=156}} Hitler je bio oduševljen uspjesima [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler|SS ''Leibstandartea]] (Leibstandarte SS Adolf Hitler) u Nizozemskoj i Francuskoj, što im je i iskazao;<blockquote>''Ubuduće imat ćete čast, vi koji nosite moje ime, da vodite svaki njemački napad.''{{sfn|Flaherty|2004|p=143}}</blockquote> ===1941.=== [[Slika:Bundesarchiv Bild 101I-158-0094-35, Balkan, PKW der Leibstandarte Adolf Hitler.jpg|desno|mini|1. SS oklopna divizija napreduje kroz [[Balkan]]]] Do proljeća 1941. Waffen SS sastojao se od šest divizija: [[2. SS oklopna divizija "Das Reich"|2. SS divizije "Das Reich"]], [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"|3. SS divizije "Totenkopf"]], [[4. SS policijska divizija|4. SS policijske divizije]], [[5. SS oklopna divizija "Wiking"|5. SS divizije "Wiking"]], [[6. SS gorska divizija "Nord"|6. SS divizije "Nord"]] i [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"|''Leibstandartea'']] te [[1. SS pješačka brigada|1. SS brigade]], [[2. SS pješačka brigada|2. SS brigade]] i [[SS konjanička brigada|SS konjičke brigade]].<ref name="wssd"> [http://www.axishistory.com Axis History, Waffen SS Brigades, autor Wendal, Marcus, preuzeto 3. srpnja 2009.]</ref> ====Balkan==== U ožujku 1941. talijanski napad na [[Grčka|Grčku]] bio je neuspješan što je natjeralo Nijemce da pošalju pomoć svojim saveznicima. [[Operacija Marita]] počela je dana [[6. travnja]] 1941. kada su njemačke trupe kroz [[Bugarska|Bugarsku]] napale Grčku s ciljem da osiguraju njeno južno krilo.<ref name="CHelS">Blau (1953.) "Greece, History of", Encyclopaedia "The Helios" Svolopoulos (1997.), str. 288.</ref> Divizija ''Das Reich'' dobila je naredbu da napusti [[Francuska|Francusku]] i da krene prema [[Rumunjska|Rumunjskoj]], dok je diviziji ''Leibstandarte'' naređena mobilizacija u Bugarsku. Divizija ''Leibstandarte'', priključena [[XL oklopni korpus|XL Panzerkorpsu]], napredovala je kroz zapadnu, zatim južnu Bugarsku i izbila na planine, i do 9. travnja stigla je do [[Prilep]]a, udaljenog 50 kilometara od grčke granice.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} Divizija ''Das Reich'', zajedno s XLI Panzerkorpsom prešla je rumunjsku granicu i krenula za [[Beograd]], glavni grad [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], gdje su i stigli 12. travnja 1941. lako zarobljavajući grad.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} Jugoslavenska vojska predala se nekoliko dana kasnije.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} ''Leibstandarte'' je ušao u Grčku, a na [[10. travnja]] sukobila se s [[6. australska divizija|6. australskom divizijom]] u [[Bitka za Klidški prolaz|bitci za Klidški prolaz]]. Borba za uzvisine trajala je 48 sati, gdje se često borilo i jedan na jedan. Na kraju su Nijemci zauzeli uzvisinu 997, koja je otvorila Klidški prolaz, što je otvorilo slobodan put njemačkim trupama u grčku unutrašnjost.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} OKW je pohvalio SS diviziju "Leibstandarte" za pobjedu i "nepokolebljiv napadački duh".{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} ''Leibstandarte'' nastavio je napredovanje 13. svibnja. Kada je izviđačka bojna pod zapovjedništvom [[Kurt Meyer|Kurta Meyera]] potpala pod tešku baljbu od strane Grka koji su branili [[Klisurski prolaz]] u Albaniji, zaobišli su branitelje grada i zarobili 1 000 ratnih zarobljenika, te ubili 6 i ranili 9 grčkih vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} Sljedeći dan Meyer je zauzeo [[Kastoria|Kastoriju]] i zarobio još 11 000 ratnih zarobljenika. 20. svibnja ''Leibstandarte'' presjekao je put kojim se povlačila grčka vojska u grad [[Metsovon]], te zatim prihvatila predaju Grčke vojske.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} ====Sovjetski Savez==== [[Operacija Barbarossa]], njemačka invazija na [[Sovjetski Savez]], počela je 22. lipnja 1941. i sve Waffen SS jedinice bile su uključene u invaziju. SS divizija ''Nord'' je u sjevernoj [[Finska|Finskoj]] sudjelovala u [[Operacija Arktička lisica|operaciji "Arktička lisica"]] zajedno s Finskom vojskom, te u bitci za [[Salla|Sallu]] protiv jakih sovjetskih snaga. Divizija je u prva dva dana invazije imala 300 mrtvih i 400 ranjenih.<ref name="ah6">{{cite web |author=Axis History |title=6. SS-Gebirgs-Division Nord |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1974 |accessdate=2009-02-21}}</ref><ref name="avalanche.press">{{cite web |title=avalanche.press |url=http://www.avalanchepress.com/EvilMountaineers.php |accessdate=2009-02-21}}</ref> Bitka za Sallu bila je propast, dim tenkova iz šume potpuno je dizorijentirao trupe.<ref name="avalanche.press"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p= 9}} Do kraja 1941. divizija ''Nord'' patila je od teških gubitaka. U razdoblju zime 1941. – 42. dobila je novake Waffen SS-a koji su bili mlađi i uvježbaniji od ranijih SS-ovskih sastava.<ref name="avalanche.press"/> Ostatak divizija i ostalih jedinica Waffen SS-a prošao je bolje. Divizija ''Totenkopf'' i SS policijska divizija bili su sastavni dio [[Vojna skupina Sjever|''Armeegruppe Nord'']], sa zadatkom da napreduju kroz [[Baltik]] pa do [[Lenjingrad]]a.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} Dvizija ''Das Reich'' bila je u sklopu [[Vojna skupina Centar|''Armeegruppe Center'']] i napredovala je prema [[Moskva|Moskvi]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} 5. SS oklopna divizija ''Wiking'' i 1. SS oklopna divizija ''Leibstandarte'' bile su u sklopu [[Vojna skupina Jug|''Armeegruppe Sud'']], napredujući za [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Kiev]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} [[Slika:Bundesarchiv Bild 101III-Adendorff-002-18A, Russland, SS-Kavallerie-Brigade.jpg|mini|desno|Vojnici i konji SS konjičke brigade, rujna 1941.]] Rat sa Sovjetima u početku je bio uspješan, ali gubitci Waffen SS-a bili su preveliki: divizija ''Leibstandarte'' je do kasnoga listopada imala samo pola vojnika. Smanjena je u pola, što zbog neprijateljskih akcija, što zbog dizenterije.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Divizija ''Das Reich'' izgubila je 60% vojnika i sudjelovala u [[Bitka za Moskvu|bitci za Moskvu]] i skoro je uništena u nadolazećem sovjetskom protu-napadu. SS pukovnija ''Der Führer'' imala je samo 35 vojnika, a u lipnju, na početku invazije, imala je 2 000 vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Sve ukupno Waffen SS imao je 43 000 mrtvih.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Dok su ''Leibstandarte'' i ostale SS divizije vodile bitke na vatrenoj liniji, iza njih je bila druga situacija. 1. i 2. SS pješačka brigada, koje su sastavljene od stražara u koncentracijskim logorima SSVT-a, i SS konjička brigada napredovale su kroz SSSR iza ostalih jedinica. Ispočetka su se borile protiv Sovjetskih partizana i razdvajale jedinice [[Crvena Armija|Crvene Armije]] u sklopu [[Vojne skupine Jug]], zarobljavajući tako 7 000 ratnih zarobljenika.<ref name="ss inf bde">{{cite web |author=Grar, Miha |title=1 SS Infantry Brigade (Pješačka brigada SS-a |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1935 |accessdate=2009-02-16}}</ref> Od srednine kolovoza 1941. pa sve do kasne 1942. bile su u sastavu [[RSHA]]-a, vođenog od [[Reinhard Heydrich|Reinharda Heydricha]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}}<ref name="h1">Hennes, War of Extermination, str. 136.</ref> Brigade su sada sudjelovale u zaštitnim i policijskim zadaćama, i što je najvažnije, nisu bile u sastavu vojske ni Waffen SS-a. U jesen 1941. prestali su djelovati protu-partizanski i počeli se baviti [[Holokaust]]om. Podržavajući [[Schutzstaffel#Einsatzgruppen|Einsatzgruppen]], sudjelovali su u ubijanju židovske populacije u SSSR-u i formirajući oružane odjele kad je to bilo potrebno. Ove tri brigade bile su odgovorne za desetke tisuća ubojstava.<ref name="h1"/> Zbog svoje pokretljivosti i boljih sposobnosti da sudjeluje u operacijama velikih razmjera, SS konjička brigada igrala je osovinsku ulogu u prelasku iz selektivnog ubijanja Židova u masovno istrjebljenje Židova.{{sfn|Browning|2007|p=279}} 27. srpnja Brigadi je naređeno djelovanje, a 1. kolovoza 1. pukovnija konjičke brigade bila je odogovorna za smrt 800 ljudi; pet dana kasnije, 6. kolovoza, broj žrtava bio je 3 000 "Židova i partizana".{{sfn|Browning|2007|p=280}} Također, 1. kolovoza, nakon sastanka između [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]], [[Erich von Bach-Zelewski|Ericha von Bach-Zelewskija]] i [[Hinrich Lohse|Hinricha Lohsea]], brigade su dobile sljedeće naređenje: <blockquote> ''Izričitom naredbom od [[RFSS]]-a: Svi Židovi moraju biti ubijeni. Odvezite ženske židovkinje u močvare.''{{sfn|Browning|2007|p=281}}</blockquote> [[Gustav Lombard]], primivši naređenje, obavjestio je svoju bojnu da "Ni jedan muški Židov ne smije ostati živ, ni jedna obitelj u selima."{{sfn|Browning|2007|p=281}} Kroz sljedeće tjedne, članovi 1. SS konjičke pukovnije pod Lombardovim zapovjedništvom, ubili su 11 000 Židova i više od 400 zarobljenih sovjetskih vojnika.{{sfn|Cuppers|2006|p=279}} ===1942.=== ====Ekspanzija 1942.==== 1942. Waffen SS doživljava još jednu ekspanziju i dovodi nove divizije u svoj red. [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]] bila je sastavljena od [[Volksdeutsche]]rskih (etničkih Nijemaca) dobrovoljaca iz [[NDH|Hrvatske]], [[Nedićeva Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Bila je određena za protupartizansko djelovanje na području [[Balkan]]a.<ref name="wssd"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}}{{sfn|Mitcham|2007|p=148}} Druga nova divizija formirana je u isto vrijeme, kada je SS konjička brigada prerasla u [[8. SS konjanička divizija "Florian Geyer"|8. SS konjaničku diviziju ''Florian Geyer'']].<ref name="wssd"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}} [[Slika:Demjansk Einkesselung.png|mini|300px|Napad Crvene Armije južno od jezera Ilmen, 7. siječnja - 21. veljače 1942.]] ====Mehanizirane divizije==== Divizije Waffen SS-a koje su bile na vatrenoj liniji i patili od teških gubitaka zbog tzv. Ruske zime 1941. – 1942. i sovjetskog protu-napada povučene su u Francusku na obnovu gdje su postale mehanizirane divizije ili poznatije ''panzergrenadier'' divizije.{{sfn|Reynolds|1997|p=9}} Zahvaljujući trudu Heinricha Himmlera i [[Obergruppenführer]]a [[Paul Hausser|Haussera]], novog zapovjednika [[I SS Panzerkorps|SS oklopnog korpusa]], sastavljenog od tri panzergrenadier divizije ''Leibstandarte'', ''Das Reich'' i ''Totenkopf''. Ove tri divzije, prije oklopne, sada su sadržavale tenkovsku, tj. oklopnu pukovniju umjesto oklopnu bojnu kako je bilo određeno, sve zahvaljujući gore navedene dovojice. To je značilo da su navedene divizije u svemu bile oklopne osim u nazivu. Svaka od tih divizija dobila je devet [[Tiger I|Tiger tenk]]ova, koji su sastavljeni kao teške oklopne satnije.{{sfn|Reynolds|1997|p=9}} ====Demjanski džep==== Sovjetska ofenziva u siječnju 1942. zarobila je nekoliko njemačkih divizija, što je kasnije postalo poznato kao [[Demjanski džep]], što je trajalo od veljače do travnja 1942. Divizija ''Totenkopf'' bila je jedna od divizija koje je okružila Crvena Armija. Crvena Armija neće osloboditi [[Demjansk]] do [[1. siječnja]] 1943. kada su se njemačke trupe počele povlačiti. "Za izvrsnost u zapovjedanju i žestokoj borbi u ''Totenkopf''u", [[Obergruppenführer]] [[Theodor Eicke]] odlikovan je Hrastovim lišćem na [[Željezni križ|Viteškom križu željeznog križa]] [[20. svibnja]], 1942.<ref>Fellgiebel (2000), str. 59.</ref> ===1943.=== ====Ekspanzija 1943.==== Waffen SS nastavio se širiti i 1943: u veljači su stvorene [[9. SS oklopna divizija "Hohenstaufen"]] i njezina sestrinska divizija [[10. SS oklopna divizija "Frundsberg"]]. Obje divizije stvorene su u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name="wssd"/> Zatim je usljedilo stvaranje [[11. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Nordland"|11. SS dobrovoljačke mehanizirane divizije]] sastavljene od [[Norvežani|norveških]] i [[Danci|danskih]] dobrovoljaca.<ref name="wssd"/> U rujnu se stvara [[12. SS oklopna divizija "Hitlerjugend"]] koja je u svoje redove dovodila dobrovoljce iz [[Hitlerova mladež|Hitlerove mladeži]].<ref name="wssd"/> Himmler i Berger su također bili uspješni u nagovaranju Hitlera da stvori [[Hrvati|hrvatsku]] [[muslimani|muslimansku]] [[divizija|diviziju]], te je na osnovu toga sastavljena [[13. oružana gorska divizija SS-a "Handžar"]], a ta je divizija ujedno bila i prva negermanska divizija, kojoj je zadatak bio da se bori protiv [[Tito]]vih komunističkih [[partizani|partizana]].<ref name="wssd"/> Nakon stvaranja 1. hrvatske SS divizije, uslijedila je i 1. [[Ukrajinci|ukrajinska]] SS divizija - [[14. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena od dobrovoljaca iz [[Galicija|Galicije]] u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref name="wssd"/> Zatim nastaje [[15. oružana grenadirska divzija SS-a|15. oružana grenadirska divizija SS-a (1. latvijska)]], također nastala 1943. uglavnom djelujući na području [[Richkomissart Ostland|Njemačke okupacijske civilne uprave na Baltiku]].<ref name="wssd"/> Zadnja divizija nastala 1943. bila je [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer SS"]], koja je nastala iz [[Sturmbrigade Reichsführer SS]].<ref name="wssd"/> Do kraja godine Waffen SS je od 8 divizija i nekoliko brigada porastao na 16 divizija.<ref name="wssd"/> ====Harkov==== Na Istočnom bojištu, Nijemci su trpijeli od teških gubitaka 6. armije, koja je izgubila [[Bitka za Staljingrad|Bitku za Staljingrad]]. Hitler naređuje SS Oklopnom korpusu da se vrati natrag na Istočno bojište i da krenu u protu-napad, a u ciulju da zauzmu [[Harkov]].{{sfn|Flaherty|2004|p=173}} SS Oklopni korpus (''Panzerkorps'') bio je u punom povlačenju, jer je bio napadan od strane svojetske 6. armije, a [[19. veljače]] prima naredbu da krene u napad. {{sfn|Flaherty|2004|p=173}} Hitlerovu naredbu "ustani brzo i bori se do smrti" pokorno su slušali SS-ovski zapovjednici, Hausser se povukao na bojištu pred Crvenom armijom, ali se okrenuo, te napao. Bez podrške [[Luftwaffe]]a i susjednih njemačkih jedinica, sami su probili sovjetske linije i napredovali prema Harkovu.{{sfn|Flaherty|2004|p=173-174}} Unatoč naredbama da okruže Harkov, SS Okopni korpus izravno napada grad u [[Treća bitka za Harkov|Trećoj bitci za Harkov]] [[11. ožujka]].{{sfn|Margry|2001|p=20}} Borba je trajala četiri dana u borbi čovjek na čovjeka, to jest, sve dok 1. SS divizija ''Leibstandarte'' [[15. ožujka]] nije preotela Harkov. Dva dana kasnije Nijemci su preoteli [[Belgorod]], radeći tako izbočine, koje će ih u srpnju dovesti do [[Bitka za Kursk|Bitke za Kursk]]. Njemački napad Crvenu je armiju koštao približno 70 000 ljudi, ali borbe od kuće do kuće bile su iznimno krvave za SS Oklopni korpus, koji je izgubio približno 44% ljudstva do kraja operacije u ožujku.{{sfn|Reynolds|1997|p=10}} ====Kursk==== [[Slika:Bundesarchiv Bild 101III-Zschaeckel-207-12, Schlacht um Kursk, Panzer VI (Tiger I).jpg|mini|''[[2. SS oklopna divizija "Das Reich"|Das Reich]]ova'' [[Tiger I|satnija Tiger-tenkova]], tijekom [[Bitka za Kursk|Bitke za Kursk]].]] Sljedeći ispit za Waffen SS bila je [[Bitka za Prokhorovku]], koja je bila dio Bitke za Kursk. SS oklopni korpus preimenovan je u II. SS oklopni korpus i bio je dio [[4. oklopna armija|4. oklopne armije]], koja je dobila naredbu da se probije napadom kroz sovjetske obrambene linije. Napad je uspijevao napredovati 35 kilometara, sve dok napredovanje nije prekinula sovjetska [[1. tenkovska armija (Sovjetski Savez)|1. tenkovska armija]]. Tijekom borbi u sljedećih nekoliko dana, II. oklopni korpus SS-a probio je krilo 1. sovjetske tenkovske armije i [[69. armija (Sovjetski Savez)|69. armije]], pa čak je probio i sovjetsku obrambenu liniju kod mjesta [[Prokhorovka]]. Nijemci su mislili da rade uspješan proboj, no to će se tek događati dan poslije.<ref name="dunn1997">Dunn 1997</ref>{{is|str. 153}}<ref name="Glantz 1995">Glantz 1995.</ref>{{is|str. 166-167}} Sovjetske pričuve poslane su južno, da brane SSSR od III. oklopnog korpusa SS-a; s druge strane II. oklopni korpus je mislio da je završena najteža borba u proboju jer su Sovjeti ostali bez pričuve. Unatoč početnim uspjesima i jakim sovjetskim gubitcima, proboj je propao.{{sfn|Bergstrom|2007|p=81}} ====Italija==== Nakon [[Saveznička invazija na Italiju|Savezničke invazije na Italiju]] u rujnu 1943., Hitler naređuje II. SS Panzerkorpsu ta krene prema [[Italija|Italiji]], no na kraju samo je ''Leibstandarte'' iz Rusije krenuo prema Italiji, a jedina druga Waffen SS divizija u Italiji bila je [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer-SS"]].<ref name="Clarke1996">Clarke (1966.)</ref>{{is|str. 337–338}} Nakon [[Kapitulacija Italije|primirja s Italijom]] i talijanske kapitulacije 8. rujna 1943., ''Leibstandarte'' dobiva naredbu da razoruža obližnje talijanske snage.{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Također dobiva zadatak da brani važne ceste i željezničke spojeve na sjeveru Italije, a sudjeluje i u nekoliko okršaja protiv talijanskih [[partizani|partizana]].{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Borbe ''Leibstandartea'' s talijanskim partizanima prolazile su lagano, osim dvije kratke borbe koje su izbile kod [[Parma|Parme]]. Sve talijanske snage u dolini rijeke [[Po]] bile su razoružane, no OKW je bio zabrinut jer su dobili dojavu da se dijelovi [[4. armija (Italija)|4. talijanske armije]] regrupiraju kod [[Piedmont]]a, u blizini francuske granice. III. mehanizirana bojna, 2. SS Panzergrenadier pukovnije, [[Sturmbannführer]]a [[Joachim Peiper|Joachima Peipera]] poslana je da razoruža te jedinice.{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Pri dolasku u provinciju [[Cuneo]], Peiper se sastaje s talijanskim časnikom koji ga upozorava da će napasti ako Peiper i njegova bojna ne napuste provinciju odmah. Peiper odbija napustiti provinciju, što navodi Talijane u napad. Veterani Peiperove bojne bijesno su se branili od Talijana, a poslije toga su razoružali preostale talijanske snage u okolini. Dok je ''Leibstandarte'' operirao na sjeveru, 16. SS divizija ''Reichsführer-SS'' poslala je [[Kampfgruppe]] da suzdrži [[Operacija Shingle|iskrcavanje u Anziju]] u siječnju 1944.<ref name="Marcus Wendel">{{cite web |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1943 |author=Marcus Wendel |title=Waffen SS units (16th SS Panzergrenadier Division Reichsführer-SS) |publisher=Axis History Factbook |accessdate=2009-04-09}}</ref> U ožujku, glavnina 1. Italienische Freiwilligen Sturmbrigade (ili la Brigata d'Assaulto, Miliza Armata na talijanskom; 1. talijanska dobrovoljačka pukovnija) poslana je na plažu u Anziju i borili su se zajedno s njemačkim saveznicima i dobivali su važna izvješća i trpjeli teške gubitke. Kao priznanje za izvanrednu izvedbu u borbi, Himmler je dao proglas da se 1. talijanska dobrovoljačka pukovnija u cijelosti pripoji Waffen SS-u.<ref>[http://www.waffen-ss.no/29.SS-Italianishe.htm 29. Waffen SS divizija (Italianishe Nr. 1)]</ref> ===1944.=== ====Proširenje 1944.==== Waffen SS se ponovno širi 1944. U siječnju je osnovana [[19. oružana grenadirska divizija SS-a]], nastala je iz dvije SS-ovske pješačke brigade kao kadar za novačenje [[Latvijanci|Latvijanaca]].<ref name="wssd"/> [[20. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena je u veljači 1944., iz [[3. estonska SS dobrovoljačka brigada|3. estonske SS dobrovoljačke brigade]].<ref name="wssd"/> [[21. oružana gorska divizija SS-a "Skenderbeg"]] sastavljena je u ožujku 1944. od albanskih dobrovoljaca s Kosova, s ciljem da vrši antipartizanske operacije u [[Albanija|Albaniji]] i [[Kosovo|Kosovu]].<ref>Ailsby, str. 169.</ref> Osnovana je i druga konjička divizija Waffen SS-a, [[22. SS dobrovoljačka konjička divizija "Maria Theresia"]]: vojnici su bili Volksdeutscheri iz Mađarske vojske prebačeni u Waffen SS po dogovoru Njemačke i Mađarske.<ref name="wssd"/> [[23. SS dobrovoljačka oklopna grenadirska divizija "Nederland"]] nastala je iz 4. SS oklopne grenadirske brigade "Nederland", no sama divizija nikada nije bila veća od brigade.<ref name="wssd"/> [[24. oružana gorska divizija SS-a]] bila je druga divizija u veličini brigade, koji su činili etnički Nijemci s područja [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Nezavisna Država Hrvatska|Hrvatske]], [[Nedićeva Srbija|Srbije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Divizija se borila protiv partizana u regiji [[Kras]] i na [[Alpe|Alpama]] na granici Slovenije, Italije i Austrije, a gorski teren je zahtijevao posebno oružje i posebno izvježbane vojnike.<ref>Williamson, Gordon i Stephan Andrew. str. 4.</ref> Nastaju i dvije [[Mađari|mađarske]] divizije: [[25. oružana grenadirska divizija SS-a "Hunyadi"]] i [[26. oružana grenadirska divizija SS-a]]. Te dvije divizije osnovane su po zapovijedi mađarskog ministra obrane na naređenje Heinricha Himmlera. I jedna pukovnija koja se sastojala i od [[Rumunji|Rumunja]] i [[Mađari|Mađara]] trebala se pridružiti SS-u.<ref name="wssd"/><ref>Williamson i Andrew, str. 5.-6.</ref> [[27. SS dobrovoljačka diviztija "Langemarck"]] sastavljena je u listopadu 1944., to je bila divizija za [[Flamanci|flamanske]] dobrovoljce, a divizija je nastala iz 6. SS dobrovoljačke udarne brigade "Langemarck", no ni ta divizija nije bila ništa drugo već samo veća brigada.<ref name="wssd"/> 5. SS dobrovoljačka udarna brigada SS-a "Wallonien" također je unaprijeđena u [[28. SS dobrovoljačka grenadirska divizija "Wallonien"|28. SS dobrovoljačku grenadirsku diviziju "Wallonien"]] i poput flamanske divizije nije bila veća od brigade.<ref name="wssd"/> Plan da se brigada "Kaminnski" pretvori u [[29. oružana grenadirska divizija SS-a RONA|29. oružanu grenadirsku diviziju SS-a RONA]] je propao nakon ubojstva njezinog zapovjednika [[Bronislav Kaminski|Bronislava Kaminskoga]];<ref name="wssd"/> umjesto toga, Oružana grenadirska brigada SS-a (1. talijanska) postala je [[29. oružana grenadirska divizija SS-a]].<ref name="wssd"/> Ruska [[30. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena je iz ''Schutzmannschaft-Brigade Siegling''.<ref name="wssd"/> I zadnja divizija nastala 1944. bila je [[31. SS dobrovoljačka grenadirska divizija]] koju su činili Volksdeutscheri novaci iz mađarske vojske iz regije [[Batschka]].<ref name="wssd"/> ====Varšavski getovski ustanak==== [[Warszavski getovski ustanak]] krenuo je na poticaj [[Židovi|Židova]] koji su se nalazili u Varšavskome getu, na [[16. svibnja]]. Cilj ustanka bio je sprječavanje prijenosa ostatka Židova iz geta u koncentracijski logor [[Treblinka]]. Jedina jedinica Waffen SS-a koja je bila upletena, bila je ''821. Waffen SS Panzergrenadier'' bojna (mehanizirano pješaštvo). ==Nenjemačke jedinice Waffen SS-a== [[Datoteka:Generał Heinz Reinefarth w czapce kubance i 3 pułk Kozaków.jpg|mini|Kozački vojnici u Waffen SS-u tijekom [[Varšavski ustanak|Varšavskog ustanka]] [[1944.]]]] 1940. general [[Gottlob Berger]] predlaže Himmleru novačenje vojnika iz osvojenih zemalja, kojima bi zapovijedali njemački časnici. Od danskih i norveških dobrovoljaca formirana je [[11. SS divizija "Norland"]], dok je od belgijskih i nizozemskih dobrovoljaca formirana [[5. SS oklopna divizija "Wiking"]]. S (u to vrijeme) hrvatskih prostora značajna je [[13. SS oružana gorska divizija "Handžar"]] sastavljena od [[Bošnjak]]a (tada [[Hrvat]]a [[musliman]]a), a manjim dijelom i Hrvata [[katolik]]a, iz savezničke [[NDH]], koja je ujedno bila najmnogoljudnija SS [[divizija]]. Cilj joj je bio pokazati muslimanima pod [[Velika Britanija|britanskom]] vlašću (oko 350 milijuna ljudi) kako Hitler podržava muslimane i podignuti ih na ustanak. Osim nje postojala je i [[23. SS oružana gorska divizija "Kama"]], također sastavljena dobrim dijelom od muslimana iz NDH. S prostora NDH poznata je još i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]], sastavljena od [[folksdojčera]]. Postojale su i konjičke divizije sastavljene od pobunjenih [[Kozak]]a iz okupiranih dijelova [[SSSR]]-a. == Popis Waffen-SS divizija == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Broj ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Divizija ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Sastav ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Posljednji zapovjednik ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Djelovanje ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Znakovlje ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Max. broj pripadnika ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Br. nositelja Viteškog križa željeznog križa |-align="center" | 1.|| [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Otto Kumm]] || 1933. – 1945. || [[Slika:1. SS-Panzer-Division Leibstandarte-SS Adolf Hitler.svg|30px]] || 20,844 (1942) || 58 |-align="center" | 2.|| [[2. SS oklopna divizija "Das Reich"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Rudolf Lehmann]] || 1939. – 1945. || [[Slika:SS-Panzer-Division symbol.svg|30px]] || 20,184 (1944) || 69 |-align="center" | 3.|| [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Hellmuth Becker]] || 1939. – 1945. || [[Slika:3rd SS Division Logo.svg|30px]] || 21,186 (1942) || 47 |-align="center" | 4.|| [[4. SS policijska mehanizirana divizija]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Fritz Göhler]] || 1939. – 1945. || [[Slika:4._SS-Polizei-Panzergrenadier-Division.svg|30px]] || 19,377 (1941) || 25 |-align="center" | 5.|| [[5. SS oklopna divizija "Wiking"]] || Dobrovoljci iz Danske, Finske, Norveške, Švedske, Estonije, Nizozemske i Belgije || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Karl Ulrich]] || 1940. – 1945. || [[Slika:5th SS Division Logo.svg|30px]] || 17,347 (1941) || 55 |-align="center" | 6.|| [[6. SS gorska divizija "Nord"]] || Dobrovoljci iz Skandinavije || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Franz Schriber]] || 1941. – 1945. || [[Slika:6th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,247 (1942) || 4 |-align="center" | 7.|| [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]] || Dobrovoljci s područja bivše Jugoslavije || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[August Schmidthuber]] || 1942. – 1945. || [[Slika:7th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,120 (1943) || 6 |-align="center" | 8.|| [[8. SS konjička divizija "Florian Geyer"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Joachim Rumohr]] || 1942. – 1945. || [[Slika:8th SS Division Logo.svg|30px]] || 13,000 (1944) || 22 |-align="center" | 9.|| [[9. SS oklopna divizija "Hohenstaufen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Walter Harzer]] || 1943. – 1945. || [[Slika:9th_SS_Division_Logo.svg|30px]] || 19,611 (1943) || 12 |-align="center" | 10.|| [[10. SS oklopna divizija "Frundsberg"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Franz Roestel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:10th_SS_Divsion_Logo.svg|30px]] || 19,313 (1943) || 13 |-align="center" | 11.|| [[11. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Nordland"]] || Norveški dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Gustav Krunkenberg]] || 1943. – 1945. || [[Slika:11. SS-Freiwilligen-Panzergrenadier-Division „Nordland“.svg|30px]] || 11,749 (1943) || 25 |-align="center" | 12.|| [[12. SS oklopna divizija "Hitlerjugend"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Hugo Kraas]] - [[Franz Roestel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:12th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,482 (1943) || 14 |-align="center" | 13.|| [[13. SS oružana gorska divizija "Handschar"]] || Muslimanski dobrovoljci iz NDH || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Desiderius Hampel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:13th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,065 (1943) || 4 |-align="center" | 14.|| [[14. SS mehanizirana divizija]] || Ukrajinski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Pavlo Schandruk]] || 1943. – 1945. || [[Slika:14. SS-Freiwilligen-Infanterie-Division „Galizien”.svg|30px]] || 22,000 (1944) || 1 |-align="center" | 15.|| [[15. SS mehanizirana divizija]] || Latvijski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Karl Burk]] || 1943. – 1945. || [[Slika:15divss.svg|30px]] || 20,291 (1943) || 3 |-align="center" | 16.|| [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer-SS"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Otto Baum]] || 1943. – 1945. || [[Slika:16th SS Division Logo.svg|30px]] || 14,223 (1944) || 1 |-align="center" | 17.|| [[17. SS mehanizirana divizija "Götz von Berlichingen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Georg Bochmann]] || 1943. – 1945. || [[Slika:17th SS Division Logo.svg|30px]] || 18,354 (1944) || 4 |-align="center" | 18.|| [[18. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Horst Wessel"]] || Mađarski dobrovoljci njemačke nacionalnosti || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Heinrich Petersen]] || 1944. – 1945. || [[Slika:18th SS Division Logo.svg|30px]] || 11,000 (1944) || 2 |-align="center" | 19.|| [[19. SS mehanizirana divizija]] || Latvijski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Bruno Streckenbach]] || 1944. – 1945. || [[Slika:19th SS Division Logo.svg|30px]] || 10,592 (1944) || 12 |-align="center" | 20.|| [[20. SS mehanizirana divizija]] || Estonski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Berthold Maack]] || 1944. – 1945. || [[Slika:20th SS Division Logo.svg|30px]] || 15,382 (1944) || 5 |-align="center" | 21.|| [[21. SS oružana gorska divizija "Skanderbeg"]] || Albanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[August Schmidthuber]] || 1944. – 1945. || [[Slika:21st SS Division Logo.svg|30px]] || 6,156 (1944) || 0 |-align="center" | 22.|| [[22. SS dobrovoljačka konjička divizija "Marija Terezija"]] || Mađarski dobrovoljci njemačke nacionalnosti || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[August Zehender]] || 1944. – 1945. || [[Slika:22nd SS Division Logo.svg|30px]] || 8,000 (1944) || 6 |-align="center" | 23.|| [[23. SS oružana gorska divizija "Kama"]] || Muslimanski dobrovoljci iz NDH || [[SS]]-[[Oberführer Gustav]] - [[Lombard]] || 1944. – 1945. || [[Slika:23rd SS Division Logo.svg|30px]] || 2,199 (1944) || 0 |-align="center" | 23.|| [[23. SS oklopna mehanizirana divizija "Nederland"]] || Nizozemski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Jürgen Wagner]] || 1945. || [[Slika:23rd SS Division Logo "Nederland".svg|30px]] || 6,000 (1945) || 19 |-align="center" | 24.|| [[24. SS gorska divizija "Karstjäger"]] || Talijanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Adolf Wagner]] || 1944. – 1945. || [[Slika:24th SS Division Logo.svg|30px]] || 2,199 (1944) || 0 |-align="center" | 25.|| [[25. SS mehanizirana divizija "Hunyadi"]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Josef Travnata]] || 1944. – 1945. || [[Slika:25th SS Division Logo.svg|30px]] || 8,000 (1944) || 0 |-align="center" | 26.|| [[26. SS mehanizirana divizija]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Josef Travnata]] || 1944. – 1945. || [[Slika:26th SS Division Logo.svg|30px]] || 13,000 (1944) || 0 |-align="center" | 27.|| [[27. SS dobrovoljačka divizija "Langemarck"]] || Dobrovoljci iz Legije stranaca || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Thomas Müller]] || 1944. – 1945. || [[Slika:27. SS-Freiwilligen-Grenadier-Division „Langemarck“ (1. flämische).svg|30px]] || 7,000 (1945) || 1 |-align="center" | 28.|| [[28. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Walloon"]] || Valonski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Léon Degrelle]] || 1944. – 1945. || [[Slika:28. SS-Freiwilligen-Grenadier-Division, „Wallonien”.svg|30px]] || 4,000 (1944) || 3 |-align="center" | 29.|| [[29. SS mehanizirana divizija "RONA"]] || Ruski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Christoph Diehm]] || 1945. || [[Slika:29. Waffen-SS- Grenadier-Division „Rona” (1. russisch).svg|30px]] || 15,000 (1944) || 0 |-align="center" | 29.|| [[29. SS mehanizirana divizija]] || Talijanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Erwin Tzschoppe]] || 1944. || [[Slika:29. Waffen-SS-Grenadier-Division („Italia“).svg|30px]] || 15,000 (1943) || 0 |-align="center" | 30.|| [[30. SS mehanizirana divizija]] || Dobrovoljci iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Armenije i Poljske || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Hans Siegling]] || 1944. – 1945 || [[slika:30th Waffen Grenadier Division of the SS.svg|30px]] || 4,400 (1944) || 0 |-align="center" | 31.|| [[31. SS dobrovoljačka grenadirska divizija]] || Dobrovoljci iz Bačke || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Gustav Lombard]] || 1944. – 1945 || [[Slika:31th SS Division Logo.svg|30px]] || 11,000 (1944) || 0 |-align="center" | 32.|| [[32. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "30 Januar"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Hans Kempin]] || 1944. – 1945 || [[Slika:32divss.gif|30px]] || - || 0 |-align="center" | 33.|| [[33. SS oružana konjička divizija]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[László Deák]] || 1944. – 1945 || - || - || 0 |-align="center" | 33.|| [[33. SS mehanizirana divizija "Charlemagne"]] || Francuski dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Walter Zimmermann]] || 1944. – 1945 || [[Slika:33. SS-Waffen-Grenadier-Division „Charlemagne”.svg|30px]] || - || 2 |-align="center" | 34.|| [[34. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Landstorm Nederland"]] || Nizozemski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Martin Kohlroser]] || 1944. – 1945 || [[Slika:34th SS Division Logo.svg|30px]] || 7,000 (1943) || 3 |-align="center" | 35.|| [[35. SS policijska mehanizirana divizija]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Rüdiger Pipkorn]] || 1944. – 1945 || [[Slika:35divss.svg|30px]] || - || 0 |-align="center" | 36.|| [[36. SS mehanizirana divizija]] || Dobrovoljci iz Njemačke i istočne Europe || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Oskar Dirlewanger]] || 1944. – 1945 || [[Slika:36divss.gif|30px]] || 6,000 (1944) || 1 |-align="center" | 37.|| [[37. SS dobrovoljačka konjička divizija "Lützow"]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Karl Gesele]] || 1944. – 1945 || [[Slika:Symbol of the 37. SS-Freiwilligen-Kavallerie-Division.svg|30px]] || - || 0 |-align="center" | 38.|| [[38. SS divizija "Nibelungen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Martin Stange]] || 1944. – 1945 || [[Slika:38th SS Division Logo.svg|30px]] || - || 0 |} == Izvori== {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite news |last=Axelrod |first=Toby |date=27. ožujka 2019. |title=German Jewish leader urges cancellation of pension payments to former SS members |work=The Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/german-jewish-leader-urges-cancellation-of-pension-payments-to-former-ss-members/ |access-date=5. kolovoza 2019. }} *{{cite encyclopedia |editor-last1=Bartrop |editor-first1=Paul R. |editor-last2=Jacobs |editor-first2=Leonard |title=Modern Genocide |encyclopedia=Modern Genocide: The Definitive Resource and Document Collection |volume=1 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, Ca. |year=2014 |isbn=978-1-61069-363-9 |url=http://www.abc-clio.com/ABC-CLIOCorporate/product.aspx?pc=A4051C }} * {{cite web |title=Battle of the Bulge |url=http://www.u-s-history.com/pages/h1753.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|United States History}} }} * {{cite book |last=Beevor |first=Antony |author-link=Antony Beevor |year=2002 |title=Berlin: The Downfall 1945 |publisher=Viking-Penguin Books |isbn=978-0-670-03041-5}} * {{cite book |last=Bell |first=Bowyer J |year=1966 |title=Besieged: Seven Cities Under Siege |publisher=Chilton |url=https://archive.org/details/besiegedsevencit00bell |url-access=registration }} * {{cite book |last=Bercuson |first=David |author-link=David Bercuson |title=Maple Leaf Against the Axis |publisher=Red Deer Press |year=2004 |orig-year=1996 |isbn=0-88995-305-8 |url=https://archive.org/details/mapleleafagainst0000berc |url-access=registration }} * {{cite book |last=Bergstrom |first=Christopher |title=Kursk – The Air Battle: July 1943 |publisher=Chevron/Ian Allan |year=2007 |isbn=978-1-903223-88-8}} * {{cite news |last1=Binkowski |first1=Rafael |last2=Wiegrefe |first2=Klaus |date=21. listopada 2011. |url=http://www.spiegel.de/international/germany/the-brown-bluff-how-waffen-ss-veterans-exploited-postwar-politics-a-792984.html |title=The Brown Bluff: How Waffen SS Veterans Exploited Postwar Politics |archive-url=https://web.archive.org/web/20151201005121/http://www.spiegel.de/international/germany/the-brown-bluff-how-waffen-ss-veterans-exploited-postwar-politics-a-792984.html |archive-date=2015-12-01 |access-date=1. prosinca 2015. |work=[[Der Spiegel]] }} * {{cite book |last1=Bishop |first1=Chris |last2=Williams |first2=Michael |title=SS: Hell on the Western Front |year=2003 |publisher=MBI Publishing |location=St Paul, Minn |isbn=978-0-7603-1402-9}} * {{cite book |last=Borodziej |first=Włodzimierz |author-link=Włodzimierz Borodziej |year=1985 |title=Terror i polityka: policja niemiecka a polski ruch oporu w GG 1939-1944 |trans-title=Terror and politics: the German police and the Polish resistance movement in the General Government 1939-1944 |language=pl |location=Warsaw |publisher=Instytut Wydawniczy Pax |isbn=83-211-0718-4}} * {{cite journal |last=Borodziej |first=Włodzimierz |author-link=Włodzimierz Borodziej |date=1985a |title=Ruch oporu w Polsce w ś wietle tajnych akt niemieckich |trans-title=The resistance movement in Poland in the light of the German secret files |journal=Kierunki [Directions] |volume=IX |number=16 |language=pl}} * {{cite book |last=Browning |first=Christopher |title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942 |publisher=University of Nebraska Press |year=2007 |isbn=978-0-8032-5979-9}} * {{cite book |last=Butler |first=Rupert |title=SS-Leibstandarte: The History of the First SS Division, 1934–45 |publisher=Spellmount |year=2001}} * {{cite book |last=Conot |first=Robert E. |title=Justice at Nuremberg |publisher=Carrol & Graf |year=1984 |isbn=9780881840322 |url=https://archive.org/details/justiceatnurembe00cono |url-access=registration }} * {{cite book |last1=Cook |first1=Stan |last2=Bender |first2=Roger James |title=Leibstandarte SS Adolf Hitler: Uniforms, Organization, & History |year=1994 |publisher=R. James Bender |location=San Jose, CA |isbn=978-0-912138-55-8}} * {{cite web |last=Cooper |first=D. |date=22. veljače 2004. |title=WW2 People's War: Le Paradis: The murder of 97 soldiers in a French field on the 26/27th May 1940 |work=BBC Online |url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/83/a2328383.shtml |access-date=28. veljače 2016. }} * {{cite book |last=Cuppers |first=Martin |title=Vorreiter der Shoah, Ein Vergleich der Einsätze der beiden SS-Kavallerieregimenter im August 1941 |publisher=Meidenbauer Martin Verlag |language=de |year=2006 |isbn=3-89975-080-2}} * {{Cite book |last=Diehl |first=James M. |year=1993 |title=Thanks of the Fatherland: German Veterans After the Second World War |url=http://uncpress.unc.edu/browse/book_detail?title_id=2271 |location=Chapel Hill |publisher=University of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-2077-3 |access-date=3. siječnja 2020. |archive-date=23. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161123010058/http://www.uncpress.unc.edu/browse/book_detail?title_id=2271 |url-status=dead }} * {{cite book |last=Dollinger |first=Hans |title=The Decline and Fall of Nazi Germany and Imperial Japan |year=1967 |orig-year=1965 |publisher=Bonanza |location=New York |isbn=978-0-517-01313-7 |url=https://archive.org/details/declinefallofnaz0000doll }} * {{cite book |last=Duffy |first=Christopher |author-link=Christopher Duffy |year=2002 |title=Red Storm on the Reich: The Soviet March on Germany, 1945 |publisher=Castle Books |location=Edison, NJ |isbn=0-7858-1624-0}} * {{cite report |title=ECRI Report on Latvia (fourth monitoring cycle) |date=21 February 2012 |publisher=Council of Europe: European Commission Against Racism and Intolerance (ECRI) |url=http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Latvia/LVA-CbC-IV-2012-003-ENG.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170629110728/http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Latvia/LVA-CbC-IV-2012-003-ENG.pdf |archive-date=2017-06-29 |url-status=dead |ref={{sfnref|ECRI|2012}} }} * {{cite book |last1=Ellis |first1=L.F. |editor-last=Butler |editor-first=J. R. M. |editor-link=James Ramsay Montagu Butler |title=Victory in the West, Volume II: The Defeat of Germany |series=History of the Second World War United Kingdom Military Series |publisher=Naval & Military Press |year=2004 |orig-year=1968 |isbn=1-84574-059-9}} * {{cite book |last=Evans |first=Richard J. |year=2008 |title=The Third Reich at War |publisher=Penguin |location=New York |isbn=978-0-14-311671-4 |url=https://archive.org/details/thirdreichatwar00evan_0 |url-access=registration }} * {{cite journal |last=Eyre |first=Wayne |year=2006 |title=Operation RÖSSELSPRUNG and The Elimination of Tito, May 25, 1944: A Failure in Planning and Intelligence Support |journal=Journal of Slavic Military Studies |volume=19 |issue=2 |pages=343–376 |publisher=Routledge, part of the Taylor & Francis Group |doi=10.1080/13518040600697969 |s2cid=144383512}} * {{cite book |last=Farmer |first=Sarah |year=1994 |title=Oradour: Arrêt sur mémoire |location=Paris |language=fr |publisher=Calmann-Lévy |isbn=978-2-70212-316-4}} * {{cite book |last=Fellgiebel |first=Walther-Peer |year=2000 |title=Die Träger des Ritterkreuzes des Eisernen Kreuzes 1939–1945 |publisher=Podzun-Pallas |location=Wölfersheim-Berstadt, Germany |isbn=3-7909-0284-5}} * {{cite book |last=Fey |first=William |year=2003 |title=Armor Battles of the Waffen-SS |publisher=Stackpole |isbn=978-0-8117-2905-5}} * {{cite book |last=Fischer |first=Thomas |year=2008 |title=Soldiers of the Leibstandarte |publisher=J.J. Fedorowicz Publishing |isbn=978-0-921991-91-5}} * {{cite book |last=Flaherty |first=T. H. |title=The Third Reich: The SS |publisher=Time-Life |year=2004 |orig-year=1988 |isbn=1-84447-073-3}} * {{Cite book |last=Forbes |first=Robert |title=For Europe: The French Volunteers of the Waffen-SS |publisher=Stackpole Books |orig-year=2006 |year=2010 |isbn=978-0-8117-3581-0}} * {{cite book |last=Fritz |first=Stephen |year=2011 |title=Ostkrieg: Hitler's War of Extermination in the East |publisher=The University Press of Kentucky |location=Lexington |isbn=978-0-81313-416-1}} * {{cite news |title=Germany struggles to stop Nazi war payment suspicions |date=28 February 2019 |work=[[The Local]] |url=https://www.thelocal.de/20190228/in-focus-germany-struggles-to-stop-nazi-war-payment-suspicions |access-date=5 August 2019 |ref={{sfnref|The Local|2019}} }} * {{cite book |last1=Gerwarth |first1=Robert |last2=Böhler |first2=Jochen |year=2016 |title=The Waffen-SS: A European History |url=https://books.google.com/books?id=QYKuDQAAQBAJ |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19250-782-2 }} * {{cite book |last=Gosztony |first=Peter |title=Endkampf an der Donau 1944/45 |year=1978 |publisher=Molden Taschenbuch Verlag |location=Vienna |language=de |isbn=3-217-05126-2}} * {{cite news |title=Greeks lose Nazi massacre claim |work=BBC News |date=26 June 2003 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3023144.stm |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|BBC News|2003}} }} * {{cite book |last1=Hannes |first1=Heer |author-link1=Hannes Heer |last2=Naumann |first2=Klaus |author-link2=Klaus Naumann (historian) |title=War of Extermination: The German Military in World War II 1941–1944 |publisher=Berghahn |year=2000 |isbn=1-57181-232-6}} * {{cite book |last=Harclerode |first=Peter |title=Wings Of War&nbsp;– Airborne Warfare 1918–1945 |publisher=Weidenfeld & Nicolson |year=2005 |isbn=978-0-304-36730-6}} * {{cite book |last=Harman |first=Nicholas |title=Dunkirk: The Necessary Myth |publisher=Hodder and Stoughton |year=1980 |isbn=0-340-24299-X |url=https://archive.org/details/dunkirknecessary0000harm }} * {{cite book |last=Hastings |first=Max |author-link=Max Hastings |title=Overlord: D-Day and the Battle for Normandy |publisher=Vintage |year=2006 |orig-year=1985 |isbn=0-307-27571-X}} * {{cite news |title=Italy convicts Nazis of massacre |work=BBC News |date=13 January 2007 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6259987.stm |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|BBC News|2007}} }} * {{cite book |last=Jackson |first=Julian |title=The Fall of France: The Nazi Invasion of 1940 |year=2001 |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-280550-9}} * {{cite book |last=Jarymowycz |first=Roman |author-link=Roman Jarymowycz |title=Tank Tactics: From Normandy to Lorraine |publisher=Lynne Rienner |year=2001 |isbn=1-55587-950-0}} * {{cite book |last=Kershaw |first=Ian |title=Hitler: A Biography |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |year=2008 |isbn=978-0-393-06757-6}} * {{cite book |last=Kirchmayer |first=Jerzy |author-link=Jerzy Kirchmayer |title=Powstanie Warszawskie |year=1978 |publisher=Książka i Wiedza |language=pl |isbn=83-05-11080-X}} * {{cite book |last=Król |first=Eugeniusz C. |year=2006 |title=Polska i Polacy w propagandzie narodowego socjalizmu w Niemczech 1919–1945 |trans-title=Poland and Poles in the propaganda of National Socialism in Germany 1919-1945 |publisher=Instytut Studiów Politycznych Polskiej Akademii Nauk |location=Warsaw |isbn=978-83-7399-019-7 |language=pl}} * {{cite book |last=Laar |first=Mart |author-link=Mart Laar |year=2005 |chapter=Battles in Estonia in 1944 |title=Estonia in World War II |pages=32–59 |publisher=Grenamder |location=Tallinn |isbn=9949-411-93-9}} * {{cite book |last1=Langer |first1=Howard J. |last2=Rudowski |first2=Marek |title=Księga najważniejszych postaci II wojny światowej |year=2008 |publisher=Bellona |location=Warsaw |isbn=978-83-11-11111-0 |language=pl}} * {{Cite journal |last=Large |first=David C. |journal=The Journal of Modern History |volume=59 |issue=1 |year=1987 |title=Reckoning without the Past: The HIAG of the Waffen-SS and the Politics of Rehabilitation in the Bonn Republic, 1950–1961 |publisher=University of Chicago Press |jstor=1880378 |pages=79–113 |doi=10.1086/243161 |s2cid=144592069}} * {{cite book |last1=Langbein |first1=Hermann |author-link=Hermann Langbein |translator-last=Zohn |translator-first=Harry |orig-year=First published in German in 1972 |title=People in Auschwitz |year=2005 |publisher=University of North Carolina Press in connection with the [[United States Holocaust Memorial Museum]] |location=Chapel Hill |isbn=978-0-8078-6363-3 |url=https://books.google.com/books?id=DzWPL6hjk9MC |language=en }} * {{cite journal |last=Latimer |first=Jon |title=World War II: 12th SS Hitlerjugend Panzer Division Fought in Normandy |journal=World War II |issue=July |year=2001 |url=http://www.historynet.com/world-war-ii-12th-ss-hitlerjugend-panzer-division-fought-in-normandy.htm/6 |access-date=16. veljače 2009. |archive-date=3. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103081810/https://www.historynet.com/world-war-ii-12th-ss-hitlerjugend-panzer-division-fought-in-normandy.htm/6 |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Levenda |first=Peter |author-link=Peter Levenda |year=2014 |title=The Hitler Legacy: The Nazi Cult in Diaspora: How it was Organized, How it was Funded, and Why it Remains a Threat to Global Security in the Age of Terrorism |location=Lake Worth, Fla. |publisher=Ibis Press |isbn=978-0-89254-210-9}} * {{cite web |title=Lawrenceville Man Admits Training Concentration Camp Attack Dogs |date=2 October 2007 |publisher=Cox Media Group |url=http://www.wsbtv.com/news/14243131/detail.html |access-date=3 June 2013 |ref={{sfnRef|WBSTV|2007}} |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629140051/http://www.wsbtv.com/news/14243131/detail.html |url-status=dead }} * {{cite book |last=Littlejohn |first=David |year=1987 |title=Foreign Legions of the Third Reich Vol. 1 Norway, Denmark, France |publisher=Bender Publishing |isbn=978-0912138176}} * {{cite book |last=Longerich |first=Peter |author-link=Peter Longerich |year=2012 |title=Heinrich Himmler: A Life |publisher=Oxford University Press |location=Oxford; New York |isbn=978-0-19-959232-6}} * {{Cite book |last=MacKenzie |first=S.P. |author-link=Simon MacKenzie |year=1997 |title=Revolutionary Armies in the Modern Era: A Revisionist Approach |url=https://www.routledge.com/products/9780415867771 |location=New York |publisher=Routledge |isbn=9780415096904 }} * {{cite book |last=Madajczyk |first=Czesław |title=Polityka III Rzeszy w okupowanej Polsce |publisher=Państwowe Wydawnictwo Naukowe |location=Warsaw |language=pl |year=1972}} * {{cite book |last=Margry |first=Karel |title=The Four Battles for Kharkov |publisher=Battle of Britain International |year=2001 |oclc=254320761}} * {{cite book |last=Marrus |first=Michael R. |author-link=Michael Robert Marrus |year=1989 |title=The Nazi Holocaust. Part 3: The "Final Solution": The Implementation of Mass Murder (Vol.2) |location=Berlin |publisher=De Gruyter |isbn=978-0-88736-255-2}} * {{cite book |last1=McDonald |first1=Gabrielle Kirk |last2=Swaak-Goldman |first2=Olivia |year=2000 |title=Substantive and Procedural Aspects of International Criminal Law: The Experience of International and National Courts: Materials |url=https://books.google.com/books?id=ZzYznOEiZmcC |publisher=Brill Publishers |isbn=90-411-1134-4 }} * {{cite book |last=McGilvray |first=Evan |title=The Black Devil's March – A Doomed Odyssey: The 1st Polish Armoured Division 1939–1945 |publisher=Helion & Company |year=2005 |isbn=1-874622-42-6}} * {{cite news |last1=McMahon |first1=Barbara |date=22. lipnja 2005. |title=10 former Nazis convicted of Tuscan massacre |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2005/jun/23/secondworldwar.italy |access-date=5. kolovoza 2019. }} * {{cite book |last=McNab |first=Chris |title=The SS: 1923–1945 |year=2009 |publisher=Amber Books |isbn=978-1-906626-49-5}} * {{cite book |last=McNab |first=Chris |title=Hitler's Elite: The SS 1939–45 |publisher=Osprey |year=2013 |isbn=978-1-78200-088-4}} * {{cite book |last=Miller |first=Michael |title=Leaders of the SS and German Police, Vol. 1 |year=2006 |publisher=R. James Bender |location=San Jose, CA |isbn=978-93-297-0037-2}} * {{cite book |last=Mitcham |first=Samuel |title=The Panzer Legions: A Guide to the German Army Tank Divisions of World War II and Their Commanders |publisher=Greenwood |year=2001 |isbn=0-313-31640-6}} * {{cite book |last=Mitcham |first=Samuel |title=German Order of Battle, Volume 3 |publisher=Stackpole Books |year=2007 |isbn=978-0-8117-3438-7}} * {{cite book |last1=Müller |first1=Rolf-Dieter |last2=Ueberschär |first2==Gerd R. |year=1997 |title=Hitler's War in the East, 1941-1945: A Critical Assessment |publisher=Berghahn Books |isbn=978-1-57181-068-7}} * {{cite book |last1=Murray |first1=Williamson |author-link1=Williamson Murray |last2=Millett |first2=Allan R. |author-link2=Allan R. Millett |title=A War To Be Won: Fighting the Second World War |publisher=Harvard University Press |year=2001 |isbn=978-0-67400-680-5}} * {{cite book |last=Molt |first=Matthias |year=2007 |title=on der Wehrmacht zur Bundeswehr personelle Kontinuität und Diskontinuität beim Aufbau der deutschen Streitkräfte 1955–1966 |language=de |trans-title=From the Wehrmacht to the Bundeswehr - Continuity and dis-continuity of personnel in the formation of the German armed forces |url=https://d-nb.info/99358196X/34 |access-date=22. rujna 2018. |location=[[Heidelberg]] |publisher=Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg }} * {{cite book |last=Nash |first=Douglas E. |title=Hell's Gate: The Battle of the Cherkassy Pocket, January–February 1944 |year=2002 |publisher=RZM Publishing |location=Southbury, Connecticut |isbn=0-9657584-3-5}} * {{cite journal |author=Staff |title=Heinrich Himmler Kills Himself in British Prison |journal=Bend Bulletin |date=24 May 1945 |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1243&dat=19450523&id=Tx9PAAAAIBAJ&pg=6266,6071339 |access-date=4 March 2016 |ref={{sfnRef|''Bend Bulletin''|1945}} }} * {{cite web |author=War Crimes Office |title=Nazi Crimes on Trial: The Dachau Trials. Trials by U.S. Army Courts in Europe 1945 – 1948 |work=U.S. Army Trial Reviews and Recommendations |publisher=United States War Department |year=1948 |url=http://www1.jur.uva.nl/junsv/JuNSVEng/DTRR/DTCasesfr.htm |access-date=3 June 2013 |ref={{sfnRef|US War Department|1948}} |archive-date=25. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170925103209/http://www1.jur.uva.nl/junsv/JuNSVEng/DTRR/DTCasesfr.htm |url-status=dead }} * {{cite book |last1=Neitzel |first1=Sönke |author-link1=Sönke Neitzel |last2=Welzer |first2=Harald |author-link2=Harald Welzer |year=2012 |title=Soldaten: On Fighting, Killing and Dying |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-84983-949-5}} * {{cite web |title=Operation Nordwind in the Low Vosges 1–7 January 1945 |url=http://www.100thww2.org/overview/k.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|100th Division}} |archive-date=17. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180917165831/http://www.100thww2.org/overview/k.html |url-status=dead }} * {{cite book |last=Overmans |first=Rűdiger |title=Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg |year=2000 |publisher=Oldenbourg |location=Munich |language=de |isbn=3-486-56531-1}} * {{cite book |last=Parker |first=Danny S. |year=2014 |title=Hitler's Warrior: The Life and Wars of SS Colonel Jochen Peiper |location=Boston |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-82154-7}} * {{cite book |last=Picaper |first=Jean-Paul |year=2014 |title=Les Ombres d'Oradour: 10 Juin 1944 |trans-title=The Shadows of Oradour: 10 June 1944 |language=fr |location=Paris |publisher=Éditions l'Archipel |isbn=978-2-8098-1467-5}} * {{cite book |last=Pieper |first=Henning |year=2015 |title=Fegelein's Horsemen and Genocidal Warfare: The SS Cavalry Brigade in the Soviet Union |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire |isbn=978-1-137-45631-1}} * {{cite news|title=Probe into Nazi massacre at Sant'Anna di Stazzema, Italy, dropped|work=BBC News|date=1 October 2012|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-19788487|access-date=5 August 2019|ref={{sfnRef|BBC News|2012}}}} * {{cite book |last=Raus |first=Erhard |title=Panzer Operations. The Eastern Front Memoir of General Raus, 1941–1945 |year=2005 |publisher=DeCapo}} * {{cite book |last=Reitlinger |first=Gerald |author-link=Gerald Reitlinger |title=The SS: Alibi of a Nation, 1922–1945 |publisher=Da Capo |year=1989 |isbn=978-0-306-80351-2}} * {{cite web |title=Remembering the invisible soldiers of the Battle of the Bulge |year=2012 |publisher=U.S. Wereth Memorial |url=http://www.wereth.org/index.php/history |access-date=10 November 2013 |ref={{sfnRef|US Memorial Wereth}} }} * {{cite book |last=Reynolds |first=Michael |title=Steel Inferno: I SS Panzer Corps in Normandy |publisher=Spellmount |year=1997 |isbn=1-873376-90-1}} * {{cite journal |last=Reynolds |first=Michael |title=Massacre at Malmédy During the Battle of the Bulge |journal=World War II Magazine |date=Veljača 2003. |url=http://www.historynet.com/massacre-at-malmedy-during-the-battle-of-the-bulge.htm }} * {{cite encyclopedia |title=The Sant'Anna di Stazzema Massacre (August 1944) |encyclopedia=Jewish Virtual Library |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Stazzema.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|Jewish Virtual Library, Sant'Anna massacre}} }} * {{cite book |last=Rossino |first=Alexander B. |author-link=Alexander B. Rossino |title=Hitler Strikes Poland: Blitzkrieg, Ideology, and Atrocity |publisher=University Press of Kansas |location=Lawrence, Kansas |year=2003 |isbn=0-7006-1234-3 |url=https://archive.org/details/hitlerstrikespol0000ross |url-access=registration }} * {{cite book |last=Schramm |first=Percy E. |title=Kriegstagebuch des Oberkommandos der Wehrmacht 1944–1945 Teilband II |language=de |publisher=Manfred Pawlak |location=Herrsching |year=1982}} * {{cite book |editor-last1=Schulte |editor-first1=Jan Erik |editor-last2=Wildt |editor-first2=Michael |date=Rujan 2018. |title=Die SS nach 1945: Entschuldungsnarrative, populäre Mythen, europäische Erinnerungsdiskurse |language=de |trans-title=The post-1945 SS: Debt narratives, popular myths, European commemorative discourses |series=Berichte und Studien |volume=76 |location=Göttingen |publisher=V&R unipress |isbn=978-3847108207 |url=https://books.google.com/books?id=B1xtDwAAQBAJ |access-date=22. rujna 2018. }} [ [https://books.google.com/?id=B1xtDwAAQBAJ&pg=PA47 p. 47] ]<br/>{{cite web |url=https://www.geschichte.hu-berlin.de/de/bereiche-und-lehrstuehle/dtge-20jhd/dokumente/aktuelles/2018/181009%20Schulte%20Wildt.pdf |title=another source |via=[[Humboldt University of Berlin]] |access-date=22. rujna 2018. |url-status=dead }} * {{cite book |last=Seaton |first=Albert |title=The Russo-German War, 1941–45 |publisher=Praeger Publishers |location=New York |year=1971 |isbn=978-0-21376-478-4}} * {{Cite book |last1=Smelser |first1=Ronald |last2=Davies |first2=Edward J. |year=2008 |title=The Myth of the Eastern Front: The Nazi-Soviet War in American Popular Culture |location=New York |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-83365-3 |url=https://archive.org/details/mythofeasternfro0000smel |url-access=registration }} * {{cite book |last=Spajić |first=Hrvoje |year=2010 |title=Waffen-SS: Mračne sile zločinačke politike - Vojnici nacionalsocijalizma 1933–45 |trans-title=Waffen-SS: The Dark Forces of Criminal Politics - Soldiers of National Socialism 1933–45 |language=hr |location=Zagreb |publisher=Naklada Stih}} * {{cite book |last=Stackelberg |first=Roderick |title=Hitler's Germany: Origins, Interpretations, Legacies |publisher=Taylor & Francis |location=London; New York |year=2002 |isbn=978-0-203-00541-5}} * {{cite book |last=Stein |first=George H. |title=The Waffen-SS: Hitler's Elite Guard at War 1939–1945 |publisher=Cerberus Publishing |year=2002 |orig-year=1966 |isbn=978-1841451008}} * {{cite book |last=Stein |first=George H. |year=1984 |orig-year=1966 |title=The Waffen SS: Hitler's Elite Guard at War, 1939-1945 |publisher=Cornell University Press |isbn=0-8014-9275-0 |url=https://archive.org/details/waffensshitlers00stei |url-access=registration }} * {{cite web |last=Stroop |first=Jürgen |author-link=Jürgen Stroop |title=The Stroop Report: The Warsaw Ghetto Is No More |year=1943 |work=Jewish Virtual Library |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/nowarsaw.html |access-date=24. svibnja 2013. }} * {{cite book |last=Sydnor |first=Charles W., Jr. |year=1990 |orig-year=1977 |title=Soldiers of Destruction: The SS Death's Head Division, 1933–1945 |location=Princeton, N.J. |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00853-0 |url=http://press.princeton.edu/titles/847.html |access-date=2016-01-08 }} * {{cite journal |last=Sydnor |first=Charles W., Jr. |year=1973 |title=The History of the SS ''Totenkopfdivision'' and the Postwar Mythology of the ''Waffen SS'' |journal=Central European History |volume=6 |issue=4 |publisher=[[Cambridge University Press]] |doi=10.1017/S0008938900000960 |pages=339–362}} * {{Cite book |last=Tauber |first=Kurt |year=1967 |title=Beyond Eagle and Swastika: German Nationalism Since 1945, Volume I |location=Middletown, Conn. |publisher=Wesleyan University Press |ref={{harvid|Tauber Volume I|1967}}}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1973 |title=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen-SS 1939–1945, Volumes II and III |publisher=Biblio Verlag |language=de}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1977 |title=Die Waffengattungen – Gesamtübersicht |series=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945 |volume=1 |publisher=Biblio |location=Osnabrück |language=de}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1966 |title=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945: Die Landstreitkräfte 1-5 |volume=2 |publisher=Mittler |location=Frankfurt am Main |language=de |url=https://books.google.com/books?id=4-RmAAAAMAAJ }} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1970 |title=Die Landstreitkräfte 15-30 |series=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945 |volume=4 |publisher=Mittler |location=Leipzig |language=de}} * {{cite web |last=Thomson |first=Mike |title=Hitler's secret Indian army |date=23. rujna 2004. |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/3684288.stm |access-date=24. svibnja 2013. }} * {{cite web |title=Jewish Uprisings in Ghettos and Camps, 1941–1944: Resistance in Ghettos |publisher=United States Holocaust Memorial Museum |url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005407 |access-date=28 May 2013 |ref={{sfnRef|Holocaust Memorial Museum}} }} * {{cite book |last=Ustinow |first=D. F |title=Geschichte des zweiten Weltkrieges 1939–1945 |volume=X |year=1981 |publisher=Militärverlag der Deutschen Demokratischen Republik |location=Berlin |language=de}} * {{cite news |editor-last=Vahtla |editor-first=Aili |date=31. srpnja 2018. |title=Politicians condemn Russian Embassy criticism of tribute to WWII battle |work=Eesti Rahvusringhääling |url=https://news.err.ee/850416/politicians-condemn-russian-embassy-criticism-of-tribute-to-wwii-battle |access-date=18. prosinca 2019. }} * {{Cite book |last=Wardzyńska |first=Maria |year=2009 |title=Był rok 1939. Operacja niemieckiej policji bezpieczeństwa w Polsce. Intelligenzaktion |trans-title=The year was 1939. Operation of German security police in Poland. Intelligenzaktion |publisher=Institute of National Remembrance, IPN (Portal edukacyjny Instytutu Pamięci Narodowej) |isbn=978-83-7629-063-8 |url=http://pamiec.pl/download/49/34737/BYLROK1939.pdf |language=pl |access-date=13. studenoga 2021. |archive-date=29. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129035451/http://pamiec.pl/download/49/34737/BYLROK1939.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |last=Weale |first=Adrian |author-link=Adrian Weale |title=The SS: A New History |year=2010 |publisher=Little, Brown |isbn=978-1-4087-0304-5}} * {{cite book |last=Weale |first=Adrian |title=Army of Evil: A History of the SS |year=2012 |publisher=Caliber Printing |place=New York |isbn=978-0-451-23791-0}} * {{cite book |last=Wegner |first=Bernd |author-link=Bernd Wegner |title=The Waffen-SS: Organization, Ideology and Function |publisher=Blackwell |year=1990 |isbn=0-631-14073-5}} * {{cite book |last=Weinberg |first=Gerhard |author-link=Gerhard Weinberg |title=A World at Arms: A Global History of World War II |year=1994 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge; New York |isbn=0-521-44317-2 |url=https://archive.org/details/worldatarmsgloba00wein }} *{{Cite journal |last1=Werther |first1=Steffen |last2=Hurd |first2=Madeleine |journal=Culture Unbound. Journal of Current Cultural Research |volume=6 |issue=2 |year=2014 |title=Go East Old Man: The Ritual Spaces of SS Veteran's Memory Work |url=http://www.cultureunbound.ep.liu.se/v6/a18/cu14v6a18.pdf |pages=327–359 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160102190906/http://www.cultureunbound.ep.liu.se/v6/a18/cu14v6a18.pdf |archive-date=2. siječnja 2016. |url-status=live |doi=10.3384/cu.2000.1525.146327 |doi-access=free }} * {{Cite book |last=Westemeier |first=Jens |author-link= Jens Westemeier |year=2007 |title=Joachim Peiper: A Biography of Himmler's SS Commander |publisher=[[Schiffer Publishing]] |isbn=978-0-7643-2659-2 }} * {{cite magazine |last=Wiederschein |first=Harald |date=21. srpnja 2015. |title=Mythos Waffen-SS: Von wegen "blonde Götter" - Hitlers Elitetruppen sind bis heute überschätzt |trans-title=Myth of the Waffen-SS: Because of the "blond gods" - Hitler's elite troops are still overrated |magazine=[[Focus (German magazine) |Focus]] |url=https://www.focus.de/wissen/mensch/geschichte/zweiter-weltkrieg/militaerisch-unbedeutend-brutal-verbrecherisch-mythos-waffen-ss-hitlers-ueberschaetzte-elitetruppen_id_4826676.html |access-date=22. rujna 2018. |language=de }} * {{cite book |last=Wienand |first=Christiane |year=2015 |title=Returning Memories: Former Prisoners of War in Divided and Reunited Germany |url=https://books.google.com/books?id=BFWECgAAQBAJ&q=Soldaten+wie+alle+anderen+auch+waffen-ss&pg=PA39 |access-date=22. rujna 2018. |location=[[Rochester, New York |Rochester]], N.Y |publisher=Camden House |isbn=978-1571139047 }} * {{cite book |last=Wilke |first=Karsten |year=2011 |title=Die "Hilfsgemeinschaft auf Gegenseitigkeit" (HIAG) 1950–1990: Veteranen der Waffen-SS in der Bundesrepublik |trans-title=HIAG 1950–1990: Waffen-SS veterans in the Federal Republic |location=Paderborn |language=de |publisher=Schoeningh Ferdinand GmbH |isbn=978-3-506-77235-0}} * {{cite book |last1=Williamson |first1=Gordon |last2=Andrew |first2=Stephan |title=The Waffen-SS (4): 24. To 38. Divisions, & Volunteer Legions |publisher=Osprey |year=2004 |isbn=1-84176-589-9}} * {{cite book |last1=Windrow |first1=Martin |last2=Burn |first2=Cristopher |title=The Waffen-SS, Edition 2 |publisher=Osprey |year=1992 |isbn=0-85045-425-5}} * {{cite book |last=Wroniszewski |first=Józef |title=Ochota 1944 |publisher=Wydawnictwo Ministerstwa Obrony Narodowej |location=Warsaw |language=pl |year=1970}} * {{cite book |last1=Zetterling |first1=Niklas |last2=Frankson |first2=Anders |title=The Korsun Pocket: The Encirclement and Breakout of a German Army in the East, 1944 |year=2008 |publisher=Casemate |location=Philadelphia |isbn=978-1-932033-88-5}} * {{cite book |last=Ziemke |first=Earl F. |author-link=Earl F. Ziemke |title=Stalingrad to Berlin: The German Defeat in the East |year=1968 |publisher=Office of the Chief of Military History – U.S. Army |location=Washington |asin=B002E5VBSE |url=https://archive.org/details/stalingradtoberl00ziem |url-access=registration }} * {{cite web |last=Zimmermann |first=Elizabeth |title=Former SS member faces trial for war crimes in the Netherlands |work=World Socialist Web Site |publisher=International Committee of the Fourth International |date=21. siječnja 2004. |url=http://www.wsws.org/articles/2004/jan2004/nazi-j21.shtml |access-date=3. lipnja 2013. }} * {{cite journal |last=Zwack |first=Peter |title=World War II: Siege of Budapest |journal=Quarterly Journal of Military History |year=1999 |url=http://www.historynet.com/world-war-ii-siege-of-budapest.htm/14 |access-date=3. siječnja 2020. |archive-date=3. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103081807/https://www.historynet.com/world-war-ii-siege-of-budapest.htm/14 |url-status=dead }} {{refend}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Ailsby |first=Christopher |title=Hitler's Renegades: Foreign Nationals in the Service of the Third Reich |publisher=Brasseys |year=2004 |isbn=1-57488-838-2}} * {{cite book |last=Clark |first=Lloyd |title=Operation Epsom |series=Battle Zone Normandy |publisher=History Press |year=2004 |isbn=0-7509-3008-X}} * {{cite book |last=Hastings |first=Max |author-link=Max Hastings |title=Das Reich: The March of the 2nd SS Panzer Division through France, June 1944 |year=2013 |publisher=Zenith Press |location=Minneapolis, MN |isbn=978-0-7603-4491-0}} * {{cite book |last=Lasik |first=Aleksander |title=Sztafety Ochronne w systemie niemieckich obozów koncentracyjnych. Rozwój organizacyjny, ewolucja zadań i struktur oraz socjologiczny obraz obozowych załóg SS |trans-title=Schutzstaffel of the NSDAP in the System of German Concentration Camps; Organizational Development, Evolution of Goals, Structure, and Social Picture of SS Staff |language=pl |publisher=Państwowe Muzeum |location=Auschwitz-Birkenau |year=2007 |isbn=978-83-60210-32-1}} * {{cite web |last1=Leland |first1=Anne |last2=Oboroceanu |first2=Mari–Jana |title=American War and Military Operations Casualties: Lists and Statistics |year=2010 |publisher=Congressional Research Service |url=https://fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf}} * {{cite book |last1=Wiesenthal |first1=Simon |author-link1=Simon Wiesenthal |last2=Wechsberg |first2=Joseph |title=The Murderers Among Us: The Simon Wiesenthal Memoirs |url=https://archive.org/details/murderersamongus00wies |url-access=registration |publisher=McGraw-Hill |year=1967 |lccn=67-13204}} [[Kategorija:Nacizam]] [[Kategorija:Njemačke vojne postrojbe u Drugom svjetskom ratu| ]] qt8aiav1rhiozqzjhcco8ge0d32tdzs 6436487 6436486 2022-08-02T16:31:06Z MaGa 20797 + wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=Waffen SS |slika= [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101III-Wiegand-117-02, Russland, Kradschütze, Beiwagenkrad.jpg|250px]] |opis slike=Waffen SS u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], 1941. |osnovana datum=[[1933.]] |ukinuta datum=[[1945.]] |period=[[Drugi svjetski rat]] |država=[[Image:Flag of the German Reich (1935–1945).svg|23px]] [[Nacistička Njemačka]] |odanost=[[Adolf Hitler]] |grana=[[Image:Flag Schutzstaffel.svg|23px]] [[Schutzstaffel]] |vrsta=[[Tenk|Oklopna]]<br>[[Mehanizirano pješaštvo|Mehanizirana]]<br>[[Motorizirano pješaštvo|Motorizirana]]<br>[[Konjica|Konjička]]<br>[[Pješaštvo|Pješačka]]<br>[[Gorska]]<br>[[Vojna policija|Policijska]] |uloga= |specijalizacija= |veličina=38 divizija |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka=Vojarna |sjedište=Treći Reich |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Meine Ehre heißt Treue]]'' (Moja čast je moja odanost)<br>''[[Blut und Ehre]]'' (Krv i čast) |boje= [[crna]], [[bijela]] i [[crvena]]<br/>{{colorbox|#000000|border=darkgray}}{{colorbox|#FFFFFF|border=darkgray}}{{colorbox|#FF0000|border=darkgray}} |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=rasformirana 1945. |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Josef Dietrich]]<br>[[Paul Hausser]]<br>[[Felix Steiner]]<br>[[Theodor Eicke]]<br>[[Artur Phleps]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} [[Datoteka:SS Heimwehr Danzig.svg|mini|250px|desno|Zastava zapovjedništva Waffen SS-a u [[Gdanjsk|Danzigu]]]] '''Waffen SS''', punim imenom '''Waffen Schutzstaffel''' ([[hrvatski]]: ''Oružani zaštitni odred''), borbeni je ogranak [[Schutzstaffel|SS]]-a, ogranka [[NSDAP]]-a, nacionalsocijalističke stranke u [[Treći Reich|Njemačkoj]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Vrhovni zapovjednik je bio [[Heinrich Himmler]], jedan od prvih ljudi do [[Adolf Hitler|Hitlera]]. Organizacija je provodila arijevsku politiku i sudjelovala u [[holokaust]]u, tako da je na [[Nürnberški proces|nurnberškom procesu]] proglašena zločinačkom i zabranjena. Naime, u službi politike koja nije sprječavala zločin, već ga poticala, pripadnici Waffen-SS-a sudjelovali su u brojnim zločinima kao stjegonoše [[nacionalsocijalizam|nacizma]].<ref>Hrvoje Spajić: Waffen-SS: Mračne sile zločinačke politike - Vojnici nacionalsocijalizma 1933.-1945., Naklada Stih, Zagreb, 2010.</ref> Dojmljiv je sam rast Waffen SS-a, koji je od 3 [[pukovnija|pukovnije]] s početka rata, narastao do preko 38 [[divizija]] pri kraju rata, a služile su uz bok regularnoj vojsci, [[Wehrmacht]]u. Iako ih mnogi nazivaju paravojnim snagama Trećeg Reicha, oni su uistinu bili stranačka vojska (slično kao [[Ustaška vojnica]] u [[NDH]] koja je bila paralelna, stranačka vojska zajedno s regularnim [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstvom]]) nacionalsocijalističke stranke, koja je bazirana na novačenju, a ne na dobrovoljnom prijavljivanju (za razliku od Ustaške vojnice, koja je osim na kraju rata kad je ujedinjena s Domobranstvom, bila temeljena na dobrovoljnom prijavljivanju). SS je zapravio bio [[elita]] tadašnje njemačke vojske, iako nije bio u samom sklopu nje, i imali su jedinice iz svih rodova kopnene vojske: oklopne, pješačke, gorske, konjičke, policijske i mehanizirane (često u literaturi ''Panzergrenadier''). ==Nastanak== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 119-01-03, Berlin, Parade zum dritten Jahrestag LSSHA crop.jpg|mini|275px|lijevo|Parada na trećoj obljetnici divizije ''Leibstandarte SS Adolf Hitler'' na obučnom tlu. [[Sepp Dietrich]] je za govornicom, svibnja 1935.]] Početkom Waffen SS-a se može smatrati 120 ljudi izabranih od [[Josef Dietrich|Josefa "Sepp" Dietricha]] koji je imao zadatak sastaviti ''Sonderkommando'' [[Berlin]].{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} Nakon nekoliko mjeseci ta jedinica preimenovana je u [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"|Leibstandarte SS Adolf Hitler]].{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} Do studenog 1933., ''Leibstandarte'' je imao 800 pripadnika, i na obljetničkoj proslavi neuspjelog [[Hitlerov puč|Münchenskog puča]] u [[München]]u, pukovnija je prisegla na vjernost [[Adolf Hitler|Hitleru]]<blockquote>''Na odanost njemu samomu'' i ''poslušnost do smrti''.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}}</blockquote> ''Leibstandarte'' pokazao je svoju odanost Hitleru u lipnju 1934., za vrijeme [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]], udara na [[Sturmabteilung]] (SA), koji je imao preko 2 milijuna članova na kraju 1933. Vođen jednim od Hitlerovih starih zapovjednika [[Ernst Röhm|Ernstom Röhmom]], SA je predstavljao opasnost Hitlerovim pokušajima da pridobije simpatije [[Wehrmacht|njemačke vojske]] i konzervativaca, jer bi mu vojska i konzervativci pomogli da učvrsti svoje mjesto u vladi. Hitler se odlučio obračunati sa SA-om i naređuje SS-u da se obračuna s pripadnicima SA i njezinim visokopozicioniranim časnicima, uključujući i samoga Röhma. U [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]] [[30. lipnja]] 1934. ubijeno je 82-oje pripadnika SA, uključujući i skoro cijelo vodstvo, što je značilo kraj moći SA-a. Napad je izveden od strane ''Leibstandartea''.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} U rujnu 1934. Hitler je odobrio sastavljanje oružanog odjela [[NSDAP]]-a i odobrio sastavljanje [[SS-Verfügungstruppe]]a ili skraćeno SSVT-a, koji je trebao biti jedinica koja bi služila u specijalnim zadatcima pod Hitlerovim zapovjedništvom.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} SSVT ovisio je o [[Wehrmacht|njemačkoj vojsci]] koja se brinula za opskrbu, naoružanje i novačenje SSVT-a. SS je dobio najniži prioritet za novake, a njegovi pripadnici su bili raspoređeni po raznim granama [[Wehrmacht]]a.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Čak i s teškoćama ograničenosti [[Heinrich Himmler]] je sastavio dvije nove SS pukovnije: ''SS Germania'' i ''SS Deutschland'', zajedno s ''Leibstandarteom'' i komunikacijskim jedinicama koje su činile SSVT.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Istovremeno Himmler je osnovao [[SS Junkerschule Bad Tölz]] i [[Braunschweig|SS Junkerschule Braunschweig]] za obučavanje novih časnika koji će voditi ove tri pukovnije.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Obje škole koristile su [[Wehrmacht]]ove metode obuke i Wehrmachtove časnike koji su obučavali nove časnike Waffen SS-a kako bi bili što učinkovitiji u borbi.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Časnici su morali zadovoljavati ove uvjete kako bi se mogli obučavati za časnike SS-a: * morali su biti visoki najmanje 180cm * morali su odslužiti određeno vrijeme u svojim činovima.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}}''<ref>The SS: Hitler's Instrument of Terror'' (Gordon Williamson)</ref> * morali su biti bez policijskog dosjea Godine 1936. Himmler je odabrao nekadašnjeg [[general poručnik]]a [[Paul Hausser|Paula Haussera]] da bude inspektor SSVT-a s činom [[Brigadefuhrer]]a i zadatak mu je bio da SSVT preobrazi u jaču vojnu silu koja će se moći uspoređivati s regularnom vojskom.{{sfn|Flaherty|2004|p=146}}{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}} 17. kolovoza 1938., Hitler je želio da SSVT ima ulogu, kako u unutarnjim, tako i u vanjskim poslovima, što je preobrazilo SSVT u suparnika regularnoj vojsci kojeg se Wehrmacht bojao.{{sfn|Flaherty|2004|p=147}} Također je odlučio da se u SSVT uvede vojna obveza, u službi [[SS-Totenkopfverbände]]a ili SSVT-a. Neke bi jedinice SS Totenkopfverbändea, u slučaju rata, bile korištene kao pričuva SSVT-u koji u to vrijeme nije imao nikakvih pričuva.{{sfn|Flaherty|2004|p=148}} Iako su bili obučavani, SSVT nije imao mogućnost testiranja. To se promijenilo 1938. kada su se pojavile dvije prilike za testiranje borbene učikovitosti: [[Anschluss]] [[Austrija|Austrije]] u ožujku i okupacija [[Sudeti|Sudeta]] u listopadu. Bojna ''Leibstandarte'' je odabrana da se pridruži vojnim trupama u okupiranju Austrije, a u okupaciji Sudeta bile su nazočne tri SSVT pukovnije. U objema akcijama nisu naišli na borbu jer otpora nije ni bilo.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=148}} ==Drugi svjetski rat== ===1939.=== ====Poljska==== U kolovozu [[1939.]] Hitler je SSVT stavio pod zapovjedništvo [[Oberkommando der Wehrmacht|OKW]]-a (Vrhovno zapovjedništvo Oružanih snaga). Na početku rata bile su 4 SS pukovnije: ''Leibstandarte'', ''Deutschland'', ''Germania'' i novosastavljena pukovnija iz [[Austrija|Austrije]] ''Der Führer'', koja nije bila u borbenom stanju.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Događaji tijekom [[Invazija na Poljsku|invazije na Poljsku]] povećali su sumnju oko borbene učikovitosti SSVT-a. Njihova volja za borbu nikada nije došla u upit, jer su se SS-vojnici fanatički borili. OKW je izjavio da se SSVT izložio nepotrebnom riziku i ponašao se nemarno, zadobivši veće gubitke nego vojska. Izjavili su i to da SSVT loše obučen, a njegovi časnici nespremni za zapovjedanje. Za primjer OKW je izjavio da je ''Leibstandarte'' morao biti spašen nakon što ih je neprijatelj okružio u [[Pabianice]]u.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} SSVT u svoju obranu je izjavio da je njegovo djelovanje bilo ometano i da nisu bili propisno opremljeni za neke akcije, također zahtijevajući proglašavanje nezavisnom formacijom, jer kao takav nije bio tretiran za vrijeme napada na Poljsku.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Himmler je inzistirao da se SSVT bori u vlastitim formacijama pod zapovjedništvom njegovih časnika, dok je OKW radio na tome da SSVT bude raspušten u cijelosti.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Hitler nije želio uznemiriti vojsku, pa je Himmler krenuo drugim putem. Naredio je da SSVT formira vlastite divizije koje će biti pod zapovjedništvom OKW-a.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} ====Stvaranje prve divizije==== U listopadu 1939., ''Deutschland'', ''Germania'' i ''Der Führer'' pukovnije su reorganizirane u [[SS Verfügungstruppe|SS ''Verfügungs'']], dok je ''Leibstandarte'' ostao nezavisan, ali je pojačan ljudstvom i prerastao je u motoriziranu pukovniju.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Hitler je dao odobrenje za sastavljanje dviju SS divizija: [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"]] (sastavljena od pripadnika SSTV-a) i [[4. SS policijska divizija]] (sastavljena od pripadnika policijskih snaga u državi).{{sfn|Flaherty|2004|p=149}}{{sfn|Flaherty|2004|p=150}} "Preko noći" je jedinica, koju je OKW pokušao uništiti, od 18 000 pripadnika porasla na 100 000 pripadnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=150}} Hitler je kasnije odobrio i osnivanje 4 motorizirane topničke [[bojna|bojne]] u ožujku 1940., jedna za svaku diviziju i za nezavisnu pukovniju ''Leibstandarte''. OKW je trebao opskrbljivati ove bojne s potrebnim oružjem, ali je nerado davao svoje topove iz vlastitog arsenala. Oružje je stizalo sporije no što je planirano, pa je tijekom [[Bitka za Francusku|Bitke za Francusku]] samo Leibstandarteova topnička bojna bila u punoj snazi.{{sfn|Flaherty|2004|p=151}} ===1940.=== ====Proširenje 1940.==== U kolovozu 1940., [[Gottlob Berger]] približio je svoj plan Himmleru o novačenju stranih dobrovoljaca iz osvojenih prostora. Hitler je u početku imao dvojbe oko novačenja stranih dobrovoljaca ali, uz pomoć Himmlera i Bergera, Hitler se predomislio. Dao je odobrenje da se sastavi nova divizija sastavljena od stranih nacionalista pod zapovjedništvom njemačkih časnika, i do lipnja 1944. [[Danci|danski]] i [[Norvežani|norveški]] dobrovoljci formirali su SS pukovniju ''Norland'', kasnije se formira i [[Nizozemci|nizozemska]] i [[Belgija|belgijska]] SS dobrovoljačka pukovnija ''Westland'', dvije pukovnije koje su bile u sastavu [[5. SS oklopna divizija "Wiking"|5. SS divizije]].{{sfn|Flaherty|2004|p=160}} Broj stranih dobrovoljaca u Waffen SS-u bio je toliko velik da je vodstvo SS-a bilo prisiljeno otvoriti obučni kamp za strance u [[Sennheim]]u u pokrajini [[Elzas-Lotaringija]].{{sfn|Flaherty|2004|p=160}} Himmler je dobio odobrenje da Waffen SS izgradi vlastito Vrhovno zapovjedništvo - [[SS Fuhrungshauptamt]]. Prebacio je pukovnije SSTV-a i policijske jedinice u Waffen SS, koji je tada sadržavao [[1. SS pješačka brigada|1. SS pješačku brigadu]] i [[2. SS pješačka brigada|2. SS pješačku brigadu]].{{sfn|Flaherty|2004|p=161}} ====Francuska i zemlje Beneluxa==== Tri SS divizije i nezavisna SS pukovnija ''Leibstandarte'' su se za vrijeme zime 1939. pa do proljeća 1940. obučavali i pripremali za nadolazeći rat na zapadu. U svibnju mobiliziraju se na bojište i ''Leibstandarte'' postaje dio (Wehrmachtove) 227. pješačke divizije. SS pukovnija ''Der Führer'' odvojena je od SSVT divizije i pomaknuta na nizozemsku granicu s ostatkom SSVT divizije iza sebe u grad [[Munster]] i bili su spremni za invaziju na [[Nizozemska|Nizozemsku]]. SS ''Totenkopf'' i SS-ova policijska divizija držani su u pričuvi.{{sfn|Flaherty|2004|p=152}} [[10. svibnja]] SS pukovnija ''Leibstandarte'' pregazila je nizozemsku granicu i probijala se zajedno s ostalim njemačkim snagama kroz Nizozemsku, a SS pukovnija ''Der Führer'' napredovala je prema [[Utrecht]]u. Sljedeći dan cijela SSVT divizija je pregazila Nizozemsku i napredovala prema luci [[Rotterdam]], koju su i pokorili dana [[12. svibnja]] 1940.{{sfn|Flaherty|2004|p=152}} Nakon pada Rotterdama, pukovnija ''Leibstandarte'' dobila je naredbu da zarobi [[Haag]], što su i uradili [[15. svibnja]], zarobljavajući 3 500 nizozemskih vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} U Francuskoj SS ''Totenkopf'' sudjelovao je protiv jedinog savezničkog tenkovskog napada u [[Bitka za Francusku|bitci za Francusku]], kada je, 21. svibnja, 1. oklopna brigada Britanije, podržana 50. pješačkom divizijom, ušla u [[Bitka za Arras|Arras]]. SS ''Totenkopf'' je bio pregažen, s obzirom na to da je njihov [[protutenkovski top]] [[3.7 cm PaK 36]] bio preslab usporedivši ga s britanskim [[Matilda tenk]]om.{{sfn|Harman|1980|p=100}} Nakon nizozemske kapitulacije, SS ''Leibstandarte'' pomaknula se na jug Francuske 24. svibnja. Tada ulazi u sastav 19. oklopnog korpusa koji je bio pod zapovjedništvom generala [[Heinz Guderian|Guderiana]], zauzeli su položaj udaljen 24 km od [[Dunkirk]]a uz duž kanala s mostobranom uspostavljenim na [[Saint Venant]]u.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} Te noći OKW je izdao naredbu da napredovanje mora stati dok Britanski ekspedicijski korpus ne bude zarobljen. SS ''Leibstandarte'' pauzirao je jednu noć, ali sljedeći dan pod Hitlerovom naredbom nastavlja napredovanje. Dietrich je naredio svojoj 3. bojnoj da pregazi kanal i zauzme uzvisinu s koje je britansko topništvo djelovalo protiv ''Leibstandarte'' pukovnije i stavljajući je tako u opasnost. Napali su uzvisinu i uništili britansko topništvo. Umjesto da se vojno vodstvo zabrine za Dietrichovu svojeglavost, odlikovan je [[Željezni križ|Viteškim križem željeznog križa]].{{sfn|Flaherty|2004|p=143}} Istog su dana Britanci napali Saint Venant, prisiljavajući SSVT diviziju na povlačenje, tada je po prvi puta SS jedinica bila prisiljena na povlačenje i na odricanje zauzetog položaja.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} 25. svibnja SS pukovnija ''Deutschland'' dosegla je obrambenu liniju na [[Leie]]i kod [[Merville]]a. Udarili su na mostobran preko rijeke i čekali da dođe SS ''Totenkopf'' divizija, da pruža otpor Britancima i da im štiti lijevo krilo. Uskoro stiže i jedinica britanskih tenkova koja stišće položaje SS Deutschalnda. SSVT uspio je odbiti napad britanskih tenkova i dočekao vod "Panzerjagera" (lovci na tenkove) ''Totenkopfa'' što je spasilo SS pukovniju Deutschland da ne bude uništena.{{sfn|Flaherty|2004|p=155}} Istovremeno druga jedinica ''Totenkopfa'', 14. satnija, upala je u pokolj u [[Le Paradis]]u, gdje je 99 britanskih časnika bilo likvidirano strojnicom, a svaki preživjeli ubijen je [[bajuneta|bajunetom]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Jackson|2001|pp=285–288}} Dolaskom 28. svibnja SS ''Leibstandarte'' zarobio je [[Wormhout]] koji je bio udaljen 16 kilometara od Dunkirka.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} Oni su odgovorni za pokolj u [[Wormhoudt]]u kada je njihova 2. bojna likvidirala 80 britanskih zarobljenika.<ref>{{cite web |title=Wormhoudt, svibnja 1940., The Dunkirk story |url=http://www.ph012b2086.pwp.blueyonder.co.uk/harry/wormhoudt.htm |access-date=25. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030727035548/http://www.ph012b2086.pwp.blueyonder.co.uk/harry/wormhoudt.htm |archivedate=27. srpnja 2003.}}</ref> 30. svibnja Britanci su stjerani u kut, u grad Dunkirk, a SS divizija nastavila je napredovati kroz Francusku. SS ''Leibstandarte'' dosegao je [[Saint-Étienne]], 400 km južno od [[Pariz]]a i napredovao je kroz Francusku brže od bilo koje od njemačkih jedinica.{{sfn|Flaherty|2004|p=143}} Idući dan Francuska je kapitulirala.{{sfn|Flaherty|2004|p=156}} Hitler je bio oduševljen uspjesima [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler|SS ''Leibstandartea]] (Leibstandarte SS Adolf Hitler) u Nizozemskoj i Francuskoj, što im je i iskazao;<blockquote>''Ubuduće imat ćete čast, vi koji nosite moje ime, da vodite svaki njemački napad.''{{sfn|Flaherty|2004|p=143}}</blockquote> ===1941.=== [[Slika:Bundesarchiv Bild 101I-158-0094-35, Balkan, PKW der Leibstandarte Adolf Hitler.jpg|desno|mini|1. SS oklopna divizija napreduje kroz [[Balkan]]]] Do proljeća 1941. Waffen SS sastojao se od šest divizija: [[2. SS oklopna divizija "Das Reich"|2. SS divizije "Das Reich"]], [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"|3. SS divizije "Totenkopf"]], [[4. SS policijska divizija|4. SS policijske divizije]], [[5. SS oklopna divizija "Wiking"|5. SS divizije "Wiking"]], [[6. SS gorska divizija "Nord"|6. SS divizije "Nord"]] i [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"|''Leibstandartea'']] te [[1. SS pješačka brigada|1. SS brigade]], [[2. SS pješačka brigada|2. SS brigade]] i [[SS konjanička brigada|SS konjičke brigade]].<ref name="wssd"> [http://www.axishistory.com Axis History, Waffen SS Brigades, autor Wendal, Marcus, preuzeto 3. srpnja 2009.]</ref> ====Balkan==== U ožujku 1941. talijanski napad na [[Grčka|Grčku]] bio je neuspješan što je natjeralo Nijemce da pošalju pomoć svojim saveznicima. [[Operacija Marita]] počela je dana [[6. travnja]] 1941. kada su njemačke trupe kroz [[Bugarska|Bugarsku]] napale Grčku s ciljem da osiguraju njeno južno krilo.<ref name="CHelS">Blau (1953.) "Greece, History of", Encyclopaedia "The Helios" Svolopoulos (1997.), str. 288.</ref> Divizija ''Das Reich'' dobila je naredbu da napusti [[Francuska|Francusku]] i da krene prema [[Rumunjska|Rumunjskoj]], dok je diviziji ''Leibstandarte'' naređena mobilizacija u Bugarsku. Divizija ''Leibstandarte'', priključena [[XL oklopni korpus|XL Panzerkorpsu]], napredovala je kroz zapadnu, zatim južnu Bugarsku i izbila na planine, i do 9. travnja stigla je do [[Prilep]]a, udaljenog 50 kilometara od grčke granice.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} Divizija ''Das Reich'', zajedno s XLI Panzerkorpsom prešla je rumunjsku granicu i krenula za [[Beograd]], glavni grad [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], gdje su i stigli 12. travnja 1941. lako zarobljavajući grad.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} Jugoslavenska vojska predala se nekoliko dana kasnije.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} ''Leibstandarte'' je ušao u Grčku, a na [[10. travnja]] sukobila se s [[6. australska divizija|6. australskom divizijom]] u [[Bitka za Klidški prolaz|bitci za Klidški prolaz]]. Borba za uzvisine trajala je 48 sati, gdje se često borilo i jedan na jedan. Na kraju su Nijemci zauzeli uzvisinu 997, koja je otvorila Klidški prolaz, što je otvorilo slobodan put njemačkim trupama u grčku unutrašnjost.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} OKW je pohvalio SS diviziju "Leibstandarte" za pobjedu i "nepokolebljiv napadački duh".{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} ''Leibstandarte'' nastavio je napredovanje 13. svibnja. Kada je izviđačka bojna pod zapovjedništvom [[Kurt Meyer|Kurta Meyera]] potpala pod tešku baljbu od strane Grka koji su branili [[Klisurski prolaz]] u Albaniji, zaobišli su branitelje grada i zarobili 1 000 ratnih zarobljenika, te ubili 6 i ranili 9 grčkih vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} Sljedeći dan Meyer je zauzeo [[Kastoria|Kastoriju]] i zarobio još 11 000 ratnih zarobljenika. 20. svibnja ''Leibstandarte'' presjekao je put kojim se povlačila grčka vojska u grad [[Metsovon]], te zatim prihvatila predaju Grčke vojske.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} ====Sovjetski Savez==== [[Operacija Barbarossa]], njemačka invazija na [[Sovjetski Savez]], počela je 22. lipnja 1941. i sve Waffen SS jedinice bile su uključene u invaziju. SS divizija ''Nord'' je u sjevernoj [[Finska|Finskoj]] sudjelovala u [[Operacija Arktička lisica|operaciji "Arktička lisica"]] zajedno s Finskom vojskom, te u bitci za [[Salla|Sallu]] protiv jakih sovjetskih snaga. Divizija je u prva dva dana invazije imala 300 mrtvih i 400 ranjenih.<ref name="ah6">{{cite web |author=Axis History |title=6. SS-Gebirgs-Division Nord |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1974 |accessdate=2009-02-21}}</ref><ref name="avalanche.press">{{cite web |title=avalanche.press |url=http://www.avalanchepress.com/EvilMountaineers.php |accessdate=2009-02-21}}</ref> Bitka za Sallu bila je propast, dim tenkova iz šume potpuno je dizorijentirao trupe.<ref name="avalanche.press"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p= 9}} Do kraja 1941. divizija ''Nord'' patila je od teških gubitaka. U razdoblju zime 1941. – 42. dobila je novake Waffen SS-a koji su bili mlađi i uvježbaniji od ranijih SS-ovskih sastava.<ref name="avalanche.press"/> Ostatak divizija i ostalih jedinica Waffen SS-a prošao je bolje. Divizija ''Totenkopf'' i SS policijska divizija bili su sastavni dio [[Vojna skupina Sjever|''Armeegruppe Nord'']], sa zadatkom da napreduju kroz [[Baltik]] pa do [[Lenjingrad]]a.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} Dvizija ''Das Reich'' bila je u sklopu [[Vojna skupina Centar|''Armeegruppe Center'']] i napredovala je prema [[Moskva|Moskvi]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} 5. SS oklopna divizija ''Wiking'' i 1. SS oklopna divizija ''Leibstandarte'' bile su u sklopu [[Vojna skupina Jug|''Armeegruppe Sud'']], napredujući za [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Kiev]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} [[Slika:Bundesarchiv Bild 101III-Adendorff-002-18A, Russland, SS-Kavallerie-Brigade.jpg|mini|desno|Vojnici i konji SS konjičke brigade, rujna 1941.]] Rat sa Sovjetima u početku je bio uspješan, ali gubitci Waffen SS-a bili su preveliki: divizija ''Leibstandarte'' je do kasnoga listopada imala samo pola vojnika. Smanjena je u pola, što zbog neprijateljskih akcija, što zbog dizenterije.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Divizija ''Das Reich'' izgubila je 60% vojnika i sudjelovala u [[Bitka za Moskvu|bitci za Moskvu]] i skoro je uništena u nadolazećem sovjetskom protu-napadu. SS pukovnija ''Der Führer'' imala je samo 35 vojnika, a u lipnju, na početku invazije, imala je 2 000 vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Sve ukupno Waffen SS imao je 43 000 mrtvih.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Dok su ''Leibstandarte'' i ostale SS divizije vodile bitke na vatrenoj liniji, iza njih je bila druga situacija. 1. i 2. SS pješačka brigada, koje su sastavljene od stražara u koncentracijskim logorima SSVT-a, i SS konjička brigada napredovale su kroz SSSR iza ostalih jedinica. Ispočetka su se borile protiv Sovjetskih partizana i razdvajale jedinice [[Crvena Armija|Crvene Armije]] u sklopu [[Vojne skupine Jug]], zarobljavajući tako 7 000 ratnih zarobljenika.<ref name="ss inf bde">{{cite web |author=Grar, Miha |title=1 SS Infantry Brigade (Pješačka brigada SS-a |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1935 |accessdate=2009-02-16}}</ref> Od srednine kolovoza 1941. pa sve do kasne 1942. bile su u sastavu [[RSHA]]-a, vođenog od [[Reinhard Heydrich|Reinharda Heydricha]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}}<ref name="h1">Hennes, War of Extermination, str. 136.</ref> Brigade su sada sudjelovale u zaštitnim i policijskim zadaćama, i što je najvažnije, nisu bile u sastavu vojske ni Waffen SS-a. U jesen 1941. prestali su djelovati protu-partizanski i počeli se baviti [[Holokaust]]om. Podržavajući [[Schutzstaffel#Einsatzgruppen|Einsatzgruppen]], sudjelovali su u ubijanju židovske populacije u SSSR-u i formirajući oružane odjele kad je to bilo potrebno. Ove tri brigade bile su odgovorne za desetke tisuća ubojstava.<ref name="h1"/> Zbog svoje pokretljivosti i boljih sposobnosti da sudjeluje u operacijama velikih razmjera, SS konjička brigada igrala je osovinsku ulogu u prelasku iz selektivnog ubijanja Židova u masovno istrjebljenje Židova.{{sfn|Browning|2007|p=279}} 27. srpnja Brigadi je naređeno djelovanje, a 1. kolovoza 1. pukovnija konjičke brigade bila je odogovorna za smrt 800 ljudi; pet dana kasnije, 6. kolovoza, broj žrtava bio je 3 000 "Židova i partizana".{{sfn|Browning|2007|p=280}} Također, 1. kolovoza, nakon sastanka između [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]], [[Erich von Bach-Zelewski|Ericha von Bach-Zelewskija]] i [[Hinrich Lohse|Hinricha Lohsea]], brigade su dobile sljedeće naređenje: <blockquote> ''Izričitom naredbom od [[RFSS]]-a: Svi Židovi moraju biti ubijeni. Odvezite ženske židovkinje u močvare.''{{sfn|Browning|2007|p=281}}</blockquote> [[Gustav Lombard]], primivši naređenje, obavjestio je svoju bojnu da "Ni jedan muški Židov ne smije ostati živ, ni jedna obitelj u selima."{{sfn|Browning|2007|p=281}} Kroz sljedeće tjedne, članovi 1. SS konjičke pukovnije pod Lombardovim zapovjedništvom, ubili su 11 000 Židova i više od 400 zarobljenih sovjetskih vojnika.{{sfn|Cuppers|2006|p=279}} ===1942.=== ====Ekspanzija 1942.==== 1942. Waffen SS doživljava još jednu ekspanziju i dovodi nove divizije u svoj red. [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]] bila je sastavljena od [[Volksdeutsche]]rskih (etničkih Nijemaca) dobrovoljaca iz [[NDH|Hrvatske]], [[Nedićeva Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Bila je određena za protupartizansko djelovanje na području [[Balkan]]a.<ref name="wssd"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}}{{sfn|Mitcham|2007|p=148}} Druga nova divizija formirana je u isto vrijeme, kada je SS konjička brigada prerasla u [[8. SS konjanička divizija "Florian Geyer"|8. SS konjaničku diviziju ''Florian Geyer'']].<ref name="wssd"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}} [[Slika:Demjansk Einkesselung.png|mini|300px|Napad Crvene Armije južno od jezera Ilmen, 7. siječnja - 21. veljače 1942.]] ====Mehanizirane divizije==== Divizije Waffen SS-a koje su bile na vatrenoj liniji i patili od teških gubitaka zbog tzv. Ruske zime 1941. – 1942. i sovjetskog protu-napada povučene su u Francusku na obnovu gdje su postale mehanizirane divizije ili poznatije ''panzergrenadier'' divizije.{{sfn|Reynolds|1997|p=9}} Zahvaljujući trudu Heinricha Himmlera i [[Obergruppenführer]]a [[Paul Hausser|Haussera]], novog zapovjednika [[I SS Panzerkorps|SS oklopnog korpusa]], sastavljenog od tri panzergrenadier divizije ''Leibstandarte'', ''Das Reich'' i ''Totenkopf''. Ove tri divzije, prije oklopne, sada su sadržavale tenkovsku, tj. oklopnu pukovniju umjesto oklopnu bojnu kako je bilo određeno, sve zahvaljujući gore navedene dovojice. To je značilo da su navedene divizije u svemu bile oklopne osim u nazivu. Svaka od tih divizija dobila je devet [[Tiger I|Tiger tenk]]ova, koji su sastavljeni kao teške oklopne satnije.{{sfn|Reynolds|1997|p=9}} ====Demjanski džep==== Sovjetska ofenziva u siječnju 1942. zarobila je nekoliko njemačkih divizija, što je kasnije postalo poznato kao [[Demjanski džep]], što je trajalo od veljače do travnja 1942. Divizija ''Totenkopf'' bila je jedna od divizija koje je okružila Crvena Armija. Crvena Armija neće osloboditi [[Demjansk]] do [[1. siječnja]] 1943. kada su se njemačke trupe počele povlačiti. "Za izvrsnost u zapovjedanju i žestokoj borbi u ''Totenkopf''u", [[Obergruppenführer]] [[Theodor Eicke]] odlikovan je Hrastovim lišćem na [[Željezni križ|Viteškom križu željeznog križa]] [[20. svibnja]], 1942.<ref>Fellgiebel (2000), str. 59.</ref> ===1943.=== ====Ekspanzija 1943.==== Waffen SS nastavio se širiti i 1943: u veljači su stvorene [[9. SS oklopna divizija "Hohenstaufen"]] i njezina sestrinska divizija [[10. SS oklopna divizija "Frundsberg"]]. Obje divizije stvorene su u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name="wssd"/> Zatim je usljedilo stvaranje [[11. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Nordland"|11. SS dobrovoljačke mehanizirane divizije]] sastavljene od [[Norvežani|norveških]] i [[Danci|danskih]] dobrovoljaca.<ref name="wssd"/> U rujnu se stvara [[12. SS oklopna divizija "Hitlerjugend"]] koja je u svoje redove dovodila dobrovoljce iz [[Hitlerova mladež|Hitlerove mladeži]].<ref name="wssd"/> Himmler i Berger su također bili uspješni u nagovaranju Hitlera da stvori [[Hrvati|hrvatsku]] [[muslimani|muslimansku]] [[divizija|diviziju]], te je na osnovu toga sastavljena [[13. oružana gorska divizija SS-a "Handžar"]], a ta je divizija ujedno bila i prva negermanska divizija, kojoj je zadatak bio da se bori protiv [[Tito]]vih komunističkih [[partizani|partizana]].<ref name="wssd"/> Nakon stvaranja 1. hrvatske SS divizije, uslijedila je i 1. [[Ukrajinci|ukrajinska]] SS divizija - [[14. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena od dobrovoljaca iz [[Galicija|Galicije]] u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref name="wssd"/> Zatim nastaje [[15. oružana grenadirska divzija SS-a|15. oružana grenadirska divizija SS-a (1. latvijska)]], također nastala 1943. uglavnom djelujući na području [[Richkomissart Ostland|Njemačke okupacijske civilne uprave na Baltiku]].<ref name="wssd"/> Zadnja divizija nastala 1943. bila je [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer SS"]], koja je nastala iz [[Sturmbrigade Reichsführer SS]].<ref name="wssd"/> Do kraja godine Waffen SS je od 8 divizija i nekoliko brigada porastao na 16 divizija.<ref name="wssd"/> ====Harkov==== Na Istočnom bojištu, Nijemci su trpijeli od teških gubitaka 6. armije, koja je izgubila [[Bitka za Staljingrad|Bitku za Staljingrad]]. Hitler naređuje SS Oklopnom korpusu da se vrati natrag na Istočno bojište i da krenu u protu-napad, a u ciulju da zauzmu [[Harkov]].{{sfn|Flaherty|2004|p=173}} SS Oklopni korpus (''Panzerkorps'') bio je u punom povlačenju, jer je bio napadan od strane svojetske 6. armije, a [[19. veljače]] prima naredbu da krene u napad. {{sfn|Flaherty|2004|p=173}} Hitlerovu naredbu "ustani brzo i bori se do smrti" pokorno su slušali SS-ovski zapovjednici, Hausser se povukao na bojištu pred Crvenom armijom, ali se okrenuo, te napao. Bez podrške [[Luftwaffe]]a i susjednih njemačkih jedinica, sami su probili sovjetske linije i napredovali prema Harkovu.{{sfn|Flaherty|2004|p=173-174}} Unatoč naredbama da okruže Harkov, SS Okopni korpus izravno napada grad u [[Treća bitka za Harkov|Trećoj bitci za Harkov]] [[11. ožujka]].{{sfn|Margry|2001|p=20}} Borba je trajala četiri dana u borbi čovjek na čovjeka, to jest, sve dok 1. SS divizija ''Leibstandarte'' [[15. ožujka]] nije preotela Harkov. Dva dana kasnije Nijemci su preoteli [[Belgorod]], radeći tako izbočine, koje će ih u srpnju dovesti do [[Bitka za Kursk|Bitke za Kursk]]. Njemački napad Crvenu je armiju koštao približno 70 000 ljudi, ali borbe od kuće do kuće bile su iznimno krvave za SS Oklopni korpus, koji je izgubio približno 44% ljudstva do kraja operacije u ožujku.{{sfn|Reynolds|1997|p=10}} ====Kursk==== [[Slika:Bundesarchiv Bild 101III-Zschaeckel-207-12, Schlacht um Kursk, Panzer VI (Tiger I).jpg|mini|''[[2. SS oklopna divizija "Das Reich"|Das Reich]]ova'' [[Tiger I|satnija Tiger-tenkova]], tijekom [[Bitka za Kursk|Bitke za Kursk]].]] Sljedeći ispit za Waffen SS bila je [[Bitka za Prokhorovku]], koja je bila dio Bitke za Kursk. SS oklopni korpus preimenovan je u II. SS oklopni korpus i bio je dio [[4. oklopna armija|4. oklopne armije]], koja je dobila naredbu da se probije napadom kroz sovjetske obrambene linije. Napad je uspijevao napredovati 35 kilometara, sve dok napredovanje nije prekinula sovjetska [[1. tenkovska armija (Sovjetski Savez)|1. tenkovska armija]]. Tijekom borbi u sljedećih nekoliko dana, II. oklopni korpus SS-a probio je krilo 1. sovjetske tenkovske armije i [[69. armija (Sovjetski Savez)|69. armije]], pa čak je probio i sovjetsku obrambenu liniju kod mjesta [[Prokhorovka]]. Nijemci su mislili da rade uspješan proboj, no to će se tek događati dan poslije.<ref name="dunn1997">Dunn 1997</ref>{{is|str. 153}}<ref name="Glantz 1995">Glantz 1995.</ref>{{is|str. 166-167}} Sovjetske pričuve poslane su južno, da brane SSSR od III. oklopnog korpusa SS-a; s druge strane II. oklopni korpus je mislio da je završena najteža borba u proboju jer su Sovjeti ostali bez pričuve. Unatoč početnim uspjesima i jakim sovjetskim gubitcima, proboj je propao.{{sfn|Bergstrom|2007|p=81}} ====Italija==== Nakon [[Saveznička invazija na Italiju|Savezničke invazije na Italiju]] u rujnu 1943., Hitler naređuje II. SS Panzerkorpsu ta krene prema [[Italija|Italiji]], no na kraju samo je ''Leibstandarte'' iz Rusije krenuo prema Italiji, a jedina druga Waffen SS divizija u Italiji bila je [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer-SS"]].<ref name="Clarke1996">Clarke (1966.)</ref>{{is|str. 337–338}} Nakon [[Kapitulacija Italije|primirja s Italijom]] i talijanske kapitulacije 8. rujna 1943., ''Leibstandarte'' dobiva naredbu da razoruža obližnje talijanske snage.{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Također dobiva zadatak da brani važne ceste i željezničke spojeve na sjeveru Italije, a sudjeluje i u nekoliko okršaja protiv talijanskih [[partizani|partizana]].{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Borbe ''Leibstandartea'' s talijanskim partizanima prolazile su lagano, osim dvije kratke borbe koje su izbile kod [[Parma|Parme]]. Sve talijanske snage u dolini rijeke [[Po]] bile su razoružane, no OKW je bio zabrinut jer su dobili dojavu da se dijelovi [[4. armija (Italija)|4. talijanske armije]] regrupiraju kod [[Piedmont]]a, u blizini francuske granice. III. mehanizirana bojna, 2. SS Panzergrenadier pukovnije, [[Sturmbannführer]]a [[Joachim Peiper|Joachima Peipera]] poslana je da razoruža te jedinice.{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Pri dolasku u provinciju [[Cuneo]], Peiper se sastaje s talijanskim časnikom koji ga upozorava da će napasti ako Peiper i njegova bojna ne napuste provinciju odmah. Peiper odbija napustiti provinciju, što navodi Talijane u napad. Veterani Peiperove bojne bijesno su se branili od Talijana, a poslije toga su razoružali preostale talijanske snage u okolini. Dok je ''Leibstandarte'' operirao na sjeveru, 16. SS divizija ''Reichsführer-SS'' poslala je [[Kampfgruppe]] da suzdrži [[Operacija Shingle|iskrcavanje u Anziju]] u siječnju 1944.<ref name="Marcus Wendel">{{cite web |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1943 |author=Marcus Wendel |title=Waffen SS units (16th SS Panzergrenadier Division Reichsführer-SS) |publisher=Axis History Factbook |accessdate=2009-04-09}}</ref> U ožujku, glavnina 1. Italienische Freiwilligen Sturmbrigade (ili la Brigata d'Assaulto, Miliza Armata na talijanskom; 1. talijanska dobrovoljačka pukovnija) poslana je na plažu u Anziju i borili su se zajedno s njemačkim saveznicima i dobivali su važna izvješća i trpjeli teške gubitke. Kao priznanje za izvanrednu izvedbu u borbi, Himmler je dao proglas da se 1. talijanska dobrovoljačka pukovnija u cijelosti pripoji Waffen SS-u.<ref>[http://www.waffen-ss.no/29.SS-Italianishe.htm 29. Waffen SS divizija (Italianishe Nr. 1)]</ref> ===1944.=== ====Proširenje 1944.==== Waffen SS se ponovno širi 1944. U siječnju je osnovana [[19. oružana grenadirska divizija SS-a]], nastala je iz dvije SS-ovske pješačke brigade kao kadar za novačenje [[Latvijanci|Latvijanaca]].<ref name="wssd"/> [[20. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena je u veljači 1944., iz [[3. estonska SS dobrovoljačka brigada|3. estonske SS dobrovoljačke brigade]].<ref name="wssd"/> [[21. oružana gorska divizija SS-a "Skenderbeg"]] sastavljena je u ožujku 1944. od albanskih dobrovoljaca s Kosova, s ciljem da vrši antipartizanske operacije u [[Albanija|Albaniji]] i [[Kosovo|Kosovu]].<ref>Ailsby, str. 169.</ref> Osnovana je i druga konjička divizija Waffen SS-a, [[22. SS dobrovoljačka konjička divizija "Maria Theresia"]]: vojnici su bili Volksdeutscheri iz Mađarske vojske prebačeni u Waffen SS po dogovoru Njemačke i Mađarske.<ref name="wssd"/> [[23. SS dobrovoljačka oklopna grenadirska divizija "Nederland"]] nastala je iz 4. SS oklopne grenadirske brigade "Nederland", no sama divizija nikada nije bila veća od brigade.<ref name="wssd"/> [[24. oružana gorska divizija SS-a]] bila je druga divizija u veličini brigade, koji su činili etnički Nijemci s područja [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Nezavisna Država Hrvatska|Hrvatske]], [[Nedićeva Srbija|Srbije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Divizija se borila protiv partizana u regiji [[Kras]] i na [[Alpe|Alpama]] na granici Slovenije, Italije i Austrije, a gorski teren je zahtijevao posebno oružje i posebno izvježbane vojnike.<ref>Williamson, Gordon i Stephan Andrew. str. 4.</ref> Nastaju i dvije [[Mađari|mađarske]] divizije: [[25. oružana grenadirska divizija SS-a "Hunyadi"]] i [[26. oružana grenadirska divizija SS-a]]. Te dvije divizije osnovane su po zapovijedi mađarskog ministra obrane na naređenje Heinricha Himmlera. I jedna pukovnija koja se sastojala i od [[Rumunji|Rumunja]] i [[Mađari|Mađara]] trebala se pridružiti SS-u.<ref name="wssd"/><ref>Williamson i Andrew, str. 5.-6.</ref> [[27. SS dobrovoljačka diviztija "Langemarck"]] sastavljena je u listopadu 1944., to je bila divizija za [[Flamanci|flamanske]] dobrovoljce, a divizija je nastala iz 6. SS dobrovoljačke udarne brigade "Langemarck", no ni ta divizija nije bila ništa drugo već samo veća brigada.<ref name="wssd"/> 5. SS dobrovoljačka udarna brigada SS-a "Wallonien" također je unaprijeđena u [[28. SS dobrovoljačka grenadirska divizija "Wallonien"|28. SS dobrovoljačku grenadirsku diviziju "Wallonien"]] i poput flamanske divizije nije bila veća od brigade.<ref name="wssd"/> Plan da se brigada "Kaminnski" pretvori u [[29. oružana grenadirska divizija SS-a RONA|29. oružanu grenadirsku diviziju SS-a RONA]] je propao nakon ubojstva njezinog zapovjednika [[Bronislav Kaminski|Bronislava Kaminskoga]];<ref name="wssd"/> umjesto toga, Oružana grenadirska brigada SS-a (1. talijanska) postala je [[29. oružana grenadirska divizija SS-a]].<ref name="wssd"/> Ruska [[30. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena je iz ''Schutzmannschaft-Brigade Siegling''.<ref name="wssd"/> I zadnja divizija nastala 1944. bila je [[31. SS dobrovoljačka grenadirska divizija]] koju su činili Volksdeutscheri novaci iz mađarske vojske iz regije [[Batschka]].<ref name="wssd"/> ====Varšavski getovski ustanak==== [[Warszavski getovski ustanak]] krenuo je na poticaj [[Židovi|Židova]] koji su se nalazili u Varšavskome getu, na [[16. svibnja]]. Cilj ustanka bio je sprječavanje prijenosa ostatka Židova iz geta u koncentracijski logor [[Treblinka]]. Jedina jedinica Waffen SS-a koja je bila upletena, bila je ''821. Waffen SS Panzergrenadier'' bojna (mehanizirano pješaštvo). ==Nenjemačke jedinice Waffen SS-a== [[Datoteka:Generał Heinz Reinefarth w czapce kubance i 3 pułk Kozaków.jpg|mini|Kozački vojnici u Waffen SS-u tijekom [[Varšavski ustanak|Varšavskog ustanka]] [[1944.]]]] 1940. general [[Gottlob Berger]] predlaže Himmleru novačenje vojnika iz osvojenih zemalja, kojima bi zapovijedali njemački časnici. Od danskih i norveških dobrovoljaca formirana je [[11. SS divizija "Norland"]], dok je od belgijskih i nizozemskih dobrovoljaca formirana [[5. SS oklopna divizija "Wiking"]]. S (u to vrijeme) hrvatskih prostora značajna je [[13. SS oružana gorska divizija "Handžar"]] sastavljena od [[Bošnjak]]a (tada [[Hrvat]]a [[musliman]]a), a manjim dijelom i Hrvata [[katolik]]a, iz savezničke [[NDH]], koja je ujedno bila najmnogoljudnija SS [[divizija]]. Cilj joj je bio pokazati muslimanima pod [[Velika Britanija|britanskom]] vlašću (oko 350 milijuna ljudi) kako Hitler podržava muslimane i podignuti ih na ustanak. Osim nje postojala je i [[23. SS oružana gorska divizija "Kama"]], također sastavljena dobrim dijelom od muslimana iz NDH. S prostora NDH poznata je još i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]], sastavljena od [[folksdojčer]]a. Postojale su i konjičke divizije sastavljene od pobunjenih [[Kozak]]a iz okupiranih dijelova [[SSSR]]-a. == Popis Waffen-SS divizija == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Broj ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Divizija ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Sastav ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Posljednji zapovjednik ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Djelovanje ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Znakovlje ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Max. broj pripadnika ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Br. nositelja Viteškog križa željeznog križa |-align="center" | 1.|| [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Otto Kumm]] || 1933. – 1945. || [[Slika:1. SS-Panzer-Division Leibstandarte-SS Adolf Hitler.svg|30px]] || 20,844 (1942) || 58 |-align="center" | 2.|| [[2. SS oklopna divizija "Das Reich"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Rudolf Lehmann]] || 1939. – 1945. || [[Slika:SS-Panzer-Division symbol.svg|30px]] || 20,184 (1944) || 69 |-align="center" | 3.|| [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Hellmuth Becker]] || 1939. – 1945. || [[Slika:3rd SS Division Logo.svg|30px]] || 21,186 (1942) || 47 |-align="center" | 4.|| [[4. SS policijska mehanizirana divizija]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Fritz Göhler]] || 1939. – 1945. || [[Slika:4._SS-Polizei-Panzergrenadier-Division.svg|30px]] || 19,377 (1941) || 25 |-align="center" | 5.|| [[5. SS oklopna divizija "Wiking"]] || Dobrovoljci iz Danske, Finske, Norveške, Švedske, Estonije, Nizozemske i Belgije || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Karl Ulrich]] || 1940. – 1945. || [[Slika:5th SS Division Logo.svg|30px]] || 17,347 (1941) || 55 |-align="center" | 6.|| [[6. SS gorska divizija "Nord"]] || Dobrovoljci iz Skandinavije || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Franz Schriber]] || 1941. – 1945. || [[Slika:6th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,247 (1942) || 4 |-align="center" | 7.|| [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]] || Dobrovoljci s područja bivše Jugoslavije || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[August Schmidthuber]] || 1942. – 1945. || [[Slika:7th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,120 (1943) || 6 |-align="center" | 8.|| [[8. SS konjička divizija "Florian Geyer"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Joachim Rumohr]] || 1942. – 1945. || [[Slika:8th SS Division Logo.svg|30px]] || 13,000 (1944) || 22 |-align="center" | 9.|| [[9. SS oklopna divizija "Hohenstaufen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Walter Harzer]] || 1943. – 1945. || [[Slika:9th_SS_Division_Logo.svg|30px]] || 19,611 (1943) || 12 |-align="center" | 10.|| [[10. SS oklopna divizija "Frundsberg"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Franz Roestel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:10th_SS_Divsion_Logo.svg|30px]] || 19,313 (1943) || 13 |-align="center" | 11.|| [[11. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Nordland"]] || Norveški dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Gustav Krunkenberg]] || 1943. – 1945. || [[Slika:11. SS-Freiwilligen-Panzergrenadier-Division „Nordland“.svg|30px]] || 11,749 (1943) || 25 |-align="center" | 12.|| [[12. SS oklopna divizija "Hitlerjugend"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Hugo Kraas]] - [[Franz Roestel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:12th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,482 (1943) || 14 |-align="center" | 13.|| [[13. SS oružana gorska divizija "Handschar"]] || Muslimanski dobrovoljci iz NDH || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Desiderius Hampel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:13th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,065 (1943) || 4 |-align="center" | 14.|| [[14. SS mehanizirana divizija]] || Ukrajinski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Pavlo Schandruk]] || 1943. – 1945. || [[Slika:14. SS-Freiwilligen-Infanterie-Division „Galizien”.svg|30px]] || 22,000 (1944) || 1 |-align="center" | 15.|| [[15. SS mehanizirana divizija]] || Latvijski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Karl Burk]] || 1943. – 1945. || [[Slika:15divss.svg|30px]] || 20,291 (1943) || 3 |-align="center" | 16.|| [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer-SS"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Otto Baum]] || 1943. – 1945. || [[Slika:16th SS Division Logo.svg|30px]] || 14,223 (1944) || 1 |-align="center" | 17.|| [[17. SS mehanizirana divizija "Götz von Berlichingen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Georg Bochmann]] || 1943. – 1945. || [[Slika:17th SS Division Logo.svg|30px]] || 18,354 (1944) || 4 |-align="center" | 18.|| [[18. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Horst Wessel"]] || Mađarski dobrovoljci njemačke nacionalnosti || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Heinrich Petersen]] || 1944. – 1945. || [[Slika:18th SS Division Logo.svg|30px]] || 11,000 (1944) || 2 |-align="center" | 19.|| [[19. SS mehanizirana divizija]] || Latvijski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Bruno Streckenbach]] || 1944. – 1945. || [[Slika:19th SS Division Logo.svg|30px]] || 10,592 (1944) || 12 |-align="center" | 20.|| [[20. SS mehanizirana divizija]] || Estonski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Berthold Maack]] || 1944. – 1945. || [[Slika:20th SS Division Logo.svg|30px]] || 15,382 (1944) || 5 |-align="center" | 21.|| [[21. SS oružana gorska divizija "Skanderbeg"]] || Albanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[August Schmidthuber]] || 1944. – 1945. || [[Slika:21st SS Division Logo.svg|30px]] || 6,156 (1944) || 0 |-align="center" | 22.|| [[22. SS dobrovoljačka konjička divizija "Marija Terezija"]] || Mađarski dobrovoljci njemačke nacionalnosti || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[August Zehender]] || 1944. – 1945. || [[Slika:22nd SS Division Logo.svg|30px]] || 8,000 (1944) || 6 |-align="center" | 23.|| [[23. SS oružana gorska divizija "Kama"]] || Muslimanski dobrovoljci iz NDH || [[SS]]-[[Oberführer Gustav]] - [[Lombard]] || 1944. – 1945. || [[Slika:23rd SS Division Logo.svg|30px]] || 2,199 (1944) || 0 |-align="center" | 23.|| [[23. SS oklopna mehanizirana divizija "Nederland"]] || Nizozemski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Jürgen Wagner]] || 1945. || [[Slika:23rd SS Division Logo "Nederland".svg|30px]] || 6,000 (1945) || 19 |-align="center" | 24.|| [[24. SS gorska divizija "Karstjäger"]] || Talijanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Adolf Wagner]] || 1944. – 1945. || [[Slika:24th SS Division Logo.svg|30px]] || 2,199 (1944) || 0 |-align="center" | 25.|| [[25. SS mehanizirana divizija "Hunyadi"]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Josef Travnata]] || 1944. – 1945. || [[Slika:25th SS Division Logo.svg|30px]] || 8,000 (1944) || 0 |-align="center" | 26.|| [[26. SS mehanizirana divizija]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Josef Travnata]] || 1944. – 1945. || [[Slika:26th SS Division Logo.svg|30px]] || 13,000 (1944) || 0 |-align="center" | 27.|| [[27. SS dobrovoljačka divizija "Langemarck"]] || Dobrovoljci iz Legije stranaca || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Thomas Müller]] || 1944. – 1945. || [[Slika:27. SS-Freiwilligen-Grenadier-Division „Langemarck“ (1. flämische).svg|30px]] || 7,000 (1945) || 1 |-align="center" | 28.|| [[28. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Walloon"]] || Valonski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Léon Degrelle]] || 1944. – 1945. || [[Slika:28. SS-Freiwilligen-Grenadier-Division, „Wallonien”.svg|30px]] || 4,000 (1944) || 3 |-align="center" | 29.|| [[29. SS mehanizirana divizija "RONA"]] || Ruski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Christoph Diehm]] || 1945. || [[Slika:29. Waffen-SS- Grenadier-Division „Rona” (1. russisch).svg|30px]] || 15,000 (1944) || 0 |-align="center" | 29.|| [[29. SS mehanizirana divizija]] || Talijanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Erwin Tzschoppe]] || 1944. || [[Slika:29. Waffen-SS-Grenadier-Division („Italia“).svg|30px]] || 15,000 (1943) || 0 |-align="center" | 30.|| [[30. SS mehanizirana divizija]] || Dobrovoljci iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Armenije i Poljske || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Hans Siegling]] || 1944. – 1945 || [[slika:30th Waffen Grenadier Division of the SS.svg|30px]] || 4,400 (1944) || 0 |-align="center" | 31.|| [[31. SS dobrovoljačka grenadirska divizija]] || Dobrovoljci iz Bačke || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Gustav Lombard]] || 1944. – 1945 || [[Slika:31th SS Division Logo.svg|30px]] || 11,000 (1944) || 0 |-align="center" | 32.|| [[32. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "30 Januar"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Hans Kempin]] || 1944. – 1945 || [[Slika:32divss.gif|30px]] || - || 0 |-align="center" | 33.|| [[33. SS oružana konjička divizija]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[László Deák]] || 1944. – 1945 || - || - || 0 |-align="center" | 33.|| [[33. SS mehanizirana divizija "Charlemagne"]] || Francuski dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Walter Zimmermann]] || 1944. – 1945 || [[Slika:33. SS-Waffen-Grenadier-Division „Charlemagne”.svg|30px]] || - || 2 |-align="center" | 34.|| [[34. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Landstorm Nederland"]] || Nizozemski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Martin Kohlroser]] || 1944. – 1945 || [[Slika:34th SS Division Logo.svg|30px]] || 7,000 (1943) || 3 |-align="center" | 35.|| [[35. SS policijska mehanizirana divizija]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Rüdiger Pipkorn]] || 1944. – 1945 || [[Slika:35divss.svg|30px]] || - || 0 |-align="center" | 36.|| [[36. SS mehanizirana divizija]] || Dobrovoljci iz Njemačke i istočne Europe || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Oskar Dirlewanger]] || 1944. – 1945 || [[Slika:36divss.gif|30px]] || 6,000 (1944) || 1 |-align="center" | 37.|| [[37. SS dobrovoljačka konjička divizija "Lützow"]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Karl Gesele]] || 1944. – 1945 || [[Slika:Symbol of the 37. SS-Freiwilligen-Kavallerie-Division.svg|30px]] || - || 0 |-align="center" | 38.|| [[38. SS divizija "Nibelungen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Martin Stange]] || 1944. – 1945 || [[Slika:38th SS Division Logo.svg|30px]] || - || 0 |} == Izvori== {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite news |last=Axelrod |first=Toby |date=27. ožujka 2019. |title=German Jewish leader urges cancellation of pension payments to former SS members |work=The Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/german-jewish-leader-urges-cancellation-of-pension-payments-to-former-ss-members/ |access-date=5. kolovoza 2019. }} *{{cite encyclopedia |editor-last1=Bartrop |editor-first1=Paul R. |editor-last2=Jacobs |editor-first2=Leonard |title=Modern Genocide |encyclopedia=Modern Genocide: The Definitive Resource and Document Collection |volume=1 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, Ca. |year=2014 |isbn=978-1-61069-363-9 |url=http://www.abc-clio.com/ABC-CLIOCorporate/product.aspx?pc=A4051C }} * {{cite web |title=Battle of the Bulge |url=http://www.u-s-history.com/pages/h1753.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|United States History}} }} * {{cite book |last=Beevor |first=Antony |author-link=Antony Beevor |year=2002 |title=Berlin: The Downfall 1945 |publisher=Viking-Penguin Books |isbn=978-0-670-03041-5}} * {{cite book |last=Bell |first=Bowyer J |year=1966 |title=Besieged: Seven Cities Under Siege |publisher=Chilton |url=https://archive.org/details/besiegedsevencit00bell |url-access=registration }} * {{cite book |last=Bercuson |first=David |author-link=David Bercuson |title=Maple Leaf Against the Axis |publisher=Red Deer Press |year=2004 |orig-year=1996 |isbn=0-88995-305-8 |url=https://archive.org/details/mapleleafagainst0000berc |url-access=registration }} * {{cite book |last=Bergstrom |first=Christopher |title=Kursk – The Air Battle: July 1943 |publisher=Chevron/Ian Allan |year=2007 |isbn=978-1-903223-88-8}} * {{cite news |last1=Binkowski |first1=Rafael |last2=Wiegrefe |first2=Klaus |date=21. listopada 2011. |url=http://www.spiegel.de/international/germany/the-brown-bluff-how-waffen-ss-veterans-exploited-postwar-politics-a-792984.html |title=The Brown Bluff: How Waffen SS Veterans Exploited Postwar Politics |archive-url=https://web.archive.org/web/20151201005121/http://www.spiegel.de/international/germany/the-brown-bluff-how-waffen-ss-veterans-exploited-postwar-politics-a-792984.html |archive-date=2015-12-01 |access-date=1. prosinca 2015. |work=[[Der Spiegel]] }} * {{cite book |last1=Bishop |first1=Chris |last2=Williams |first2=Michael |title=SS: Hell on the Western Front |year=2003 |publisher=MBI Publishing |location=St Paul, Minn |isbn=978-0-7603-1402-9}} * {{cite book |last=Borodziej |first=Włodzimierz |author-link=Włodzimierz Borodziej |year=1985 |title=Terror i polityka: policja niemiecka a polski ruch oporu w GG 1939-1944 |trans-title=Terror and politics: the German police and the Polish resistance movement in the General Government 1939-1944 |language=pl |location=Warsaw |publisher=Instytut Wydawniczy Pax |isbn=83-211-0718-4}} * {{cite journal |last=Borodziej |first=Włodzimierz |author-link=Włodzimierz Borodziej |date=1985a |title=Ruch oporu w Polsce w ś wietle tajnych akt niemieckich |trans-title=The resistance movement in Poland in the light of the German secret files |journal=Kierunki [Directions] |volume=IX |number=16 |language=pl}} * {{cite book |last=Browning |first=Christopher |title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942 |publisher=University of Nebraska Press |year=2007 |isbn=978-0-8032-5979-9}} * {{cite book |last=Butler |first=Rupert |title=SS-Leibstandarte: The History of the First SS Division, 1934–45 |publisher=Spellmount |year=2001}} * {{cite book |last=Conot |first=Robert E. |title=Justice at Nuremberg |publisher=Carrol & Graf |year=1984 |isbn=9780881840322 |url=https://archive.org/details/justiceatnurembe00cono |url-access=registration }} * {{cite book |last1=Cook |first1=Stan |last2=Bender |first2=Roger James |title=Leibstandarte SS Adolf Hitler: Uniforms, Organization, & History |year=1994 |publisher=R. James Bender |location=San Jose, CA |isbn=978-0-912138-55-8}} * {{cite web |last=Cooper |first=D. |date=22. veljače 2004. |title=WW2 People's War: Le Paradis: The murder of 97 soldiers in a French field on the 26/27th May 1940 |work=BBC Online |url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/83/a2328383.shtml |access-date=28. veljače 2016. }} * {{cite book |last=Cuppers |first=Martin |title=Vorreiter der Shoah, Ein Vergleich der Einsätze der beiden SS-Kavallerieregimenter im August 1941 |publisher=Meidenbauer Martin Verlag |language=de |year=2006 |isbn=3-89975-080-2}} * {{Cite book |last=Diehl |first=James M. |year=1993 |title=Thanks of the Fatherland: German Veterans After the Second World War |url=http://uncpress.unc.edu/browse/book_detail?title_id=2271 |location=Chapel Hill |publisher=University of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-2077-3 |access-date=3. siječnja 2020. |archive-date=23. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161123010058/http://www.uncpress.unc.edu/browse/book_detail?title_id=2271 |url-status=dead }} * {{cite book |last=Dollinger |first=Hans |title=The Decline and Fall of Nazi Germany and Imperial Japan |year=1967 |orig-year=1965 |publisher=Bonanza |location=New York |isbn=978-0-517-01313-7 |url=https://archive.org/details/declinefallofnaz0000doll }} * {{cite book |last=Duffy |first=Christopher |author-link=Christopher Duffy |year=2002 |title=Red Storm on the Reich: The Soviet March on Germany, 1945 |publisher=Castle Books |location=Edison, NJ |isbn=0-7858-1624-0}} * {{cite report |title=ECRI Report on Latvia (fourth monitoring cycle) |date=21 February 2012 |publisher=Council of Europe: European Commission Against Racism and Intolerance (ECRI) |url=http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Latvia/LVA-CbC-IV-2012-003-ENG.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170629110728/http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Latvia/LVA-CbC-IV-2012-003-ENG.pdf |archive-date=2017-06-29 |url-status=dead |ref={{sfnref|ECRI|2012}} }} * {{cite book |last1=Ellis |first1=L.F. |editor-last=Butler |editor-first=J. R. M. |editor-link=James Ramsay Montagu Butler |title=Victory in the West, Volume II: The Defeat of Germany |series=History of the Second World War United Kingdom Military Series |publisher=Naval & Military Press |year=2004 |orig-year=1968 |isbn=1-84574-059-9}} * {{cite book |last=Evans |first=Richard J. |year=2008 |title=The Third Reich at War |publisher=Penguin |location=New York |isbn=978-0-14-311671-4 |url=https://archive.org/details/thirdreichatwar00evan_0 |url-access=registration }} * {{cite journal |last=Eyre |first=Wayne |year=2006 |title=Operation RÖSSELSPRUNG and The Elimination of Tito, May 25, 1944: A Failure in Planning and Intelligence Support |journal=Journal of Slavic Military Studies |volume=19 |issue=2 |pages=343–376 |publisher=Routledge, part of the Taylor & Francis Group |doi=10.1080/13518040600697969 |s2cid=144383512}} * {{cite book |last=Farmer |first=Sarah |year=1994 |title=Oradour: Arrêt sur mémoire |location=Paris |language=fr |publisher=Calmann-Lévy |isbn=978-2-70212-316-4}} * {{cite book |last=Fellgiebel |first=Walther-Peer |year=2000 |title=Die Träger des Ritterkreuzes des Eisernen Kreuzes 1939–1945 |publisher=Podzun-Pallas |location=Wölfersheim-Berstadt, Germany |isbn=3-7909-0284-5}} * {{cite book |last=Fey |first=William |year=2003 |title=Armor Battles of the Waffen-SS |publisher=Stackpole |isbn=978-0-8117-2905-5}} * {{cite book |last=Fischer |first=Thomas |year=2008 |title=Soldiers of the Leibstandarte |publisher=J.J. Fedorowicz Publishing |isbn=978-0-921991-91-5}} * {{cite book |last=Flaherty |first=T. H. |title=The Third Reich: The SS |publisher=Time-Life |year=2004 |orig-year=1988 |isbn=1-84447-073-3}} * {{Cite book |last=Forbes |first=Robert |title=For Europe: The French Volunteers of the Waffen-SS |publisher=Stackpole Books |orig-year=2006 |year=2010 |isbn=978-0-8117-3581-0}} * {{cite book |last=Fritz |first=Stephen |year=2011 |title=Ostkrieg: Hitler's War of Extermination in the East |publisher=The University Press of Kentucky |location=Lexington |isbn=978-0-81313-416-1}} * {{cite news |title=Germany struggles to stop Nazi war payment suspicions |date=28 February 2019 |work=[[The Local]] |url=https://www.thelocal.de/20190228/in-focus-germany-struggles-to-stop-nazi-war-payment-suspicions |access-date=5 August 2019 |ref={{sfnref|The Local|2019}} }} * {{cite book |last1=Gerwarth |first1=Robert |last2=Böhler |first2=Jochen |year=2016 |title=The Waffen-SS: A European History |url=https://books.google.com/books?id=QYKuDQAAQBAJ |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19250-782-2 }} * {{cite book |last=Gosztony |first=Peter |title=Endkampf an der Donau 1944/45 |year=1978 |publisher=Molden Taschenbuch Verlag |location=Vienna |language=de |isbn=3-217-05126-2}} * {{cite news |title=Greeks lose Nazi massacre claim |work=BBC News |date=26 June 2003 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3023144.stm |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|BBC News|2003}} }} * {{cite book |last1=Hannes |first1=Heer |author-link1=Hannes Heer |last2=Naumann |first2=Klaus |author-link2=Klaus Naumann (historian) |title=War of Extermination: The German Military in World War II 1941–1944 |publisher=Berghahn |year=2000 |isbn=1-57181-232-6}} * {{cite book |last=Harclerode |first=Peter |title=Wings Of War&nbsp;– Airborne Warfare 1918–1945 |publisher=Weidenfeld & Nicolson |year=2005 |isbn=978-0-304-36730-6}} * {{cite book |last=Harman |first=Nicholas |title=Dunkirk: The Necessary Myth |publisher=Hodder and Stoughton |year=1980 |isbn=0-340-24299-X |url=https://archive.org/details/dunkirknecessary0000harm }} * {{cite book |last=Hastings |first=Max |author-link=Max Hastings |title=Overlord: D-Day and the Battle for Normandy |publisher=Vintage |year=2006 |orig-year=1985 |isbn=0-307-27571-X}} * {{cite news |title=Italy convicts Nazis of massacre |work=BBC News |date=13 January 2007 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6259987.stm |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|BBC News|2007}} }} * {{cite book |last=Jackson |first=Julian |title=The Fall of France: The Nazi Invasion of 1940 |year=2001 |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-280550-9}} * {{cite book |last=Jarymowycz |first=Roman |author-link=Roman Jarymowycz |title=Tank Tactics: From Normandy to Lorraine |publisher=Lynne Rienner |year=2001 |isbn=1-55587-950-0}} * {{cite book |last=Kershaw |first=Ian |title=Hitler: A Biography |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |year=2008 |isbn=978-0-393-06757-6}} * {{cite book |last=Kirchmayer |first=Jerzy |author-link=Jerzy Kirchmayer |title=Powstanie Warszawskie |year=1978 |publisher=Książka i Wiedza |language=pl |isbn=83-05-11080-X}} * {{cite book |last=Król |first=Eugeniusz C. |year=2006 |title=Polska i Polacy w propagandzie narodowego socjalizmu w Niemczech 1919–1945 |trans-title=Poland and Poles in the propaganda of National Socialism in Germany 1919-1945 |publisher=Instytut Studiów Politycznych Polskiej Akademii Nauk |location=Warsaw |isbn=978-83-7399-019-7 |language=pl}} * {{cite book |last=Laar |first=Mart |author-link=Mart Laar |year=2005 |chapter=Battles in Estonia in 1944 |title=Estonia in World War II |pages=32–59 |publisher=Grenamder |location=Tallinn |isbn=9949-411-93-9}} * {{cite book |last1=Langer |first1=Howard J. |last2=Rudowski |first2=Marek |title=Księga najważniejszych postaci II wojny światowej |year=2008 |publisher=Bellona |location=Warsaw |isbn=978-83-11-11111-0 |language=pl}} * {{Cite journal |last=Large |first=David C. |journal=The Journal of Modern History |volume=59 |issue=1 |year=1987 |title=Reckoning without the Past: The HIAG of the Waffen-SS and the Politics of Rehabilitation in the Bonn Republic, 1950–1961 |publisher=University of Chicago Press |jstor=1880378 |pages=79–113 |doi=10.1086/243161 |s2cid=144592069}} * {{cite book |last1=Langbein |first1=Hermann |author-link=Hermann Langbein |translator-last=Zohn |translator-first=Harry |orig-year=First published in German in 1972 |title=People in Auschwitz |year=2005 |publisher=University of North Carolina Press in connection with the [[United States Holocaust Memorial Museum]] |location=Chapel Hill |isbn=978-0-8078-6363-3 |url=https://books.google.com/books?id=DzWPL6hjk9MC |language=en }} * {{cite journal |last=Latimer |first=Jon |title=World War II: 12th SS Hitlerjugend Panzer Division Fought in Normandy |journal=World War II |issue=July |year=2001 |url=http://www.historynet.com/world-war-ii-12th-ss-hitlerjugend-panzer-division-fought-in-normandy.htm/6 |access-date=16. veljače 2009. |archive-date=3. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103081810/https://www.historynet.com/world-war-ii-12th-ss-hitlerjugend-panzer-division-fought-in-normandy.htm/6 |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Levenda |first=Peter |author-link=Peter Levenda |year=2014 |title=The Hitler Legacy: The Nazi Cult in Diaspora: How it was Organized, How it was Funded, and Why it Remains a Threat to Global Security in the Age of Terrorism |location=Lake Worth, Fla. |publisher=Ibis Press |isbn=978-0-89254-210-9}} * {{cite web |title=Lawrenceville Man Admits Training Concentration Camp Attack Dogs |date=2 October 2007 |publisher=Cox Media Group |url=http://www.wsbtv.com/news/14243131/detail.html |access-date=3 June 2013 |ref={{sfnRef|WBSTV|2007}} |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629140051/http://www.wsbtv.com/news/14243131/detail.html |url-status=dead }} * {{cite book |last=Littlejohn |first=David |year=1987 |title=Foreign Legions of the Third Reich Vol. 1 Norway, Denmark, France |publisher=Bender Publishing |isbn=978-0912138176}} * {{cite book |last=Longerich |first=Peter |author-link=Peter Longerich |year=2012 |title=Heinrich Himmler: A Life |publisher=Oxford University Press |location=Oxford; New York |isbn=978-0-19-959232-6}} * {{Cite book |last=MacKenzie |first=S.P. |author-link=Simon MacKenzie |year=1997 |title=Revolutionary Armies in the Modern Era: A Revisionist Approach |url=https://www.routledge.com/products/9780415867771 |location=New York |publisher=Routledge |isbn=9780415096904 }} * {{cite book |last=Madajczyk |first=Czesław |title=Polityka III Rzeszy w okupowanej Polsce |publisher=Państwowe Wydawnictwo Naukowe |location=Warsaw |language=pl |year=1972}} * {{cite book |last=Margry |first=Karel |title=The Four Battles for Kharkov |publisher=Battle of Britain International |year=2001 |oclc=254320761}} * {{cite book |last=Marrus |first=Michael R. |author-link=Michael Robert Marrus |year=1989 |title=The Nazi Holocaust. Part 3: The "Final Solution": The Implementation of Mass Murder (Vol.2) |location=Berlin |publisher=De Gruyter |isbn=978-0-88736-255-2}} * {{cite book |last1=McDonald |first1=Gabrielle Kirk |last2=Swaak-Goldman |first2=Olivia |year=2000 |title=Substantive and Procedural Aspects of International Criminal Law: The Experience of International and National Courts: Materials |url=https://books.google.com/books?id=ZzYznOEiZmcC |publisher=Brill Publishers |isbn=90-411-1134-4 }} * {{cite book |last=McGilvray |first=Evan |title=The Black Devil's March – A Doomed Odyssey: The 1st Polish Armoured Division 1939–1945 |publisher=Helion & Company |year=2005 |isbn=1-874622-42-6}} * {{cite news |last1=McMahon |first1=Barbara |date=22. lipnja 2005. |title=10 former Nazis convicted of Tuscan massacre |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2005/jun/23/secondworldwar.italy |access-date=5. kolovoza 2019. }} * {{cite book |last=McNab |first=Chris |title=The SS: 1923–1945 |year=2009 |publisher=Amber Books |isbn=978-1-906626-49-5}} * {{cite book |last=McNab |first=Chris |title=Hitler's Elite: The SS 1939–45 |publisher=Osprey |year=2013 |isbn=978-1-78200-088-4}} * {{cite book |last=Miller |first=Michael |title=Leaders of the SS and German Police, Vol. 1 |year=2006 |publisher=R. James Bender |location=San Jose, CA |isbn=978-93-297-0037-2}} * {{cite book |last=Mitcham |first=Samuel |title=The Panzer Legions: A Guide to the German Army Tank Divisions of World War II and Their Commanders |publisher=Greenwood |year=2001 |isbn=0-313-31640-6}} * {{cite book |last=Mitcham |first=Samuel |title=German Order of Battle, Volume 3 |publisher=Stackpole Books |year=2007 |isbn=978-0-8117-3438-7}} * {{cite book |last1=Müller |first1=Rolf-Dieter |last2=Ueberschär |first2==Gerd R. |year=1997 |title=Hitler's War in the East, 1941-1945: A Critical Assessment |publisher=Berghahn Books |isbn=978-1-57181-068-7}} * {{cite book |last1=Murray |first1=Williamson |author-link1=Williamson Murray |last2=Millett |first2=Allan R. |author-link2=Allan R. Millett |title=A War To Be Won: Fighting the Second World War |publisher=Harvard University Press |year=2001 |isbn=978-0-67400-680-5}} * {{cite book |last=Molt |first=Matthias |year=2007 |title=on der Wehrmacht zur Bundeswehr personelle Kontinuität und Diskontinuität beim Aufbau der deutschen Streitkräfte 1955–1966 |language=de |trans-title=From the Wehrmacht to the Bundeswehr - Continuity and dis-continuity of personnel in the formation of the German armed forces |url=https://d-nb.info/99358196X/34 |access-date=22. rujna 2018. |location=[[Heidelberg]] |publisher=Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg }} * {{cite book |last=Nash |first=Douglas E. |title=Hell's Gate: The Battle of the Cherkassy Pocket, January–February 1944 |year=2002 |publisher=RZM Publishing |location=Southbury, Connecticut |isbn=0-9657584-3-5}} * {{cite journal |author=Staff |title=Heinrich Himmler Kills Himself in British Prison |journal=Bend Bulletin |date=24 May 1945 |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1243&dat=19450523&id=Tx9PAAAAIBAJ&pg=6266,6071339 |access-date=4 March 2016 |ref={{sfnRef|''Bend Bulletin''|1945}} }} * {{cite web |author=War Crimes Office |title=Nazi Crimes on Trial: The Dachau Trials. Trials by U.S. Army Courts in Europe 1945 – 1948 |work=U.S. Army Trial Reviews and Recommendations |publisher=United States War Department |year=1948 |url=http://www1.jur.uva.nl/junsv/JuNSVEng/DTRR/DTCasesfr.htm |access-date=3 June 2013 |ref={{sfnRef|US War Department|1948}} |archive-date=25. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170925103209/http://www1.jur.uva.nl/junsv/JuNSVEng/DTRR/DTCasesfr.htm |url-status=dead }} * {{cite book |last1=Neitzel |first1=Sönke |author-link1=Sönke Neitzel |last2=Welzer |first2=Harald |author-link2=Harald Welzer |year=2012 |title=Soldaten: On Fighting, Killing and Dying |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-84983-949-5}} * {{cite web |title=Operation Nordwind in the Low Vosges 1–7 January 1945 |url=http://www.100thww2.org/overview/k.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|100th Division}} |archive-date=17. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180917165831/http://www.100thww2.org/overview/k.html |url-status=dead }} * {{cite book |last=Overmans |first=Rűdiger |title=Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg |year=2000 |publisher=Oldenbourg |location=Munich |language=de |isbn=3-486-56531-1}} * {{cite book |last=Parker |first=Danny S. |year=2014 |title=Hitler's Warrior: The Life and Wars of SS Colonel Jochen Peiper |location=Boston |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-82154-7}} * {{cite book |last=Picaper |first=Jean-Paul |year=2014 |title=Les Ombres d'Oradour: 10 Juin 1944 |trans-title=The Shadows of Oradour: 10 June 1944 |language=fr |location=Paris |publisher=Éditions l'Archipel |isbn=978-2-8098-1467-5}} * {{cite book |last=Pieper |first=Henning |year=2015 |title=Fegelein's Horsemen and Genocidal Warfare: The SS Cavalry Brigade in the Soviet Union |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire |isbn=978-1-137-45631-1}} * {{cite news|title=Probe into Nazi massacre at Sant'Anna di Stazzema, Italy, dropped|work=BBC News|date=1 October 2012|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-19788487|access-date=5 August 2019|ref={{sfnRef|BBC News|2012}}}} * {{cite book |last=Raus |first=Erhard |title=Panzer Operations. The Eastern Front Memoir of General Raus, 1941–1945 |year=2005 |publisher=DeCapo}} * {{cite book |last=Reitlinger |first=Gerald |author-link=Gerald Reitlinger |title=The SS: Alibi of a Nation, 1922–1945 |publisher=Da Capo |year=1989 |isbn=978-0-306-80351-2}} * {{cite web |title=Remembering the invisible soldiers of the Battle of the Bulge |year=2012 |publisher=U.S. Wereth Memorial |url=http://www.wereth.org/index.php/history |access-date=10 November 2013 |ref={{sfnRef|US Memorial Wereth}} }} * {{cite book |last=Reynolds |first=Michael |title=Steel Inferno: I SS Panzer Corps in Normandy |publisher=Spellmount |year=1997 |isbn=1-873376-90-1}} * {{cite journal |last=Reynolds |first=Michael |title=Massacre at Malmédy During the Battle of the Bulge |journal=World War II Magazine |date=Veljača 2003. |url=http://www.historynet.com/massacre-at-malmedy-during-the-battle-of-the-bulge.htm }} * {{cite encyclopedia |title=The Sant'Anna di Stazzema Massacre (August 1944) |encyclopedia=Jewish Virtual Library |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Stazzema.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|Jewish Virtual Library, Sant'Anna massacre}} }} * {{cite book |last=Rossino |first=Alexander B. |author-link=Alexander B. Rossino |title=Hitler Strikes Poland: Blitzkrieg, Ideology, and Atrocity |publisher=University Press of Kansas |location=Lawrence, Kansas |year=2003 |isbn=0-7006-1234-3 |url=https://archive.org/details/hitlerstrikespol0000ross |url-access=registration }} * {{cite book |last=Schramm |first=Percy E. |title=Kriegstagebuch des Oberkommandos der Wehrmacht 1944–1945 Teilband II |language=de |publisher=Manfred Pawlak |location=Herrsching |year=1982}} * {{cite book |editor-last1=Schulte |editor-first1=Jan Erik |editor-last2=Wildt |editor-first2=Michael |date=Rujan 2018. |title=Die SS nach 1945: Entschuldungsnarrative, populäre Mythen, europäische Erinnerungsdiskurse |language=de |trans-title=The post-1945 SS: Debt narratives, popular myths, European commemorative discourses |series=Berichte und Studien |volume=76 |location=Göttingen |publisher=V&R unipress |isbn=978-3847108207 |url=https://books.google.com/books?id=B1xtDwAAQBAJ |access-date=22. rujna 2018. }} [ [https://books.google.com/?id=B1xtDwAAQBAJ&pg=PA47 p. 47] ]<br/>{{cite web |url=https://www.geschichte.hu-berlin.de/de/bereiche-und-lehrstuehle/dtge-20jhd/dokumente/aktuelles/2018/181009%20Schulte%20Wildt.pdf |title=another source |via=[[Humboldt University of Berlin]] |access-date=22. rujna 2018. |url-status=dead }} * {{cite book |last=Seaton |first=Albert |title=The Russo-German War, 1941–45 |publisher=Praeger Publishers |location=New York |year=1971 |isbn=978-0-21376-478-4}} * {{Cite book |last1=Smelser |first1=Ronald |last2=Davies |first2=Edward J. |year=2008 |title=The Myth of the Eastern Front: The Nazi-Soviet War in American Popular Culture |location=New York |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-83365-3 |url=https://archive.org/details/mythofeasternfro0000smel |url-access=registration }} * {{cite book |last=Spajić |first=Hrvoje |year=2010 |title=Waffen-SS: Mračne sile zločinačke politike - Vojnici nacionalsocijalizma 1933–45 |trans-title=Waffen-SS: The Dark Forces of Criminal Politics - Soldiers of National Socialism 1933–45 |language=hr |location=Zagreb |publisher=Naklada Stih}} * {{cite book |last=Stackelberg |first=Roderick |title=Hitler's Germany: Origins, Interpretations, Legacies |publisher=Taylor & Francis |location=London; New York |year=2002 |isbn=978-0-203-00541-5}} * {{cite book |last=Stein |first=George H. |title=The Waffen-SS: Hitler's Elite Guard at War 1939–1945 |publisher=Cerberus Publishing |year=2002 |orig-year=1966 |isbn=978-1841451008}} * {{cite book |last=Stein |first=George H. |year=1984 |orig-year=1966 |title=The Waffen SS: Hitler's Elite Guard at War, 1939-1945 |publisher=Cornell University Press |isbn=0-8014-9275-0 |url=https://archive.org/details/waffensshitlers00stei |url-access=registration }} * {{cite web |last=Stroop |first=Jürgen |author-link=Jürgen Stroop |title=The Stroop Report: The Warsaw Ghetto Is No More |year=1943 |work=Jewish Virtual Library |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/nowarsaw.html |access-date=24. svibnja 2013. }} * {{cite book |last=Sydnor |first=Charles W., Jr. |year=1990 |orig-year=1977 |title=Soldiers of Destruction: The SS Death's Head Division, 1933–1945 |location=Princeton, N.J. |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00853-0 |url=http://press.princeton.edu/titles/847.html |access-date=2016-01-08 }} * {{cite journal |last=Sydnor |first=Charles W., Jr. |year=1973 |title=The History of the SS ''Totenkopfdivision'' and the Postwar Mythology of the ''Waffen SS'' |journal=Central European History |volume=6 |issue=4 |publisher=[[Cambridge University Press]] |doi=10.1017/S0008938900000960 |pages=339–362}} * {{Cite book |last=Tauber |first=Kurt |year=1967 |title=Beyond Eagle and Swastika: German Nationalism Since 1945, Volume I |location=Middletown, Conn. |publisher=Wesleyan University Press |ref={{harvid|Tauber Volume I|1967}}}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1973 |title=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen-SS 1939–1945, Volumes II and III |publisher=Biblio Verlag |language=de}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1977 |title=Die Waffengattungen – Gesamtübersicht |series=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945 |volume=1 |publisher=Biblio |location=Osnabrück |language=de}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1966 |title=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945: Die Landstreitkräfte 1-5 |volume=2 |publisher=Mittler |location=Frankfurt am Main |language=de |url=https://books.google.com/books?id=4-RmAAAAMAAJ }} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1970 |title=Die Landstreitkräfte 15-30 |series=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945 |volume=4 |publisher=Mittler |location=Leipzig |language=de}} * {{cite web |last=Thomson |first=Mike |title=Hitler's secret Indian army |date=23. rujna 2004. |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/3684288.stm |access-date=24. svibnja 2013. }} * {{cite web |title=Jewish Uprisings in Ghettos and Camps, 1941–1944: Resistance in Ghettos |publisher=United States Holocaust Memorial Museum |url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005407 |access-date=28 May 2013 |ref={{sfnRef|Holocaust Memorial Museum}} }} * {{cite book |last=Ustinow |first=D. F |title=Geschichte des zweiten Weltkrieges 1939–1945 |volume=X |year=1981 |publisher=Militärverlag der Deutschen Demokratischen Republik |location=Berlin |language=de}} * {{cite news |editor-last=Vahtla |editor-first=Aili |date=31. srpnja 2018. |title=Politicians condemn Russian Embassy criticism of tribute to WWII battle |work=Eesti Rahvusringhääling |url=https://news.err.ee/850416/politicians-condemn-russian-embassy-criticism-of-tribute-to-wwii-battle |access-date=18. prosinca 2019. }} * {{Cite book |last=Wardzyńska |first=Maria |year=2009 |title=Był rok 1939. Operacja niemieckiej policji bezpieczeństwa w Polsce. Intelligenzaktion |trans-title=The year was 1939. Operation of German security police in Poland. Intelligenzaktion |publisher=Institute of National Remembrance, IPN (Portal edukacyjny Instytutu Pamięci Narodowej) |isbn=978-83-7629-063-8 |url=http://pamiec.pl/download/49/34737/BYLROK1939.pdf |language=pl |access-date=13. studenoga 2021. |archive-date=29. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129035451/http://pamiec.pl/download/49/34737/BYLROK1939.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |last=Weale |first=Adrian |author-link=Adrian Weale |title=The SS: A New History |year=2010 |publisher=Little, Brown |isbn=978-1-4087-0304-5}} * {{cite book |last=Weale |first=Adrian |title=Army of Evil: A History of the SS |year=2012 |publisher=Caliber Printing |place=New York |isbn=978-0-451-23791-0}} * {{cite book |last=Wegner |first=Bernd |author-link=Bernd Wegner |title=The Waffen-SS: Organization, Ideology and Function |publisher=Blackwell |year=1990 |isbn=0-631-14073-5}} * {{cite book |last=Weinberg |first=Gerhard |author-link=Gerhard Weinberg |title=A World at Arms: A Global History of World War II |year=1994 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge; New York |isbn=0-521-44317-2 |url=https://archive.org/details/worldatarmsgloba00wein }} *{{Cite journal |last1=Werther |first1=Steffen |last2=Hurd |first2=Madeleine |journal=Culture Unbound. Journal of Current Cultural Research |volume=6 |issue=2 |year=2014 |title=Go East Old Man: The Ritual Spaces of SS Veteran's Memory Work |url=http://www.cultureunbound.ep.liu.se/v6/a18/cu14v6a18.pdf |pages=327–359 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160102190906/http://www.cultureunbound.ep.liu.se/v6/a18/cu14v6a18.pdf |archive-date=2. siječnja 2016. |url-status=live |doi=10.3384/cu.2000.1525.146327 |doi-access=free }} * {{Cite book |last=Westemeier |first=Jens |author-link= Jens Westemeier |year=2007 |title=Joachim Peiper: A Biography of Himmler's SS Commander |publisher=[[Schiffer Publishing]] |isbn=978-0-7643-2659-2 }} * {{cite magazine |last=Wiederschein |first=Harald |date=21. srpnja 2015. |title=Mythos Waffen-SS: Von wegen "blonde Götter" - Hitlers Elitetruppen sind bis heute überschätzt |trans-title=Myth of the Waffen-SS: Because of the "blond gods" - Hitler's elite troops are still overrated |magazine=[[Focus (German magazine) |Focus]] |url=https://www.focus.de/wissen/mensch/geschichte/zweiter-weltkrieg/militaerisch-unbedeutend-brutal-verbrecherisch-mythos-waffen-ss-hitlers-ueberschaetzte-elitetruppen_id_4826676.html |access-date=22. rujna 2018. |language=de }} * {{cite book |last=Wienand |first=Christiane |year=2015 |title=Returning Memories: Former Prisoners of War in Divided and Reunited Germany |url=https://books.google.com/books?id=BFWECgAAQBAJ&q=Soldaten+wie+alle+anderen+auch+waffen-ss&pg=PA39 |access-date=22. rujna 2018. |location=[[Rochester, New York |Rochester]], N.Y |publisher=Camden House |isbn=978-1571139047 }} * {{cite book |last=Wilke |first=Karsten |year=2011 |title=Die "Hilfsgemeinschaft auf Gegenseitigkeit" (HIAG) 1950–1990: Veteranen der Waffen-SS in der Bundesrepublik |trans-title=HIAG 1950–1990: Waffen-SS veterans in the Federal Republic |location=Paderborn |language=de |publisher=Schoeningh Ferdinand GmbH |isbn=978-3-506-77235-0}} * {{cite book |last1=Williamson |first1=Gordon |last2=Andrew |first2=Stephan |title=The Waffen-SS (4): 24. To 38. Divisions, & Volunteer Legions |publisher=Osprey |year=2004 |isbn=1-84176-589-9}} * {{cite book |last1=Windrow |first1=Martin |last2=Burn |first2=Cristopher |title=The Waffen-SS, Edition 2 |publisher=Osprey |year=1992 |isbn=0-85045-425-5}} * {{cite book |last=Wroniszewski |first=Józef |title=Ochota 1944 |publisher=Wydawnictwo Ministerstwa Obrony Narodowej |location=Warsaw |language=pl |year=1970}} * {{cite book |last1=Zetterling |first1=Niklas |last2=Frankson |first2=Anders |title=The Korsun Pocket: The Encirclement and Breakout of a German Army in the East, 1944 |year=2008 |publisher=Casemate |location=Philadelphia |isbn=978-1-932033-88-5}} * {{cite book |last=Ziemke |first=Earl F. |author-link=Earl F. Ziemke |title=Stalingrad to Berlin: The German Defeat in the East |year=1968 |publisher=Office of the Chief of Military History – U.S. Army |location=Washington |asin=B002E5VBSE |url=https://archive.org/details/stalingradtoberl00ziem |url-access=registration }} * {{cite web |last=Zimmermann |first=Elizabeth |title=Former SS member faces trial for war crimes in the Netherlands |work=World Socialist Web Site |publisher=International Committee of the Fourth International |date=21. siječnja 2004. |url=http://www.wsws.org/articles/2004/jan2004/nazi-j21.shtml |access-date=3. lipnja 2013. }} * {{cite journal |last=Zwack |first=Peter |title=World War II: Siege of Budapest |journal=Quarterly Journal of Military History |year=1999 |url=http://www.historynet.com/world-war-ii-siege-of-budapest.htm/14 |access-date=3. siječnja 2020. |archive-date=3. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103081807/https://www.historynet.com/world-war-ii-siege-of-budapest.htm/14 |url-status=dead }} {{refend}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Ailsby |first=Christopher |title=Hitler's Renegades: Foreign Nationals in the Service of the Third Reich |publisher=Brasseys |year=2004 |isbn=1-57488-838-2}} * {{cite book |last=Clark |first=Lloyd |title=Operation Epsom |series=Battle Zone Normandy |publisher=History Press |year=2004 |isbn=0-7509-3008-X}} * {{cite book |last=Hastings |first=Max |author-link=Max Hastings |title=Das Reich: The March of the 2nd SS Panzer Division through France, June 1944 |year=2013 |publisher=Zenith Press |location=Minneapolis, MN |isbn=978-0-7603-4491-0}} * {{cite book |last=Lasik |first=Aleksander |title=Sztafety Ochronne w systemie niemieckich obozów koncentracyjnych. Rozwój organizacyjny, ewolucja zadań i struktur oraz socjologiczny obraz obozowych załóg SS |trans-title=Schutzstaffel of the NSDAP in the System of German Concentration Camps; Organizational Development, Evolution of Goals, Structure, and Social Picture of SS Staff |language=pl |publisher=Państwowe Muzeum |location=Auschwitz-Birkenau |year=2007 |isbn=978-83-60210-32-1}} * {{cite web |last1=Leland |first1=Anne |last2=Oboroceanu |first2=Mari–Jana |title=American War and Military Operations Casualties: Lists and Statistics |year=2010 |publisher=Congressional Research Service |url=https://fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf}} * {{cite book |last1=Wiesenthal |first1=Simon |author-link1=Simon Wiesenthal |last2=Wechsberg |first2=Joseph |title=The Murderers Among Us: The Simon Wiesenthal Memoirs |url=https://archive.org/details/murderersamongus00wies |url-access=registration |publisher=McGraw-Hill |year=1967 |lccn=67-13204}} [[Kategorija:Nacizam]] [[Kategorija:Njemačke vojne postrojbe u Drugom svjetskom ratu| ]] q3ea1z7ivt4g844u53zqsmnrr869blr 6436489 6436487 2022-08-02T16:31:33Z MaGa 20797 + wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv=Waffen SS |slika= [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101III-Wiegand-117-02, Russland, Kradschütze, Beiwagenkrad.jpg|250px]] |opis slike=Waffen SS u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]], 1941. |osnovana datum=[[1933.]] |ukinuta datum=[[1945.]] |period=[[Drugi svjetski rat]] |država=[[Image:Flag of the German Reich (1935–1945).svg|23px]] [[Nacistička Njemačka]] |odanost=[[Adolf Hitler]] |grana=[[Image:Flag Schutzstaffel.svg|23px]] [[Schutzstaffel]] |vrsta=[[Tenk|Oklopna]]<br>[[Mehanizirano pješaštvo|Mehanizirana]]<br>[[Motorizirano pješaštvo|Motorizirana]]<br>[[Konjica|Konjička]]<br>[[Pješaštvo|Pješačka]]<br>[[Gorska]]<br>[[Vojna policija|Policijska]] |uloga= |specijalizacija= |veličina=38 divizija |zapovjedna struktura= |vojarna oznaka=Vojarna |sjedište=Treći Reich |nadimak= |zaštitnik= |geslo=''[[Meine Ehre heißt Treue]]'' (Moja čast je moja odanost)<br>''[[Blut und Ehre]]'' (Krv i čast) |boje= [[crna]], [[bijela]] i [[crvena]]<br/>{{colorbox|#000000|border=darkgray}}{{colorbox|#FFFFFF|border=darkgray}}{{colorbox|#FF0000|border=darkgray}} |marš= |maskota= |obljetnica= |oprema= |oprema oznaka= |bitke= |bitke oznaka= |odlikovanja= |raspuštena=rasformirana 1945. |zapovjednik1= |zapovjednik oznaka= |trenutačni zapovjednik= |trenutačni zapovjednik oznaka= |zapovjednik2= |zapovjednik2 oznaka= |ceremonijalni zapovjednik= |ceremonijalni zapovjednik oznaka= |istaknuti zapovjednici=[[Josef Dietrich]]<br>[[Paul Hausser]]<br>[[Felix Steiner]]<br>[[Theodor Eicke]]<br>[[Artur Phleps]] |simbol raspoznavanja= |simbol raspoznavanja oznaka= |simbol raspoznavanja 2= |simbol raspoznavanja 2 oznaka= |simbol raspoznavanja 3= |simbol raspoznavanja 3 oznaka= |simbol raspoznavanja 4= |simbol raspoznavanja 4 oznaka= |zrakoplov lovac= |zrakoplov bombarder= |zrakoplov ostali= |zrakoplov borbeni= |zrakoplov helikopter= |zrakoplov presretač= |zrakoplov izviđački= |zrakoplov patrolni= |zrakoplov školski= |zrakoplov transportni= }} [[Datoteka:SS Heimwehr Danzig.svg|mini|250px|desno|Zastava zapovjedništva Waffen SS-a u [[Gdanjsk|Danzigu]]]] '''Waffen SS''', punim imenom '''Waffen Schutzstaffel''' ([[hrvatski]]: ''Oružani zaštitni odred''), borbeni je ogranak [[Schutzstaffel|SS]]-a, ogranka [[NSDAP]]-a, nacionalsocijalističke stranke u [[Treći Reich|Njemačkoj]] za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Vrhovni zapovjednik je bio [[Heinrich Himmler]], jedan od prvih ljudi do [[Adolf Hitler|Hitlera]]. Organizacija je provodila arijevsku politiku i sudjelovala u [[holokaust]]u, tako da je na [[Nürnberški proces|nurnberškom procesu]] proglašena zločinačkom i zabranjena. Naime, u službi politike koja nije sprječavala zločin, već ga poticala, pripadnici Waffen-SS-a sudjelovali su u brojnim zločinima kao stjegonoše [[nacionalsocijalizam|nacizma]].<ref>Hrvoje Spajić: Waffen-SS: Mračne sile zločinačke politike - Vojnici nacionalsocijalizma 1933.-1945., Naklada Stih, Zagreb, 2010.</ref> Dojmljiv je sam rast Waffen SS-a, koji je od 3 [[pukovnija|pukovnije]] s početka rata, narastao do preko 38 [[divizija]] pri kraju rata, a služile su uz bok regularnoj vojsci, [[Wehrmacht]]u. Iako ih mnogi nazivaju paravojnim snagama Trećeg Reicha, oni su uistinu bili stranačka vojska (slično kao [[Ustaška vojnica]] u [[NDH]] koja je bila paralelna, stranačka vojska zajedno s regularnim [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Domobranstvom]]) nacionalsocijalističke stranke, koja je bazirana na novačenju, a ne na dobrovoljnom prijavljivanju (za razliku od Ustaške vojnice, koja je osim na kraju rata kad je ujedinjena s Domobranstvom, bila temeljena na dobrovoljnom prijavljivanju). SS je zapravio bio [[elita]] tadašnje njemačke vojske, iako nije bio u samom sklopu nje, i imali su jedinice iz svih rodova kopnene vojske: oklopne, pješačke, gorske, konjičke, policijske i mehanizirane (često u literaturi ''Panzergrenadier''). ==Nastanak== [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 119-01-03, Berlin, Parade zum dritten Jahrestag LSSHA crop.jpg|mini|275px|lijevo|Parada na trećoj obljetnici divizije ''Leibstandarte SS Adolf Hitler'' na obučnom tlu. [[Sepp Dietrich]] je za govornicom, svibnja 1935.]] Početkom Waffen SS-a se može smatrati 120 ljudi izabranih od [[Josef Dietrich|Josefa "Sepp" Dietricha]] koji je imao zadatak sastaviti ''Sonderkommando'' [[Berlin]].{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} Nakon nekoliko mjeseci ta jedinica preimenovana je u [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"|Leibstandarte SS Adolf Hitler]].{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} Do studenog 1933., ''Leibstandarte'' je imao 800 pripadnika, i na obljetničkoj proslavi neuspjelog [[Hitlerov puč|Münchenskog puča]] u [[München]]u, pukovnija je prisegla na vjernost [[Adolf Hitler|Hitleru]]<blockquote>''Na odanost njemu samomu'' i ''poslušnost do smrti''.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}}</blockquote> ''Leibstandarte'' pokazao je svoju odanost Hitleru u lipnju 1934., za vrijeme [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]], udara na [[Sturmabteilung]] (SA), koji je imao preko 2 milijuna članova na kraju 1933. Vođen jednim od Hitlerovih starih zapovjednika [[Ernst Röhm|Ernstom Röhmom]], SA je predstavljao opasnost Hitlerovim pokušajima da pridobije simpatije [[Wehrmacht|njemačke vojske]] i konzervativaca, jer bi mu vojska i konzervativci pomogli da učvrsti svoje mjesto u vladi. Hitler se odlučio obračunati sa SA-om i naređuje SS-u da se obračuna s pripadnicima SA i njezinim visokopozicioniranim časnicima, uključujući i samoga Röhma. U [[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]] [[30. lipnja]] 1934. ubijeno je 82-oje pripadnika SA, uključujući i skoro cijelo vodstvo, što je značilo kraj moći SA-a. Napad je izveden od strane ''Leibstandartea''.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} U rujnu 1934. Hitler je odobrio sastavljanje oružanog odjela [[NSDAP]]-a i odobrio sastavljanje [[SS-Verfügungstruppe]]a ili skraćeno SSVT-a, koji je trebao biti jedinica koja bi služila u specijalnim zadatcima pod Hitlerovim zapovjedništvom.{{sfn|Flaherty|2004|p=144}} SSVT ovisio je o [[Wehrmacht|njemačkoj vojsci]] koja se brinula za opskrbu, naoružanje i novačenje SSVT-a. SS je dobio najniži prioritet za novake, a njegovi pripadnici su bili raspoređeni po raznim granama [[Wehrmacht]]a.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Čak i s teškoćama ograničenosti [[Heinrich Himmler]] je sastavio dvije nove SS pukovnije: ''SS Germania'' i ''SS Deutschland'', zajedno s ''Leibstandarteom'' i komunikacijskim jedinicama koje su činile SSVT.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Istovremeno Himmler je osnovao [[SS Junkerschule Bad Tölz]] i [[Braunschweig|SS Junkerschule Braunschweig]] za obučavanje novih časnika koji će voditi ove tri pukovnije.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Obje škole koristile su [[Wehrmacht]]ove metode obuke i Wehrmachtove časnike koji su obučavali nove časnike Waffen SS-a kako bi bili što učinkovitiji u borbi.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}} Časnici su morali zadovoljavati ove uvjete kako bi se mogli obučavati za časnike SS-a: * morali su biti visoki najmanje 180cm * morali su odslužiti određeno vrijeme u svojim činovima.{{sfn|Flaherty|2004|p=145}}''<ref>The SS: Hitler's Instrument of Terror'' (Gordon Williamson)</ref> * morali su biti bez policijskog dosjea Godine 1936. Himmler je odabrao nekadašnjeg [[general poručnik]]a [[Paul Hausser|Paula Haussera]] da bude inspektor SSVT-a s činom [[Brigadefuhrer]]a i zadatak mu je bio da SSVT preobrazi u jaču vojnu silu koja će se moći uspoređivati s regularnom vojskom.{{sfn|Flaherty|2004|p=146}}{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}} 17. kolovoza 1938., Hitler je želio da SSVT ima ulogu, kako u unutarnjim, tako i u vanjskim poslovima, što je preobrazilo SSVT u suparnika regularnoj vojsci kojeg se Wehrmacht bojao.{{sfn|Flaherty|2004|p=147}} Također je odlučio da se u SSVT uvede vojna obveza, u službi [[SS-Totenkopfverbände]]a ili SSVT-a. Neke bi jedinice SS Totenkopfverbändea, u slučaju rata, bile korištene kao pričuva SSVT-u koji u to vrijeme nije imao nikakvih pričuva.{{sfn|Flaherty|2004|p=148}} Iako su bili obučavani, SSVT nije imao mogućnost testiranja. To se promijenilo 1938. kada su se pojavile dvije prilike za testiranje borbene učikovitosti: [[Anschluss]] [[Austrija|Austrije]] u ožujku i okupacija [[Sudeti|Sudeta]] u listopadu. Bojna ''Leibstandarte'' je odabrana da se pridruži vojnim trupama u okupiranju Austrije, a u okupaciji Sudeta bile su nazočne tri SSVT pukovnije. U objema akcijama nisu naišli na borbu jer otpora nije ni bilo.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=148}} ==Drugi svjetski rat== ===1939.=== ====Poljska==== U kolovozu [[1939.]] Hitler je SSVT stavio pod zapovjedništvo [[Oberkommando der Wehrmacht|OKW]]-a (Vrhovno zapovjedništvo Oružanih snaga). Na početku rata bile su 4 SS pukovnije: ''Leibstandarte'', ''Deutschland'', ''Germania'' i novosastavljena pukovnija iz [[Austrija|Austrije]] ''Der Führer'', koja nije bila u borbenom stanju.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Događaji tijekom [[Invazija na Poljsku|invazije na Poljsku]] povećali su sumnju oko borbene učikovitosti SSVT-a. Njihova volja za borbu nikada nije došla u upit, jer su se SS-vojnici fanatički borili. OKW je izjavio da se SSVT izložio nepotrebnom riziku i ponašao se nemarno, zadobivši veće gubitke nego vojska. Izjavili su i to da SSVT loše obučen, a njegovi časnici nespremni za zapovjedanje. Za primjer OKW je izjavio da je ''Leibstandarte'' morao biti spašen nakon što ih je neprijatelj okružio u [[Pabianice]]u.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} SSVT u svoju obranu je izjavio da je njegovo djelovanje bilo ometano i da nisu bili propisno opremljeni za neke akcije, također zahtijevajući proglašavanje nezavisnom formacijom, jer kao takav nije bio tretiran za vrijeme napada na Poljsku.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Himmler je inzistirao da se SSVT bori u vlastitim formacijama pod zapovjedništvom njegovih časnika, dok je OKW radio na tome da SSVT bude raspušten u cijelosti.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Hitler nije želio uznemiriti vojsku, pa je Himmler krenuo drugim putem. Naredio je da SSVT formira vlastite divizije koje će biti pod zapovjedništvom OKW-a.{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} ====Stvaranje prve divizije==== U listopadu 1939., ''Deutschland'', ''Germania'' i ''Der Führer'' pukovnije su reorganizirane u [[SS Verfügungstruppe|SS ''Verfügungs'']], dok je ''Leibstandarte'' ostao nezavisan, ali je pojačan ljudstvom i prerastao je u motoriziranu pukovniju.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=149}} Hitler je dao odobrenje za sastavljanje dviju SS divizija: [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"]] (sastavljena od pripadnika SSTV-a) i [[4. SS policijska divizija]] (sastavljena od pripadnika policijskih snaga u državi).{{sfn|Flaherty|2004|p=149}}{{sfn|Flaherty|2004|p=150}} "Preko noći" je jedinica, koju je OKW pokušao uništiti, od 18 000 pripadnika porasla na 100 000 pripadnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=150}} Hitler je kasnije odobrio i osnivanje 4 motorizirane topničke [[bojna|bojne]] u ožujku 1940., jedna za svaku diviziju i za nezavisnu pukovniju ''Leibstandarte''. OKW je trebao opskrbljivati ove bojne s potrebnim oružjem, ali je nerado davao svoje topove iz vlastitog arsenala. Oružje je stizalo sporije no što je planirano, pa je tijekom [[Bitka za Francusku|Bitke za Francusku]] samo Leibstandarteova topnička bojna bila u punoj snazi.{{sfn|Flaherty|2004|p=151}} ===1940.=== ====Proširenje 1940.==== U kolovozu 1940., [[Gottlob Berger]] približio je svoj plan Himmleru o novačenju stranih dobrovoljaca iz osvojenih prostora. Hitler je u početku imao dvojbe oko novačenja stranih dobrovoljaca ali, uz pomoć Himmlera i Bergera, Hitler se predomislio. Dao je odobrenje da se sastavi nova divizija sastavljena od stranih nacionalista pod zapovjedništvom njemačkih časnika, i do lipnja 1944. [[Danci|danski]] i [[Norvežani|norveški]] dobrovoljci formirali su SS pukovniju ''Norland'', kasnije se formira i [[Nizozemci|nizozemska]] i [[Belgija|belgijska]] SS dobrovoljačka pukovnija ''Westland'', dvije pukovnije koje su bile u sastavu [[5. SS oklopna divizija "Wiking"|5. SS divizije]].{{sfn|Flaherty|2004|p=160}} Broj stranih dobrovoljaca u Waffen SS-u bio je toliko velik da je vodstvo SS-a bilo prisiljeno otvoriti obučni kamp za strance u [[Sennheim]]u u pokrajini [[Elzas-Lotaringija]].{{sfn|Flaherty|2004|p=160}} Himmler je dobio odobrenje da Waffen SS izgradi vlastito Vrhovno zapovjedništvo - [[SS Fuhrungshauptamt]]. Prebacio je pukovnije SSTV-a i policijske jedinice u Waffen SS, koji je tada sadržavao [[1. SS pješačka brigada|1. SS pješačku brigadu]] i [[2. SS pješačka brigada|2. SS pješačku brigadu]].{{sfn|Flaherty|2004|p=161}} ====Francuska i zemlje Beneluxa==== Tri SS divizije i nezavisna SS pukovnija ''Leibstandarte'' su se za vrijeme zime 1939. pa do proljeća 1940. obučavali i pripremali za nadolazeći rat na zapadu. U svibnju mobiliziraju se na bojište i ''Leibstandarte'' postaje dio (Wehrmachtove) 227. pješačke divizije. SS pukovnija ''Der Führer'' odvojena je od SSVT divizije i pomaknuta na nizozemsku granicu s ostatkom SSVT divizije iza sebe u grad [[Munster]] i bili su spremni za invaziju na [[Nizozemska|Nizozemsku]]. SS ''Totenkopf'' i SS-ova policijska divizija držani su u pričuvi.{{sfn|Flaherty|2004|p=152}} [[10. svibnja]] SS pukovnija ''Leibstandarte'' pregazila je nizozemsku granicu i probijala se zajedno s ostalim njemačkim snagama kroz Nizozemsku, a SS pukovnija ''Der Führer'' napredovala je prema [[Utrecht]]u. Sljedeći dan cijela SSVT divizija je pregazila Nizozemsku i napredovala prema luci [[Rotterdam]], koju su i pokorili dana [[12. svibnja]] 1940.{{sfn|Flaherty|2004|p=152}} Nakon pada Rotterdama, pukovnija ''Leibstandarte'' dobila je naredbu da zarobi [[Haag]], što su i uradili [[15. svibnja]], zarobljavajući 3 500 nizozemskih vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} U Francuskoj SS ''Totenkopf'' sudjelovao je protiv jedinog savezničkog tenkovskog napada u [[Bitka za Francusku|bitci za Francusku]], kada je, 21. svibnja, 1. oklopna brigada Britanije, podržana 50. pješačkom divizijom, ušla u [[Bitka za Arras|Arras]]. SS ''Totenkopf'' je bio pregažen, s obzirom na to da je njihov [[protutenkovski top]] [[3.7 cm PaK 36]] bio preslab usporedivši ga s britanskim [[Matilda tenk]]om.{{sfn|Harman|1980|p=100}} Nakon nizozemske kapitulacije, SS ''Leibstandarte'' pomaknula se na jug Francuske 24. svibnja. Tada ulazi u sastav 19. oklopnog korpusa koji je bio pod zapovjedništvom generala [[Heinz Guderian|Guderiana]], zauzeli su položaj udaljen 24 km od [[Dunkirk]]a uz duž kanala s mostobranom uspostavljenim na [[Saint Venant]]u.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} Te noći OKW je izdao naredbu da napredovanje mora stati dok Britanski ekspedicijski korpus ne bude zarobljen. SS ''Leibstandarte'' pauzirao je jednu noć, ali sljedeći dan pod Hitlerovom naredbom nastavlja napredovanje. Dietrich je naredio svojoj 3. bojnoj da pregazi kanal i zauzme uzvisinu s koje je britansko topništvo djelovalo protiv ''Leibstandarte'' pukovnije i stavljajući je tako u opasnost. Napali su uzvisinu i uništili britansko topništvo. Umjesto da se vojno vodstvo zabrine za Dietrichovu svojeglavost, odlikovan je [[Željezni križ|Viteškim križem željeznog križa]].{{sfn|Flaherty|2004|p=143}} Istog su dana Britanci napali Saint Venant, prisiljavajući SSVT diviziju na povlačenje, tada je po prvi puta SS jedinica bila prisiljena na povlačenje i na odricanje zauzetog položaja.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} 25. svibnja SS pukovnija ''Deutschland'' dosegla je obrambenu liniju na [[Leie]]i kod [[Merville]]a. Udarili su na mostobran preko rijeke i čekali da dođe SS ''Totenkopf'' divizija, da pruža otpor Britancima i da im štiti lijevo krilo. Uskoro stiže i jedinica britanskih tenkova koja stišće položaje SS Deutschalnda. SSVT uspio je odbiti napad britanskih tenkova i dočekao vod "Panzerjagera" (lovci na tenkove) ''Totenkopfa'' što je spasilo SS pukovniju Deutschland da ne bude uništena.{{sfn|Flaherty|2004|p=155}} Istovremeno druga jedinica ''Totenkopfa'', 14. satnija, upala je u pokolj u [[Le Paradis]]u, gdje je 99 britanskih časnika bilo likvidirano strojnicom, a svaki preživjeli ubijen je [[bajuneta|bajunetom]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Jackson|2001|pp=285–288}} Dolaskom 28. svibnja SS ''Leibstandarte'' zarobio je [[Wormhout]] koji je bio udaljen 16 kilometara od Dunkirka.{{sfn|Flaherty|2004|p=154}} Oni su odgovorni za pokolj u [[Wormhoudt]]u kada je njihova 2. bojna likvidirala 80 britanskih zarobljenika.<ref>{{cite web |title=Wormhoudt, svibnja 1940., The Dunkirk story |url=http://www.ph012b2086.pwp.blueyonder.co.uk/harry/wormhoudt.htm |access-date=25. svibnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20030727035548/http://www.ph012b2086.pwp.blueyonder.co.uk/harry/wormhoudt.htm |archivedate=27. srpnja 2003.}}</ref> 30. svibnja Britanci su stjerani u kut, u grad Dunkirk, a SS divizija nastavila je napredovati kroz Francusku. SS ''Leibstandarte'' dosegao je [[Saint-Étienne]], 400 km južno od [[Pariz]]a i napredovao je kroz Francusku brže od bilo koje od njemačkih jedinica.{{sfn|Flaherty|2004|p=143}} Idući dan Francuska je kapitulirala.{{sfn|Flaherty|2004|p=156}} Hitler je bio oduševljen uspjesima [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler|SS ''Leibstandartea]] (Leibstandarte SS Adolf Hitler) u Nizozemskoj i Francuskoj, što im je i iskazao;<blockquote>''Ubuduće imat ćete čast, vi koji nosite moje ime, da vodite svaki njemački napad.''{{sfn|Flaherty|2004|p=143}}</blockquote> ===1941.=== [[Slika:Bundesarchiv Bild 101I-158-0094-35, Balkan, PKW der Leibstandarte Adolf Hitler.jpg|desno|mini|1. SS oklopna divizija napreduje kroz [[Balkan]]]] Do proljeća 1941. Waffen SS sastojao se od šest divizija: [[2. SS oklopna divizija "Das Reich"|2. SS divizije "Das Reich"]], [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"|3. SS divizije "Totenkopf"]], [[4. SS policijska divizija|4. SS policijske divizije]], [[5. SS oklopna divizija "Wiking"|5. SS divizije "Wiking"]], [[6. SS gorska divizija "Nord"|6. SS divizije "Nord"]] i [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"|''Leibstandartea'']] te [[1. SS pješačka brigada|1. SS brigade]], [[2. SS pješačka brigada|2. SS brigade]] i [[SS konjanička brigada|SS konjičke brigade]].<ref name="wssd"> [http://www.axishistory.com Axis History, Waffen SS Brigades, autor Wendal, Marcus, preuzeto 3. srpnja 2009.]</ref> ====Balkan==== U ožujku 1941. talijanski napad na [[Grčka|Grčku]] bio je neuspješan što je natjeralo Nijemce da pošalju pomoć svojim saveznicima. [[Operacija Marita]] počela je dana [[6. travnja]] 1941. kada su njemačke trupe kroz [[Bugarska|Bugarsku]] napale Grčku s ciljem da osiguraju njeno južno krilo.<ref name="CHelS">Blau (1953.) "Greece, History of", Encyclopaedia "The Helios" Svolopoulos (1997.), str. 288.</ref> Divizija ''Das Reich'' dobila je naredbu da napusti [[Francuska|Francusku]] i da krene prema [[Rumunjska|Rumunjskoj]], dok je diviziji ''Leibstandarte'' naređena mobilizacija u Bugarsku. Divizija ''Leibstandarte'', priključena [[XL oklopni korpus|XL Panzerkorpsu]], napredovala je kroz zapadnu, zatim južnu Bugarsku i izbila na planine, i do 9. travnja stigla je do [[Prilep]]a, udaljenog 50 kilometara od grčke granice.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} Divizija ''Das Reich'', zajedno s XLI Panzerkorpsom prešla je rumunjsku granicu i krenula za [[Beograd]], glavni grad [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], gdje su i stigli 12. travnja 1941. lako zarobljavajući grad.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} Jugoslavenska vojska predala se nekoliko dana kasnije.{{sfn|Flaherty|2004|p=163}} ''Leibstandarte'' je ušao u Grčku, a na [[10. travnja]] sukobila se s [[6. australska divizija|6. australskom divizijom]] u [[Bitka za Klidški prolaz|bitci za Klidški prolaz]]. Borba za uzvisine trajala je 48 sati, gdje se često borilo i jedan na jedan. Na kraju su Nijemci zauzeli uzvisinu 997, koja je otvorila Klidški prolaz, što je otvorilo slobodan put njemačkim trupama u grčku unutrašnjost.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} OKW je pohvalio SS diviziju "Leibstandarte" za pobjedu i "nepokolebljiv napadački duh".{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} ''Leibstandarte'' nastavio je napredovanje 13. svibnja. Kada je izviđačka bojna pod zapovjedništvom [[Kurt Meyer|Kurta Meyera]] potpala pod tešku baljbu od strane Grka koji su branili [[Klisurski prolaz]] u Albaniji, zaobišli su branitelje grada i zarobili 1 000 ratnih zarobljenika, te ubili 6 i ranili 9 grčkih vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} Sljedeći dan Meyer je zauzeo [[Kastoria|Kastoriju]] i zarobio još 11 000 ratnih zarobljenika. 20. svibnja ''Leibstandarte'' presjekao je put kojim se povlačila grčka vojska u grad [[Metsovon]], te zatim prihvatila predaju Grčke vojske.{{sfn|Flaherty|2004|p=165}} ====Sovjetski Savez==== [[Operacija Barbarossa]], njemačka invazija na [[Sovjetski Savez]], počela je 22. lipnja 1941. i sve Waffen SS jedinice bile su uključene u invaziju. SS divizija ''Nord'' je u sjevernoj [[Finska|Finskoj]] sudjelovala u [[Operacija Arktička lisica|operaciji "Arktička lisica"]] zajedno s Finskom vojskom, te u bitci za [[Salla|Sallu]] protiv jakih sovjetskih snaga. Divizija je u prva dva dana invazije imala 300 mrtvih i 400 ranjenih.<ref name="ah6">{{cite web |author=Axis History |title=6. SS-Gebirgs-Division Nord |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1974 |accessdate=2009-02-21}}</ref><ref name="avalanche.press">{{cite web |title=avalanche.press |url=http://www.avalanchepress.com/EvilMountaineers.php |accessdate=2009-02-21}}</ref> Bitka za Sallu bila je propast, dim tenkova iz šume potpuno je dizorijentirao trupe.<ref name="avalanche.press"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p= 9}} Do kraja 1941. divizija ''Nord'' patila je od teških gubitaka. U razdoblju zime 1941. – 42. dobila je novake Waffen SS-a koji su bili mlađi i uvježbaniji od ranijih SS-ovskih sastava.<ref name="avalanche.press"/> Ostatak divizija i ostalih jedinica Waffen SS-a prošao je bolje. Divizija ''Totenkopf'' i SS policijska divizija bili su sastavni dio [[Vojna skupina Sjever|''Armeegruppe Nord'']], sa zadatkom da napreduju kroz [[Baltik]] pa do [[Lenjingrad]]a.{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} Dvizija ''Das Reich'' bila je u sklopu [[Vojna skupina Centar|''Armeegruppe Center'']] i napredovala je prema [[Moskva|Moskvi]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} 5. SS oklopna divizija ''Wiking'' i 1. SS oklopna divizija ''Leibstandarte'' bile su u sklopu [[Vojna skupina Jug|''Armeegruppe Sud'']], napredujući za [[Ukrajina|Ukrajinu]] i [[Kiev]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=7-8}}{{sfn|Flaherty|2004|p=166}} [[Slika:Bundesarchiv Bild 101III-Adendorff-002-18A, Russland, SS-Kavallerie-Brigade.jpg|mini|desno|Vojnici i konji SS konjičke brigade, rujna 1941.]] Rat sa Sovjetima u početku je bio uspješan, ali gubitci Waffen SS-a bili su preveliki: divizija ''Leibstandarte'' je do kasnoga listopada imala samo pola vojnika. Smanjena je u pola, što zbog neprijateljskih akcija, što zbog dizenterije.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Divizija ''Das Reich'' izgubila je 60% vojnika i sudjelovala u [[Bitka za Moskvu|bitci za Moskvu]] i skoro je uništena u nadolazećem sovjetskom protu-napadu. SS pukovnija ''Der Führer'' imala je samo 35 vojnika, a u lipnju, na početku invazije, imala je 2 000 vojnika.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Sve ukupno Waffen SS imao je 43 000 mrtvih.{{sfn|Flaherty|2004|p=168}} Dok su ''Leibstandarte'' i ostale SS divizije vodile bitke na vatrenoj liniji, iza njih je bila druga situacija. 1. i 2. SS pješačka brigada, koje su sastavljene od stražara u koncentracijskim logorima SSVT-a, i SS konjička brigada napredovale su kroz SSSR iza ostalih jedinica. Ispočetka su se borile protiv Sovjetskih partizana i razdvajale jedinice [[Crvena Armija|Crvene Armije]] u sklopu [[Vojne skupine Jug]], zarobljavajući tako 7 000 ratnih zarobljenika.<ref name="ss inf bde">{{cite web |author=Grar, Miha |title=1 SS Infantry Brigade (Pješačka brigada SS-a |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1935 |accessdate=2009-02-16}}</ref> Od srednine kolovoza 1941. pa sve do kasne 1942. bile su u sastavu [[RSHA]]-a, vođenog od [[Reinhard Heydrich|Reinharda Heydricha]].{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}}<ref name="h1">Hennes, War of Extermination, str. 136.</ref> Brigade su sada sudjelovale u zaštitnim i policijskim zadaćama, i što je najvažnije, nisu bile u sastavu vojske ni Waffen SS-a. U jesen 1941. prestali su djelovati protu-partizanski i počeli se baviti [[Holokaust]]om. Podržavajući [[Schutzstaffel#Einsatzgruppen|Einsatzgruppen]], sudjelovali su u ubijanju židovske populacije u SSSR-u i formirajući oružane odjele kad je to bilo potrebno. Ove tri brigade bile su odgovorne za desetke tisuća ubojstava.<ref name="h1"/> Zbog svoje pokretljivosti i boljih sposobnosti da sudjeluje u operacijama velikih razmjera, SS konjička brigada igrala je osovinsku ulogu u prelasku iz selektivnog ubijanja Židova u masovno istrjebljenje Židova.{{sfn|Browning|2007|p=279}} 27. srpnja Brigadi je naređeno djelovanje, a 1. kolovoza 1. pukovnija konjičke brigade bila je odogovorna za smrt 800 ljudi; pet dana kasnije, 6. kolovoza, broj žrtava bio je 3 000 "Židova i partizana".{{sfn|Browning|2007|p=280}} Također, 1. kolovoza, nakon sastanka između [[Heinrich Himmler|Heinricha Himmlera]], [[Erich von Bach-Zelewski|Ericha von Bach-Zelewskija]] i [[Hinrich Lohse|Hinricha Lohsea]], brigade su dobile sljedeće naređenje: <blockquote> ''Izričitom naredbom od [[RFSS]]-a: Svi Židovi moraju biti ubijeni. Odvezite ženske židovkinje u močvare.''{{sfn|Browning|2007|p=281}}</blockquote> [[Gustav Lombard]], primivši naređenje, obavjestio je svoju bojnu da "Ni jedan muški Židov ne smije ostati živ, ni jedna obitelj u selima."{{sfn|Browning|2007|p=281}} Kroz sljedeće tjedne, članovi 1. SS konjičke pukovnije pod Lombardovim zapovjedništvom, ubili su 11 000 Židova i više od 400 zarobljenih sovjetskih vojnika.{{sfn|Cuppers|2006|p=279}} ===1942.=== ====Ekspanzija 1942.==== 1942. Waffen SS doživljava još jednu ekspanziju i dovodi nove divizije u svoj red. [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]] bila je sastavljena od [[Volksdeutsche]]rskih (etničkih Nijemaca) dobrovoljaca iz [[NDH|Hrvatske]], [[Nedićeva Srbija|Srbije]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Rumunjska|Rumunjske]]. Bila je određena za protupartizansko djelovanje na području [[Balkan]]a.<ref name="wssd"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}}{{sfn|Mitcham|2007|p=148}} Druga nova divizija formirana je u isto vrijeme, kada je SS konjička brigada prerasla u [[8. SS konjanička divizija "Florian Geyer"|8. SS konjaničku diviziju ''Florian Geyer'']].<ref name="wssd"/>{{sfn|Windrow|Burn|1992|p=9}} [[Slika:Demjansk Einkesselung.png|mini|300px|Napad Crvene Armije južno od jezera Ilmen, 7. siječnja - 21. veljače 1942.]] ====Mehanizirane divizije==== Divizije Waffen SS-a koje su bile na vatrenoj liniji i patili od teških gubitaka zbog tzv. Ruske zime 1941. – 1942. i sovjetskog protu-napada povučene su u Francusku na obnovu gdje su postale mehanizirane divizije ili poznatije ''panzergrenadier'' divizije.{{sfn|Reynolds|1997|p=9}} Zahvaljujući trudu Heinricha Himmlera i [[Obergruppenführer]]a [[Paul Hausser|Haussera]], novog zapovjednika [[I SS Panzerkorps|SS oklopnog korpusa]], sastavljenog od tri panzergrenadier divizije ''Leibstandarte'', ''Das Reich'' i ''Totenkopf''. Ove tri divzije, prije oklopne, sada su sadržavale tenkovsku, tj. oklopnu pukovniju umjesto oklopnu bojnu kako je bilo određeno, sve zahvaljujući gore navedene dovojice. To je značilo da su navedene divizije u svemu bile oklopne osim u nazivu. Svaka od tih divizija dobila je devet [[Tiger I|Tiger tenk]]ova, koji su sastavljeni kao teške oklopne satnije.{{sfn|Reynolds|1997|p=9}} ====Demjanski džep==== Sovjetska ofenziva u siječnju 1942. zarobila je nekoliko njemačkih divizija, što je kasnije postalo poznato kao [[Demjanski džep]], što je trajalo od veljače do travnja 1942. Divizija ''Totenkopf'' bila je jedna od divizija koje je okružila Crvena Armija. Crvena Armija neće osloboditi [[Demjansk]] do [[1. siječnja]] 1943. kada su se njemačke trupe počele povlačiti. "Za izvrsnost u zapovjedanju i žestokoj borbi u ''Totenkopf''u", [[Obergruppenführer]] [[Theodor Eicke]] odlikovan je Hrastovim lišćem na [[Željezni križ|Viteškom križu željeznog križa]] [[20. svibnja]], 1942.<ref>Fellgiebel (2000), str. 59.</ref> ===1943.=== ====Ekspanzija 1943.==== Waffen SS nastavio se širiti i 1943: u veljači su stvorene [[9. SS oklopna divizija "Hohenstaufen"]] i njezina sestrinska divizija [[10. SS oklopna divizija "Frundsberg"]]. Obje divizije stvorene su u [[Francuska|Francuskoj]]<ref name="wssd"/> Zatim je usljedilo stvaranje [[11. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Nordland"|11. SS dobrovoljačke mehanizirane divizije]] sastavljene od [[Norvežani|norveških]] i [[Danci|danskih]] dobrovoljaca.<ref name="wssd"/> U rujnu se stvara [[12. SS oklopna divizija "Hitlerjugend"]] koja je u svoje redove dovodila dobrovoljce iz [[Hitlerova mladež|Hitlerove mladeži]].<ref name="wssd"/> Himmler i Berger su također bili uspješni u nagovaranju Hitlera da stvori [[Hrvati|hrvatsku]] [[muslimani|muslimansku]] [[divizija|diviziju]], te je na osnovu toga sastavljena [[13. oružana gorska divizija SS-a "Handžar"]], a ta je divizija ujedno bila i prva negermanska divizija, kojoj je zadatak bio da se bori protiv [[Tito]]vih komunističkih [[partizani|partizana]].<ref name="wssd"/> Nakon stvaranja 1. hrvatske SS divizije, uslijedila je i 1. [[Ukrajinci|ukrajinska]] SS divizija - [[14. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena od dobrovoljaca iz [[Galicija|Galicije]] u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]].<ref name="wssd"/> Zatim nastaje [[15. oružana grenadirska divzija SS-a|15. oružana grenadirska divizija SS-a (1. latvijska)]], također nastala 1943. uglavnom djelujući na području [[Richkomissart Ostland|Njemačke okupacijske civilne uprave na Baltiku]].<ref name="wssd"/> Zadnja divizija nastala 1943. bila je [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer SS"]], koja je nastala iz [[Sturmbrigade Reichsführer SS]].<ref name="wssd"/> Do kraja godine Waffen SS je od 8 divizija i nekoliko brigada porastao na 16 divizija.<ref name="wssd"/> ====Harkov==== Na Istočnom bojištu, Nijemci su trpijeli od teških gubitaka 6. armije, koja je izgubila [[Bitka za Staljingrad|Bitku za Staljingrad]]. Hitler naređuje SS Oklopnom korpusu da se vrati natrag na Istočno bojište i da krenu u protu-napad, a u ciulju da zauzmu [[Harkov]].{{sfn|Flaherty|2004|p=173}} SS Oklopni korpus (''Panzerkorps'') bio je u punom povlačenju, jer je bio napadan od strane svojetske 6. armije, a [[19. veljače]] prima naredbu da krene u napad. {{sfn|Flaherty|2004|p=173}} Hitlerovu naredbu "ustani brzo i bori se do smrti" pokorno su slušali SS-ovski zapovjednici, Hausser se povukao na bojištu pred Crvenom armijom, ali se okrenuo, te napao. Bez podrške [[Luftwaffe]]a i susjednih njemačkih jedinica, sami su probili sovjetske linije i napredovali prema Harkovu.{{sfn|Flaherty|2004|p=173-174}} Unatoč naredbama da okruže Harkov, SS Okopni korpus izravno napada grad u [[Treća bitka za Harkov|Trećoj bitci za Harkov]] [[11. ožujka]].{{sfn|Margry|2001|p=20}} Borba je trajala četiri dana u borbi čovjek na čovjeka, to jest, sve dok 1. SS divizija ''Leibstandarte'' [[15. ožujka]] nije preotela Harkov. Dva dana kasnije Nijemci su preoteli [[Belgorod]], radeći tako izbočine, koje će ih u srpnju dovesti do [[Bitka za Kursk|Bitke za Kursk]]. Njemački napad Crvenu je armiju koštao približno 70 000 ljudi, ali borbe od kuće do kuće bile su iznimno krvave za SS Oklopni korpus, koji je izgubio približno 44% ljudstva do kraja operacije u ožujku.{{sfn|Reynolds|1997|p=10}} ====Kursk==== [[Slika:Bundesarchiv Bild 101III-Zschaeckel-207-12, Schlacht um Kursk, Panzer VI (Tiger I).jpg|mini|''[[2. SS oklopna divizija "Das Reich"|Das Reich]]ova'' [[Tiger I|satnija Tiger-tenkova]], tijekom [[Bitka za Kursk|Bitke za Kursk]].]] Sljedeći ispit za Waffen SS bila je [[Bitka za Prokhorovku]], koja je bila dio Bitke za Kursk. SS oklopni korpus preimenovan je u II. SS oklopni korpus i bio je dio [[4. oklopna armija|4. oklopne armije]], koja je dobila naredbu da se probije napadom kroz sovjetske obrambene linije. Napad je uspijevao napredovati 35 kilometara, sve dok napredovanje nije prekinula sovjetska [[1. tenkovska armija (Sovjetski Savez)|1. tenkovska armija]]. Tijekom borbi u sljedećih nekoliko dana, II. oklopni korpus SS-a probio je krilo 1. sovjetske tenkovske armije i [[69. armija (Sovjetski Savez)|69. armije]], pa čak je probio i sovjetsku obrambenu liniju kod mjesta [[Prokhorovka]]. Nijemci su mislili da rade uspješan proboj, no to će se tek događati dan poslije.<ref name="dunn1997">Dunn 1997</ref>{{is|str. 153}}<ref name="Glantz 1995">Glantz 1995.</ref>{{is|str. 166-167}} Sovjetske pričuve poslane su južno, da brane SSSR od III. oklopnog korpusa SS-a; s druge strane II. oklopni korpus je mislio da je završena najteža borba u proboju jer su Sovjeti ostali bez pričuve. Unatoč početnim uspjesima i jakim sovjetskim gubitcima, proboj je propao.{{sfn|Bergstrom|2007|p=81}} ====Italija==== Nakon [[Saveznička invazija na Italiju|Savezničke invazije na Italiju]] u rujnu 1943., Hitler naređuje II. SS Panzerkorpsu ta krene prema [[Italija|Italiji]], no na kraju samo je ''Leibstandarte'' iz Rusije krenuo prema Italiji, a jedina druga Waffen SS divizija u Italiji bila je [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer-SS"]].<ref name="Clarke1996">Clarke (1966.)</ref>{{is|str. 337–338}} Nakon [[Kapitulacija Italije|primirja s Italijom]] i talijanske kapitulacije 8. rujna 1943., ''Leibstandarte'' dobiva naredbu da razoruža obližnje talijanske snage.{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Također dobiva zadatak da brani važne ceste i željezničke spojeve na sjeveru Italije, a sudjeluje i u nekoliko okršaja protiv talijanskih [[partizani|partizana]].{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Borbe ''Leibstandartea'' s talijanskim partizanima prolazile su lagano, osim dvije kratke borbe koje su izbile kod [[Parma|Parme]]. Sve talijanske snage u dolini rijeke [[Po]] bile su razoružane, no OKW je bio zabrinut jer su dobili dojavu da se dijelovi [[4. armija (Italija)|4. talijanske armije]] regrupiraju kod [[Piedmont]]a, u blizini francuske granice. III. mehanizirana bojna, 2. SS Panzergrenadier pukovnije, [[Sturmbannführer]]a [[Joachim Peiper|Joachima Peipera]] poslana je da razoruža te jedinice.{{sfn|Reynolds|1997|p=15}} Pri dolasku u provinciju [[Cuneo]], Peiper se sastaje s talijanskim časnikom koji ga upozorava da će napasti ako Peiper i njegova bojna ne napuste provinciju odmah. Peiper odbija napustiti provinciju, što navodi Talijane u napad. Veterani Peiperove bojne bijesno su se branili od Talijana, a poslije toga su razoružali preostale talijanske snage u okolini. Dok je ''Leibstandarte'' operirao na sjeveru, 16. SS divizija ''Reichsführer-SS'' poslala je [[Kampfgruppe]] da suzdrži [[Operacija Shingle|iskrcavanje u Anziju]] u siječnju 1944.<ref name="Marcus Wendel">{{cite web |url=http://www.axishistory.com/index.php?id=1943 |author=Marcus Wendel |title=Waffen SS units (16th SS Panzergrenadier Division Reichsführer-SS) |publisher=Axis History Factbook |accessdate=2009-04-09}}</ref> U ožujku, glavnina 1. Italienische Freiwilligen Sturmbrigade (ili la Brigata d'Assaulto, Miliza Armata na talijanskom; 1. talijanska dobrovoljačka pukovnija) poslana je na plažu u Anziju i borili su se zajedno s njemačkim saveznicima i dobivali su važna izvješća i trpjeli teške gubitke. Kao priznanje za izvanrednu izvedbu u borbi, Himmler je dao proglas da se 1. talijanska dobrovoljačka pukovnija u cijelosti pripoji Waffen SS-u.<ref>[http://www.waffen-ss.no/29.SS-Italianishe.htm 29. Waffen SS divizija (Italianishe Nr. 1)]</ref> ===1944.=== ====Proširenje 1944.==== Waffen SS se ponovno širi 1944. U siječnju je osnovana [[19. oružana grenadirska divizija SS-a]], nastala je iz dvije SS-ovske pješačke brigade kao kadar za novačenje [[Latvijanci|Latvijanaca]].<ref name="wssd"/> [[20. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena je u veljači 1944., iz [[3. estonska SS dobrovoljačka brigada|3. estonske SS dobrovoljačke brigade]].<ref name="wssd"/> [[21. oružana gorska divizija SS-a "Skenderbeg"]] sastavljena je u ožujku 1944. od albanskih dobrovoljaca s Kosova, s ciljem da vrši antipartizanske operacije u [[Albanija|Albaniji]] i [[Kosovo|Kosovu]].<ref>Ailsby, str. 169.</ref> Osnovana je i druga konjička divizija Waffen SS-a, [[22. SS dobrovoljačka konjička divizija "Maria Theresia"]]: vojnici su bili Volksdeutscheri iz Mađarske vojske prebačeni u Waffen SS po dogovoru Njemačke i Mađarske.<ref name="wssd"/> [[23. SS dobrovoljačka oklopna grenadirska divizija "Nederland"]] nastala je iz 4. SS oklopne grenadirske brigade "Nederland", no sama divizija nikada nije bila veća od brigade.<ref name="wssd"/> [[24. oružana gorska divizija SS-a]] bila je druga divizija u veličini brigade, koji su činili etnički Nijemci s područja [[Kraljevina Italija|Italije]], [[Slovenija|Slovenije]], [[Nezavisna Država Hrvatska|Hrvatske]], [[Nedićeva Srbija|Srbije]] i [[Ukrajina|Ukrajine]]. Divizija se borila protiv partizana u regiji [[Kras]] i na [[Alpe|Alpama]] na granici Slovenije, Italije i Austrije, a gorski teren je zahtijevao posebno oružje i posebno izvježbane vojnike.<ref>Williamson, Gordon i Stephan Andrew. str. 4.</ref> Nastaju i dvije [[Mađari|mađarske]] divizije: [[25. oružana grenadirska divizija SS-a "Hunyadi"]] i [[26. oružana grenadirska divizija SS-a]]. Te dvije divizije osnovane su po zapovijedi mađarskog ministra obrane na naređenje Heinricha Himmlera. I jedna pukovnija koja se sastojala i od [[Rumunji|Rumunja]] i [[Mađari|Mađara]] trebala se pridružiti SS-u.<ref name="wssd"/><ref>Williamson i Andrew, str. 5.-6.</ref> [[27. SS dobrovoljačka diviztija "Langemarck"]] sastavljena je u listopadu 1944., to je bila divizija za [[Flamanci|flamanske]] dobrovoljce, a divizija je nastala iz 6. SS dobrovoljačke udarne brigade "Langemarck", no ni ta divizija nije bila ništa drugo već samo veća brigada.<ref name="wssd"/> 5. SS dobrovoljačka udarna brigada SS-a "Wallonien" također je unaprijeđena u [[28. SS dobrovoljačka grenadirska divizija "Wallonien"|28. SS dobrovoljačku grenadirsku diviziju "Wallonien"]] i poput flamanske divizije nije bila veća od brigade.<ref name="wssd"/> Plan da se brigada "Kaminnski" pretvori u [[29. oružana grenadirska divizija SS-a RONA|29. oružanu grenadirsku diviziju SS-a RONA]] je propao nakon ubojstva njezinog zapovjednika [[Bronislav Kaminski|Bronislava Kaminskoga]];<ref name="wssd"/> umjesto toga, Oružana grenadirska brigada SS-a (1. talijanska) postala je [[29. oružana grenadirska divizija SS-a]].<ref name="wssd"/> Ruska [[30. oružana grenadirska divizija SS-a]] sastavljena je iz ''Schutzmannschaft-Brigade Siegling''.<ref name="wssd"/> I zadnja divizija nastala 1944. bila je [[31. SS dobrovoljačka grenadirska divizija]] koju su činili Volksdeutscheri novaci iz mađarske vojske iz regije [[Batschka]].<ref name="wssd"/> ====Varšavski getovski ustanak==== [[Warszavski getovski ustanak]] krenuo je na poticaj [[Židovi|Židova]] koji su se nalazili u Varšavskome getu, na [[16. svibnja]]. Cilj ustanka bio je sprječavanje prijenosa ostatka Židova iz geta u koncentracijski logor [[Treblinka]]. Jedina jedinica Waffen SS-a koja je bila upletena, bila je ''821. Waffen SS Panzergrenadier'' bojna (mehanizirano pješaštvo). ==Nenjemačke jedinice Waffen SS-a== [[Datoteka:Generał Heinz Reinefarth w czapce kubance i 3 pułk Kozaków.jpg|mini|Kozački vojnici u Waffen SS-u tijekom [[Varšavski ustanak|Varšavskog ustanka]] [[1944.]]]] 1940. general [[Gottlob Berger]] predlaže Himmleru novačenje vojnika iz osvojenih zemalja, kojima bi zapovijedali njemački časnici. Od danskih i norveških dobrovoljaca formirana je [[11. SS divizija "Norland"]], dok je od belgijskih i nizozemskih dobrovoljaca formirana [[5. SS oklopna divizija "Wiking"]]. S (u to vrijeme) hrvatskih prostora značajna je [[13. SS oružana gorska divizija "Handžar"]] sastavljena od [[Bošnjak]]a (tada [[Hrvat]]a [[musliman]]a), a manjim dijelom i Hrvata [[katolik]]a, iz savezničke [[NDH]], koja je ujedno bila najmnogoljudnija SS [[divizija]]. Cilj joj je bio pokazati muslimanima pod [[Velika Britanija|britanskom]] vlašću (oko 350 milijuna ljudi) kako Hitler podržava muslimane i podignuti ih na ustanak. Osim nje postojala je i [[23. SS oružana gorska divizija "Kama"]], također sastavljena dobrim dijelom od muslimana iz NDH. S prostora NDH poznata je još i [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]], sastavljena od [[Folksdojčer]]a. Postojale su i konjičke divizije sastavljene od pobunjenih [[Kozak]]a iz okupiranih dijelova [[SSSR]]-a. == Popis Waffen-SS divizija == {| border="1" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Broj ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Divizija ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Sastav ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Posljednji zapovjednik ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Djelovanje ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Znakovlje ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Max. broj pripadnika ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Br. nositelja Viteškog križa željeznog križa |-align="center" | 1.|| [[1. SS oklopna divizija "Leibstandarte SS Adolf Hitler"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Otto Kumm]] || 1933. – 1945. || [[Slika:1. SS-Panzer-Division Leibstandarte-SS Adolf Hitler.svg|30px]] || 20,844 (1942) || 58 |-align="center" | 2.|| [[2. SS oklopna divizija "Das Reich"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Rudolf Lehmann]] || 1939. – 1945. || [[Slika:SS-Panzer-Division symbol.svg|30px]] || 20,184 (1944) || 69 |-align="center" | 3.|| [[3. SS oklopna divizija "Totenkopf"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Hellmuth Becker]] || 1939. – 1945. || [[Slika:3rd SS Division Logo.svg|30px]] || 21,186 (1942) || 47 |-align="center" | 4.|| [[4. SS policijska mehanizirana divizija]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Fritz Göhler]] || 1939. – 1945. || [[Slika:4._SS-Polizei-Panzergrenadier-Division.svg|30px]] || 19,377 (1941) || 25 |-align="center" | 5.|| [[5. SS oklopna divizija "Wiking"]] || Dobrovoljci iz Danske, Finske, Norveške, Švedske, Estonije, Nizozemske i Belgije || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Karl Ulrich]] || 1940. – 1945. || [[Slika:5th SS Division Logo.svg|30px]] || 17,347 (1941) || 55 |-align="center" | 6.|| [[6. SS gorska divizija "Nord"]] || Dobrovoljci iz Skandinavije || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Franz Schriber]] || 1941. – 1945. || [[Slika:6th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,247 (1942) || 4 |-align="center" | 7.|| [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija "Prinz Eugen"]] || Dobrovoljci s područja bivše Jugoslavije || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[August Schmidthuber]] || 1942. – 1945. || [[Slika:7th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,120 (1943) || 6 |-align="center" | 8.|| [[8. SS konjička divizija "Florian Geyer"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Joachim Rumohr]] || 1942. – 1945. || [[Slika:8th SS Division Logo.svg|30px]] || 13,000 (1944) || 22 |-align="center" | 9.|| [[9. SS oklopna divizija "Hohenstaufen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Walter Harzer]] || 1943. – 1945. || [[Slika:9th_SS_Division_Logo.svg|30px]] || 19,611 (1943) || 12 |-align="center" | 10.|| [[10. SS oklopna divizija "Frundsberg"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Franz Roestel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:10th_SS_Divsion_Logo.svg|30px]] || 19,313 (1943) || 13 |-align="center" | 11.|| [[11. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Nordland"]] || Norveški dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Gustav Krunkenberg]] || 1943. – 1945. || [[Slika:11. SS-Freiwilligen-Panzergrenadier-Division „Nordland“.svg|30px]] || 11,749 (1943) || 25 |-align="center" | 12.|| [[12. SS oklopna divizija "Hitlerjugend"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Hugo Kraas]] - [[Franz Roestel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:12th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,482 (1943) || 14 |-align="center" | 13.|| [[13. SS oružana gorska divizija "Handschar"]] || Muslimanski dobrovoljci iz NDH || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Desiderius Hampel]] || 1943. – 1945. || [[Slika:13th SS Division Logo.svg|30px]] || 21,065 (1943) || 4 |-align="center" | 14.|| [[14. SS mehanizirana divizija]] || Ukrajinski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Pavlo Schandruk]] || 1943. – 1945. || [[Slika:14. SS-Freiwilligen-Infanterie-Division „Galizien”.svg|30px]] || 22,000 (1944) || 1 |-align="center" | 15.|| [[15. SS mehanizirana divizija]] || Latvijski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Karl Burk]] || 1943. – 1945. || [[Slika:15divss.svg|30px]] || 20,291 (1943) || 3 |-align="center" | 16.|| [[16. SS mehanizirana divizija "Reichsführer-SS"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Otto Baum]] || 1943. – 1945. || [[Slika:16th SS Division Logo.svg|30px]] || 14,223 (1944) || 1 |-align="center" | 17.|| [[17. SS mehanizirana divizija "Götz von Berlichingen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Georg Bochmann]] || 1943. – 1945. || [[Slika:17th SS Division Logo.svg|30px]] || 18,354 (1944) || 4 |-align="center" | 18.|| [[18. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Horst Wessel"]] || Mađarski dobrovoljci njemačke nacionalnosti || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Heinrich Petersen]] || 1944. – 1945. || [[Slika:18th SS Division Logo.svg|30px]] || 11,000 (1944) || 2 |-align="center" | 19.|| [[19. SS mehanizirana divizija]] || Latvijski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Bruno Streckenbach]] || 1944. – 1945. || [[Slika:19th SS Division Logo.svg|30px]] || 10,592 (1944) || 12 |-align="center" | 20.|| [[20. SS mehanizirana divizija]] || Estonski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Berthold Maack]] || 1944. – 1945. || [[Slika:20th SS Division Logo.svg|30px]] || 15,382 (1944) || 5 |-align="center" | 21.|| [[21. SS oružana gorska divizija "Skanderbeg"]] || Albanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[August Schmidthuber]] || 1944. – 1945. || [[Slika:21st SS Division Logo.svg|30px]] || 6,156 (1944) || 0 |-align="center" | 22.|| [[22. SS dobrovoljačka konjička divizija "Marija Terezija"]] || Mađarski dobrovoljci njemačke nacionalnosti || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[August Zehender]] || 1944. – 1945. || [[Slika:22nd SS Division Logo.svg|30px]] || 8,000 (1944) || 6 |-align="center" | 23.|| [[23. SS oružana gorska divizija "Kama"]] || Muslimanski dobrovoljci iz NDH || [[SS]]-[[Oberführer Gustav]] - [[Lombard]] || 1944. – 1945. || [[Slika:23rd SS Division Logo.svg|30px]] || 2,199 (1944) || 0 |-align="center" | 23.|| [[23. SS oklopna mehanizirana divizija "Nederland"]] || Nizozemski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Jürgen Wagner]] || 1945. || [[Slika:23rd SS Division Logo "Nederland".svg|30px]] || 6,000 (1945) || 19 |-align="center" | 24.|| [[24. SS gorska divizija "Karstjäger"]] || Talijanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Adolf Wagner]] || 1944. – 1945. || [[Slika:24th SS Division Logo.svg|30px]] || 2,199 (1944) || 0 |-align="center" | 25.|| [[25. SS mehanizirana divizija "Hunyadi"]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Josef Travnata]] || 1944. – 1945. || [[Slika:25th SS Division Logo.svg|30px]] || 8,000 (1944) || 0 |-align="center" | 26.|| [[26. SS mehanizirana divizija]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obergruppenführer]] - [[Josef Travnata]] || 1944. – 1945. || [[Slika:26th SS Division Logo.svg|30px]] || 13,000 (1944) || 0 |-align="center" | 27.|| [[27. SS dobrovoljačka divizija "Langemarck"]] || Dobrovoljci iz Legije stranaca || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Thomas Müller]] || 1944. – 1945. || [[Slika:27. SS-Freiwilligen-Grenadier-Division „Langemarck“ (1. flämische).svg|30px]] || 7,000 (1945) || 1 |-align="center" | 28.|| [[28. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Walloon"]] || Valonski dobrovoljci || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Léon Degrelle]] || 1944. – 1945. || [[Slika:28. SS-Freiwilligen-Grenadier-Division, „Wallonien”.svg|30px]] || 4,000 (1944) || 3 |-align="center" | 29.|| [[29. SS mehanizirana divizija "RONA"]] || Ruski dobrovoljci || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Christoph Diehm]] || 1945. || [[Slika:29. Waffen-SS- Grenadier-Division „Rona” (1. russisch).svg|30px]] || 15,000 (1944) || 0 |-align="center" | 29.|| [[29. SS mehanizirana divizija]] || Talijanski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Erwin Tzschoppe]] || 1944. || [[Slika:29. Waffen-SS-Grenadier-Division („Italia“).svg|30px]] || 15,000 (1943) || 0 |-align="center" | 30.|| [[30. SS mehanizirana divizija]] || Dobrovoljci iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Armenije i Poljske || [[SS]]-[[Obersturmbannführer]] - [[Hans Siegling]] || 1944. – 1945 || [[slika:30th Waffen Grenadier Division of the SS.svg|30px]] || 4,400 (1944) || 0 |-align="center" | 31.|| [[31. SS dobrovoljačka grenadirska divizija]] || Dobrovoljci iz Bačke || [[SS]]-[[Brigadeführer]] - [[Gustav Lombard]] || 1944. – 1945 || [[Slika:31th SS Division Logo.svg|30px]] || 11,000 (1944) || 0 |-align="center" | 32.|| [[32. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "30 Januar"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Hans Kempin]] || 1944. – 1945 || [[Slika:32divss.gif|30px]] || - || 0 |-align="center" | 33.|| [[33. SS oružana konjička divizija]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[László Deák]] || 1944. – 1945 || - || - || 0 |-align="center" | 33.|| [[33. SS mehanizirana divizija "Charlemagne"]] || Francuski dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Walter Zimmermann]] || 1944. – 1945 || [[Slika:33. SS-Waffen-Grenadier-Division „Charlemagne”.svg|30px]] || - || 2 |-align="center" | 34.|| [[34. SS dobrovoljačka mehanizirana divizija "Landstorm Nederland"]] || Nizozemski dobrovoljci || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Martin Kohlroser]] || 1944. – 1945 || [[Slika:34th SS Division Logo.svg|30px]] || 7,000 (1943) || 3 |-align="center" | 35.|| [[35. SS policijska mehanizirana divizija]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Rüdiger Pipkorn]] || 1944. – 1945 || [[Slika:35divss.svg|30px]] || - || 0 |-align="center" | 36.|| [[36. SS mehanizirana divizija]] || Dobrovoljci iz Njemačke i istočne Europe || [[SS]]-[[Oberführer]] - [[Oskar Dirlewanger]] || 1944. – 1945 || [[Slika:36divss.gif|30px]] || 6,000 (1944) || 1 |-align="center" | 37.|| [[37. SS dobrovoljačka konjička divizija "Lützow"]] || Mađarski dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Karl Gesele]] || 1944. – 1945 || [[Slika:Symbol of the 37. SS-Freiwilligen-Kavallerie-Division.svg|30px]] || - || 0 |-align="center" | 38.|| [[38. SS divizija "Nibelungen"]] || Njemački dobrovoljci || [[SS]]-[[Standartenführer]] - [[Martin Stange]] || 1944. – 1945 || [[Slika:38th SS Division Logo.svg|30px]] || - || 0 |} == Izvori== {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} * {{cite news |last=Axelrod |first=Toby |date=27. ožujka 2019. |title=German Jewish leader urges cancellation of pension payments to former SS members |work=The Times of Israel |url=https://www.timesofisrael.com/german-jewish-leader-urges-cancellation-of-pension-payments-to-former-ss-members/ |access-date=5. kolovoza 2019. }} *{{cite encyclopedia |editor-last1=Bartrop |editor-first1=Paul R. |editor-last2=Jacobs |editor-first2=Leonard |title=Modern Genocide |encyclopedia=Modern Genocide: The Definitive Resource and Document Collection |volume=1 |publisher=ABC-CLIO |location=Santa Barbara, Ca. |year=2014 |isbn=978-1-61069-363-9 |url=http://www.abc-clio.com/ABC-CLIOCorporate/product.aspx?pc=A4051C }} * {{cite web |title=Battle of the Bulge |url=http://www.u-s-history.com/pages/h1753.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|United States History}} }} * {{cite book |last=Beevor |first=Antony |author-link=Antony Beevor |year=2002 |title=Berlin: The Downfall 1945 |publisher=Viking-Penguin Books |isbn=978-0-670-03041-5}} * {{cite book |last=Bell |first=Bowyer J |year=1966 |title=Besieged: Seven Cities Under Siege |publisher=Chilton |url=https://archive.org/details/besiegedsevencit00bell |url-access=registration }} * {{cite book |last=Bercuson |first=David |author-link=David Bercuson |title=Maple Leaf Against the Axis |publisher=Red Deer Press |year=2004 |orig-year=1996 |isbn=0-88995-305-8 |url=https://archive.org/details/mapleleafagainst0000berc |url-access=registration }} * {{cite book |last=Bergstrom |first=Christopher |title=Kursk – The Air Battle: July 1943 |publisher=Chevron/Ian Allan |year=2007 |isbn=978-1-903223-88-8}} * {{cite news |last1=Binkowski |first1=Rafael |last2=Wiegrefe |first2=Klaus |date=21. listopada 2011. |url=http://www.spiegel.de/international/germany/the-brown-bluff-how-waffen-ss-veterans-exploited-postwar-politics-a-792984.html |title=The Brown Bluff: How Waffen SS Veterans Exploited Postwar Politics |archive-url=https://web.archive.org/web/20151201005121/http://www.spiegel.de/international/germany/the-brown-bluff-how-waffen-ss-veterans-exploited-postwar-politics-a-792984.html |archive-date=2015-12-01 |access-date=1. prosinca 2015. |work=[[Der Spiegel]] }} * {{cite book |last1=Bishop |first1=Chris |last2=Williams |first2=Michael |title=SS: Hell on the Western Front |year=2003 |publisher=MBI Publishing |location=St Paul, Minn |isbn=978-0-7603-1402-9}} * {{cite book |last=Borodziej |first=Włodzimierz |author-link=Włodzimierz Borodziej |year=1985 |title=Terror i polityka: policja niemiecka a polski ruch oporu w GG 1939-1944 |trans-title=Terror and politics: the German police and the Polish resistance movement in the General Government 1939-1944 |language=pl |location=Warsaw |publisher=Instytut Wydawniczy Pax |isbn=83-211-0718-4}} * {{cite journal |last=Borodziej |first=Włodzimierz |author-link=Włodzimierz Borodziej |date=1985a |title=Ruch oporu w Polsce w ś wietle tajnych akt niemieckich |trans-title=The resistance movement in Poland in the light of the German secret files |journal=Kierunki [Directions] |volume=IX |number=16 |language=pl}} * {{cite book |last=Browning |first=Christopher |title=The Origins of the Final Solution: The Evolution of Nazi Jewish Policy, September 1939 – March 1942 |publisher=University of Nebraska Press |year=2007 |isbn=978-0-8032-5979-9}} * {{cite book |last=Butler |first=Rupert |title=SS-Leibstandarte: The History of the First SS Division, 1934–45 |publisher=Spellmount |year=2001}} * {{cite book |last=Conot |first=Robert E. |title=Justice at Nuremberg |publisher=Carrol & Graf |year=1984 |isbn=9780881840322 |url=https://archive.org/details/justiceatnurembe00cono |url-access=registration }} * {{cite book |last1=Cook |first1=Stan |last2=Bender |first2=Roger James |title=Leibstandarte SS Adolf Hitler: Uniforms, Organization, & History |year=1994 |publisher=R. James Bender |location=San Jose, CA |isbn=978-0-912138-55-8}} * {{cite web |last=Cooper |first=D. |date=22. veljače 2004. |title=WW2 People's War: Le Paradis: The murder of 97 soldiers in a French field on the 26/27th May 1940 |work=BBC Online |url=https://www.bbc.co.uk/history/ww2peopleswar/stories/83/a2328383.shtml |access-date=28. veljače 2016. }} * {{cite book |last=Cuppers |first=Martin |title=Vorreiter der Shoah, Ein Vergleich der Einsätze der beiden SS-Kavallerieregimenter im August 1941 |publisher=Meidenbauer Martin Verlag |language=de |year=2006 |isbn=3-89975-080-2}} * {{Cite book |last=Diehl |first=James M. |year=1993 |title=Thanks of the Fatherland: German Veterans After the Second World War |url=http://uncpress.unc.edu/browse/book_detail?title_id=2271 |location=Chapel Hill |publisher=University of North Carolina Press |isbn=978-0-8078-2077-3 |access-date=3. siječnja 2020. |archive-date=23. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161123010058/http://www.uncpress.unc.edu/browse/book_detail?title_id=2271 |url-status=dead }} * {{cite book |last=Dollinger |first=Hans |title=The Decline and Fall of Nazi Germany and Imperial Japan |year=1967 |orig-year=1965 |publisher=Bonanza |location=New York |isbn=978-0-517-01313-7 |url=https://archive.org/details/declinefallofnaz0000doll }} * {{cite book |last=Duffy |first=Christopher |author-link=Christopher Duffy |year=2002 |title=Red Storm on the Reich: The Soviet March on Germany, 1945 |publisher=Castle Books |location=Edison, NJ |isbn=0-7858-1624-0}} * {{cite report |title=ECRI Report on Latvia (fourth monitoring cycle) |date=21 February 2012 |publisher=Council of Europe: European Commission Against Racism and Intolerance (ECRI) |url=http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Latvia/LVA-CbC-IV-2012-003-ENG.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20170629110728/http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/Country-by-country/Latvia/LVA-CbC-IV-2012-003-ENG.pdf |archive-date=2017-06-29 |url-status=dead |ref={{sfnref|ECRI|2012}} }} * {{cite book |last1=Ellis |first1=L.F. |editor-last=Butler |editor-first=J. R. M. |editor-link=James Ramsay Montagu Butler |title=Victory in the West, Volume II: The Defeat of Germany |series=History of the Second World War United Kingdom Military Series |publisher=Naval & Military Press |year=2004 |orig-year=1968 |isbn=1-84574-059-9}} * {{cite book |last=Evans |first=Richard J. |year=2008 |title=The Third Reich at War |publisher=Penguin |location=New York |isbn=978-0-14-311671-4 |url=https://archive.org/details/thirdreichatwar00evan_0 |url-access=registration }} * {{cite journal |last=Eyre |first=Wayne |year=2006 |title=Operation RÖSSELSPRUNG and The Elimination of Tito, May 25, 1944: A Failure in Planning and Intelligence Support |journal=Journal of Slavic Military Studies |volume=19 |issue=2 |pages=343–376 |publisher=Routledge, part of the Taylor & Francis Group |doi=10.1080/13518040600697969 |s2cid=144383512}} * {{cite book |last=Farmer |first=Sarah |year=1994 |title=Oradour: Arrêt sur mémoire |location=Paris |language=fr |publisher=Calmann-Lévy |isbn=978-2-70212-316-4}} * {{cite book |last=Fellgiebel |first=Walther-Peer |year=2000 |title=Die Träger des Ritterkreuzes des Eisernen Kreuzes 1939–1945 |publisher=Podzun-Pallas |location=Wölfersheim-Berstadt, Germany |isbn=3-7909-0284-5}} * {{cite book |last=Fey |first=William |year=2003 |title=Armor Battles of the Waffen-SS |publisher=Stackpole |isbn=978-0-8117-2905-5}} * {{cite book |last=Fischer |first=Thomas |year=2008 |title=Soldiers of the Leibstandarte |publisher=J.J. Fedorowicz Publishing |isbn=978-0-921991-91-5}} * {{cite book |last=Flaherty |first=T. H. |title=The Third Reich: The SS |publisher=Time-Life |year=2004 |orig-year=1988 |isbn=1-84447-073-3}} * {{Cite book |last=Forbes |first=Robert |title=For Europe: The French Volunteers of the Waffen-SS |publisher=Stackpole Books |orig-year=2006 |year=2010 |isbn=978-0-8117-3581-0}} * {{cite book |last=Fritz |first=Stephen |year=2011 |title=Ostkrieg: Hitler's War of Extermination in the East |publisher=The University Press of Kentucky |location=Lexington |isbn=978-0-81313-416-1}} * {{cite news |title=Germany struggles to stop Nazi war payment suspicions |date=28 February 2019 |work=[[The Local]] |url=https://www.thelocal.de/20190228/in-focus-germany-struggles-to-stop-nazi-war-payment-suspicions |access-date=5 August 2019 |ref={{sfnref|The Local|2019}} }} * {{cite book |last1=Gerwarth |first1=Robert |last2=Böhler |first2=Jochen |year=2016 |title=The Waffen-SS: A European History |url=https://books.google.com/books?id=QYKuDQAAQBAJ |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19250-782-2 }} * {{cite book |last=Gosztony |first=Peter |title=Endkampf an der Donau 1944/45 |year=1978 |publisher=Molden Taschenbuch Verlag |location=Vienna |language=de |isbn=3-217-05126-2}} * {{cite news |title=Greeks lose Nazi massacre claim |work=BBC News |date=26 June 2003 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3023144.stm |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|BBC News|2003}} }} * {{cite book |last1=Hannes |first1=Heer |author-link1=Hannes Heer |last2=Naumann |first2=Klaus |author-link2=Klaus Naumann (historian) |title=War of Extermination: The German Military in World War II 1941–1944 |publisher=Berghahn |year=2000 |isbn=1-57181-232-6}} * {{cite book |last=Harclerode |first=Peter |title=Wings Of War&nbsp;– Airborne Warfare 1918–1945 |publisher=Weidenfeld & Nicolson |year=2005 |isbn=978-0-304-36730-6}} * {{cite book |last=Harman |first=Nicholas |title=Dunkirk: The Necessary Myth |publisher=Hodder and Stoughton |year=1980 |isbn=0-340-24299-X |url=https://archive.org/details/dunkirknecessary0000harm }} * {{cite book |last=Hastings |first=Max |author-link=Max Hastings |title=Overlord: D-Day and the Battle for Normandy |publisher=Vintage |year=2006 |orig-year=1985 |isbn=0-307-27571-X}} * {{cite news |title=Italy convicts Nazis of massacre |work=BBC News |date=13 January 2007 |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6259987.stm |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|BBC News|2007}} }} * {{cite book |last=Jackson |first=Julian |title=The Fall of France: The Nazi Invasion of 1940 |year=2001 |publisher=Oxford University Press |isbn=0-19-280550-9}} * {{cite book |last=Jarymowycz |first=Roman |author-link=Roman Jarymowycz |title=Tank Tactics: From Normandy to Lorraine |publisher=Lynne Rienner |year=2001 |isbn=1-55587-950-0}} * {{cite book |last=Kershaw |first=Ian |title=Hitler: A Biography |publisher=W. W. Norton & Company |location=New York |year=2008 |isbn=978-0-393-06757-6}} * {{cite book |last=Kirchmayer |first=Jerzy |author-link=Jerzy Kirchmayer |title=Powstanie Warszawskie |year=1978 |publisher=Książka i Wiedza |language=pl |isbn=83-05-11080-X}} * {{cite book |last=Król |first=Eugeniusz C. |year=2006 |title=Polska i Polacy w propagandzie narodowego socjalizmu w Niemczech 1919–1945 |trans-title=Poland and Poles in the propaganda of National Socialism in Germany 1919-1945 |publisher=Instytut Studiów Politycznych Polskiej Akademii Nauk |location=Warsaw |isbn=978-83-7399-019-7 |language=pl}} * {{cite book |last=Laar |first=Mart |author-link=Mart Laar |year=2005 |chapter=Battles in Estonia in 1944 |title=Estonia in World War II |pages=32–59 |publisher=Grenamder |location=Tallinn |isbn=9949-411-93-9}} * {{cite book |last1=Langer |first1=Howard J. |last2=Rudowski |first2=Marek |title=Księga najważniejszych postaci II wojny światowej |year=2008 |publisher=Bellona |location=Warsaw |isbn=978-83-11-11111-0 |language=pl}} * {{Cite journal |last=Large |first=David C. |journal=The Journal of Modern History |volume=59 |issue=1 |year=1987 |title=Reckoning without the Past: The HIAG of the Waffen-SS and the Politics of Rehabilitation in the Bonn Republic, 1950–1961 |publisher=University of Chicago Press |jstor=1880378 |pages=79–113 |doi=10.1086/243161 |s2cid=144592069}} * {{cite book |last1=Langbein |first1=Hermann |author-link=Hermann Langbein |translator-last=Zohn |translator-first=Harry |orig-year=First published in German in 1972 |title=People in Auschwitz |year=2005 |publisher=University of North Carolina Press in connection with the [[United States Holocaust Memorial Museum]] |location=Chapel Hill |isbn=978-0-8078-6363-3 |url=https://books.google.com/books?id=DzWPL6hjk9MC |language=en }} * {{cite journal |last=Latimer |first=Jon |title=World War II: 12th SS Hitlerjugend Panzer Division Fought in Normandy |journal=World War II |issue=July |year=2001 |url=http://www.historynet.com/world-war-ii-12th-ss-hitlerjugend-panzer-division-fought-in-normandy.htm/6 |access-date=16. veljače 2009. |archive-date=3. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103081810/https://www.historynet.com/world-war-ii-12th-ss-hitlerjugend-panzer-division-fought-in-normandy.htm/6 |url-status=dead }} * {{Cite book |last=Levenda |first=Peter |author-link=Peter Levenda |year=2014 |title=The Hitler Legacy: The Nazi Cult in Diaspora: How it was Organized, How it was Funded, and Why it Remains a Threat to Global Security in the Age of Terrorism |location=Lake Worth, Fla. |publisher=Ibis Press |isbn=978-0-89254-210-9}} * {{cite web |title=Lawrenceville Man Admits Training Concentration Camp Attack Dogs |date=2 October 2007 |publisher=Cox Media Group |url=http://www.wsbtv.com/news/14243131/detail.html |access-date=3 June 2013 |ref={{sfnRef|WBSTV|2007}} |archive-date=29. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629140051/http://www.wsbtv.com/news/14243131/detail.html |url-status=dead }} * {{cite book |last=Littlejohn |first=David |year=1987 |title=Foreign Legions of the Third Reich Vol. 1 Norway, Denmark, France |publisher=Bender Publishing |isbn=978-0912138176}} * {{cite book |last=Longerich |first=Peter |author-link=Peter Longerich |year=2012 |title=Heinrich Himmler: A Life |publisher=Oxford University Press |location=Oxford; New York |isbn=978-0-19-959232-6}} * {{Cite book |last=MacKenzie |first=S.P. |author-link=Simon MacKenzie |year=1997 |title=Revolutionary Armies in the Modern Era: A Revisionist Approach |url=https://www.routledge.com/products/9780415867771 |location=New York |publisher=Routledge |isbn=9780415096904 }} * {{cite book |last=Madajczyk |first=Czesław |title=Polityka III Rzeszy w okupowanej Polsce |publisher=Państwowe Wydawnictwo Naukowe |location=Warsaw |language=pl |year=1972}} * {{cite book |last=Margry |first=Karel |title=The Four Battles for Kharkov |publisher=Battle of Britain International |year=2001 |oclc=254320761}} * {{cite book |last=Marrus |first=Michael R. |author-link=Michael Robert Marrus |year=1989 |title=The Nazi Holocaust. Part 3: The "Final Solution": The Implementation of Mass Murder (Vol.2) |location=Berlin |publisher=De Gruyter |isbn=978-0-88736-255-2}} * {{cite book |last1=McDonald |first1=Gabrielle Kirk |last2=Swaak-Goldman |first2=Olivia |year=2000 |title=Substantive and Procedural Aspects of International Criminal Law: The Experience of International and National Courts: Materials |url=https://books.google.com/books?id=ZzYznOEiZmcC |publisher=Brill Publishers |isbn=90-411-1134-4 }} * {{cite book |last=McGilvray |first=Evan |title=The Black Devil's March – A Doomed Odyssey: The 1st Polish Armoured Division 1939–1945 |publisher=Helion & Company |year=2005 |isbn=1-874622-42-6}} * {{cite news |last1=McMahon |first1=Barbara |date=22. lipnja 2005. |title=10 former Nazis convicted of Tuscan massacre |work=[[The Guardian]] |url=https://www.theguardian.com/world/2005/jun/23/secondworldwar.italy |access-date=5. kolovoza 2019. }} * {{cite book |last=McNab |first=Chris |title=The SS: 1923–1945 |year=2009 |publisher=Amber Books |isbn=978-1-906626-49-5}} * {{cite book |last=McNab |first=Chris |title=Hitler's Elite: The SS 1939–45 |publisher=Osprey |year=2013 |isbn=978-1-78200-088-4}} * {{cite book |last=Miller |first=Michael |title=Leaders of the SS and German Police, Vol. 1 |year=2006 |publisher=R. James Bender |location=San Jose, CA |isbn=978-93-297-0037-2}} * {{cite book |last=Mitcham |first=Samuel |title=The Panzer Legions: A Guide to the German Army Tank Divisions of World War II and Their Commanders |publisher=Greenwood |year=2001 |isbn=0-313-31640-6}} * {{cite book |last=Mitcham |first=Samuel |title=German Order of Battle, Volume 3 |publisher=Stackpole Books |year=2007 |isbn=978-0-8117-3438-7}} * {{cite book |last1=Müller |first1=Rolf-Dieter |last2=Ueberschär |first2==Gerd R. |year=1997 |title=Hitler's War in the East, 1941-1945: A Critical Assessment |publisher=Berghahn Books |isbn=978-1-57181-068-7}} * {{cite book |last1=Murray |first1=Williamson |author-link1=Williamson Murray |last2=Millett |first2=Allan R. |author-link2=Allan R. Millett |title=A War To Be Won: Fighting the Second World War |publisher=Harvard University Press |year=2001 |isbn=978-0-67400-680-5}} * {{cite book |last=Molt |first=Matthias |year=2007 |title=on der Wehrmacht zur Bundeswehr personelle Kontinuität und Diskontinuität beim Aufbau der deutschen Streitkräfte 1955–1966 |language=de |trans-title=From the Wehrmacht to the Bundeswehr - Continuity and dis-continuity of personnel in the formation of the German armed forces |url=https://d-nb.info/99358196X/34 |access-date=22. rujna 2018. |location=[[Heidelberg]] |publisher=Ruprecht-Karls-Universität Heidelberg }} * {{cite book |last=Nash |first=Douglas E. |title=Hell's Gate: The Battle of the Cherkassy Pocket, January–February 1944 |year=2002 |publisher=RZM Publishing |location=Southbury, Connecticut |isbn=0-9657584-3-5}} * {{cite journal |author=Staff |title=Heinrich Himmler Kills Himself in British Prison |journal=Bend Bulletin |date=24 May 1945 |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1243&dat=19450523&id=Tx9PAAAAIBAJ&pg=6266,6071339 |access-date=4 March 2016 |ref={{sfnRef|''Bend Bulletin''|1945}} }} * {{cite web |author=War Crimes Office |title=Nazi Crimes on Trial: The Dachau Trials. Trials by U.S. Army Courts in Europe 1945 – 1948 |work=U.S. Army Trial Reviews and Recommendations |publisher=United States War Department |year=1948 |url=http://www1.jur.uva.nl/junsv/JuNSVEng/DTRR/DTCasesfr.htm |access-date=3 June 2013 |ref={{sfnRef|US War Department|1948}} |archive-date=25. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170925103209/http://www1.jur.uva.nl/junsv/JuNSVEng/DTRR/DTCasesfr.htm |url-status=dead }} * {{cite book |last1=Neitzel |first1=Sönke |author-link1=Sönke Neitzel |last2=Welzer |first2=Harald |author-link2=Harald Welzer |year=2012 |title=Soldaten: On Fighting, Killing and Dying |publisher=Simon and Schuster |isbn=978-1-84983-949-5}} * {{cite web |title=Operation Nordwind in the Low Vosges 1–7 January 1945 |url=http://www.100thww2.org/overview/k.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|100th Division}} |archive-date=17. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180917165831/http://www.100thww2.org/overview/k.html |url-status=dead }} * {{cite book |last=Overmans |first=Rűdiger |title=Deutsche militärische Verluste im Zweiten Weltkrieg |year=2000 |publisher=Oldenbourg |location=Munich |language=de |isbn=3-486-56531-1}} * {{cite book |last=Parker |first=Danny S. |year=2014 |title=Hitler's Warrior: The Life and Wars of SS Colonel Jochen Peiper |location=Boston |publisher=Da Capo Press |isbn=978-0-306-82154-7}} * {{cite book |last=Picaper |first=Jean-Paul |year=2014 |title=Les Ombres d'Oradour: 10 Juin 1944 |trans-title=The Shadows of Oradour: 10 June 1944 |language=fr |location=Paris |publisher=Éditions l'Archipel |isbn=978-2-8098-1467-5}} * {{cite book |last=Pieper |first=Henning |year=2015 |title=Fegelein's Horsemen and Genocidal Warfare: The SS Cavalry Brigade in the Soviet Union |publisher=Palgrave Macmillan |location=Houndmills, Basingstoke, Hampshire |isbn=978-1-137-45631-1}} * {{cite news|title=Probe into Nazi massacre at Sant'Anna di Stazzema, Italy, dropped|work=BBC News|date=1 October 2012|url=https://www.bbc.co.uk/news/world-europe-19788487|access-date=5 August 2019|ref={{sfnRef|BBC News|2012}}}} * {{cite book |last=Raus |first=Erhard |title=Panzer Operations. The Eastern Front Memoir of General Raus, 1941–1945 |year=2005 |publisher=DeCapo}} * {{cite book |last=Reitlinger |first=Gerald |author-link=Gerald Reitlinger |title=The SS: Alibi of a Nation, 1922–1945 |publisher=Da Capo |year=1989 |isbn=978-0-306-80351-2}} * {{cite web |title=Remembering the invisible soldiers of the Battle of the Bulge |year=2012 |publisher=U.S. Wereth Memorial |url=http://www.wereth.org/index.php/history |access-date=10 November 2013 |ref={{sfnRef|US Memorial Wereth}} }} * {{cite book |last=Reynolds |first=Michael |title=Steel Inferno: I SS Panzer Corps in Normandy |publisher=Spellmount |year=1997 |isbn=1-873376-90-1}} * {{cite journal |last=Reynolds |first=Michael |title=Massacre at Malmédy During the Battle of the Bulge |journal=World War II Magazine |date=Veljača 2003. |url=http://www.historynet.com/massacre-at-malmedy-during-the-battle-of-the-bulge.htm }} * {{cite encyclopedia |title=The Sant'Anna di Stazzema Massacre (August 1944) |encyclopedia=Jewish Virtual Library |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/Stazzema.html |access-date=2 June 2013 |ref={{sfnRef|Jewish Virtual Library, Sant'Anna massacre}} }} * {{cite book |last=Rossino |first=Alexander B. |author-link=Alexander B. Rossino |title=Hitler Strikes Poland: Blitzkrieg, Ideology, and Atrocity |publisher=University Press of Kansas |location=Lawrence, Kansas |year=2003 |isbn=0-7006-1234-3 |url=https://archive.org/details/hitlerstrikespol0000ross |url-access=registration }} * {{cite book |last=Schramm |first=Percy E. |title=Kriegstagebuch des Oberkommandos der Wehrmacht 1944–1945 Teilband II |language=de |publisher=Manfred Pawlak |location=Herrsching |year=1982}} * {{cite book |editor-last1=Schulte |editor-first1=Jan Erik |editor-last2=Wildt |editor-first2=Michael |date=Rujan 2018. |title=Die SS nach 1945: Entschuldungsnarrative, populäre Mythen, europäische Erinnerungsdiskurse |language=de |trans-title=The post-1945 SS: Debt narratives, popular myths, European commemorative discourses |series=Berichte und Studien |volume=76 |location=Göttingen |publisher=V&R unipress |isbn=978-3847108207 |url=https://books.google.com/books?id=B1xtDwAAQBAJ |access-date=22. rujna 2018. }} [ [https://books.google.com/?id=B1xtDwAAQBAJ&pg=PA47 p. 47] ]<br/>{{cite web |url=https://www.geschichte.hu-berlin.de/de/bereiche-und-lehrstuehle/dtge-20jhd/dokumente/aktuelles/2018/181009%20Schulte%20Wildt.pdf |title=another source |via=[[Humboldt University of Berlin]] |access-date=22. rujna 2018. |url-status=dead }} * {{cite book |last=Seaton |first=Albert |title=The Russo-German War, 1941–45 |publisher=Praeger Publishers |location=New York |year=1971 |isbn=978-0-21376-478-4}} * {{Cite book |last1=Smelser |first1=Ronald |last2=Davies |first2=Edward J. |year=2008 |title=The Myth of the Eastern Front: The Nazi-Soviet War in American Popular Culture |location=New York |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-83365-3 |url=https://archive.org/details/mythofeasternfro0000smel |url-access=registration }} * {{cite book |last=Spajić |first=Hrvoje |year=2010 |title=Waffen-SS: Mračne sile zločinačke politike - Vojnici nacionalsocijalizma 1933–45 |trans-title=Waffen-SS: The Dark Forces of Criminal Politics - Soldiers of National Socialism 1933–45 |language=hr |location=Zagreb |publisher=Naklada Stih}} * {{cite book |last=Stackelberg |first=Roderick |title=Hitler's Germany: Origins, Interpretations, Legacies |publisher=Taylor & Francis |location=London; New York |year=2002 |isbn=978-0-203-00541-5}} * {{cite book |last=Stein |first=George H. |title=The Waffen-SS: Hitler's Elite Guard at War 1939–1945 |publisher=Cerberus Publishing |year=2002 |orig-year=1966 |isbn=978-1841451008}} * {{cite book |last=Stein |first=George H. |year=1984 |orig-year=1966 |title=The Waffen SS: Hitler's Elite Guard at War, 1939-1945 |publisher=Cornell University Press |isbn=0-8014-9275-0 |url=https://archive.org/details/waffensshitlers00stei |url-access=registration }} * {{cite web |last=Stroop |first=Jürgen |author-link=Jürgen Stroop |title=The Stroop Report: The Warsaw Ghetto Is No More |year=1943 |work=Jewish Virtual Library |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/Holocaust/nowarsaw.html |access-date=24. svibnja 2013. }} * {{cite book |last=Sydnor |first=Charles W., Jr. |year=1990 |orig-year=1977 |title=Soldiers of Destruction: The SS Death's Head Division, 1933–1945 |location=Princeton, N.J. |publisher=Princeton University Press |isbn=978-0-691-00853-0 |url=http://press.princeton.edu/titles/847.html |access-date=2016-01-08 }} * {{cite journal |last=Sydnor |first=Charles W., Jr. |year=1973 |title=The History of the SS ''Totenkopfdivision'' and the Postwar Mythology of the ''Waffen SS'' |journal=Central European History |volume=6 |issue=4 |publisher=[[Cambridge University Press]] |doi=10.1017/S0008938900000960 |pages=339–362}} * {{Cite book |last=Tauber |first=Kurt |year=1967 |title=Beyond Eagle and Swastika: German Nationalism Since 1945, Volume I |location=Middletown, Conn. |publisher=Wesleyan University Press |ref={{harvid|Tauber Volume I|1967}}}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1973 |title=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen-SS 1939–1945, Volumes II and III |publisher=Biblio Verlag |language=de}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1977 |title=Die Waffengattungen – Gesamtübersicht |series=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945 |volume=1 |publisher=Biblio |location=Osnabrück |language=de}} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1966 |title=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945: Die Landstreitkräfte 1-5 |volume=2 |publisher=Mittler |location=Frankfurt am Main |language=de |url=https://books.google.com/books?id=4-RmAAAAMAAJ }} * {{cite book |last=Tessin |first=Georg |year=1970 |title=Die Landstreitkräfte 15-30 |series=Verbände und Truppen der deutschen Wehrmacht und Waffen SS im Zweiten Weltkrieg 1939-1945 |volume=4 |publisher=Mittler |location=Leipzig |language=de}} * {{cite web |last=Thomson |first=Mike |title=Hitler's secret Indian army |date=23. rujna 2004. |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/3684288.stm |access-date=24. svibnja 2013. }} * {{cite web |title=Jewish Uprisings in Ghettos and Camps, 1941–1944: Resistance in Ghettos |publisher=United States Holocaust Memorial Museum |url=http://www.ushmm.org/wlc/article.php?lang=en&ModuleId=10005407 |access-date=28 May 2013 |ref={{sfnRef|Holocaust Memorial Museum}} }} * {{cite book |last=Ustinow |first=D. F |title=Geschichte des zweiten Weltkrieges 1939–1945 |volume=X |year=1981 |publisher=Militärverlag der Deutschen Demokratischen Republik |location=Berlin |language=de}} * {{cite news |editor-last=Vahtla |editor-first=Aili |date=31. srpnja 2018. |title=Politicians condemn Russian Embassy criticism of tribute to WWII battle |work=Eesti Rahvusringhääling |url=https://news.err.ee/850416/politicians-condemn-russian-embassy-criticism-of-tribute-to-wwii-battle |access-date=18. prosinca 2019. }} * {{Cite book |last=Wardzyńska |first=Maria |year=2009 |title=Był rok 1939. Operacja niemieckiej policji bezpieczeństwa w Polsce. Intelligenzaktion |trans-title=The year was 1939. Operation of German security police in Poland. Intelligenzaktion |publisher=Institute of National Remembrance, IPN (Portal edukacyjny Instytutu Pamięci Narodowej) |isbn=978-83-7629-063-8 |url=http://pamiec.pl/download/49/34737/BYLROK1939.pdf |language=pl |access-date=13. studenoga 2021. |archive-date=29. studenoga 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141129035451/http://pamiec.pl/download/49/34737/BYLROK1939.pdf |url-status=dead }} * {{cite book |last=Weale |first=Adrian |author-link=Adrian Weale |title=The SS: A New History |year=2010 |publisher=Little, Brown |isbn=978-1-4087-0304-5}} * {{cite book |last=Weale |first=Adrian |title=Army of Evil: A History of the SS |year=2012 |publisher=Caliber Printing |place=New York |isbn=978-0-451-23791-0}} * {{cite book |last=Wegner |first=Bernd |author-link=Bernd Wegner |title=The Waffen-SS: Organization, Ideology and Function |publisher=Blackwell |year=1990 |isbn=0-631-14073-5}} * {{cite book |last=Weinberg |first=Gerhard |author-link=Gerhard Weinberg |title=A World at Arms: A Global History of World War II |year=1994 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge; New York |isbn=0-521-44317-2 |url=https://archive.org/details/worldatarmsgloba00wein }} *{{Cite journal |last1=Werther |first1=Steffen |last2=Hurd |first2=Madeleine |journal=Culture Unbound. Journal of Current Cultural Research |volume=6 |issue=2 |year=2014 |title=Go East Old Man: The Ritual Spaces of SS Veteran's Memory Work |url=http://www.cultureunbound.ep.liu.se/v6/a18/cu14v6a18.pdf |pages=327–359 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160102190906/http://www.cultureunbound.ep.liu.se/v6/a18/cu14v6a18.pdf |archive-date=2. siječnja 2016. |url-status=live |doi=10.3384/cu.2000.1525.146327 |doi-access=free }} * {{Cite book |last=Westemeier |first=Jens |author-link= Jens Westemeier |year=2007 |title=Joachim Peiper: A Biography of Himmler's SS Commander |publisher=[[Schiffer Publishing]] |isbn=978-0-7643-2659-2 }} * {{cite magazine |last=Wiederschein |first=Harald |date=21. srpnja 2015. |title=Mythos Waffen-SS: Von wegen "blonde Götter" - Hitlers Elitetruppen sind bis heute überschätzt |trans-title=Myth of the Waffen-SS: Because of the "blond gods" - Hitler's elite troops are still overrated |magazine=[[Focus (German magazine) |Focus]] |url=https://www.focus.de/wissen/mensch/geschichte/zweiter-weltkrieg/militaerisch-unbedeutend-brutal-verbrecherisch-mythos-waffen-ss-hitlers-ueberschaetzte-elitetruppen_id_4826676.html |access-date=22. rujna 2018. |language=de }} * {{cite book |last=Wienand |first=Christiane |year=2015 |title=Returning Memories: Former Prisoners of War in Divided and Reunited Germany |url=https://books.google.com/books?id=BFWECgAAQBAJ&q=Soldaten+wie+alle+anderen+auch+waffen-ss&pg=PA39 |access-date=22. rujna 2018. |location=[[Rochester, New York |Rochester]], N.Y |publisher=Camden House |isbn=978-1571139047 }} * {{cite book |last=Wilke |first=Karsten |year=2011 |title=Die "Hilfsgemeinschaft auf Gegenseitigkeit" (HIAG) 1950–1990: Veteranen der Waffen-SS in der Bundesrepublik |trans-title=HIAG 1950–1990: Waffen-SS veterans in the Federal Republic |location=Paderborn |language=de |publisher=Schoeningh Ferdinand GmbH |isbn=978-3-506-77235-0}} * {{cite book |last1=Williamson |first1=Gordon |last2=Andrew |first2=Stephan |title=The Waffen-SS (4): 24. To 38. Divisions, & Volunteer Legions |publisher=Osprey |year=2004 |isbn=1-84176-589-9}} * {{cite book |last1=Windrow |first1=Martin |last2=Burn |first2=Cristopher |title=The Waffen-SS, Edition 2 |publisher=Osprey |year=1992 |isbn=0-85045-425-5}} * {{cite book |last=Wroniszewski |first=Józef |title=Ochota 1944 |publisher=Wydawnictwo Ministerstwa Obrony Narodowej |location=Warsaw |language=pl |year=1970}} * {{cite book |last1=Zetterling |first1=Niklas |last2=Frankson |first2=Anders |title=The Korsun Pocket: The Encirclement and Breakout of a German Army in the East, 1944 |year=2008 |publisher=Casemate |location=Philadelphia |isbn=978-1-932033-88-5}} * {{cite book |last=Ziemke |first=Earl F. |author-link=Earl F. Ziemke |title=Stalingrad to Berlin: The German Defeat in the East |year=1968 |publisher=Office of the Chief of Military History – U.S. Army |location=Washington |asin=B002E5VBSE |url=https://archive.org/details/stalingradtoberl00ziem |url-access=registration }} * {{cite web |last=Zimmermann |first=Elizabeth |title=Former SS member faces trial for war crimes in the Netherlands |work=World Socialist Web Site |publisher=International Committee of the Fourth International |date=21. siječnja 2004. |url=http://www.wsws.org/articles/2004/jan2004/nazi-j21.shtml |access-date=3. lipnja 2013. }} * {{cite journal |last=Zwack |first=Peter |title=World War II: Siege of Budapest |journal=Quarterly Journal of Military History |year=1999 |url=http://www.historynet.com/world-war-ii-siege-of-budapest.htm/14 |access-date=3. siječnja 2020. |archive-date=3. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200103081807/https://www.historynet.com/world-war-ii-siege-of-budapest.htm/14 |url-status=dead }} {{refend}} == Daljnje čitanje == * {{cite book |last=Ailsby |first=Christopher |title=Hitler's Renegades: Foreign Nationals in the Service of the Third Reich |publisher=Brasseys |year=2004 |isbn=1-57488-838-2}} * {{cite book |last=Clark |first=Lloyd |title=Operation Epsom |series=Battle Zone Normandy |publisher=History Press |year=2004 |isbn=0-7509-3008-X}} * {{cite book |last=Hastings |first=Max |author-link=Max Hastings |title=Das Reich: The March of the 2nd SS Panzer Division through France, June 1944 |year=2013 |publisher=Zenith Press |location=Minneapolis, MN |isbn=978-0-7603-4491-0}} * {{cite book |last=Lasik |first=Aleksander |title=Sztafety Ochronne w systemie niemieckich obozów koncentracyjnych. Rozwój organizacyjny, ewolucja zadań i struktur oraz socjologiczny obraz obozowych załóg SS |trans-title=Schutzstaffel of the NSDAP in the System of German Concentration Camps; Organizational Development, Evolution of Goals, Structure, and Social Picture of SS Staff |language=pl |publisher=Państwowe Muzeum |location=Auschwitz-Birkenau |year=2007 |isbn=978-83-60210-32-1}} * {{cite web |last1=Leland |first1=Anne |last2=Oboroceanu |first2=Mari–Jana |title=American War and Military Operations Casualties: Lists and Statistics |year=2010 |publisher=Congressional Research Service |url=https://fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf}} * {{cite book |last1=Wiesenthal |first1=Simon |author-link1=Simon Wiesenthal |last2=Wechsberg |first2=Joseph |title=The Murderers Among Us: The Simon Wiesenthal Memoirs |url=https://archive.org/details/murderersamongus00wies |url-access=registration |publisher=McGraw-Hill |year=1967 |lccn=67-13204}} [[Kategorija:Nacizam]] [[Kategorija:Njemačke vojne postrojbe u Drugom svjetskom ratu| ]] 478ifhz0yej15xqltufamoyyz7tmwjm 0 197022 6436630 6427603 2022-08-02T22:14:47Z 94.250.11.76 popravio statistiku za Inter i BiH repku wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Edin Džeko | puno ime = Edin Džeko | slika = [[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|250px]] | opis slike = Džeko u dresu [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]] | nadimak = ''Bosanski dijamant'' | datum rođenja = [[17. ožujka]] [[1986.]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | datum smrti = | visina = 193 cm | težina = 80 kg | trenutačni klub = [[Inter]] | broj u klubu = 9 | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = 1996. – 2003. | juniorski klubovi = [[FK Željezničar]] | godina = 2003. – 2005. <br/> 2005. – 2007. <br/> 2005. <br/> 2007. – 2011. <br/> 2011. – 2016. <br/> 2015. – 2016. <br/> 2016. – 2021. <br> 2021. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Željezničar]] <br/> [[FK Teplice]] <br/>{{nowrap|→ [[FK Ústí nad Labem|Ústí Labem]] (posudba)}} <br/> [[VfL Wolfsburg]] <br /> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br />→ [[A.S. Roma|Roma]] (posudba) <br/> [[A.S. Roma|Roma]] <br> [[Inter Milan]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br/> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}(16) <br/> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br/> {{0}}111 {{0}}{{0}}(66) <br/> {{0}}130 {{0}}{{0}}(50) <br/>{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br/> {{0}}168 {{0}}{{0}}(77) <br> {{0}}{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(13) | godine u reprezentaciji = 2003. – 2004. <br/> 2006. – 2007. <br/> 2007. – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|BIH do 19]] <br/> {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|BIH do 21]] <br/> {{NogRep|BIH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> {{0}}124 {{0}}{{0}}(63) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 12. rujna 2021. }} '''Edin Džeko''' ([[Sarajevo]], [[17. ožujka]] [[1986.]]) [[BiH|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] koji trenutačno igra za [[Inter Milan]] na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Također nastupa za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] kao [[Kapetan (šport)|kapetan]]. ==Klupska karijera== ===Rana karijera=== Džeko svoju karijeru započinje u sarajevskom [[FK Željezničar|Željezničaru]], gdje je igrao od [[2003.]] do [[2005.]] S 18 godina odlazi u [[Češka|Češku]], gdje je za [[FK Teplice|Teplice]] u jednoj sezoni odigrao 43 utakmice i postigao 16 golova. Na koncu sezone proglašen je za najboljeg stranca u [[Gambrinus liga|češkoj ligi]]. Džekine odlične igre zapazio je [[Felix Magath]] i [[2007.]] godine, u transferu vrijednom 4 milijuna [[euro|eura]] odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg]]. ===VfL Wolfsburg=== Džeko je debitirao za Wolfsburg 5. kolovoza 2007. protiv Würzburgera u kup utakmici gdje je odigrao cijelu minutažu te postigao prvi pogodak. Šest dana kasnije je po prvi put zaigrao u [[Bundesliga|Bundesligi]] protiv [[Arminia Bielefeld|Arminije Bielefeld]] kad bilježi i prvu asistenciju. U sezoni 2007./08. je u 28 ligaških nastupa zabio osam golova i sedam puta asistirao. Nakon dobre sezone, Džeko i Wolfsburg su izborili peto mjesto na tablici, time i kvalifikacije za [[Kup UEFA|UEFA Kup]] 2008./09. Sezone 2008./09. Džeko značajno napreduje, a to je bilo posebno vidljivo tijekom niza od 10 pobjeda od 7. veljače do 26. travnja 2009., u kojem je postigao 11 golova i jednom asistirao. 2. svibnja 2009. dolazi do prvog hat-tricka u utakmici protiv [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]], te to ponjavlja dva tjedna poslije, protiv [[Hannover 96|Hannovera]]. Na kraju Džeko s Wolfsburgom osvaja Bundesligu, a s 26 postignutih pogodaka bio je drugi najbolji strijelac lige. Unatoč interesu [[A.C. Milan|Milana]], Džeko odlučuje ostati, obnavljajućiugovor do lipnja 2013. Prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je 30. rujna 2009. protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] u porazu od 2:1 na [[Old Trafford]]u. U izboru "[http://en.wikipedia.org/wiki/France_Football France Football-a]" za najboljeg nogometaša svijeta [[2009.]] Džeko je zauzeo 13 mjesto. U sezoni 2009./10. s 22 postignuta pogotka postao je najbolji strijelac Bundeslige. ===Manchester City=== U siječnju [[2011.]] godine, Džeko potpisuje ugovor s [[FA Premier liga|engleskim]] [[Manchester City F.C.|Manchester Cityjem]]. Odšteta je rekordna za [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačku Bundesligu]], a iznosi 27,5 milijuna funti. Debi u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester City-a]] je upisao [[15. siječnja]] u 4:3 pobjedi protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C. |Wolvesa]], bio je asistent kod trećeg gola. Osvaja FA Premier ligu s Manchester Cityjem [[2012.]] i [[2014.]] godine. ===Roma=== Nakon četiri godine provedenih u Engleskoj, Džeko prelazi u [[Italija|talijansku]] [[A.S. Roma|Romu]]. [[14. ožujka]] on postiže pobjedonosni gol protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] u 52. minuti.<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/liga-prvaka/video-edin-dzeko-odveo-romu-u-cetvrtfinale-lige-prvaka-bih-reprezentativac-bio-je-covjek-odluke-na-olimpicu/7126992/ |title=Edin odveo Romu i četvrtfinale bio je čovjek odluke na Olimpicu |publisher=Sportske Novosti |accessdate=14. ožujka 2018.}}</ref> Dne 15. prosinca 2019. godine. upisuje svoj jubilarni 200. nastup u dresu Rome u ligaškoj pobjedi protiv SPAL-a.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084 |title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome |date=15. prosinca 2019. |accessdate=15. prosinca 2019. |language=bošnjački |author=N.K. |publisher=Klix.ba}}</ref> ==Reprezentativna karijera== U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010. (UEFA)|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička republika|Južnoafričkoj republici]] [[2010.]], za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] Džeko je postigao 7 golova. U ožujku [[2017.]] godine postigao je svoj 50. pogodak za reprezentaciju protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]].<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/219660-edin-dzeko-zabio-50-golova-protiv-26-reprezentacija |naslov=EDIN DŽEKO zabio 50 golova protiv 26 reprezentacija |rad=reprezentacija.ba |dan=28. ožujka 2017. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U pobjedi Bosne i Hercegovine nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrijom]], Džeko je postao reprezentativni rekorder po broju nastupa u rujnu [[2018.]] godine.<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/260036-edin-dzeko-postao-rekorder-po-broju-nastupa-u-dresu-bih |naslov=Edin Džeko postao rekorder po broju nastupa u dresu BiH |rad=reprezentacija.ba |dan=11. rujna 2018. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U prvoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacijskog ciklusa za EURO 2020.]], bosanskohercegovački reprezentativac odigrao je svoju 100. utakmicu za ''Zmajeve'' u pobjedi nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.newindianexpress.com/sport/football/2019/mar/24/edin-dzeko-becomes-first-player-to-reach-100-bosnia-caps-1955220.html |naslov=Edin Dzeko becomes first player to reach 100 Bosnia caps |rad=newindianexpress.com |dan=24. ožujka 2019. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commons}} * [http://www.edin-dzeko.com Edin Džeko Fan Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517035830/http://edin-dzeko.com/ |date=17. svibnja 2014. }} * [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=22303 Profil Edina Džeke] * [http://www.edin-dzeko.info Edin Dzeko] - novosti, video i slike {{Sastav - Inter Milano}} {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Džeko, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Teplica]] [[Kategorija:Nogometaši Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] kbjsw1jl1gs7um5i8lqp7uo64fheu7z 6436633 6436630 2022-08-02T22:21:46Z Bizzaarroo 278505 zadnji datum azuriranja wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Edin Džeko | puno ime = Edin Džeko | slika = [[Datoteka:20150331 2026 AUT BIH 2177 Edin Džeko.jpg|250px]] | opis slike = Džeko u dresu [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]] | nadimak = ''Bosanski dijamant'' | datum rođenja = [[17. ožujka]] [[1986.]], [[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]] | datum smrti = | visina = 193 cm | težina = 80 kg | trenutačni klub = [[Inter]] | broj u klubu = 9 | pozicija = [[nogometne pozicije|napadač]] | mlade godine = 1996. – 2003. | juniorski klubovi = [[FK Željezničar]] | godina = 2003. – 2005. <br/> 2005. – 2007. <br/> 2005. <br/> 2007. – 2011. <br/> 2011. – 2016. <br/> 2015. – 2016. <br/> 2016. – 2021. <br> 2021. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Željezničar]] <br/> [[FK Teplice]] <br/>{{nowrap|→ [[FK Ústí nad Labem|Ústí Labem]] (posudba)}} <br/> [[VfL Wolfsburg]] <br /> [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <br />→ [[A.S. Roma|Roma]] (posudba) <br/> [[A.S. Roma|Roma]] <br> [[Inter Milan]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}35 {{0}}{{0}}{{0}}(3) <br/> {{0}}{{0}}43 {{0}}{{0}}(16) <br/> {{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(6) <br/> {{0}}111 {{0}}{{0}}(66) <br/> {{0}}130 {{0}}{{0}}(50) <br/>{{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(8) <br/> {{0}}168 {{0}}{{0}}(77) <br> {{0}}{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(13) | godine u reprezentaciji = 2003. – 2004. <br/> 2006. – 2007. <br/> 2007. – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 19 godina|BIH do 19]] <br/> {{ZD|B|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija do 21 godine|BIH do 21]] <br/> {{NogRep|BIH}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br/> {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br/> {{0}}124 {{0}}{{0}}(63) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 3. kolovoza 2022. }} '''Edin Džeko''' ([[Sarajevo]], [[17. ožujka]] [[1986.]]) [[BiH|bosanskohercegovački]] je [[nogometaš]] koji trenutačno igra za [[Inter Milan]] na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Također nastupa za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] kao [[Kapetan (šport)|kapetan]]. ==Klupska karijera== ===Rana karijera=== Džeko svoju karijeru započinje u sarajevskom [[FK Željezničar|Željezničaru]], gdje je igrao od [[2003.]] do [[2005.]] S 18 godina odlazi u [[Češka|Češku]], gdje je za [[FK Teplice|Teplice]] u jednoj sezoni odigrao 43 utakmice i postigao 16 golova. Na koncu sezone proglašen je za najboljeg stranca u [[Gambrinus liga|češkoj ligi]]. Džekine odlične igre zapazio je [[Felix Magath]] i [[2007.]] godine, u transferu vrijednom 4 milijuna [[euro|eura]] odlazi u njemački [[VfL Wolfsburg]]. ===VfL Wolfsburg=== Džeko je debitirao za Wolfsburg 5. kolovoza 2007. protiv Würzburgera u kup utakmici gdje je odigrao cijelu minutažu te postigao prvi pogodak. Šest dana kasnije je po prvi put zaigrao u [[Bundesliga|Bundesligi]] protiv [[Arminia Bielefeld|Arminije Bielefeld]] kad bilježi i prvu asistenciju. U sezoni 2007./08. je u 28 ligaških nastupa zabio osam golova i sedam puta asistirao. Nakon dobre sezone, Džeko i Wolfsburg su izborili peto mjesto na tablici, time i kvalifikacije za [[Kup UEFA|UEFA Kup]] 2008./09. Sezone 2008./09. Džeko značajno napreduje, a to je bilo posebno vidljivo tijekom niza od 10 pobjeda od 7. veljače do 26. travnja 2009., u kojem je postigao 11 golova i jednom asistirao. 2. svibnja 2009. dolazi do prvog hat-tricka u utakmici protiv [[TSG 1899 Hoffenheim|Hoffenheima]], te to ponjavlja dva tjedna poslije, protiv [[Hannover 96|Hannovera]]. Na kraju Džeko s Wolfsburgom osvaja Bundesligu, a s 26 postignutih pogodaka bio je drugi najbolji strijelac lige. Unatoč interesu [[A.C. Milan|Milana]], Džeko odlučuje ostati, obnavljajućiugovor do lipnja 2013. Prvi pogodak u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]] postigao je 30. rujna 2009. protiv [[Manchester United F.C.|Manchester Uniteda]] u porazu od 2:1 na [[Old Trafford]]u. U izboru "[http://en.wikipedia.org/wiki/France_Football France Football-a]" za najboljeg nogometaša svijeta [[2009.]] Džeko je zauzeo 13 mjesto. U sezoni 2009./10. s 22 postignuta pogotka postao je najbolji strijelac Bundeslige. ===Manchester City=== U siječnju [[2011.]] godine, Džeko potpisuje ugovor s [[FA Premier liga|engleskim]] [[Manchester City F.C.|Manchester Cityjem]]. Odšteta je rekordna za [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačku Bundesligu]], a iznosi 27,5 milijuna funti. Debi u dresu [[Manchester City F.C.|Manchester City-a]] je upisao [[15. siječnja]] u 4:3 pobjedi protiv [[Wolverhampton Wanderers F.C. |Wolvesa]], bio je asistent kod trećeg gola. Osvaja FA Premier ligu s Manchester Cityjem [[2012.]] i [[2014.]] godine. ===Roma=== Nakon četiri godine provedenih u Engleskoj, Džeko prelazi u [[Italija|talijansku]] [[A.S. Roma|Romu]]. [[14. ožujka]] on postiže pobjedonosni gol protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] u 52. minuti.<ref>{{cite web |url=https://sportske.jutarnji.hr/nogomet/liga-prvaka/video-edin-dzeko-odveo-romu-u-cetvrtfinale-lige-prvaka-bih-reprezentativac-bio-je-covjek-odluke-na-olimpicu/7126992/ |title=Edin odveo Romu i četvrtfinale bio je čovjek odluke na Olimpicu |publisher=Sportske Novosti |accessdate=14. ožujka 2018.}}</ref> Dne 15. prosinca 2019. godine. upisuje svoj jubilarni 200. nastup u dresu Rome u ligaškoj pobjedi protiv SPAL-a.<ref>{{cite web |url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/dzeko-uspjesan-u-jubilarnoj-utakmici-dobra-partija-i-izboren-penal-u-pobjedi-rome/191215084 |title=Džeko uspješan u jubilarnoj utakmici: Dobra partija i izboren penal u pobjedi Rome |date=15. prosinca 2019. |accessdate=15. prosinca 2019. |language=bošnjački |author=N.K. |publisher=Klix.ba}}</ref> ==Reprezentativna karijera== U [[Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu - Južnoafrička Republika 2010. (UEFA)|kvalifikacijama]] za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južnoafrička Republika 2010.|Svjetsko prvenstvo]] u [[Južnoafrička republika|Južnoafričkoj republici]] [[2010.]], za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačku reprezentaciju]] Džeko je postigao 7 golova. U ožujku [[2017.]] godine postigao je svoj 50. pogodak za reprezentaciju protiv [[Albanska nogometna reprezentacija|Albanije]].<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/219660-edin-dzeko-zabio-50-golova-protiv-26-reprezentacija |naslov=EDIN DŽEKO zabio 50 golova protiv 26 reprezentacija |rad=reprezentacija.ba |dan=28. ožujka 2017. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U pobjedi Bosne i Hercegovine nad [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrijom]], Džeko je postao reprezentativni rekorder po broju nastupa u rujnu [[2018.]] godine.<ref> {{citiranje www |url=https://reprezentacija.ba/260036-edin-dzeko-postao-rekorder-po-broju-nastupa-u-dresu-bih |naslov=Edin Džeko postao rekorder po broju nastupa u dresu BiH |rad=reprezentacija.ba |dan=11. rujna 2018. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> U prvoj utakmici [[Kvalifikacije za Europsko prvenstvo u nogometu 2020.|kvalifikacijskog ciklusa za EURO 2020.]], bosanskohercegovački reprezentativac odigrao je svoju 100. utakmicu za ''Zmajeve'' u pobjedi nad [[Armenska nogometna reprezentacija|Armenijom]].<ref> {{eng oznaka}} {{citiranje www |url=http://www.newindianexpress.com/sport/football/2019/mar/24/edin-dzeko-becomes-first-player-to-reach-100-bosnia-caps-1955220.html |naslov=Edin Dzeko becomes first player to reach 100 Bosnia caps |rad=newindianexpress.com |dan=24. ožujka 2019. |preuzeto=28. rujna 2019.}} </ref> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{commons}} * [http://www.edin-dzeko.com Edin Džeko Fan Site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517035830/http://edin-dzeko.com/ |date=17. svibnja 2014. }} * [http://www.national-football-teams.com/v2/player.php?id=22303 Profil Edina Džeke] * [http://www.edin-dzeko.info Edin Dzeko] - novosti, video i slike {{Sastav - Inter Milano}} {{Najbolji strijelci Bundeslige}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Sastav Bosna i Hercegovina 2014 SP}} {{GLAVNIRASPORED:Džeko, Edin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]] [[Kategorija:Nogometaši Manchester Cityja]] [[Kategorija:Nogometaši A.S. Rome]] [[Kategorija:Nogometaši Teplica]] [[Kategorija:Nogometaši Wolfsburga]] [[Kategorija:Nogometaši FK Željezničara]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] 94gkqd7wgaiyd4wokpvjh9vtyjo6epy 0 200082 6436483 6306320 2022-08-02T16:29:35Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Sokol ga nije volio | naslov originala = | slika = Sokol ga nije volio plakat 374216.jpg | opis slike = Plakat filma Sokol ga nije volio | veličina slike = 220px | režija = [[Branko Šmit]] | producenti = [[Zagreb film]] | scenarij = [[Fabijan Šovagović]]<br/>[[Branko Šmit]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Fabijan Šovagović]]<br/>[[Filip Šovagović]]<br/>[[Krunoslav Šarić]]<br/>[[Nada Subotić]]<br/>[[Ivo Gregurević]]<br/>[[Suzana Nikolić]]<br/>[[Mate Ergović]]<br/>[[Ivo Fici]]<br/>[[Ico Tomljenović]]<br/>[[Branka Trlin]]<br/>[[Ankica Dobrić]]<br/>[[Ljiljana Gener]]<br/>[[Slavko Juraga]]<br/>[[Zvonimir Torjanac]]<br/>[[Željko Šestić]]<br/>[[Dubravka Crnojević]] | glazba = [[Zoran Mulić]] | snimatelj = [[Goran Trbuljak]] | montaža = [[Vesna Lažeta]] | scenografija = [[Stanislav Dobrina]] | kostimografija = | distributer = | godina = [[1988.]] | trajanje = 88 min. | država = {{ZD+X/H|HRV}} | jezik = [[hrvatski jezik|hrvatski]] | budžet = | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = }} '''Sokol ga nije volio''', [[Hrvatska|hrvatski]] je [[dugometražni film]] iz [[1988.]] godine,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |title=Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006. |journal= |access-date=10. prosinca 2017. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305001749/http://zagreb.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc |url-status=dead }}</ref> prvijenac redatelja [[Branko Schmidt|Branka Schmidta]]. == Književni predložak i snimanje filma == Film je snimljen prema istoimenoj drami velikana hrvatskoga glumišta [[Fabijan Šovagović|Fabijana Šovagovića]] koja je u [[Gradsko dramsko kazalište Gavella|Gavelli]] premijerno izvedena 12. ožujka [[1982.]] i do 28. rujna [[1989.]] odigrane su 224 predstave. Šimu je u kazalištu i u filmu glumio autor, Fabijan Šovagović; u predstavi je Benoša glumio [[Zoran Gogić]],<ref name="gavella" /> a u filmu [[Filip Šovagović]] kojemu je to bila prva filmska uloga.<ref name="lzmk" /> Drama je s velikim uspjehom izvođena u kazalištu<ref name="lzmk" /> i po riječima redatelja Schmidta: ''puno se redatelja tada zanimalo za „Sokola” jer je prije toga bila istoimena predstava u kazalištu Gavella koja je bila jedan od najvećih kazališnih hitova 80-ih.''<ref name="nacional" /><ref name="arhnac" /> Pripreme za snimanje filma počele su u svibnju, a samo snimanje u srpnju 1987. godine u [[Ladimirevci]]ma, u selu [[Selci]] i okolici.<ref name="bizovac" /> Snimanje je okončano u veljači 1988. godine.<ref name="ladimirevci" /> == Radnja == {{otkrivanje radnje}} Film počinje u slavonskom selu [[Ladimirevci]], kotar [[Valpovo]] 1943. godine, treće godine Drugog svjetskog rata sprovodom. Dok seljani sa svećenikom mole kraj seoskog groblja [[ustaše]] vode kolonu [[Židovi|Židova]] i [[Romi|Roma]]. Cijeli film obilježavaju kolone, druga je ona kad ustaše u logor vode seljake za koje sumnjaju da skrivaju [[Partizani|partizane]]. Šima je dobar i s ustašom Tomom ([[Ivo Gregurević]]), kojega Benoš i mali Joza zovu Tetak, i s partizanom Androm ([[Krunoslav Šarić]]), ali ne želi sina Benoša pustiti natrag niti u [[Njemačka|njemačku]] vojsku u koju je prvotno unovačen niti ga poslati u partizane, nego mu odlučuje spasiti život skrivajući ga na tavanu. Benoš se zagledao u lijepu susjedu Gitu (Margitu, [[Suzana Nikolić]]), kćer susjeda njemačke nacionalnosti. Gita zna da je Benoš na tavanu i, iako se nije htjela „oprostiti" s njim kad se on trebao vratiti u njemačku vojsku, sad mu dolazi na tavan. Uskoro dolazi nova kolona, Nijemci ([[Volksdeutsche|Folksdojčeri]]) iseljavaju se pred kraj rata, Gita odlazi sa svojim roditeljima iz sela. Ustašama gori pod petama pa, kad kolar Ćić Steva ([[Mate Ergović]]) pijan prigovori „bacanju" dasaka od kojih se radi cesta po blatnjavom seoskom putu, okrutni ga ustaša ubija ne vodeći računa o tome da je kolarov sin u ustašama i odvodi Benoša. Rat završava, u selo dolaze pobjednici, partizani. Nova je kolona koja prolazi kroz selo križni put, s jedne strane seljaci sa štapovima, batinama i bičevima, a s druge ljudi s hranom tražeći svoje bližnje. Benoš je u koloni, u ustaškoj uniformi. Prijeki sud sudi Tomu na smrt strijeljanjem, Andra je spasio Benoša od strijeljanja, ali je završio u logoru. Šima nije htio u zadrugu, ali Andra mu nudi dogovor: neka uđe u zadrugu i možda će osloboditi Benoša. Pred takvom ucjenom, Šima potpisuje ulazak u zadrugu. Benoš se vraća iz logora, ali slomljen teškim iskustvom, a kod kuće ne nalazi Gitu, nego samo obitelj i voljenog Sokola koji mu je slaba utjeha. Šima ženi kćeri za bivše partizane, ali nova vlast vodi novu kolonu kroz selo u logor, ovaj put seljake koji nisu htjeli u zadrugu. Šima tu silnu nepravdu ne može preboljeti nego gnjev iskaljuje na konju Sokolu pod čijim kopitima pogiba. == Uloge == {| class="prettytable" |- | Uloga || Film || Predstava |- |Šima Begović || [[Fabijan Šovagović]] || Fabijan Šovagović |- |Benoš Begović || [[Filip Šovagović]] || Zoran Gogić |- |partizan Andra/Andrija || [[Krunoslav Šarić]] || Emil Glad |- |Staža Begović, žena || [[Nada Subotić]] || Nada Subotić |- |ustaša Tomislav Milošić || [[Ivo Gregurević]] || Drago Meštrović |- |susjeda Gita || [[Suzana Nikolić]] || - |- |susjed Ćić Steva || [[Mate Ergović]] || Mate Ergović |- |} == Kreativno osoblje == {{nedostaju izvori}} * [[Scenarist]]i: Fabijan Šovagović, Branko Šmit * Igraju: Kruno Šarić, Nada Subotić, Ivo Gregurević, Suzana Nikolić, Đorđe Bosanac, Mato Ergović, Branka Trlin * U ostalim ulogama: Ivo Fici, Ankica Dobrić, Željko Šestić, Ljiljana Gener, Zvonimir Torjanac, Dubravka Crnojević, Slavko Juraga, Ico Tomljenović, Vida Jerman, Ivan Brkić, Stjepan Bahert, Danilo Popržen, Davor Panić, Slaven Perak, Tihomir Arsić, Slobodan Milovanović * Slikar maske: Maria Dziewulska * [[Scenograf]]: Stanko Dobrina * [[Kostimograf]]: Vjera Ivanković * [[Skladatelj|Kompozitor]]: Zoran Mulić * Majstor tona: Hanna Preuss * [[Filmska montaža|Montažerka]]: Vesna Lažeta * Direktor fotografije: Goran Trbuljak * Direktor filma: Mladen Koceić * Izvršni [[Filmski producent|producent]]: Bogdan Žižić * [[Redatelj]]: Branko Šmidt * Pomoćnik redatelja: Zvonimir Ilijić * Asistent redatelja: Samir Haddad * Pomoćnik direktora: Dragutin Nusshol * Vođa snimanja: Ranko Ganić * [[Fotograf]]: Zlatko Mraković * Asistent snimatelja I: Ljudevit Šikić * Asistent snimatelja II: Mladen Matula * Asistent scenografa: Mile Petrović * Slikar dekdora: Milan Bogojević * Nabavni [[rekviziter]]: Ladislav Markić * Scenski rekviziter: Boris Tadej * Poslovni sekretari: Gordana Hovezak, Ljubomir Drenski * Organizatori: Mirjana Štimac, Dubravko Petrović * Script: Ivanka Boroš * Muzički urednik: Anna Maria Doricich * Montažer tona i asistent montaža: Dubravka Premar * Mikroman: Zvonimir Krupa * [[Tonski snimatelj]]: Marijan Lončar, Božidar Kramarič * Kostimer: Franjo Šimek * Čitač svjetla: Srećko Brkić * Majstor scene: Drago Ljubić * Scenci: Anton Gorišek, Dragoš Krnetić * Patiner: Ivan Opačić * Majstor rasvjete: Marijan Kljaič * Osvjetljivač: Vlatko Paljug * Pratilac kamera: Ivica Katona * Kud "Mladost" Bizovac · Subotički Tamburaški Orkestar * Proizvodnja: Zagreb Film, FRZ "Sokol ga nije volio", Rsiz Kulture SH * Laboratorijska i tonska obrada: Jadran Film == Kritike filma == Iste godine, 1988., u Puli su prikazana možda dva najbolja hrvatska filma 1980-ih godina „[[Život sa stricem (1988.)|Život sa stricem]]" i „Sokol ga nije volio". U takvoj konkurenciji<ref name="balkan" /> „Život sa stricem" osvojio je [[Velika zlatna arena za najbolji film|Veliku zlatnu arenu za najbolji film]], a „Sokol" je osvojio nagradu za debitantsko ostvarenje. U ono vrijeme film je zbog tematiziranja kontroverznih događaja iz [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]] („[[Križni put (1945.)|križni put]]", humaniziran lik ustaše, [[nacionalizacija]]) isprva često napadan, no u kasnijim je [[anketa]]ma i pregledima stekao status jednoga od najuspjelijih [[Hrvatska kinematografija|hrvatskih filmova]] s kraja [[1980-ih]]. Uvjerljivosti djela pridonosi i činjenica što Benoša glumi Fabijanov sin, filmski debitant Filip Šovagović.<ref name="lzmk" /> Intervju s redateljem Schmidtom u [[Nacional]]u iz 2012. godine počinje rečenicom „''Dobre kritike nije dobio od svog filmskog debija 'Sokol ga nije volio' s kraja 80-ih''", a uvodni dio rečenica osvrta na reprizu „Sokola" iste 2012. godine glasi: „''Schmidtov redateljski prvijenac i jedini film iz njegova opusa kojem mirne duše možemo pridružiti apoziciju klasika..."'' Benoš (a ni Šima) nisu superheroji koji uništavaju protivnike kao [[Rambo]], Dimnjačar iz Kapelskih kresova ili Prle iz Otpisanih, oni vjerno prikazuju dio stradanja hrvatskoga naroda u [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj|Drugom svjetskom ratu]], stradanja o kojima se nije govorilo na filmskome platnu do druge polovice 1980-ih godina kad su snimljeni i „Život sa stricem" i „Sokol ga nije volio", ti filmovi, njihove kino-predstave pune do zadnjeg sjedala, na neki su način bili pokazatelji što dolazi. Kakav je tretman film imao najbolje oslikava redatelj Schmidt: „''tada je kritika bila ideološki obojena i dobio sam možda naklonost dvojice kritičara, ostali su film rastrgali. Nazivali su ga prvim [[Ustaše|ustaškim]] filmom, tako da sam u jednom trenutku završio i u bolnici sa srčanim tegobama zbog sveg tog pritiska. Na premijeri 'Sokola' u Vinkovcima mene i Fabijana Šovagovića čak su i uhitili. Poklonili smo se publici, otišli na svečanu večeru u našu čast, kad je između nas sjeo gospodin i počeo nas ispitivati koja ustaška organizacija stoji iza filma. Gledali smo ga blijedo, ni Šovo ni ja nikad nismo imali nikakve veze s ustašama. On je izvadio nekakvu značku da dokaže da je šef [[UDBA|državne bezbjednosti]] za [[Slavonija|Slavoniju]] i [[Baranja|Baranju]] te nas odveo u stanicu gdje su nas do jutra ispitivali koja skupina stoji iza nas."''<ref name="nacional" /> == Nagrade == * Na Pulskom filmskom festivalu redatelj je dobio nagradu za debitantsko ostvarenje. * Redatelj je dobitnik nagrade Zlatni vijenac tjednika „Studio za režisera debitanta". * Niš 88' - Nagrada za debitantsku ulogu Filipu Šovagoviću == Izvori == {{izvori|refs= <ref name="gavella">[http://www.gavella.hr/hr/predstave/arhiva_predstava/sokol_ga_nije_volio www.gavella.hr], "Autor: Fabijan Šovagović, Komad: Dramska kronika u dva dijela (8 slika) s pjevanjem i pucanjem, Redatelj: Božidar Violić, Pomoćnica redatelja: Sandra Sekulić, Scenograf: Drago Turina, Kostimografkinja: Maja Galasso, Scenska glazba: Neven Frangeš", pristupljeno 3. travnja 2013.</ref> <ref name="lzmk">[http://film.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1739 Filmski leksikon Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, film.lzmk.hr], pristupljeno 3. travnja 2013.</ref> <ref name="nacional">[http://www.nacional.hr/clanak/126361/mogao-bih-dobiti-metak-ali-bolje-je-umrijeti-na-asfaltu-nego-spojen-na-kateter www.nacional.hr], Branko Schmidt: "Mogao bih dobiti metak, ali bolje je umrijeti na asfaltu nego spojen na kateter", Tanja Simić, Nacional br. 852, objavljeno 13. ožujka 2012., pristupljeno 3. travnja 2013.</ref> <ref name="arhnac">[http://web.archive.org/web/20120623171100/http://www.nacional.hr/clanak/126361/mogao-bih-dobiti-metak-ali-bolje-je-umrijeti-na-asfaltu-nego-spojen-na-kateter Arhiva članka iz Nacionala]</ref> <ref name="bizovac">[http://www.opcina-bizovac.hr/naselja.php?sid=7 www.opcina-bizovac.hr], "''Tijekom ljeta 1987. u selu i okolici snimljen je film "Sokol ga nije volio" s hrvatskom glumačkom mega zvijezdom Fabijanom Šovagovićem ujedno i autorom scenarija, te nositeljem glavne uloge, u režiji Branka Schmidta.''", pristupljeno 3. travnja 2013.</ref> <ref name="ladimirevci">[http://www.ladimirevci.info/index.php?option=com_content&view=article&id=103:prisjeanja-na-snimanje-filma-qsokol-ga-nije-volioq&catid=44:povijest&Itemid=64 www.ladimirevci.info], Darko Grgić, "''Već u srpnju iste godine kod Selaca je pala prva »klapa« prigodom snimanja scena žetve. Glumačka i filmska ekipa noćivali su u hotelu »Osijek« u Osijeku, a najveći broj prizora je sniman u Selcima, obzirom da je to selo tada bilo najprikladnije za prikaz prijeratnih Ladimirevaca bez električne struje i asfaltne ceste. Ostale lokacije na kojima su snimani neki od prizora također su bili na području Valpovštine: staro ladimirevačko groblje, stara ciglana kod Bizovca, obale Drave kraj Narda.''", Valpovački godišnjak 1998., pristupljeno 3. travnja 2013.</ref> <ref name="balkan">"The Balkans: A Post-Communist History", Robert Bideleux, Ian Jeffries, Routledge, 2006., "''Communist leadership had become. This became even more obvious when they tried to supress the making and public screening of the film Život sa stricem, which analyzed Communist repression in post-1944 Croatia and was shown to packed cinemas in 1988, and the 1988 film based on the stage play Sokol ga nije volio, which treated the fate of Croatian Domobrans and Ustasa supporters during the 'death marches' of 1945.'', str. 194</ref> }} == Vanjske poveznice == * http://www.imdb.com/title/tt0121757/ - film na [[IMDB]]-u {{HDA}} {{Branko Schmidt}} [[Kategorija:Filmovi Branka Schmidta]] [[Kategorija:Hrvatski filmovi 1980-ih]] [[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]] 4uf814wkkuqr7kdviwl5j5szf3m3yi1 0 203435 6436532 6177231 2022-08-02T18:34:13Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Srce od tinte | naslov originala = Inkheart | slika = | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Iain Softley]] | producenti = [[Iain Softley]], [[Diana Pokorny]], [[Cornelia Funke]] | scenarij = [[David Lindsay-Abaire]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Brendan Fraser]]<br>[[Paul Bettany]]<br>[[Helen Mirren]] | glazba = [[Javier Navarrete]] | snimatelj = | montaža = | distributer = [[New Line Cinema]] | godina = [[2008.]] | trajanje = 106 min. | država = {{ZD+X/S|SAD|}}<br>{{ZD+X/U|UK}} | jezik = [[engleski]] | budžet = $60.000.000 | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 0494238 }} '''''Srce od tinte''''' (eng. ''Inkheart'') je fantazijski film iz [[2008.]] [[Iain Softley|Iaina Softleyja]]. U glavnim ulogama pojavljuju se [[Brendan Fraser]], [[Eliza Bennett]], [[Paul Bettany]], [[Helen Mirren]], [[Andy Serkis]] i [[Jim Broadbent]]. Film se temelji na [[Srce od tinte|istoimenoj knjizi]] Cornelije Funke. Film je prvo trebao izaći u kina 19. ožujka 2008., ali je datum premješten na 12. prosinca 2008. u [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] i 23. siječnja [[2009.]] u [[SAD]]-u. ==Radnja== Mortimer 'Mo' Folchart ([[Brendan Fraser]]) i njegova dvanaestogodišnja kćer Meggie dijele veliku strast za čitanjem knjiga. Ono što također dijele je nevjerojatni dar za oživljavanje likova iz knjiga koje čitaju naglas. Međutim, tu leži i jedna opasnost – kada lik iz knjige oživi u stvarnome životu, stvarna osoba nestaje u njezinim stranicama. Tijekom jednog od njihovih odlazaka u knjižaru s rabljenim knjigama Mo čuje glasove koje nikad prije nije čuo, a kada pronađe knjigu iz koje dolaze, obuzme ga jeza. To je ''Srce od tinte'', knjiga koja vrvi ilustracijama srednjovjekovnih dvoraca i čudnih stvorenja. Mo tu knjigu traži od Maggieine treće godine, kada je njezina majka Resa nestala u njezinome mističnom svijetu. Međutim, njegov plan da iskoristi knjigu kako bi pronašao i spasio Resu biva osujećen kada Jarac, glavni zlikovac iz knjige otima Meggie i, otkrivši da je ona naslijedila očev dar, od nje zahtijeva da oživi njegovog najmoćnijeg saveznika – Sjenu. Odlučan spasiti svoju kćer i fikcijske likove poslati tamo gdje pripadaju, Mo okuplja malu grupu prijatelja i članova obitelji, od kojih su neki iz stvarnoga svijeta, a neki sa stranica knjiga te oni zajedno kreću na hrabro i opasno putovanje kako bi jednom zauvijek izravmali račune i ispravili stvari. ==Glumci== *[[Brendan Fraser]] kao Mortimer Folchart *[[Eliza Bennett]] kao Meggie Folchart *[[Paul Bettany]] kao Lakoprsti *[[Andy Serkis]] kao Jarac *[[Jim Broadbent]] kao Fenoglio *[[Helen Mirren]] kao Elinor Loredan *[[Rafi Gavron]] kao Farid *[[Sienna Guillory]] kao Teresa "Resa" Folchart *[[Lesley Sharp]] kao Mortola *[[Matt King]] kao Cockerell *[[Jamie Foreman]] kao Basta *[[Jennifer Connelly]] kao Roxanne *[[Marnix Van Den Broeke]] kao The Shadow *[[Steve Speirs]] kao Flatnose *[[Jessie Cave]] kao Nymph, orginalni lik kreiran za film *[[Adam Bond]] kao Prince Charming, orginalni lik kreiran za film *[[Tereza Srbova]] kao Rapunzel, orginalni lik kreiran za film == Produkcija i kritike == ''Srce od tinte'' temelji se na bestseleru spisateljice [[Cornelije Funke]], prema kojoj je David Lindsay-Abaire napisao scenarij. ''Srce od tinte'' na Internet stranici Rotten Tomatoes slovi kao film s malo šarma koji je iskoristio svaki mogući klišej. Tako barem glasi konsenzus kritika, a iz toga proizlazi i ocjena od 36%. ''Washington Post'' piše: "Vrlo zabavan i dopadan naslov koji nudi postolovinu, avanturu i dobru zabavu." ''Newsday'': "Film će se najviše svidjeti mlađim gledateljima te također neće razočarati one starije." == Vanjske poveznice == * [http://www.inkheartmovie.com/ Službena stranica] * {{imdb naslov|id=0494238|naslov=Srce od tinte}} *[http://www.rottentomatoes.com/m/inkheart/ ''Srce od tinte''] na Rotten Tomatoes <br> {{Svijet od tinte}} [[Kategorija:Američki filmovi 2000-ih]] [[Kategorija:Britanski filmovi 2000-ih]] [[Kategorija:Fantastični filmovi]] 19rv80f8qrw6ykpq1z53z52szhs9ibl 0 206642 6436495 5537431 2022-08-02T16:38:25Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = 7. SS dragovoljačka gorska divizija<br>„Prinz Eugen” |slika = [[Datoteka:7th SS Division Logo.svg|200px]] |opis slike = |osnovana datum = 1941. |ukinuta datum = 1945. |period = [[Drugi svjetski rat]] |država = {{ZD|N|NNJE}} [[Treći Reich]] |odanost = [[SS]] |grana = [[Waffen SS]] |vrsta = [[gorska divizija]] |uloga = |specijalizacija = |veličina = divizija |zapovjedna struktura = |vojarna oznaka = vojarna |sjedište = |nadimak = |zaštitnik = |geslo = |boje = |marš = |maskota = |obljetnica = |oprema = |oprema oznaka = |bitke = |bitke oznaka = |odlikovanja = |raspuštena = 1945. |zapovjednik1 = |zapovjednik oznaka = |trenutačni zapovjednik = |trenutačni zapovjednik oznaka = |zapovjednik2 = |zapovjednik2 oznaka = |ceremonijalni zapovjednik = |ceremonijalni zapovjednik oznaka = |istaknuti zapovjednici = [[Artur Phleps]] |simbol raspoznavanja = |simbol raspoznavanja oznaka = |simbol raspoznavanja 2 = |simbol raspoznavanja 2 oznaka = |simbol raspoznavanja 3 = |simbol raspoznavanja 3 oznaka = |simbol raspoznavanja 4 = |simbol raspoznavanja 4 oznaka = }} '''7. SS dragovoljačka gorska divizija „Princ Eugen”''' ili '''''7. SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division „Prinz Eugen“''''' (skraćeno '''Princ Eugen''') je bila vojna jedinica u sastavu [[Waffen SS]]-a tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Osnovana je u ožujku [[1942.]] od [[Volksdeutsche]]ra (etničkih [[Njemačka|Nijemaca]]), dragovoljaca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Srbija|Srbije]] i [[Mađarska|Mađarske]]. Sudjelovala je u [[Protupartizanske operacije u NDH|protupartizanskim]] operacijama na [[Balkan]]u tijekom [[Drugi svjetski rat|rata]]. == Formiranje == Prinz Eugen je formiran prvotno kao brdska [[divizija]]. Nisu bili opremljeni standardnim njemačkim naoružanjem, nego su koristili zarobljeno, npr. [[Češka|češke]] [[strojnica|strojnice]] i [[francuska|francuske]] lake [[tenk]]ove. Prva akcija divizije izvedena je na [[srbija|srpsko]]-[[crna gora|crnogorskoj]] granici u planinama istočno od rijeke [[Ibar]] i kasnije u Operaciji Weiß u okolici [[Karlovac|Karlovca]] i [[Zagreb]]a, gdje su s [[Italija|talijanskim]] jedinicama bezuspješno pokušali uništiti [[Tito]]ve [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|partizane]]. U svibnju [[1943.]] sudjeluju u [[Bitka na Sutjesci|Operaciji Schwarz]] - aktivnostima protiv [[Četnici|četnika]] [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Crna_Gora|Crnoj Gori]]. == 1943. == Divizija napada [[Mostar]] i neprijateljske jedinice sjeverozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Operacija je uspješno izvedena, te je [[Draža Mihailović|Mihailović]] prisiljen povući se u [[Srbija|Srbiju]]. U kolovozu 1943. Prinz Eugen je pridružena 15. brdskom oružanom [[korpus]]u ({{jezik|njem|XV Gebirgs Armee korps}}) i poslana u rujnu 1943. na [[Dalmacija|dalmatinsku]] obalu s ciljem [[Operacija Osovina|razoružavanja talijanskih snaga]] koje su kapitulirale. Tada i okupira otoke [[Hvar]], [[Brač]] i [[Korčula|Korčulu]] te poluotok [[Pelješac]] i sudjeluje u Operaciji Landsturm, još jednoj protupartizanskoj akciji u [[Omiš]]u, [[Ploče|Pločama]] i na [[Biokovo|Biokovu]]. U rujnu pripadnici divizije u suradnji s četnicima su izvršili pokolj hrvatskog pučanstva u nizu sela triljskog i sinjskog kraja.<ref>[http://kamenjar.com/stravican-pokolj-u-cetinskoj-krajini/ Stravičan pokolj u Cetinskoj krajini]</ref> Divizija je reorganizirana 22. listopada i preimenovana iz prvobitnog ''7. dobrovoljačka divizija „Princ Eugen”'' u ''7. dobrovoljačka brdska divizija „Princ Eugen”'', kako je u studenom pridružena 5. [[SS]] brdskom [[korpus]]u. == 1944. == U ožujku 2. bojna 14. pukovnije provodi [[Pokolj u potkamešničkim selima 28. i 29. ožujka 1944.|pokolj]] nad Hrvatima u [[Cetinska krajina|Cetinskoj krajini]]. Kasnije divizija sudjeluje u još nekoliko protupartizanskih akcija u suradnji s još nekim njemačkim postrojbama, uključujući i [[desant na Drvar]] gdje je cilj bio ubojstvo [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. U svibnju divizija poduzima akcije koje sprečavaju partizane da prebjegnu u [[Crna Gora|Crnu Goru]]. Do tog vremena [[Crvena Armija]] napreduje kroz [[Balkan]], tako da se divizija sukobljava s [[SSSR|Sovjetima]] i [[Bugarska|Bugarima]], te trpi velike gubitke. 21. rujna pogiba prvi zapovjednik Obergruppenführer (ekvivalent činu [[general]]a) [[Artur Phleps]]. Sljedeća akcija je poduzeta u suradnji s [[SS]] [[13. oružana gorska divizija SS-a „Handschar”|Handžar]] i [[23. oružana gorska divizija SS-a „Kama”|Kama]] divizijama sastavljenima većinom od ljudstva iz [[NDH]]. 20. listopada [[Beograd]] pada u ruke [[Narodnooslobodilačka_vojska_i_partizanski_odredi_Jugoslavije|NOVJ]] (Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije) i Trećeg ukrajinskog fronta sovjetske Crvene armije, a Princ Eugen biva postavljena u pozadinu obrane njemačkog povlačenja, zajedno s [[13._SS_oružana_gorska_divizija_"Handschar"|Handžar]] i [[21. SS oružana gorska divizija "Skanderbeg"|Skanderbeg]] (koja je kasnije raspuštena i pripojena Princu Eugenu) divizijama osigurava koridor za povlačenje 350.000 njemačkih vojnika iz [[Grčka|Grčke]]. == Vidi još == *[[Waffen SS]] *[[13. oružana gorska divizija SS-a „Handschar”]] *[[Njemački pokolj nad Hrvatima u Lugu i Kuku 1943.]] *[[Pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.]] ==Izvori== {{izvori}} * {{eng oznaka}} Jason Pipes, [http://www.feldgrau.com/7ss.html ''7.SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"''] [[Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:SS postrojbe u NDH]] [[Kategorija:Divizije Waffen SS-a]] 5v57uirq1tya4yfyg4ddydqq1w1y7ge 0 210105 6436540 6365606 2022-08-02T18:58:34Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lasorbonne photo2.jpg|mini|250px|Natpis iznad ulaza u zgradu]] '''Sorbonne''' je svjetski poznato francusko sveučilište u [[Pariz]]u. Dok su hrvatski znanstvenici obično tijekom stoljeća prije osnutka [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkog sveučilišta]] većinom gravitirali [[Italija|Italiji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Austrija|Austriji]] ili [[Češka|Češkoj]], neki su se školovali i u [[Francuska|Francuskoj]] (npr. zagrebački biskup [[Nikola Stepanić Selnički]]). == Povijest == Sveučilište je osnovao [[1257.]] godine Robert de Sorbon. Tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] bilo je zatvoreno. [[Napoleon]] ga je ponovo otvorio [[1808.]] godine, dok je konačno prestalo s radom 1882. godine. Danas je [[rektorat]] pariškog sveučilišta u zgradi bivšeg sveučilišta, a 4 od 13 pariških sveučilišta čuva u nazivu ime Sorbonne (sva sveučilišta imaju zajednički rektorat). == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = La Sorbonne |commonscathr = Sorbonne |wječnik = |wikicitat = }} === Službene stranice === * http://www.sorbonne.fr/ {{jezikk|franc.|francuski}} [[Kategorija:Francuska sveučilišta]] [[Kategorija:Pariz]] stgk3it9znezjiwfa9gtz1b93jpfiyq 6436542 6436540 2022-08-02T19:01:50Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki [[Slika:Lasorbonne photo2.jpg|mini|250px|Natpis iznad ulaza u zgradu]] '''Sorbonne''' je svjetski poznato francusko sveučilište u [[Pariz]]u. Dok su hrvatski znanstvenici obično tijekom stoljeća prije osnutka [[Sveučilište u Zagrebu|zagrebačkog sveučilišta]] većinom gravitirali [[Italija|Italiji]], [[Mađarska|Mađarskoj]], [[Austrija|Austriji]] ili [[Češka|Češkoj]], neki su se školovali i u [[Francuska|Francuskoj]] (npr. zagrebački biskup [[Nikola Stepanić Selnički]]). == Povijest == Sveučilište je osnovao [[1257.]] godine Robert de Sorbon. Tijekom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] bilo je zatvoreno. [[Napoleon]] ga je ponovo otvorio [[1808.]] godine, dok je konačno prestalo s radom [[1882.]] godine. Danas je [[rektorat]] pariškog sveučilišta u zgradi bivšeg sveučilišta, a 4 od 13 pariških sveučilišta čuva u nazivu ime Sorbonne (sva sveučilišta imaju zajednički rektorat). == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = La Sorbonne |commonscathr = Sorbonne |wječnik = |wikicitat = }} === Službene stranice === * http://www.sorbonne.fr/ {{jezikk|franc.|francuski}} [[Kategorija:Francuska sveučilišta]] [[Kategorija:Pariz]] 403vk2e491z0ebipt9qph991qx7wzld 0 215221 6436825 6436401 2022-08-03T11:35:22Z 62.113.26.70 Životopis wikitext text/x-wiki {{Infookvir biskup | ime_biskupa =Marko Alaupović | slika = Marko Alaupović.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | datum_rođenja = [[10. svibnja]] [[1885.]] | mjesto_rođenja = [[Busovača]] | datum_smrti = [[18. travnja]] [[1979.]] | mjesto_smrti = [[Sarajevo]] | svećenik = [[15. rujna]] [[1907.]] | biskup = | titula = ''Vrhbosanski nadbiskup'' | služba = | počasti_u_njegovo_ime = }} '''Marko Alaupović''' ([[Busovača]], [[10. svibnja]] [[1885.]] – [[Sarajevo]], [[18. travnja]] [[1979.]]) bio je [[Vrhbosanska nadbiskupija|vrhbosanski nadbiskup]]. Imao je dva brata svećenika, fra [[Anzelma]] i don [[Dragutina]]. == Životopis == Pučki mu je učitelj bio Andrija Čekada, otac trojice svećenika Čekada. Nakon osnovne škole završava Isusovačku gimnaziju u Travniku, a filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1903. – 1907.). Zaređen je za svećenika [[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanske nadbiskupije]] [[15. rujna]] [[1907.]] Najprije je bio vjeroučitelj u školi sestara milosrdnica u Sarajevu, a zatim duhovnik u Sarajevskoj državnoj bolnici. Godine [[1913.]] nadbiskup [[Josip Stadler]] šalje ga na studij u [[Rim]] da kao pitomac Zavoda sv. Jeronima pohađa teologiju na Gregorijani. Odatle [[1915.]] godine prelazi u [[Innsbruck]], gdje je doktorirao [[21. kolovoza]] [[1916.]] Godine 1917. postaje kanonikom Vrhbosanskog kaptola i povjerenikom za redovničke ženske zajednice. Prepošt Kaptola i fojnički arhiđakon je posodine. Bio je službenik u nadbiskupskoj kancelariji i ceremonijar. Vrhbosanskom biskupijom upravljao je kao generalni provikar od 1945. godine. Za biskupa je posvećen u [[Beograd]]u [[24. rujna]] [[1950.]], a [[24. rujna]] iste godine primio je službu pomoćnog biskupa u Sarajevu, ali obavlja svu dužnost nadbiskupa, pošto je nadbiskup vrhbosanski [[Ivan Evanđelist Šarić]] izbjegao iz zemlje u [[Madrid]]. Poslije Šarićeve smrti imenovan je [[7. rujna]] [[1960.]] rezidencijalnim nadbiskupom i [[metropolit]]om vrhbosanskim u Sarajevu. Sudjelovao je na [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom saboru]] ([[1962.]] – [[1965.]]) na kojem su donesene odluke o slavljenju [[Sveta misa|Mise]] na narodnim jezicima i otvorenijem pristupu prema drugim svjetskim religijama. Umirovljen je [[13. siječnja]] [[1970.]] godine. == Obitelj == Fra '''Marko Alaupović''' rođen je 10. (11.) svibnja 1885. godine u busovačkoj četvrti [[Rokočić]], kao treće dijete Nikole i Mande (rođ. Vicić) Alaupović. U vrijeme dolaska Austrijanaca u Bosnu (oko 1878. godine), trgovac '''Nikola Alaupović''' sa ženom Mandom dolazi iz Fojnice u Busovaču. Kasnije od propalog busovačkog trgovca Ivana Vicića, s kojim je bio i u rodbinskim vezama, kupuje imanje i kuću u starom dijelu Busovače, kvartu [[Rokočić]]. Ulica u kojoj se kuća nalazila kasnije je nazvana ulicom msg. [[Marka Alaupovića]], a kući je dodijeljen poštanski broj 17. Nažalost, iako je kućica dugo odolijevala zubu vremena, od starosti se urušila početkom 2019. godine. U obitelji Nikole i Mande rođeno je još petero djece, sinovi Mato, Anzelmo i Dragutin te kćeri Amalija i Ljuba. '''Manda Alaupović''' (Fojnica, 4. lipnja 1852. – Busovača, 22. studenog 1935.) sahranjena je uz sina Matu (1883. – 1904.) na groblju [[Carica (Busovača, BiH)|Carica]] ponad Busovače. Zanimljivo je da se i danas u franjevačkom samostanu u Fojnici čuva umjetnička slika iz 1915. godine s likom majke Mande Alaupović, dar poznatog umjetnika [[Mijo Filipović|Mije Filipovića]]. == Braća svećenici == Fra '''Anzelmo'''-Franjo '''Alaupović''' (Busovača, 10. svibnja 1881. – Travnik, 27. siječnja 1944.) službovao je u raznim mjestima i postigao veliki ugled. Djelovao je u Rami (1904. – 1907.). Bio je župnik župe Busovača (1902. – 1904.), župnik župe Doljani (? – 1912.), župnik u Pougarju za vrijeme I. svjetskog rata (1915. godine je nabavio dva kipa [[Gospa Lurdska|Gospe Lurdske]] i postavio ih na Kočanovicu i [[Melina (Dobretići, BiH)|Prokosac]]), župnik župe Sokoline (kolovoz 1916. – lipanj 1919.), župnik u župi Uskoplje (5. svibnja 1920. – 10. lipnja 1923.), župnik u Majdanu/Sasini (1925. – 1928.), župnik u župi Ivanjskoj (1928. –1930.), župnik župe Brestovsko (svibanj 1931. – 7. lipnja 1934.), gvardijan fojničkog samostana (1934. – 1938.), župnik župe Bučići (1941. – 1943). Umro je od pjegavog tifusa, 1944. godine. Naime, u tada su u travničkom kraju od pjegavog tifusa u roku od dva dana preminula dva župnika. Najprije je 26. siječnja u Ovčarevu preminuo fra Ladislav Fišić, a zatim 27. siječnja u Travniku fra Anzelmo Alaupović. Njegov se portret iz 1915. godine, autora [[Mijo Filipović|Mije Filipovića]], i danas čuva u fojničkom samostanu. Don '''Dragutin Alaupović''' (Busovača, 20. studenog 1887. – 8. veljače 1967. godine.) je pripadao redu Petrovaca. Službovao je u župi Gromiljak i župi [[Otinovci]]. Po njemu je nazvana osnovna glazbena škola u općini Kupres. == Djela == Objavio je više svojih radova, a veliki broj djela drugih autora je preveo s francuskog jezika. Od 1918. do polovice 1931. godine urednik je ''Vrhbosne'', a od 1932. do 1934. uređuje ''Svijet''. U ''Vrhbosni'' je objavio više članaka. == Smrt == Umro je [[18. travnja]] [[1979.]] u Sarajevu u 92. godini života, 72. godini svećenstva i 29. godini biskupstva. Sahranjen je u [[Katedrala Srca Isusova u Sarajevu|sarajevskoj katedrali]] prema odredbi koju je ostavio u oporuci da bude pokopan u grobnici nadbiskupa vrhbosanskih. To je grobnica u kojoj su se nalazili zemni ostaci nadbiskupa Stadlera. Prvotno je i bio sahranjen u ovu grobnicu, da bi 2011. godine njegovi posmrtni ostaci bili preneseni u novu grobnicu koja je napravljena prilikom obnove sarajevske katedrale (1985. – 1989.), kako bi u prvotnoj grobnici ostali samo zemni ostaci nadbiskupa [[Josipa Stadlera]] za kojega je 2002. godine pokrenut postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. == Vanjske poveznice == * [http://arhiva.garevac.net/tekst/35/ Vrhbosanski nadbiskupi i pomoćni biskupi] {{Redoslijed| |prethodnik = [[Ivan Evanđelista Šarić]] |gl_članak_funkcija=[[Vrhbosanska nadbiskupija|Vrhbosanski nadbiskup <br> (1960. – 1970.)]] |nasljednik= [[Smiljan Franjo Čekada]] }} {{Vrhbosanski nadbiskupi}} {{mrva}} {{GLAVNIRASPORED:Alaupović, Marko}} [[Kategorija:Vrhbosanski nadbiskupi]] [[Kategorija:Životopisi, Busovača]] f2g1ivoanlfhlsitbnz9re3yg3jglmq 0 223888 6436755 6372582 2022-08-03T08:45:39Z Mudroslov 168716 dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Pakrac|Životopisi, Pakrac]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir atletičar | ime = Milan Kotur | slika = Milan Kotur Zagreb 2010.jpg | slika_širina = <!-- Only for images narrower than 220 pixels --> | slika_opis = | puno_ime = | nadimak = | datum_rođenja = [[15. travnja]] [[1986.]] | mjesto_rođenja = [[Pakrac]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | državljanstvo = {{ZD+X/H|HRV}} | karijera = 2003. - | discipline = 400 m s preponama | rekordi = | medalje = }} '''Milan Kotur''' ([[Pakrac]], [[15. travnja]] [[1986.]]), [[hrvatski]] [[atletika|atletičar]], europski juniorski prvak iz 2005 godine. Karijeru započeo u JAK Jasenovac, od 2009 član je [[AK Agram]]. Glavna disciplina mu je [[400 m prepone]]. Do sada je nastupao na: * EYOF-u (2003. – 2. mjesto), * Svjetskom juniorskom prvenstvu (2004.), * Europskom juniorskom prvenstvu (2005. – 1. mjesto), * Mediteranskim igre (2005.), * Europskom prvenstvu u Göteborgu (2006.) i * Europskom prvenstvu za mlađe seniore (3. mjesto - 2007). Radi ozljeda pauzirao je više mjeseci, tek nedavno ponovno nastupio (nakon 2 godine) na 400 m pr. i uvjerljivo postao seniorski prvak Hrvatske. == Vanjske poveznice == *[http://www.atletskiklubagram.hr/Atletičari/Seniori-ke/Milan-Kotur.html AK Agram - Milan Kotur]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{GLAVNIRASPORED:Kotur, Milan}} [[Kategorija:Hrvatski atletičari]] [[Kategorija:Životopisi, Pakrac]] p0lvqxka85osu8j7g6wxab0z3dn7rix 0 226801 6436663 6241419 2022-08-03T01:54:29Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Jenny from the Block |slika = Jenny from the Block.jpg |ime_glazbenika = [[Jennifer Lopez]] ft. Styles P i Jadakiss |s_albuma = [[This Is Me... Then]] |format = CD singl, 12" singl |objavljeno = [[14. kolovoza]] [[2002.]] |snimanje = [[2002.]] |žanr = [[pop]], [[R&B]], [[hip-hop]] |trajanje = 3:10 |izdavač = [[Epic Records]] |tekstopisac = Jennifer Lopez, Troy Oliver |producent = Cory Rooney, Troy Oliver |kronologija = [[Jennifer Lopez]] |singl_prije = [[Alive (pjesma Jennifer Lopez)|Alive]] |singl0 = 2002. |singl = 2002. |singl_poslije = [[All I Have]] |singl2 = 2003. }} "'''Jenny from the Block'''" najavni je singl [[SAD|američke]] pjevačice [[Jennifer Lopez]] za njen album ''[[This Is Me... Then]]'' objavljen [[14. kolovoza]] [[2002.]] u izdanju [[Epic Records]]a. == O pjesmi == "Children grow and women producing, men go working, some go stealing, everyone's got to make a living" dio je pjesme preuzet iz singlova "Heaven and Hell Is on Earth", "Heaven or Hell", "Every Ghetto, Every City", "Self-Destruction" te "Say Goodbye". Pjesma je najveći uspjeh zabilježila u [[Kanada|Kanadi]] gdje je dospjela na vrh tamošnje ljestvice singlova i postala njen treći broj 1 singl. Pjesma je i u ostalim državama ostvarila veliki uspjeh probivši se u većini njih među prvih pet. Pjesma govori o njenom životu u [[Bronx]]u te kasnije karijeri zvijezde. == Popis pjesama == === Britanski CD 1 === #"Jenny from the Block" <small>(Bronx Remix)</small> #"[[Alive (pjesma Jennifer Lopez)|Alive]]" <small>(radijski mix Thunderpussa)</small> #"[[Play]]" <small>(klupski mix Thunderpussa)</small> === Britanski CD 2 === #"Jenny from the Block" <small>(remiks Trackmastersa)</small> #"Jenny from the Block" <small>(instrumentalna verzija)</small> #"[[Love Don't Cost a Thing]]" <small>(klupski mix HQ2a)</small> === Australski CD singl === #"Jenny from the Block" <small>(remiks Trackmastersa)</small> #"Jenny from the Block" <small>(a cappella)</small> #"Jenny from the Block" <small>(Bronx Remix)</small> #"Alive" <small>(klupski mix Thunderpussa)</small> == Videospot == [[Datoteka:Jenny from the Block ss.jpg|mini|Jennifer Lopez u videu]] Videospot za pjesmu snimljen je [[2002.]] godine pod redateljskom palicom Francisa Lawrencea. Na početku videa Jennifer je prikazana u svom stanu kroz kamere paparazza. Zatim se nalazi na raskrižju ulica gdje ona, Styles P i Jadakiss repaju. Dalje je prikazana Jenniferina svakodnevnica kroz kamere paparazza, kao što je šetnja sa psom ili odmor u stanu. == Ljestvice == {| class="wikitable" !align="center"|Ljestvice (2002.) !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Belgija]] ([[Flandrija]])<ref name = "top">{{eng oznaka}}[http://swisscharts.com/showitem.asp?key=5399&cat= Uspjeh singla na top ljestvicama]</ref> |align="center"|7 |- |align="left"|[[Belgija]] ([[Valonija]])<ref name = "top" /> |align="center"|6 |- |align="left"|[[Danska]]<ref name = "top" /> |align="center"|3 |- |align="left"|[[Nizozemska]]<ref name = "top" /> |align="center"|3 |- |align="left"|[[Finska]]<ref name = "top" /> |align="center"|18 |- |align="left"|[[Francuska]]<ref name = "top" /> |align="center"|5 |- |align="left"|[[Irska]]<ref>{{eng icon}}[http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2002&year=2002&week=48 Uspjeh singla u Irskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101019164942/http://www.chart-track.co.uk/index.jsp?c=p%2Fmusicvideo%2Fmusic%2Farchive%2Findex_test.jsp&ct=240001&arch=t&lyr=2002&year=2002&week=48 |date=19. listopada 2010. }}</ref> |align="center"|12 |- |align="left"|[[Italija]]<ref name = "top" /> |align="center"|4 |- |align="left"|[[Novi Zeland]]<ref name = "top" /> |align="center"|6 |- |align="left"|[[Švicarska]]<ref name = "top" /> |align="center"|4 |- |align="left"|[[UK]]<ref>{{eng icon}}[https://web.archive.org/web/20070707194436/http://www.chartstats.com/songinfo.php?id=30446 Uspjeh singla u Ujedinjenom Kraljevtvu]</ref> |align="center"|3 |- |align="left"|[[SAD]] (Billboard Hot 100)<ref name = "SAD">{{eng icon}}[http://allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&sql=10:w9fqxqualdje~T31 Uspjeh singla u SAD-u te Kanadi]</ref> |align="center"|3 |- |align="left"|[[SAD]] (Billboard Hot R&B/hip-hop songs)<ref name = "SAD" /> |align="center"|22 |- !align="center"|Ljestvice (2003.) !align="center"|Najviša pozicija |- |align="left"|[[Australija]]<ref name = "top" /> |align="center"|5 |- |align="left"|[[Austrija]]<ref name = "top" /> |align="center"|7 |- |align="left"|[[Kanada]]<ref name = "SAD" /> |align="center"|1 |- |align="left"|[[Norveška]]<ref name = "top" /> |align="center"|5 |- |align="left"|[[Švedska]]<ref name = "top" /> |align="center"|7 |} === Godišnje ljestvice === {| class="wikitable sortable" !align="center"|Ljestvice !align="center"|Pozicija |- |align="left" width="100"|[[Hrvatska]]<ref>{{hr icon}}[http://otvoreni.hr/default.aspx?id=46&godarhiva=Godisnja2002 Godišnja ljestvica - Hrvatska]</ref> |align="center"|46 |- |align="left"|[[SAD]]<ref>{{eng icon}}[http://longboredsurfer.com/charts.php?year=2003 Godišnja ljestvica - SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090611194337/http://longboredsurfer.com/charts.php?year=2003 |date=11. lipnja 2009. }}</ref> |align="center"|55 |} === Svevremenske ljestvice === {| class="wikitable sortable" !align="center"|Ljestvice !align="center"|Pozicija |- |align="left" width="100"|[[Hrvatska]]<ref>{{hr icon}}[http://otvoreni.hr/default.aspx?ID=1744 Svevremenska - Hrvatska]</ref> |align="center"|72 |- |} == Certifikacije == {| class="wikitable" !align="center"|Država !align="center"|Certifikacija !align="center"|Prodaja |- |align="left"|Australija |align="center"|platinasta<ref>{{eng icon}}[http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditations-singles-2002.htm Certifikacija - Australija]</ref> |align="center"|70.000 |- |align="left"|Belgija |align="center"|zlatna<ref>{{nld icon}}[http://www.ultratop.be/nl/certifications.asp?year=2003 Certifikacija - Belgija]</ref> |align="center"|2.000 |- |align="left"|Francuska |align="center"|zlatna<ref>{{fra oznaka}}[http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165&year=2003&type=7 Certifikacija - Francuska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120223160756/http://www.disqueenfrance.com/fr/monopage.xml?id=259165&year=2003&type=7 |date=23. veljače 2012. }}</ref> |align="center"|263.000 |- |align="left"|Novi Zeland |align="center"|zlatna<ref>{{eng icon}}[http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp Certifikacija - Novi Zeland] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090728094028/http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |date=28. srpnja 2009. }}</ref> |align="center"|7.500 |- |align="left"|Norveška |align="center"|platinasta<ref>{{nor icon}}[http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm Certifikacija - Norveška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110510083043/http://www.ifpi.no/sok/index_trofe.htm |date=10. svibnja 2011. }}</ref> |align="center"|10.000 |- |align="left"|Švicarska |align="center"|zlatna<ref>{{eng icon}}[http://swisscharts.com/awards.asp?year=2002 Certifikacija - Švicarska]</ref> |align="center"|20.000 |} == Izvori == {{izvori|30em}} {{Jennifer Lopez}} {{Singlovi Jennifer Lopez}} [[Kategorija:Skladbe Jennifer Lopez]] [[Kategorija:Singlovi iz 2002.]] 6qci0ovs7l4hxpdnqo4vrfb34292rxv 0 227516 6436492 6369630 2022-08-02T16:33:16Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Organization of Ukrainian Nationalists-M.svg|200px|mini|Znak Organizacije ukrajinskih nacionalista (M)]] '''Organizacija ukrajinskih nacionalista''' (ukr. ''Організація українських націоналістів''), skraćeno '''OUN''', ukrajinski je politički pokret stvoren 1929. godine u tada istočnoj [[Poljska|Poljskoj]], danas zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Organizacija je u samom početku prihvatila metode nasilja čime je vrlo rano stekla status terorističke organizacije. Njezini ciljevi na samom početku su bili revanšizam prema [[Poljaci|poljskoj]] i [[Rusi|ruskoj]] hegemoniji te zaštita [[Ukrajinci|ukrajinskog stanovništva]] od višegodišnje poljske političke i društvene represije. OUN se tijekom godina formirao i usavršavao te je postao primjerna organizacija s ciljem uspostavljana neovisne ukrajinske države. Pojam [[nacionalizam]] je od samog početka poistovjećivan s pojmom [[patriotizam]] i nije bio istoznačan s terminom [[nacionalizam]] u zapadnom društvu. Jedan od istaknutih ukrajinskih nacionalista je bio [[Stepan Bandera]], koji je ukrajinski [[nacionalizam]] okarakteritzirao sljedećim riječima: «''Ideja ukrajinskog nacionaliste, nacionalističkog pokreta, nije istoznačna terminu sa Zapada. Ukrajinski nacionalni pokret nema ništa zajedničko s nacizmom, fašizmom ili nacional-socijalizmom. Ukrajinski nacionalizam se bori protiv imperijalizma, protiv totalitarizma, protiv rasizma i bilo kojeg oblika diktature te zagovaranja nasilja. Termin ukrajinski nacionalist istovjetan je s terminom ukrajinski patriot, koji je spreman boriti se za slobodu svoga naroda i žrtvovati sve za svoj narod, žrtvovati sve što posjeduje, ...''» (Stepan Bandera) == Sukobljavanje OUN-a s poljskim vlastima == Represivni povijesni odnosi između [[Poljaci|Poljaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] su u velikoj mjeri obilježili [[Drugi svjetski rat]] na području zapadne Ukrajine. Bili su i jedni i drugi pod njemačkom okupacijom te nije bilo ni poljske ni ukrajinske države slične primjeru [[NDH]], ali su postojale poljske i ukrajinske vojne formacije. [[Poljaci]] su imali vojsku pod imenom [[Armia Krajowa]]. Riječ «armija» označava vojsku, a riječ «kraj» na poljskom znači «zemlja», slično kao i na [[ukrajinski|ukrajinskom jeziku]] (Ukrajinci za zemlju odnosno državu kažu «krajina», a «ukrajina» bi prema tome bila «rodna zemlja» ili «domovina» (u-zemlji, za razliku od nečega što je izvan-zemlje). «Kraj ojczysty» je poljski naziv za «domovinu», iz čega bi se naziv [[Armia Krajowa]] u slobodnijem prijevodu mogao prevesti kao «Domovinska Armija». [[Armia Krajowa]] (sinonim: Oružane Snage u Domovini) je bila tajna vojna organizacija koja je djelovala na teritoriju pod njemačkom okupacijom. Bila je pod zapovjedništvom vođe koji je bio u [[London]]u i podređena poljskoj vladi u emigraciji. Nastala je u Varšavi 27. rujna 1939. od Službe Poljske Pobjede (SZP), koja je u siječnju 1940. preimenovana u [[Savez Oružane Borbe]] (ZWZ). ZWZ je u početku primao vojne i druge naredbe iz [[Francuska|Francuske]]. Nakon okupacije Francuske i prelaska vlade u [[Velika Britanija|Veliku Britaniju]], vojska se našla pod zapovjedništvom generala W. Sikorskog. U 1942. godini ZWZ je preimenovana u Armiju Krajowu (AK). AK je vodila borbu protiv [[Nijemci|Nijemaca]]. U početku je bila koncentrirana na razne akcije kao što su sabotaže i diverzije. Tek 1943. godine, kad je došlo do preokreta rata nakon njemačkog poraza u [[Staljingrad]]u, AK je organizirala partizanske jedinice koje su djelovale s antinjemačkih, antikomunističkih i antiukrajinskih pozicija. Zbog toga je vodila borbe ne samo s [[Nijemci]]ma već i sa sovjetskim partizanima te [[Ukrajinska Ustanička Armija|Ukrajinskom Ustaničkom Armijom]] (UPA) tj. ukrajinskim antinjemačkim i antisovjetskim partizanima. Ujedno se sukobila i s poljskim komunističkim [[partizani]]ma. Vezano za poljsko-ukrajinski sukob koji ima višestoljetnu povijest, u novijem razdoblju sukob je ponovno eskalirao nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] kada je [[Europa]] manipulativnim metodama dodijelila Poljskoj istočnu [[Galicija|Galiciju]] odnosno zapadnu Ukrajinu, na kojoj je tada živjelo oko 7,000,000 Ukrajinaca. [[Poljska]] se obavezala pred međunarodnim organizacijama da će poštovati nacionalna prava mnogobrojnih Ukrajinaca, međutim ništa od dogovorenog se nije ispoštovalo što je među ukrajinskom populacijom stvorilo snažan revolt prema poljskoj vlasti, ali i lokalnom poljskom stanovništvu te je predstavljalo temelj formiranja Organizacije ukrajinskih nacionlista. Poljske vlasti su na razne načine pokušale asimilirati [[Ukrajinci|ukrajinsko stanovništvo]], što su jednim dijelom i uspjeli. Mnoge organizacije i ukrajinske obrazovne ustanove koje su postojale iz vremena [[Austro-Ugarska|austro-ugarske]] vladavine u Galiciji su ukinute. [[Poljska]] je otišla toliko daleko da je osnovala koncentracione logore za Ukrajince. Tvrdilo se da su [[Rusini]] (prijašnji naziv za Ukrajince u Poljskoj) ustvari [[Poljaci]] pravoslavnog obreda te ih treba povratiti na poljsku nacionalnost. [[Poljaci]] nisu poštovali ni ukrajinsku [[Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj|Grkokatoličku Crkvu]] koju je Rimski Papa priznavao kao ravnopravnu s [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkom Crkvom]]. Poljaci su često bezrazložno pritvarali mnogobrojne ugledne ukrajinske intelektualce pa čak ukrajinskog humanistu mitropolita grofa [[Andrij Šeptickij|Andrija Šeptickog]]. Minirali su i palili ukrajinske pravoslavne i grkokatoličke crkve te su često raseljavali ukrajinsko stanovništvo širom Poljske kako bi se što prije asimiliralo s poljskim stanovništvom. [[Ukrajinci]] su ugroženi takvim sustavnim oblicima nasilja u 1929. godini osnovali tajnu organizaciju pod nazivom Organizacija ukrajinskih nacionalista (OUN), ali pojam nacionalist od samog početka se poistovjećivao s pojmom ukrajinskog patriota. Mlad i neiskusan OUN se odmah u početku radikalno suprotstavio [[Poljaci]]ma izvršivši niz ubojstava poljskih političara i generala. Izvršene su razne sabotažne akcije koje su trebale otvoriti ukrajinsko pitanje i pitanje političkih i drugih prava Ukrajinaca u istoj državi. [[Poljska]] je zatim poštrila svoje represivne mjere te je masovno naseljavala poljske koloniste u Galiciju s namjerom da promjeni etničku sliku stanovništva. S druge strane, OUN je i dalje spaljivala poljske usjeve i poljska imanja, stvarala je nepoželjne uvjete kako bi se poljski kolonijalisti iselili iz Zapadne Ukrajine. OUN i poljska tajna policija bile su za javnost u pravom prikrivenom ratu i nijedna strana nije imala namjeru popustiti u tim sukobima. == Formiranje i aktivnost UPA vojske == Istovremeno je sovjetski Narodni Komisariat Unutrašnjih Poslova - [[NKVD]] vodio tajni rat protiv OUN-a, jer je OUN počela djelovati i na teritoriju sovjetske Ukrajine, s ciljem stvaranja nezavisne ukrajinske države. ([[Rusi]] su naposljetku ubili i vođu OUN-a pukovnika [[Eugen Konovalec|Eugena Konovalca]], podmetnuvši mu «poklon knjigu» u kojoj je bila aktivnirana bomba. Kad su [[Nijemci]] okupirali Poljsku, a sovjetske trupe Zapadnu Ukrajinu, OUN je nastavila borbu protiv NKVD-a, ali bezuspješno jer nije imala puno iskustva s novim protivnikom. Sovjetska tajna policija je uspjela potaknuti i stvaranje dvije različite političke struje u samom vrhu OUN-a, koji je uskoro podjelio na OUN-A i OUN-B. Jednu organizaciju je predvodio pukovnik [[Andrij Meljnik]], a drugu [[Stepan Bandera]]. Više diplomatskog svjetonazora i evidentno manje radikalna OUN-A Andrija Meljnika nije imala mnogo pristalica u Zapadnoj Ukrajini, niti [[Ukrajina|Ukrajini]] u cjelini. Ona je držala pod svojim zapovjedništvom vrlo razvijenu špijunsku mrežu OUN-a koja je diplomatskim i drugim metodama djelovala u brojnim zemljama od [[Australija|Australije]] pa do [[Finska|Finske]] i [[Švedska|Švedske]], na svim kontinentima. Više radikalna OUN-B Stepana Bandere je djelovala na ukrajinskim zemljama, posebno među mladim [[Ukrajinci]]ma, studentima i seljacima. Pred napad Njemačke na [[SSSR]] u Njemačkoj je formiran jedan bataljun ukrajinskih dragovoljaca iz Ukrajine. [[Nijemci]] su Ukrajince često pridobili jakom propagandom i uvjeravanjem da će svojim radikalnim istupima pomoći brže stvaranje nezavisne Ukrajine. Nakon strašnog terora i žrtava koje su [[Ukrajinci]] pretrpjeli u Sovjetskoj Ukrajini tijekom tridesetih godina, mnogi su željeli vjerovati u nagađanja i očekivali su oslobođenje od represije pod njemačkim pokroviteljstvom. Isti bataljon u kojemu su sudjelovali [[Ukrajinci]] je prešao sovjetsko njemačku granicu i prvi ušao u [[Lavov|Ljviv]] 30. lipnja 1941. godine. U Ljvivu je zatečena strašna slika. Uoči povlačenja NKVD-a, strijeljani su svi pritvoreni Ukrajinci (i pojedini Poljaci) kod kojih je u policijskim domukmentima bio ispisano «u slučaju rata - strijeljati». Radilo se o nekoliko tisuća ljudi; uglavnom inteligencija, svećenstvo i politički disidenti te sumnjivi društveni aktivisti. Ista situacija se dogodila u svim gradovima Zapadne Ukrajine, odakle se [[NKVD]]-e povlačio. Dana 30. lipnja 1941., u [[Lavov|Ljvivu]] su Ukrajinci pod rukovodstvom OUN-a sazvali ukrajinski parlament Radu i jednostrano proglasili obnovu nezavisne Ukrajine. S obzirom na to da je nezavisnost proglašena bez konzultacija s [[Nijemci]]ma, njemački [[Gestapo]] je odmah pozatvarao sve vodeće ukrajinske političare i vojne zapovjednike. Neki su strijeljani odmah, a dio njih od veće važnosti je otpremljen u koncentracione logore. Pritvoren je i [[Stepan Bandera]]. Od njega se tražilo da se sazove nova Rada i pritom opozove proglašenje nezavisnosti Ukrajine. Bandera nije pristao na takve ucjene te je otpremljen u koncentracioni logor [[Saksenhauzen]]. Uhićena su i njegova dva brata te su likvidirani u [[Auschwitz]]u. Po Ukrajini su počela masovna uhićenja i strijeljanja ukrajinskih nacionalista koji su propagirali neovisnost Ukrajine. U probleme su došli i [[Ukrajinci]] koji su se u to vrijeme našli u [[NDH]]. Oni su pripadali OUN-B grupaciji kojom je zapovjedao pukovnik [[Andrij Meljnik]], i u saglasnosti s [[Ante Pavelić]]em, namjeravali su aktivirati antisovjetsku Ukrajinsku legiju za Istočni front. Iz [[Berlin]]a je [[Zagreb]] primio depešu o zabrani upućivanja ukrajinskih nacionalista na Istočni front. Ta Legija nikada nije upućena u Ukrajinu, a pritvoreni su i neki važni Ukrajinci iz Zagreba, koji su na kraju otpremljeni za koncentracioni logor. Ukrajinski bataljon koji je stigao s [[Nijemci]]ma u Zapadnu Ukrajinu je povučen u Njemačku i odmah je raspušten. Bio je to brzi razlaz Ukrajinaca i Nijemaca, a njemačka antiukrajinska politika koja nije dozvolila stvaranje ogromne države, ovdje je poprimila svoje jasne crte koje su [[Ukrajinci]]ma dale nove jasne smjernice u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. Generalno govoreći, suradnja je trajala svega prvih sedam dana i nikad se više nije obnovila. Progonjena Organizacija ukrajinskih nacionalista (OUN) je u 1942. počela ponovo organizirano djelovati. Počelo se sa stvaranjem [[Ukrajinska Ustanička Armija|Ukrajinske Ustaničke Armije]] (UPA). Na čelo UPA-e je postavljen general [[Roman Šuhevič]], čiji stric je jedno vrijeme prebivao u [[Zagreb]]u, a potom u [[Beograd]]u. Prvi problem se iskristalizirao u nedostatku oružija, koje se prikupljalo na razne načine, često i preko šverca te otimanja od njemačke policije i njemačkih vojnih formacija. Broj vojnika UPA je vrlo brzo rastao te je u kratkom razdoblju prešao broj od stotinu tisuća. Na terenu Zapadne Ukrajine, kad se pojavila i [[Armia Krajowa]], ukrajinska UPA je ponudila suradnju u borbi protiv nacističkih i sovjetskih okupatora, ali su [[Poljaci]] odbili takvu ponudu. Veliki broj poljskih kolonista i Poljaka uopće, već je služio u njemačkim policijskim jedinicama koje su [[Nijemci]] paradoksalno nazvali «Ukrajinska policija». To je s Ukrajinom bilo vezano samo kao sa zemljopisnim pojmom, ali ne i etničkim. Sastav su osim Poljaka činili i Folksdojčeri iz Ukrajine, a Ukrajinaca je bilo svega pojedinačno. Napadajući njemačke policijske jedinice, UPA je došla u sukob s Armiom Krajowom, koja se pojavila kao zaštitnik poljskih kolonista. UPA je napadala poljska sela s namjerom da protjera Poljake iz Zapadne Ukrajine prilikom čega su stradali i mnogi nedužni civili. [[Poljaci]] iz njemačke policije i Armie Krajowe (razdvojeno) su napadali ukrajinska sela. Vršeni su strašni pokolji na jednoj i drugoj strani. Najpogubniji sukobi su se dogodili u zapadnoukrajinskoj ukrajinskoj regiji [[Volinj]]. [[Nijemci]]ma je odgovaralo poljsko-ukrajinsko klanje. Dosta su se mirno prema tome odnosili. Intervenirali su samo za ubijene Nijemce. Za jednog ubijenog njemačkog vojnika ubijali su po slobodnom nahođenju oko 100 Ukrajinaca. Veliki broj Ukrajinaca je otpremljen u koncentracijske logore ili na prisilni rad u Njemačku. Kad su se u Ukrajini pojavili i sovjetski odnosno ukrajinsku partizani, stvar se još više iskomplicirala. Borbe su se međusobno vodile između Armie Krajowe, sovjetskih partizana, UPA-e i njemačke nacističke vojske. Za Nijemce su ratovali i njihovi «sateliti» ([[Rumunji]], [[Mađari]] i drugi). Sovjetska strana je u početku pokušavala UPA-u pridobiti na svoju stranu te su vođeni sovjetsko-ukrajinski pregovori. [[SSSR|Sovjeti]] su tražili da se UPA stavi pod vrhovno zapovjedništvo oružanih snaga [[SSSR]]-a. Od strane UPA je postavljeno pitanje: «''Priznajete li nezavisnu Ukrajinu?''». Vlast iz [[Moskva|Moskve]] nije dala zadovoljavajući odgovor i borbe između UPA i sovjetskih partizana, kasnije regularne sovjetske armije, su nastavljene i trajale su još u pedesetim godinama, skoro deset godina nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. [[Datoteka:Organization of Ukrainian Nationalists.png|mini|Znak Organizacije ukrajinskih nacionalista (B)]] == Aktivnosti OUN-a nakon Drugog svjetskog rata == Nekoliko godina nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], UPA je doživjela veliki poraz kad su je u zajedničkoj akciji napale sovjetska, poljska i čehoslovačka vojska. Do tog vremena UPA je kontrolirala većinu teritorija Zapadne Ukrajine, posebno šumovite [[Karpati|Karpate]]. U situacijama velikih sovjetskih ofanziva, često je prelazila granicu i djelovala u šumama na teritoriju Poljske i [[Slovačka|Slovačke]]. [[Poljaci]] su da bi sasjekli finacijsku bazu UPA-e nasilno očistili svoj teritorij od Ukrajinaca, koji su živjeli uz poljsko-sovjetsku (ukrajinsku) granicu. Oko 150.000 Ukrajinaca je raseljeno na sjever Poljske, a sam čin je poznatiji pod imenom «[[Akcija Visla]]». S druge strane, poljska manjina nije mogla opstati u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Masovno se iseljavala u Poljsku, što pod prisilom, što samovoljno. Zapadna Ukrajina je uskoro postala etnički čista. Međutim, [[NKVD]]-e je uskoro pritvorio stotine tisuća zapadnih Ukrajinaca i otpremao ih u sibirske zatvore, prilikom čega ih je veliki broj ubijen. Nakon masovnog preseljavanja na istočne prostore [[SSSR]]-a, u zapadnoj Ukrajini se po prvi puta pojavljuju [[Rusi]], koji su dobili kuće i stanove protjeranih Ukrajinaca. Ruski doseljenici su postavljeni na sva rukovodeća mjesta, od seoskih zadruga, funkcionalnih tvornica, policije, vojske i drugih političkih i društvenih pozicija. Slučajnim mjerama jedino je [[Ternopoljska oblast]] ostala etnički čista. UPA je u pedesetim godinama djelovala u malim grupama i skrivala se po bunkerima i [[Karpati]]ma. Ruski povjesničari su nedavno objavili podatak da je UPA odgovorna za smrt 30,000 vojnika [[NKVD]]-a. Nakon 1945. UPA se iz praktičnih razloga podredila engleskoj obavještajnoj službi. Male formacije UPA su ilegalno i uz borbe prelazile Čehoslovačku i predavale se američkim vojnim jedinicama u [[Njemačka|Njemačkoj]]. U njemačkim vojnim središtima također se vršio daljni trening vojnih specijalaca UPA-e i oni su s britanskim vojnim avionima izbacivani padobranima iznad zapadne Ukrajine. S obzirom na to da je neodređen broj ljudi iz britanske obavještajne službe radio i špijunirao za [[Rusi|Ruse]], britanske akcije ukrajinskih specijalaca nisu bile tajne i obavješten NKVD ih je dočekao na njihovom cilju. == Današnji status OUN-a == Kad je [[Ukrajina]] proglasila nezavisnost 1991., pokrenute su rasprave o reviziji povjesnog i suvremenog statusa UPA vojske, na što je susjedna [[Rusija]] uložila prigovor te javno zaprijetila [[Kijev]]u da se uloga UPA vojske ne smije revitalizirati jer će to utjecati na pogoršanje rusko-ukrajinskih odnosa. [[Kijev]] je zamrznuo otvaranje teme sve do dolaska predsjednika [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]] 2004. godine, predsjednika iz antifašističke obitelji u središnjoj Ukrajini. Otvorena problematika koja se tada našla na dnevnom redu jeste da veterani sovjetske vojske i NKVD-a u Ukrajini uživaju sve državne privilegije i povlaštene mirovine, dok veterani UPA-e su izvrgnuti političkim malverzacijama, lažnim insinuacijama i njihov vojni status nije službeno priznat. Naglašeno je da su se tijekom [[SSSR|sovjetske]] povijesti izjavljivale neistinite tvrdnje kako bi se UPA posve kompromitirala i kako bi ju se prikazalo isključivo nacionalističkom vojskom, koja je surađivala s nacističkom Njemačkom na štetu [[Ukrajinci|ukrajinskog naroda]] odnosno sovjetskog naroda. Njezina borba za neovisnu [[Ukrajina|Ukrajinu]] je posve isključena iz javne sovjetske rasprave, dapače o UPA vojsci se uopće nije raspravljalo. U javnost su nakon 2005. izašli mnogi do tada tajni dokumenti koji su UPA vojsku prikazali realno, u njezinom negativnom, ali i pozitivnom svjetlu. Njemački vojni arhivi su posvjedočili da je UPA intenzivno ratovala protiv nacističke [[Njemačka|Njemačke]] i boljševičkog [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]. Ukrajinski arhivi NKVD-a također su potvrdili iste navode o UPA vojsci. Generalno govoreći, od silne sovjetske propagande o ukrajinskoj kolaboraciji s njemačkom nacističkom vojskom, realno se sve svelo na činjenicu da je u periodu između 1943. i 1944. godine postojala samo jedna [[divizija]] Ukrajinaca u njemačkoj vojsci i ta je divizija imala oko 13.000 vojnika. Toj brojci treba dodati i manji broj [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] koji su djelovali u sklopu Ukrajinske policije koja funkcionirala pod kontrolom njemačke vojske. Kao primjer [[SSSR|sovjetsko]]-ruskom cinizmu, navelo se da je [[Rusija|ruska]] kolaboracija nadmašila ukrajinsku za najmanje pedeset puta. Stotine tisuća [[Rusi|Rusa]] je djelovalo u njemačkoj vojnoj službi te je postojalo nekoliko ruskih divizija, brigada itd. Poljska do danas ima vrlo emotivno i loše gledište prema ratnim zločinima koje je počinila UPA u zapadnoj Ukrajini, i nakon što je 13. listopada 2007. otkriven spomenik [[Stepan Bandera|Stepanu Banderi]] u [[Lavov|Ljvivu]], predsjedništvo Saveza Poljaka Ukrajine je to nazvalo velikom provokacijom. Ipak, službena [[Poljaci|poljska]] i [[Ukrajinci|ukrajinska]] vlast su uputile međusobne isprike za povijesne sukobe i tragedije te imaju usuglašeno stajalište kada je u pitanju osuda zločina te odavanje počasti svim žrtvama koje su tragično obilježile višestoljetne poljsko-ukrajinske sukobe u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. I danas postojeća Organizacija ukrajinskih nacionalista u 2009. godini je od njemačkih vlasti zatražila posmrtno izručenje tijela [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] koji je pokopan na groblju u [[München]]u, na što još nije dobiven odgovor. == Literatura == *Martynets’, V. Ukraïns’ke pidpillia: Vid UVO do OUN (np 1949) *Armstrong, J. Ukrainian Nationalism (New York 1955; 2nd edn, 1963; 3rd edn, Englewood, Colo 1990) *Orhanizatsiia Ukraïns’kykh Natsionalistiv, 1929–1954 (Paris 1955) *OUN v svitli postanov Velykykh Zboriv, Konferentsii ta inshykh dokumentiv z borot’by 1929–1955 rr. (np 1955) *Shankovs’kyi, L. Pokhidni hrupy OUN (Munich 1958) *Krychevs’kyi, R. [Il’nyts’kyi, R.]. OUN v Ukraïni, OUNz i ZCh OUN: Prychynok do istoriï ukraïns’koho natsionalistychnoho rukhu (New York–Toronto 1962) *Mirchuk, P. Narys istoriï Orhanizatsiï ukraïns’kykh natsionalistiv, 1929–1939 (Munich–London–New York 1968) *Stets’ko, Ia. 30 chervnia 1941: Proholoshennia vidnovlennia derzhavnosty Ukraïny (Toronto–New York–London 1968) == Vanjske poveznice == * [[iarchive:Stepan-Bandera| Stepan Bandera - Perspectives for Ukrainian Revolution (audio recordings)]] {{en}} * [[iarchive:qatal|PETLURA, KONOVALETS, BANDERA - Three Leaders of Ukrainian Liberation Movement murdered by Order of Moscow]] (audiobook){{en}} *[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\O\R\OrganizationofUkrainianNationalists.htm Organization of Ukrainian Nationalists] *[http://www.day.kiev.ua/255538/ Newspaper Article about the Crimes and Execution of OUN activists in the 1930's] *[http://jose.io.com.ua/album65853/ Obilježavanje 65 godina OUN-a - fotogalerija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080505212601/http://jose.io.com.ua/album65853/ |date=5. svibnja 2008. }} [[Kategorija:Povijest Ukrajine]] [[Kategorija:Povijest Poljske]] [[Kategorija:SSSR]] t7qh5xuvsdvglpykqvrw0b9rvbl3lap 0 230303 6436700 6396288 2022-08-03T05:53:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Kijaksar | titula = '''[[Kralj]] [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]''' | slika = | opis slike = | vladavina = [[625. pr. Kr.|625.]] - [[585. pr. Kr.]] (40 godina) | krunidba = [[625. pr. Kr.]] | ostale titule = | puno ime = Kijaksar/Uvakhšatara od Medije | datum rođenja = | mjesto rođenja = | datum smrti = [[585. pr. Kr.]] | mjesto smrti = | mjesto pokopa = | datum pokopa = | prethodnik = [[Madije]] | nasljednik = [[Astijag]] | način nasljeđivanja = | prijestolonasljednik = | suprug = | supruga = | supruga 1 = | supruga 2 = | supruga 3 = | supruga 4 = | supruga 5 = | supruga 6 = | supruga 7 = | supruga 8 = | djeca = [[Astijag]]<br>[[Amitis od Medije|Amitis]] | obitelj = | dinastija = [[Medijci]] | vladarska himna = | otac = [[Fraort]] | majka = }} '''Kijaksar''' (vladao od [[625. pr. Kr.|625.]] do [[585. pr. Kr.]]<ref>[http://www.crystalinks.com/persia.html Kronologija Perzije (Crystalinks.com)]</ref>) je bio vladar iz [[iran]]ske dinastije [[Medijci|Medijaca]], te najuspješniji kralj [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.iranologie.com/history/history3.html |title=Medijci i prvo iransko kraljevstvo (Iranologie.com) |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716204750/http://www.iranologie.com/history/history3.html |archive-date=16. srpnja 2011. |access-date=18. rujna 2009.}}</ref><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/372125/Media Medija (enciklopedija Britannica)]</ref> == Ime i etimologija == Značenje imena „Kijaksar“ i danas predstavlja nepoznanicu,<ref name="IranicaCyaxares">[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v6f5/v6f5a018.html Kijaksar (enciklopedija Iranica, I. M. Diakonoff)]</ref> no poznato je kako se radi o [[Grčki jezik|grčkoj]] izvedenici (''Kyaxárēs'') [[Perzijski jezik|perzijske]] riječi ''Uvakhšatara''.<ref name="LiviusCyaxares">{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html |title=Kijaksar (Livius.org, Jona Lendering) |journal= |access-date=18. rujna 2009. |archive-date=22. kolovoza 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6J3Pwa9wn?url=http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html |url-status=dead }}</ref> Na [[Akadski jezik|akadskom jeziku]] spominje se kao ''Umakištar'', na [[Elamski jezik|elamskom]] kao ''Ma-ak-iš-tar-ra'', a na frigijskom ''Ksuwaksaros''.<ref name="IranicaCyaxares"/> == Obitelj == Kijaksar je bio unuk [[Dejok]]a<ref name="LiviusCyaxares"/> (osnivača [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]), odnosno sin [[Fraort]]a<ref name="Herodot, I. 103.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.103.1 Herodot, I. 103.]</ref> kojeg je naslijedio nakon njegove smrti [[625. pr. Kr.]] Povjesničar [[Beros]] tvrdi kako se Kijaksar oženio kćeri [[Babilonija|Babilonijskog]] kralja [[Nabopolasar]]a, no ne zna se je li to bila njegova prva ili jedina žena. Njegov sin i prijestolonasljednik bio je [[Astijag]], inače posljednji medijski kralj. S obzirom na kontradiktorne kronološke podatke povjesničara [[Ktezije|Ktezija]] i [[Beros]]a, ne može se sa sigurnošću utvrditi je li princeza [[Amitis od Medije|Amitis]] bila Kijaksarova kćer, ili pak unuka ([[Astijag]]ova kćer).<ref name="LiviusCyaxares"/> [[Babilonija|Babilonijski]] povjesničar [[Beros]] spominje kako je nakon pada [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskog Carstva]] [[614. pr. Kr.]] sklopljen diplomatski brak između [[Medijci|medijske]] princeze [[Amitis od Medije|Amitis]] i [[Babilonija|babilonskog]] vladara [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]] ([[630. pr. Kr.|630.]] – [[561. pr. Kr.]]), čime se želio učvrstiti medijsko-babilonski savez. Također, u doba Kijaksarove vladavine sklopljen je i diplomatski brak između njegovog sina [[Astijag]]a i [[Arijena|Arijene]], sestre [[Lidija|lidijskog]] vladara [[Krez]]a. == Povijesni izvori == Većina povijesnih izvora o životu Kijaksara temelji se na djelima [[Stara Grčka|grčkog]] povjesničara [[Herodot]]a. Drugi [[Antika|antički]] povjesničari koji su spominjali Kijaksara su [[Ktezije]] i [[Beros]], no njihove informacije smatraju se manje pouzdanima posebice zbog neusklađene kronologije. Ostali povijesni dokumenti uključuju kronike [[Babilonija|babilonskih]] vladara [[Nabopolasar]]a<ref>[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc2/early-nabopolassar.html Nabopolasarove kronike - rani život (Livius.org)]</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/ne-nn/nineveh/nineveh02.html |title=Nabopolasarove kronike - pad Ninive (Livius.org) |journal= |access-date=20. rujna 2009. |archive-date=14. svibnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514043409/http://www.livius.org/ne-nn/nineveh/nineveh02.html |url-status=dead }}</ref><ref>[http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc4/late-nabopolassar.html Nabopolasarove kronike - kasniji život (Livius.org)]</ref> i [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc5/jerusalem.html |title=Nabukodonosorove kronike - rani život (Livius.org) |journal= |access-date=20. rujna 2009. |archive-date=4. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110604223643/http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc5/jerusalem.html |url-status=dead }}</ref> te [[Biblija|biblijsku]] [[Nahum (knjiga)|Knjigu o Nahumu]] koja detaljno opisuje pad [[Novoasirsko Carstvo|asirskog]] grada [[Niniva|Ninive]].<ref name="IranicaCyaxares"/><ref>[http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#36%20Prorok%20Nahum Prorok Nahum (BibleCentre.org)]</ref> == Politički život == [[Datoteka:Median Empire.svg|mini|desno|300px|Kijaksarovo [[Medijsko Carstvo]] oko [[600. pr. Kr.]]]] === Borbe sa Skitima === Kijaksar je započeo svoju vladavinu pod nepovoljnim uvjetima. Njegov otac [[Fraort]] poginuo je u pohodima protiv [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskog Carstva]],<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.102.1 Herodot, I. 102.]</ref> pri čemu je [[Medijsko Carstvo|medijska]] vojska doživjela je velike gubitke. Kijaksar je nakon očeve smrti okupio sve raspoložive vojne snage, te krenuo u odlučan osvetnički pohod protiv Asiraca.<ref name="Herodot, I. 103."/> Zapamćen je kao vojskovođa iznimnih sposobnosti; bio je prvi vladar u povijesti koji je vojsku podijelio na posebne jedinice [[Pješaštvo|pješaka]]-[[Koplje|kopljanika]], [[Strijelac (vojnik)|strijelaca]] i [[Konjica|konjanika]],<ref name="Herodot, I. 103."/> budući kako su pomiješani rodovi vojske prethodno dovodili do meteža na bojištu. [[Medijci]] predvođeni Kijaksarom pobijedili su [[Novoasirsko Carstvo|Asirce]] u bitci, a potom su postavili opsadu oko asirske metropole [[Niniva|Ninive]].<ref name="Herodot, I. 103."/> Ipak, dok je medijska vojska bila u Asiriji, golema vojska [[Skiti|Skita]] predvođena [[Madije]]m napala je [[Medijsko Carstvo]] i porazila Kijaksara koji im se pokušao suprotstaviti.<ref name="Herodot, I. 103."/><ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.104.1 Herodot, I. 104.]</ref> [[Stara Grčka|Grčki]] povjesničar [[Herodot]] tvrdi kako su [[Skiti]] tada ovladali većim dijelom (njemu poznate) [[Azija|Azije]], a napredovanje prema [[Drevni Egipat|Egiptu]] spriječio je [[faraon]] [[Psamtik I.]] koji im je poklonio pregršt darova.<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.105.1 Herodot, I. 105.]</ref> Nakon 28 godina<ref name="Herodot, I. 106.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.106.1 Herodot, I. 106.]</ref> skitske dominacije nad [[Medijsko Carstvo|Medijskim Carstvom]] koju su obilježili brutalnost i visoki [[porez]]i,<ref name="Herodot, I. 106."/> Kijaksar je podigao ustanak i porazio [[Skiti|Skite]]. [[Herodot]] navodi kako je Kijaksar namamio skitske vođe na [[banket]], napio ih a potom pogubio.<ref name="Herodot, I. 106."/> Preživjeli su pobjegli u [[Mala Azija|maloazijsku]] [[Lidija|Lidiju]],<ref name="Herodot, I. 73.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.73.1 Herodot, I. 73.]</ref> što je dovelo do medijsko-lidijskih političkih tenzija. === Osvajanje Asirije === [[Datoteka:Map of Assyria.png|mini|desno|300px|[[Novoasirsko Carstvo]] u [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeću pr. Kr.]]]] Godine [[614. pr. Kr.]] Kijaksar je pokušao ostvariti naum svog oca i konačno ukloniti [[Novoasirsko Carstvo|asirsku]] opasnost sa zapada.<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/147792/Cyaxares Kijaksar (enciklopedija Britannica)]</ref> [[Medijsko Carstvo]] sklopilo je savez s [[Babilonija|babilonskim]] kraljem [[Nabopolasar]]om te su zajedničkim snagama napali [[Novoasirsko Carstvo]] na dva fronta. Već krajem godine [[Medijci]] su prisvojili asirsku provinciju Arrapkhe (područje oko današnjeg grada [[Kirkuk]]a),<ref name="IranicaCyaxares"/> a potom i Tarbis koji se nalazio uz rijeku [[Tigris]] sjeverno od [[Niniva|Ninive]]. Iste godine palo je i asirsko religijsko središte [[Ašur]]<ref name="Britannica"/> što je Medijcima donijelo golema bogatstva i time ojačalo njihovo carstvo. U međuvremenu su na jugu napredovali i [[Babilon]]ci, koji nisu stigli sudjelovati u bitci za Ašur a time ni u podijeli plijena. Ipak, diplomatske veze [[Medijsko Carstvo|Medije]] i [[Babilonija|Babilonije]] ojačane su Kijaksarovom ženidbom [[Nabopolasar]]ove kćeri (prema [[Beros]]u).<ref name="IranicaCyaxares"/> [[Medijci]] i [[Babilon]]ci ponovo su udružili snage [[612. pr. Kr.]] kada su krenuli u napad na [[Novoasirsko Carstvo|asirski]] glavni grad [[Niniva|Ninivu]],<ref name="Britannica"/> čiji je pad detaljno opisan u [[Biblija|biblijskoj]] [[Nahum (knjiga)|Knjizi o Nahumu]]. Ostaci asirske vojske predvođeni njihovim posljednjim vladarom [[Ašur-ubalit II.|Ašur-ubalitom II.]] uspjeli su se probiti kroz linije opsade i pobjeći u [[Haran]]<ref name="IranicaCyaxares"/> gdje su poraženi [[609. pr. Kr.]] Ova medijsko-babilonska pobjeda označila je konačan pad [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskog Carstva]], odnosno njegovu podijelu između dva osvajača.<ref>[http://www.iranchamber.com/history/median/median.php Medijsko Carstvo (Iran Chamber)]</ref> Nedugo nakon ratova protiv Asiraca [[Medijsko Carstvo]] pripojilo je i kraljevstvo [[Urartu]] na sjeveru, a granica između Medijskog i Babilonskog Carstva određena je južno od [[Ašur]]a i [[Haran]]a.<ref name="IranicaCyaxares"/> === Pohodi protiv Lidije === [[Datoteka:Map of Lydia ancient times.jpg|mini|desno|250px|[[Lidija]] na zapadu [[Mala Azija|Male Azije]]]] Krajem [[7. stoljeće pr. Kr.|7. stoljeća pr. Kr.]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] raste utjecaj [[Lidija|Lidije]], koju su povoljan geostrateški položaj i trgovina pretvorili u jednu od najbogatijih država tog doba. Prema [[Herodot]]u, Kijaksar je pokrenuo rat protiv Lidije zato što je ta zemlja prihvatila [[Skiti|skitske]] bjegunce koji su prevarili [[Medijci|Medijce]] na način da su na jednom [[banket]]u umjesto lovine poslužili medijskog dječaka.<ref name="Herodot, I. 73."/> Lidijski kralj [[Alijat II.]] odbio je izručiti bjegunce Kijaksaru,<ref name="Herodot, I. 74.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Hdt.+1.74.1 Herodot, I. 74.]</ref> što je dovelo do petogodišnjeg rata.<ref name="Herodot, I. 74."/> [[Antika|Antički]] izvori govore kako se na dan odlučujuće [[Bitka kod Halisa|bitke kod Halisa]] dogodila [[pomrčina Sunca]]<ref name="Herodot, I. 74."/> što su i [[Lidija|lidijske]] i [[Medijsko Carstvo|medijske]] snage protumačile kao znak nadnaravne sile koja ih želi primiriti. Budući kako se datumi pomrčine [[Astronomija|astronomski]] mogu odrediti, bitka kod Halisa predstavlja jedan od najstarijih precizno određenih povijesnih događaja ([[28. svibnja]] [[585. pr. Kr.]]). Mir je sklopljen uz posredništvo [[Babilonija|Babilonaca]] i [[Cilicija (satrapija)|Cilicijanaca]],<ref name="Herodot, I. 74."/> a sklopljen je i diplomatski brak između Kijaksarovog sina [[Astijag]]a i [[Alijat II.|Alijatove]] kćeri [[Arijena|Arijene]] čime je ojačan njihov savez.<ref name="Herodot, I. 74."/> Granica između dvije moćne države određena je rijekom Halis ([[Kizil (rijeka)|Kizil]]).<ref name="IranicaCyaxares"/> Iste godine Kijaksar umire,<ref name="Britannica"/> a na prijestolje dolazi njegov sin [[Astijag]]. == Kronologija == * [[625. pr. Kr.]] - Kijaksar stupa na prijestolje [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]. * [[614. pr. Kr.]] - Medijski pohod protiv [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskog Carstva]]; pad [[Ašur]]a. * [[612. pr. Kr.]] - Kijaksar i njegov [[Babilonija|babilonski]] saveznik kralj [[Nabopolasar]] osvajaju [[Niniva|Ninivu]] što je označilo kraj [[Novoasirsko Carstvo|Novoasirskog Carstva]]. * [[609. pr. Kr.]] - Zadnji asirski kralj [[Ašur-ubalit II.]] pogiba pri opsadi [[Haran]]a. * [[610-ih pr. Kr.]] - [[Medijsko Carstvo]] pripaja kraljevstvo [[Urartu]] u [[Armenija|Armeniji]]. * [[610-ih pr. Kr.]] - rođenje [[Astijag]]a, Kijaksarovog sina. * [[585. pr. Kr.]] - nakon [[Bitka pomrčine|bitke pomrčine]] sklopljen [[Medijsko Carstvo|medijsko]]-[[Lidija|lidijski]] mirovni sporazum. * [[585. pr. Kr.]] - smrt Kijaksara. == Poveznice == * [[Medijsko Carstvo]] * [[Astijag]] {{Redoslijed| |prethodnik = [[Madije]]<br>(cca [[653. pr. Kr.|653.]] - cca [[625. pr. Kr.]]) |gl_članak_funkcija=[[Kralj]] [[Medija|Medije]]<br>(cca [[625. pr. Kr.|625.]] - [[585. pr. Kr.]]) |nasljednik=[[Astijag]]<br>(cca [[585. pr. Kr.|585.]] - [[550. pr. Kr.]]) }} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v6f5/v6f5a018.html Kijaksar (enciklopedija Iranica, I. M. Diakonoff)] * [http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html Kijaksar (Livius.org, Jona Lendering)]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130913015544/http://www.livius.org/ct-cz/cyaxares/cyaxares.html |date=13. rujna 2013. }} * [http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0917.html Kijaksar (''Cyaxares''), AncientLibrary.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121019085954/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0917.html |date=19. listopada 2012. }} * [http://encarta.msn.com/encyclopedia_761586059/cyaxares.html Kijaksar (Encarta enciklopedija)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090821103945/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761586059/Cyaxares.html |date=21. kolovoza 2009. }} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/147792/Cyaxares Kijaksar (enciklopedija Britannica)] {{Iranski vladari}} {{Članci o Medijcima}} [[Kategorija:Medijski vladari]] 58jl9d3359dk869pqdecsd2nvl962pj 0 233575 6436488 5647910 2022-08-02T16:31:24Z 80.80.42.254 Popravljen broj nastupa i golova za FK Sarajevo wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mersudin Ahmetović | slika = [[Datoteka:MersudinAhmetović.jpg|200px]] | opis slike = Ahmetović u dresu [[FK Rostov|Rostova]] 2009. godine | država = {{ZD+X/B|BIH}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[19. ožujka]] [[1985.]] | mjesto rođenja = [[Tuzla]] | država rođenja = [[BiH]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 191 cm | trenutačni klub = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | broj u klubu = 9 | pozicija = napadač | ugovor = | mlade godine = | juniorski klubovi = [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]<br />[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]<br />[[FK Sloboda Tuzla]] | godina = 2003. – 2008. <br/> 2008. – 2011. <br /> 2011. – 2012.<br />2013.<br />2014.<br />2015. – 2016.<br />2016. – | profesionalni klubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] <br/> [[FK Rostov|Rostov]] <br /> [[FK Volga Nižnji Novgorod|FK Volga]]<br />[[FK Saljut Belgorod|Saljut Belgorod]]<br />[[FK Žetisu|Žetisu]]<br />[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi) = <br > 69 (18) <br /> 27 {{0}}(0) <br /> 28 (4)<br />16 (2)<br />40 (13)<br />174 (62) | godine u reprezentaciji = 2018. – 2019. | reprezentacija = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}2 (0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 17. listopada 2020. }} '''Mersudin Ahmetović''' ([[Tuzla]], [[19. ožujka]] [[1985.]]) je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i bivši [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Trenutačno je član [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]].<ref>http://sportsport.ba/bh_fudbal/mersudin-ahmetovic-novi-igrac-fk-sarajevo/196803</ref> Ahmetović je igrao i u ruskom prvenstvu za [[FK Volga Nižnji Novgorod]] a pored Volge i u [[FK Rostov|Rostovu]], te [[FK Sloboda Tuzla|FK Slobodi]] iz Tuzle u Bosni i Hercegovini. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Mersudin Ahmetović |commonscathr = Mersudin Ahmetović |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.transfermarkt.de/mersudin-ahmetovic/profil/spieler/69352 www.transfermarkt.de – Mersudin Ahmetović] {{deu oznaka}} {{Mrva-biog-nogomet-BiH}} {{GLAVNIRASPORED:Ahmetović, Mersudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rostova]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sloboda Tuzla]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] 5p33jf6pj6kslgmoq03ur1y6jc3d8kn 6436624 6436488 2022-08-02T22:10:25Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mersudin Ahmetović | slika = [[Datoteka:MersudinAhmetović.jpg|200px]] | opis slike = Ahmetović u dresu [[FK Rostov|Rostova]] 2009. godine | država = {{ZD+X/B|BIH}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[19. ožujka]] [[1985.]] | mjesto rođenja = [[Tuzla]] | država rođenja = [[BiH]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 191 cm | trenutačni klub = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | broj u klubu = 9 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = <br><br>? – 2003. | juniorski klubovi = [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]<br />[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]<br />[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] | godina = 2003. – 2008. <br/> 2008. – 2011. <br /> 2011. – 2012.<br />2013.<br />2014.<br />2015. – 2016.<br />2016. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] <br/> [[FK Rostov|Rostov]] <br /> [[FK Volga Nižnji Novgorod|Volga Nižnji Novgorod]]<br />[[FK Saljut Belgorod|Saljut Belgorod]]<br />[[FK Žetisu|Žetisu]]<br />[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi) = <br > {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}(18) <br /> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(13)<br />{{0}}141 {{0}}{{0}}(57) | godine u reprezentaciji = 2018. – 2019. | reprezentacija = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 3. kolovoza 2022. }} '''Mersudin Ahmetović''' ([[Tuzla]], [[19. ožujka]] [[1985.]]) je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i bivši [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Trenutačno je član [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]].<ref>http://sportsport.ba/bh_fudbal/mersudin-ahmetovic-novi-igrac-fk-sarajevo/196803</ref> Ahmetović je igrao i u ruskom prvenstvu za [[FK Volga Nižnji Novgorod]] a pored Volge i u [[FK Rostov|Rostovu]], te [[FK Sloboda Tuzla|FK Slobodi]] iz Tuzle u Bosni i Hercegovini. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Mersudin Ahmetović |commonscathr = Mersudin Ahmetović |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.transfermarkt.de/mersudin-ahmetovic/profil/spieler/69352 www.transfermarkt.de – Mersudin Ahmetović] {{deu oznaka}} {{Mrva-biog-nogomet-BiH}} {{GLAVNIRASPORED:Ahmetović, Mersudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rostova]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sloboda Tuzla]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] jxmnvjq4ewv1jic83qs1vuacyhxspvx 6436625 6436624 2022-08-02T22:10:43Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mersudin Ahmetović | slika = [[Datoteka:MersudinAhmetović.jpg|200px]] | opis slike = Ahmetović u dresu [[FK Rostov|Rostova]] 2009. godine | država = {{ZD+X/B|BIH}} | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[19. ožujka]] [[1985.]] | mjesto rođenja = [[Tuzla]] | država rođenja = [[BiH]] | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | visina = 191 cm | trenutačni klub = [[FK Sarajevo|Sarajevo]] | broj u klubu = 9 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|napadač]] | ugovor = | mlade godine = <br><br>{{0}}{{0}}{{0}}? – 2003. | juniorski klubovi = [[FK Radnički Lukavac|Radnički Lukavac]]<br />[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]]<br />[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] | godina = 2003. – 2008. <br/> 2008. – 2011. <br /> 2011. – 2012.<br />2013.<br />2014.<br />2015. – 2016.<br />2016. – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] <br/> [[FK Rostov|Rostov]] <br /> [[FK Volga Nižnji Novgorod|Volga Nižnji Novgorod]]<br />[[FK Saljut Belgorod|Saljut Belgorod]]<br />[[FK Žetisu|Žetisu]]<br />[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]<br />[[FK Sarajevo|Sarajevo]] | nastupi(golovi) = <br > {{0}}{{0}}69 {{0}}{{0}}(18) <br /> {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}{{0}}(4)<br />{{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(13)<br />{{0}}141 {{0}}{{0}}(57) | godine u reprezentaciji = 2018. – 2019. | reprezentacija = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 3. kolovoza 2022. }} '''Mersudin Ahmetović''' ([[Tuzla]], [[19. ožujka]] [[1985.]]) je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i bivši [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentativac]]. Trenutačno je član [[FK Sarajevo|FK Sarajeva]].<ref>http://sportsport.ba/bh_fudbal/mersudin-ahmetovic-novi-igrac-fk-sarajevo/196803</ref> Ahmetović je igrao i u ruskom prvenstvu za [[FK Volga Nižnji Novgorod]] a pored Volge i u [[FK Rostov|Rostovu]], te [[FK Sloboda Tuzla|FK Slobodi]] iz Tuzle u Bosni i Hercegovini. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == === Sestrinski projekti === {{ WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Mersudin Ahmetović |commonscathr = Mersudin Ahmetović |wikizvor = |wikicitat = }} === Mrežna mjesta === * [http://www.transfermarkt.de/mersudin-ahmetovic/profil/spieler/69352 www.transfermarkt.de – Mersudin Ahmetović] {{deu oznaka}} {{Mrva-biog-nogomet-BiH}} {{GLAVNIRASPORED:Ahmetović, Mersudin}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Rostova]] [[Kategorija:Nogometaši FK Sloboda Tuzla]] [[Kategorija:Životopisi, Tuzla]] nzrxap5hhucsullnt0sejkkua03velk 0 238410 6436478 6377082 2022-08-02T16:26:34Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Everglades | izvorni naziv = | slika = Everglades National Park cypress.jpg | slika_opis = Detalj iz Evergladesa | širina-stupnjevi = 25 | širina-minute = 17 | širina-sekunde = 53 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 80 | dužina-minute = 54 | dužina-sekunde = 36 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Florida]] | površina = 6.104,97 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Miami, Florida|Miami]] <br> Everglades City <br> Florida City | utemeljen = [[6. prosinca]] [[1947.]] | broj posjetitelja = 1.074.764 ([[2007.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/ever/index.htm Everglades National Park] }} '''Nacionalni park Everglades''' (''eng. Everglades National Park'') jedan je od 58 nacionalnih parkova [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Nalazi se u saveznoj državi [[Florida]]. Ovaj nacionalni park se nalazi na popisu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]] još od 1979. godine, no od 1993. do 2007. bio je upisan i na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]] zbog oštećenja zbog [[orkan]]a Andrew i poplava poljoprivrednim i urbanim razvojem. Nakon pokušaja obnove parka skinut je s tog popisa 2007. godine, ali je ponovno dospio na njega 2010. godine nakon što je nastavljeno usporavanje toka vode što je prouzrokovalo nestanak morskog života i pad broja životinjskih vrsta.<ref>[http://dels.nas.edu/resources/static-assets/materials-based-on-reports/reports-in-brief/everglades_brief_final.pdf Progress Toward Restoring the Everglades Second Biennial Review] (PDF) US National Academy of Sciences 2008. {{eng oznaka}} Posjećeno 25. ožujka 2011.</ref> [[Datoteka:Everglades Nat'l Park Mangrove.jpg|thumb|lijevo|Korijenje stabla mangrova u parku]] == Zemljopis i klima == [[Datoteka:Everglades National Park map 2005.11.png|thumb|left|250px|Karta Nacionalnog parka Everglades]] Nacionalni park Everglades se prostire na području od 6.104,97 km², uzduž vrha floridskog polutoka, kroz okruge Dade, Broward, Monroe i Collier, zapadno od najvećeg floridskog grada [[Miami, Florida|Miamija]]. Na [[jug]]u i krajnjem [[zapad]]u izlazi na obale [[Atlantski ocean|Atlantika]] i [[Meksički zaljev|Meksičkog zaljeva]]. Nadmorska visina parka se kreće od razine mora do 2,4 metra iznad morske površine. Za kišnog razdoblja samo u jednom danu može pasti oko 300 mm kiše. U središtu Evergladesa se nalazi oko 160 km dugačka [[rijeka (vodotok)|rijeka]] diljem koje su razbacani brojni niski [[otok|otočići]]. Izvor rijeke je u vrlo plitkom [[jezero|jezeru]] Okeechobee čija dubina ne prelazi 50 cm, ali površinom zauzima 1.865 km². Rijeka se puni čestim izlijevanjem ovog jezera ali također i brojnim izvorima i potocima. Korito rijeke je [[vapnenac|vapnenačko]] i blago se spušta prema vrhu poluotoka u floridski zaljev. Sušna sezona traje od [[prosinac|prosinca]] do [[travanj|travnja]] a temperatura zraka u tom periodu se kreće od 12 do 25°C. Vlažniji dio sezone traje od [[svibanj|svibnja]] do [[studeni|studenog]] kad je prosječna temperatura zraka oko 33°C a vlažnost zraka oko 90%. <div style="text-align:center;">'''Klimatološke srednje vrijednosti'''</div> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Everglades|-->Nacionalni park Everglades |Sij_sr_maks=23.7 |Velj_sr_maks=24.0 |Ožu_sr_maks=25.9 |Tra_sr_maks=28.0 |Svi_sr_maks=29.7 |Lip_sr_maks=31.0 |Srp_sr_maks=32.1 |Kol_sr_maks=32.2 |Ruj_sr_maks=31.8 |Lis_sr_maks=30.1 |Stu_sr_maks=27.3 |Pro_sr_maks=24.7 |God_sr_maks=28.4 |Sij_sr=17.7 |Velj_sr=18.0 |Ožu_sr=20.3 |Tra_sr=22.4 |Svi_sr=24.6 |Lip_sr=26.6 |Srp_sr=27.5 |Kol_sr=27.7 |Ruj_sr=27.3 |Lis_sr=25.0 |Stu_sr=21.9 |Pro_sr=18.9 |God_sr=23.2 |Sij_sr_min=11.7 |Velj_sr_min=12.1 |Ožu_sr_min=14.6 |Tra_sr_min=16.8 |Svi_sr_min=19.5 |Lip_sr_min=22.0 |Srp_sr_min=22.8 |Kol_sr_min=23.0 |Ruj_sr_min=22.7 |Lis_sr_min=20.0 |Stu_sr_min=16.4 |Pro_sr_min=13.0 |God_sr_min=17.9 |Sij_obo=38.6 |Velj_obo=44.0 |Ožu_obo=44.3 |Tra_obo=49.5 |Svi_obo=110.0 |Lip_obo=243.9 |Srp_obo=217.0 |Kol_obo=188.9 |Ruj_obo=230.1 |Lis_obo=103.1 |Stu_obo=34.4 |Pro_obo=29.7 |God_obo=1334.7 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N25W081 Prosječne temperature i količine padalina u NP Everglades]</ref>, podaci za razdoblje [[1931.]] – [[1995.]] }} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Everglades |slika = Everglades.jpg |godina = [[1979.]] <small>(3. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = viii, ix, x |ugroženost = 2003. |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/76 76] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Everglades|position=left |lat_deg=25|lat_min=17|lat_sec=53|lat_dir=N |lon_deg=80|lon_min=54|lon_sec=36|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Everglades u SAD-u</small> }} == Biljni svijet == Srce Evergladesa je ogromna Sawgrass močvara, najveća takve vrste u [[svijet]]u. Pleme [[indijanci|indijanaca]] [[Seminole|Seminola]] su to močvarno područje Everglades nazivali Pa-hay-okee (travnate vode) jer je najveći dio ovog područja [[voda|vodom]] natopljen [[močvara|močvarni]] šaš koji raste do 4 m visine. U parku rastu i guste suptropske šume [[čempres]]a. Bujno zelenilo brojnih otočića uključuje i stabla živog [[hrast]]a, [[mahagonij]]a, [[kokosove palme]] te posebnu vrstu ''gimbo limbo'' [[bor (drvo)|bora]]. Kora ove vrste bora je jarko crvena i lako se ljušti. Uz rubove parka u morskim rukavcima rastu brojna stabla mangrova čije teško prohodno korijenje pruža utočište brojnim životinjskim vrstama. Močvare mangorva se uglavnom nalaze u područjima u blizini obale, gdje se susreću morska voda floridskog zaljeva i slatka voda rijeke koja izvire iz jezera Okeechobee. Ova stabla vole boćatu vodu, a zahvaljujući njihovom jakom iznadzemnom korijenju sprječava se erozija obale i omogućuje stvaranje novih naslaga plodne zemlje. Šume mangrova pokrivaju više od 500 km² parka. == Životinjski svijet == Najveće životinje koje obitavaju u Evergladesu su [[aligatori]], [[krokodili]], [[pantere]], [[mrki medvjed]]i, riječne [[vidre]], [[pume]] i bjelorepi [[jelen]]. Prerije šaša obiluju manjim životinjskim vrstama poput zelenih [[žabe|žaba]], raznih vrsta [[skakavci|skakavaca]], [[leptiri|leptira]]. Vode su pune [[ribe|riba]] i [[mekušci|mekušaca]] te brojnih vodenih [[puževi|puževa]]. Osim kornjača, od gmazova u Evergladesu žive i brojni gušteri te [[zmije]] koje su se prilagodile načinu života u vodama ovog močvarnog područja. Neke od zmija su pepeljasto sive i odlično se stapaju s okolišem, ali postoje i one jarkih boja, poput koraljne zmije, čije boje upozoravaju na opasnost. Ova otrovnica ima obojene prstenove crvene, žute i crne boje a glava joj je crna. Neke od zmija jako nalikuju opasnoj koraljnoj zmiji, ali se ipak razlikuju rasporedom obojenih prstenova. Kod takvih zmija crveni i žuti prstenovi se ne dodiruju dok se kod koraljne zmije dodiruju.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.everglades.national-park.com/bird.htm |title=Everglades flora & fauna (eng.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20120205061623/http://www.everglades.national-park.com/bird.htm |archive-date=5. veljače 2012. |access-date=28. listopada 2009.}}</ref> Od otrovnica opasna je i zmija vodeni mokasin. Od [[1905.]] godine, zbog ranijeg velikog izlova, donesen je zakon o zaštiti [[ptice|ptica]] ovog područja pa sad u Evergladesu obitava oko 350 različitih vrsta ptica poput ružičaste [[čaplje]] žličarke, morskih [[lastavica]], običnih bijelih čaplji, [[ibis]]a i brojnih drugih vrsta. U Evergladesu obitava i rijetka vrsta vodenjaka koji nastanjuje samo ovo područje ali i morske krave, 3m dugačke i gotovo pola tone teške vodene životinje čija je opstojnost dovedena u pitanje. Zbog gustog prometa u obalnim vodama, zbog kojeg su morske krave često stradavale od udaraca [[propeler]]a, na Floridi živi tek oko tisuću primjeraka ove vrste. Savezna država Florida donijela je zakon o zaštiti ove rijetke životinjske vrste. == Povijest == [[Datoteka:Seminole War in Everglades.jpg|thumb|left|Američki marinci u potrazi za Seminolima tijekom seminolskih ratova]] [[Datoteka:Everglades Canal lock.jpg|thumb|Radovi na kanalu]] Postoje pretpostavke da je područje parka Evergladfes naseljeno duže od 10.000 godina. Prvi [[Europa|Europljani]] otkrivaju Everglades [[1513.]], kada je španjolski itraživač [[Juan Ponce de León]] istraživao dijelove poluotoka Florida, a kojeg su prilikom jednog kasnijeg istraživanja strijelom ubili indijanci Clausas. Španjolci su prilikom ekspedicije pronašli dva plemena indijanaca, [[Calusa]] i [[Tekesta]], koji su živjeli u tom području. Procjenjuje se da se njihov broj kretao između 5.000 i 20.000. Tequestas indijanci su se bavili [[ribolov]]om, a Calusasi su se hranili [[školjkaši|školjkama]] i [[rakovi]]ma. Veći broj ovih indijanaca je umro od novih, njima dotad nepoznatih bolesti poput [[tuberkuloza|tuberkuloze]], [[gripa|gripe]] ili [[dječja paraliza|dječje paralize]], koje su španjolski istraživači donijeli sa sobom. Nakon početnog neuspjelog španjolskog pokušaja osvajanja Evergladesa, područje južne Floride je ostalo u izolaciji oko 300 godina. Nakon [[1700.]] godine bolesću opustošeno područje južne Floride nastanjuju indijanci koji doseljavaju iz savezne države [[Georgia]] i [[sjever]]nih područja Floride. Pleme [[Seminole]], što je na njihovom jeziku značilo ''slobodan čovjek'', nakon seminolskih ratova ([[1835.]] – [[1842.]], [[1855.]] – [[1859.]]) biva većinom eliminirano što na kraju [[1821.]] godine dovodi do pripajanja ovog dijela Floride Sjedinjenim Američkim Državama. Prvi doseljenici se počinju baviti [[poljodjelstvo]]m, ribarstvo i [[lov]]om no život im otežava močvara Evergladesa.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.shannontech.com/ParkVision/Everglades/Everglades.html#ParkHistory |title=Everglades history (eng.) |journal= |access-date=28. listopada 2009. |archive-date=21. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221102249/http://www.shannontech.com/ParkVision/Everglades/Everglades.html#ParkHistory |url-status=dead }}</ref> Dolazak novih stanovnika označio je prijetnju održavanju ekosustava Evergladesa. Doseljenici su lovom neke od ptica doveli do ruba izumiranja. Doseljenici su započeli s preusmjeravanjem vodotoka od jezera Okeechobee čime su htjeli pod nadzor staviti česte poplave te osigurati pitku vodu rastućoj populaciji. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] guverner Bouvard daje obećanje da će močvaru isušiti pa tako [[1909.]] završava izgradnja kanala koji povezuje jezero Okeechobee i Miami. Brana na južnom rubu jezera je dovršena [[1930.]] Opstojnost ovog područja je bila ugrožena potragom za [[nafta|naftom]] što je dovelo do potrebe za očuvanjem prirodnih ljepota Evergladesa. Godine [[1929.]], floridsko zakonodavstvo osniva udrugu ''Tropical Everglades National Park'' koja je pod vodstvom pejzažnog arhitekta Ernest Coea istraživala mogućnost uspostave nacionalnog parka. Napori ove udruge su doveli do toga da je [[20. svibnja]] [[1934.]] izglasan zakon kojim se odobrava stvaranje parka, a borba za očuvanje Evergladesa uspješno je okončana tek poslije [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], kada je [[6. prosinca]] [[1947.]] američki predsjednik [[Harry Truman]] na svečanosti u Everglades City-ju otvorio Nacinalni park Everglades. === Nacionalni park Everglades danas === Nacionalni park je omiljeno izletište brojnih turista i pustolova. Prema podacima uprave parka, [[2007.]] godine park je posjetilo preko milijun posjetitelja koji uživaju u šetnjama brojnim stazama parka, foto safariju i kampingu na rubovima parka. U vodama parka je zabranjena upotreba motornih čamaca ili jet-skija a dozvoljeno je voziti se plitkim čamcima s vanjskim propelerima koji ne oštećuju podvodnu površinu te [[kanu]]ima i [[kajak|kajacima]]. Unutar granica parka ne preporuča se plivanje niti bavljenje sličnim vodenim aktivnostima zbog opasnosti od napada i ugriza vrlo otrovne zmije vodene mokasine, aligatora ili krokodila u slatkoj vodi te [[morski psi|morskih pasa]] ili [[barakuda]] u moru. == Galerija == <div style="text-align:center;"> <gallery> Datoteka:Everglades FH020003.jpg|Pogled na Everglades iz zraka Datoteka:American alligator Everglades National Park 0024.JPG|Aligator Datoteka:Everglades Park swamp.JPG|Močvara Evergladesa Datoteka:Mangrove trees in Everglades.JPG|Stabla i korijenje mangrova Datoteka:Three Roseate spoonbills.jpg|Ružičaste čaplje žličarke Datoteka:Coral 009.jpg|Koraljna zmija Datoteka:Dryas julia 2.jpg|Živopisni narančasti leptir (Dryas julia) Datoteka:Everglades National Park east entrance.jpg|Istočni ulaz u Nacionalni park Everglades </gallery> </div> == Izvori i literatura == * Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.everglades.national-park.com/ Everglades National Park (eng)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060810180208/http://www.everglades.national-park.com/ |date=10. kolovoza 2006. }} * [http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-04/a-2004-04-27-10-1.cfm Everglades] * [http://www.terragalleria.com/parks/np.everglades.html Everglades foto galerija (eng.)] == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Everglades National Park |commonshr = Nacionalni park Everglades |commonscat = Everglades National Park |commonscathr = Nacionalni park Everglades |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Everglades, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u opasnosti]] [[Kategorija:Florida]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u|Everglades]] ehrgj10e53ytr4wdw17v1ti5l7hxhxu 0 239604 6436498 6348933 2022-08-02T16:45:57Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|72.000}} {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Havajski vulkani | izvorni naziv = <small>Hawaiʻi Volcanoes National Park</small> | slika = Puu Oo cropped.jpg | slika_opis = Erupcija vulkana [[Kilauea]] u Nacionalnom parku Havajski vulkani | širina-stupnjevi = 19 | širina-minute = 23 | širina-sekunde = 0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 155 | dužina-minute = 12 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = W | lokacija = Savezna država [[Havaji]] | površina = 1.348 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Hilo]], Havaji | utemeljen = [[1. kolovoza]] [[1916.]] | broj posjetitelja = 1.612.246 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/havo/index.htm Hawai‘i Volcanoes National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Havajski vulkani''' ([[engleski|eng.]] ''Hawai‘i Volcanoes National Park'') jedan je od 58 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], smješten na otoku [[Havaji (otok)|Havaji]] na [[Havaji]]ma, i smatra se za najatraktivniji park SAD-a. U njemu se nalaze [[vulkan]]i [[Kilauea]], jedan od najaktivnijih vulkana na svijetu, i [[Mauna Loa]], najveći svjetski vulkan. Oni su znanstvenicima omogućili uvid u nastanak cijelog [[Havajsko otočje|Havajskog otočja]], a posjetiteljima veličanstvene prizore vulkanskog tla. Zahvaljujući prirodnim vrednotama, Nacionalni park Havajski vulkani je [[1980.]] godine proglašen međunarodnim [[rezervat biosfere|rezervatom biosfere]], a potom [[1987.]] godine je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]].<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/409 Hawaiʻi Volcanoes National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 14. rujna 2012.</ref> {{Široka slika|Hawaii lava field 360.jpg|1800px|<center>'''''Havajska polja lave'''''|40%|left}} [[Datoteka:Hawaii Volcanoes National Park.gif|mini|275px|lijevo|<center>Karta NP Havajski vulkani]] == Zemljopisne odlike == Ovaj atraktivni američki nacionalni park smješten je na otoku Havaji, najvećem otoku [[Havaji|Havajskog]] otočja koje se nalazi u [[Tihi ocean|Tihom oceanu]]. Park se sastoji od nekoliko još uvijek aktivnih [[vulkan]]a, na površini od 1.348 km². Park je nastao zbog stotina tisuća godina vulkanskih djelovanja i procesa [[evolucija|evolucije]] tijekom kojih se zemlja uzdizala iz oceana, a zbog čega se stvarao jedinstveni [[ekosustav]] koji je omogućio nastanak različitih drevnih havajskih kultura. Više od polovice parka je proglašeno divljinom koja posjetiteljima pruža neuobičajene uvjete za planinarenje i mogućnosti kampiranja. Park obuhvaća različita prirodna okružja koja se protežu od razine mora do vrha najvećeg svjetskog vulkana Mauna Loa na 4.169 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Glavni ulaz u park je s havajske ceste Belt koja se nastavlja do drugog ulaza u blizini grada Kalapana, no jedan je dio ceste danas prekriven lavom. === Klima === Klima u Nacionalnom parku Havajski vulkani je odgovarajuća klimi cijelog otočja ali se zbog veće nadmorske visine [[temperatura|temperature]] noću spuštaju do 11°C. Tijekom cijele godine temperature su ujednačene i kreću se od najmanje izmjerenih 11°C do najvećeg prosjeka od 20°C. Prosječna godišnja količina oborina je 2556 mm, a [[ožujak]] je najkišniji mjesec. {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Havajski vulkani|-->Nacionalni park Havajski vulkani |Sij_sr_maks=19.3 |Velj_sr_maks=19.2 |Ožu_sr_maks=19.1 |Tra_sr_maks=19.2 |Svi_sr_maks=20.1 |Lip_sr_maks=21.0 |Srp_sr_maks=21.5 |Kol_sr_maks=22.2 |Ruj_sr_maks=22.3 |Lis_sr_maks=21.7 |Stu_sr_maks=20.5 |Pro_sr_maks=19.5 |God_sr_maks=20.5 |Sij_sr=14.6 |Velj_sr=14.5 |Ožu_sr=14.6 |Tra_sr=15.1 |Svi_sr=15.7 |Lip_sr=16.5 |Srp_sr=17.1 |Kol_sr=17.6 |Ruj_sr=17.5 |Lis_sr=17.1 |Stu_sr=16.1 |Pro_sr=15.0 |God_sr=16.0 |Sij_sr_min=9.8 |Velj_sr_min=9.7 |Ožu_sr_min=10.1 |Tra_sr_min=10.8 |Svi_sr_min=11.3 |Lip_sr_min=12.0 |Srp_sr_min=12.7 |Kol_sr_min=12.8 |Ruj_sr_min=12.7 |Lis_sr_min=12.5 |Stu_sr_min=11.7 |Pro_sr_min=10.5 |God_sr_min=11.4 |Sij_obo=284.7 |Velj_obo=218.1 |Ožu_obo=310.7 |Tra_obo=249.9 |Svi_obo=168.9 |Lip_obo=110.9 |Srp_obo=143.3 |Kol_obo=185.9 |Ruj_obo=143.9 |Lis_obo=171.2 |Stu_obo=280.9 |Pro_obo=286.4 |God_obo=2556.0 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N19W155 Prosječne godišnje temperature i količine padalina u NP Havajski vulkani]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Havajski vulkani |slika = P%C4%81hoehoe_and_Aa_flows_at_Hawaii.jpg |godina = [[1987.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = viii |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/409 409] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> <center>Hawaii national parks map.jpg|250px|]]<br><small>Lokacija NP Havajski vulkani na otoku Havaji</small></center> }} == Biljni i životinjski svijet == Prije nekoliko milijuna godina spore paprati nošene vjetrom i zračnim strujama iz jugoistočne su [[Azija|Azije]] dospjele na polja lave u sred Tihog oceana. To je bio tek jedan od načina kako je život dospio na Havajsko otočje. Na isti način su na otočje dospjeli razni [[kukci]], [[sjemenka|sjemenke]] i [[pauci]], ali je bilo i drugih načina. Jedan od njih bio je taj da su brojne [[ptice]] tijekom migracija na svojim krilima ili u probavnom sustavu nosile sjemenke otporne na utjecaje [[sol]]i. Prelazak novih velikih morskih prostranstava je bio onemogućen [[vodozemci]]ma, [[gmazovi]]ma i većim [[sisavci]]ma. Jedine vrste kojima je to uspjelo bile su medvjedice i neke vrste [[šišmiš]]a. Od milijuna raznih organizama rijetki su dospjeli do otočja, a od onih koji su dospjeli malo ih je opstalo i prilagodilo se novoj sredini. Tijekom prilagodbe sredini bez predatora, mnoge su životinje evolucijom izgubile urođene obrambene mehanizme, pa su tako neke bube, koje su koristile smrad za obranu, ostale bez tog obrambenog mehanizma, a neke ptice koje su ostale bez prirodnih neprijatelja nisu imale potrebu letjeti pa su postale neletačice. Više od 90% biljnih i životinjskih vrsta koje se može naći na Havajima su [[endem]]ske vrste i nije ih moguće naći nigdje drugdje na [[svijet]]u. Stotinjak vrsta endemskih ptica potječe od tek dvadesetak vrsta njihovih predaka, tisuće vrsta cvjetnica je evoluiralo od 272 prvotne vrste, više od 1.000 mekušaca su nastali evolucijom najmanje 22 prvotne vrste, a oko 10.000 insekata i pauka nastaju evolucijom 350 - 400 vrsta njihovih predaka.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hawaii.volcanoes.national-park.com/bird.htm |title=Life Comes to the New Land (eng.) |archive-url=https://web.archive.org/web/20111113061736/http://www.hawaii.volcanoes.national-park.com/bird.htm |archive-date=13. studenoga 2011. |access-date=5. studenoga 2009.}}</ref> [[Datoteka:Aa channel flow from Mauna Loa.jpg|mini|lijevo|<center>Protok lave iz vulkana Mauna Loa 28. ožujka 1984. god.]] == Povijest == Kilauea i Halemaumau [[kaldera|kaldere]] oduvijek su se među domorocima smatrali svetim domom boginje vulkana [[Pele (boginja)|Pele]], a Havajci su posjećivali [[krater]] donoseći božici razne darove. Tijekom jedne neuobičajeno velike erupcije [[1790.]] godine, zajedno sa ženama i djecom poginula je grupa ratnika, a preživjeli su tijekom bijega ostavili otiske stopala u lavi koji su vidljivi i danas.<ref>[http://www.nps.gov/havo/historyculture/upload/Keonehelelei.pdf Keonehelelei - The falling sands (eng. PDF)]</ref> [[Datoteka:Puu_Oo_looking_up_Kilauea_-_edit.jpg|mini|<center>Dim iz kratera Pu'u O'o vulkana Kīlauea]] [[Datoteka:Road-covered-by-lava.jpg|mini|<center>Cesta zatrpana lavom]] Prvi zapadnjaci koji su posjetili ovo područje bili su [[Engleska|engleski]] misionar William Ellis i američki Asa Thurston, koji su u Kilaueau stigli [[1823.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.nps.gov/history/history/online_books/hawaii-notes/vol5-2c.htm |title=Hawaii nature notes |archive-url=https://web.archive.org/web/20090118043339/http://www.nps.gov/history/history/online_books/hawaii-notes/vol5-2c.htm |archive-date=18. siječnja 2009. |access-date=5. studenoga 2009.}}</ref> Jedan od pokretača ideje o osnivanju nacionalnog parka [[1916.]] godine bio je Lorrin A. Thurston. == Galerija == <center> <gallery> Datoteka:Mokuaweoweo_from_the_air.gif|<center>Snijegom pokrivem vrh Mauna Loe, ''Mokuʻāweoweo'' Datoteka:Pahoeoe fountain original.jpg|<center>Fontana lave Pahoeoe Datoteka:Jaggar Museum, Hawaii.jpg|<center>Jaggarov muzej na Havajima Datoteka:Thurston Lava Tube Edit 1.jpg|<center>Cijev kojom je prošla lava Datoteka:View from Volcano House Hotel.jpg|<center>Pogled iz ''Volcano House'' hotela </gallery> </center> == Vanjske poveznice == * [http://www.hawaii.volcanoes.national-park.com/bird.htm Hawaii Volcanoes National Park Flora & Fauna (eng.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111113061736/http://www.hawaii.volcanoes.national-park.com/bird.htm |date=13. studenoga 2011. }} * [http://www.hawaii.volcanoes.national-park.com/ Hawaii Volcanoes National Park (eng.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091118004032/http://www.hawaii.volcanoes.national-park.com/ |date=18. studenoga 2009. }} * [http://www.volcanogallery.com/hawaii.htm Visitor info and photo (eng.)] * [http://whc.unesco.org/en/list/409 UNESCO World heritage (eng.)] == Izvori == {{izvori}} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Hawaii Volcanoes National Park |commonshr = Nacionalni park Havajski vulkani |commonscat = Hawaii Volcanoes National Park |commonscathr = Nacionalni park Havajski vulkani |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Havajski vulkani, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Havaji]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] nbjictrrt71m28pufr5sbuw479akb9x 0 239673 6436474 6171783 2022-08-02T16:25:28Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta|Hrvatska|float=right|label=Sabirni logor Josipovac|lat=45.58|long=18.56|background=white}} '''Sabirni logor Josipovac''' ([[njemački]]: '''Arbeitslager Sankt Josef '''), bio je [[radni logor|logor]] koji je osnovao [[Komunizam|komunistički]] [[režim]] u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] za [[Nijemci|Nijemce]] i [[Austrijanci|Austrijanace]] u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. U službenim logorskim dokumentima, logor Josipovac označen je kao '''Radni logor Josipovac''', a neki drugi ondašnji dokumenti logor Josipovac nazivaju '''Logor za iseljavanje Nijemaca Josipovac''', te '''Centralni logor za protjerivanje Nijemaca Josipovac'''.<ref>Archiv des Institutes für donauschwäbische Geschichte und Landeskunde, Tübingen, Nachlass Franz Hamm, 230, Komanda Radnog Logora Josipovac broj: 156/45, dana</ref> Radni logor Josipovac osnovan je na kraju [[Josipovac|Josipovca]] prema [[Bizovac|Bizovcu]], gdje su otprije bile barake njemačke Radne službe “Arbeitsdienst” i bio je ograđen visokom bodljikavom žicom. Tijekom svibnja [[1945.]] godine u logor Josipovac internirano je više od 3.000 osoba, uglavnom starijih osoba, žena i djece. Prema zabilješkama logoraša Michaela Hantlera, u logoru Josipovac umrlo je 55 osoba. Do sada je poimenično utvrđeno 38 žrtava logora Josipovac, a procjenjuje se da je u logoru Josipovac stradalo oko 100 osoba. Komunističke vlasti su, čini se, namjeravale što više Nijemaca protjerati iz zemlje. Transporti sa [[Slavonija|slavonskim]] i [[Bosna|bosansko]]-[[Posavina|posavskim]] [[Volksdeutsche|Folksdojčerima]] iz Radnog logora Josipovac i [[Radni logor Valpovo|Radnog logora Valpovo]], a i drugih logora, upućivani su od početka srpnja 1945. iz [[Osijek]]a preko [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], [[Zagreb]]a te [[Ljubljana |Ljubljane]]. U prepunim stočnim vagonima, bez dovoljno hrane i vode, iscrpljena većina pobolijeva, a neki višednevno putovanje nisu preživjeli. Iz logora Josipovac [[8. srpnja]] 1945. godine upućen je željeznički transport s oko 3.000 logoraša, od kojih nitko nije znao odredište. Nakon dugoga iscrpljujućeg puta, logoraši su dva dana bili zatvoreni u prepunim stočnim vagonima u [[Leibnitz]]u u [[Austrija|Austriji]], a zatim ih je oružana pratnja istjerala i jednostavno ostavila. Dva dana kasnije, [[10. srpnja]] 1945. godine, Radni logor Josipovac je raspušten, a manji broj logoraša koji je preostao, prebačen je u obližnji Radni logor Valpovo.<ref>Usp. L. Rohrbacher, ''Ein Volk ausgelöscht. Die Ausrottung des Donauschwabentums in Jugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948'', 198.; ''Völkermord der Tito-Partisanen 1944-1948. Der Vernichtung der altösterreichischen Deutschen Volksgruppe in Jugoslawien und die Massaker an Kroaten und Slowenen. Dokumentation'', Graz, 1991., 191.; ''Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost – Mitteleuropa, Band V, Das Schicksal der Deutschen in Jugoslawien'', 521.-544.; ''Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III'', 885.-886.; ''Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band IV, Menschenverluste – Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durch das Tito – Regime in der Zeit von 1944-1948'', München - Sindelfingen, 1994.; ''Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. Die Station eines Völkermords'', 219.-220.; ''Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944 – 1948'', 121.; ''Genocid nad nemačkom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948'', 153.-154.; [[Vladimir Geiger|V. Geiger]] (prir.), ''Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti'', Osijek, 1999. I tamo navedeni izvori i literatura.</ref> == Povezani članci == *[[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu]] * [[Radni logor Valpovo]] * [[Logor Krndija]] * [[Nijemci u Hrvatskoj]] * [[Austrijanci u Hrvatskoj]] == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] 5k1ooxi9sbuvdacq4xdhje0lmtdg5cc 0 240013 6436471 6171791 2022-08-02T16:24:03Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta|Hrvatska|float=right|label=Sabirni logor Velika Pisanica|lat=45.80|long=17.06|background=white}} '''Sabirni logor Velika Pisanica''' ([[njemački]]: '''Arbeitslager Groß-Pisanitz''') je bio logor osnovan od strane komunističkog režima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] za [[Nijemci|Nijemce]] i [[Austrijanci|Austrijanace]] u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. ==Ime== U službenim logorskim dokumentima, logor Velika Pisanica je označena kao Sabirni logor Velika Pisanica<ref>Vladimir GEIGER, “Logor Velika Pisanica 1945. godine”, Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice/VDG Jahrbuch 1999, Osijek 1999., 151.-160.; V. GEIGER, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne krivnje, 91.-104</ref> U historiografiji i publicistici, logor Velika Pisanica nazivan je raznim imenima. U hrvatskoj historiografiji i publicistici označen je kao Logor Velika Pisanica<ref>[[Nikola Čolak]], Iza bodljikave žice. Svjedočanstvo o životu Hrvatske u srbokomunističkoj Jugoslaviji, Padova 1977., 46.-63</ref>Sabirni logor Velika Pisanica<ref>[[Vladimir Geiger]], “Logor Velika Pisanica 1945. godine”, 151.-160.; V. GEIGER, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne krivnje, 91.-104</ref>''' Radni logor Velika Pisanica'''<ref>Milivoj Kovačić: Mihovil Kolarić svećenik kateheta-vjeroučitelj u Koprivnici, Zagreb 2003., 65.-69.</ref>i '''Kažnjenički logor Velika Pisanica'''.<ref>Petar Grgec, “Zamišljeni uskrsni pohod iz logora obitelji”, Danica 2003. Hrvatski katolički kalendar, Zagreb 2002., 56</ref> U njemačkoj/podunavskošvapskoj historiografiji i publicistici nazivan je '''Prolazni/Privremeni logor Velika Pisanica'''<ref>Genocid nad nemačkom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, 154</ref>(Zwischenlager Velika Pisanica/Groß-Pisanitz<ref>Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. Die Station eines Völkermords, 221.</ref> / Temporary Camp Velika Pisanica) <ref>Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944 – 1948, 122</ref> ==Povijest== Nakon izgona u [[Austrija|Austriju]] 3.000 Folksdojčera iz [[Radni logor Josipovac|Radnog logora Josipovac]] početkom srpnja 1945., vlakom je, stočnim vagonima, 22. srpnja 1945. iz [[Radni logor Valpovo|Radnog logora Valpova]] upućeno još 1.800 osoba. Međutim, kako su britanske okupacijske vlasti u Austriji odbile prihvatiti ih, transport se morao vratiti s austrijske granice, a nakon nekoliko dana besciljnog kretanja, završio je u Velikoj Pisanici kod Bjelovara. Isto se tijekom srpnja dogodilo i s još dva transporta Folksdojčera, koji su bili upućeni prema austrijskoj granici. U Velikoj Pisanici najprije je osnovan logor za ratne zarobljenike (njemački i hrvatski vojnici) i političke zatvorenike (intelektualci, svećenici). Dopremljeni Folksdojčeri smješteni su u Velikoj Pisanici na otvorenome, jer je nekoliko postojećih baraka već bilo popunjeno. U Veliku Pisanicu najprije je dopremljeno oko 3.000 Folksdojčera. Prema svim vrlo pouzdanim navodima i procjenama, broj vraćenih u tim transportima iznosio je oko 5.000 do 6.000 osoba, pretežno staraca, žena i djece. Smješteni su na bivšem sajmištu, izloženi kiši i lošem vremenu. Zbog loše prehrane, iscrpljenosti, pojave zaraznih bolesti i napornog rada, ubrzo počinju umirati starci i djeca. Broj žrtava Sabirnog logora Velika Pisanica nije utvrđen. Do sada je poimenično utvrđeno 15 žrtava. Procjenjuje se, da je broj žrtava oko 100. Po logoraše dolaze seljaci iz okolnih sela i koriste ih kao radnu snagu za razne poljoprivredne poslove, odnosno iznajmljuju ih za rad i to plaćaju logorskoj upravi. Mnogi seljaci, prema iskazima/sjećanjima logoraša, iskazali su razumijevanje i pomogli im u hrani i odjeći. Nakon kraćeg zadržavanja Folksdojčera u Velikoj Pisanici, od početka, a zaključno s 10. kolovoza 1945., krenuli su transporti prema logorima za Folksdojčere prema istoku Hrvatske (Krndija, Valpovo). To je značilo i nastavak stradanja slavonskih, srijemskih, baranjskih i bosansko-posavskih Nijemaca koji su bili u tim transportima. <ref>Usp. L. ROHBACHER, Ein volk ausgelöscht. Die Ausrottung des Donauschwabentums in Jugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948, 198.; Völkermord der Tito-Partisanen 1944-1948. Der Vernichtung der altösterreichischen Deutschen Volksgruppe in Jugoslawien und die Massaker an Kroaten und Slowenen. Dokumentation, 191.; Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schicksal der Deutschen in Jugoslawien, 100E., 521.-544.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band II, 768.-769., 776., 799., 825.-826., 829.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III, 886.- 887.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band IV, Menschenverluste – Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durch das Tito – Regime in der Zeit von 1944-1948, München-Sindelfingen, 1994.; Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. Die Station eines Völkermords, 221.; Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944 – 1948, 122.; Genocid nad nemačkom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, 154.; V. GEIGER, “Logor Velika Pisanica 1945. godine”, 151.-160.; V. GEIGER, Folksdojčeri. Pod teretom kolektivne krivnje, 91.-104. I tamo navedeni izvori i literatura.</ref> ==Izvor== {{izvori}} ==Vidi još== *[[Nijemci u Hrvatskoj]] *[[Austrijanci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Bjelovarsko-bilogorska županija]] 0b135dol28knpmobvt8n0439tlulaox 0 240118 6436641 6109535 2022-08-02T23:26:50Z Eurohunter 56919 Eurohunter premješta stranicu [[Recording Industry Association of New Zealand]] na [[Recorded Music NZ]]: updated name wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = RIANZ |slika = RIANZ.jpg |drzava = [[Novi Zeland]] |osnivanje = [[25. ožujka]] [[1966.]] |vrsta = |glavna = |URL = [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp RIANZ.org.nz] }} '''RIANZ''', punog imena '''Recording Industry Association of New Zealand''', neprofitna je trgovačaka udruga iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. RIANZ se bavi produkcijom i distribucijom singlova i albuma, te certificiranjem istih. RIANZ ima i svoje top liste singlova i albuma koje se izdaju tjedno. == Top liste == === Albumi=== {{glavni|RIANZ Top 40 Albums Chart}} === Singlovi === {{glavni|RIANZ Top 40 Singles Chart}} == Nagrade == {{glavni|New Zealand Music Awards}} Novozelandske glazbene nagrade su službene nagrade u Novom Zelandu koje dojeljuje RIANZ. Te su nagrade ujedno i najveća nagrada koju neki izvođač može dobiti u Novom Zelandu. Nagrade postoje od [[1965.]] godine. == Certifikacije == {| class = "wikitable" ! colspan=2| Albumi i singlovi ! colspan=2| Glazbeni DVD-i |- | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta |- | align=center | 7.500 | align=center | 15.000 | align=center | 2.500 | align=center | 5.000 |} == Podjela licenciranja == {{glavni|PPNZ}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100309081410/http://rianz.org.nz/rianz/homepage.asp |date=9. ožujka 2010. }} {{eng icon}} {{RIANZ}} {{Top liste}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Novozelandska glazba]] 7pd9bbdeund8us1i3qynko1ktp9n9bk 6436643 6436641 2022-08-02T23:27:55Z Eurohunter 56919 updated name wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = Recorded Music NZ |slika = RIANZ.jpg |drzava = [[Novi Zeland]] |osnivanje = [[25. ožujka]] [[1966.]] |vrsta = |glavna = |URL = [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp RIANZ.org.nz] }} '''Recorded Music NZ''' ('''RMNZ'''), '''Recording Industry Association of New Zealand''' ('''RIANZ'''), neprofitna je trgovačaka udruga iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. RIANZ se bavi produkcijom i distribucijom singlova i albuma, te certificiranjem istih. RIANZ ima i svoje top liste singlova i albuma koje se izdaju tjedno. == Top liste == === Albumi=== {{glavni|RIANZ Top 40 Albums Chart}} === Singlovi === {{glavni|RIANZ Top 40 Singles Chart}} == Nagrade == {{glavni|New Zealand Music Awards}} Novozelandske glazbene nagrade su službene nagrade u Novom Zelandu koje dojeljuje RIANZ. Te su nagrade ujedno i najveća nagrada koju neki izvođač može dobiti u Novom Zelandu. Nagrade postoje od [[1965.]] godine. == Certifikacije == {| class = "wikitable" ! colspan=2| Albumi i singlovi ! colspan=2| Glazbeni DVD-i |- | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta |- | align=center | 7.500 | align=center | 15.000 | align=center | 2.500 | align=center | 5.000 |} == Podjela licenciranja == {{glavni|PPNZ}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100309081410/http://rianz.org.nz/rianz/homepage.asp |date=9. ožujka 2010. }} {{eng icon}} {{RIANZ}} {{Top liste}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Novozelandska glazba]] moeci95roc76y2o3joraf1g9qp2huwc 6436742 6436643 2022-08-03T08:33:15Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = Recorded Music NZ |slika = RIANZ.jpg |drzava = [[Novi Zeland]] |osnivanje = [[25. ožujka]] [[1966.]] |vrsta = |glavna = |URL = [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp RIANZ.org.nz] }} '''Recorded Music NZ''', skraćeno '''RMNZ''', prije '''Recording Industry Association of New Zealand''', odnosno '''RIANZ''', neprofitna je trgovačaka udruga iz [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. RIANZ se bavi produkcijom i distribucijom singlova i albuma, te certificiranjem istih. RIANZ ima i svoje top liste singlova i albuma koje se izdaju tjedno. == Top liste == === Albumi=== {{glavni|RIANZ Top 40 Albums Chart}} === Singlovi === {{glavni|RIANZ Top 40 Singles Chart}} == Nagrade == {{glavni|New Zealand Music Awards}} Novozelandske glazbene nagrade su službene nagrade u Novom Zelandu koje dojeljuje RIANZ. Te su nagrade ujedno i najveća nagrada koju neki izvođač može dobiti u Novom Zelandu. Nagrade postoje od [[1965.]] godine. == Certifikacije == {| class = "wikitable" ! colspan=2| Albumi i singlovi ! colspan=2| Glazbeni DVD-i |- | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta |- | align=center | 7500 | align=center | 15.000 | align=center | 2500 | align=center | 5000 |} == Podjela licenciranja == {{glavni|PPNZ}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100309081410/http://rianz.org.nz/rianz/homepage.asp |date=9. ožujka 2010. }} {{eng icon}} {{RIANZ}} {{Top liste}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Novozelandska glazba]] leumjn9xha1381ta9sy0nj7gx97s4l9 6436760 6436742 2022-08-03T09:19:26Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = Recorded Music NZ |slika = RIANZ.jpg |drzava = [[Novi Zeland]] |osnivanje = [[25. ožujka]] [[1966.]] |vrsta = |glavna = |URL = [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp RIANZ.org.nz] }} '''Recorded Music NZ''', skraćeno '''RMNZ''', prije ''Recording Industry Association of New Zealand'', odnosno ''RIANZ'', neprofitna je trgovačaka udruga s [[Novi Zeland|Novoga Zelanda]]. Bavi se proizvodnjom i distribucijom singlova i albuma, te certificiranjem istih. Objavljuje svoje tjedne ljestvice singlova i albuma. == Top liste == === Albumi=== {{glavni|RIANZ Top 40 Albums Chart}} === Singlovi === {{glavni|RIANZ Top 40 Singles Chart}} == Nagrade == {{glavni|New Zealand Music Awards}} Novozelandske glazbene nagrade RIANZ dodjeljuje od [[1965.]] godine. Najuglednija je to nagrada koju neki novozelandski glazbenik može dobiti. == Certifikacije == {| class = "wikitable" ! colspan=2| Albumi i singlovi ! colspan=2| Glazbeni DVD-i |- | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta | style="background:#efefef;" align=center width=70 | zlatna | style="background:#efefef;" align=center width=70 | platinasta |- | align=center | 7 500 | align=center | 15 000 | align=center | 2 500 | align=center | 5 000 |} == Podjela licenciranja == {{glavni|PPNZ}} == Vanjske poveznice == * [http://www.rianz.org.nz/rianz/homepage.asp Službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100309081410/http://rianz.org.nz/rianz/homepage.asp |date=9. ožujka 2010. }} {{eng icon}} {{RIANZ}} {{Top liste}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Novozelandska glazba]] oi0xj4gf4ntokrejk193ujusk9oncxi 0 240131 6436469 6152926 2022-08-02T16:22:54Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Lokacijska karta|Hrvatska|float=right|label=Logor Krndija|lat=45.58|long=18.38|background=white}} '''Logor Krndija''' je bio logor osnovan u pustome njemačkome naselju [[Krndija (naselje)|Krndija]] kod [[Đakovo|Đakova]] od strane komunističkog režima u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] za [[Nijemci|Nijemce]] i [[Austrijanci|Austrijanace]] u razdoblju nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. ==Ime== U službenim logorskim dokumentima, a najčešće i u historiografiji i publicistici, Krndija je označena kao '''Logor Krndija'''.<ref>[Vladimir GEIGER, “Logor Krndija (1945. – 1946.). Izvori i literatura”, Dijalog povjesničara – istoričara, 7, Zagreb 2003., 473.-492.]</ref> U njemačkoj/podunavskošvapskoj historiografiji i publicistici, logor Krndija je često naveden i kao '''Konzentrationslager''', '''Vernichtungslager''' i '''Todeslager Kerndia/Krndija''',<ref>[[A. TAFFERNER]], “Das Donauschwabentum in den Lagern der Tito- Partisanen 1944-48”, s.p.; A. TAFFERNER, “Donauschwaben in der Todeslagern den Tito- Partisanen 1944-1948”, 128.; Logori smrti u komunističkoj Jugoslaviji 1944.-1948., s.p.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band II, 779-782.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III, 887.-889.; Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948, 219., 221.-223. I tamo navedeni izvori i literatura.]</ref> a u hrvatskoj historiografiji i publicistici različito, ali najčešće kao '''Koncentracijski logor Krndija'''.<ref>[V. GEIGER, I. JURKOVIĆ, “Imenik i tipovi poratnih logora za pripadnike njemačke nacionalne manjine na teritoriju istočne Slavonije, Srijema, Baranje, Bačke i Banata”, 30.; V. GEIGER, I. JURKOVIĆ, Što se dogodilo s Folksdojčerima? Sudbina Nijemaca u bivšoj Jugoslaviji, 82.; [S. LEČEK],“Koncentracijski logori”, 85.]</ref> i Logor Krndija<ref>[V. GEIGER,“Logor Krndija (1945. – 1946.). Izvori i literatura”, 473.-492. VLADIMIR GEIGER, Logori za folksdojËere u Hrvatskoj, 1945. -1947. God. 38., br. 3., 1081.-1100. (2006)]</ref> ==Povijest== [[Datoteka:Krndija - spomenik žrtvama logora.jpg|mini|desno|305px|Krndija: Spomenik žrtvama logora 1945. – 1946.]] U Krndiji je najprije osnovan logor za ratne zarobljenike (njemački i hrvatski vojnici) i političke zatvorenike Hrvate. U logor za Folksdojčere Krndija je pretvorena kada su [[15. kolovoza]] [[1945.]] dopremljeni logoraši iz [[Velika Pisanica|Velike Pisanice]]. Logoraši su zatim sami morali ograditi logor bodljikavom žicom. Slijedi kasnije i dolazak novih logoraša. Napušteno njemačko selo Krndija kod Đakova pretvoreno je u logor za preostalo njemačko stanovništvo [[Slavonija|Slavonije]] i [[Srijem]]a, zapadne Hrvatske i [[Posavina|bosanske Posavine]]. Zapovjednik/upravnik logora bio je kapetan Ivan Tomljenović, a zatim Milan Komlenović. Logorsku upravu i stražu činilo je 12 do 14 pripadnika Narodne milicije, od kojih su četiri bile žene, koje su prema iskazima/sjećanjima logoraša bile najokrutnije. Po logoraše dolaze seljaci iz okolnih sela i koriste ih kao radnu snagu za razne poljoprivredne poslove, odnosno iznajmljuju ih za rad i to plaćaju logorskoj upravi. Mnogi seljaci, prema iskazima/sjećanjima logoraša, iskazali su razumijevanje i dali im pomoć u hrani i odjeći. Na tešku sudbinu logoraša utjecali su, osim nepovoljnih uvjeta smještaja, izrazito slaba prehrana, nedovoljna higijena, pomanjkanje lijekova i liječničke pomoći, razne bolesti, te naporni radovi na koje zatočenici nisu bili naviknuti. Umiralo se većinom od bolesti, posebice [[tifus]]a, premorenosti, zime i gladi. Od zime 1945./46., posebice od siječnja 1946., počinje harati epidemija [[Pjegavi tifus|pjegavog tifusa]] i ubrzo poprima zastrašujuće razmjere. Potkraj ožujka ili početkom travnja 1946., nakon poduzetih potrebnih mjera tifus je uklonjen. Ubijanja i smaknuća osim nekoliko slučajeva, koji su nedvojbeni, u logoru Krndija nije bilo. Logoraše su pokapali na mjesnom groblju, mnogi i bez nadgrobnih oznaka ili natpisa. Prema izvješću Ministarstva unutarnjih poslova Narodne vlade Hrvatske, u Logoru Krndija u listopadu 1945. smješteno je 3.500 logoraša, uglavnom starijih osoba, žena i djece, koji se koriste za različite radove. Procjenjuje se da je kroz logor Krndija prošlo oko 3.500 do 4.000 logoraša, te da ih je oko 500 do 1.500 u logoru smrtno stradalo, uglavnom od izgladnjelosti,dizenterije i tifusa.Prema do sada utvrđenim poimeničnim pokazateljima, u logoru Krndija stradalo je najmanje 337 osoba, pretežito starijih osoba, žena i djece. Logor Krndija raspušten je u svibnju [[1946.]] Oni logoraši koji nisu pušteni na slobodu, prebačeni su do kraja svibnja [[1946.]] u druge logore (Podunavlje u Baranji, [[Tenja]]/Tenjska Mitnica kod Osijeka, [[Gakovo]] u [[Bačka|Bačkoj]] i [[Logor Knićanin (Rudolfsgnad)|Logor Knićanin/Rudolfsgnad]] u [[Banat]]u). Odatle su, zatim, upućivani na rad i drugdje. Nakon ukidanja logora Krndija, velik broj preživjelih interniraca ostao je raditi na poljoprivrednim dobrima i u raznim radnim organizacijama.<ref>[Usp. HDA, Zagreb, CK SKH, Vojna komisija, kut. 134 -Narodna vlada Hrvatske Ministarstvo unutrašnjih poslova br. Pov. 563/45, dana 12. XI. 1945 Centralnom komitetu Komunističke partije Hrvatske; Z. DIZDAR, V. GEIGER, M. POJIĆ, M. RUPIĆ (prir.), Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti, 292.; V. GEIGER (prir.),Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944-1946.Dokumenti. Slavonija, Srijem i Baranja, 490.; L. ROHRBACHER, Ein Volk ausgelöscht. Die Ausrottung des Donauschwabentums in Jugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948, 200.; Völkermord der Tito-Partisanen 1944-1948. Der Vernichtung der altösterreichischen Deutschen Volksgruppe in Jugoslawien und die Massaker an Kroaten und Slowenen. Dokumentation, 193.; Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost-Mitteleuropa, Band V, Das Schicksal der Deutschen in Jugoslawien, 525.-534.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band II, 779.-782.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III, 887.-889.; 1096 10961096 VLADIMIR GEIGER, Logori za folksdojËere u Hrvatskoj, 1945. -1947. God. 38., br. 3., 1081.-1100. (2006) ]</ref> ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Neka%C5%BEnjeni_zlo%C4%8Dini_nad_Podunavskim_%C5%A0vabama Nekažnjeni zločini nad Podunavskim Švabama]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Glas Koncila br. 11/06, strana 25. [[Kategorija:Nijemci u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu i poraću]] 29brpuxiavb6g6j6qgfa3i5ay1eqiip 0 240389 6436470 6433729 2022-08-02T16:23:30Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Carlsbad Caverns | izvorni naziv = <small>Carlsbad Caverns National Park</small> | slika = Top of the Cross in Carlsbad Cavern-1.JPG | slika_opis = Unutrašnjost Carlsbad špilje | širina-stupnjevi = 32 | širina-minute = 10 | širina-sekunde = 31 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 104 | dužina-minute = 26 | dužina-sekunde = 38 | dužina-oznaka = W | lokacija = Savezna država [[New Mexico]] | površina = 189,26 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Carlsbad, Novi Meksiko|Carlsbad]] | utemeljen = [[14. svibnja]] [[1930.]] | broj posjetitelja = 407.367 ([[2007.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/CAVE/index.htm Carlsbad Caverns National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Carlsbad Caverns''' ([[hrvatski]] za „Carlsbadove špilje”) jedan je od 58 nacionalnih parkova [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten kod grada [[Carlsbad, Novi Meksiko|Carlsbada]] na krajnjem jugoistoku [[Novi Meksiko|Novog Meksika]]. Ovaj [[krš]]ki [[špilja|špiljski]] sustav se sastoji od 81 povezane špilje koje su jedinstvene po svojoj veličini, ljepoti i raznolikosti mineralnih tvorevina. Tako je npr. špilja Lechuguilla posebna i po tome što predstavlja podzemni laboratorij gdje se [[geologija|geološki]] i [[biologija|biološk]]i procesi mogu izravno promatrati u nedirnutom okolišu. Zbog toga je Nacionalni park Carlsbad caverns upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1995. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/721 Carlsbad Caverns National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 12. rujna 2012.</ref> {{Široka slika|202 - Grotte de Carlsbad - Février 2010.jpg|2500px|<center>Unutrašnjost sustava špilja '''''Carlsbad Caverns'''''|40%|left}} Grad Carlsbad, a time i obližnji Nacionalni park Carlsbad Caverns, ime su dobili po [[Češka|češkom]] gradu [[Karlovy Vary]] ([[engleski|en.]]: ''Carlsbad''), što u prijevodu na [[hrvatski jezik|hrvatski]] znači „Karlove kupke”. [[Datoteka:Map of Carlsbad Caverns National Park.png|mini|lijevo|<center>Karta parka Carlsbad Caverns]] == Zemljopisni podaci == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Carlsbad Caverns |slika = 200 - Grotte de Carlsbad - Février 2010.jpg |godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/721 721] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Carlsbad Caverns|position=right |lat_deg=32|lat_min=10|lat_sec=31|lat_dir=N |lon_deg=104|lon_min=26|lon_sec=38|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Carlsbad Caverns u SAD-u</small> }} Ovaj se nacionalni park nalazi u gorju [[Guadalupe (gorje)|Guadalupe]] na jugoistoku američke savezne države [[Novi Meksiko]]. Dvije trećine parka sačinjava divljina koja omogućava zadržavanje ovog staništa u postojećem stanju. Ulaz u park je smješten oko 29 km jugozapadno od grada [[Carlsbad (Novi Meksiko)|Carlsbad]] u Novom Meksiku. Ovaj dio gorja je dio [[fosil]]nog kompleksa grebena ''Capitan'' koje je nastalo u [[Perm (geološko razdoblje)|permu]] prije 280-225 milijuna godina. Dio ovog grebena koji je otvoren je jedno od najboljih mjesta za proučavanje fosila iz ovog razdoblja na svijetu. Zahvaljujući špiljskom sustavu i [[eroziji]] geolozi su u mogućnosti da proučavaju prošlost gorja duboko u unutrašnjosti. Nacionalni park Carlsbad Caverns uključuje sedmu najveću špiljsku komoru na svijetu,<ref>Najveća špiljska prostorija je špilja Sarawak u NP [[Gunung Mulu]] u [[Indonezija|Indoneziji]]</ref> i treću u Sjevernoj Americi, ''The Big Room'' ({{hr icon}} za „Velika soba”), prirodnu [[vapnenac|vapnenačku]] sobu koja je 1.219 m duga, 190,5 m široka, a do najviše točke 107 m visoka. Ukupna površina ovog [[nacionalni park|nacionalnog parka]] je 189,26 km². [[slika:Carlsbad- Rock of Ages in the Big Room Aaw27.jpg|mini|lijevo|<center>[[Anselm Adams]], „Velika soba” Carlsbadskih špilja 1941. god.]] == Povijest == [[Datoteka:Carlsbad caverns entrance.jpg|mini|<center>Krajolik izvan Carlsbadskih špilja]] Istraživač Jim White od mladenačkih je dana istraživao špilju uz pomoć žičanih ljestava izrađenim u kućnoj radinosti. Većina ljudi nije moghla vjerovati u postojanje takvih špilja. Jim White je imenovao mnoge špiljske prostorije uključujući i ''Veliku sobu''. Njegovim nazivima danas se još nazivaju: ''New Mexico room'', ''King's Palace'', ''Queen's Chamber'', ''Papoose Room'' i ''Green Lake Room''. Također je imenovao mnoge špiljske prirodne formacije poput ''Totem Pole'', ''Witch's Finger'', ''Giant Dome'', ''Bottomless Pit'' ({{hr icon}} Bezdan), ''Fairyland'', ''Iceberg Rock'', ''Temple of the Sun'' i ''Rock of Ages''. * [[25. listopada]] [[1923.]] - predsjednik [[Calvin Coolidge]] potpisao je proglas o uspostavi nacionalnog spomenika Carlsbad Cave<ref>[http://www.nps.gov/cave/historyculture/leg_carlsbad_cave_nm.htm Creation of Carlsbad Cave National Monument {{eng oznaka}}]</ref> * [[2. travnja]] [[1924.]] - predsjednik Calvin Coolidge izdao je izvršno rješenje za moguće proglašenje nacionalnog parka<ref>[http://www.nps.gov/cave/historyculture/leg_carlsbad_cave_nm_eo.htm Carlsbad Cave National Monument - Executive Order {{eng oznaka}}]</ref> * [[3. svibnja]] [[1928.]] - izvršno je rješenje nadopunjeno proširenjem zemljišta koji bi ušao u sastav nacionalnog parka<ref>[http://www.nps.gov/cave/historyculture/leg_carlsbad_cave_nm_seo.htm Carlsbad Cave National Monument - Supplemental Executive Order {{eng oznaka}}]</ref> * [[14. svibnja]] [[1930.]] - ukazom [[Kongres SAD-a|američkog Kongresa]] osnovan je Nacionalni park Carlsbad Caverns i stavljen pod upravu Servisa nacionalnih parkova SAD-a<ref>[http://www.nps.gov/cave/historyculture/leg_carlsbad_cavern_np.htm Creation of Carlsbad Cavern National Park {{eng oznaka}}]</ref> == Živi svijet parka == Područje nacionalnog parka je stanište za 800 vrsta biljaka, uključujući ugrožene vrste kao što je [[kaktus]] ''[[Escobaria sneedii]]'', te 64 vrste sisavaca, 331 vrsta ptica (od sveukupno 500 vrsta ptica koje obitavaju u Novom Meksiku) i 44 vrste gmazova. U špiljama također rastu mnoge znanstvenicima zanimljive vrste gljiva i bakterija. Ulaz u špilje vjerojatno je najveće svjetsko stanište crne [[lastavice]]. U parku također obitava i 17 vrsta [[šišmiš]]a (najveći broj vrste ''[[Tadarida brasiliensis]]'') čiji je broj do unazad nekoliko godina bio u velikom padu, ali je posljednjih nekoliko godina u porastu, no broj im ipak nije ni približno velik kakav je bio u [[povijest]]i. <gallery> Datoteka:Switchbacks in Carlsbad Cavern.JPG|<center>Staza prema ulazu u špilju Datoteka:Giant Stalagmites in Carlsbad Big Room.jpg|<center>[[Stalagmit]]i u ''Velikoj sobi'' Slika:Lechuguilla Chandelier Ballroom.jpg|<center>tzv. „soba kristalnih lustera” u špilji ''Lechuguilla'' Datoteka:Witchs Finger Carlsbad Caverns.jpg|<center>''Vještičji prst'' Datoteka:Wales Mouth inside Carlsbad Cavern-7.JPG|<center>[[Travertin]]ski nanos poznat kao ''Flowstone'' („tekući kamen”) </gallery> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.nps.gov/cave/ Službena stranica parka] {{eng oznaka}} * [http://3dparks.wr.usgs.gov/carlsbad USGS 3D fotografski obilazak Carlsbadskih špilja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090827004922/http://3dparks.wr.usgs.gov/carlsbad/ |date=27. kolovoza 2009. }} {{eng oznaka}} === Ostali projekti === {{WProjekti |commons = Carlsbad Caverns National Park |commonshr = Nacionalni park Carlsbad Caverns |commonscat = Carlsbad Caverns National Park |commonscathr = Nacionalni park Carlsbad Caverns |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Carlsbad Caverns, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Novi Meksiko]] 80757mc8o78zcogvdn4ief7i1hew0lc 10 240855 6436653 6209700 2022-08-03T00:40:32Z Jolicnikola 49511 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = HNK Hajduk Split | slika = [[Datoteka:Hajduk Grb.jpg|100px|HNK Hajduk Split]] | naslov = [[HNK Hajduk Split|<span style="color:#00008B;">HNK Hajduk Split</span>]] | naslov-style = background:#FFFFFF; border:1px solid blue; color:#00008B; | grupa-style = background:#FFFFFF; border:1px solid blue; color:#00008B; | grupa1 = Informacije | popis1 = <div> [[HNK Hajduk Split|Klub]] • [[HNK Hajduk Split II|Rezerve]] • [[Torcida|Navijači]] • [[:Kategorija:Treneri Hajduka|Treneri]] • [[:Kategorija:Predsjednici Hajduka|Predsjednici]] </div> | grupa2 = Povijest | popis2 = <div> [[Dodatak:HNK Hajduk do 1991. (pregled po natjecanjima)|do 1991.]] • [[HNK Hajduk u Republici Hrvatskoj|u Republici Hrvatskoj]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split u međunarodnim natjecanjima|u međunarodnim natjecanjima]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split u nacionalnim kupovima|u nacionalnim kupovima]] </div> | grupa3 = Igrači | popis3 = <div> [[Dodatak:Popis igrača HNK Hajduk Split|Trenutačna momčad]] • [[Dodatak:Abecedni popis nogometaša Hajduka|Abecedni popis]] • [[Dodatak:Popis nogometaša Hajduka|Nogometaši po desetljećima]] • [[Dodatak:Popis vratara Hajduka|Vratari]] • [[:Kategorija:Nogometaši Hajduka|Kategorija]] • [[Dodatak:Popis najboljih Hajdukovih strijelaca|Najbolji strijelci]] </div> | grupa4 = Stadioni | popis4 = [[Stari plac]] • [[Gradski stadion Poljud|Poljud]] | grupa5 = Sezone | popis5 = <div> [[Dodatak:FD Hajduk Split 1946.|1946.]] • [[Dodatak:FD Hajduk Split 1946./47.|1946./47.]] • [[Dodatak:FD Hajduk Split 1947./48.|1947./48.]] • [[Dodatak:FD Hajduk Split 1948./49.|1948./49.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1950.|1950.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1951.|1951.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1952.|1952.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1952./53.|1952./53.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1953./54.|1953./54.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1954./55.|1954./55.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1955./56.|1955./56.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1956./57.|1956./57.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1957./58.|1957./58.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1958./59.|1958./59.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1959./60.|1959./60.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1960./61.|1960./61.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1961./62.|1961./62.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1962./63.|1962./63.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1963./64.|1963./64.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1964./65.|1964./65.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1965./66.|1965./66.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1966./67.|1966./67.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1967./68.|1967./68.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1968./69.|1968./69.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1969./70.|1969./70.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1970./71.|1970./71.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1971./72.|1971./72.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1972./73.|1972./73.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1973./74.|1973./74.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1974./75.|1974./75.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1975./76.|1975./76.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1976./77.|1976./77.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1977./78.|1977./78.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1978./79.|1978./79.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1979./80.|1979./80.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1980./81.|1980./81.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1981./82.|1981./82.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1982./83.|1982./83.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1983./84.|1983./84.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1984./85.|1984./85.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1985./86.|1985./86.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1986./87.|1986./87.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1987./88.|1987./88.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1988./89.|1988./89.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1989./90.|1989./90.]] • [[Dodatak:NK Hajduk Split 1990./91.|1990./91.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1991./92.|1991./92.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1992./93.|1992./93.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1993./94.|1993./94.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1994./95.|1994./95.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1995./96.|1995./96.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1996./97.|1996./97.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1997./98.|1997./98.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1998./99.|1998./99.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 1999./2000.|1999./2000.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2000./01.|2000./01.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2001./02.|2001./02.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2002./03.|2002./03.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2003./04.|2003./04.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2004./05.|2004./05.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2005./06.|2005./06.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2006./07.|2006./07.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2007./08.|2007./08.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2008./09.|2008./09.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2009./10.|2009./10.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2010./11.|2010./11.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2011./12.|2011./12.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2012./13.|2012./13.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2013./14.|2013./14.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2014./15.|2014./15.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2015./16.|2015./16.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2016./17.|2016./17.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2017./18.|2017./18.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2018./19.|2018./19.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2019./20.|2019./20.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2020./21.|2020./21.]] • [[Dodatak:HNK Hajduk Split 2021./22.|2021./22.]] • ''[[Dodatak:HNK Hajduk Split 2022./23.|2022./23.]]'' </div> | grupa6 = Derbiji | popis6 = [[Vječni derbi]] • [[Jadranski derbi]] • [[Derbi Svetog Duje]] | grupa7 = Vidi još | popis7 = [[:Kategorija:HNK Hajduk Split|Kategorija]] • [[Hajdučko srce]] • "[[U Fleků]]" }}<noinclude> {{tl-sort}} {{sport doc}} [[Kategorija:Skupni nogometni predlošci]] [[Kategorija:HNK Hajduk Split|Predložak]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni predlošci|Hajduk]] </noinclude> bgn943d1hcco74cteuevllhq9siwd79 0 241162 6436502 6375782 2022-08-02T16:56:57Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Mammoth Cave | izvorni naziv = <small>Mammoth Cave National Park</small> | slika = Lwt02830.jpg | slika_opis = Prostorija Rotunda u Mamutskoj špilji | širina-stupnjevi = 37 | širina-minute = 11 | širina-sekunde = 0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 86 | dužina-minute = 6 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = W | lokacija = Savezna država [[Kentucky]] | površina = 21.382 ha | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = Brownsville | utemeljen = [[1. srpnja]] [[1941.]] | broj posjetitelja = 597.934 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/maca/index.htm Mammoth Cave National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Mammoth Cave''' ([[engleski|en.]]: ''Mammoth Cave National Park'') jedan je od 58 nacionalnih parkova [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten u središnjem dijelu američke savezne države [[Kentucky]] i u njemu se nalazi najveći splet [[špilja]] i podzemnih hodnika na svijetu, ''Mammoth Cave'' ([[engleski|en.]] za „Mamutska špilja”). Naime, ukupna duljina povezanih hodnika ovog špiljskog sustava iznosi oko 630 km, što je više nego duplo dulje od drugog po duljini špiljskog sustava na svijetu, a koji se nalazi u saveznoj državi [[Južna Dakota]], duljine od oko 232 km. Zbog toga je 456 km Mamutske špilje kao nacionalni park upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1995. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/150 Mammoth Cave National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 15. rujna 2012.</ref> [[Datoteka:Map Mammoth Cave National Park-fr.jpg|mini|lijevo|<center>Karta NP Mammoth Cave]] [[Datoteka:Mammoth_cave_01_-_1887.jpg|mini|lijevo|<center>''Rupa bez dna u matuskoj špilji'', [[bakrorez]] iz 1887. god., [[Lisabon]].]] Mamutska špilja je dobila naziv zahvaljujući svojoj veličini, a ne nalazima ostataka kostiju [[mamut]]a što je često mišljenje posjetitelja špilje. == Povijest == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Mammoth Cave |slika = Mammoth_Cave_tour.jpg |godina = [[1981.]] <small>(5. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, x |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/150 150] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Mammoth Cave|position=right |lat_deg=37|lat_min=11|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=86|lon_min=06|lon_sec=|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Mammoth Cave u SAD-u</small> }} [[Datoteka:Mammoth Cave Bottomless Pit.jpg|mini|lijevo|150px|<center>Rupa bez dna danas]] Nastanak špilje i njezino oblikovanje je djelo rijeke Green i njezinih pritoka tijekom posljednjih 25 milijuna godina. Kiselkaste su vode tijekom toga vremena dubile [[vapnenac|vapnenačke]] stijene unutrašnjosti planina države Ketucky te stvarale ovaj jedinstveni špiljski sustav koji se rasprostire na pet razina. To potvrđuju pronađeni [[fosil]]i [[Ramenonošci|ramenonošaca]], [[koralj]]a i [[stapčari|stapčara]] koji uglavnom potječu iz razdoblja [[misisipij]]a (360. – 318. milijuna godina). Ostaci vršaka koplja kao i pogrebni ostaci svjedoče o najmanje 4.000 godina nazočnosti [[Indijanci|Indijanaca]]. Osobito je važno 150 arheoloških lokaliteta kultura šumskih indijanaca (1000. pr. Kr.-1000. god.) s prvim dokazima poljoprivrede na poplavljenim ravnicama, te mnogim nalazima [[mumija]], [[sandala]], [[logor]]išta i otisaka bosih stopala u nedirnutim područjima špilja. Prvi [[Europa|europski]] doseljenici špilju su otkrili devedesetih godina [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Tijekom rata za nezavisnost između američke i [[Engleska|engleske]] vojske iz špilje je iskopavan talog dušikovih soli koji je korišten za proizvodnju [[barut]]a. God. [[1843.]], špilja je zbog suhe klime i ujednačene temperature kratko vrijeme neuspješno korištena kao lječilište od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Ovo područje je proglašeno nacionalnim parkom [[1. travnja]] 1941. godine, [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] 1981. i [[rezervat biosfere|rezervatom biosfere]] 26. rujna 1990. godine. == Odlike == Nacionalni park Mammoth Cave pokriva oko 21.382 [[hektar]]a, uglavnom u okrugu Edmonson, ali manjim dijelom i u okruzima Hart i Barren. Park okružuje [[Green River (Kentucky)|rijeku Green]] i njezinu pritoku, rijeku Nolin. Špiljske prostorije, vertikalni bunari, stalagmiti i stalaktiti, „gipsano cvijeće” i „igle” su samo neki od primjera [[geologija|geoloških]] formacija, među najvećima na svijetu, a koje još uvijek nastaju u špilji. Unutar 390 prolaza Mamutske špilje, nalaze se brojne znamenitosti: * ''Rotunda'' je golema dvorana * ''Fat man's misery'' („Jad debelog čovjeka”), uski prolaz širok 46 cm * ''Echo river'' („Rijeka jeke”) se nalazi 110 metara ispod površine * ''Frozen Niagara'' („Smrznuta Niagara”) je niz prostorija u kojima stalagmiti i stalaktiti nalikuju smrznutim slapovima. Flora i fauna Mamutske špilje je također i životom najbogatiji špiljski sustav na svijetu, velike [[bioraznolikost]]i, s preko 130 špiljskih vrsta, od kojih se njih 42 prilagodilo životu u potpunom mraku (''[[troglobionti]]''). Od njih je nekoliko ugroženih vrsta kao što su: slijepe ribe ''[[Amblyopsis spelaea]]'', kentakijski slatkovodni račić ''[[Palaemonias ganteri]]''. Pored njih, izvan špilje u krškom krajoliku raste velika šuma umjerenog pojasa (tzv. ''Big Woods''), koja se smatra najvećom i najstarijom u istoku Sjeverne Amerike. Sastoji se od 84 vrsta drveća, 28 vrsta grmova i loza, 29 vrsta paprati, 209 vrsta divljeg cvijeća, 67 vrsta algi, 27 vrsta gljiva i 7 vrsta ''[[Bryophyte]]''. U njima još živi i 43 vrsta sisavaca, 207 vrsta ptica, 37 vrsta gmazova i 27 vrsta vodozemaca. Samo u ovom parku, u velikoj blizini žive slijepe ribe u špiljama i njihovi srodnici u rijekama na otvorenom. <gallery> Datoteka:Mammoth Cave Mammoth Dome.jpg|<center>Stubište u špilji Mamutska kupola (''Mammoth Dome'') Datoteka:Mammoth Cave vertical dome.jpg|<center>Vertikalni prolaz pored Mamutske kupole Datoteka:Mammoth Cave National Park 005.jpg|<center>Prizor iz špiljskog sustava Mammoth Cave</center> Datoteka:Mammoth cave canyon.jpg|<center>Špiljski kanjon</center> Datoteka:River Styx 3.jpg|<center>Iz Mamutske špilje izvire rijeka Styx </gallery> <center>'''Klima'''</center> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Mammoth Cave|-->Nacionalni park Mammoth Cave |Sij_sr_maks=6.2 |Velj_sr_maks=9.2 |Ožu_sr_maks=15.5 |Tra_sr_maks=21.3 |Svi_sr_maks=25.4 |Lip_sr_maks=29.1 |Srp_sr_maks=30.8 |Kol_sr_maks=30.2 |Ruj_sr_maks=27.1 |Lis_sr_maks=21.5 |Stu_sr_maks=14.6 |Pro_sr_maks=8.7 |God_sr_maks=20.0 |Sij_sr=0.7 |Velj_sr=3.2 |Ožu_sr=8.9 |Tra_sr=14.2 |Svi_sr=18.3 |Lip_sr=22.5 |Srp_sr=24.4 |Kol_sr=23.8 |Ruj_sr=20.5 |Lis_sr=14.4 |Stu_sr=8.8 |Pro_sr=3.4 |God_sr=13.6 |Sij_sr_min=-4.6 |Velj_sr_min=-2.8 |Ožu_sr_min=2.3 |Tra_sr_min=7.1 |Svi_sr_min=11.2 |Lip_sr_min=15.7 |Srp_sr_min=17.9 |Kol_sr_min=17.3 |Ruj_sr_min=13.8 |Lis_sr_min=7.3 |Stu_sr_min=3.0 |Pro_sr_min=-1.9 |God_sr_min=7.2 |Sij_obo=128.7 |Velj_obo=112.8 |Ožu_obo=143.0 |Tra_obo=110.0 |Svi_obo=117.6 |Lip_obo=121.0 |Srp_obo=109.6 |Kol_obo=95.1 |Ruj_obo=91.6 |Lis_obo=74.1 |Stu_obo=106.6 |Pro_obo=113.2 |God_obo=1324.3 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N37W086 Climate Data for Mammoth Cave National Park]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} == Izvori i literatura == {{izvori}} *Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. == Vanjske poveznice == *[http://www.nps.gov/maca/index.htm Službena stranica parka {{eng oznaka}}] *[http://www.nps.gov/maca/planyourvisit/cavetours.htm Cave tours {{eng oznaka}}] *[http://adventure.howstuffworks.com/mammoth-cave-national-park-ga.htm Mammoth Cave National Park {{eng oznaka}}] {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Mammoth Cave National Park |commonscathr = Nacionalni park Mammoth Cave |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Mammoth Cave, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u SAD-u]] [[Kategorija:Kentucky]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u|Mammoth Cave]] m9wlfs015s6xcurm3wrrfeef0bu3wsh 6436503 6436502 2022-08-02T17:08:25Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Mammoth Cave | izvorni naziv = <small>Mammoth Cave National Park</small> | slika = Lwt02830.jpg | slika_opis = Prostorija Rotunda u Mamutskoj špilji | širina-stupnjevi = 37 | širina-minute = 11 | širina-sekunde = 0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 86 | dužina-minute = 6 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = W | lokacija = Savezna država [[Kentucky]] | površina = 21.382 ha | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = Brownsville | utemeljen = [[1. srpnja]] [[1941.]] | broj posjetitelja = 597.934 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/maca/index.htm Mammoth Cave National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Mammoth Cave''' ([[engleski|en.]]: ''Mammoth Cave National Park'') jedan je od 58 nacionalnih parkova [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten u središnjem dijelu američke savezne države [[Kentucky]] i u njemu se nalazi najveći splet [[špilja]] i podzemnih hodnika na svijetu, ''Mammoth Cave'' ([[engleski|en.]] za „Mamutska špilja”). Naime, ukupna duljina povezanih hodnika ovog špiljskog sustava iznosi oko 675 km, što je više nego duplo dulje od drugog po duljini špiljskog sustava na svijetu, a koji se nalazi u saveznoj državi [[Južna Dakota]], duljine od oko 336 km. Zbog toga je 456 km Mamutske špilje kao nacionalni park upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1995. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/150 Mammoth Cave National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 15. rujna 2012.</ref> [[Datoteka:Map Mammoth Cave National Park-fr.jpg|mini|lijevo|<center>Karta NP Mammoth Cave]] [[Datoteka:Mammoth_cave_01_-_1887.jpg|mini|lijevo|<center>''Rupa bez dna u matuskoj špilji'', [[bakrorez]] iz 1887. god., [[Lisabon]].]] Mamutska špilja je dobila naziv zahvaljujući svojoj veličini, a ne nalazima ostataka kostiju [[mamut]]a što je često mišljenje posjetitelja špilje. == Povijest == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Mammoth Cave |slika = Mammoth_Cave_tour.jpg |godina = [[1981.]] <small>(5. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, x |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/150 150] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Mammoth Cave|position=right |lat_deg=37|lat_min=11|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=86|lon_min=06|lon_sec=|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Mammoth Cave u SAD-u</small> }} [[Datoteka:Mammoth Cave Bottomless Pit.jpg|mini|lijevo|150px|<center>Rupa bez dna danas]] Nastanak špilje i njezino oblikovanje je djelo rijeke Green i njezinih pritoka tijekom posljednjih 25 milijuna godina. Kiselkaste su vode tijekom toga vremena dubile [[vapnenac|vapnenačke]] stijene unutrašnjosti planina države Ketucky te stvarale ovaj jedinstveni špiljski sustav koji se rasprostire na pet razina. To potvrđuju pronađeni [[fosil]]i [[Ramenonošci|ramenonošaca]], [[koralj]]a i [[stapčari|stapčara]] koji uglavnom potječu iz razdoblja [[misisipij]]a (360. – 318. milijuna godina). Ostaci vršaka koplja kao i pogrebni ostaci svjedoče o najmanje 4.000 godina nazočnosti [[Indijanci|Indijanaca]]. Osobito je važno 150 arheoloških lokaliteta kultura šumskih indijanaca (1000. pr. Kr.-1000. god.) s prvim dokazima poljoprivrede na poplavljenim ravnicama, te mnogim nalazima [[mumija]], [[sandala]], [[logor]]išta i otisaka bosih stopala u nedirnutim područjima špilja. Prvi [[Europa|europski]] doseljenici špilju su otkrili devedesetih godina [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Tijekom rata za nezavisnost između američke i [[Engleska|engleske]] vojske iz špilje je iskopavan talog dušikovih soli koji je korišten za proizvodnju [[barut]]a. God. [[1843.]], špilja je zbog suhe klime i ujednačene temperature kratko vrijeme neuspješno korištena kao lječilište od [[tuberkuloza|tuberkuloze]]. Ovo područje je proglašeno nacionalnim parkom [[1. travnja]] 1941. godine, [[svjetska baština|svjetskom baštinom]] 1981. i [[rezervat biosfere|rezervatom biosfere]] 26. rujna 1990. godine. == Odlike == Nacionalni park Mammoth Cave pokriva oko 21.382 [[hektar]]a, uglavnom u okrugu Edmonson, ali manjim dijelom i u okruzima Hart i Barren. Park okružuje [[Green River (Kentucky)|rijeku Green]] i njezinu pritoku, rijeku Nolin. Špiljske prostorije, vertikalni bunari, stalagmiti i stalaktiti, „gipsano cvijeće” i „igle” su samo neki od primjera [[geologija|geoloških]] formacija, među najvećima na svijetu, a koje još uvijek nastaju u špilji. Unutar 390 prolaza Mamutske špilje, nalaze se brojne znamenitosti: * ''Rotunda'' je golema dvorana * ''Fat man's misery'' („Jad debelog čovjeka”), uski prolaz širok 46 cm * ''Echo river'' („Rijeka jeke”) se nalazi 110 metara ispod površine * ''Frozen Niagara'' („Smrznuta Niagara”) je niz prostorija u kojima stalagmiti i stalaktiti nalikuju smrznutim slapovima. Flora i fauna Mamutske špilje je također i životom najbogatiji špiljski sustav na svijetu, velike [[bioraznolikost]]i, s preko 130 špiljskih vrsta, od kojih se njih 42 prilagodilo životu u potpunom mraku (''[[troglobionti]]''). Od njih je nekoliko ugroženih vrsta kao što su: slijepe ribe ''[[Amblyopsis spelaea]]'', kentakijski slatkovodni račić ''[[Palaemonias ganteri]]''. Pored njih, izvan špilje u krškom krajoliku raste velika šuma umjerenog pojasa (tzv. ''Big Woods''), koja se smatra najvećom i najstarijom u istoku Sjeverne Amerike. Sastoji se od 84 vrsta drveća, 28 vrsta grmova i loza, 29 vrsta paprati, 209 vrsta divljeg cvijeća, 67 vrsta algi, 27 vrsta gljiva i 7 vrsta ''[[Bryophyte]]''. U njima još živi i 43 vrsta sisavaca, 207 vrsta ptica, 37 vrsta gmazova i 27 vrsta vodozemaca. Samo u ovom parku, u velikoj blizini žive slijepe ribe u špiljama i njihovi srodnici u rijekama na otvorenom. <gallery> Datoteka:Mammoth Cave Mammoth Dome.jpg|<center>Stubište u špilji Mamutska kupola (''Mammoth Dome'') Datoteka:Mammoth Cave vertical dome.jpg|<center>Vertikalni prolaz pored Mamutske kupole Datoteka:Mammoth Cave National Park 005.jpg|<center>Prizor iz špiljskog sustava Mammoth Cave</center> Datoteka:Mammoth cave canyon.jpg|<center>Špiljski kanjon</center> Datoteka:River Styx 3.jpg|<center>Iz Mamutske špilje izvire rijeka Styx </gallery> <center>'''Klima'''</center> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Mammoth Cave|-->Nacionalni park Mammoth Cave |Sij_sr_maks=6.2 |Velj_sr_maks=9.2 |Ožu_sr_maks=15.5 |Tra_sr_maks=21.3 |Svi_sr_maks=25.4 |Lip_sr_maks=29.1 |Srp_sr_maks=30.8 |Kol_sr_maks=30.2 |Ruj_sr_maks=27.1 |Lis_sr_maks=21.5 |Stu_sr_maks=14.6 |Pro_sr_maks=8.7 |God_sr_maks=20.0 |Sij_sr=0.7 |Velj_sr=3.2 |Ožu_sr=8.9 |Tra_sr=14.2 |Svi_sr=18.3 |Lip_sr=22.5 |Srp_sr=24.4 |Kol_sr=23.8 |Ruj_sr=20.5 |Lis_sr=14.4 |Stu_sr=8.8 |Pro_sr=3.4 |God_sr=13.6 |Sij_sr_min=-4.6 |Velj_sr_min=-2.8 |Ožu_sr_min=2.3 |Tra_sr_min=7.1 |Svi_sr_min=11.2 |Lip_sr_min=15.7 |Srp_sr_min=17.9 |Kol_sr_min=17.3 |Ruj_sr_min=13.8 |Lis_sr_min=7.3 |Stu_sr_min=3.0 |Pro_sr_min=-1.9 |God_sr_min=7.2 |Sij_obo=128.7 |Velj_obo=112.8 |Ožu_obo=143.0 |Tra_obo=110.0 |Svi_obo=117.6 |Lip_obo=121.0 |Srp_obo=109.6 |Kol_obo=95.1 |Ruj_obo=91.6 |Lis_obo=74.1 |Stu_obo=106.6 |Pro_obo=113.2 |God_obo=1324.3 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N37W086 Climate Data for Mammoth Cave National Park]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} == Izvori i literatura == {{izvori}} *Sva čuda svijeta - Nakladnik: Mozaik knjiga, Zagreb 2004. == Vanjske poveznice == *[http://www.nps.gov/maca/index.htm Službena stranica parka {{eng oznaka}}] *[http://www.nps.gov/maca/planyourvisit/cavetours.htm Cave tours {{eng oznaka}}] *[http://adventure.howstuffworks.com/mammoth-cave-national-park-ga.htm Mammoth Cave National Park {{eng oznaka}}] {{WProjekti |commons = |commonshr = |commonscat = Mammoth Cave National Park |commonscathr = Nacionalni park Mammoth Cave |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Mammoth Cave, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u SAD-u]] [[Kategorija:Kentucky]] [[Kategorija:Turističke atrakcije u SAD-u|Mammoth Cave]] q9fiv81xhrzlo8ocdh8qyfiebzmr50c 0 244660 6436761 6109534 2022-08-03T09:22:13Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = RIANZ Top 40 Albums |slika = |drzava = [[Novi Zeland]] |osnivanje = [[10. siječnja]] [[1999.]] |vrsta = top lista albuma |glavna = [[RIANZ]] |URL = }} '''Službena novozelandska glazbena top ljestvica''' ([[Engleski jezik|eng.]] '' Official New Zealand Music Chart''), ranije poznata kao ''RIANZ Top 40 Albums Chart'', službena je tjedna ljestvica prodaje albuma na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], a izdaje ju [[RIANZ]]. Izlazi od siječnja 1999. Sadrži 40 najprodavanijih albuma (digitalna preuzimanja + CD albumi). Albumi ovisno o prodaji mogu biti nagrađeni sa zlatnom (7500) ili platinastom (15000 prodanih primjeraka) certifikacijom. {{RIANZ}} {{mrva-glazba}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Novozelandska glazba]] 79z93q0xuvvzotleyhrjw1q2eqrl5bn 6436765 6436761 2022-08-03T09:28:22Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = RIANZ Top 40 Albums |slika = |drzava = [[Novi Zeland]] |osnivanje = [[10. siječnja]] [[1999.]] |vrsta = ljestvica albuma |glavna = [[RIANZ]] |URL = }} '''Službena novozelandska glazbena top ljestvica''' ([[Engleski jezik|eng.]] '' Official New Zealand Music Chart''), ranije poznata kao ''RIANZ Top 40 Albums Chart'', službena je tjedna ljestvica prodaje albuma na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], a izdaje ju [[RIANZ]]. Izlazi od siječnja 1999. Sadrži 40 najprodavanijih albuma (digitalna preuzimanja + CD albumi). Albumi ovisno o prodaji mogu biti nagrađeni sa zlatnom (7500) ili platinastom (15000 prodanih primjeraka) certifikacijom. {{RIANZ}} {{mrva-glazba}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Novozelandska glazba]] eh6s8pyuweyevp561kkfn4ba54q0623 0 247657 6436763 6109533 2022-08-03T09:27:54Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki {{Ljestvica |ime = RIANZ Top 40 Singles |slika = |drzava = [[Novi Zeland]] |osnivanje = [[25. ožujka]] [[1966.]] |vrsta = ljestvica singlova |glavna = [[RIANZ]] |URL = }} '''RIANZ Top 40 Albums Singles''' službena je novozelandska tjedna ljestvica singlova koju izdaje [[RIANZ]]. Uključuje 40 radijski najslušanijih (tzv. ''airplay'') i najprodavanijih singlova (albuma i digitalnih preuzimanja) u proteklomu tjednu. Prodaja zauzima 75%, a radijska slušanost 25% uspjeha singlova. Prije 2004. godine RIANZ je objavljivao i godišnje ljestvice. Prvo mjesto singla na ljestvici donosilo je 50 bodova za godišnju ljestvicu, 49 za drugo itd. Od 2004. godine nadalje godišnja ljestvica temeljena je na prodaji singlova u tekućoj godini. == Rekordi == === Izvođači s najviše broj 1 singlova === ;15 singlova * [[The Beatles]] ("[[Michelle (The Beatles)|Michelle]]" "[[Paperback Writer Yellow Submarine]]" "[[Eleanor Rigby]]" "[[Penny Lane]]" "[[All You Need Is Love]]" "[[Hello (The Beatles)|Hello]]" "[[Goodbye]]" "[[Lady Madonna]]" "[[Hey Jude]]" "[[Revolution (The Beatles)|Revolution]]" "[[Ob-La-Di, Ob-La-Da]]" "[[Get Back]]" "[[The Ballad of John & Yoko]]" "[[Something]]" "[[Come Together]]" "[[Let It Be]]") ;9 singlova * [[Michael Jackson]] ("[[Don't Stop Til You Get Enough]]" "[[Beat It]]" "[[We Are the World]]" "[[Black Or White]]" "[[Remember the Time]]" "[[Give In To Me]]" "[[Scream]]" "[[You Are Not Alone]]" "[[Blood on the Dance Floor]]") ;8 singlova * [[U2]] ("[[Pride (In The Name of Love)]]" "[[Where The Streets Have No Name]]" "[[One Tree Hill (pjesma)|One Tree Hill]]" "[[Desire]]" "[[Angel of Harlem]]" "[[Fly]]" "[[Hold Me, Thrill Me, Kiss Me, Kill Me]]" "[[Discothéque]]") ;7 singlova * [[Bee Gees]] ("[[Spicks & Specks]]" "[[Massachusetts (Bee Gees)|Massachusetts]]" "[[I Started A Joke]]" "[[Don't Forget to Remember]]" "[[Stayin' Alive]]" "[[Too Much Heaven]]" "[[Tragedy]]") * [[Mariah Carey]] ("[[Vision of Love]]" "[[I'll Be There]]" "[[Without You]]" "[[Endless Love]]" "[[Fantasy (pjesma)|Fantasy]]" "[[One Sweet Day]]" "[[Heartbreaker]]") * [[Akon]] ("[[Lonely]]" "[[Moonshine]]" "[[Smack That]]" "[[The Sweet Escape]]" "[[Don't Matter]]" "[[Bartender]]" "[[Sexy Bitch]]") ;6 singlova * [[Eminem]] ("[[Without Me]]" "[[Lose Yourself]]" "[[Just Lose It]]" "[[Smack That]]" "[[We Made You]]" [[Beautiful (Eminem)|Beautiful]]") * [[ABBA]] ("[[I Do, I Do, I Do, I Do, I Do]]" "[[SOS (pjesma skupine ABBA)|SOS]]" "[[Fernando]]" "[[Dancing Queen]]" "[[Money, Money, Money]]" "[[Chiquitita]]") * [[Elton John]] ("[[Crocodile Rock]]" "[[Goodbye Yellow Brick Road]]" "[[Philadelphia Freedom]]" "[[Don't Go Breaking My Heart]]" "[[Nikita]]" "[[Candle in the Wind]]") ;5 singlova * [[UB40]] ("[[Food For Thought]]" "[[Red Red Wine; I Got You Babe]]" "[[I'll Be Your Baby Tonight]]" "[[I Can't Help Falling In Love With You]]") * [[Madonna]] ("[[Into the Groove]]" "[[Like a Prayer (pjesma)|Like a Prayer]]" "[[Vogue (pjesma)|Vogue]]" "[[Music (pjesma)|Music]]" "[[Don't Tell Me]]") * [[CChris Brown (pjevač)|hris Brown]] ("[[Run It!]]" "[[Kiss Kiss]]" "[[With You]]" "[[No Air]]" "[[Forever]]") * [[Black Eyed Peas]] ("[[Where Is The Love?]]" "[[Shut Up]]" "[[Don't Phunk with My Heart]]" "[[My Humps]]" "[[I Gotta Feeling]]") === Pjesme koje su se zadržale najduže na broju 1 === ;14 tjedana * [[Boney M]] - "[[Rivers of Babylon]]" ;12 tjedana * [[Freddy Fender]] - "[[Wasted Days and Wasted Nights]]" * [[Scribe (reper)|Scribe]] - "[[Stand Up]]" ;11 tjedana * [[Pussycat]] - "[[Mississippi (pjesma)|Mississippi]]" * [[Whitney Houston]] - "[[I Will Always Love You]]" * [[Smashproof]] ft. [[Gin Wigmore]] - "[[Brother (Smashproof)|Brother]]" * [[Crazy Frog]] - "[[Axel F]]" ;10 tjedana * [[Tony Orlando & Dawn]] - "[[Tie a Yellow Ribbon Round the Ole Oak Tree]]" * [[UB40]] - "[[Can't Help Falling in Love]]" * [[Lady GaGa]] - "[[Poker Face|Poker Face]]" ;9 tjedana * [[Black Eyed Peas]] - "[[I Gotta Feeling]]" * [[Avril Lavigne]] - "[[Complicated]]" * [[All Of Us]] - "[[Sailing Away]]" * [[ABBA]] - "[[Fernando]]" * [[Elton John]] ft. [[Kiki Dee]] - "[[Don't Go Breaking My Heart]]" {{RIANZ}} [[Kategorija:Glazbene ljestvice]] [[Kategorija:Novozelandska glazba]] dvnvb5nswgejya0q2gtdwwldqo5h83t 0 248164 6436699 6364926 2022-08-03T05:47:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Kesha | Img = Kesha_AMAs_2019_(cropped).png | Img_capt = Kesha 2019. godine | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Kesha Rose Sebert | Pseudonim = Kesha | Rođenje = [[1. ožujka]] [[1987.]] | Mjesto rođenja = {{SAD grad|Nashville|Tennessee}} | Smrt = | Prebivalište = | Instrument = | Žanr = [[pop]], [[electro]], [[dance]] | Zanimanje = kantautorica | Djelatno_razdoblje = 2006. – danas | Producentska_kuća = [[RCA Records]] | Angažman = [[Flo Rida]], [[3OH!3]], [[Taio Cruz]] | URL = [http://www.keshasparty.com/ www.KeshasParty.com] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Kesha Rose Sebert''' ({{SAD grad|Los Angeles|Kalifornija}}, [[1. ožujka]] [[1987.]]) poznatija pod stiliziranim imenom '''Ke$ha''', [[SAD|američka]] je pjevačica. Poznata je postala gostovanjem na singlu "[[Right Round]]" repera [[Flo Rida|Flo Ride]]. Njen debitantski singl "[[TiK ToK]]" dospio je na broj 1 u četiri države. Singl je ujedno i najprodavaniji singl ženskog izvođača u jednom tjednu, s prodajom preko 600.000 primjeraka.<ref>[http://www.billboard.com/#/news/ke-ha-sets-female-download-record-1004055801.story Ke$ha Sets Female Download Record] {{eng icon}}</ref> U siječnju 2010. godine objavljen je njen debitantski album ''[[Animal]]''. == Životopis == === Rani život i početak karijere (1987. – 2008.) === Ke$ha je rođena u [[San Fernando Valley]]u, pokraj Los Angelesa. Njena majka, Pebe Sebert, je kantautorica. Vodila je brigu o Ke$hi i njenom starijem bratu Laganu kad su bili djeca.<ref name = guard">[http://www.guardian.co.uk/music/2009/nov/29/kesha-interview-elizabeth-day She's a walking, talking living dollar] {{eng icon}}</ref> Godine 1991. Ke$ha i njena obitelj sele se u Nashville, Tennessee, gdje Ke$ha provodi veći dio mladenaštva. Pebe je često vodila Ke$hu i njenu braću Lagana i Louisa u studije za snimanje pjesama te je Ke$hi davala poticaj za pjevanje i učila ju je pisati pjesme. Godine 2005. Ke$hina obitelj glumila je u epizodi serije ''Jednosatvan život''. Za tu je seriju Ke$ha već prije snimala glazbu.<ref>[http://music-mix.ew.com/2009/12/11/kesha-tik-tok-interview/ Ke$ha: A Music Mix Q&A on her Top 5 hit 'Tik Tok,' the origin of her name, and why she's not welcome in Paris Hilton's home] {{eng icon}}</ref> S 18 godina izbačena je iz škole nakon što su ju [[Dr. Luke]] i Max Martin nagovorili da počne graditi glazbenu karijeru.<ref>[http://www.wwd.com/fashion-news/kesha-sebert-hard-candy-2248492 Kesha Sebert: Hard Candy] {{eng icon}}</ref> Nakon što je Dr. Luke čuo njene demosnimke, bio je oduševljen te je ubrzo s njom išao u New York i Los Angeles snimati pjesme. Zbog malo prihoda na početku karijere, doživjela je nekoliko neuspješnih pokušaja dolaska na glazbenu scenu, ali ubrzo dolazi u profesionalne studije za snimanje pjesama te se viđala sa skautima na talente.<ref name = "guard/> U početku je živjela sa svojim ocem, da bi se nakon nekog vremena uselila dečku s kojim se viđala. Kasnije je živjela u Laurel Canyon kući gdje su [[Eagles]]i snimali '' Hotel Californiju''. Kes$ha je željela da joj Prince producira pjesme, zbog čega se jednom ušuljala u njegovu kuću na Beverly Hillsu. Nakon što su je razotkrili, izbacili su je, ali je uspjela ostaviti demosnimku. Prince joj se nikada nije javio.<ref name = "bio">[http://www.keshasparty.com/us/biography Ke$ha bio Stuff] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100830084036/http://www.keshasparty.com/ca/biography |date=30. kolovoza 2010. }} {{eng icon}}</ref> Dobila je i priliku pjevati pozadinske vokale za [[Paris Hilton]], što je dovelo do incidenta kada je Ke$ha povraćala u Hiltoninom ormaru i o tome napisala pjesmu. Između 2006. i 2009. godine radila je na razvitku karijere. Pjesma "Former Overexposed Blonde" je upotrebljena tv drami ''Degrassi: The Next Generation'', dok su pjesme "Backstabber" i "Chain Reaction" korištene u ''The Hillsu''.<ref name = "bio" /> Njene pjesme su korištene i u ''Teen Cribsu''<ref>[http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&blnPublisher=True&blnArtist=True&keyID=0&ShowNbr=1446600000&ShowSeqNbr=3&querytype=WorkID TEEN CRIBS-BG CUES] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160411083303/http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&blnPublisher=True&blnArtist=True&keyID=0&ShowNbr=1446600000&ShowSeqNbr=3&querytype=WorkID |date=11. travnja 2016. }} {{eng icon}}</ref> te u filmu ''My Super Sweet 16''.<ref>[http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&blnPublisher=True&blnArtist=True&page=1&keyid=0&ShowNbr=1187140000&ShowSeqNbr=33&querytype=WorkID MY SUPER SWEET 16-BG CUES] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160411083310/http://repertoire.bmi.com/title.asp?blnWriter=True&blnPublisher=True&blnArtist=True&page=1&keyid=0&ShowNbr=1187140000&ShowSeqNbr=33&querytype=WorkID |date=11. travnja 2016. }} {{eng icon}}</ref> Ipak, odbila je unosnu ponudu da se jedna njena pjesma koristi u reklami za brzu hranu jer je smatrala to neprimjerenim.<ref name = guard" />U međuvremenu, napisala je singl "This Love" za sastav The Veronicas,<ref>[http://www.mtv.co.nz/news/3348a757-kesha-hearts-nz/ MTV NEWS | KE$HA HEARTS NZ!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719193708/http://www.mtv.co.nz/news/3348a757-kesha-hearts-nz/ |date=19. srpnja 2011. }} {{eng icon}}</ref> odpjevala pozadinske vokale za pjesmu "Lace and Leather" za [[Britney Spears]]<ref>[http://www.esquire.com/the-side/qa/kesha-pics-081309 KE$HA and the Not-Quite-72 Virgins in Her Own Personal Heaven] {{eng icon}}</ref> i pojavila se u videu za pjesmu "[[I Kissed a Girl]]" od [[Katy Perry]]. Razlog tome je prijateljstvo s Perry. njih dvije su se upoznale u Los Angelesu, u studiju za snimanje pjesama.<ref name = "waps">[http://www.wearepopslags.com/2009/waps-interviews-kesha/ WAPS interviews Ke$ha: “It’s a magical unicorn whale…”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210220151941/http://www.wearepopslags.com/2009/waps-interviews-kesha/ |date=20. veljače 2021. }} {{eng icon}}</ref> === Glazbeni uspjeh, ''Animal'' i ''Warrior'' (2009. – 2015) === [[Datoteka:Kesha Live Much.jpg|mini|right|250px|Kesha nastupa na dodjeli nagrada MuchMusic Video Awards]] Ke$ha se javnosti predstavila početkom 2009., kada se pojavila u singlu "[[Right Round]]" repera [[Flo Rida|Flo Ride]]. Suradnja je nastala kada je Ke$ha u studiju upoznala Flo Ridu, koji je zaključio da mu za pjesmu treba ženska vokalistica, a [[Dr. Luke]] mu je predložio baš Ke$hu. Flo Ridi se Ke$ha dojmila što je rezultiralo snimanjem dvije dodatne pjesme. Ke$ha nije bila kreditirana u pjesmi,<ref>[http://www.billboard.com/#/column/chartbeat/chart-beat-thursday-ke-ha-janet-reba-1004055444.story Chart Beat Thursday: Ke$ha, Janet, Reba] {{eng icon}}</ref> nije zaradila ništa novca od prodaje pjesme<ref>[http://www.billboard.com/news#/features/breaking-entering-ke-ha-1004048466.story Breaking & Entering: Ke$ha] {{eng icon}}</ref> te je odbila biti u videospotu, jer je željela samostalno izgraditi karijeru. Ubrzo nakon tog potpisala je ugovor za diskografsku kuću [[RCA Records]], iako je Dr. Luke tražio veće diskografske kuće. Dana 27. ožujka 2009. nastupila je zajedno sa sastavom [[3OH!3]] na koncertu u Avalon Hollywoodu. Izveli su duet "[[My First Kiss]]". Njen debitantski singl "[[TiK ToK]]" objavljen je digitalno tijekom kolovoza 2009. godine.,<ref>[http://itunes.apple.com/WebObjects/MZStore.woa/wa/viewAlbum?id=326891844&s=143441 TiK ToK - Single (iTunes)] {{eng icon}}</ref> a na radio postajama airplay je počeo dobivati tek tijekom listopada.<ref>[http://www.fmqb.com/Article.asp?id=69239#29 FMQB CHR Airplay Archive 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090901202213/http://www.fmqb.com/Article.asp?id=69239#29 |date=1. rujna 2009. }} {{eng icon}}</ref> Tada je napisala naslovnu pjesmu za EP ''The Time of Our Lives'' od [[Miley Cyrus]], te je s Pitbullom i Taio Cruzom snimila pjesme za njihove albume. Bila je i na naslovnici časopisa ''Women's Wear Daily''.<ref name = "pre">[http://www.prnewswire.com/news-releases/red-hot-pop-sensation-keha-to-release-debut-album---animal---on-january-5-2010-78439387.html Red-Hot Pop Sensation Ke$ha to Release Debut Album - Animal - on January 5, 2010] {{eng icon}}</ref> Singl "TiK ToK" je ubrzo dospio na broj jedan u Novom Zelandu, Australiji, Kanadi te SAD-u, gdje je singl posatao najuspješniji singl nekog ženskog izvođača s obzirom na prodaju u jednom tjednu. S prodajom od 600.000 primjeraka, singl je drugi najprodavaniji singl u jednom tjednu ikad. Jedini uspješniji singl je "Right Round" na kojem je ona gostujući izvođač. Iste je godine bila na turneji s Calvinom Harrisom u Ujedinjenom Kraljevstvu<ref name = "waps" /> te Mickeyem Avalonom u SAD-u.<ref name = "pre" /> Nastupila je i na [[Madison Square Garden]]u 11. prosinca 2009. za Z100 Jingle Ball. Najavila je da će sudjelovati i na Lilith Fairu. Njen debitantski album ''[[Animal]]'' izašao je 5. siječnja 2010. Za drugi singl s albuma izabrana je pjesma "[[Blah Blah Blah]]". ===2016.-danas: Rainbow=== Nakon četiri godine Kesha je pri kraju sa snimanjem svog trećeg studijskog albuma. Do sada je snimila 28 pjesama. To će biti prvi album nakon tužbe koju je podnijela protiv Dr. Lukea za fizičko, emotivno i seksualno zlostavljanje. == Glazbeni utjecaji == Ke$ha je za ''Pop Excess'' izjavila da su joj glazbeni uzori [[Beck]] i [[Queen]],<ref>[http://popexcess.com/2009/08/23/kesha-pop-excess-interview/ Ke$ha Pop Excess Interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091121060645/http://popexcess.com/2009/08/23/kesha-pop-excess-interview/ |date=21. studenoga 2009. }} {{eng icon}}</ref> a za ''RWD Magazine'' je izjavila da voli i staro školski punk.<ref>[http://www.rwdmag.com/music/indie-pop/interviews/keha-keh-money ke$ha: ke$h money] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112110413/http://www.rwdmag.com/music/indie-pop/interviews/keha-keh-money |date=12. siječnja 2010. }} {{eng icon}}</ref> Njen joj je brat predstavio sastave poput Fugazija i Dinosaur Jra., čija se glazba Ke$hi veoma sviđa.<ref>[http://www.21-7magazine.com/kesha.html Ke$ha: Crazy, Sexy & Too Fuckin' Cool] {{eng icon}}</ref> Za ''Digital Spy'' je izvjavila da želi da prvi album ima više ozbiljan akustičan pop zvuk i da želi snimiti nešto što ljudima donosi veselje.<ref>[http://www.digitalspy.co.uk/music/interviews/a186156/keha.html Interview - Ke$ha] {{eng icon}}</ref> Rekla je i da planira objaviti album [[country]] glazbe jer obožava taj žanr.<ref>[http://www.nytimes.com/2009/12/27/arts/music/27rappers.html Changing the Face (and Sound) of Rap] {{eng icon}}</ref> Humoristične tekstove njenih pjesama inspirirao je Ryan Dombal iz ''The Village Voicea'', s usporedbama s [[Katy Perry]] i [[Lily Allen]].<ref>[http://www.villagevoice.com/2010-01-05/music/ke-ha-s-glitter-invasion/ Ke$ha's Glitter Invasion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100112104127/http://www.villagevoice.com/2010-01-05/music/ke-ha-s-glitter-invasion |date=12. siječnja 2010. }} {{eng icon}}</ref> ''The Guardian'' ju je nazvao izrodom [[Hannah Montana|Hannahe Montane]].<ref name = "guard /> == Diskografija == {{glavni|Diskografija Keshe}} ;Studijski albumi * ''[[Animal]]'' (2010.) * ''[[Warrior]]'' (2012.) * ''[[Rainbow (album)|Rainbow]]'' (2017.) * ''[[High Road]]'' (2020.) == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commonscat|Kesha}} * [http://www.keshasparty.com/ Služebena stranica] {{eng icon}} * [http://www.youtube.com/user/Kesha Ke$ha] na [[YouTube]]-u {{eng icon}} {{Ke$ha}} [[Kategorija: Pop glazbenici]] [[Kategorija: Američki pjevači]] c0rewt7hyyt4cz860ejmvtfqyffki75 0 252854 6436501 6425111 2022-08-02T16:51:29Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Wrangell-St. Elias | izvorni naziv = | slika = Wrangells1.jpg | slika_opis = Mount Sanford u Nacionalnom parku Wrangell-St. Elias | širina-stupnjevi = 61 | širina-minute = 0 | širina-sekunde = 0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 142 | dužina-minute = 0 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = W | lokacija = Savezna država [[Aljaska]] | površina = 53.321 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Anchorage]] | utemeljen = [[2. prosinca]] [[1980.]] | broj posjetitelja = 79.450 ([[2018.]]<ref>[https://irma.nps.gov/Stats/Reports/National NPS Annual Recreation Visits Report], National Park Service {{eng oznaka}} Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref>) | službena stranica = [http://www.nps.gov/wrst/index.htm Wrangell-St. Elias National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Wrangell-St. Elias''' jedan je od 58 nacionalnih parkova [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten na jugu savezne države [[Aljaska|Aljaske]]. On svojom istočnom stranom (i [[Saint Elias (gorje)|gorjem Saint Elias]]) graniči s [[Nacionalni park Kluane|NP Kluane]] u [[Yukon]]u ([[Kanada]]) s kojim je, zajedno i s drugim zaštićenim područjima, zajedno upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] još 1979. godine jer se „u ovom području nalazi najveća ledenjačka kapa izvan polarnih krugova, te spektakularni vrhovi i ledenjaci koji su dom mnogim [[sivi medvjed|sivim medvjedima]], [[sob]]ovima i [[aljaska ovca|aljaskim ovcama]] (''Ovis dalli'')”<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/72 Kluane / Wrangell-St. Elias / Glacier Bay / Tatshenshini-Alsek] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 17. rujna 2012.</ref>. [[Datoteka:AK map WSENP.svg|mini|lijevo|<center>Položaj NP Wrangell-St. Elias na Aljaski]] [[Datoteka:Map of Wrangell-St. Elias National Park.jpg|mini|lijevo|<center>Karta NP Wrangell-St. Elias]] Park nosi naziv po Ferdinandu von Wrangelu, [[rusija|ruskom]] istraživaču i admiralu po kojem je nazvan [[vulkan]] Wrangell, te po planini Saint Elias koja je sastavni dio parka. == Odlike == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Internacionalni sustav parkova [[Nacionalni park Kluane|Kluane]]/Wrangell-St. Elias/[[Nacionalni park Glacier Bay|Glacier Bay]]/[[Pokrajinski park Tatshenshini-Alsek|Tatshenshini-Alsek]] |slika = Mt_Saint_Elias.jpg |godina = [[1979.]] <small>(11. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, ix, x |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/72 72] |država = {{ZD+X/S|SAD}} {{ZD+X/K|KAN}} }} Wrangell-St. Elias nacionalni park ima površinu od 53.321 km² i prostorno je najveći američki nacionalni park, a veći je čak od devet američkih saveznih država. Sastavni dio parka čini i planina [[Saint Elias]] koja je visinom od 5.489 m druga najviša u državi, ali i u Kanadi. Sveukupno, u parku se nalazi 9 od 16 najviših vrhova SAD-a. Od planine Saint Elias na sjever do gorja Chugach smjestilo se 200 km dugo, 10 km široko i do 1 km debelo, ledenjačko polje Bagley, koje je najveća ledenjačka kapa izvan polarnih krugova. Veći dio parka, oko 66%, je također i rezervat divljine, najveći u SAD-u.<ref>[http://www.nps.gov/wrst/parkmgmt/upload/WRST-Foundation-Statement-050610-Final-Final.pdf Wrangell-St. Elias 2011 Foundation Statement] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131103105635/http://www.nps.gov/wrst/parkmgmt/upload/WRST-Foundation-Statement-050610-Final-Final.pdf |date=3. studenoga 2013. }}, National Park Service. str. 6., 16.-17., 20.-38. {{eng oznaka}} preuzeto 17. rujna 2012.</ref> On je po osnutku, 2. prosinca 1980. godine, proglašen i za [[rezervat biosfere]]. Planinu Saint Elias narod [[Tlingit]] zove ''Yaas'éit'aa Shaa'', što znači „planina iza ledenog zaljeva”. Naime, prema njihovoj legendi planina Saint Elias i [[Mount Fairweather]] (koju oni zovu ''Tsalxhaan'') u [[Nacionalni park Glacier Bay|NP Glacier Bay]] su nekada bile susjedne ali su se posvađale i odvojile, a svi vrhovi između njih, koji su nešto niži od ova dva, su ''Tsalxhaan Yatx'i'' („djeca Tsalxhaana”). Saint Elias je najviša planina na svijetu koja je samo 16 km udaljena od morske obale. Zbog toga se njezin vrh vizualno gotovo okomito uzdiže iznad krajolika, usporedivo s vrhom [[Mount McKinley]] i Himalajskim vrhovima. Vulkan [[Mount Wrangell]] se nalazi na sjeveru parka i izdiđe se 3.700 m iznad rijeke Copper. On ima masu od oko 920 km³, što ga čini više nego duplo masivnijim od najvećeg [[stratovulkan]]a [[Kaskadsko gorje|Kaskadskog gorja]], [[Mount Shasta]]. On je dio istoimenog vulkanskog polja koje se proteže 250 km od južne Aljaske u Yukon u Kanadi, a aktivno je bilo od [[pleistocen]]a do [[holocen]]a. Sam vulkan Wrangell je posljednji put bio aktivan 1884. godine, te je njegova [[kaldera]] od tada ispunjena ledom promjera 4x6 km. Pristup parku je moguć autocestom iz pravca [[Anchorage]]a, a kroz park vode i dvije [[makadam]]ske ceste (McCarthy Road i Nabesna Road) što njegovu unutrašnjost čini pogodnom destinacijom za kampiranje u divljini i [[planinarstvo|planinarenje]]. Park je 2011. godine posjetilo više od 60.000 posjetitelja, te zbog svoje udaljenosti, veličine, ali i pristupačnosti, zanimanje za njega samo raste. <gallery> Datoteka:Malaspina Glacier from space.jpg|<center>[[Ledenjak]] Malaspina iz svemira Datoteka:Bagley_Icefield.jpg|<center>Ledenjačko polje Bagley Datoteka:Wrangell St. Elias National Park.jpg|<center>Nacionalni park Wrangell-St. Elias Datoteka:McCarthy Road.jpg|<center>Turistička cesta McCarthy Datoteka:Double-alaskan-rainbow.jpg|<center>Dvostruka duga u parku </gallery> <center>'''Klima'''</center> {{Infobox vrijeme |mjesto =<!--Nacionalni park Wrangell-St. Elias|-->Zračna luka Wrangell, Aljaska |Sij_sr_maks=1.1 |Velj_sr_maks=3.3 |Ožu_sr_maks=5.7 |Tra_sr_maks=9.2 |Svi_sr_maks=13.1 |Lip_sr_maks=16.2 |Srp_sr_maks=17.8 |Kol_sr_maks=17.5 |Ruj_sr_maks=14.2 |Lis_sr_maks=9.7 |Stu_sr_maks=4.6 |Pro_sr_maks=1.9 |God_sr_maks=9.5 |Sij_sr=-1.6 |Velj_sr=0.3 |Ožu_sr=2.5 |Tra_sr=5.3 |Svi_sr=8.7 |Lip_sr=11.7 |Srp_sr=13.5 |Kol_sr=13.3 |Ruj_sr=10.6 |Lis_sr=6.7 |Stu_sr=1.9 |Pro_sr=-0.6 |God_sr=6.0 |Sij_sr_min=-4.5 |Velj_sr_min=-2.5 |Ožu_sr_min=-0.7 |Tra_sr_min=1.3 |Svi_sr_min=4.2 |Lip_sr_min=7.2 |Srp_sr_min=9.1 |Kol_sr_min=9.2 |Ruj_sr_min=7.0 |Lis_sr_min=3.6 |Stu_sr_min=-0.7 |Pro_sr_min=-3.2 |God_sr_min=2.5 |Sij_obo=175.6 |Velj_obo=154.2 |Ožu_obo=145.8 |Tra_obo=127.0 |Svi_obo=111.3 |Lip_obo=102.9 |Srp_obo=126.2 |Kol_obo=154.2 |Ruj_obo=220.8 |Lis_obo=337.8 |Stu_obo=253.9 |Pro_obo=207.2 |God_obo=2118.0 |Izvor=Worldclimate.com<ref>[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N56W132 Climate Data for Wrangell airport, Aljaksa]</ref>, podaci za razdoblje [[1961.]] – [[1990.]] }} == Izvori == {{commonscat|Wrangell-St. Elias National Park and Preserve}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.nps.gov/wrst/planyourvisit/hiking-and-backpacking.htm Hiking & Backpacking {{eng oznaka}}] * http://www.wrangell.st.elias.national-park.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100220052135/http://www.wrangell.st.elias.national-park.com/ |date=20. veljače 2010. }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Wrangell-St. Elias, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u SAD-u]] [[Kategorija:Aljaska]] er8l84oqsd9t92mxwuchfs78w1puv4n 0 261595 6436658 6374675 2022-08-03T01:20:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja = lightgreen | naziv = Nešpula | slika = Eriobotrya japonica2.jpg | slika širina = 240px | slika_opis = Plod nešpula | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Magnoliophyta]] | classis = [[Rosopsida]] | ordo = [[Rosales]] | familia = [[Rosaceae]] | genus = ''[[Eriobotrya]]'' | species = '''''E. japonica''''' | dvoimeno = ''Eriobotrya japonica'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Peter Thunberg|Thunb.]]) [[John Lindley|Lindl.]] | sinonimi = }} '''Japanska mušmula''' (hrvatski naziv ove vrste je japanska mušmula),<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.karavla.com/josip.pdf |title=Rječnik bilja |journal= |access-date=23. prosinca 2017. |archive-date=8. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170408081933/http://www.karavla.com/josip.pdf |url-status=dead }}</ref> ali nije u rodu s [[Mušmula|mušmulom]], vidi ispod; isto i mešpula, nešpula, nešpola, nespola,<ref>[http://old.dubrovniknet.hr/kolumna.php?id=45158#.YGwpuq8zZPY dubrovniknet, Nespole - egzotično voće dubrovačkih vrtova koje su davno donijeli pomorci iz Kine i Japana], objavljeno 14. svibnja 2016., pristupljeno 6. travnja 2021.</ref> nespula, nešpola, nješpula<ref>{{cite web |url=http://sjediijedi.tportal.hr/inspiracija/200220/Nespole-otvaraju-ljeto.html / |publisher=tportal |title=Nespole otvaraju ljeto}}</ref> je vrsta cvjetajuće biljke iz porodice [[Rosaceae]]. Uzgaja se u Japanu više od 1000 godina. Vjerojatno je autohtona u planinama centralne Kine.<ref>{{cite web |url=http://fruitsandnuts.ucdavis.edu/dsadditions/Loquat_Fact_Sheet/ |publisher=UC Davis College of Agricultural & Environmental Sciences |title=Loquat Fact Sheet |access-date=25. travnja 2016. |archive-date=25. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180925105951/http://fruitsandnuts.ucdavis.edu/dsadditions/Loquat_Fact_Sheet/ |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=200010834 |title=Flora of China}}</ref> To je malo do srednje veliko zimzeleno stablo koje se uzgaja komercionalno zbog svojih žutih plodova i kao ukrasno stablo zbog dekorativnog lišća. Za ''Eriobotrya japonica'' se prije mislilo da je u bliskom srodstvu s rodom ''[[Mespilus]]'' (Mušmula), pa se i dan danas upotrebljava pogrešan naziv '''Japanska mušmula'''.<ref>{{cite web |url=http://nassau.ifas.ufl.edu/horticulture/fruit/loquat.html |title=Japanese Plum / Loquat |publisher=University of Florida, Nassau County Extension, Horticulture |accessdate=20. ožujka 2012.}}</ref> == Izgled == Malo do srednje veliko zimzeleno stablo, sa zaobljenom krunom, kratkim deblom te dlakavim novim izbojima. Stablo može narasti od 5-10 metara visoko, ali je uglavnom manje oko 3-4 metra. Lišće je jednostavno 10-25 centimetara dugo, tamno zeleno, čvrsto i kožnato na dodir s izraženim rebrima. Poleđina lišća je prekrivena smećkasto-zlatnim dlačicama istim onim kojima su prekriveni i mladi izboji.<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/page/754832#page/116/mode/1up Lindley, John. 1821. Transactions of the Linnean Society of London 13(1): 102, ''Eriobotrya japonica'']</ref><ref>Thunberg, Carl Peter. 1780. Nova Acta Regiae Societatis Scientiarum Upsaliensis 3: 208, ''Mespilus japonica''</ref><ref>Ascherson, Paul Friedrich August & Schweinfurth, Georg August. 1887. Illustration de la Flore d'Égypte 73, ''Photinia japonica''</ref><ref>Davidse, G., M. Sousa Sánchez, S. Knapp & F. Chiang Cabrera. 2014. Saururaceae a Zygophyllaceae. 2(3): ined. In G. Davidse, M. Sousa Sánchez, S. Knapp & F. Chiang Cabrera (eds.) Flora Mesoamericana. Universidad Nacional Autónoma de México, México D.F..</ref> == Plodovi == Nespole su neobične jer cvjetaju u kasnu jesen i ranu zimu, a plodovi sazriju do proljeća ili najkasnije do ranog ljeta. Cjetovi su dugi 2 centimetra u prosjeku. Bijeli su s 5 latica. Nalaze se u grozdu od 3-10 cvjetova. Cvjetovi imaju slatkasti snažan miris koji se osjeća na velikoj udaljenosti. Plodovi koji se nalaze u grozdovima od 3-10 su ovalni, duguljasti glatki žuti do svijetlo narančasti. Meso ploda je žuto do narančasto. Plodovi ovisno o kultivaru mogu biti slatki pa i kiseli. Aroma je mješavina krušaka, citrusa te manga. Plod može imati od jedne do čak 10 velikih smeđih glatkih sjajnih sjemenki ( ovisi o kultivaru ). Kad su plodovi prezreli, koža se s njih lako skida. Egipatski kultivari spadaju među najslađe s najmanje sjemenki.<ref>{{cite web |url=http://www.hort.purdue.edu/newcrop/morton/loquat.html |title=Loquat |publisher=Hort.purdue.edu |accessdate=8. svibnja 2013.}}</ref> == Povijest == Japanska mušmula je voće podrijetlom iz jugoistočne Kine. Uvedena je u Japan oko 700 godine, gdje se udomaćila i uzgaja se tamo više od tisuću godina. Za nju postoje kineski naziv pipa (枇杷) i japanski biva.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hawaiifruit.net/loquat.htm |title=Loquat By Ken Love |journal= |access-date=23. srpnja 2013. |archive-date=24. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120824162900/http://www.hawaiifruit.net/loquat.htm |url-status=dead }}</ref> Također se udomaćila u [[Indija|Indiji]], dijelu [[Mediteran]]a, [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] i dr. Spominje se u drevnoj kineskoj književnosti, kao što su pjesme [[Li Po]]a. U portugalskoj literaturi se spominje još prije velikih zemljopisnih otkrića. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://apps.rhs.org.uk/plantselector/plant?plantid=2902 Eriobotrya japonica (F) AGM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130807062116/http://apps.rhs.org.uk/plantselector/plant?plantid=2902 |date=7. kolovoza 2013. }} [[Kategorija:Amygdaloideae]] [[Kategorija:Voće]] [[Kategorija:Alohtone voćne vrste]] 8yr34nukhw1c268ejv5t1mfsaasg820 0 263395 6436428 6436165 2022-08-02T13:31:31Z Zeljko 1196 /* Potporodice i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Glavočike'' | slika =Leucanthemum vulgare 'Filigran' Flower 2200px.jpg | slika_Irina = 200px | slika_opis = Obična ivančica ''([[Leucanthemum vulgare]])'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | familia_autorstvo =<small>Bercht. & J. Presl</small> | razdioba_stupanj = [[Rod (taksonomija)|Rod]]ovi | razdioba = vidi tekst | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} [[Slika:Hieracium sabaudum a2.jpg|thumb|lijevo|[[Savojska runjika]] ''(Hieracium sabaudum)'']] ''' Glavočike ''' ''(Zvjezdanovke, Compositae ili Asteraceae)'' su vrstama najbogatija porodica flore u [[hrvatska|Hrvatskoj]]. Kakrakteriziraju je sitni i mnogobrojni [[cvijet|cvjetovi]] skupljeni u glavičaste [[cvat]]ove (odatle naziv glavočike) koji stoje na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad nalikuju na velike cvjetove. sastoji se po najnovijim podacima iz 2012 godine od 1860 rodova<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2347711 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=3. svibnja 2012. |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218090433/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2347711 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Cichorium intybus june02.jpg|mini|Cichorium intybus]] == Opis biljke == Cvjetovi u glavočika su pravilni (aktinomorfni) ili su središnji cvjetovi u glavici pravilni a obodni zigomorfni (zrcalno simetrični), ili su svi zigomorfni. Čaška cvijeta preobražena je u kunadru ili papus, a sastoji se od jednostavnih npr. maslačak ''(Taraxacum) '' ili perastih npr. kozja brada ''(Tragopogon) '' dlačica, čekinja npr. dragušica ''(Scolymus hispanicus)'', krunice npr. hrvatska ivančica ''(Leucanthemum croaticum)'', ili je čaška potpuno zakržljala npr. u obične ivančice ''(Leucanthemum vulgare)''. Cvjetovi su u glavici svi dvospolni, ili su dvospolni i jednospolni, rjeđe su svi jednospolni, a katkad su obodni bespolni (tj. bez [[prašnik]]a i [[tučak|tučka]]). Tučak ima podraslu plodnicu iz koje se razvija plod roška ''(achenium)''. == Potporodice i rodovi == {{div col|cols=3}} # '''Familia ''[[Asteraceae]]''''' Dumort. (35455 spp.) ## Subfamilia ''[[Barnadesioideae]]'' <small>(D. Don) K. Bremer & R. K. Jansen</small> ### Tribus ''[[Barnadesieae]]'' <small>D. Don</small> #### ''[[Schlechtendalia]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Duseniella]]'' <small>K. Schum.</small> (1 sp.) #### ''[[Doniophyton]]'' <small>Wedd.</small> (2 spp.) #### ''[[Chuquiraga]]'' <small>Juss.</small> (23 spp.) #### ''[[Huarpea]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Barnadesia]]'' <small>Mutis</small> (23 spp.) #### ''[[Archidasyphyllum]]'' <small>(Cabrera) P. L. Ferreira, Saavedra & Groppo</small> (2 spp.) #### ''[[Dasyphyllum]]'' <small>Kunth</small> (36 spp.) #### ''[[Fulcaldea]]'' <small>Poir.</small> (2 spp.) #### ''[[Arnaldoa]]'' <small>Cabrera</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Famatinanthoideae]]'' <small>S. E. Freire, Ariza & Panero</small> ### Tribus ''[[Famatinantheae]]'' <small>S. E. Freire, Ariza & Panero</small> #### ''[[Famatinanthus]]'' <small>Ariza & S. E. Freire</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Stifftioideae]]'' <small>(D. Don) Panero</small> ### Tribus ''[[Hyalideae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Hyalis]]'' <small>D. Don ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Ianthopappus]]'' <small>Roque & D. J. N. Hind</small> (1 sp.) #### ''[[Nouelia]]'' <small>Franch.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucomeris]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Stifftieae]]'' <small>D. Don</small> #### ''[[Stifftia]]'' <small>J. C. Mikan</small> (6 spp.) #### ''[[Hyaloseris]]'' <small>Griseb.</small> (6 spp.) #### ''[[Dinoseris]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongylolepis]]'' <small>R. H. Schomb.</small> (14 spp.) #### ''[[Duidaea]]'' <small>S. F. Blake</small> (4 spp.) #### ''[[Glossarion]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (2 spp.) #### ''[[Eurydochus]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (1 sp.) #### ''[[Achnopogon]]'' <small>Maguire, Steyerm. & Wurdack</small> (2 spp.) #### ''[[Neblinaea]]'' <small>Maguire & Wurdack</small> (1 sp.) #### ''[[Salcedoa]]'' <small>Jiménez Rodr. & Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Quelchia]]'' <small>N. E. Br.</small> (4 spp.) ## Subfamilia ''[[Mutisioideae]]'' <small>(Cass.) Lindl.</small> ### Tribus ''[[Onoserideae]]'' <small>(Benth.) Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Onoseris]]'' <small>Willd.</small> (32 spp.) #### ''[[Lycoseris]]'' <small>Cass.</small> (11 spp.) #### ''[[Chucoa]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Paquirea]]'' <small>Panero & S. E. Freire</small> (1 sp.) #### ''[[Aphyllocladus]]'' <small>Wedd.</small> (4 spp.) #### ''[[Plazia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (4 spp.) #### ''[[Urmenetia]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Gypothamnium]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Nassauvieae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Moscharia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (2 spp.) #### ''[[Polyachyrus]]'' <small>Lag.</small> (7 spp.) #### ''[[Oxyphyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucheria]]'' <small>Lag.</small> (40 spp.) #### ''[[Spinoliva]]'' <small>G. Sancho, Luebert & Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Jungia]]'' <small>L. fil.</small> (31 spp.) #### ''[[Dolichlasium]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Trixis]]'' <small>[P. Browne] Lag.</small> (45 spp.) #### ''[[Berylsimpsonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (2 spp.) #### ''[[Acourtia]]'' <small>D. Don</small> (81 spp.) #### ''[[Perezia]]'' <small>Lag.</small> (30 spp.) #### ''[[Burkartia]]'' <small>Crisci</small> (1 sp.) #### ''[[Nassauvia]]'' <small>Comm. ex Juss.</small> (40 spp.) #### ''[[Lophopappus]]'' <small>Rusby</small> (6 spp.) #### ''[[Proustia]]'' <small>Lag.</small> (2 spp.) #### ''[[Holocheilus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Ameghinoa]]'' <small>Speg.</small> (1 sp.) #### ''[[Criscia]]'' <small>Katinas</small> (1 sp.) #### ''[[Leunisia]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Marticorenia]]'' <small>Crisci</small> (1 sp.) #### ''[[Macrachaenium]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Pamphalea]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Triptilion]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (7 spp.) #### ''[[Cephalopappus]]'' <small>Nees & Mart.</small> (1 sp.) #### ''[[Oriastrum]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (17 spp.) ### Tribus ''[[Mutisieae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Chaetanthera]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (36 spp.) #### ''[[Pachylaena]]'' <small>D. Don ex Hook. & Arn.</small> (2 spp.) #### ''[[Mutisia]]'' <small>L. fil.</small> (65 spp.) #### ''[[Trichocline]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) #### ''[[Lulia]]'' <small>Zardini</small> (1 sp.) #### ''[[Amblysperma]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Brachyclados]]'' <small>Gillies ex D. Don</small> (3 spp.) #### ''[[Chaptalia]]'' <small>Vent.</small> (69 spp.) #### ''[[Perdicium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Leibnitzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### ''[[Gerbera]]'' <small>L.</small> (23 spp.) #### ''[[Piloselloides]]'' <small>(Less.) C. Jeffrey ex Cufod.</small> (2 spp.) #### ''[[Oreoseris]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) #### ''[[Adenocaulon]]'' <small>Hook.</small> (5 spp.) #### ''[[Eriachaenium]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Gochnatioideae]]'' <small>(Benth. & Hook. fil.) Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Gochnatieae]]'' <small>(Benth.) Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Cyclolepis]]'' <small>Gillies ex D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Gochnatia]]'' <small>Kunth</small> (18 spp.) #### ''[[Vickia]]'' <small>Roque & G.Sancho</small> (1 sp.) #### ''[[Anastraphia]]'' <small>D. Don</small> (33 spp.) #### ''[[Moquiniastrum]]'' <small>(Cabrera) G. Sancho</small> (22 spp.) #### ''[[Nahuatlea]]'' <small>V. A. Funk</small> (7 spp.) #### ''[[Cnicothamnus]]'' <small>Griseb.</small> (2 spp.) #### ''[[Richterago]]'' <small>Kuntze</small> (17 spp.) ## Subfamilia ''[[Wunderlichioideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Wunderlichieae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Wunderlichia]]'' <small>Riedel ex Benth. & Hook. fil.</small> (6 spp.) #### ''[[Chimantaea]]'' <small>Maguire, Steyerm. & Wurdack</small> (9 spp.) #### ''[[Stomatochaeta]]'' <small>(S. F. Blake) Maguire & Wurdack</small> (6 spp.) #### ''[[Stenopadus]]'' <small>S. F. Blake</small> (15 spp.) ## Subfamilia ''[[Hecastocleidoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Hecastocleideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Hecastocleis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Pertyoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Pertyeae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Pertya]]'' <small>Sch. Bip.</small> (29 spp.) #### ''[[Ainsliaea]]'' <small>DC.</small> (54 spp.) #### ''[[Catamixis]]'' <small>Thomson</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Tarchonanthoideae]]'' <small>S.Ortiz</small> ### Tribus ''[[Oldenburgieae]]'' <small>S. Ortiz</small> #### ''[[Oldenburgia]]'' <small>Less.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Tarchonantheae]]'' <small>(Cass.) S. C. Keeley & R. K. Jansen</small> #### ''[[Brachylaena]]'' <small>R. Br.</small> (12 spp.) #### ''[[Tarchonanthus]]'' <small>L.</small> (6 spp.) ## Subfamilia ''[[Dicomoideae]]'' <small>S.Ortiz</small> ### Tribus ''[[Dicomeae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### Subtribus ''[[Dicominae]]'' <small>S. Ortiz</small> ##### ''[[Macledium]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Gladiopappus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Cloiselia]]'' <small>S. Moore</small> (4 spp.) ##### ''[[Dicomopsis]]'' <small>S. Ortiz</small> (1 sp.) ##### ''[[Pasaccardoa]]'' <small>Kuntze</small> (4 spp.) ##### ''[[Dicoma]]'' <small>Cass.</small> (36 spp.) #### Subtribus ''[[Pleiotaxinae]]'' <small>S. Ortiz</small> ##### ''[[Erythrocephalum]]'' <small>Benth.</small> (16 spp.) ##### ''[[Pleiotaxis]]'' <small>Steetz</small> (34 spp.) ## Subfamilia ''[[Carduoideae]]'' <small>Cass. ex Sw.</small> ### Tribus ''[[Cardueae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Cardopatiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Cardopatium]]'' <small>Juss.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cousiniopsis]]'' <small>Nevski</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Carlininae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tugarinovia]]'' <small>Iljin</small> (1 sp.) ##### ''[[Atractylodes]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Carlina]]'' <small>L.</small> (29 spp.) ##### ''[[Chamaeleon]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Thevenotia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Atractylis]]'' <small>Boehm.</small> (26 spp.) #### Subtribus ''[[Echinopsinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Echinops (Plantae)|Echinops]]'' <small>L.</small> (218 spp.) #### Subtribus ''[[Xerantheminae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Shangwua]]'' <small>Yu J. Wang, Raab-Straube, Susanna & J. Quan Liu</small> (3 spp.) ##### ''[[Amphoricarpos]]'' <small>Vis.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chardinia]]'' <small>Desf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Siebera]]'' <small>J. Gay</small> (2 spp.) ##### ''[[Xeranthemum]]'' <small>L.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Dipterocominae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Dipterocome]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Berardiinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Berardia]]'' <small>Vill.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Staehelininae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Staehelina]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hirtellina]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Onopordinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Onopordum]]'' <small>L.</small> (60 spp.) ##### ''[[Syreitschikovia]]'' <small>Pavlov</small> (2 spp.) ##### ''[[Xanthopappus]]'' <small>C. Winkl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ancathia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Olgaea]]'' <small>Iljin</small> (16 spp.) ##### ''[[Lamyropappus]]'' <small>Knorring & Tamamsch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Synurus]]'' <small>Iljin</small> (3 spp.) ##### ''[[Alfredia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Saussureinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Hemisteptia]]'' <small>Bunge ex Fisch. & C. A. Mey.</small> (1 sp.) ##### ''[[Polytaxis]]'' <small>Bunge</small> (3 spp.) ##### ''[[Saussurea]]'' <small>DC.</small> (503 spp.) ##### ''[[Dolomiaea]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Anacantha]]'' <small>(Iljin) Soják</small> (3 spp.) ##### ''[[Himalaiella]]'' <small>Raab-Straube</small> (10 spp.) ##### ''[[Lipschitziella]]'' <small>Kamelin</small> (9 spp.) ##### ''[[Jurinea]]'' <small>Cass.</small> (232 spp.) #### Subtribus ''[[Arctiinae]]'' <small>N. Garcia & Susanna</small> ##### ''[[Cousinia]]'' <small>Cass.</small> (683 spp.) ##### ''[[Arctium]]'' <small>L.</small> (45 spp.) #### Subtribus ''[[Carduinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Galactites]]'' <small>Moench</small> (3 spp.) ##### ''[[Cynara]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Ptilostemon]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lamyropsis]]'' <small>(Char.) Dittrich</small> (6 spp.) ##### ''[[Picnomon]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ##### ''[[Notobasis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Silybum]]'' <small>Vaill. ex Adans.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cirsium]]'' <small>Mill.</small> (470 spp.) ##### ''[[Tyrimnus]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Carduus]]'' <small>L.</small> (91 spp.) #### Subtribus ''[[Centaureinae]]'' <small>(Cass.) Dumort.</small> ##### ''[[Schischkinia]]'' <small>Iljin</small> (1 sp.) ##### ''[[Stizolophus]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Zoegea]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Plectocephalus]]'' <small>D. Don</small> (15 spp.) ##### ''[[Phalacrachaena]]'' <small>Iljin</small> (2 spp.) ##### ''[[Psephellus]]'' <small>Cass.</small> (112 spp.) ##### ''[[Centaurea]]'' <small>L.</small> (759 spp.) ##### ''[[Hymenocephalus]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (1 sp.) ##### ''[[Carthamus]]'' <small>L.</small> (16 spp.) ##### ''[[Crocodylium]]'' <small>Vaill.</small> (3 spp.) ##### ''[[Carduncellus]]'' <small>Adans.</small> (25 spp.) ##### ''[[Phonus]]'' <small>Hill</small> (3 spp.) ##### ''[[Archiserratula]]'' <small>L. Martins</small> (1 sp.) ##### ''[[Serratula]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ##### ''[[Klasea]]'' <small>Cass.</small> (56 spp.) ##### ''[[Crupina]]'' <small>(Pers.) DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Rhaponticoides]]'' <small>Vaill.</small> (32 spp.) ##### ''[[Karvandarina]]'' <small>Rech. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Callicephalus]]'' <small>C. A. Mey.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cheirolophus]]'' <small>Cass.</small> (28 spp.) ##### ''[[Oligochaeta]]'' <small>(DC.) K. Koch</small> (3 spp.) ##### ''[[Myopordon]]'' <small>Boiss.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rhaponticum]]'' <small>Vaill.</small> (28 spp.) ##### ''[[Ochrocephala]]'' <small>Dittrich</small> (1 sp.) ##### ''[[Centaurothamnus]]'' <small>Wagenitz & Dittrich</small> (1 sp.) ##### ''[[Mantisalca]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Goniocaulon]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tricholepis]]'' <small>DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Russowia]]'' <small>C. Winkl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Plagiobasis]]'' <small>Schrenk</small> (1 sp.) ##### ''[[Amberboa]]'' <small>(Pers.) Less.</small> (12 spp.) ##### ''[[Volutaria]]'' <small>Cass.</small> (16 spp.) ### Tribus Carduoid ''rodovi nesigurnog položaja'' #### ''[[Cavea]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Gymnarrhenoideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Gymnarrheneae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Gymnarrhena]]'' <small>Desf.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Vernonioideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Tribus ''[[Eremothamneae]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> #### ''[[Eremothamnus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) #### ''[[Hoplophyllum]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Platycarpheae]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> #### ''[[Platycarpha]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Platycarphella]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Arctotideae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Arctotidinae]]'' <small>(Cass.) Dumort.</small> ##### ''[[Dymondia]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) ##### ''[[Cymbonotus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Arctotis]]'' <small>L.</small> (67 spp.) ##### ''[[Haplocarpha]]'' <small>Less.</small> (9 spp.) ##### ''[[Arctotheca]]'' <small>Vaill.</small> (5 spp.) #### Subtribus <small>incertae sedis</small> ##### ''[[Heterolepis]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Gorteriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Gazania]]'' <small>Gaertn.</small> (19 spp.) ##### ''[[Roessleria]]'' <small>Stångb. & Anderb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hirpicium]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Gorteria]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Didelta]]'' <small>L´Hér.</small> (2 spp.) ##### ''[[Berkheya]]'' <small>Ehrh.</small> (79 spp.) ##### ''[[Cullumia]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) ##### ''[[Cuspidia]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterorhachis]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Liabeae]]'' <small>(Cass. ex Dumort.) Rydb.</small> #### Subtribus ''[[Liabinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Cacosmia]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) ##### ''[[Ferreyranthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (8 spp.) ##### ''[[Oligactis]]'' <small>(Kunth) Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dillandia]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Sampera]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (8 spp.) ##### ''[[Liabum]]'' <small>Adans.</small> (38 spp.) ##### ''[[Inkaliabum]]'' <small>D. G. Gut.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Sinclairiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Sinclairiopsis]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinclairia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (27 spp.) #### Subtribus ''[[Paranepheliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### Stephanbeckia <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (1 sp.) ##### ''[[Microliabum]]'' <small>Cabrera</small> (6 spp.) ##### ''[[Pseudonoseris]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (4 spp.) ##### ''[[Paranephelius]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (6 spp.) ##### ''[[Chionopappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Erato (biljni rod)|Erato]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Philoglossa]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Munnoziinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Chrysactinium]]'' <small>(Kunth) Wedd.</small> (9 spp.) ##### ''[[Munnozia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (44 spp.) ##### ''[[Bishopanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Distephaneae]]'' <small>ined.</small> #### ''[[Distephanus]]'' <small>Cass.</small> (45 spp.) ### Tribus ''[[Moquinieae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Moquinia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudostifftia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Vernonieae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Linziinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Linzia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ##### ''[[Adenoon]]'' <small>Dalzell</small> (1 sp.) ##### ''[[Aedesia]]'' <small>O. Hoffm.</small> (3 spp.) ##### ''[[Baccharoides]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ##### ''[[Khasianthus]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachnorhiza]]'' <small>A. Rich.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vernonella]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ##### ''[[Namibithamnus]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudopegolettia]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Neurolakis]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurocarpaea]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Centrapalinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Camchaya]]'' <small>Gagnep.</small> (9 spp.) ##### ''[[Iodocephalopsis]]'' <small>Bunwong & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acilepis]]'' <small>D. Don</small> (37 spp.) ##### ''[[Bechium]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Centauropsis]]'' <small>Bojer ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Dewildemania]]'' <small>O. Hoffm. ex De Wild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oliganthes]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Koyamasia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nothovernonia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) ##### ''[[Okia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (2 spp.) ##### ''[[Pulicarioidea]]'' <small>Bunwong, Chantar. & S. C. Keeley</small> (1 sp.) ##### ''[[Msuata]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phyllocephalum]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Trichospirinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Trichospira]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gymnantheminae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Gymnanthemum]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ##### ''[[Brenandendron]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Uniyala]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ##### ''[[Ananthura]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Lampropappus]]'' <small>(O. Hoffm.) H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Myanmaria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Decaneuropsis]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ##### ''[[Monosis]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Strobocalyx]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ##### ''[[Tarlmounia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley, Skvarla & R. Chan</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hesperomanniinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Hesperomannia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Erlangeinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Hilliardiella]]'' <small>H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Cabobanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Brachythrix]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (6 spp.) ##### ''[[Parapolydora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orbivestus]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Vernoniastrum]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Lettowia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Ethulia]]'' <small>L. fil.</small> (15 spp.) ##### ''[[Bothriocline]]'' <small>Oliv. ex Benth.</small> (61 spp.) ##### ''[[Muschleria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Ageratinastrum]]'' <small>Mattf.</small> (4 spp.) ##### ''[[Ambassa]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ##### ''[[Cyanthillium]]'' <small>Blume</small> (12 spp.) ##### ''[[Decastylocarpus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Diaphractanthus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Erlangea]]'' <small>Sch. Bip.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gutenbergia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (25 spp.) ##### ''[[Herderia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paurolepis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Hystrichophora]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kinghamia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (5 spp.) ##### ''[[Omphalopappus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gossweilera]]'' <small>S. Moore</small> (2 spp.) ##### ''[[Hoffmannanthus]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (1 sp.) ##### ''[[Jeffreycia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (5 spp.) ##### ''[[Oocephala]]'' <small>(S. B. Jones) H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Polydora]]'' <small>Fenzl</small> (1 sp.) ##### ''[[Crystallopollen]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ##### ''[[Rastrophyllum]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Mesanthophorinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Mesanthophora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Acilepidopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Telmatophila]]'' <small>Mart. ex Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Stokesiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Stokesia]]'' <small>L´Hér.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Leiboldiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Eremosis]]'' <small>(DC.) Gleason</small> (27 spp.) ##### ''[[Leiboldia]]'' <small>Schltdl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lepidonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (8 spp.) ##### ''[[Bolanosa]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Stramentopappus]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Elephantopinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Elephantopus]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ##### ''[[Caatinganthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Orthopappus]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudelephantopus]]'' <small>Rohr</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Lepidaploinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Lessingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (147 spp.) ##### ''[[Lepidaploa]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (153 spp.) ##### ''[[Chrysolaena]]'' <small>H. Rob.</small> (19 spp.) ##### ''[[Aynia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Echinocoryne]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Harleya]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudopiptocarpha]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Mattfeldanthus]]'' <small>H. Rob. & R. M. King</small> (2 spp.) ##### ''[[Stenocephalum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (7 spp.) ##### ''[[Stilpnopappus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Xiphochaeta]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (1 sp.) ##### ''[[Struchium]]'' <small>P. Browne</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Sipolisiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Heterocoma]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Hololepis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### Subtribus [[Rolandrinae]] <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Rolandra]]'' <small>Rottb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Spiracantha]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Pacourininae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pacourina]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Centratherinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & B. Bohlmann</small> ##### ''[[Centratherum]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Albertinia]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gorceixia]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lychnophorinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Eremanthus]]'' <small>Less.</small> (35 spp.) ##### ''[[Anteremanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chronopappus]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vinicia]]'' <small>Dematt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lychnophorella]]'' <small>Loeuille, Semir & Pirani</small> (11 spp.) ##### ''[[Lychnocephalus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Lychnophora]]'' <small>Mart.</small> (38 spp.) ##### ''[[Maschalostachys]]'' <small>Loeuille & Roque</small> (2 spp.) ##### ''[[Minasia]]'' <small>H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Piptolepis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (18 spp.) ##### ''[[Prestelia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ##### ''[[Proteopsis]]'' <small>Mart. & Zucc. ex Sch. Bip.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Chrestinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Chresta]]'' <small>Vell.</small> (19 spp.) ##### ''[[Soaresia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Dipterocypselinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ##### ''[[Dipterocypsela]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Manyonia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterocypsela]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Allocephalus]]'' <small>Bringel, J. N. Nakaj. & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Piptocarphinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & Bohlmann</small> ##### ''[[Blanchetia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Critoniopsis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (75 spp.) ##### ''[[Cuatrecasanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dasyandantha]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ekmania]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ##### ''[[Huberopappus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Joseanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Piptocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (52 spp.) ##### ''[[Yariguianthus]]'' <small>S. Díaz & Rodr.-Cabeza</small> (1 sp.) ##### ''[[Piptocoma]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) #### Subtribus ''[[Vernoniinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Eirmocephala]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vernonanthura]]'' <small>H. Rob.</small> (80 spp.) ##### ''[[Vernonia]]'' <small>Schreb.</small> (327 spp.) ##### ''[[Cololobus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Cyrtocymura]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dasyanthina]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Quechualia]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Trepadonia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''nedodijeljeni Vernonieae'' ##### ''[[Acanthodesmos]]'' <small>C. D. Adams & duQuesnay</small> (2 spp.) ##### ''[[Kurziella]]'' <small>H. Rob. & Bunwong</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Cichorioideae]]'' <small>(Juss.) Chev.</small> ### Tribus ''[[Cichorieae]]'' <small>Lam. & DC.</small> #### Subtribus ''[[Warioniinae]]'' <small>Gemeinholzer & Kilian</small> ##### ''[[Warionia]]'' <small>Benth. & Coss.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Scorzonerinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Tourneuxia]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gelasia]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Goekyighitia]]'' <small>Yild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Cigdemia]]'' <small>Yild.</small> (5 spp.) ##### ''[[Guneria]]'' <small>Yild.</small> (9 spp.) ##### ''[[Bilgea]]'' <small>Yild.</small> (4 spp.) ##### ''[[Turkia]]'' <small>Yild.</small> (2 spp.) ##### ''[[Yildirimlia]]'' <small>Kilic</small> (1 sp.) ##### ''[[Bocquetia]]'' <small>Yild.</small> (4 spp.) ##### ''[[Geropogon]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tragopogon]]'' <small>L.</small> (127 spp.) ##### ''[[Pterachaenia]]'' <small>(Benth.) Lipsch.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lipschitzia]]'' <small>Zaika, Sukhor. & N. Kilian</small> (1 sp.) ##### ''[[Koelpinia]]'' <small>Pall.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ramaliella]]'' <small>Zaika, Sukhor. & N. Kilian</small> (13 spp.) ##### ''[[Epilasia]]'' <small>(Bunge) Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudopodospermum]]'' <small>(Lipsch. & Krasch.) Kuth.</small> (25 spp.) ##### ''[[Lilacina]]'' <small>Yild.</small> (3 spp.) ##### ''[[Candollea]]'' <small>Yild.</small> (12 spp.) ##### ''[[Aslia]]'' <small>Yild.</small> (7 spp.) ##### ''[[Takhtajaniantha]]'' <small>Nazarova</small> (9 spp.) ##### ''[[Scorzonera]]'' <small>s. lat.</small> (63 spp.) ##### ''[[Scorzonera]]'' <small>L.</small> (42 spp.) #### Subtribus ''[[Scolyminae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Gundelia]]'' <small>L.</small> (19 spp.) ##### ''[[Catananche]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hymenonema]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Scolymus]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Lactucinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Prenanthes]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Prenanthes]]'' <small>s. lat.</small> (3 spp.) ##### ''[[Astartoseris]]'' <small>N. Kilian, Hand, Hadjik., Christodoulou & Bou Dagh.-Kharr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Faberia]]'' <small>Hemsl. ex Forbes & Hemsl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Cicerbita]]'' <small>Wallr.</small> (11 spp.) ##### ''[[Mycelis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cicerbita]]'' <small>p. p.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lactuca]]'' <small>p. p.</small> (2 spp.) ##### ''[[Kovalevskiella]]'' <small>Kamelin</small> (3 spp.) ##### ''[[Notoseris]]'' <small>C. Shih</small> (9 spp.) ##### ''[[Lihengia]]'' <small>Y. S. Chen & R. Ke</small> (2 spp.) ##### ''[[Paraprenanthes]]'' <small>C. C. Chang</small> (19 spp.) ##### ''[[Lactuca]]'' <small>L.</small> (140 spp.) ##### ''[[Melanoseris]]'' <small>DC.</small> (40 spp.) #### Subtribus ''[[Hyoseridinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Aposeris]]'' <small>Neck.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyoseris]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Reichardia]]'' <small>Roth</small> (11 spp.) ##### ''[[Launaea]]'' <small>Cass.</small> (57 spp.) ##### ''[[Sonchus]]'' <small>L.</small> (99 spp.) ##### ''[[Aetheorrhiza]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hypochaeridinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Avellara]]'' <small>Blanca & C. Díaz</small> (1 sp.) ##### ''[[Urospermum]]'' <small>Scop.</small> (2 spp.) ##### ''[[Scorzoneroides]]'' <small>Moench</small> (21 spp.) ##### ''[[Achyrophorus]]'' <small>Adans.</small> (8 spp.) ##### ''[[Trommsdorffia]]'' <small>Bernh.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hypochaeris]]'' <small>L.</small> (71 spp.) ##### ''[[Helminthotheca]]'' <small>Zinn</small> (6 spp.) ##### ''[[Picris]]'' <small>L.</small> (42 spp.) ##### ''[[Hedypnois]]'' <small>Hill</small> (4 spp.) ##### ''[[Thrincia]]'' <small>Roth</small> (8 spp.) ##### ''[[Leontodon]]'' <small>L.</small> (32 spp.) #### Subtribus ''[[Chondrillinae]]'' <small>(W. D. J. Koch) Lamotte</small> ##### ''[[Caucasoseris]]'' <small>M. Güzel, N. Kilian, Sennikov & Coskunc.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phitosia]]'' <small>Kamari & Greuter</small> (1 sp.) ##### ''[[Willemetia]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondrilla]]'' <small>L.</small> (30 spp.) #### Subtribus ''[[Crepidinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Youngia]]'' <small>Cass.</small> (40 spp.) ##### ''[[Lapsanastrum]]'' <small>Pak & K. Bremer</small> (4 spp.) ##### ''[[Crepidiastrum]]'' <small>Nakai</small> (19 spp.) ##### ''[[Rhagadiolus]]'' <small>Scop.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sonchella]]'' <small>Sennikov</small> (2 spp.) ##### ''[[Spiroseris]]'' <small>Rech. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lapsana]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crepis]]'' <small>L.</small> (208 spp.) ##### ''[[Taraxacum]]'' <small>Weber</small> (2443 spp.) ##### ''[[Askellia]]'' <small>W. A. Weber</small> (11 spp.) ##### ''[[Ixeris]]'' <small>Cass.</small> (13 spp.) ##### ''[[Ixeridium]]'' <small>(A. Gray) Tzvelev</small> (20 spp.) ##### ''[[Garhadiolus]]'' <small>Jaub. & Spach</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagoseriopsis]]'' <small>Kirp.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteroderis]]'' <small>(Bunge) Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acanthocephalus]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (2 spp.) ##### ''[[Heteracia]]'' <small>Fisch. & C. A. Mey.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dubyaea]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ##### ''[[Hololeion]]'' <small>Kitam.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nabalus]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Sinoseris]]'' <small>N.Kilian, Ze H.Wang & H.Peng</small> (3 spp.) ##### ''[[Syncalathium]]'' <small>Lipsch.</small> (6 spp.) ##### ''[[Soroseris]]'' <small>Stebbins</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Hieraciinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Schlagintweitia]]'' <small>Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Andryala]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Hieracium]]'' <small>L.</small> (5497 spp.) ##### ''[[Hispidella]]'' <small>Barnadez ex Lam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pilosella]]'' <small>Hill</small> (299 spp.) #### Subtribus ''[[Cichoriinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Phalacroseris]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Cichorium]]'' <small>L.</small> (7 spp.) ##### ''[[Erythroseris]]'' <small>N. Kilian & Gemeinholzer</small> (2 spp.) ##### ''[[Rothmaleria]]'' <small>Font Quer</small> (1 sp.) ##### ''[[Tolpis]]'' <small>Adans.</small> (22 spp.) ##### ''[[Arnoseris]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Microseridinae]]'' <small>Stebbins</small> ##### ''[[Krigia]]'' <small>Schreb.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pinaropappus]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ##### ''[[Marshalljohnstonia]]'' <small>Henrickson</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrrhopappus]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Picrosia]]'' <small>D. Don</small> (2 spp.) ##### ''[[Shinnersoseris]]'' <small>Tomb</small> (1 sp.) ##### ''[[Lygodesmia]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ##### ''[[Chaetadelpha]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Glyptopleura]]'' <small>Eaton</small> (2 spp.) ##### ''[[Microseris]]'' <small>D. Don</small> (21 spp.) ##### ''[[Agoseris]]'' <small>Raf.</small> (11 spp.) ##### ''[[Malacothrix]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ##### ''[[Atrichoseris]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Calycoseris]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Anisocoma]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Munzothamnus]]'' <small>Raven</small> (1 sp.) ##### ''[[Stephanomeria]]'' <small>Nutt.</small> (18 spp.) ##### ''[[Rafinesquia]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pleiacanthus]]'' <small>(Nutt.) Rydb.</small> (1 sp.) ## Subfamilia ''[[Corymbioideae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> ### Tribus ''[[Corymbieae]]'' <small>Panero & V. A. Funk</small> #### ''[[Corymbium]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ## Subfamilia ''[[Asteroideae]]'' <small>(Cass.) Lindl.</small> ### Tribus ''[[Calenduleae]]'' <small>Cass.</small> #### ''[[Garuleum]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Dimorphotheca]]'' <small>Vaill.</small> (15 spp.) #### ''[[Gibbaria]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Osteospermum]]'' <small>L.</small> (78 spp.) #### ''[[Calendula]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Senecioneae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Abrotanellinae]]'' <small>H. Rob., G. D. Carr, R. M. King & A. M. Powell</small> ##### ''[[Abrotanella]]'' <small>Cass.</small> (21 spp.) #### Subtribus ''[[Tussilagininae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tussilago]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Petasites]]'' <small>L.</small> (18 spp.) ##### ''[[Homogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Endocellion]]'' <small>Turcz. ex Herder</small> (2 spp.) ##### ''[[Crocidium]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blennosperma]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) ##### ''[[Ischnea]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tetradymia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Lepidospartum]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Hoehnephytum]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) ##### ''[[Luina]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cacaliopsis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Rainiera]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Aequatorium]]'' <small>B. Nord.</small> (13 spp.) ##### ''[[Paragynoxys]]'' <small>(Cuatrec.) Cuatrec.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gynoxys]]'' <small>Cass.</small> (116 spp.) ##### ''[[Nordenstamia]]'' <small>Lundin</small> (17 spp.) ##### ''[[Paracalia]]'' <small>Cuatrec.</small> (3 spp.) ##### ''[[Angeldiazia]]'' <small>M. O. Dillon & Zapata</small> (1 sp.) ##### ''[[Robinsonecio]]'' <small>T. M. Barkley & Janovec</small> (2 spp.) ##### ''[[Roldana]]'' <small>La Llave</small> (65 spp.) ##### ''[[Mixtecalia]]'' <small>Redonda-Mart., García-Mend. & D.Sandoval</small> (1 sp.) ##### ''[[Telanthophora]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (12 spp.) ##### ''[[Villasenoria]]'' <small>B. L. Clark</small> (1 sp.) ##### ''[[Pittocaulon]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) ##### ''[[Psacaliopsis]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) ##### ''[[Psacalium]]'' <small>Cass.</small> (52 spp.) ##### ''[[Pippenalia]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) ##### ''[[Digitacalia]]'' <small>Pippen</small> (5 spp.) ##### ''[[Yermo]]'' <small>Dorn</small> (1 sp.) ##### ''[[Barkleyanthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (1 sp.) ##### ''[[Arnoglossum]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Rugelia]]'' <small>Shuttlew. ex Chapm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nelsonianthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (2 spp.) ##### ''[[Miricacalia]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Parasenecio]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (70 spp.) ##### ''[[Taimingasa]]'' <small>(Kitam.) C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) ##### ''[[Japonicalia]]'' <small>C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) ##### ''[[Tephroseris]]'' <small>Rchb.</small> (47 spp.) ##### ''[[Nemosenecio]]'' <small>(Kitam.) B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Sinosenecio]]'' <small>B. Nord.</small> (45 spp.) ##### ''[[Hainanecio]]'' <small>Y. Liu & Q. E. Yang</small> (1 sp.) ##### ''[[Vickifunkia]]'' <small>C.Ren, L.Wang, I.D.Illar. & Q.E.Yang</small> (10 spp.) ##### ''[[Ligularia]]'' <small>Cass.</small> (145 spp.) ##### ''[[Dicercoclados]]'' <small>C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Cremanthodium]]'' <small>Benth.</small> (77 spp.) ##### ''[[Ligulariopsis]]'' <small>Y. L. Chen</small> (1 sp.) ##### ''[[Farfugium]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinacalia]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (3 spp.) ##### ''[[Syneilesis]]'' <small>Maxim.</small> (7 spp.) ##### ''[[Chersodoma]]'' <small>Phil.</small> (12 spp.) ##### ''[[Dolichoglottis]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Acrisione]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Centropappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bedfordia]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Brachyglottis]]'' <small>J. R. Forst.& G. Forst.</small> (35 spp.) ##### ''[[Lordhowea]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Haastia]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Papuacalia]]'' <small>Veldkamp</small> (17 spp.) ##### ''[[Brachionostylum]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ##### ''[[Traversia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Capelio]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Caputia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Othonninae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Gymnodiscus]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Othonna]]'' <small>L.</small> (96 spp.) ##### ''[[Crassothonna]]'' <small>B. Nord.</small> (14 spp.) ##### ''[[Euryops]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (102 spp.) ##### ''[[Hertia]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) ##### ''[[Lopholaena]]'' <small>DC.</small> (18 spp.) ##### ''[[Stenops]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oligothrix]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Senecioniinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Dauresia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (2 spp.) ##### ''[[Cissampelopsis]]'' <small>(DC.) Miq.</small> (12 spp.) ##### ''[[Synotis]]'' <small>(C. B. Clarke) C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (65 spp.) ##### ''[[Senecio]]'' <small>L.</small> (1446 spp.) ##### ''[[Hasteola]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Aetheolaena]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) ##### ''[[Culcitium]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Lasiocephalus]]'' <small>Willd. ex Schltdl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Iocenes]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chaetacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Haplosticha]]'' <small>Phil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Robinsonia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Scapisenecio]]'' <small>Schmidt-Leb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Erechtites]]'' <small>Raf.</small> (28 spp.) ##### ''[[Cadiscus]]'' <small>E. Mey. ex DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Crassocephalum]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ##### ''[[Arrhenechthites]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ##### ''[[Dendrocacalia]]'' <small>(Nakai) Nakai</small> (1 sp.) ##### ''[[Io (biljni rod)|Io]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Austrosynotis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (1 sp.) ##### ''[[Mikaniopsis]]'' <small>Milne-Redh.</small> (15 spp.) ##### ''[[Phaneroglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oresbia]]'' <small>Cron & B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dendrosenecio]]'' <small>(Hauman ex Hedberg) B. Nord.</small> (12 spp.) ##### ''[[Adenostyles]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dolichorrhiza]]'' <small>(Pojark.) Galushko</small> (4 spp.) ##### ''[[Caucasalia]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Iranecio]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) ##### ''[[Turanecio]]'' <small>Hamzaoglu</small> (12 spp.) ##### ''[[Pojarkovia]]'' <small>Askerova</small> (1 sp.) ##### ''[[Curio]]'' <small>P. V. Heath</small> (21 spp.) ##### ''[[Delairea]]'' <small>Lem.</small> (2 spp.) ##### ''[[Gynura]]'' <small>Cass.</small> (53 spp.) ##### ''[[Solanecio]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (17 spp.) ##### ''[[Kleinia]]'' <small>Mill.</small> (55 spp.) ##### ''[[Steirodiscus]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) ##### ''[[Lamprocephalus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cineraria]]'' <small>L.</small> (49 spp.) ##### ''[[Mesogramma]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bolandia]]'' <small>Cron</small> (5 spp.) ##### ''[[Bertilia]]'' <small>Cron</small> (1 sp.) ##### ''[[Stilpnogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pladaroxylon]]'' <small>(Endl.) Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachanodes]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pericallis]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (16 spp.) ##### ''[[Emilia]]'' <small>Cass.</small> (124 spp.) ##### ''[[Psednotrichia]]'' <small>Hiern</small> (3 spp.) ##### ''[[Packera]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (76 spp.) ##### ''[[Bethencourtia]]'' <small>Choisy</small> (3 spp.) ##### ''[[Jacobaea]]'' <small>Mill.</small> (64 spp.) ##### ''[[Monticalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (81 spp.) ##### ''[[Faujasia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Eriotrix]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Faujasiopsis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (3 spp.) ##### ''[[Parafaujasia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (2 spp.) ##### ''[[Hubertia]]'' <small>Bory</small> (24 spp.) ##### ''[[Humbertacalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (9 spp.) ##### ''[[Pentacalia]]'' <small>Cass.</small> (164 spp.) ##### ''[[Dresslerothamnus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ortizacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Scrobicaria]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lomanthus]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (21 spp.) ##### ''[[Misbrookea]]'' <small>Funk</small> (1 sp.) ##### ''[[Werneria]]'' <small>Kunth</small> (29 spp.) ##### ''[[Anticona]]'' <small>E. Linares, J. Campos & A. Galán</small> (1 sp.) ##### ''[[Xenophyllum]]'' <small>Funk</small> (23 spp.) ##### ''[[Arbelaezaster]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Caxamarca]]'' <small>M. O. Dillon & A. Sagást.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cabreriella]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dorobaea]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Garcibarrigoa]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudogynoxys]]'' <small>(Greenm.) Cabrera</small> (16 spp.) ##### ''[[Talamancalia]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Charadranaetes]]'' <small>Janovec & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Jessea]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (4 spp.) ##### ''[[Graphistylis]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) ##### ''[[Dendrophorbium]]'' <small>(Cuatrec.) C. Jeffrey</small> (84 spp.) ##### ''[[Herodotia]]'' <small>Urb. & Ekman</small> (1 sp.) ##### ''[[Mattfeldia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Zemisia]]'' <small>B. Nord</small>. (2 spp.) ##### ''[[Ekmaniopappus]]'' <small>Borhidi</small> (1 sp.) ##### ''[[Nesampelos]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Elekmania]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) ##### ''[[Leonis]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Antillanthus]]'' <small>B. Nord.</small> (17 spp.) ##### ''[[Herreranthus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lundinia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Jacmaia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Odontocline]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Ignurbia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Oldfeltia]]'' <small>B. Nord. & Lundin</small> (1 sp.) ##### ''[[Shafera]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Doroniceae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Doronicum]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ### Tribus ''[[Anthemideae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Osmitopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Osmitopsis]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Cotulinae]]'' <small>Kitt.</small> ##### ''[[Schistostephium]]'' <small>Less.</small> (8 spp.) ##### ''[[Soliva]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ##### ''[[Leptinella]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ##### ''[[Cotula]]'' <small>L.</small> (58 spp.) ##### ''[[Hilliardia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hippia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ##### ''[[Adenanthellum]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Inezia]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) ##### ''[[Thaminophyllum]]'' <small>Harv.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lidbeckia]]'' <small>Bergius</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Ursiniinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Ursinia]]'' <small>Gaertn.</small> (44 spp.) #### Subtribus ''[[Inulantherinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Inulanthera]]'' <small>Källersjö</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Athanasiinae]]'' <small>Lindl. ex Pfeiff.</small> ##### ''[[Eriocephalus]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ##### ''[[Adenoglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lasiospermum]]'' <small>Lag.</small> (4 spp.) ##### ''[[Hymenolepis]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) ##### ''[[Athanasia]]'' <small>L.</small> (41 spp.) ##### ''[[Leucoptera]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Phymasperminae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Phymaspermum]]'' <small>Less.</small> (24 spp.) ##### ''[[Gymnopentzia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Eumorphia]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Pentziinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Myxopappus]]'' <small>Källersjö</small> (2 spp.) ##### ''[[Marasmodes]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cymbopappus]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentzia]]'' <small>Thunb.</small> (31 spp.) ##### ''[[Oncosiphon]]'' <small>Källersjö</small> (8 spp.) ##### ''[[Foveolina]]'' <small>Källersjö</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Handeliinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Ugamia]]'' <small>Pavlov</small> (1 sp.) ##### ''[[Cancrinia]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (7 spp.) ##### ''[[Microcephala]]'' <small>Pobed.</small> (4 spp.) ##### ''[[Trichanthemis]]'' <small>Regel & Schmalh.</small> (10 spp.) ##### ''[[Richteria]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (10 spp.) ##### ''[[Tanacetopsis]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk</small> (24 spp.) ##### ''[[Lepidolopsis]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Allardia]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Sclerorhachis]]'' <small>(Rech. fil.) Rech. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Polychrysum]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Handelia]]'' <small>Heimerl</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudohandelia]]'' <small>Tzvelev</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Artemisiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Lepidolopha]]'' <small>C. Winkl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Elachanthemum]]'' <small>Y. Ling & Y. R. Ling</small> (1 sp.) ##### ''[[Arctanthemum]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (3 spp.) ##### ''[[Ajania]]'' <small>Poljakov</small> (40 spp.) ##### ''[[Ajaniopsis]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucanthemella]]'' <small>Tzvelev</small> (2 spp.) ##### ''[[Crossostephium]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Delwiensia]]'' <small>W. A. Weber & R. C. Wittmann</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisia]]'' <small>L.</small> (485 spp.) ##### ''[[Nipponanthemum]]'' <small>(Kitam.) Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisiella]]'' <small>Ghafoor</small> (1 sp.) ##### ''[[Phaeostigma]]'' <small>Muldashev</small> (3 spp.) ##### ''[[Turaniphytum]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Mausolea]]'' <small>Bunge ex Poljakov</small> (1 sp.) ##### ''[[Hippolytia]]'' <small>Poljakov</small> (19 spp.) ##### ''[[Neopallasia]]'' <small>Poljakov</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysanthemum]]'' <small>L.</small> (40 spp.) ##### ''[[Opisthopappus]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) ##### ''[[Tridactylina]]'' <small>(DC.) Sch. Bip.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kaschgaria]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) ##### ''[[Filifolium]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stilpnolepis]]'' <small>Krasch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Brachanthemum]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Brocchiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Brocchia]]'' <small>Vis.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Vogtiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Vogtia]]'' <small>Oberpr. & Sonboli</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Matricariinae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Matricaria]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Heliocauta]]'' <small>Humphries</small> (1 sp.) ##### ''[[Anacyclus]]'' <small>L.</small> (9 spp.) ##### ''[[Achillea]]'' <small>L.</small> (138 spp.) #### Subtribus ''[[Anthemidinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Gonospermum]]'' <small>Less.</small> (7 spp.) ##### ''[[Tanacetum]]'' <small>L.</small> (140 spp.) ##### ''[[Xylanthemum]]'' <small>Tzvelev</small> (7 spp.) ##### ''[[Archanthemis]]'' <small>Lo Presti & Oberpr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Nananthea]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anthemis]]'' <small>L.</small> (161 spp.) ##### ''[[Tripleurospermum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (41 spp.) ##### ''[[Cota]]'' <small>J. Gay</small> (37 spp.) #### Subtribus ''[[Leucanthemopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Castrilanthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hymenostemma]]'' <small>Kunze ex Willk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucanthemopsis]]'' <small>(Giroux) Heywood</small> (10 spp.) ##### ''[[Prolongoa]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phalacrocarpum]]'' <small>(DC.) Willk.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lonadinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Lonas]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lepidophorinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> ##### ''[[Lepidophorum]]'' <small>Neck.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Leucantheminae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> ##### ''[[Daveaua]]'' <small>Willk. ex Mariz</small> (1 sp.) ##### ''[[Otospermum]]'' <small>Willk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Mauranthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (4 spp.) ##### ''[[Rhodanthemum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (15 spp.) ##### ''[[Leucanthemum]]'' <small>Hill</small> (51 spp.) ##### ''[[Plagius]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Coleostephus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Glossopappus]]'' <small>Kunze</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysanthoglossum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (2 spp.) ##### ''[[Chlamydophora]]'' <small>Ehrenb. ex Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteromera]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Santolininae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Santolina]]'' <small>L.</small> (26 spp.) ##### ''[[Rhetinolepis]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) ##### ''[[Mecomischus]]'' <small>Coss. ex Benth. & Hook. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cladanthus]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chamaemelum]]'' <small>Mill.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Glebionidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> ##### ''[[Endopappus]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ##### ''[[Otoglyphis]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) ##### ''[[Nivellea]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteranthemis]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) ##### ''[[Argyranthemum]]'' <small>Webb ex Sch. Bip.</small> (24 spp.) ##### ''[[Glebionis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Astereae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Printziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Printzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Denekiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Denekia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Nannoglottidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Nannoglottis]]'' <small>Maxim.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Mairiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Mairia]]'' <small>Nees</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Chiliotrichinae]]'' <small>Bonifacio</small> ##### ''[[Llerasia]]'' <small>Triana</small> (14 spp.) ##### ''[[Nardophyllum]]'' <small>(Hook. & Arn.) Hook. & Arn.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aylacophora]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) ##### ''[[Cabreraea]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliophyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliotrichiopsis]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) ##### ''[[Lepidophyllum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chiliotrichum]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Haroldia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ##### ''[[Katinasia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Celmisiinae]]'' <small>Saldivia</small> ##### ''[[Celmisia]]'' <small>Cass.</small> (69 spp.) ##### ''[[xCelmearia]]'' <small>Heenan</small> (0 sp.) ##### ''[[Damnamenia]]'' <small>Given</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pachystegia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Oritrophiinae]]'' <small>Neson</small> ##### ''[[Oritrophium]]'' <small>(Kunth) Cuatrec.</small> (24 spp.) ##### ''[[Novenia]]'' <small>Freire</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Pteroniinae]]'' <small>Neson</small> ##### ''[[Pteronia]]'' <small>L.</small> (76 spp.) #### Subtribus ''[[Homochrominae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Felicia]]'' <small>Cass.</small> (89 spp.) ##### ''[[Polyarrhena]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Zyrphelis]]'' <small>Cass.</small> (25 spp.) ##### ''[[Amellus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ##### ''[[Poecilolepis]]'' <small>Grau</small> (2 spp.) ##### ''[[Nolletia]]'' <small>Cass.</small> (14 spp.) ##### ''[[Chrysocoma]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Heteromma]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Engleria]]'' <small>O. Hoffm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Jeffreya]]'' <small>Wild</small> (2 spp.) ##### ''[[Roodebergia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ##### ''[[Melanodendron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Commidendrum]]'' <small>Burch. ex DC.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Madagasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Madagaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ##### ''[[Rochonia]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Vernoniopsis]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Iranoasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Iranoaster]]'' <small>Kaz.-Osaloo, Farhani & Mozaff.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Afroasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Afroaster]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (18 spp.) #### Subtribus ''[[Formaniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Formania]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Eschenbachiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Eschenbachia]]'' <small>Moench</small> (11 spp.) ##### ''[[Thespis]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Grangeinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Ceruana]]'' <small>Forssk.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dichrocephala]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Grangea]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) ##### ''[[Grangeopsis]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Grauanthus]]'' <small>Fayed</small> (2 spp.) ##### ''[[Colobanthera]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ##### ''[[Dactyotrichia]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ##### ''[[Gyrodoma]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ##### ''[[Mtonia]]'' <small>Beentje</small> (1 sp.) ##### ''[[Nidorella]]'' <small>Cass.</small> (30 spp.) ##### ''[[Conyza]]'' <small>p. p.</small> (1 sp.) ##### ''[[Conyza]]'' <small>s. lat.</small> (42 spp.) ##### ''[[Rhamphogyne]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Heteroplexis]]'' <small>C. C. Chang</small> (3 spp.) ##### ''[[Microglossa]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ##### ''[[Sarcanthemum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Welwitschiella]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Psiadia]]'' <small>Jacq.</small> (64 spp.) #### Subtribus ''[[Chamaegerinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chamaegeron]]'' <small>Schrenk</small> (4 spp.) ##### ''[[Lachnophyllum]]'' <small>Bunge</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Bellidinae]]'' <small>Willk.</small> ##### ''[[Bellis]]'' <small>L.</small> (14 spp.) ##### ''[[Bellidiastrum]]'' <small>Scop.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bellium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ##### ''[[Galatella]]'' <small>Cass.</small> (32 spp.) ##### ''[[Crinitaria]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tripolium]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) ##### ''[[Kitamuria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Lagenophorinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Keysseria]]'' <small>Lauterb.</small> (10 spp.) ##### ''[[Piora]]'' <small>J. Kost.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pytinicarpa]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagenophora]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) ##### ''[[Solenogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lagenocypsela]]'' <small>Swenson & K. Bremer</small> (2 spp.) ##### ''[[Novaguinea]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Brachyscominae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Brachyscome ]]'' <small>Cass.</small> (102 spp.) ##### ''[[Ceratogyne ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Roebuckiella ]]'' <small>P. S. Short</small> (9 spp.) ##### ''[[Erodiophyllum ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Calotis ]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ##### ''[[Peripleura ]]'' <small>(N. T. Burb.) G. L. Nesom</small> (9 spp.) ##### ''[[Tetramolopium ]]'' <small>Nees</small> (38 spp.) ##### ''[[Vittadinia ]]'' <small>A. Rich.</small> (22 spp.) ##### ''[[Isoetopsis ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Elachanthus ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chondropyxis ]]'' <small>D. A. Cooke</small> (1 sp.) ##### ''[[Minuria ]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Kippistia ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achnophora ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Camptacra ]]'' <small>N. T. Burb.</small> (4 spp.) ##### ''[[Dichromochlamys ]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ##### ''[[Dimorphocoma ]]'' <small>F. Muell. & Tate</small> (1 sp.) ##### ''[[Hullsia ]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Iotasperma ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Pilbara ]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixiochlamys ]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pappochroma ]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ##### ''[[Remya ]]'' <small>Hillebr. ex Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ##### ''[[Olearia ]]'' <small>Moench</small> (155 spp.) ##### ''[[Landerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (10 spp.) ##### ''[[Neolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Phaseolaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Walsholaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (4 spp.) ##### ''[[Muellerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Spongotrichum ]]'' <small>(DC.) Nees ex Spach</small> (2 spp.) ##### ''[[Linealia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Vicinia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Wollemiaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Ephedrides ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Asterinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Neobrachyactis]]'' <small>Brouillet</small> (4 spp.) ##### ''[[Psychrogeton]]'' <small>Boiss.</small> (27 spp.) ##### ''[[Callistephus]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cordiofontis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ##### ''[[Sinosidus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (8 spp.) ##### ''[[Helodeaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Myriactis]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ##### ''[[Metamyriactis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (6 spp.) ##### ''[[Geothamnus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Tibetiodes]]'' <small>G. L. Nesom</small> (27 spp.) ##### ''[[Griersonia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ##### ''[[Chlamydites]]'' <small>J. R. Drumm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Iteroloba]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Yonglingia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Arctogeron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Asterothamnus]]'' <small>Novopokr.</small> (7 spp.) ##### ''[[Kemulariella]]'' <small>Tamamsch.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rhinactinidia]]'' <small>Novopokr.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sinobouffordia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Chaochienchangia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Cardiagyris]]'' <small>G. L. Nesom</small> (9 spp.) ##### ''[[Aster]]'' <small>L.</small> (98 spp.) ##### ''[[Rhynchospermum]]'' <small>Reinw.</small> (1 sp.) ##### ''[[Miyamayomena]]'' <small>Kitam.</small> (3 spp.) ##### ''[[Turczaninowia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kalimeris]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Heteropappus]]'' <small>Less.</small> (16 spp.) ##### ''[[Sheareria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Baccharidinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Baccharis]]'' <small>L.</small> (445 spp.) ##### ''[[Pseudobaccharis]]'' <small>Cabrera</small> (7 spp.) ##### ''[[Exostigma]]'' <small>G. Sancho</small> (2 spp.) ##### ''[[Hinterhubera]]'' <small>Sch. Bip.</small> (9 spp.) ##### ''[[Laestadia]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ##### ''[[Blakiella]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Flosmutisia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Linochilus]]'' <small>Bentham</small> (60 spp.) ##### ''[[Laennecia]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) ##### ''[[Westoniella]]'' <small>Cuatrec.</small> (6 spp.) ##### ''[[Talamancaster]]'' <small>Pruski</small> (6 spp.) ##### ''[[Aztecaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Archibaccharis]]'' <small>Heering</small> (37 spp.) ##### ''[[Plagiocheilus]]'' <small>Arn. ex DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Diplostephium]]'' <small>Kunth</small> (53 spp.) ##### ''[[Parastrephia]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ##### ''[[Floscaldasia]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Guynesomia]]'' <small>Bonif. & G. Sancho</small> (1 sp.) ##### ''[[Kieslingia]]'' <small>Faúndez, Saldivia & Martic.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pacifigeron]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Podocoma]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Microgyne]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Sommerfeltia]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Asteropsis]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ##### ''[[Inulopsis]]'' <small>O. Hoffm.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Doellingeriinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Doellingeria]]'' <small>Nees</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Oclemeninae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Oclemena]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Egletinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Egletes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Pentachaetinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Pentachaeta]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rigiopappus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Tracyina]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Ericameria]]'' <small>Nutt.</small> (37 spp.) #### Subtribus ''[[Solidagininae]]'' <small>O. Hoffm.</small> ##### ''[[Eastwoodia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) ##### ''[[Columbiadoria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Sericocarpus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) ##### ''[[Cuniculotinus]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (1 sp.) ##### ''[[Acamptopappus]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Amphipappus]]'' <small>Torr. ex A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysothamnus]]'' <small>Nutt.</small> (9 spp.) ##### ''[[Bathysanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Solidago]]'' <small>L.</small> (147 spp.) ##### ''[[Chrysoma]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stenotus]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Nestotus]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (3 spp.) ##### ''[[Petradoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Toiyabea]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (4 spp.) ##### ''[[Oreochrysum]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lorandersonia]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (6 spp.) ##### ''[[Tonestus]]'' <small>A. Nels.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Ionactinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Ionactis]]'' <small>Greene</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Chaetopappinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chaetopappa]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Monoptilon]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Astranthiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Townsendia]]'' <small>Hook.</small> (30 spp.) ##### ''[[Astranthium]]'' <small>Nutt.</small> (11 spp.) ##### ''[[Dichaetophora]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Geissolepinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Geissolepis]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Chrysopsidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Pityopsis]]'' <small>Nutt.</small> (12 spp.) ##### ''[[Bradburia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Chrysopsis]]'' <small>(Nutt.) Elliott</small> (10 spp.) ##### ''[[Noticastrum]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Croptilon]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Heterotheca]]'' <small>Cass.</small> (70 spp.) ##### ''[[Osbertia]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ##### ''[[Tomentaurum]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Conyzinae]]'' <small>Horan.</small> ##### ''[[Erigeron]]'' <small>L.</small> (486 spp.) ##### ''[[Aphanostephus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Apopyros]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Hysterionica]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ##### ''[[Neja]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ##### ''[[Leptostelma]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Gutierreziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Gundlachia]]'' <small>A. Gray</small> (5 spp.) ##### ''[[Aquilula]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnosperma]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Amphiachyris]]'' <small>(DC.) Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Medranoa]]'' <small>Urbatsch & R. P. Roberts</small> (5 spp.) ##### ''[[Thurovia]]'' <small>Rose</small> (1 sp.) ##### ''[[Bigelowia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Gutierrezia]]'' <small>Lag.</small> (35 spp.) ##### ''[[Euthamia]]'' <small>Elliott</small> (13 spp.) #### Subtribus ''[[Boltoniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Chloracantha]]'' <small>G. L. Nesom, Y. B. Suh, D. R. Morgan, S. D. Sundb. & B. B. Simpson</small> (4 spp.) ##### ''[[Batopilasia]]'' <small>G. L. Nesom & Noyes</small> (1 sp.) ##### ''[[Boltonia]]'' <small>L´Hér.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Symphyotrichinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Canadanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Ampelaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Almutaster]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (1 sp.) ##### ''[[Psilactis]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) ##### ''[[Symphyotrichum]]'' <small>Nees</small> (98 spp.) ##### ''[[Sanrobertia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Machaerantherinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ##### ''[[Oreostemma]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ##### ''[[Eurybia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (27 spp.) ##### ''[[Triniteurybia]]'' <small>Brouillet, Urbatsch & R. P. Roberts</small> (1 sp.) ##### ''[[Machaeranthera]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) ##### ''[[Leucosyris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ##### ''[[Xylorhiza]]'' <small>Nutt.</small> (10 spp.) ##### ''[[Oonopsis]]'' <small>Greene</small> (5 spp.) ##### ''[[Dieteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ##### ''[[Xanthisma]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ##### ''[[Haplopappus]]'' <small>Cass.</small> (72 spp.) ##### ''[[Notopappus]]'' <small>Klingenb.</small> (5 spp.) ##### ''[[Grindelia]]'' <small>Willd.</small> (67 spp.) ##### ''[[Xanthocephalum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ##### ''[[Stephanodoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Rayjacksonia]]'' <small>R. L. Hartm. & M. A. Lane</small> (3 spp.) ##### ''[[Isocoma]]'' <small>Nutt.</small> (16 spp.) ##### ''[[Adiaphila]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ##### ''[[Pyrrocoma]]'' <small>Hook.</small> (14 spp.) ##### ''[[Adeia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Hazardia]]'' <small>Greene</small> (11 spp.) ##### ''[[Benitoa]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ##### ''[[Corethrogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lessingia]]'' <small>Cham.</small> (12 spp.) ### Tribus ''[[Gnaphalieae]]'' <small>(Cass.) Lecoq & Juill.</small> #### Subtribus ''[[Athrixiinae]]'' ##### ''[[Alatoseta]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) ##### ''[[Athrixia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lepidostephium]]'' <small>Oliv.</small> (2 spp.) ##### ''[[Phagnalon]]'' <small>Cass.</small> (37 spp.) ##### ''[[Pentatrichia]]'' <small>Klatt</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Oederinae]]'' ##### ''[[Arrowsmithia]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Fluminaria]]'' <small>N. G. Bergh</small> (1 sp.) ##### ''[[Nestlera]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhynchopsidium]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leysera]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Oedera]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Oxylaena]]'' <small>Benth. ex Anderb.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''Metalasia clade'' ##### ''[[Amphiglossa]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Pterothrix]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Muscosomorphe]]'' <small>J.C.Manning</small> (1 sp.) ##### ''[[Disparago]]'' <small>Gaertn.</small> (9 spp.) ##### ''[[Myrovernix]]'' <small>Koek.</small> (5 spp.) ##### ''[[Dicerothamnus]]'' <small>Koek.</small> (2 spp.) ##### ''[[Elytropappus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stoebe]]'' <small>L.</small> (25 spp.) ##### ''[[Ifloga]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Dolichothrix]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Atrichantha]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Calotesta]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) ##### ''[[Hydroidea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) ##### ''[[Phaenocoma]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ##### ''[[Lachnospermum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ##### ''[[Metalasia]]'' <small>R. Br.</small> (57 spp.) ##### ''[[Planea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) #### Subtribus ''Lasiopogon clade'' ##### ''[[Lasiopogon]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Gnaphaliinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Galeomma]]'' <small>Rauschert</small> (2 spp.) ##### ''[[Achyrocline]]'' <small>Less.</small> (47 spp.) ##### ''[[Helichrysum]]'' <small>Mill.</small> (562 spp.) ##### ''[[Aphelexis]]'' <small>D. Don</small> (4 spp.) ##### ''[[Chiliocephalum]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Syncephalum]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Stenocline]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Catatia]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) ##### ''[[Pseudognaphalium]]'' <small>Kirp.</small> (110 spp.) ##### ''[[Quasiantennaria]]'' <small>R.J.Bayer & M.O.Dillon</small> (1 sp.) ##### ''[[Anaphalis]]'' <small>DC.</small> (111 spp.) ##### ''[[Plecostachys]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (2 spp.) ##### ''[[Tenrhynea]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) ##### ''[[Syncarpha]]'' <small>DC.</small> (21 spp.) ##### ''[[Libinhania]]'' <small>N. Kilian, Galbany, Oberpr. & A. G. Mill.</small> (13 spp.) ##### ''[[Gnaphalium]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Cladochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achyranthemum]]'' <small>N. G. Bergh</small> (7 spp.) #### Subtribus ''FLAG clade'' ##### ''[[Omalotheca]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Castroviejoa]]'' <small>Galbany et al.</small> (2 spp.) ##### ''[[Psilocarphus]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ##### ''[[Logfia]]'' <small>Cass.</small> (11 spp.) ##### ''[[Micropus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chamaepus]]'' <small>Wagenitz</small> (1 sp.) ##### ''[[Gnomophalium]]'' <small>Greuter</small> (1 sp.) ##### ''[[Stylocline]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Ancistrocarphus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Hesperevax]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Bombycilaena]]'' <small>(DC.) Smoljan.</small> (3 spp.) ##### ''[[Filago]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Leontopodium]]'' <small>(Pers.) R. Br.</small> (57 spp.) ##### ''[[Mexerion]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ##### ''[[Gnaphaliothamnus]]'' <small>Kirp.</small> (9 spp.) ##### ''[[Jalcophila]]'' <small>M. O. Dillon & Sagást.</small> (3 spp.) ##### ''[[Andicolea]]'' <small>Mayta & Molinari</small> (20 spp.) ##### ''[[Mniodes]]'' <small>(A. Gray) Benth. & Hook. fil.</small> (24 spp.) ##### ''[[Diaperia]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Antennaria]]'' <small>Gaertn.</small> (45 spp.) ##### ''[[Dielitzia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Cuatrecasasiella]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chryselium]]'' <small>Urtubey & S. E. Freire</small> (1 sp.) ##### ''[[Chevreulia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Gamochaeta]]'' <small>Wedd.</small> (59 spp.) ##### ''[[Chionolaena]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ##### ''[[Lucilia]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ##### ''[[Belloa]]'' <small>J. Rémy</small> (5 spp.) ##### ''[[Berroa]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) ##### ''[[Facelis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Micropsis]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Raouliopsis]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### Subtribus ''Australasian clade'' ##### ''[[Troglophyton]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (6 spp.) ##### ''[[Vellereophyton]]'' <small>Hilliard & Burtt</small> (7 spp.) ##### ''[[Anaxeton]]'' <small>Gaertn.</small> (10 spp.) ##### ''[[Anderbergia]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) ##### ''[[Langebergia]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Edmondia]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ##### ''[[Helichrysopsis]]'' <small>Kirp.</small> (1 sp.) ##### ''[[Petalacte]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) ##### ''[[Stuartina]]'' <small>Sond.</small> (2 spp.) ##### ''[[Parantennaria]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) ##### ''[[Millotia]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Ewartia]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) ##### ''[[Argyrotegium]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (4 spp.) ##### ''[[Euchiton]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) ##### ''[[Ewartiothamnus]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucogenes]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) ##### ''[[Raoulia]]'' <small>Hook. fil.</small> (23 spp.) ##### ''[[Rachelia]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anaphalioides]]'' <small>(Benth.) Kirp.</small> (7 spp.) ##### ''[[Pterygopappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gilberta]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixiolaena]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ##### ''[[Chthonocephalus]]'' <small>Steetz</small> (6 spp.) ##### ''[[Tietkensia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichanthodium]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Siloxerus]]'' <small>Labill.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pogonolepis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Sondottia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) ##### ''[[Blennospora]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Decazesia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Quinqueremulus]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Polycalymma]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (1 sp.) ##### ''[[Erymophyllum]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (5 spp.) ##### ''[[Cephalosorus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Cephalipterum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Bracteantha]]'' <small>Anderb. & Haegi</small> (6 spp.) ##### ''[[Neotysonia]]'' <small>Dalla Torre & Harms</small> (1 sp.) ##### ''[[Argentipallium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (6 spp.) ##### ''[[Eriochlamys]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Rutidosis]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Phacellothrix]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fitzwillia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Dithyrostegia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Podotheca]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ##### ''[[Leiocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (10 spp.) ##### ''[[Feldstonia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Myriocephalus]]'' <small>Benth.</small> (15 spp.) ##### ''[[Rhetinocarpha]]'' <small>Paul G. Wilson & M. A. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Calocephalus]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) ##### ''[[Balladonia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) ##### ''[[Lemooria]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Gilruthia]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) ##### ''[[Gnephosis]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Notisia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ##### ''[[Actinobole]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) ##### ''[[Angianthus]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (19 spp.) ##### ''[[Epitriche]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleuropappus]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Quinetia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bellida]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) ##### ''Schoenia-group'' ( sp.) ##### ''[[Schoenia]]'' <small>Steetz</small> (4 spp.) ##### ''[[Pithocarpa]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) ##### ''[[Hyalosperma]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ##### ''[[Coronidium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (21 spp.) ##### ''[[Rhodanthe]]'' <small>Lindl.</small> (46 spp.) ##### ''[[Pycnosorus]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ##### ''[[Craspedia]]'' <small>G. Forst.</small> (27 spp.) ##### ''[[Acanthocladium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ammobium]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) ##### ''[[Waitzia]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (8 spp.) ##### ''[[Leptorhynchos]]'' <small>Less.</small> (11 spp.) ##### ''[[Leucochrysum]]'' <small>(DC.) Paul G. Wilson</small> (5 spp.) ##### ''[[Anemocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (3 spp.) ##### ''[[Xerochrysum]]'' <small>Tzvelev</small> (6 spp.) ##### ''[[Acomis]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) ##### ''[[Pterochaeta]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysocephalum]]'' <small>Walp.</small> (11 spp.) ##### ''[[Gratwickia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hyalochlamys]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Haegiela]]'' <small>P. S. Short & Paul G. Wilson</small> (1 sp.) ##### ''[[Triptilodiscus]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Haptotrichion]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (2 spp.) ##### ''[[Lawrencella]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Asteridea]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) ##### ''[[Panaetia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Siemssenia]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Podolepis]]'' <small>Labill.</small> (20 spp.) ##### ''[[Walshia]]'' <small>Jeanes</small> (1 sp.) ##### ''[[Ixodia]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) ##### ''[[Argyroglottis]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paenula]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Apalochlamys]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ozothamnus]]'' <small>R. Br.</small> (62 spp.) ##### ''[[Cremnothamnus]]'' <small>Puttock</small> (1 sp.) ##### ''[[Odixia]]'' <small>Orchard</small> (2 spp.) ##### ''[[Haeckeria]]'' <small>F. Muell.</small> (3 spp.) ##### ''[[Calomeria]]'' <small>Vent.</small> (4 spp.) ##### ''[[Humeocline]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Basedowia]]'' <small>E. Pritz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thiseltonia]]'' <small>Hemsl.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cassinia]]'' <small>R. Br.</small> (46 spp.) ##### ''[[Taplinia]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Inuleae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Inulinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Duhaldea]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) ##### ''[[Cyathocline]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ##### ''[[Caesulia]]'' <small>Roxb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blumea]]'' <small>DC.</small> (86 spp.) ##### ''[[Blumeopsis]]'' <small>Gagnep.</small> (1 sp.) ##### ''[[Nanothamnus]]'' <small>Thomson</small> (1 sp.) ##### ''[[Merrittia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Schizogyne]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Vieraea]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhanterium]]'' <small>Desf.</small> (3 spp.) ##### ''[[Buphthalmum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentanema]]'' <small>Cass.</small> (33 spp.) ##### ''[[Vicoa]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) ##### ''[[Chrysophthalmum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ##### ''[[Carpesium]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ##### ''[[Telekia]]'' <small>Baumg.</small> (1 sp.) ##### ''[[Inula]]'' <small>L.</small> (79 spp.) ##### ''[[Limbarda]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rhanteriopsis]]'' <small>Rauschert</small> (5 spp.) ##### ''[[Monactinocephalus]]'' <small>Klatt</small> (2 spp.) ##### ''[[Pulicaria]]'' <small>Gaertn.</small> (85 spp.) ##### ''[[Dittrichia]]'' <small>Greuter</small> (2 spp.) ##### ''[[Jasonia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (1 sp.) ##### ''[[Anvillea]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Pallenis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (6 spp.) ##### ''[[Asteriscus]]'' <small>Mill.</small> (9 spp.) ##### ''[[Chiliadenus]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) ##### ''[[Allagopappus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Perralderia]]'' <small>Coss.</small> (3 spp.) ##### ''[[Iphiona]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) ##### ''[[Lifago]]'' <small>Schweinf. & Muschl.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Plucheinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Stenachaenium]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Geigeria]]'' <small>Griess.</small> (27 spp.) ##### ''[[Ondetia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Antiphiona]]'' <small>Merxm.</small> (2 spp.) ##### ''[[Calostephane]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) ##### ''[[Pegolettia]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ##### ''[[Cratystylis]]'' <small>S. Moore</small> (4 spp.) ##### ''[[Iphionopsis]]'' <small>Anderb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pterocaulon]]'' <small>Elliott</small> (26 spp.) ##### ''[[Sachsia]]'' <small>Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pechuel-loeschea]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cylindrocline]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Doellia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (2 spp.) ##### ''[[Epaltes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sphaeromorphaea]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ##### ''[[Karelinia]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ##### ''[[Laggera]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth. & Hook. fil.</small> (12 spp.) ##### ''[[Nicolasia]]'' <small>S. Moore</small> (7 spp.) ##### ''[[Pluchea]]'' <small>Cass.</small> (62 spp.) ##### ''[[Porphyrostemma]]'' <small>Benth. ex Oliv.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pseudoconyza]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sphaeranthus]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Tessaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) ##### ''[[Streptoglossa]]'' <small>Steetz ex F. Muell.</small> (8 spp.) ##### ''[[Coleocoma]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thespidium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Allopterigeron]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ##### ''[[Litogyne]]'' <small>Harv.</small> (1 sp.) ##### ''[[Adelostigma]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Monarrhenus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Delamerea]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ##### ''[[Neojeffreya]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) ##### ''[[Triplocephalum]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudoblepharispermum]]'' <small>J.-P. Lebrun & Stork</small> (3 spp.) ### Tribus ''[[Athroismeae]]'' <small>Panero</small> #### Subtribus ''[[Lowryanthinae]]'' <small>Pruski & Anderb.</small> ##### ''[[Lowryanthus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Apodocephala]]'' <small>Baker</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Athroisminae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Athroisma]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ##### ''[[Blepharispermum]]'' <small>DC. ex Wight</small> (15 spp.) ##### ''[[Leucoblepharis]]'' <small>Arn.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''incertae sedis'' ##### ''[[Anisochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Artemisiopsis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Symphyllocarpinae]]'' <small>Smoljan.</small> ##### ''[[Symphyllocarpus]]'' <small>Maxim.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Centipedinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Centipeda (Plantae)|Centipeda]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Anisopappinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Anisopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (46 spp.) ### Tribus ''[[Feddeeae]]'' <small>Pruski, P. Herrera, Anderb. & Franc.-Ort.</small> #### ''[[Feddea]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Helenieae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Marshalliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Marshallia]]'' <small>Schreb.</small> (9 spp.) #### Subtribus ''[[Psathyrotinae]]'' <small>Baldwin</small> ##### ''[[Psathyrotes]]'' <small>(Nutt.) A. Gray</small> (3 spp.) ##### ''[[Trichoptilium]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Pelucha]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gaillardiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Helenium]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ##### ''[[Balduina]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ##### ''[[Gaillardia]]'' <small>Foug.</small> (21 spp.) #### Subtribus ''[[Tetraneuridinae]]'' <small>Rydb.</small> ##### ''[[Baileya]]'' <small>Harv. & A. Gray ex Torr.</small> (3 spp.) ##### ''[[Hymenoxys]]'' <small>Cass.</small> (26 spp.) ##### ''[[Amblyolepis]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetraneuris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ##### ''[[Psilostrophe]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Plateileminae]]'' <small>Baldwin</small> ##### ''[[Plateilema]]'' <small>(A. Gray) Cockerell</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Millerieae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Melampodiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Acanthospermum]]'' <small>Schrank</small> (7 spp.) ##### ''[[Lecocarpus]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Melampodium]]'' <small>L.</small> (45 spp.) ##### ''[[Staurochlamys]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Galinsoginae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Alepidocline]]'' <small>S. F. Blake</small> (6 spp.) ##### ''[[Cuchumatanea]]'' <small>Seid. & Beaman</small> (1 sp.) ##### ''[[Alloispermum]]'' <small>Willd.</small> (17 spp.) ##### ''[[Faxonia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) ##### ''[[Galinsoga]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (12 spp.) ##### ''[[Stenocarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Aphanactis]]'' <small>Wedd.</small> (9 spp.) ##### ''[[Oteiza]]'' <small>La Llave</small> (4 spp.) ##### ''[[Sabazia]]'' <small>Cass.</small> (16 spp.) ##### ''[[Freya (biljni rod)|Freya]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) ##### ''[[Schistocarpha]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Selloa]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Milleriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Axiniphyllum]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) ##### ''[[Guizotia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Micractis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ##### ''[[Milleria]]'' <small>St.-Lag.</small> (1 sp.) ##### ''[[Rumfordia]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sigesbeckia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ##### ''[[Smallanthus]]'' <small>Mack.</small> (22 spp.) ##### ''[[Stachycephalum]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Trigonospermum]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) ##### ''[[Unxia]]'' <small>L. fil.</small> (2 spp.) ##### ''[[Zandera]]'' <small>D. L. Schulz</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Desmanthodiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Desmanthodium]]'' <small>Benth.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Dyscritothamninae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Bebbia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Dyscritothamnus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Tridax]]'' <small>L.</small> (34 spp.) ##### ''[[Cymophora]]'' <small>B. L. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Tetragonotheca]]'' <small>L.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Espeletiinae]]'' <small>Cuatrec.</small> ##### ''[[Espeletia]]'' <small>Mutis ex Humb. & Bonpl.</small> (158 spp.) ##### ''[[Tamananthus]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Guardiolinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Guardiola]]'' <small>Cerv. ex Humb. & Bonpl.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Jaegeriinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Jaegeria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) ### Tribus ''[[Tageteae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Flaveriinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Flaveria]]'' <small>Juss.</small> (21 spp.) ##### ''[[Sartwellia]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) ##### ''[[Haploesthes]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) #### Subtribus ''[[Clappiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pseudoclappia]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Oxypappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Clappia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Jamesianthus]]'' <small>S. F. Blake & Sherff</small> (1 sp.) ##### ''[[Arnicastrum]]'' <small>Greenm.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Tagetinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Tagetes]]'' <small>L.</small> (52 spp.) ##### ''[[Callilepis]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) ##### ''[[Thymophylla]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ##### ''[[Adenophyllum]]'' <small>Pers.</small> (13 spp.) ##### ''[[Nicolletia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Pectidinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Porophyllum]]'' <small>Adans.</small> (31 spp.) ##### ''[[Pectis]]'' <small>L.</small> (93 spp.) #### Subtribus ''[[Jaumeinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Jaumea]]'' <small>Pers.</small> (2 spp.) ##### ''[[Dyssodia]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ##### ''[[Boeberastrum]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (2 spp.) ##### ''[[Boeberoides]]'' <small>(DC.) Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Urbinella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chrysactinia]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) ##### ''[[Comaclinium]]'' <small>Scheidw. & Planch.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dysodiopsis]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gymnolaena]]'' <small>(DC.) Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Harnackia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hydropectis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Lescaillea]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Leucactinia]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bajacalia]]'' <small>Loockerman, B. L. Turner & R. K. Jansen</small> (3 spp.) ##### ''[[Schizotrichia]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Strotheria]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Varillinae]]'' <small>B. L. Turner & A. M. Powell</small> ##### ''[[Varilla]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Coultereliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Coulterella]]'' <small>Vasey & Rose</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Madieae]]'' <small>Jeps.</small> #### Subtribus ''[[Baeriinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Eriophyllum]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ##### ''[[Pseudobahia]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Syntrichopappus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Lasthenia]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) ##### ''[[Baeriopsis]]'' <small>J. T. Howell</small> (1 sp.) ##### ''[[Amblyopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Monolopia]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Constancea]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Venegasiinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Venegasia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hulseinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Hulsea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Eatonella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Arnicinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Arnica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) #### Subtribus ''[[Madiinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ##### ''[[Raillardella]]'' <small>(A. Gray) Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Adenothamnus]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ##### ''[[Hemizonella]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Kyhosia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ##### ''[[Anisocarpus]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ##### ''[[Carlquistia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ##### ''[[Madia]]'' <small>Molina</small> (11 spp.) ##### ''[[Argyroxiphium]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ##### ''[[Wilkesia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Dubautia]]'' <small>Gaudich.</small> (26 spp.) ##### ''[[Deinandra]]'' <small>Greene</small> (22 spp.) ##### ''[[Holocarpha]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ##### ''[[Centromadia]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ##### ''[[Calycadenia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ##### ''[[Osmadenia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hemizonia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Blepharizonia]]'' <small>(A. Gray) Greene</small> (2 spp.) ##### ''[[Lagophylla]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ##### ''[[Holozonia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ##### ''[[Layia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (15 spp.) ##### ''[[Blepharipappus]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ##### ''[[Achyrachaena]]'' <small>Schauer</small> (1 sp.) ##### ''[[Harmonia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (5 spp.) ##### ''[[Jensia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (2 spp.) ### Tribus ''[[Chaenactideae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Dimeresia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Orochaenactis]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) #### ''[[Chaenactis]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Bahieae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Schkuhria]]'' <small>Roth</small> (2 spp.) #### ''[[Achyropappus]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) #### ''[[Bahia (biljni rod)|Bahia]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Holoschkuhria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Nothoschkuhria]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### ''[[Apostates]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) #### ''[[Picradeniopsis]]'' <small>Rydb. ex Britton</small> (8 spp.) #### ''[[Florestina]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Palafoxia]]'' <small>Lag.</small> (12 spp.) #### ''[[Platyschkuhria]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Hymenothrix]]'' <small>A. Gray</small> (11 spp.) #### ''[[Loxothysanus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Hymenopappus]]'' <small>L´Hér.</small> (14 spp.) #### ''[[Bartlettia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Chamaechaenactis]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Peucephyllum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Psathyrotopsis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Espejoa]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Chaetymenia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Thymopsis]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Hypericophyllum]]'' <small>Steetz</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Perityleae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### Subtribus ''[[Galeaninae]]'' <small>Panero & B. G. Baldwin</small> ##### ''[[Galeana]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) ##### ''[[Villanova]]'' <small>Lag.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Lycapsinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Lycapsus]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Peritylinae]]'' <small>Rydb.</small> ##### ''[[Eutetras]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Amauria]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pericome]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Perityle]]'' <small>Benth.</small> (72 spp.) ### Tribus ''[[Eupatorieae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Neomirandeinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Neomirandea]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (26 spp.) #### Subtribus neopisan ##### ''[[Bartlettina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (43 spp.) #### Subtribus ''[[Hofmeisteriinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Hofmeisteria]]'' <small>Walp.</small> (10 spp.) #### Subtribus ''[[Oaxacaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Oaxacania]]'' <small>B. L. Rob. & Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Carterothamnus]]'' <small>R. M. King</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Piqueriinae]]'' <small>Benth. & Hook.</small> ##### ''[[Piqueria]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ##### ''[[Centenaria]]'' <small>P. Gonzáles, A. Cano & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Stevia]]'' <small>Cav.</small> (270 spp.) ##### ''[[Carphochaete]]'' <small>A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Iltisia]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Oxylobinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Ageratina]]'' <small>O. Hoffm.</small> (325 spp.) ##### ''[[Oxylobus]]'' <small>(Moq. ex DC.) A. Gray</small> (7 spp.) ##### ''[[Jaliscoa]]'' <small>S. Watson</small> (3 spp.) ##### ''[[Spaniopappus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Standleyanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Kaunia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Jaramilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Mikaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Mikania]]'' <small>Willd.</small> (452 spp.) #### Subtribus ''[[Trichocoroninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Trichocoronis]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Shinnersia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sclerolepis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Alomiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Alomia]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) ##### ''[[Brickellia]]'' <small>Elliott</small> (108 spp.) ##### ''[[Steviopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Brickelliastrum]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Flyriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Ageratella]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Asanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Malperia]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Pleurocoronis]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Kyrsteniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Carminatia]]'' <small>Moc. ex DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Crossothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Helogyne]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Condylopodium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Eupatoriinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Eupatorium]]'' <small>L.</small> (61 spp.) ##### ''[[Eutrochium]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Liatrinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Liatris]]'' <small>Gaertn. ex Schreb.</small> (39 spp.) ##### ''[[Carphephorus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Garberia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Hartwrightia]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ##### ''[[Neocuatrecasia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (13 spp.) ##### ''[[Tamaulipa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Lourteigia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Lapidia]]'' <small>Roque & S. C. Ferreira</small> (1 sp.) ##### ''[[Semiria]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) ##### ''[[Criscianthus]]'' <small>Grossi & J. N. Nakaj.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Hebecliniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Hebeclinium]]'' <small>DC.</small> (29 spp.) ##### ''[[Decachaeta]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ##### ''[[Mexianthus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Praxelinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Guayania]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Chromolaena]]'' <small>DC.</small> (167 spp.) ##### ''[[Praxelis]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) ##### ''[[Lomatozona]]'' <small>Baker</small> (4 spp.) ##### ''[[Eitenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eupatoriopsis]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ##### ''[[Praxeliopsis]]'' <small>G. M. Barroso</small> (1 sp.) ##### ''[[Osmiopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Critoniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Critonia]]'' <small>P. Browne</small> (40 spp.) ##### ''[[Antillia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Ciceronia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Eupatorina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fleischmanniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Koanophyllon]]'' <small>Arruda</small> (127 spp.) ##### ''[[Eupatoriastrum]]'' <small>Greenm.</small> (7 spp.) ##### ''[[Sphaereupatorium]]'' <small>(O. Hoffm.) Kuntze ex B. L. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bishovia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Nothobaccharis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Santosia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Grisebachianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Lorentzianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Chacoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Idiothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Peteravenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Critoniella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Aristeguietia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (21 spp.) ##### ''[[Asplundianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Austrocritonia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Badilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ##### ''[[Grosvenoria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ##### ''[[Corethamnium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Castanedia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Imeria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hughesia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Cronquistianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (23 spp.) ##### ''[[Steyermarkina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ##### ''[[Uleophytum]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ##### ''[[Amboroa]]'' <small>Cabrera</small> (2 spp.) ##### ''[[Tuberostylis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ##### ''[[Ascidiogyne]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ##### ''[[Ellenbergia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ##### ''[[Paneroa]]'' <small>E. E. Schill.</small> (1 sp.) ##### ''[[Phania]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ##### ''[[Phalacraea]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Guevaria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ferreyrella]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Nesomia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ##### ''[[Piqueriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Macvaughiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Microspermum]]'' <small>Lag.</small> (8 spp.) #### Subtribus ''[[Fleischmanniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Fleischmannia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (99 spp.) ##### ''[[Zyzyura]]'' <small>H. Rob. & Pruski</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Adenostemmatinae]]'' <small>B. L. Rob.</small> ##### ''[[Adenostemma]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (23 spp.) ##### ''[[Sciadocephala]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ##### ''[[Gymnocoronis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Ayapaninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Isocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ##### ''[[Ayapana]]'' <small>Spach</small> (17 spp.) ##### ''[[Polyanthina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Gongrostylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Condylidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Siapaea]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Lepidesmia]]'' <small>Klatt</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ageratinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Ageratum]]'' <small>L.</small> (37 spp.) ##### ''[[Conoclinium]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Ophryosporus]]'' <small>Meyen</small> (42 spp.) #### Subtribus ''[[Disynaphiinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Urolepis]]'' <small>(A. DC.) R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Radlkoferotoma]]'' <small>Kuntze</small> (3 spp.) ##### ''[[Malmeanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Acanthostyles]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Symphyopappus]]'' <small>Turcz.</small> (13 spp.) ##### ''[[Raulinoreitzia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Disynaphia]]'' <small>Hook. & Arn. ex DC.</small> (14 spp.) ##### ''[[Campovassouria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Grazielia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ##### ''[[Neocabreria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Heterocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (15 spp.) ##### ''[[Gymnocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Alomiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Monogereion]]'' <small>G. M. Barroso & R. M. King</small> (1 sp.) ##### ''[[Ayapanopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ##### ''[[Macropodina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Campuloclinium]]'' <small>DC.</small> (17 spp.) #### Subtribus ''[[Trichogoniinae]]'' <small>V. L. Rivera, S. C. Ferreira & Panero</small> ##### ''[[Trichogoniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Platypodanthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichogonia]]'' <small>(DC.) Gardner</small> (26 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Teixeiranthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Dissothrix]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Cavalcantia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Parapiqueria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Gyptidinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ##### ''[[Gyptis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Gyptidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Austroeupatorium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (14 spp.) ##### ''[[Hatschbachiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Austrobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Stomatanthes]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ##### ''[[Planaltoa]]'' <small>Taub.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leptoclinium]]'' <small>(Nutt.) Benth.</small> (1 sp.) ##### ''[[Pseudobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Goyazianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Gardnerina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Vittetia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Barrosoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Bishopiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Agrianthus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Arrojadocharis]]'' <small>Mattf.</small> (2 spp.) ##### ''[[Lasiolaena]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ##### ''[[Stylotrichium]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''neopisan'' ##### ''[[Litothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Diacranthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ##### ''[[Bahianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Catolesia]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (3 spp.) ##### ''[[Morithamnus]]'' <small>R. M. King, H. Rob. & G. M. Barroso</small> (2 spp.) ##### ''[[Prolobus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Bejaranoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Conocliniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dasycondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (9 spp.) ##### ''[[Scherya]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Acritopappus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (19 spp.) ### Tribus ''[[Neurolaeneae]]'' <small>Rydb.</small> #### Subtribus ''[[Enydrinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Enydra]]'' <small>Lour.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Heptanthinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Heptanthus]]'' <small>Griseb.</small> (7 spp.) #### Subtribus ''[[Neurolaeninae]]'' <small>Stuessy, B. L. Turner & A. M. Powell</small> ##### ''[[Calea]]'' <small>L.</small> (157 spp.) ##### ''[[Tyleropappus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Greenmaniella]]'' <small>W. M. Sharp</small> (1 sp.) ##### ''[[Neurolaena]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ### Tribus ''[[Coreopsideae]]'' <small>Lindl.</small> #### Subtribus ''[[Chrysanthellinae]]'' <small>Ryding & K. Bremer</small> ##### ''[[Chrysanthellum]]'' <small>Rich.</small> (14 spp.) ##### ''[[Glossocardia]]'' <small>Cass.</small> (12 spp.) ##### ''[[Trioncinia]]'' <small>(F. Muell.) Veldkamp</small> (2 spp.) ##### ''[[Diodontium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ##### ''[[Isostigma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Henricksonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ##### ''[[Heterosperma]]'' <small>Cav.</small> (8 spp.) ##### ''[[Dicranocarpus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Petrobiinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Petrobium]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) ##### ''[[Narvalina]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Cyathomone]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Selleophytum]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Fitchia]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) ##### ''[[Oparanthus]]'' <small>Sherff</small> (6 spp.) ##### ''[[Moonia]]'' <small>Arn.</small> (2 spp.) #### Subtribus ''[[Coreopsidinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ##### ''[[Coreopsis]]'' <small>L.</small> (87 spp.) ##### ''[[Coreocarpus]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) ##### ''[[Cosmos]]'' <small>Cav.</small> (35 spp.) ##### ''[[Bidens]]'' <small>L.</small> (222 spp.) ##### ''[[Goldmanella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Thelesperma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) ##### ''[[Electranthera]]'' <small>Mesfin, Crawford & Pruski</small> (3 spp.) ##### ''[[Ericentrodea]]'' <small>S. F. Blake & Sherff, Sherff</small> (6 spp.) ##### ''[[Dahlia]]'' <small>Cav.</small> (40 spp.) ##### ''[[Hidalgoa]]'' <small>La Llave</small> (3 spp.) #### Subtribus ''[[Pinillosinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Pinillosia]]'' <small>Ossa ex DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetraperone]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ##### ''[[Koehneola]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ### Tribus ''[[Polymnieae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Polymnia]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### Tribus ''[[Heliantheae]]'' <small>Cass.</small> #### Subtribus ''[[Ambrosiinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Ambrosia]]'' <small>L.</small> (46 spp.) ##### ''[[Dicoria]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Euphrosyne]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ##### ''[[Cyclachaena]]'' <small>Fresen.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hedosyne]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Iva]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ##### ''[[Parthenice]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Parthenium]]'' <small>L.</small> (21 spp.) ##### ''[[Xanthium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) #### Subtribus ''[[Chromolepidinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Chromolepis]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Dugesiinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Dugesia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Ecliptinae]]'' <small>Less.</small> ##### ''[[Perymenium]]'' <small>Schrad.</small> (64 spp.) ##### ''[[Podanthus]]'' <small>Lag.</small> (2 spp.) ##### ''[[Baltimora]]'' <small>L.</small> (2 spp.) ##### ''[[Clibadium]]'' <small>L.</small> (38 spp.) ##### ''[[Ichthyothere]]'' <small>Mart.</small> (27 spp.) ##### ''[[Delilia]]'' <small>Spreng.</small> (2 spp.) ##### ''[[Eclipta]]'' <small>L.</small> (10 spp.) ##### ''[[Lantanopsis]]'' <small>C. Wright ex Griseb.</small> (3 spp.) ##### ''[[Pentalepis]]'' <small>F. Muell.</small> (6 spp.) ##### ''[[Rensonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Riencourtia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ##### ''[[Blainvillea]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) ##### ''[[Calyptocarpus]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) ##### ''[[Damnxanthodium]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Perymeniopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ##### ''[[Dimerostemma]]'' <small>Cass.</small> (31 spp.) ##### ''[[Elaphandra]]'' <small>Strother</small> (14 spp.) ##### ''[[Eleutheranthera]]'' <small>Poit. ex Bosc</small> (2 spp.) ##### ''[[Exomiocarpon]]'' <small>Lawalrée</small> (1 sp.) ##### ''[[Iogeton]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Jefea]]'' <small>Strother</small> (5 spp.) ##### ''[[Lasianthaea]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) ##### ''[[Lundellianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (8 spp.) ##### ''[[Lipotriche]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ##### ''[[Oblivia]]'' <small>Strother</small> (3 spp.) ##### ''[[Otopappus]]'' <small>Benth.</small> (17 spp.) ##### ''[[Oyedaea]]'' <small>DC.</small> (25 spp.) ##### ''[[Pascalia]]'' <small>Ortega</small> (2 spp.) ##### ''[[Plagiolophus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Steiractinia]]'' <small>S. F. Blake</small> (14 spp.) ##### ''[[Synedrella]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) ##### ''[[Synedrellopsis]]'' <small>Hieron. & Kuntze</small> (1 sp.) ##### ''[[Tuxtla]]'' <small>Villaseñor & Strother</small> (1 sp.) ##### ''[[Wamalchitamia]]'' <small>Strother</small> (7 spp.) ##### ''[[Wedelia]]'' <small>Jacq.</small> (135 spp.) ##### ''[[Fenixia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) ##### ''[[Hoffmanniella]]'' <small>Schltr. ex Lawalrée</small> (1 sp.) ##### ''[[Idiopappus]]'' <small>H. Rob. & Panero</small> (1 sp.) ##### ''[[Kingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ##### ''[[Leptocarpha]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ##### ''[[Monactis]]'' <small>Kunth</small> (12 spp.) ##### ''[[Trigonopterum]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) ##### ''[[Aspilia]]'' <small>Thouars</small> (66 spp.) ##### ''[[Schizoptera]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ##### ''[[Sphagneticola]]'' <small>O. Hoffm.</small> (5 spp.) ##### ''[[Tilesia]]'' <small>G. Mey.</small> (3 spp.) ##### ''[[Zexmenia]]'' <small>La Llave</small> (5 spp.) ##### ''[[Tuberculocarpus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ##### ''[[Echinocephalum]]'' <small>Gardner</small> (1 sp.) ##### ''[[Melanthera]]'' <small>Rohr</small> (8 spp.) ##### ''[[Apowollastonia]]'' <small>Orchard</small> (8 spp.) ##### ''[[Wollastonia]]'' <small>DC. ex DC.</small> (24 spp.) ##### ''[[Indocypraea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Quadribractea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Acunniana]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) ##### ''[[Lipoblepharis]]'' <small>Orchard</small> (5 spp.) ##### ''[[Lipochaeta]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) #### Subtribus ''[[Enceliinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Encelia]]'' <small>Adans.</small> (21 spp.) ##### ''[[Enceliopsis]]'' <small>(A. Gray) A. Nels.</small> (3 spp.) ##### ''[[Geraea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ##### ''[[Flourensia]]'' <small>DC.</small> (32 spp.) ##### ''[[Helianthella]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (11 spp.) #### Subtribus ''[[Engelmanniinae]]'' <small>Stuessy</small> ##### ''[[Berlandiera]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ##### ''[[Chrysogonum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ##### ''[[Engelmannia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ##### ''[[Lindheimera]]'' <small>A. Gray & Engelm.</small> (1 sp.) ##### ''[[Silphium]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ##### ''[[Borrichia]]'' <small>Adans.</small> (3 spp.) ##### ''[[Vigethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) ##### ''[[Wyethia]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ##### ''[[Scabrethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) ##### ''[[Agnorhiza]]'' <small>(Jeps.) W. A. Weber</small> (5 spp.) ##### ''[[Balsamorhiza]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Helianthinae]]'' <small>Dumort.</small> ##### ''[[Helianthus]]'' <small>L.</small> (55 spp.) ##### ''[[Iostephane]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) ##### ''[[Lagascea]]'' <small>Cav.</small> (9 spp.) ##### ''[[Pappobolus]]'' <small>S. F. Blake</small> (37 spp.) ##### ''[[Scalesia]]'' <small>Arn. ex Lindl.</small> (15 spp.) ##### ''[[Sclerocarpus]]'' <small>Jacq.</small> (9 spp.) ##### ''[[Simsia]]'' <small>Pers.</small> (30 spp.) ##### ''[[Syncretocarpus]]'' <small>S. F. Blake</small> (3 spp.) ##### ''[[Tithonia]]'' <small>Desf. ex Juss.</small> (13 spp.) ##### ''[[Heliomeris]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) ##### ''[[Phoebanthus]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ##### ''[[Bahiopsis]]'' <small>Kellogg</small> (12 spp.) ##### ''[[Calanticaria]]'' <small>(B. L. Rob. & Greenm.) E. E. Schill. & Panero</small> (5 spp.) ##### ''[[Hymenostephium]]'' <small>Benth.</small> (23 spp.) ##### ''[[Davilanthus]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (7 spp.) ##### ''[[Heiseria]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) ##### ''[[Dendroviguiera]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (14 spp.) ##### ''[[Gonzalezia]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) ##### ''[[Sidneya]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (2 spp.) ##### ''[[Aldama]]'' <small>La Llave</small> (117 spp.) ##### ''[[Viguiera]]'' <small>Kunth</small> (19 spp.) #### Subtribus ''[[Montanoinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Montanoa]]'' <small>Cerv.</small> (28 spp.) #### Subtribus ''[[Rojasianthinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Rojasianthe]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> (1 sp.) #### Subtribus ''[[Rudbeckiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Ratibida]]'' <small>Raf.</small> (7 spp.) ##### ''[[Rudbeckia]]'' <small>L.</small> (32 spp.) #### Subtribus ''[[Spilanthinae]]'' <small>Panero</small> ##### ''[[Acmella]]'' <small>Rich. ex Pers.</small> (34 spp.) ##### ''[[Tetranthus]]'' <small>Sw.</small> (4 spp.) ##### ''[[Oxycarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ##### ''[[Spilanthes]]'' <small>Jacq.</small> (10 spp.) ##### ''[[Salmea]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) #### Subtribus ''[[Verbesiniinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Podachaenium]]'' <small>Benth. ex Oerst.</small> (6 spp.) ##### ''[[Squamopappus]]'' <small>R. K. Jansen, N. A. Harriman & Urbatsch</small> (1 sp.) ##### ''[[Tetrachyron]]'' <small>Schltdl.</small> (10 spp.) ##### ''[[Verbesina]]'' <small>L.</small> (348 spp.) #### Subtribus ''[[Zaluzaniinae]]'' <small>H. Rob.</small> ##### ''[[Hybridella]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ##### ''[[Zaluzania]]'' <small>Pers.</small> (12 spp.) #### Subtribus ''[[Zinniinae]]'' <small>Benth.</small> ##### ''[[Echinacea]]'' <small>Moench</small> (9 spp.) ##### ''[[Heliopsis]]'' <small>Pers.</small> (14 spp.) ##### ''[[Philactis]]'' <small>Schrad.</small> (4 spp.) ##### ''[[Sanvitalia]]'' <small>Gualt. ex Lam.</small> (7 spp.) ##### ''[[Zinnia]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ##### ''[[Tehuana]]'' <small>Panero & Villaseñor</small> (1 sp.) ##### ''[[Trichocoryne]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) {{div col end}} <gallery> Slika:Centaurea montana001.jpg|[[Brdski različak]] ''(Centaurea montana)'' Datoteka:Holocarpha macradenia.jpg|[[Holocarpha macradenia]]. Datoteka:Flickr - João de Deus Medeiros - Trichogonia salviifolia.jpg|[[Trichogonia salviifolia]] Datoteka:Wunderlichia mirabilis01.jpg|[[Wunderlichia mirabilis]] Datoteka:Wunderlichia mirabilis02.jpg|[[Wunderlichia mirabilis]] Datoteka:Hyalis argentea - University of California Botanical Garden - DSC08956.JPG|[[Hyalis argentea]] Datoteka:The Botanist03.jpg|[[Obeliscaria drummondii]] Datoteka:Flickr - João de Deus Medeiros - Paralychnophora harleyi.jpg|[[Paralychnophora harleyi]] Datoteka:Flickr - João de Deus Medeiros - Aspilia foliacea.jpg|[[Aspilia foliacea]] Datoteka:Cipsela diente de león 1011717.JPG|[[Taraxacum officinale]] </gallery> == Izvori == {{izvori|30em}} {{WProjekti |commonscat = Asteraceae |wikivrste = Asteraceae }} [[Kategorija:Glavočike| ]] [[Kategorija:Zvjezdanolike]] [[Kategorija:Biljne porodice]] 30zbplgsb7taud5kkekgyiayubtiavp 0 284355 6436801 5643938 2022-08-03T10:44:56Z 2A05:4F44:1202:E600:F969:CE1C:DF5D:7458 Popravio sam pravopis wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = pinky | ime_serije = Prijatelji s veselog stabla | orig_naslov = Happy Tree Friends | slika = | natpis_pod_slikom = | format_serije = animirana serija | trajanje_epizode = | autor = [[Aubrey Ankrum]]<br>[[Rhode Montijo]]<br>[[Kenn Navarro]] | producent = | država = [[SAD]] | orginalni jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | tv_kuća = G4 (Kanada) | početak_serije = | broj_epizoda = 165 | glazba = Jim Lively | narator = |prikazivanje=Hrvatska - HBO 2|Hrvatska=HBO 2|prikazivanje u Hrvatskoj=HBO 2 Adria}} '''Happy Tree Friends''' je serija [[Animirani film|animiranih film]]ova produkcije Mondo Mini Shows, a autori su Aubrey Ankrum, Rhode Montijo, Kenn Navarro i Warren Graff. Serijal nije preporučen za djecu, te je veoma nasilan, što je u suprotnosti sa slatkim likovima koji se pojavljuju u njemu. Gotovo svaka epizoda sadrži nasilne i krvave smrti najmanje tri lika. Happy Tree Friends su bili na dosta televizijskih kanala: G4 (Kanada), MTV (Francuska, Južna Amerika, Njemačka, Rusija, Brazil, ...), Comedy Central (Južna Amerika, Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo, Azija, ...), Yes (Izrael), 2x2 (Rusija) i HBO 2 Adria.{{mrva-film}} [[Kategorija:Animirani filmovi]] dkl2cpcnqm51vdx1isarbkkmggl6flw 6436806 6436801 2022-08-03T10:48:23Z 2A05:4F44:1202:E600:F969:CE1C:DF5D:7458 razmak wikitext text/x-wiki {{Infokvir TV serija | bgcolour = pinky | ime_serije = Prijatelji s veselog stabla | orig_naslov = Happy Tree Friends | slika = | natpis_pod_slikom = | format_serije = animirana serija | trajanje_epizode = | autor = [[Aubrey Ankrum]]<br>[[Rhode Montijo]]<br>[[Kenn Navarro]] | producent = | država = [[SAD]] | orginalni jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | tv_kuća = G4 (Kanada) | početak_serije = | broj_epizoda = 165 | glazba = Jim Lively | narator = | prikazivanje=Hrvatska - HBO 2|Hrvatska=HBO 2|prikazivanje u Hrvatskoj=HBO 2 Adria}} '''Happy Tree Friends''' je serija [[Animirani film|animiranih film]]ova produkcije Mondo Mini Shows, a autori su Aubrey Ankrum, Rhode Montijo, Kenn Navarro i Warren Graff. Serijal nije preporučen za djecu, te je veoma nasilan, što je u suprotnosti sa slatkim likovima koji se pojavljuju u njemu. Gotovo svaka epizoda sadrži nasilne i krvave smrti najmanje tri lika. Happy Tree Friends su bili na dosta televizijskih kanala: G4 (Kanada), MTV (Francuska, Južna Amerika, Njemačka, Rusija, Brazil, ...), Comedy Central (Južna Amerika, Brazil, Ujedinjeno Kraljevstvo, Azija, ...), Yes (Izrael), 2x2 (Rusija) i HBO 2 Adria.{{mrva-film}} [[Kategorija:Animirani filmovi]] q4gw0nfs5qnws3ats71rp6t9h0prq8e 0 284842 6436791 6271041 2022-08-03T10:34:43Z Croxyz 205325 /* Gradovi prijatelji */ wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Bodø | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Sunset.bodø.norway.jpg | veličina_slike = 280px | opis_slike =Bodø | slika_zastava = Flag of Bodø.svg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Bodø komm.svg | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država =Norveška | širina-stupnjevi = 67 | širina-minute = 18 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 14 | dužina-minute = 32 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{ZD|N|NOR}} [[Norveška]] | lokacija1_ime = Okrug | lokacija1_info = [[Nordland]] | lokacija2_ime = Općina | lokacija2_info = [[Bodø (općina)|Bodø]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 1.392 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2007. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 46.049<ref>[http://www.ssb.no/english/ Statistički zavod Norveške]</ref> | stanovništvo_gustoća = 49 stan/km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Bodø''' je grad i središte istoimene općine i okruga [[Nordland]] u [[Norveška|Norveškoj]]. ==Zemljopis== Grad se nalazi u sjevernoj Norveškoj u regiji [[Nord-Norge]] (Sjeverna Norveška). Smješten je sjeverno od [[Artički krug|Arktičkog kruga]], gdje je ponoćno sunce vidljivo iz 2. lipnja do 10. srpnja. Zbog atmosferske refrakcije, u gradu nema prave polarne noći, ali zbog planina južno od Boda, sunce nije vidljivo iz grada od početka prosinca do početka siječnja. ==Stanovništvo== Prema podacima o broju stanovnika iz [[2007.]] godine u općini živi 46.049 stanovnika. == Šport == * [[FK Bodø/Glimt]], nogometni klub ==Gradovi prijatelji== * {{ZD|Š|ŠVE}} [[Jönköping]], [[Švedska]] * {{ZD|F|FIN}} [[Kuopio]], [[Finska]] * {{ZD|R|RUS}} [[Viborg (Rusija)|Viborg]], [[Rusija]] * {{ZD|D|DAN}} [[Svendborg]], [[Danska]] ==Izvor== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.bodo.kommune.no Službene stranice općine] ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commons= |commonshr= |commonscat=Bodø |commonscathr=Bodø |wikivrste= |wikivrstehr= }} {{Mrva-grad-norveška}} [[Kategorija:Gradovi u Norveškoj]] cnf06aqhgnrsir9ouhkxpxyujel5rm6 0 286516 6436819 6284384 2022-08-03T11:01:09Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Klapa Iskon | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background =skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 2000. | Mjesto = {{ZD|H|HRV}} [[Split]] | Prebivalište = | Žanr = [[klapsko pjevanje]] | Djelatno_razdoblje = 2000. - | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = [http://www.iskon.dalmatino.de/ Službena stranica] | Originalna postava = Nikola Čelan<ref>[http://sms.ispace.com.hr/events/id/1299 Prvi sastav Iskona]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> <br/> Ante Blažević <br/> Mislav Biočina | Sadašnji članovi = Marko Pecotić <br/> Mislav Biočina <br/> Ivan Baletić <br/> Zvonimir Kovačić <br/> Ante Blažević | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Klapa Iskon''' je klapa osnovana u [[Split]]u 2000. Klapa je ostvarila preko 1000 nastupa u hrvatskoj i susjedstvu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.grandcasinolav.com/hr/najava/promocija-koncert-klapa-10 |title=Klapa Iskon u Hotelu Lav |archive-url=https://web.archive.org/web/20100208222011/http://www.grandcasinolav.com/hr/najava/promocija-koncert-klapa-10 |archive-date=8. veljače 2010. |access-date=26. studenoga 2010.}}</ref> Također je nastupala diljem Europe, nekoliko puta u Francuskoj, te Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Izraelu. Surađivala je s priznatim predstavnicima domaće glazbene scene kao što su [[Gibonni]], [[Luky]], [[Neno Belan]], [[TBF]], [[Tedi Spalato]] i ini.<ref>[http://www.rirock.com/ostale-novosti/gala-koncert-tedi-spalato-i-klapa-iskon/ Koncert Tedija Spalata i Klape Iskon]</ref><ref>[http://www.soundguardian.com/soundguardian/najave-koncerata/luky-i-klapa-iskon-sutra-u-trogiru/ Luky i klapa Iskon u Trogiru]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> Nastupili su na [[Dora (natjecanje)|Dori]] 2010. s pjesmom ''Vrime za kraj''<ref>[http://www.eurosong.hr/intervjui/klapa-iskon-klapa-bi-bila-savrsen-izbor-za-eurosong Klapa Iskon na Dori]</ref> {{mrva-glazba}}<!-- članovi, diskografija ... --> ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske klape|Iskon]] [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi‎]] tslbejzqts9n7kt6u9s51cb200whnc7 0 286844 6436504 6375748 2022-08-02T17:11:25Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Olympic | izvorni naziv = <small>Olympic National Park</small> | slika = Seven Lakes Basin.jpg | slika_opis = Dolina sedam jezera u NP Olympic | širina-stupnjevi = 47 | širina-minute = 47 | širina-sekunde = 37 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 123 | dužina-minute = 41 | dužina-sekunde = 7 | dužina-oznaka = W | lokacija = Savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]] | površina = 3.733,8 km²<ref name="Osnovno"/> | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Port Angeles, Washington|Port Angeles]] | utemeljen = [[29. lipnja]] [[1938.]]<ref name="Osnovno">{{cite web |url=http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf |title=National Park System Areas Listed in Chronological Order of Date Authorized under DOI |date=2005-06-27 |publisher=National Park Service |accessdate=2010-11-28 |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120311003821/http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf |archivedate=11. ožujka 2012.}}</ref> | broj posjetitelja = 2.749.197 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/olym Olympic National Park ([eng.)] }} '''Nacionalni park Olympic''' je jedan od 58 nacionalnih parkova [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten na [[Olympic (poluotok)|poluotoku Olympic]] na zapadu američke savezne države [[Washington (savezna država)|Washington]]. Park je općepoznat po raznolikosti [[ekosustav]]a. Tako se u njegovom središtu nalazi istoimeno [[Olympic (gorje)|gorje Olympic]] s [[ledenjak|ledenjačkim]] vrhovima i alpskim [[livada]]ma, okruženo prostranom starom šumom s najboljim primjercima nedirnute [[kišna šuma|kišne šume]] umjerenog pojasa pacifičkog sjeverozapada, i na koncu 100 km divlje morske obale koja je najdulja nedirnuta obala u SAD-u. {{Široka slika|Hurricane_Ridge_Panorama.jpg|700px|<center>Panorama NP Olympic s vidikovca na grebenu Hurricane|40%|left}} S planina teče 11 većih rijeka, koje su najbolji dom za migracijske vrste riba u državi. U ovom području također obitavaju mnoge autohtone i [[endem]]ske vrste biljaka i životinja, uključujući ugrožene vrste kao što su [[sjeverna pjegava sova]] (''Strix occidentalis caurina''), morska ptica ''[[Brachyramphus marmoratus]]'' i [[pastrva]] ''[[Salvelinus confluentus]]''. Zbog toga je Nacionalni park Olympic upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1981. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/151 Olympic National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 18. rujna 2012.</ref> [[Datoteka:Olympic-NP-TF.jpg|mini|lijevo|<center>Trodimenzionalni prikaz NP Olympic]] ==Povijest== [[Datoteka:Image OlympicPeninsulaMap.jpg|mini|lijevo|<center>Karta poluotoka i NP Olympic]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Olympic |slika = 2000-09-23_GracieByDownedCyprus.jpg |godina = [[1981.]] <small>(5. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, ix |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/151 151] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Olympic|position=right |lat_deg=47|lat_min=58|lat_sec=10|lat_dir=N |lon_deg=123|lon_min=29|lon_sec=55|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Olympic u SAD-u</small> }} Poluotok Olympic su stoljećima koristila razna plemena [[Američki Indijanci|američkih Indijanaca]] kao lovno i ribolovno područje, ali i planinske pašnjake za napasanje stoke. Oni su uglavnom iskorijenjeni europskim bolestima i drugim pošastima prije dolaska zapadnjačkih kartografa, etnografa i poduzetnika u ovo područje. Područje planine [[Mount Olympus]] je [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] [[Theodore Roosevelt]] 1909. godine proglasio za nacionalni spomenik prirode. Nakon dozvole američkog kongresa, predsjednik [[Franklin Roosevelt]] mu je odobrio status nacionalnog parka 29. lipnja 1938. godine. God. 1976. NP Olympic je postao i [[rezervat biosfere]], nakon čega je postao i UNESCO-ova [[svjetska baština]] 1981. god. Ukupno 95% parka, tj. oko 3.500 km², je proglašeno za područje [[divljina|divljine]]. ==Odlike== NP Olympic je najniže područje na svijetu u kojemu nastaju ledenjaci. U gorju Olympic se nalazi oko 60 aktivnih ledenjaka između 1000 i 2000 m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Raznolika topografija (od morske obale do ledenjaka), izolacija i velike razlike u padalinama su stvorile kompleksne i raznolike ekosustave. Park se dijeli u dva dijela, planinska jezgra i priobalni pojas. U njima obitava veliki broj endemskih vrsta kao što su: [[olimpski svizac]] ''(Marmota olympus)'' i još četiri podvrste sisavaca, 2 podvrste pastrva i 12 vrsta biljaka. U njemu se također nalaze i jako zanimljive geološke formacije, nastale sudarom dvije [[Tektonika ploča|tektonske ploče]] koji su potisnuli lagani [[šejl]], [[pješčenjak]] i [[bazalt]] u oblik čepa promjera 95 km. Njegove duboke doline i klanci su nastali zahvaljujući obilnim padalinama na zapadu formacije i oskudnim na istočnoj strani, dok su nabrani vrhovi i prelijepe kotline nastale kretanjem ledenjaka od vrhova ka obali. Tako su i stjenoviti otočići nadomak njegove obale ostaci trajnog procesa opadanja i promjene morske obale. Oko 80 km obalnog pojasa je prekriveno stjenovitim plažama, grebenjima i otočićima u kojima između snažnih valova buja život. Plimni bazeni su puni stotina različitih vrsta kralježnjaka kao što su: tuljani, morske vidre, i nekoliko vrsta kitova. Uglavnom, biološka [[evolucija]], ekološka raznolikost i sama dojmljivost parka ga čini veoma posebnim mjestom. Najveća prijetnja parku je jedna od njegovih znamenitosti, [[planinska ovca]]. Naime, ove životinje nisu autohtone na ovom području, a dovedene su od 1925. – 29. kao lovna divljač, a danas čine ozbiljne štete njegovom ekosustavu. One su obrstile zeleni pokrivač u parku, čime su ubrzale eroziju i prouzrokovale gubitak raznolikosti bilja od kojega sada opstaju samo otpornije vrste. Zabilježeno je kako se planinske ovce hrane s najmenje tri endemske vrste biljaka u parku, što može naposljetku dovesti do njihova izumiranja. <gallery> Datoteka:Mount_Olympus_Washington.jpg|<center>''[[Mount Olympus]]'' Datoteka:Olympic_National_Park_Hurricane_Ridge_Trail.jpg|<center>Pješačka staza ''Hurrican Ridge'' Datoteka:Sol_Duc_Falls_3.jpg|<center>[[Slap]] ''Sol Duc'' Slika:Hoh_rain_forest_trees.jpg|<center>Velikolisni javor okovan u mahovinu u prašumi Hoh Datoteka:Ruby Beach, Olympic National Park, on a Late September Afternoon.jpg|<center>Cedar Creek i otok Abbey na plaži Ruby </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Olympic National Park |commonshr = Nacionalni park Olympic |commonscat = Olympic National Park |commonscathr = Nacionalni park Olympic |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Olympic, nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u SAD-u]] [[Kategorija:Washington (savezna država)‎]] mzsenl2fr5pf5d78adgn371o12dlaug 0 286846 6436506 6375773 2022-08-02T17:19:00Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Redwood | izvorni naziv = <small>Redwood National and State Parks</small> | slika = Redwood_National_Park,_fog_in_the_forest.jpg | slika_opis = Magla u šumi '''Nacionalnog parka Redwood''' | širina-stupnjevi = 41 | širina-minute = 12 | širina-sekunde = 45 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 124 | dužina-minute = 0 | dužina-sekunde = 17 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Kalifornija]] | površina = 455,75 km²<ref name="Osnovno"/> | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Crescent City, Kalifornija|Crescent City]] | utemeljen = [[1. siječnja]] [[1968.]]<ref name="Osnovno">{{cite web |url=http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf |title=National Park System Areas Listed in Chronological Order of Date Authorized under DOI |date=2005-06-27 |publisher=National Park Service |accessdate=2010-11-28 |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120311003821/http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf |archivedate=11. ožujka 2012.}}</ref> | broj posjetitelja = 2.749.197 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/redw Redwood National Park ([eng.)] }} '''Nacionalni park Redwood''' ([[engleski|en.]]: ''Redwood National and State Parks'') je jedan od ukupno 58 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten uz sjevernu obalu američke savezne države [[Kalifornija|Kalifornije]]. U njemu se nalazi gotovo 45% šuma [[Obalna sekvoja|obalnih sekvoja]] (en. ''coast redwood'', po čemu je park dobio ime), najvišeg i najmasivnijeg drveća na svijetu, koja pokrivaju oko 157,75 km² parka. Pored njih u parku je zadržana izvorna flora i fauna [[šuma]] i [[prerija]], ali i brojni nedirnuti izvori, potoci i 60 km morske obale u kojima obitavaju [[morski lav]]ovi, [[bjeloglavi orao]] i ugroženi kalifornijski [[smeđi pelikan]] ''(Pelecanus occidentalis)''. Zbog toga je Nacionalni park Redwood upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] još 1980. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/134 Redwood National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref> {{Široka slika|Sequoia sempervirens Redwood National Park panorama.jpg|700px|<center>Šuma obalnih sekvoja u '''NP Redwood'''|40%|left}} ==Povijest== [[Datoteka:Redwood-NP_Map.png|mini|lijevo|130px|<center>Karta NP Redwood]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Redwood |slika = California - NARA - 543446.jpg |godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, ix |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/134 134] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Redwood|position=right |lat_deg=41|lat_min=18|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=124|lon_min=00|lon_sec=|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Redwood u SAD-u</small> }} Do 1850. godine šume obalne sekvoje su pokrivale više od 8.000 km² kalifornijske obale. Sjeverni dio tog područja izvorno je bio naseljen [[Američki Indijanci|američkim Indijancima]] plemena [[Yurok]], [[Tolowa]], [[Karok Indijanci|Karok]], [[Chilula]] i [[Wiyot]]. Općenito, na području parka nalazi se preko 50 arheoloških lokaliteta (starih do 4500 godina), 19 povijesnih lokaliteta i 21 mjesto od posebnog značaja za lokalne indijanske zajednice. Bogatstvo područja je privuklo veliki broj tragača za zlatom tijekom kalifornijske zatne groznice. Neuspjeli tragači bi naposljetku postali drvosječe koji su obarali divovsko drveće za rastuće tržište [[San Francisco|San Francisca]] i drugih gradova zapadne obale SAD-a. Nakon nekoliko desetljeća nekontrolirane i katastrofalne sječe, započelo se s pokušajima zaštite ovog područja. Liga za zaštitu obalne sekvoje (''Save-the-Redwoods League''), osnovana 1918. godine, uspjela je do 1920-ih isposlovati osnutak nekoliko državnih parkova: ''Prairie Creek, Del Norte Coast i Jedediah Smith''. Oni su ujedinjeni u NP Redwood 1. siječnja 1968. godine. Do tada je gotovo 90% obalnih sekvoja već bilo posječeno, te od tada uprava parka pokušava očuvati i stabilizirati populaciju drveća, ali i vodene tokove u parku.<ref>Redwood National and State Parks. National Park Service: ''[http://www.nps.gov/redw/planyourvisit/park-overview.htm Working Together]'', 2. travnja 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref> ==Odlike== Visina NP Redwood varira od priobalnog pojasa do planina do 930 m nadmorske visine, tek nešto sjevernije od grada San Francisco. Obalni pojas je dug 55 km i odlikuje se strmim stjenovitim liticama, uščima potoka i pješčanim plažama. Tlo se sastoji od morskog [[pješčenjak]]a, [[aleurit]]a i [[šejl]]a iz razdoblja [[kreda (geološko razdoblje)|krede]], ali se mogu naći i manje količine [[magmatske stijene|magmatskih stijena]] [[rožnac]]a, [[škriljevac|zelenog škriljevca]] i nekih [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]]. Dominantna vegetacija je šuma obalne sekvoje koja pokriva skoro 158 km², dok ostalih 208 km² čini druga vegetacija izrasla na posječenoj šumi sekvoja. Šuma sekvoja je ostatak divovske šume koja je u vrijeme [[dinosaur]]a dominirala cijelim svijetom. Danas su ograničene na uska vlažna područja sjevernoameričke obale. Kako strmina i suhoća ovog područja raste, tako ovu šumu zamjenjuje prerijska vegetacija. Obalnim sekvojama treba oko 400 godina da dosegnu zrelost, a neki primjerci su stariji od 2000 godina. Njihova debela [[kora]] bez smole ih štiti od požara, ali klizišta tla i vjetar obaraju starija stabla. Autohtoni indijanski stanovnici su koristli ova oborena stabla za izgradnju kuća, čamaca, i općenito su ih smatrali svetima. Danas ova stabla stoje kao veličanstveni podsjetnik na sporu [[evolucija|evoluciju]] prirode. U šumama sekvoja obitava 75 vrsta sisavaca, a na vlažnim područjima, jezerima i potocima gnijezdi se nekoliko vrsta [[Ptice vodarice|ptica vodarica]], dok se na obalnim stijenama gnijezde [[morske ptice]]. <gallery> Slika:Redwood coast.jpg|<center>Obala NP Redwood Slika:Klamath river estuary.jpg|<center>Estuarij rijeke Klamath Slika:Coastal redwood.jpg|<center>Obalne sekvoje u parku Redwood Slika:RooseveltElk 5061t.JPG|<center>[[Wapiti]] u parku Slika:Yurok plankhouse03.jpg|<center>Rekonstrucija indijanske Yurok kuće od dasaka sekvoje </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Redwood National Park |commonshr = Nacionalni park Redwood |commonscat = Redwood National Park |commonscathr = Nacionalni park Redwood |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Redwood, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Šume]] [[Kategorija:Kalifornija]] af3zixof3vy06okcj3p46g3x9scpv3s 6436507 6436506 2022-08-02T17:19:43Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Redwood | izvorni naziv = <small>Redwood National and State Parks</small> | slika = Redwood_National_Park,_fog_in_the_forest.jpg | slika_opis = Magla u šumi '''Nacionalnog parka Redwood''' | širina-stupnjevi = 41 | širina-minute = 12 | širina-sekunde = 45 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 124 | dužina-minute = 0 | dužina-sekunde = 17 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Kalifornija]] | površina = 455,75 km²<ref name="Osnovno"/> | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Crescent City (Kalifornija)|Crescent City]] | utemeljen = [[1. siječnja]] [[1968.]]<ref name="Osnovno">{{cite web |url=http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf |title=National Park System Areas Listed in Chronological Order of Date Authorized under DOI |date=2005-06-27 |publisher=National Park Service |accessdate=2010-11-28 |format=PDF |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120311003821/http://home.nps.gov/applications/budget2/documents/chronop.pdf |archivedate=11. ožujka 2012.}}</ref> | broj posjetitelja = 2.749.197 ([[2006.]]) | službena stranica = [http://www.nps.gov/redw Redwood National Park ([eng.)] }} '''Nacionalni park Redwood''' ([[engleski|en.]]: ''Redwood National and State Parks'') je jedan od ukupno 58 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten uz sjevernu obalu američke savezne države [[Kalifornija|Kalifornije]]. U njemu se nalazi gotovo 45% šuma [[Obalna sekvoja|obalnih sekvoja]] (en. ''coast redwood'', po čemu je park dobio ime), najvišeg i najmasivnijeg drveća na svijetu, koja pokrivaju oko 157,75 km² parka. Pored njih u parku je zadržana izvorna flora i fauna [[šuma]] i [[prerija]], ali i brojni nedirnuti izvori, potoci i 60 km morske obale u kojima obitavaju [[morski lav]]ovi, [[bjeloglavi orao]] i ugroženi kalifornijski [[smeđi pelikan]] ''(Pelecanus occidentalis)''. Zbog toga je Nacionalni park Redwood upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] još 1980. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/134 Redwood National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref> {{Široka slika|Sequoia sempervirens Redwood National Park panorama.jpg|700px|<center>Šuma obalnih sekvoja u '''NP Redwood'''|40%|left}} ==Povijest== [[Datoteka:Redwood-NP_Map.png|mini|lijevo|130px|<center>Karta NP Redwood]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Redwood |slika = California - NARA - 543446.jpg |godina = [[1980.]] <small>(4. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, ix |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/134 134] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Redwood|position=right |lat_deg=41|lat_min=18|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=124|lon_min=00|lon_sec=|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Redwood u SAD-u</small> }} Do 1850. godine šume obalne sekvoje su pokrivale više od 8.000 km² kalifornijske obale. Sjeverni dio tog područja izvorno je bio naseljen [[Američki Indijanci|američkim Indijancima]] plemena [[Yurok]], [[Tolowa]], [[Karok Indijanci|Karok]], [[Chilula]] i [[Wiyot]]. Općenito, na području parka nalazi se preko 50 arheoloških lokaliteta (starih do 4500 godina), 19 povijesnih lokaliteta i 21 mjesto od posebnog značaja za lokalne indijanske zajednice. Bogatstvo područja je privuklo veliki broj tragača za zlatom tijekom kalifornijske zatne groznice. Neuspjeli tragači bi naposljetku postali drvosječe koji su obarali divovsko drveće za rastuće tržište [[San Francisco|San Francisca]] i drugih gradova zapadne obale SAD-a. Nakon nekoliko desetljeća nekontrolirane i katastrofalne sječe, započelo se s pokušajima zaštite ovog područja. Liga za zaštitu obalne sekvoje (''Save-the-Redwoods League''), osnovana 1918. godine, uspjela je do 1920-ih isposlovati osnutak nekoliko državnih parkova: ''Prairie Creek, Del Norte Coast i Jedediah Smith''. Oni su ujedinjeni u NP Redwood 1. siječnja 1968. godine. Do tada je gotovo 90% obalnih sekvoja već bilo posječeno, te od tada uprava parka pokušava očuvati i stabilizirati populaciju drveća, ali i vodene tokove u parku.<ref>Redwood National and State Parks. National Park Service: ''[http://www.nps.gov/redw/planyourvisit/park-overview.htm Working Together]'', 2. travnja 2012. {{eng oznaka}} Preuzeto 20. rujna 2012.</ref> ==Odlike== Visina NP Redwood varira od priobalnog pojasa do planina do 930 m nadmorske visine, tek nešto sjevernije od grada San Francisco. Obalni pojas je dug 55 km i odlikuje se strmim stjenovitim liticama, uščima potoka i pješčanim plažama. Tlo se sastoji od morskog [[pješčenjak]]a, [[aleurit]]a i [[šejl]]a iz razdoblja [[kreda (geološko razdoblje)|krede]], ali se mogu naći i manje količine [[magmatske stijene|magmatskih stijena]] [[rožnac]]a, [[škriljevac|zelenog škriljevca]] i nekih [[metamorfne stijene|metamorfnih stijena]]. Dominantna vegetacija je šuma obalne sekvoje koja pokriva skoro 158 km², dok ostalih 208 km² čini druga vegetacija izrasla na posječenoj šumi sekvoja. Šuma sekvoja je ostatak divovske šume koja je u vrijeme [[dinosaur]]a dominirala cijelim svijetom. Danas su ograničene na uska vlažna područja sjevernoameričke obale. Kako strmina i suhoća ovog područja raste, tako ovu šumu zamjenjuje prerijska vegetacija. Obalnim sekvojama treba oko 400 godina da dosegnu zrelost, a neki primjerci su stariji od 2000 godina. Njihova debela [[kora]] bez smole ih štiti od požara, ali klizišta tla i vjetar obaraju starija stabla. Autohtoni indijanski stanovnici su koristli ova oborena stabla za izgradnju kuća, čamaca, i općenito su ih smatrali svetima. Danas ova stabla stoje kao veličanstveni podsjetnik na sporu [[evolucija|evoluciju]] prirode. U šumama sekvoja obitava 75 vrsta sisavaca, a na vlažnim područjima, jezerima i potocima gnijezdi se nekoliko vrsta [[Ptice vodarice|ptica vodarica]], dok se na obalnim stijenama gnijezde [[morske ptice]]. <gallery> Slika:Redwood coast.jpg|<center>Obala NP Redwood Slika:Klamath river estuary.jpg|<center>Estuarij rijeke Klamath Slika:Coastal redwood.jpg|<center>Obalne sekvoje u parku Redwood Slika:RooseveltElk 5061t.JPG|<center>[[Wapiti]] u parku Slika:Yurok plankhouse03.jpg|<center>Rekonstrucija indijanske Yurok kuće od dasaka sekvoje </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Redwood National Park |commonshr = Nacionalni park Redwood |commonscat = Redwood National Park |commonscathr = Nacionalni park Redwood |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Redwood, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Šume]] [[Kategorija:Kalifornija]] 1395xosbhpcsd8k7t7jhqcnz3xmz7u1 0 287122 6436678 6346680 2022-08-03T03:24:00Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{decimalni zarez}} {{pogrješni format nadnevka}} {{pasive u aktive}} {{Infookvir životopis |ime = Julian Assange |slika= Julian Assange (Norway, March 2010).jpg |opis slike = Julian Assange 2010. godine |rođenje = [[3. srpnja]] [[1971.]] |mjesto_rođenja = Townsville, [[Queensland]], [[Australija]] |datum_smrti = |mjesto_smrti = | prebivalište = Ekvadorska ambasada u [[London]]u |državljantvo = Australijsko | poznat_po =borac za ljudska prava i slobodu izražavanja | zanimanje = programer, urednik, novinar | web = [[Wikileaks]] }} '''Julian Paul Assange''' (Townsville, [[Queensland]], [[Australija]],<ref>{{ |http://content.time.com/time/video/player/0,32068,275343738001_2006959,00.html </ref><ref>|http://www.youtube.com/watch?v=TMIDuLA57Kg</ref> [[3. srpnja]] [[1971.]]) je [[programer]], urednik, [[aktivist]], izdavač i [[novinar]].<ref>|http://www.tcij.org/whistleblowers {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131104034914/http://www.tcij.org/whistleblowers |date=4. studenoga 2013. }}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |url=http://amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=18227 |accessdate=30. svibnja 2012. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://archive.is/20120530055214/amnesty.org.uk/news_details.asp?NewsID=18227 |archivedate=30. svibnja 2012.}}</ref> Assange je postao poznat kao glavni urednik i osnivač [[WikiLeaks]], organizacije koja objavljuje tajne informacije i povjerljive dokumente od anonimnih izvora zviždača.<ref>|http://www.theregister.co.uk/2008/04/08/church_of_scientology_contacts_wikileaks/</ref><ref>|http://www.ifla.org/publications/what-is-the-effect-of-wikileaks-for-freedom-of-information</ref><ref>|http://www.bbc.co.uk/news/technology-10757263</ref> Assange se u adolescentnoj dobi zanimao za hakiranje, nakon toga je radio kao računalni [[programer]], a slavu je stekao svojim radom u WikiLeaks, koji je osnovao 2006.<ref>|https://login.thetimes.co.uk/?gotoUrl=http%3A%2F%2Fwww.thetimes.co.uk%2Ftto%2Ftechnology%2Finternet%2F</ref> i od tada se počeo pojavljivati u javnosti širom svijeta i govoriti o slobodi tiska, cenzuri i istraživačkom novinarstvu. WikiLeaks je došao u središte međunarodne javnosti kad je 2010. godine počeo objavljivati vojne i diplomatske brzojave američke vojske uz pomoć suradnika u tiskanim medijima. [[Bradley Manning]] je optužen za davanje brzojava WikiLeaksu. Službeni izvori vojske SAD-a opetovano izvješćuju o vojnom osoblju koje je u vezi s WikiLeaksom ili "pristašama WikiLeaksa", a koji se izlažu opasnosti da ih se optuži za "komunikaciju s neprijateljem",<ref>|http://www.smh.com.au/federal-politics/political-news/us-calls-assange-enemy-of-state-20120927-26m7s.html</ref> Ministarstvo pravosuđa SAD-a je u nekoliko slučajeva razmatralo postoje li dokazi da se Assange optuži za nekoliko kaznenih djela.<ref>|http://www.nytimes.com/2010/12/08/world/08leak.html?_r=0</ref> Tijekom suđenja Manningu vojni istražitelji su podnijeli dokaze u kojima tvrde da su Manning i Assange surađivali prilikom krađe i objavljivanja vojnih i diplomatskih dokumenata SAD-a.<ref>|http://nymag.com/daily/intelligencer/2011/12/military-assange-manning-collaborated-in-chats.html</ref> Prilikom boravka u Švedskoj u kolovozu 2010. švedska policija počela je istraživati njegovu umiješanost u silovanje, no istraga je prekinuta, da bi se za dva mjeseca podigao Europski uhidbeni nalog, te se Assange svojevoljno prijavio u policijsku postaju u Londonu, gdje se u tom trenutku nalazio. Nakon deset dana u zatvoru Wandsworth, pustili su ga slobodu uz jamčevinu, stavili su mu elektroničku narukvicu, uz obvezu da se svaki dan javi u policijsku postaju. Nakon što je Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva odbio njegov zahtjev za ukidanje primjene Europskog uhidbenog naloga zbog čega se suočio s izručenjem, Assange se od 19. lipnja 2012. nalazi u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, gdje je u međuvremenu dobio diplomatski azil.<ref name="#1">|https://archive.today/20120916114225/http://www.mmrree.gob.ec/2012/com042.asp</ref><ref>|http://abcnews.go.com/Blotter/ecuador-grants-wikileaks-founder-assange-political-asylum/story?id=17018133</ref> Britanska vlada želi izručiti Assangea Švedskoj ako pokuša napustiti ambasadu, dok Assange tvrdi da ga Švedska vlada traži samo zato da ga može izručiti Sjedinjenim Državama gdje bi mu sudili za veleizdaju zbog s objavljivanja diplomatskih brzojava, a možda bi ga i pogubili.<ref name="#1"/> Za vrijeme koje je proveo u Engleskoj pod jamčevinom tijekom 2012. Assange je bio voditelj političke emisije World Tomorrow u kojoj su mu sugovornici bili najpoznatiji politički vođe našeg doba i koja se prikazivala na [[Russia Today]]TV.<ref>|http://edition.cnn.com/2012/04/14/world/europe/russia-wikileaks</ref><ref>|http://rt.com/news/assange-world-tomorrow-premier-date-time-934/</ref> == Životopis == Assange je [[2006.]] osnovao kontroverzne zviždačke stranice [[WikiLeaks]] na svom kućnom serveru. Na Wikileaks je objavio materijale o izvansudskim ubojstvima u Keniji, odlaganju otrovnog otpada u Africi, priručnike Scijentološke crkve, procedure u Guantanamo Bay-u, kao i prepisku banaka Kaupthing i Julius Baer. Godine 2010. objavio je tajne podatke o aktivnostima SAD u ratu u [[Afganistan]]u i [[Irak]]u. Dana 28. studenog 2010. WikiLeaks i njegovih pet medijskih partnera počinju objavljivati američke tajne diplomatske brzojave. Bijela kuća nazvala je Assangeovo objavljivanje američkih diplomatskih brzojava "bezobzirnim i opasnim." Za svoj rad u WikiLeaks, Assange je dobio mnoge nagrade i nominacije, uključujući i 2009. godine [[Amnesty International]] Media Award za objavljivanje materijala o izvansudskim ubojstvima u Keniji i prema izboru čitatelja [[Time]] magazina je Osoba godine 2010. Od [[30. studenog]] [[2010.]] nalazi se na [[Interpol]]ovom crvenom popisu traženih osoba.<ref>|url=http://www.interpol.int/Public/ICPO/PressReleases/PR2010/PR101.asp {{Webarchive|url=https://archive.is/20120803/http://www.interpol.int/Public/ICPO/PressReleases/PR2010/PR101.asp |date=3. kolovoza 2012. }} |title=Sweden authorizes INTERPOL to make public Red Notice for WikiLeaks founder |date=1. prosinca 2010. |publisher=Interpol |language=engleski}}</ref> Dana [[7. prosinca]] [[2010.]] uhitila ga je britanska policija na temelju europskog uhidbenog naloga koji je objavila [[Švedska]],<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=96958&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38&cHash=07f759a213 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20100503001108/http://www.hrt.hr/index.php?id=48 |archive-date=3. svibnja 2010. |access-date=7. prosinca 2010.}}</ref> gdje se Assange traži radi davanja izjave vezane uz navodne seksualne prekršaje. Potom su ga pustili uz jamčevinu i bio je u kućnom pritvoru u Engleskoj gdje je čekao na saslušanje o izručenju. Odbacio je sve optužbe i tvrdi da su politički motivirane. '''Djetinjstvo''' Assange je rođen u gradu Townsville, [[Queensland]] i većinu svoje mladosti proveo je na otoku Magnetic Island. Kad mu je bila jedna godina, njegova majka Christine udala se za kazališnog redatelja Bretta Assangea i Jullian dobiva njegovo prezime. Brett i Christine Assange su zajedno vodili kazalište. Njegov očuh, Julianov prvi "pravi tata", opisao je Juliana kao "veoma inteligentnog dječaka" s "vrlo istančanim osjećajem za dobro i loše". "On je uvijek stajao na strani potlačenih...bio je uvijek jako ljut na ljude koji su vršili pritisak na druge ljude". Godine 1979. Christine Assange se preudala, za umjetnika [[New age]] grupe koju je vodila Anne Hamilton-Byrne. Par je dobio sina, ali razišli su se 1982. godine i započeli borbu za skrbništvo. Christine se s oba dječaka skrivala sljedećih pet godina. Assange se tako selio više puta, pohađao razne škole, a u nekim periodima nije ni pohađao školu nego je učio kod kuće. '''Optužbe za hakiranje''' Godine 1987. šesnaestogodišnji Assange počinje hakirati pod imenom "Mendax" (koje je proizašlo iz [[Horacije]]ve fraze: "splendide mendax", ili "plemenita neistina"). S dva hakera osniva grupu pod imenom ''International Subversives''. Assange je u to doba napisao jedno od prvih pravila supkulture: "Ne oštećuj računalni sustav u koji si ušao (to uključuje i njegovo rušenje); ne mijenjaj informaciju u tom sustavu (osim izmjene log-a da sakriješ tragove); i podijeli informaciju." Australska federalna policija pretresla je njegov dom u [[Melbourne]]u 1991. godine. Prijavljen je da je ušao u računala koja su pripadala Australskom Univerzitetu, kanadskoj telekomunikacijskoj kompaniji Nortel, [[USAF]] sedmoj Upravljačkoj grupi u [[Pentagon]]u i drugim organizacijama, sve preko modema. Godine 1992. proglašen je krivim za 24 optužbe za hakiranje i pustili su ga zbog dobrog ponašanja, nakon što je platio kaznu u iznosu 2.100 [[australski dolar|australskih dolara]]. Tužitelj je rekao da "nema dokaza da se radilo o nečem drugom nego o znatiželji i sreći što je uspio – kako se kaže – surfati kroz sva ta razna računala." Sud je upozorio Assangea da bi da nije imao tako teško djetinjstvo mogao bi dobiti i 10 godina zatvora. Assange je kasnije komentirao: "Zapravo, to me malo živcira. Samo zbog toga što sam jedan od autora knjige o tome (kako biti haker), o tome su snimljeni dokumentarni filmovi i mnogo se govori o tome. Tu se uvijek može nešto maknuti ili dodati. Ali to je bilo prije 20 godina. Jako me živcira kad vidim suvremene članke koji me nazivaju računalnim hakerom. Ja se toga ne sramim, ja sam na to i ponosan. Ali ja razumijem razlog zbog kojeg žele sugerirati da sam i sada računalni haker. Taj razlog je vrlo određen." '''Pitanje skrbništva nad djetetom''' Godine 1989. Assange je počeo živjeti sa svojom djevojkom i dobili su sina, Danijela. Nakon što su se razišli, započeli su dugotrajnu bitku o skrbništvu, i nisu se dogovorili oko skrbništva sve do 1999. Cijeli proces je potaknuo Assangea i njegovu majku da osnuju ''Parent Inquiry Into Child Protection'', skupinu aktivista okupljenih sa željom da stvore "središnju bazu podataka" u druge svrhe nedostupnu pravnu evidenciju povezanu s pitanjima skrbništva nad djecom u Australiji. '''Računalno programiranje i studij na univerzitetu''' Godine 1993. Assange se uključio u stvaranje jednog od prvih javnih pružatelja internetskih usluga u Australiji ''Suburbia Public Access Network''. Sve je počelo 1994. kad je Assange živio u [[Melbourne]]u i radio kao programer i developer slobodnog [[software]]-a. Godine 1995. Assange je napisao Strobe, prvi besplatni i [[otvoreni kod|open source]] port scanner. Sudjelovao je na programiranju nekih dijelova u PostgreSQL projektu godine 1996. Sudjelovao je u pisanju knjige Underground: Priče o hakiranju, ludilu i opsesiji na polju elektronike (1997.), koja ga opisuje kao istraživača i izvješćuje o njegovoj povijesti s International Subversives. Negdje tijekom 1997., jedan je od kreatora ''Rubberhose deniable encryption sistema'', kriptografskog koncepta koji je ugrađen kao software u Linux, s ciljem da se omogući zaštita protiv rubber-hose kriptoanalize. On je u početku želio da se sustav upotrebljava kao "alat boraca za ljudska prava koji trebaju zaštititi osjetljive podatke na mjestu." Drugi besplatni software-a kojem je autor ili suradnik uključuje NNTPCache i Surfraw. Godine 1999. Assange je registrirao domenu leaks.org. "Ali", rekao je,"onda nisam s njom ništa napravio." Od 2003. do 2006. Assange je studirao fiziku i matematiku na univerzitetu u Melbourneu. Studiraoje i filozofiju i neuroznanosti. Nikad nije diplomirao i postigao je minimalne prolazne ocjene na većini matematičkih seminara. Na svojoj osobnoj web stranici, napisao je da je predstavljao svoj fakultet na Australskom Nacionalnom natjecanju fizičara 2005. godine. ==Osnivanje WikiLeaks== [[File:Julian Assange full.jpg|thumb|right|220px|Assange u vrijeme osnivanja WikiLeaks]] WikiLeaks je osnovan 2006. Tada je Assange napisao dva teksta u kojima objašnjava način na koji funkcionira WikiLeaks: "Ako želimo radikalno promijeniti ponašanje vlasti, moramo razmišljati jasno i hrabro, jer ako smo nešto naučili, to je da se vlast ne želi promijeniti. Moramo misliti na one koji su tu bili prije nas i iskoristiti tehnološke promjene koje nam daju mogućnost da djelujemo na način na koji naši prethodnici nisu mogli."<ref name="Whelan">|url = http://www.dailymail.co.uk/news/article-1299311/FBI-question-WikiLeaks-mother-Welsh-home-Agent-interrogate-distressed-woman-search-sons-bedroom.html|title = FBI question WikiLeaks mother at Welsh home: Agents interrogate 'distressed' woman, then search her son's bedroom|author=Andy Whelan and Sharon Churcher|date = 1 August 2010|accessdate =1 December 2010|work=Daily Mail|location=London}}</ref><ref>{{cite web |url=http://iq.org/conspiracies.pdf |title=State and Terrorist Conspiracies |first=Julian |last=Assange |date=10. studenoga 2006. |accessdate=1. prosinca 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070829163014/http://iq.org/conspiracies.pdf |archivedate=29. kolovoza 2007.}}</ref><ref>| url = https://web.archive.org/web/20070129125831/http://iq.org/conspiracies.pdf%7Ctitle = Conspiracy as Governance |first = Julian| last = Assange| date =3 December 2006| accessdate=1 December 2010}}</ref> U svom blogu je napisao, "što je neka organizacija zatvorenija ili nepravednija, više je propusta zbog straha i paranoje njezinog vodstva i upravljačke strukture... Zato nepravedni sustavi po svojoj naravi izazivaju protivljenje, i na mnogim ih se mjestima nedovoljno nadzire, te su osjetljiviji na veće curenje informacija od onih koji izaberu neki otvoreniji oblik vodstva."<ref name="Whelan" /><ref>|url = http://iq.org|title = The non linear effects of leaks on unjust systems of governance|date = 31 December 2006|archiveurl = https://web.archive.org/web/20071020051936/http://iq.org/%7Carchivedate = 2 October 2007}}</ref> Assange je najpoznatiji glasnogovornik WikiLeaksa. Tijekom lipnja 2010. jedan je od članova savjetodavnog odbora WikiLeaks. I dok su ga novine opisivale kao "direktora" ili "osnivača" WikiLeaks, Assange je rekao :"Ja sebe ne vidim kao osnivača", " sam sebe vidim kao glavnog urednika WikiLeaks",<ref>{{cite news |url=http://www.hufflingtonpost.com/tedtalks/julian-assange-why-the-wo_b_651329.html |title=Julian Assange: Why the World Needs WikiLeaks |work=The Hufflington Post |date=19. srpnja 2010. |accessdate=22. kolovoza 2010.}}</ref> te je dodao da ima zadnju riječ u odlučivanju koji će se dokumenti objaviti. Assange tvrdi da je WikiLeaks objavio više tajnih dokumenata nego cijelo svjetsko novinarstvo zajedno : "Ovim se ne želim na neki način hvaliti kako smo uspješni, nego to pokazuje kako je opasno stanje u ostalim medijima. Kako je moguće da je tim od pet ljudi uspio objaviti u javnosti više tajnih informacija, na takvoj razini, nego cijelo svjetsko novinarstvo zajedno? To je sramotno." On zagovara „transparentni“ i „znanstveni“ pristup novinarstvu, i tvrdi da „ne možeš objaviti rad iz fizike bez potpunih eksperimentalnih podataka i rezultata; i isti standard bi se morao primjenjivati u novinarstvu." Godine 2006. CounterPunch ga je nazvao najpoznatijim bivšim kompjuterskim hakerom." "The Age" ga je nazvao "jednim od najintrigantnijih ljudi na svijetu" i "borcem za slobodu interneta", dok Assange za sebe kaže da je "ekstremno ciničan". Tvrdi da je većinom samouk i da je pročitao mnogo literature s područja znanosti i matematike, i da će ustrajati na intelektualnoj borbi.<ref>[http://www.guardian.co.uk/media/2010/aug/01/julian-assange-wikileaks-afghanistan Julian Assange, monk of the online age who thrives on intellectual battle] 1 kolovoza 2010</ref> WikiLeaks je objavio materijalne dokumente koji uključuju izvansudska ubojstva u Keniji, izvještaje o odlaganju otrovnog otpada u Obali Bjelokosti, priručnike Scijentološke crkve, procedure postupanja u kampu Guantanamo, video zračnog napada na Baghdad 12. lipnja 2007. i materijal koji uključuje i neke velike banke, npr. Kaupthing i Julius Baer. Godine 2008. Assange je objavio članak pod imenom „Skrivena kletva Thomasa Paina“, u kojem piše „Što vrijedi ako se čuje samo istina koju pomažu gospodarske moći, kad istina leži gola pred svijetom i nitko je neće prvi izreći bez plaćanja ili poticaja.<ref>[http://www.guernicamag.com/blog/571/the_hidden_curse_of_thomas_pai/ Guernica / Julian Assange: The Hidden Curse of Thomas Paine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120127161006/http://www.guernicamag.com/blog/571/the_hidden_curse_of_thomas_pai/ |date=27. siječnja 2012. }}. Guernicamag.com (29 April 2008). Retrieved on 14 February 2011.</ref> ===Objavljivanje diplomatskih brzojava SAD=== Dana 28. studenog 2010. WikiLeaks je počeo objavljivati dio od 251.000 američkih diplomatskih brzojava SAD-a koje je imao, od kojih je 53% označeno kao nekvalificirano, 40% su označeni kao „povjerljivi“, a nešto preko 6% su označeni kao tajni. Sljedeći dan je Glavni državni odvjetnik u Australiji Robert McClelland izjavio novinarima da će Australija istražiti djelatnost Assangea i WikiLeaksa.<ref>{{cite web |url=http://english.aljazeera.net/news/asia-pacific/2010/11/2010112961154954144.html |title=Australia opens WikiLeaks inquiry |publisher=Al Jazeera English |accessdate=1. prosinca 2010.}}</ref> Rekao je da „s gledišta Australije, misli da postoji mogućnost da je prekršeno više odredaba kaznenog zakona objavljivanjem ovih informacija. Australijska savezna policija upravo to istražuje.<ref>{{cite web |url=http://www.attorneygeneral.gov.au/www/ministers/mcclelland.nsf/Page/Transcripts_2010_FourthQuarter_29November2010-DoorstoponleakingofUSclassifieddocumentsbyWikiLeaks |title=Doorstop on leaking of US classified documents by Wikileaks |publisher=Attorney-General for Australia |date=29. studenoga 2010. |accessdate=1. prosinca 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101222033216/http://www.attorneygeneral.gov.au/www/ministers/mcclelland.nsf/Page/Transcripts_2010_FourthQuarter_29November2010-DoorstoponleakingofUSclassifieddocumentsbyWikiLeaks |archivedate=22. prosinca 2010.}}</ref> McClelland nije isključio mogućnost da će Australijske vlasti oduzeti Assangeu državljanstvo i upozorio ga da se može suočiti s optužbama, ako se vrati u Australiju.<ref>{{cite web |url=http://www.monstersandcritics.com/news/asiapacific/news/article_1602108.php/Australia-warns-WikiLeaks-Assange-of-charges-if-he-returns |title=Australia warns Assange of possible charges if he returns to Australia |publisher=Monstersandcritics.com |date=17. studenoga 2010. |accessdate=1. prosinca 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101202041632/http://www.monstersandcritics.com/news/asiapacific/news/article_1602108.php/Australia-warns-WikiLeaks-Assange-of-charges-if-he-returns |archivedate=2. prosinca 2010.}}</ref> Savezna policija je u svojoj istrazi zaključila je da Assange nije počinio niti jedno kazneno djelo.<ref>{{cite news |url=http://www.smh.com.au/technology/technology-news/julian-assange-has-committed-no-crime-in-australia-afp-20101217-190eb.html |title=Julian Assange has committed no crime in Australia: AFP |work=Sydney Morning Herald |date=17. prosinca 2010. |first=Dylan |last=Welch}}</ref> Ministarstvo pravosuđa SAD pokrenulo je kaznenu istragu u svezi s curenjem informacija. Tužitelji razmatraju podizanje optužbe protiv Assangea zbog kršenja nekoliko zakona.<ref>{{cite news |last=Savage |first=Charlie |title=U.S. Prosecutors Study WikiLeaks Prosecution |url=http://www.nytimes.com/2010/12/08/world/08leak.html |accessdate=9. prosinca 2010. |newspaper=[[The New York Times]] |date=7. prosinca 2010.}}</ref> U vezi s istragom koja je u tijeku protiv WikiLeaks, 14. prosinca 2010. Ministarstvo pravosuđa SAD zahtjeva pod prijetnjom kazne od društvene mreže Twitter da im da na uvid podatke u vezi s korisničkim računom Assangea i još nekih korisnika.<ref>{{cite news |url=http://www.salon.com/news/opinion/glenn_greenwald/2011/01/07/twitter/subpoena.pdf |title=Twitter Subpoena |work=Salon |accessdate=10. siječnja 2011. |archive-date=11. siječnja 2011. |archive-url=https://www.webcitation.org/5vfUQlMUS?url=http://www.salon.com/news/opinion/glenn_greenwald/2011/01/07/twitter/subpoena.pdf |url-status=dead }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.bloomberg.com/news/2011-01-10/u-s-twitter-subpoena-on-wikileaks-is-harassment-lawyer-says.html |title=US Twitter Subpoena on WikiLeaks is 'Harassment,' Lawyer Says |work=Bloomberg |author=Larson, Erik |date=10. siječnja 2011. |accessdate=10. siječnja 2011.}}</ref> Zviždač Pentagon Papers Daniel Ellsberg rekao je da Assange "služi našoj demokraciji i služi vladavini zakona baš na taj način da preispituje sigurnosna pravila, koja u većini slučajeva nisu zakoni, barem u ovoj zemlji.“ Na pitanje o opasnosti za nacionalnu sigurnost SAD, Ellsberg je odgovorio: „On je sigurno kompetentan tip, u mnogim stvarima. Mislim da je to bio njegov instinkt, da je odlučio da se svi ovi materijali objave. Mi raspravljamo o malom broju dokumenata koji nije objavio. Još uvijek nije objavio nešto što bi povrijedilo nečiju nacionalnu sigurnost."<ref name="ellsbergdanger"> {{cite web |url=http://www.thedailybeast.com/blogs-and-stories/2010-06-11/daniel-ellsberg-wikileaks-julian-assange-in-danger |title=Daniel Ellsberg: Wikileaks' Julian Assange "in Danger" |work=The Daily Beast |first=Samuel P. |last=Jacobs |date=11. lipnja 2010. |accessdate=5. srpnja 2010.}} </ref> Assange je izjavio londonskim reporterima da je objavljivanjem brzojava pokazao da su veleposlanici SAD širom svijeta „uključeni u špijunske aktivnosti“, koje „pokazuju veliki pomak u umanjivanju vladavine prava u institucijama SAD i koje se zato mora objaviti i koje smo zato i objavili."<ref name="ReutersBail">{{cite news |title=UK court upholds bail for WikiLeaks' Assange |url=http://ca.reuters.com/article/topNews/idCAL3E6N80HH20101216 |publisher=Thomson Reuters |date=16. prosinca 2010. |accessdate=16. prosinca 2010.}}</ref> Objavljivanje diplomatskih brzojava neki smatraju iskrom koja je pokrenula Tunisku revoluciju, kao što su oni koji se odnose na stupanj korupcije vladajuće strukture. Pišući u magazinu ''Foreign Policy'' novinarka Elizabeth Dickinson napisala je "Tunižani ne trebaju više nikakav daljnji razlog za prosvjede, jer od kad su izašli na ulice prošlih tjedana cijene hrane su porasle, korupcija je svugdje, broj nezaposlenih nevjerojatan. Ali Tunisku revoluciju možemo promatrati kao prvi slučaj u kojem je WikiLeaks potaknuo ljude na djelovanje..."<ref>{{cite news |author=Elizabeth Dickinson |title=The First WikiLeaks Revolution? |publisher=Foreign Policy magazine |date=13. siječnja 2011. |url=http://wikileaks.foreignpolicy.com/posts/2011/01/13/wikileaks_and_the_tunisia_protests}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.businessinsider.com/tunisia-wikileaks-2011-1 |author=Gregory White |title=This Is The Wikileak That Sparked The Tunisian Crisis |publisher=Business Insider |date=14. siječnja 2011.}}</ref> ===Bojkot od banaka=== Dana 6. prosinca 2011. Švicarska banka PostFinance, proglasila je da je zablokirala imovinu Assangea u iznosu od 31.000 [[euro|eura]], jer je „dao lažnu informaciju u vezi s mjestom boravka“ kad je otvarao račun.<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-11929034 "WikiLeaks: Swiss bank shuts Julian Assange's account"] BBC 6 December 2010</ref> MasterCard,<ref>{{cite news |last=McCullagh |first=Declan |title=MasterCard pulls plug on WikiLeaks payments |publisher=Cnet News |date=6. prosinca 2010. |url=http://news.cnet.com/8301-31921_3-20024776-281.html |accessdate=6. prosinca 2010. |archive-date=29. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131229214628/http://news.cnet.com/8301-31921_3-20024776-281.html |url-status=dead}}</ref> Visa Inc.,<ref>{{cite news |url=http://www.startribune.com/world/111438579.html |title=Visa says it has suspended all payments to WikiLeaks 'pending further investigation' |agency=Associated Press |date=7. prosinca 2010. |accessdate=7. prosinca 2010.}}</ref> and Bank of America<ref>[http://www.bbc.co.uk/news/world-us-canada-12028084 "Bank of America stops handling Wikileaks payments"] BBC 18 December 2010</ref> također je vodila spor s WikiLeaks. Assange je ove postupke opisao kao "poslovni McCarthinizam".<ref>[http://www.theage.com.au/world/assange-denounces-business-mccarthyism-20101219-191mn.html "Assange denounces 'business McCarthyism'"] The Age 19 December 2010.</ref> Švedske novine na engleskom jeziku "Thelocal.se" 27. studenog 2010. prenose izjavu Juliana Assangea da su se pravni troškovi njegove stranice i obrane popeli na 500.000 [[britanska funta|britanskih funta]]. Odluka da se prekinu donacije Vise, MasterCarda i [[PayPal]] koštali su WikiLeaks 425.000 britanskih funta isti iznos je potreban za šestomjesečno održavanje portala. Assange je rekao da je WikiLeaks dobivao i do 85.000 britanskih funta na dan kad je bio na vrhuncu.<ref>[http://www.thelocal.se/31094/20101227/ "legal costs for the whistleblowing website and his own defence have reached £500,000"] Swedish English-language paper "Local", 27 December 2010.</ref> Okružni sud u Reykjavíku je 2012. odlučio da je kompanija Visa prekršila ugovorno pravo kad je blokirala mogućnost doniranja WikiLeaksa putem kreditnih kartica. Blokada je onemogućila preko 95% donacija pristaša  WikiLeaks, što je organizaciju koštalo preko 20 milijuna USD.<ref>{{cite news |title=wikileaks pobijedio visa-u u slucaju protiv valitor nekadasnje visa iceland |url=http://politika.hr/svijet/9546-wikileaks-pobijedio-visa-u-u-slucaju-protiv-valitor-nekadasnje-visa-iceland |newspaper=[[Politika]] |access-date=19. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120923090703/http://politika.hr/svijet/9546-wikileaks-pobijedio-visa-u-u-slucaju-protiv-valitor-nekadasnje-visa-iceland |archive-date=23. rujna 2012.}}</ref> Julian Assange tom prilikom je rekao: "Ovo je velika pobjeda protiv pokušaja Washingtona da ušutka WikiLeaks. Mi nećemo dopustiti da se nas ušutka. Ekonomska cenzura je cenzura. To je krivo. Kad se ovo radi izvan granica zakona onda je to dva puta gore. Jedan po jedan od onih koji su uključeni u pokušaj cenzure  WikiLeaksa naći će se na krivoj strani na kraju priče." ===Autobiografija=== Tijekom prosinca 2010. Assange je prodao izdavačka prava<ref>{{cite web |http://www.theguardian.com/books/2010/dec/21/julian-assange-memoirs</ref> za svoj životopis za više od 1 milijun britanskih funti. Za The Sunday Times je izjavio da je prisiljen ući u ovaj posao zbog financijskih poteškoća u kojima se nalazi on i njegova organizacija WikiLeaks, i izjavio "ja ne želim napisati ovu knjigu, ali moram. Potrošio sam preko 200.000 funti na pravnike, a moram se braniti i omogućiti WikiLeaksu neometan rad. Nacrt ovog djela je objavljen, bez Assangeova pristanka, tijekom studenoga 2011. Knjigu je potpisao Andrew O'Hagan pod nazivom Julian Assange – Neautorizirana Autobiografija (2011). Assange i izdavač Canongate, navode različite okolnosti u vezi s objavljivanjem autobiografije.<ref>{{cite web |http://wikileaks.org/Julian-Assange-Statement-on-the.html</ref><ref>{{cite web |http://www.theguardian.com/commentisfree/2011/sep/22/julian-assange-unauthorised-autobiography-wikileaks-canongate</ref>===Razlozi za moguće izručenje Sjedinjenim Državama===Elektronička pošta privatne obavještajne tvrtke Stratfor koje je objavio WikiLeaks bili su predmetom rasprave pred porotom što dokazuje da postoji tajna optužnica.<ref> |https://en.wikipedia.org/wiki/Julian_Assange#cite_note-156</ref> Dokument govori o tome da Australija nema prigovor protiv eventualnog izručenja Assangea Sjedinjenim Državama. Vlada Australije potvrdila je da postoji mogućnost izručenja, ali i da nije neobično što je u tijeku istraživanje WikiLeaks.<ref> |https://en.wikipedia.org/wiki/Julian_Assange#cite_note-cablesindictment-157</ref> Assange je bio pod istragom više sigurnosnih agencija, uključujući i FBI.<ref name="CarrSomaiya">David Carr and Ravi Somaiya, [http://www.nytimes.com/2013/06/25/world/europe/wikileaks-back-in-news-never-left-us-radar.html "Assange, back in news, never left U.S. radar,"] ''[[The New York Times]]'', 24 June 2013. Retrieved 15 March 2014.</ref> Sudski dokument iz svibnja 2014. godine navodi da je Assange još uvijek pod istragom i proces protiv njega nije ukončen.<ref>Philip Dorling, [http://www.smh.com.au/world/assange-targeted-by-fbi-probe-us-court-documents-reveal-20140520-38l1p.html "Assange targeted by FBI probe, US court documents reveal,"] ''[[The Sydney Morning Herald]]'', 20 May 2014. Retrieved 29 August 2014.</ref> Ovo dokazuju i neki dokumenti koje je objavio Edward Snowden iste godine i koji pokazuju da je Assange od 2010. godine na listi traženih osoba,<ref>[https://theintercept.com/2014/02/18/snowden-docs-reveal-covert-surveillance-and-pressure-tactics-aimed-at-wikileaks-and-its-supporters/ SNOWDEN DOCUMENTS REVEAL COVERT SURVEILLANCE AND PRESSURE TACTICS AIMED AT WIKILEAKS AND ITS SUPPORTERS], 18 February 2014</ref> te da su SAD u tom periodu vršile pritisak na svoje saveznike da pokrenu istragu protiv glavnog urednika WikiLeaksa.<ref>[http://www.thedailybeast.com/articles/2010/08/10/a-western-crackdown-on-wikileaks.html U.S. Urges Allies to Crack Down on WikiLeaks], 10 August 2010</ref> U istom dokumentu je i zahtjev od NSA da se WikiLeaks prikaže kao maliciozni strani faktor, i da se poveća nadzor i praćenje organizacije. WikiLeaks je početkom 2015. objavio da su tri člana organizacije dobili poruku da je „Google predao sve njihove e-maile i metadata vladi SAD-a.<ref>[https://wikileaks.org/google-warrant.html Google hands data to US Government in WikiLeaks espionage case], 26 January 2015</ref> U obavijesti je i spisak mogućih  optužba koje se nalaze na nalogu koji je primio Google. Između ostalog tamo su špijunaža, udruživanje, krađa imovine SAD-a, kršenje zakona iz oblasti računarstva i veleizdaja. Svako djelo nosi počinitelju minimum 45 godina zatvora, a ako se podigne optužnica u vise točaka u konačnici bi to moglo biti mnogo više. SAD su potvrdile je u tijeku proces protiv WikiLeaks u sudskom podnesku dana 15. prosinca 2015.<ref>{{cite court |litigants=Manning v. U.S. Department of Justice and FBI |court=D.D.C. |date=15. prosinca 2015. |url=https://cryptome.org/2015/12/manning-011.pdf |accessdate=16. siječnja 2016.}}</ref> ===Nagrade=== Godine 2009. osvojio je nagradu Amnesty International "UK Media Award", zbog objavljivanja informacija o izvansudskim ubojstvima u Keniji koje je proširila i objavila Kenya National Commission on Human Rights (KNCHR) u svojem istraživanju ''Plač krvi;– Izvan Sudska Ubojstva i Nestanci''.|title ='The Cry of Blood' – Report on Extra-Judicial Killings and Disappearances |url=https://web.archive.org/web/20101214044349/http://www.ediec.org/fileadmin/user_upload/Kenia/KNCHR_REPORT_ON_POLICE.pdf }}Primajući nagradu Assange je rekao : "Ovo je odraz hrabrosti i snage kenijskog građanskog društva koje je ovu nepravdu dokumentiralo." Godine 2010. Assange je dobio Sam Adams Award,<ref>|url = http://www.craigmurray.org.uk/archives/2010/08/julian_assange.html|title{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} = Julian Assange wins Sam Adams Award for Integrity|first = Craig|last = Murray|date = 19 August 2010|accessdate =3 November 2010}}</ref><ref>|url = http://cspan.org/Watch/Media/2010/10/23/HP/A/39838/WikiLeaks+Press+Conference+on+Release+of+Military+Documents.aspx|title{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} = WikiLeaks Press Conference on Release of Military Documents|publisher=cspan.org|accessdate =3 November 2010}} This conference can be viewed by searching for wikileaks at cspan.org</ref> Po izboru čitatelja magazina Time izabran je Osobom godine 2010.<ref name="RC2010POTY">{{cite news |title=Julian Assange: Readers' Choice for TIME's Person of the Year 2010 |url=http://newsfeed.time.com/2010/12/13/julian-assange-readers-choice-for-times-person-of-the-year-2010/ |publisher=Time Inc. |last=Freidman |first=Megan |date=13. prosinca 2010. |accessdate=15. prosinca 2010.}}</ref> and runner-up for Person of the Year.<ref>{{cite news |title=Runners-up: Julian Assange |url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2036683_2037118_2037146,00.html |publisher=Time Inc. |last=Gellman |first=Barton |date=15. prosinca 2010. |access-date=19. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101217160031/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2036683_2037118_2037146,00.html |archive-date=17. prosinca 2010.}}</ref> U travnju 2011. je na listi 100 najutjecajnijih ljudi prema magazinu Time.<ref>{{cite news |title=Julian Assange, Muckraker |url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2066367_2066369_2066107,00.html |publisher=Time Inc. |last=Greer |first=Germaine |date=21. travnja 2011. |access-date=19. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110602091647/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,2066367_2066369_2066107,00.html |archive-date=2. lipnja 2011.}}</ref> Neformalna anketa urednika Postmedia Network prozvala ga je najboljim novinarem godine nakon što su 6 urednika od njih 10 se tvrdili da je Assange "bitno utjecao na način na koji se informacija prikazuje i objavljuje.".<ref>{{cite news |title=Assange named top newsmaker by Postmedia editors |url=http://www.montrealgazette.com/news/Assange+named+newsmaker+Postmedia+editors/4027282/story.html |publisher=The Gazette (Montreal) |date=26. prosinca 2010. |access-date=19. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121116140400/http://www.montrealgazette.com/news/Assange+named+newsmaker+Postmedia+editors/4027282/story.html |archive-date=16. studenoga 2012.}} {{cite news |title=WikiLeaks founder named newsmaker of the year |url=http://dailygleaner.canadaeast.com/opinion/article/1366104 |publisher=The Daily Gleaner |date=30. prosinca 2010. |accessdate=1. siječnja 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110102063956/http://dailygleaner.canadaeast.com/opinion/article/1366104 |archivedate=2. siječnja 2011.}}</ref> ''Le Monde'', jedna od pet publikacija koje su surađivale s WikiLeaksom prilikom objavljivanja dokumenata, izabrao ga je osobom godine s 56% glasova u glasanju na internetu.<ref>{{cite news |title=WikiLeaks : défis et limites de la transparence |url=http://www.lemonde.fr/documents-wikileaks/article/2010/12/24/defis-et-limites-de-la-transparence_1457338_1446239.html#ens_id=1450400 |work=Le Monde |location=France |last=Kauffmann |first=Sylvie |date=24. prosinca 2010. |accessdate=24. prosinca 2010.}}</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2010/12/24/3100867.htm Assange named Le Monde Man of the Year – ABC News (Australian Broadcasting Corporation)]. Abc.net.au (24 December 2010). Retrieved on 14 February 2011.</ref><ref>[http://www.skynews.com.au/world/article.aspx?id=555535&vId= Assange is Le Monde 'Man of the Year'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120616210425/http://www.skynews.com.au/world/article.aspx?id=555535&vId= |date=16. lipnja 2012. }}. Sky News (23 December 2010). Retrieved on 14 February 2011.</ref> U veljači 2011. objavljeno je da je Sydney Peace Foundation sa sveučilišta u Sydneyu dodijelio Assangeu Sydney Peace Prize (Sydneysku nagradu za mir) za svoju "iznimnu hrabrost i inicijativu u težnji za ostvarenjem ljudskih prava."<ref name="medal"/> Do sada nagrada je u četrnaestogodišnjoj povijesti dodijeljena četiri puta, dobitnici su : [[Nelson Mandela]]; 14. Dalaj Lama, Tenzin Gyatso, Daisaku Ikeda, i Julian Assange.<ref name="medal">{{cite news |url=http://news.smh.com.au/breaking-news-national/julian-assange-awarded-sydney-peace-medal-20110202-1ad7y.html |title=Julian Assange awarded Sydney peace medal |agency=[[Australian Associated Press]] |work=The Sydney Morning Herald |date=2. veljače 2011. |accessdate=2. veljače 2011. |first=Isabel |last=Hayes}}</ref> U srpnju 2011. Assange je dobio nagradu za novinarstvo Martha Gellhorn. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje novinarima "čiji rad je utjecao da se shvati prava istina i objavi istina koja štetno utječe na propagandu ili "oficijalne vođe"". Sudac je rekao, "WikiLeaks je lice nastalo kao fenomen hi-tech vremena, što i jest. Ali postoji još mnogo više. To je cilj pravde kroz transparentnost u najstarijem i najboljem obliku novinarstva"<ref>[http://www.guardian.co.uk/media/2011/jun/02/julian-assange-martha-gelhorn-prize Julian Assange wins Martha Gellhorn journalism prize] The Guardian 2 June 2011 Retrieved 2 June 2011<br>[http://www.journalism.co.uk/news/julian-assange-wins-martha-gellhorn-prize-for-journalism/s2/a544492/ Julian Assange wins Martha Gellhorn Prize for Journalism],journalism.co.uk at 2 June 2011</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commonscat = Julian Assange }} * [http://wikileaks.org/ WikiLeaks - Službene stranice] {{GLAVNIRASPORED:Assange, Julian}} [[Kategorija:Borci za slobodu medija]] [[Kategorija:Računalni znanstvenici]] [[Kategorija:Novinari]] [[Kategorija:Životopisi, Australija]] [[Kategorija:Australski mediji]] ta9cmr7f3pmstf901oalkzkoovcvk9a 0 288739 6436457 6276298 2022-08-02T15:11:40Z 109.94.114.27 /* Stanovništvo */Netačne informacije sam pretvorila u tačne wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Aradac | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 47 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Srednjobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Zrenjanin (općina)|Zrenjanin]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 89,8 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 84 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 3.461 | stanovništvo_gustoća = 39 st./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 23207 | pozivni_broj = 023 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = ZR | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Aradac''' (srp.: ''Арадац'', [[mađarski]]: ''Aradi'', [[slovački]]: ''Aradáč'', [[njemački]]: ''Aradatz'') je naselje u [[Banat]]u u [[Vojvodina|Vojvodini]] u sastavu općine [[Zrenjanin (općina)|Zrenjanin]]. ==Stanovništvo== U naselju Aradac živi 3.461 stanovnik, od toga 2.847 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 41,1 godina (39,1 kod muškaraca i 43,0 kod žena). U naselju ima 1.211 domaćinstava,i u tim domaćinstvima su sve veštice i ku*ve i narkomani a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,86.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.statserb.sr.gov.yu/ |accessdate=17. prosinca 2010. |title=Republički zavod za statistikuSrbije |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |archivedate=2. ožujka 2008.}}</ref> {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |1.650 |47,67% |- |[[Slovaci]] |1.376 |39,75% |- |[[Romi]] |96 |2,77% |- |[[Mađari]] |94 |2,71% |- |[[Jugoslaveni]] |49 |1,41% |- |[[Makedonci]] |19 |0,54% |- |[[Hrvati]] |17 |0,49% |- |[[Rumunji]] |9 |0,26% |- |[[Slovenci]] |9 |0,26% |- |[[Albanci]] |7 |0,20% |- |[[Hrvati]] |15 |0,49% |- |[[Slovaci]] |14 |0,19% |- |ostali |15 |0,39% |- |nepoznato |60 |1,73% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 300 |dimy = 360 |stanmax = 4001 |crta1 = 500 |crta2 = 250 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 3897 |p2 = 3978 |p3 = 4001 |p4 = 3824 |p5 = 3825 |p6 = 3573 |p7 = 3461 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Aradac}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Aradac.html Karte, položaj i vremenska prognoza] {{Naselja u sastavu Općine Zrenjanin}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Banat]] [[Kategorija:Općina Zrenjanin]] 9ozvowr82c61xqiyk8uruv5lxbqk24d 6436463 6436457 2022-08-02T15:59:15Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/109.94.114.27|109.94.114.27]] ([[User talk:109.94.114.27|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:PonoRoboT|PonoRoboT]] wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Aradac | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Srbija | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 47 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = [[Srbija]] | lokacija1_ime = Pokrajina | lokacija1_info = [[Vojvodina]] | lokacija2_ime = [[Okruzi Srbije|Okrug]] | lokacija2_info = [[Srednjobanatski okrug]] | lokacija3_ime = [[Općine Vojvodine|Općina]] | lokacija3_info = [[Zrenjanin (općina)|Zrenjanin]] | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 89,8 km² | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 84 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2002. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 3.461 | stanovništvo_gustoća = 39 st./km² | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 23207 | pozivni_broj = 023 | gradovi_prijatelji = | prazno_ime = Registarska oznaka | prazno_info = ZR | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica = | bilješke = }} '''Aradac''' (srp.: ''Арадац'', [[mađarski]]: ''Aradi'', [[slovački]]: ''Aradáč'', [[njemački]]: ''Aradatz'') je naselje u [[Banat]]u u [[Vojvodina|Vojvodini]] u sastavu općine [[Zrenjanin (općina)|Zrenjanin]]. ==Stanovništvo== U naselju Aradac živi 3.461 stanovnik, od toga 2.847 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 41,1 godina (39,1 kod muškaraca i 43,0 kod žena). U naselju ima 1.211 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,86.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.statserb.sr.gov.yu/ |accessdate=17. prosinca 2010. |title=Republički zavod za statistikuSrbije |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |archivedate=2. ožujka 2008.}}</ref> {| align=right class="wikitable" |colspan=3| '''Etnički sastav 2002.'''<ref>2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, [http://www.statserb.sr.gov.yu/ Republički zavod za statistiku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080302012101/http://www.statserb.sr.gov.yu/ |date=2. ožujka 2008. }}, Beograd, veljača 2003, {{ISBN|86-84433-00-9}}</ref> |- |'''Narod''' |'''Stanovnika''' | '''%''' |- |[[Srbi]] |1.650 |47,67% |- |[[Slovaci]] |1.376 |39,75% |- |[[Romi]] |96 |2,77% |- |[[Mađari]] |94 |2,71% |- |[[Jugoslaveni]] |49 |1,41% |- |[[Makedonci]] |19 |0,54% |- |[[Hrvati]] |17 |0,49% |- |[[Rumunji]] |9 |0,26% |- |[[Slovenci]] |9 |0,26% |- |[[Albanci]] |7 |0,20% |- |[[Hrvati]] |15 |0,49% |- |[[Slovaci]] |14 |0,19% |- |ostali |15 |0,39% |- |nepoznato |60 |1,73% |} <ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, {{ISBN|86-84433-14-9}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = |dimx = 300 |dimy = 360 |stanmax = 4001 |crta1 = 500 |crta2 = 250 |a1 = 1948 |a2 = 1953 |a3 = 1961 |a4 = 1971 |a5 = 1981 |a6 = 1991 |a7 = 2001 |p1 = 3897 |p2 = 3978 |p3 = 4001 |p4 = 3824 |p5 = 3825 |p6 = 3573 |p7 = 3461 |izvor = }} ==Izvor== {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Aradac}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Aradac.html Karte, položaj i vremenska prognoza] {{Naselja u sastavu Općine Zrenjanin}} [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Banat]] [[Kategorija:Općina Zrenjanin]] l6v825h5f7ceavkfq8kq1pmu38k8pfy 0 292290 6436698 6376558 2022-08-03T05:46:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Arheološki lokalitet Kernavė |slika = Kernave mounds and the River Neris, Lithuania, 11 Sept, 2008.jpg |godina = [[2004.]] <small>(28. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv |ugroženost = ne |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1137 1137] |država = {{ZD+X/L|LIT}} <br> {{Lokacijska karta|Litva|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=Kernavė|position=left |lat_deg=54|lat_min=53|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=24|lon_min=51|lon_sec=|lon_dir=E }}<small>Lokacija Kernavėa u Litvi</small> }} '''Kernavė''' je bio [[Srednji vijek|srednjovjekovna]] prijestolnica [[Veliko litvansko vojvodstvo|Litvanskog vojvodstva]] koje je danas samo selo s oko 318 stanovnika, ali i [[arheologija|arheološki]] lokalitet i velika turistička atrakcija. Nalazi se u blizini [[gradina]] (zemljana [[utvrda]]) zvanih ''piliakalnis'' na zavoju rijeke [[Neris]] u dolini [[Pajauta]] u općini [[Širvintos]], 35 km od [[Vilnius]]a, jugoistočna [[Litva]]. Litvanski državni kulturni rezervat Kernavė je osnovan 2003. godine, a 2004. god. upisan je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] kao {{Široka slika|Piliakalniai.jpg|900px|<center>Panorama arheološkog lokaliteta Piliakalniaija|50%|left}} ==Povijest== [[Datoteka:Kernavė - Hill forts with church 01.JPG|mini|<center>Nova crkva izgrađena na mjestu stare 1920. god.]] Područje Kernavėa je bilo naseljeno još od [[paleolit]]a, ali se broj stanovnika bitno povećao tijekom [[mezolit]]a i [[neolit]]a. Iz [[metalno doba|metalnog doba]] tu se nalazi skrivena cesta preko močvare prekrivena drvenim daskama (''medgrinda'') koja se koristila za opskrbu zemljanih obrambenih zidina od 4. do 7. stoljeća.<ref>Irma Kaplūnaitė, ''[http://www.aruodai.lt/paieska/terminas.php?TeId=490 Terminai]'', Aruodai. Posjećeno 19. siječnja 2011. (lit.)</ref> Grad Kernavė se prvi put spominje 1279. godine kao prijestolnica velikog vojvode [[Traidenis]]a koju su opsjedali [[Teutonski viteški red|Teutonski vitezovi]]. God. 1390., tijekom tzv. Litvanskog građanskog rata (1389. – 1392.), Teutonci su spalili cijeli grad i dvorac u dolini Pajauta, nakon čega su se stanovnici odselili na brda, a grad se nikada nije obnovio. Tijekom vremena prekrio ga je sloj zemlje koji je stvorio sloj [[treset]]a. Treset je sačuvao većinu gradskih ostataka netaknutima, zbog čega arheolozi nazivaju Kernavė "Litvanskom Trojom".<ref>Izložba Litvanskog muzeja (''Lietuvos Muziejai'') u Varšavi [http://www.muziejai.lt/Sirvintos/kernave_istorarch_muziejus.en.htm]</ref> Tijekom litvanskog narodnog preporoda u 19. stoljeću, romantičarski pisac Feliks Bernatowicz je izazvao zanimanje javnosti za ovaj stari izgubljeni grad i uskoro je braća Tyszkiewicz iskopala gradine, da bi 1859. godine cijeli lokalitet otkrio [[Władysław Syrokomla]]. Vilniuško sveučilište je nastavilo arheološka iskapanja 1979. i opet 1980. – 83. godine. ==Poveznice== * [[Povijest Litve]] ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== *[http://www.kernave.org/index_en.html Službena stranica]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120206231816/http://www.kernave.org/index_en.html |date=6. veljače 2012. }} {{eng oznaka}} *[http://en.litauen-netz.de/168/national-parks-en/kernave-ru.html Turističke informacije] {{eng oznaka}} * [http://www.flickr.com/groups/kernave/ Fotografije] na flickr.com ===Ostali projekti=== {{WProjekti |commonscat=Kernavė |commonscathr=Kernavė }} {{coord|54|53|N|24|51|E|region:LT_type:city|display=title}} {{Svjetska baština u Litvi}} [[Kategorija:Svjetska baština u Litvi]] [[Kategorija:Građevine u Litvi]] [[Kategorija:Povijest Litve]] [[Kategorija:Drevni gradovi]] [[Kategorija:Sela]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Europi]] sswbqrfm728hqc3dyxm1nstho68qewu 0 293428 6436723 6428880 2022-08-03T07:12:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jasenovac, brána.jpg|mini|295x295px|Ulaz u logor Jasenovac]] '''Koncentracijski logor Jasenovac''' ili '''Sabirni logor Jasenovac''' bio je najveći [[Sabirni logor|koncentracijski logor]] i logor za istrebljenje u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Logor je nastao kao rezultat genocidne politike nad Židovima, Srbima i Romima{{sfn|Tomasevich|2002|p=381,404}} u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je 10. travnja 1941. godine, pod okriljem i neposrednim utjecajem [[nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], proglasila [[Ustaše|Ustaška domovinska organizacija]] (isti dan kada je njemačka vojska ušla u [[Zagreb]]).<ref>{{citation |surname1=Ljiljana Radonić |editor-surname1=Heinz Fassmann |editor-surname2=Wolfgang Müller-Funk |editor-surname3=Heidemarie Uhl |periodical=Kulturen der Differenz- Transformationsprozesse in Zentraleuropa Nach 1989 |title=Krieg um die Erinnerung an das KZ Jasenovac: Kroatische Vergangenheitspolitik zwischen Revisionismus und europäischen Standards |publisher=V&R unipress |location=Göttingen |pages=179 |year=2009 |language=de}}</ref> Koncentracijski logor Jasenovac bio je prvi sustavno izgrađivani logorski kompleks na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, jedini koji je neprekidno djelovao za cijelo vrijeme njezina postojanja, najveći po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz njega prošli kao i po broju žrtava koje su u njemu stradale. Bio je to višenamjenski logor: istovremeno koncentracijski (u njega su upućivani muškarci, žene i djeca iz svih krajeva NDH), prolazni (iz njega je dio zatočenika bio upućivan na [[prisilni rad]] u Njemačku i u druge logore u okupiranoj Europi), radni ("najveća tvornica" u NDH s besplatnom radnom snagom), kažnjenički (u njega se dolazilo i po presudi suda zbog izvršenog kaznenog djela) i vojni (u njemu su zatvarani zarobljeni [[partizani]] i pripadnici [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačkog pokreta]], kao i [[domobrani]] i [[Četnici u NDH|četnici]]). Uz sve nabrojano, Jasenovac je prije svega bio logor smrti kojem je osnovni zadatak bio istrebljivanje Srba, Židova i Roma te ostalih rasno neprihvatljivih manjina - Jasenovac je bio stratište za većinu onih koji su u njega ušli, a nisu se uklapali u pojam rasne čistoće (Židovi), ili su pripadali etnički manje poželjnim narodima (Srbi i Romi), kao i za protivnike ustaškog režima i članove njihovih obitelji, bez obzira na nacionalnu ili rasnu pripadnost ([[Antifašistički pokret u Hrvatskoj|antifašisti]], [[Komunistička partija Hrvatske|komunisti]], članovi [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] i dr.).<ref name="bbc">{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4479837.stm |title=Balkan 'Auschwitz' haunts Croatia |date=2005-04-25 |publisher=BBC News |accessdate=2010-09-29 |quote=Survivors of a World War II death camp have been mourning the victims of Croatia's Nazi puppet regime.}}</ref> Logor Jasenovac u svojem konačnom obliku bio je kompleks sastavljen od pet manjih logora osnovanim u kratkim vremenskim razmacima i prostirao se na ukupnom području od oko 210&nbsp;km² s obje strane rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]].<ref>{{Citiranje knjige |title=U.S. intelligence and the Nazis |author=Breitman, Richard |year=2005 |url=https://books.google.com/books?id=GnkBYN8ipYcC |pages=204 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-511-11584-4}}</ref> Najveći pojedinačni logor bio je logor "''Ciglana''" (''Sabirni logor br. III'') u samom [[Jasenovac|Jasenovcu]], nekih 100&nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a. Kompleks je još uključivao i logor [[Stara Gradiška|Staru Gradišku]] (''Sabirni logor br. V''), 30&nbsp;km nizvodno od Jasenovca, stratišta duž desne obale rijeke Save kod [[Donja Gradina|Donje Gradine]], pet radnih farmi kao i logor za Rome u [[Uštica|Uštici]], koji se nalazio nasuprot samog mjesta Jasenovca, između rijeka Save i Une.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5109 |title=JUSP Jasenovac - KL JASENOVAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-18}}</ref> Jasenovac je bio posebno "ozloglašen zbog svojeg [[Barbarizam|barbarizma]] i broja žrtava".<ref>{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=399 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref> Za razliku od nacističkih koncentracijskih logora koje su nazivali ''tvornice smrti'', zbog industrijskog pristupa ubijanju kojeg su imali nacisti, posebnost Jasenovca je bila u tome što su ustaški krvnici svoje žrtve često ubijali neposredno, svojeručno i brutalno,<ref>{{Citiranje knjige |title=Crimes of State Past and Present : Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses. |author=Crowe, David M. |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/862825591 |pages=71 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-1-317-98682-9}}</ref> tako da su žrtve Jasenovca u velikom broju stradale od noža, malja ili sjekire.<ref name="Freund2016">{{cite news |last1=Freund |first1=Michael |title=Remembering Croatia's 'Auschwitz of the Balkans' |url=https://www.jpost.com/Opinion/FUNDAMENTALLY-FREUND-Remembering-Croatias-Auschwitz-of-the-Balkans-453128 |work=The Jerusalem Post |date=2016-05-04}}</ref><ref name=":31">{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5463 |title=JUSP Jasenovac - JASENOVAČKI STRADALNICI |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> Tijekom godina, dosta je logoraša bivalo otpušteno iz Jasenovca, a znatan broj je i pobjegao nakon čega su bili u prilici svjedočiti o strahotama tog logora.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Goldstein|first=Ivo|date=2021-03-01|title=O psihologiji ustaških čuvara i logoraša u Jasenovcu|url=https://hrcak.srce.hr/242743|journal=Zbornik Janković|volume=4|issue=4|pages=435–445|doi=10.47325/zj.4.4.15}}</ref> Većina žrtava Jasenovačkog logora bili su etnički [[Srbi]], [[Državljanstvo|državljani]] NDH, u sklopu provođenja [[genocid]]nih zakona i zločinačke politike ustaške države. Osim njih, žrtve su bili i Židovi u sklopu [[holokaust]]a, te u velikom broju Romi koji su također bili istrebljivani u skladu s [[Rasni zakoni u NDH|rasnim zakonima]] preuzetim od [[Nacisti|nacista]]. Žrtve Jasenovca bili su i brojni Hrvati koji su bili politički protivnici ustaškog režima, [[Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943.|antifašisti]] ili su kao [[Partizani u Hrvatskoj|partizani]] sudjelovali u borbi protiv istog te pripadnici iz redova drugih manjina koje su živjele na području NDH (Muslimani, Slovenci, Slovaci, Česi, Ukrajinci, Rusi, Talijani, Nijemci, Crnogorci, Mađari, Poljaci, Rumunji i Rusini), a koji su se nečim zamjerili ustaškom režimu.<ref name=":31"/> Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je mnogo oprečnih izvješća i informacija o broju ubijenih tijekom nešto manje od četiri godine postojanja logora, a odmah nakon rata baratalo se procjenom od oko 700.000 ubijenih koja je kasnije, nakon provedenih neovisnih istraživanja, kako u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, tako i u svijetu, svedena na realniju brojku od 80.000 do 100.000 žrtava pobijenih i umrlih unutar logorskog kompleksa Jasenovac.<ref name=":28" /><ref>{{Citiranje knjige |title=Amendments I to the Charter of the United Nations. |author=Zecevic, Aleksandar J. |year=2004 |url=https://www.worldcat.org/oclc/608113241 |pages=169 |publisher=A.J. Zecevic |location=Belgrad |isbn=9788690575329}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=The European Union and South East Europe : the dynamics of Europeanisation and multi-level governance |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/844437620 |pages=217 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-136-28157-0}}</ref> Logor Jasenovac djelovao je sve do travnja 1945. godine, kada su ga oslobodile partizanske snage. Nekoliko dana prije dolaska partizana većina preostalih logoraša - njih nešto manje od 800 - pokušala je proboj, a samo njih 103 je u tom proboju uspjelo i pobjeći.<ref>{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/504367/obiljezavanje-dana-proboja-logorasa-u-jasenovcu |title=Obilježavanje dana proboja logoraša u Jasenovcu |author=P.F./HRT |date=2019-04-12 |publisher=HRT |accessdate=2021-01-04}}</ref> Danas se na mjestu Koncentracijskog logora Jasenovac nalazi [[Spomen područje Jasenovac]] zajedno za Memorijalnim muzejom koji su osnovani još [[1968.]] godine na prijedlog [[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] ''radi očuvanja trajne uspomene na žrtve fašističkog terora i borce Narodnooslobodilačkog rata stradale u Drugom svjetskom ratu u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradiška, kao i radi očuvanja tekovina antifašizma,''<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5019 |title=JUSP Jasenovac - HRVATSKI |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-04-22}}</ref> što je svrha koju je potvrdio i Hrvatski Sabor 2001. godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_03_22_393.html |title=Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o spomen-području Jasenovac |work=narodne-novine.nn.hr |accessdate=2021-04-22}}</ref> == Pozadina == [[Datoteka:Rasni zakoni NDH.webp|mini|Rasni zakoni u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]]] [[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH) je utemeljena [[10. travnja u Drugom svjetskom ratu|10. travnja]] 1941. godine, odmah nakon [[Invazija Jugoslavije|invazije]] sila osovine na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. NDH se prostirala na području današnje [[Hrvatska|RH]] i današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] uključujući i [[Srijem]] u današnjoj [[Srbija|Srbiji]]. NDH je bila [[De facto|de-facto]] talijansko-njemački [[protektorat]], budući da je svoje postojanje dugovala [[Sile Osovine|silama osovine]] koje su zadržale svoje okupacijske snage unutar granica te [[Marionetska država|marionetske države]] za cijelo vrijeme njenog postojanja.<ref>{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=41-233 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref> Međutim, samo vođenje države bilo je povjereno ustašama, a [[državna uprava]] i [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|vlada]] sastojala se gotovo isključivo od Hrvata, pod vodstvom ustaša. Prije rata ustaše su bile ultra [[Nacionalizam|nacionalistička]], [[Fašizam|fašistička]], [[Rasizam|rasistička]] i [[Terorizam|teroristička]] organizacija koja se borila za nezavisnu Hrvatsku. Ustaška ideologija je bila protusrpska, ali također i [[Antisemitizam|antisemitska]] - u svojim sedamnaest "Načela hrvatskog ustaškog pokreta" (Pavelić 1933.) ustaše su promovirale vlastitu verziju poznate nacističke rasne [[Ideologija krvi i tla|ideologije krvi i tla]] (njem. Blut und Boden) iz koje je jasno kako svi oni koji "nemaju hrvatske krvi" (npr. Srbi i Židovi) neće imati nikakvu političku ulogu u budućoj Hrvatskoj državi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hr.wikisource.org/wiki/Na%C4%8Dela_Hrvatskog_usta%C5%A1kog_pokreta |title=Načela Hrvatskog ustaškog pokreta – Wikizvor |work=hr.wikisource.org |language=hr |accessdate=2021-04-22}}</ref> Pavelić je u pamfletu "Hrvatsko pitanje" kojeg je objavio još 1936. godine otvoreno i eksplicitno izražavao antisrpsku i antižidovsku [[Mržnja|mržnju]], nazvavši Židove "neprijateljima Hrvatskog naroda".<ref>Ante Pavelić: "Hrvatsko pitanje", Prof. Hugh Agnew, Katedra za povijest, Sveučilište George Washington, USA |http://chnm.gmu.edu/history/faculty/kelly/blogs/h312/wp-content/sources/pavelic.pdf</ref> === Rasni i genocidni zakoni u NDH === [[Datoteka:NDH poziv Zidovima i Srbima.JPG|mini|212x212px|Rasna odredba]] Prve [[zakon]]ske odredbe NDH nakon dolaska na vlast 1941. godine odražavale su prihvaćanje ideoloških odrednica njemačkog [[nacizam|nacizma]] i talijanskog [[fašizam|fašizma]] uz naglašavanje hrvatske nacionalne i državne posebnosti. Tako je već prva ''Zakonska odredba za obranu naroda i države'' od 17. travnja 1941. predviđala [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]] za "povredu časti i životnih interesa hrvatskog naroda i opstanka [[NDH]]" i primjenjivala se retroaktivno.<ref>{{Citiranje knjige |title=Axis rule in occupied Europe : laws of occupation, analysis of government, proposals for redress |author=Lemkin, Raphael, |year=2008 |url=https://www.worldcat.org/oclc/228300824 |edition=2nd ed |pages=259, 613 |publisher=Lawbook Exchange |location=Clark, N.J. |isbn=978-1-58477-901-8}}</ref> Ova Zakonska odredba postala je jedan od temeljnih [[Zakon|akata]] na kojemu se zasnivala [[Represija|represivna vlast]] ustaškog režima, a uhićenja i suđenja su započela odmah nakon proglašenja. Ubrzo su je slijedile i druge: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'' i ''[[Državljanstvo NDH|Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskoga naroda]]'' od 30. travnja 1941. godine, koja je i u samom nazivu povezivala pojam "krvi" s čašću nacije,<ref name=":7">{{Citiranje časopisa |author=Boško Zuckerman |title=Prilog proučavanju antisemitizma i protužidovske propagande u vodećem zagrebačkom ustaškom tisku (1941-1943) |url=https://hrcak.srce.hr/63336 |date=2010-12-15 |journal=Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |volume=42 |issue=1 |pages=355–385 |language=hr |accessdate=2020-12-18}}</ref> te ''Naredba o ustrojstvu djelokruga rada rasnopolitičkog povjerenstva'' od 4. lipnja 1941. godine. Tim zakonima definiralo se tko je Židov, a svim pripadnicima ne-arijevskih naroda oduzeta su građanska prava, kao na primjer Židovima i Romima.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=115 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}</ref> Do kraja travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti primijenili slične mjere u Njemačkoj, ustaše su uvele obvezu isticanja rasnih oznaka (obično Davidove zvijezde) svim pripadnicima židovskog naroda u Hrvatskoj. 10. listopada 1941. ustaše su donijele zakon o nacionalizaciji kojom su konfiscirale svu židovsku imovinu.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=170 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}</ref> Ustaše su donijele i mnoge druge rasne zakone usmjerene protiv Židova i Roma, koji su postali politička osnova za provođenje [[Genocid u NDH|genocida]] nad tim narodima. Što se tiče Srba, službena politika NDH je bila, prema riječima ustaškog ideologa [[Mile Budak]]a, "trećinu pobiti, trećinu protjerati, a trećinu pokatoličiti",<ref>{{Citiranje knjige |title=The triple myth : a life of Archbishop Alojzije Stepinac |author=Alexander, Stella. |year=1987 |url=https://www.worldcat.org/oclc/16902148 |pages=71 |publisher=East European Monographs |location=Boulder |isbn=0-88033-122-4}}</ref> što mnogi povjesničari također nazivaju [[genocid]]om.<ref>[https://www.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205904.pdf "Ustasha"], Yad Vashem, Shoah Resource Center.</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Croatia under Ante Pavelić : America, the Ustaše and Croatian genocide |author=McCormick, Robert B. |url=https://www.worldcat.org/oclc/900783683 |pages=sadržano u naslovu |location=London |isbn=978-0-85772-535-6}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=Century of genocide : critical essays and eyewitness accounts |author=Samuel Totten, William S. Parsons |year=2009 |url=https://www.worldcat.org/oclc/275169084 |edition=3rd ed |language=engleski |pages=430 |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-203-89043-1}}</ref><ref>{{cite web |url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |author=Ivo Goldstein |title=Uspon i pad NDH |publisher=Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb |accessdate=2011-02-20 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717114852/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |archive-date=2011-07-17 |author-link=Ivo Goldstein}}</ref> Ustaše su ubrzo proširile svoju aktivnost i na sve one koji su izražavali nezadovoljstvo [[Režim|ustaškim režimom]] ili su bili osumnjičeni za članstvo u [[Komunistička partija Hrvatske|komunističkim]] organizacijama, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Za provođenje navedenih zakonskih akata osnovani su, osim redovnih, i izvanredni, kao i pokretni [[prijeki sud]]ovi sa širokim ovlastima, a pojedinačna, skupna i masovna uhićenja te deportacije Srba, Židova, Roma i Hrvata (u koje su ubrajani i svi [[muslimani]]), sa sudbenim presudama ili bez njih, uvjetovale su osnivanje, uz već postojeće, novih zatvora i logora.<ref>{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=383-384 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref> Koncentracijski logori su i formalno legalizirani na osnovu zakonske odredbe br. CDXXIX-2101-Z-1941 koju je 25. studenog 1941. godine proglasio poglavnik [[Ante Pavelić]], a potpisao ministar pravosuđa [[Mirko Puk]] (Narodne Novine br. 188 od 26. studenoga 1941.). Ovaj zakon je omogućavao uhićenje i prisilno zatvaranje nepoželjnih ljudi u radne logore, a time i stvaranje koncentracijskih logora u NDH.<ref>{{Citiranje knjige |title=Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia : analyses and survivor testimonies |author=Lituchy, Barry M. |year=2006 |url=https://www.worldcat.org/oclc/76795535 |edition=1st ed |pages=68 |publisher=Jasenovac Research Institute |location=New York |isbn=0-9753432-0-3}}</ref> === Početak ustaškog terora === [[Datoteka:Ustaše order for Jews and Serbs to leave-1941.jpg|mini|218x218px|Ustaški proglas]] :''Za više informacija vidi članak [[Kronologija ustaških zločina 1941.]]'' Represija nad Židovima započela je odmah nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Na dan proglašenja, [[10. travnja]] i dan poslije, 11. travnja 1941. ustaše su uhitile grupu poznatih zagrebačkih Židova i zatvorila ih tražeći otkupninu od njihovih obitelji. 13. travnja isto je napravljeno i u [[Osijek]]u, gdje su ustaše, potpomognute ruljom iz redova [[Volksdeutsche]]ra, domaće manjine njemačkog podrijetla, dodatno još i uništile osječku [[Sinagoga|sinagogu]], kao i oskvrnule židovsko groblje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/osijek |title=Osijek |work=www.jewishvirtuallibrary.org |accessdate=2020-12-18}}</ref> Ovakav scenarij se ponavljao i u drugim hrvatskim gradovima tijekom cijele 1941. godine.{{Nedostaje izvor}} Istodobno, ustaše su započele sa širenjem opsežne protužidovske [[Propaganda|propagande]], a dnevne novine pod kontrolom ustaša su nastojale moralno i etički obraniti rasne zakone. Tako su zagrebačke novine ''Novi List'' pisale kako Hrvatski narod mora "''možda budnije no i jedna druga etnička skupina štititi svoju rasnu čistoću, čuvati čistoću svoje krvi… Moramo čuvati svoju krv od židovske''".<ref name=":7" /> Kroz medije se radilo i na poticanju zavisti i animoziteta prema Židovskom narodu tvrdnjama da su Židovi živjeli na račun muke, žuljeva i bijede hrvatskog naroda i sličnim napisima po uzoru na naciste u Njemačkoj pa je tako ''Novi list'' objavio da su "''židovskim prljavim trgovanjem, židovska poduzeća zgrtala u svojim blagajnama hrvatski novac i bezobzirno izrabljivala hrvatsku radnu snagu''.”.<ref name=":7" /> Prvo masovno ubojstvo Srba zbilo se [[28. travnja]], kad su ustaše [[Pokolj u Gudovcu|okupile i pogubile 196 Srba]] u [[Gudovac|Gudovcu]] kraj Bjelovara. Uskoro su uslijedili i drugi masovni zločini nad Srbima. Ovako je bosanski franjevac, [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski biskup]], [[Alojzije Mišić]], u pismu kojeg je [[7. studenoga]] 1941. poslao nadbiskupu [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepincu]] opisivao zločine koje su ustaše počinile samo u prvih šest mjeseci rata nad pravoslavnim stanovništvom: {{citat|Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Tomo Vukušić |title=MOSTARSKI BISKUP ALOJZIJE MIŠIĆ (1912.-1942.) ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (II.) Prilog proučavanju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa* |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=37130 |date=2006-09-21 |journal=Crkva u svijetu : Crkva u svijetu |volume=41 |issue=3 |pages=326–341 |language=hr |accessdate=2020-12-18}}</ref>|Alojzije Mišić}} === Prvi koncentracijski logori === [[15. travnja]] 1941., samo pet dana od stvaranja NDH, ustaše su formirale prvi koncentracijski logor ''[[Danica (logor)|Danica]]'', kraj Koprivnice.<ref name=":8">{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |work=www.vecernji.hr |language=hr |accessdate=2020-12-18}}</ref> U Zagrebu su u svibnju 1941. okupili 165 židovskih mladića i djevojaka, članova i članica židovskog sportskog kluba ''[[Makabi (Zagreb)|Makabi]]'' te ih poslali u ''Danicu'' gdje su ustaše ubile sve osim troje koji su uspjeli preživjeti. Hrvatski povjesničar [[Zdravko Dizdar]] procjenjuje da je kroz logor ''Danica'' prošlo nekih 5.600 zatvorenika. Većinom su to bili Srbi, ali bilo je i Židova i hrvatskih komunista. Od 3.358 zatvorenika Danice koje je Dizdar uspio identificirati imenom i prezimenom, njih 2.862 (85%) ustaše su kasnije likvidirale u logorima [[Sabirni logor Jadovno|Jadovno]] i Jasenovac. Većina njih su bili Srbi, ali bilo je i na stotine Židova te nešto Hrvata.<ref name=":8" /> U lipnju 1941., ustaše su uspostavile novi sustav koncentracijskih logora koji se protezao od [[Gospić]]a, preko [[Velebit]]a, sve do otoka [[Pag]]a. Ustaški izvori navode da su u te logore poslali 28.700 osoba tijekom ljeta 1941. godine.<ref name=":9">{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=265 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}</ref> Od tih 28.700 osoba ustaški izvori pokazuju da ih se samo 4.000 vratilo kućama nakon što su Talijani prisilili ustaše da te logore zatvore i povuku se s tog područja jer su masovna ubojstva ustaša izazivala snažan otpor i revolt među domaćim stanovništvom. Nakon što su starosjedioci Talijanima prijavili zagađenje pitkih izvora zbog velikog broja leševa koji su trunuli po Velebitu, Talijani su poslali službu saniteta da provede istragu. Istraga opisuje veliki broj jama i masovnih grobnica u kojima je prema njihovim procjenama skončalo 12.000 ljudi. U [[Logor Slana na Pagu|koncentracijskom logoru Slana]] na otoku Pagu pronašli su masovnu grobnicu sa skoro 800 leševa, od kojih je većina pripadala ženama i djeci, od kojih je najmlađe imalo samo 5 godina.<ref name=":9" /> Većina žrtava u ovim logorima bili su Srbi, ali među njima je bilo i dvije do tri tisuće Židova. Ustaše su, po svemu sudeći, tijekom proljeća i ljeta 1941. godine inicirale masovna ubojstva Židova u otprilike isto vrijeme kad su njemačke paravojne formacije, [[odredi smrti]] ili, kako su ih Nijemci nazivali, ''[[Einsatzgruppen]]'', započele masovne likvidacije Židova u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] i to mjesecima prije nego što su započela masovna ubojstva Židova u samoj Njemačkoj. === Utjecaj nacističke Njemačke === [[Datoteka:Auschwitz I (22 May 2010).jpg|mini|Ulaz u nacistički koncentracijski logor [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz - Birkenau]]|200x200px]] Dana [[10. travnja]] 1941. godine, podržana od nacističke Njemačke i fašističke Italije, proglašena je NDH i kao takva odmah je uvela političke doktrine kakve su vladale u tim državama, uključujući i rasne zakone po uzoru na one iz Njemačke. Jasenovac je značajno doprinosio nacističkom "konačnom rješenju Židovskog problema", istrebljenju Roma kao i eliminaciji političkih protivnika, za što su logore u Europi koristili i Nacisti, ali je ustašama služio također i kao sredstvo za istrebljenje Srba koji su živjeli unutar Nezavisne Države Hrvatske.<ref>{{Citiranje knjige |title=Genocide and fascism : the eliminationist drive in fascist Europe |year=2009 |url=https://www.worldcat.org/oclc/212375999 |pages=236 |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-415-33960-5}}</ref> Jasenovac je bio smješten u njemačkoj okupacijskoj zoni Nezavisne Države Hrvatske. Nacisti su odmah nakon proglašenja NDH poticali ustaške obračune sa Židovima i Romima, a pokazivali su i znakove podrške namjerama ustaša da istrijebe domaće Srbe.<ref>{{Citiranje knjige |title=Searching for Justice after the Holocaust : fulfilling the Terezin declaration and immovable property restitution |url=https://www.worldcat.org/oclc/1076271101 |pages=83-85 |location=New York, NY |isbn=978-0-19-092307-5}}</ref> Nekoliko mjeseci nakon proglašenja NDH, u govoru kojeg je [[Adolf Hitler]] održao na sastanku sa [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]] koji je održan [[21. lipnja]] 1941., Hitler je nedvosmisleno obznanio nacističke genocidalne namjere: {{citat|Židovi su prokletstvo ljudske vrste. Ako će se Židovima dozvoliti da rade što ih je volja, kao što im je dozvoljeno u njihovom sovjetskom raju, oni će uspjeti ispuniti svoje sulude planove. Tako će Rusija postati središte te svjetske bolesti... ako bi zbog bilo kojeg razloga neka nacija dopustila postojanje jedne jedine židovske obitelji, ta obitelj bi jednog dana postala središte nove zavjere. Ako u Europi više ne bude Židova, ništa neće zaustaviti ujedinjenje europskih nacija... takva vrsta ljudi ne može biti integrirana u društveni poredak ili u organiziranu naciju. Oni su paraziti na tijelu zdravog društva koji žive od proganjanja poštenog svijeta. Od njih nitko ne može očekivati da se prilagode državi koja zahtijeva red i disciplinu. S njima se može napraviti samo jedna stvar - istrebljenje. Država zadržava to pravo jer dok dragocjeno ljudstvo gine na frontu bilo bi kriminalno poštedjeti te nitkove. Moraju biti ili odstranjeni ili, ako ne predstavljaju nikakvu prijetnju javnosti, zauvijek zatvoreni u koncentracijskim logorima.<ref>{{Citiranje knjige |title=Staatsmänner und Diplomaten bei Hitler |author=Hillgruber, Andreas |origdate=1. travnja 1981. |language=njemački |pages=611 |isbn=978-3763750832}}</ref>|Adolf Hitler}} [[Datoteka:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|Susret [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] i [[Ante Pavelić]]a 1941.|200x200px]] Na [[Konferencija u Wannseeu|konferenciji u Wannseeu]] Njemačka je ponudila vladi NDH odvoz Židova prema jugu, ali je raspravljano o stvarnom značaju te ponude pošto su nacisti zaključili da ''"provođenje konačnog rješenja Židovskog pitanja nije ključan problem, s obzirom na to da su glavni aspekti ovog problema već riješeni radikalnim zahvatima koje je vlada poduzela"''.<ref>Wansee, sudski spis sa suđenja u Nurembergu, NG-2568-G.</ref> Nacisti su na kraju ipak koristili mogućnost prebacivanja Židova u [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz]], ne samo zato što je istrebljenje tamo bilo lakše za provesti, već i zato što bi profit kojeg su zatvorenici stvarali svojim radom ostao u rukama Nijemaca, umjesto da bude prepušten ustašama i talijanskim fašistima.<ref name=":10">Lewinger, Yossef; Matkovski, Alexander (1990). Shelach, Menachem (urednik.). רמנחם שלח (עו'),"תולדות השואה: יוגוסלביה". חלק שני: פרק חמישי, "יאסנובאץ" [Povijest holokaustat: Jugoslavija] (na hebrejskom). Jeruzalem: Yad Vashem. Str. 153</ref> Logor Jasenovac postao je mjesto na kojem su Židovi, koji nisu mogli biti prebačeni u [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz]], bili zatvarani i ubijani. Iako su Židovi za Auschwitz bili većinom deportirani iz [[Sabirni logor Tenja|logora u Tenji]], dvije masovne deportacije obavljene su direktno iz Jasenovca.<ref name=":10" /> Za deportaciju Židova u koncentracijske logore u Njemačkoj bio je nadležan [[Hans Helm]]. U prosincu 1946. godine, zajedno s još nekoliko [[Schutzstaffel|SS]] i [[Gestapo]]vih dužnosnika, na suđenju u Beogradu osuđen je na smrt vješanjem. S njim su obješeni još i [[August Meyszner]], [[Wilhelm Fuchs]], [[Josef Hahn]], [[Ludwig Teichmann]], [[Josef Eckert]], [[Ernst Weimann]], [[Richard Kaserer]] i [[Friedrich Polte]].<ref>{{Citiranje knjige |title=Jevejski zbornik 8, Specijalna policija i stradanje Jevreja u okupiranom Beogradu 1941.-1944. |author=Božović, Branislav |url=https://core.ac.uk/download/pdf/286765921.pdf |format=pdf |language=srpski |pages=77-147}}</ref> == Osnivanje i način rada logora == [[Datoteka:Jasenovac camps-hr.svg|mini|200px|Sustav logora Jasenovac]] [[Eugen Dido Kvaternik]] bio je na čelu [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]], policije kao i tajnih službi NDH i kao takav bio je zapovjednik svih logora te je u drugoj polovici 1941. osobno pokrenuo planiranje i gradnju Koncentracijskog logora Jasenovac. Tom prilikom je za zapovjednika logora imenovao satnika [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Maksa Luburića]] koji je bio glavni i neposredni utemeljitelj i arhitekt logora koji je za tu namjenu prethodno bio obučavan od strane nacista u [[Koncentracijski logor Sachsenhausen|Koncentracijskom logoru Sachsenhausen]], gdje je proučavao strukturu logora i načine sistematskog ubijanja ruskih ratnih zarobljenika,<ref>Horst Seferens, ''Soviet prisoners of war in Sachsenhausen concentration camp 1941-1945''. Svezak 104, str. 38</ref> što je model kojeg je pokušao preslikati u Jasenovcu.<ref>{{Citiranje knjige |title=Der Ort des Terrors: Geschichte der nationalsozialistischen Konzentrationslager; Svezak 9: Arbeitserziehungslager, Ghettos, Jugendschutzlager, Polizeihaftlager, Sonderlager, Zigeunerlager, Zwangsarbeiterlager |author=Wolfgang Benz |year=2009 |editor=Barbara Distel (ur.) |url=https://www.worldcat.org/oclc/58602670 |language=njemački |pages=327 |publisher=C.H. Beck |location=München |isbn=978-3-406-52960-3}}</ref> Pripremni radovi za osnivanje novog logora započeli su najkasnije [[24. srpnja]] [[1941.]] na [[Močvara|močvarnom području]] u porječju rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]], u blizini sela [[Jasenovac]], kada je Ravnateljstvo melioracionih i regulatornih radova naručilo drvo "za gradnju drvenih baraka u Jasenovcu". Iako se spominje mjesto Jasenovac, prvi zatočenici dopremani su u Logor I, pokraj sela [[Krapje]], i u Logor II, koji se nalazio u blizini sela Bročice. Ova prva dva logora ubrzo su rasformirana zbog čestih poplava rijeke [[Veliki Strug]] koje su onemogućavale rad zatočenika i boravak u logorima. Preživjeli zatočenici su u kolovozu 1941. preseljeni u novoosnovani ''Sabirni logor br. III'', "''Ciglana''", smješten nedaleko od mjesta Jasenovac, uz rijeku Savu, gdje su postojali svi potrebni uvjeti za prihvat većeg broja zatvorenika. Lokacija u samom Jasenovcu je po svemu sudeći odabrana jer se ondje već nalazio industrijski kompleks unutar kojeg je lokalni srpski poduzetnik [[Lazar Bačić, industrijalac|Lazar Bačić]] još prije rata podigao ciglanu, elektranu, pilanu, tvornicu lanaca i ljevaonicu zvona. Vlasti NDH su taj industrijski kompleks oduzele obitelji Bačić početkom 1941. godine.<ref name=":28">{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |title=JUSP Jasenovac - PITAJU NAS |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-01-05 |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead }}</ref> [[Datoteka:Plan_of_Jasenovac_main_camp-hr.svg|mini|200px|Nacrt logora Jasenovac]] Uz ovaj najveći, a po svojoj funkciji centralni, postupno su formirani i drugi dijelovi logora: radna grupa Kožara (''Sabirni logor br. IV''), osnovana 1942. godine u samom mjestu Jasenovac, logor [[Stara Gradiška]], drugi po veličini logor, smješten unutar objekta bivše kaznionice, te logorske ekonomije Mlaka, Jablanac, Gređani, Bistrica i Feričanci. Kompleks Jasenovac bio je podizan između kolovoza 1941. i veljače 1942, a prva dva logora (I i II) Krapje i Bročice su zatvoreni u studenom 1941. Logori ''Ciglana'' (''Sabirni logor br. III''), ''Kožara'' (''Sabirni logor br. IV'') i Stara Gradiška (''Sabirni logor br. V'') nastavili su funkcionirati sve do kraja rata. Razne građevinske radove u logoru i oko njega su izvodili sami logoraši, a mnogi su radili i na ekonomijama na kojima su se u okolici logora uzgajale poljoprivredne kulture. Nešto bolji tretman su imali stručni radnici u Kožari (uglavnom su to bili Židovi), te oni u pogonima za proizvodnju vapna, cigli i lanaca, stolarskim radionicama, te u maloj elektrani. Upravi logora je očito bilo stalo da ti logoraši koji su imali stručna znanja osiguraju što veću i kvalitetniju proizvodnju. Svejedno, malo tko od njih je na kraju i preživio logor.<ref>{{Citiranje weba |url=http://znaci.net/00003/611.pdf |title=KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC Fotomonografija |author=Nataša Mataušić |year=2008 |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-05}}</ref> Iz logora je bilo dosta pokušaja bijega, koji su samo ponekad bili uspješni - logoraše je čuvao i nadgledao garnizon od oko 1.500 ustaša. Iz logora je sveukupno uspjelo pobjeći oko 300 logoraša.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |title=JUSP Jasenovac, "Pitaju nas" |accessdate=2021-01-05 |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead }}</ref> Ustaše su koristili zatvorenike i za razne administrativne i nadzorne poslove. Među voditeljima radnih grupa koje su obavljale grube fizičke poslove poput gradnje i održavanja nasipa prevladavali su logoraši koji su ranije bili kriminalci, a administrativne poslove koji su zahtijevali stručnost povjeravali su uglavnom Židovima.<ref name=":30">Milko Riffer: [http://znaci.net/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946., digitalizirano na: Znaci.net, str. 34, 50, 70, 71, 72, 137, 138, 166</ref> === Uprava logora === [[Datoteka:Vjekoslav Luburić.jpg|mini|119x119px|[[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]]]] Ovaj jedinstveni kompleks logora, uređen po uzoru na slične koncentracijske logore [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], službenog imena ''"Ustaška obrana, Zapovjedništvo sabirnih logora Jasenovac"'', bio je pod zapovjedništvom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] (UNS-a), specijalne policije u NDH, odnosno njenog Ureda III [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]] čija je funkcija bila osnivanje i organizacija te uprava i osiguranje logora. Među glavnim Jasenovačkim zapovjednicima bili su: * [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]]. Nakon povratka iz egzila, Luburić je u svibnju i lipnju 1941. zapovijedao višestrukim masakrima stotina srpskih civila u [[Lika|Lici]],<ref>{{Citiranje knjige |title=Violence as a Generative Force. |last=Bergholz, Max. |year=2016 |url=https://www.worldcat.org/oclc/962413052 |pages=107-108 |publisher=Cornell University Press |isbn=1-5017-0588-1}}</ref><ref name=":11">{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=115-121 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}</ref> što je doprinijelo njihovom [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanku]] u [[Srb]]u, [[27. srpnja]] [[1941.]]<ref>{{Citiranje knjige |title=Nationalism and terror : Ante Pavelic and Ustashe terrorism from fascism to the Cold War |last=Adriano, Pino, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1011548148 |pages=193 |location=Budapest |isbn=978-963-386-207-0}}</ref> Nakon što je unaprijeđen u zapovjednika ''Ureda III'' ustaške obavještajne službe koja je nadgledala rad koncentracijskih logora, u rujnu 1941. otputovao je u Njemačku kako bi izučio njemačke koncentracijske logore koje je uspostavio [[Schutzstaffel|SS]], a koje je koristio kao uzor pri uspostavi i organizaciji logora Jasenovac.<ref>{{Citiranje knjige |title=Eradicating differences : the treatment of minorities in Nazi-dominated Europe |author=Korb, Alexander |year=2010 |chapter=A multipronged attack : Ustaša persecution of Serbs, Jews, and Roma in wartime Croatia |url=https://www.worldcat.org/oclc/768265335 |pages=145-163 |publisher=Cambridge Scholars |location=Newcastle upon Tyne |isbn=978-1-4438-2449-1}}</ref> Nakon [[Bitka na Kozari|ofenzive na Kozari]] u kojoj su Luburićeve snage poklale stotine srpskih civila,<ref name=":11" /> a ustaše zatočile desetke tisuća u Jasenovcu, Luburić je "usvojio" 450 napuštenih srpskih dječaka, obukao ih u crne uniforme i nazivao "mali [[janjičari]]".<ref name=":12">{{Citiranje knjige |title=Utopias of nation : local mass killing in Bosnia and Herzegovina, 1941-42 |last=Dulić, Tomislav. |year=2005 |url=https://www.worldcat.org/oclc/62092200 |pages=253 |publisher=Uppsala Universitet |location=Uppsala |isbn=91-554-6302-9}}</ref> Njegov pokušaj preobraćivanja srpskih dječaka u ustaše je propao jer je većina te djece u Jasenovcu pomrla od gladi ili bolesti.<ref name=":12" /> [[Datoteka:Ljubo Miloš.jpg|mini|129x129px|[[Ljubo Miloš]]]] * [[Ljubo Miloš]] postavljen je za upravitelja logora u listopadu 1941. [[Vladko Maček]], kojeg su ustaše zatočile u Jasenovcu, pisao je kako je jednom prilikom pitao Miloša plaši li se božje kazne za zločine koje je počinio u Jasenovcu. Miloš mu je odgovorio ''"Ništa mi ne govori! Ja znam da ću gorjeti u paklu za ono što sam učinio i ono što ću učiniti. Ali ću gorjeti u paklu za Hrvatsku".''<ref>McCormick, Rob. [https://scholarcommons.usf.edu/cgi/viewcontent.cgi?&article=1183&context=gsp "The United States' Response to Genocide in the Independent State of Croatia, 1941–1945"]. ''Genocide Studies and Prevention: An International Journal''.</ref> Puno zatvorenika je svjedočilo Miloševim zločinima, uključujući i slučaj kada se prvo pretvarao da je doktor pa bi zatim rasporio zatvorenike od vrata do trbuha.<ref name=":13">{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=324 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}</ref> Nakon što je poveo Jasenovačke čuvare na klanje i pljačku u obližnje srpsko selo [[Crkveni Bok|Crkveni bok]] u listopadu [[1942.]], Miloš je, na insistiranje Nijemaca kojima je selo bilo dio lanca opskrbe njihove vojske, bio formalno osuđen i zatvoren,<ref name=":27">Škiljan, Filip (2005). [http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/files/3zavod/RADOVI-ZHP-online/skiljan.pdf "Akcija Crkveni Bok"] (PDF). ''RADOVI – Zavod Za Hrvatsku Povijest'': str. 335.</ref> ali je uskoro i pušten na intervenciju Luburića. [[Datoteka:Miroslav Filipović-Majstorović-u odori.jpg|mini|[[Miroslav Filipović]]|129x129px]] * [[Miroslav Filipović]] bio je [[Hercegovina|hercegovački]] [[fratar]] i ustaški [[kapelan]], poznat i kao Tomislav Filipović i Tomislav Filipović-Majstorović. Filipovića je Luburić doveo u Jasenovac nakon što su ga kao ustaškog [[kapelan]]a bili zatvorili Nijemci zbog njegovog sudjelovanja u [[Pokolj u Drakuliću|masovnom pokolju]] oko 2.300 Srba u blizini [[Banja Luka|Banje Luke]] u veljači 1942. godine, što je uključivalo i pogubljenje cijelog jednog razreda školske djece kojeg je Filipović osobno započeo tako što je prerezao grkljan jednoj djevojčici.<ref name=":13" /> Napredovao je do pozicije zapovjednika ''Sabirnog logora br. III'' (''Ciglana'') na koje mjesto je postavljen u svibnju 1942., a od listopada upravljao je i Starom Gradiškom.<ref name=":13" /> Zbog toga što je bio katolički fratar (isključen je iz franjevačkog reda u srpnju, zbog sudjelovanja u zločinima u veljači 1941.), zatvorenici su ga prozvali "Fra Sotona", a svjedočili su njegovim brojnim ubojstvima zatvorenika, pa čak i djece.<ref name=":13" /> Kasnije je na suđenju Ljubo Miloš krivio Filipovića za naređivanje masovnih ubojstava, a Filipović je pak krivio Luburića pravdajući se da mu je Luburić osobno naredio kako "Srbi moraju biti istrebljeni bez milosti", dok je sebe prikazivao samo kao poslušnog sljedbenika. Drugi pojedinci koji su upravljali logorom ili njegovim dijelovima u različitim razdobljima su [[Ivica Matković (1913.)|Ivica Matković]], [[Ante Vrban]], [[Ivica Brkljačić]] i [[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]]. === Etnički, politički i demografski sastav logoraša === Poimenični popis kojeg je izradilo [[Spomen područje Jasenovac]] među žrtvama navodi više od 56% Srba - 45.923 od ukupno 80.914 žrtve (pogledajte [[Koncentracijski logor Jasenovac/dorada#Popisi žrtava|poglavlje o popisu žrtava]]).<ref>{{Citiranje knjige |title=Hitler's new disorder : the Second World War in Yugoslavia |author=Pavlowitch, Stevan K. |last=Pavlowitch, Stevan K. |year=2008 |url=https://www.worldcat.org/oclc/271872116 |language=engleski |pages=34 |publisher=Hurst & Co |location=London |isbn=978-1-85065-895-5}}</ref> Ponekad, zatvorenici su ubijani čim bi priznali svoju [[Etnička skupina|etničku]] pripadnost srpskom narodu, a izvjesno je, sukladno rasnoj politici NDH, da je ubijanje najčešće bio i jedini stvarni razlog njihovog zatvaranja. Srbi su dovedeni u logor pretežno iz [[Kozara|kozaračke regije]] gdje su ustaše [[Bitka na Kozari|zauzele područja koja su prije njih držali partizani]]. Dio zarobljenika je raspoređen kao radna snaga po Slavonskim selima, dio je otpremljen u Njemačku na prisilni rad, a dio je završio u Jasenovcu gdje su stigli bez ikakve sudske presude i većinom su žurno strijeljani.<ref name=":26">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=276819 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |author=Nikica Barić |publisher=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XI No. 2, 2016. |accessdate=2021-01-04}}</ref> Vjerodostojne procjene ukupnog broja Srba stradalih u kompleksu koncentracijskih logora Jasenovac kreću se do broja od oko 60.000 žrtava. Židovi, primarni cilj nacističkog genocida i Romi bili su po brojnosti druga i treća kategorija Jasenovačkih žrtava (ukupan broj ubijenih je sličan pa se ne zna točno kojih je pripadnika jedne ili druge etničke skupine više pobijeno, a različiti izvori navode različite, ali slične brojke). [[Datoteka:Odlok NDH.JPG|mini|Izvješće o deportaciji travničkih Židova u logore Jasenovac i Stara Gradiška]] Na početku rata, Židove su u Jasenovac slali nakon što bi ih iz svih krajeva NDH okupili u [[Zagreb]]u, a iz Bosne u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ipak, neki su u Jasenovac slani i direktno iz manjih sredina. Većina likvidacija Židova u Jasenovcu zbila se prije kolovoza 1942. godine. Nakon kolovoza 1942., NDH je Židove deportirala u koncentracijski logor [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]] u današnjoj [[Poljska|Poljskoj]]. Broj židovskih žrtava Jasenovca nije nikad točno utvrđen, ali procjenjuje se da je u Jasenovcu stradalo od 8.000 do 25.000 ljudi, što predstavlja i do dvije trećine od ukupnog broja Židova u Hrvatskoj prije Drugog svjetskog rata. Romi, koji su uključivali i pripadnike [[Sinti|Sinta]], zarobljeni su uglavnom u različitim krajevima današnje Bosne i Hercegovine, a posebno na području [[Kozara|Kozare]]. Dovedeni su u Jasenovac i zatočeni u ''Sabirnom logoru br. III'' (''Ciglana'') gdje su hrana, piće, smještaj i sanitarni uvjeti bili još lošiji nego u ostatku logora, gdje su ionako već bili ekstremno loši. Procjene broja likvidiranih Roma kreću se od 20.000 do 50.000 ubijenih. U Koncentracijskom logoru Jasenovac također su bili zatočeni i ubijani antifašisti, politički i ideološki protivnici ustaškog režima. S njima su postupali kao i s ostalim zarobljenicima, ako izuzmemo komuniste, koje su ubijali odmah po dolasku. Neki zarobljenici - osuđene ustaše ili pripadnici policijskih snaga kao i drugi koji su bili nešto bliži ustašama imali su donekle povlašten tretman i znali su dobiti i amnestiju nakon što su odslužili dio kazne. Vođa od ustaša zabranjene [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|Hrvatske seljačke stranke]], [[Vladko Maček]], bio je zatočen u Jasenovcu od listopada 1941. do ožujka 1942. nakon što je dugo držan u kućnom pritvoru.<ref>{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=359 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref> === Žene i djeca === [[Datoteka:Deca u logoru Sisak.jpg|mini|Djeca u logoru u [[Sisak|Sisku]]]] Od 83.145 poimenično navedenih žrtava koncentracijskog logora Jasenovac, njih više od polovica bile su žene (23.474) i djeca mlađa od 14 godina (20.101). Većina njih je bila zatočena u logoru [[Sabirni logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]], koji je bio dio Jasenovačkog kompleksa, a bio je za njih posebno namijenjen, kao što je slučaj bio i s povezanim logorima Jablanac i Mlaka, iako su djeca držana i u drugim ustaškim koncentracijskim logorima poput Siska i Jastrebarskog. Prve skupine žena, političkih zatočenica, počele su stizati u logor Stara Gradiška krajem 1941. U transportu židovskih i romskih obitelji iz logora Jasenovac, bilo je i jedanaest političkih zatočenica. U početku su u Kuli, mračnom, vlažnom zdanju, zajedno bile smještene Hrvatice, Židovke, Srpkinje i Romkinje. Bolesti, glad, strah, mučenja, umiranja i ubijanja, prethodili su odvođenju žena na smaknuće. U ožujku 1942. ustaše su odvojili Hrvatice u tzv. Hrvatski ženski logor koji se sastojao nekoliko zgrada ograđenih bodljikavom žicom i visokim zidom. Iz njega nisu tako masovno i stalno odvodili žene na likvidacije i u njemu su zatočenice počele razvijati organizirani otpor uz uzajamno hrabrenje te skrb za bolesne i djecu. Većina djece u logorima bilo je zarobljeno zajedno s desecima tisuća srpskih civila zarobljenih u njemačko-ustaškoj [[Bitka na Kozari|ofenzivi na Kozaru]] u lipnju i srpnju 1942. godine, nakon koje su roditelji poslani na prisilni rad u Njemačku, a djeca su bila razdvojena i smještena u ustaške koncentracijske logore. Već [[9. lipnja]] [[1942.]] god. za djecu bez roditeljske skrbi u Jasenovcu saznaje humanitarka [[Diana Budisavljević]], koja je ubrzo povezala [[Hrvatski Crveni križ]] i [[Hrvatski Caritas]] u akciju spašavanja djece. Međutim, djeca su bila neuhranjena i smještena u prljave barake bez odgovarajuće skrbi pa se među njima već bila proširila zaraza [[Dizenterija|dizenterijom]]. Tijekom narednih mjeseci mnoga su djeca smještena u bolnice u Zagrebu, a osobito u velikom prihvatilištu koje su u [[Jastrebarsko]]m vodile [[Sestre milosrdnice|časne sestre Milosrdnice]], te su napokon uz sudjelovanje Katoličke crkve udomljena u obitelji diljem Hrvatske. Ipak, mnogo djece s Kozare ipak je umrlo u logoru u Staroj Gradišci prije nego što su ih uspjele preuzeti sestre Hrvatskog Crvenog križa.<ref name=":32">{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2020-01-04}}</ref> Ni u dječjem logoru u Sisku, tj. "Prihvatilištu za djecu izbjeglica" osnovanom u kolovozu 1942. godine na nekoliko lokaliteta u Sisku, situacija nije bila mnogo bolja. Kroz to prihvatilište je narednih mjeseci, tj. do njegovog zatvaranja početkom siječnja 1942. god. prošlo, procjenjuje se danas, 5 do 7 tisuća djece, od kojih je od bolesti umrlo, ovisno o izvoru, od 1.152 do 1.631 djece.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5501 |title=Logor u Sisku |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-04 |archive-date=22. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422162649/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5501 |url-status=dead }}</ref> Njemački General [[Edmund Glaise von Horstenau]], bivši austrijski [[časnik]] i [[general]] njemačkog [[Wehrmacht]]a, svjedočio je kasnije o stanju u "Prihvatilištu" na sljedeći način: {{citat|U logoru u adaptiranoj tvornici uvjeti (su) užasni. Nekolicina muškaraca, mnogo žena i djece, bez dovoljno odjeće, spava se na kamenoj ploči, jauci nadaleko, krik i plač. Zapovjednik logora – hulja, ignorirao sam ga, ali umjesto toga rekao sam mom ustaškom vodiču: ‘Ovo je dovoljno da se čovjek ispovraća’. A onda najgore od svega: soba uz čije zidove leži na slami koja je upravo donesena zbog mog pregleda, nešto poput 50-ak gole djece, od kojih su polovina mrtvi, a druga polovica umire. Ne treba zaboraviti da su izumitelji koncentracionih logora Britanci za vrijeme Burskog rata. Međutim, ti logori su dostigli svoj vrhunac odvratnosti ovdje u Hrvatskoj, pod Poglavnikom instaliranim od naše strane. Najveće od svih zala mora da je Jasenovac, u koji nijedan običan smrtnik ne smije priviriti.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ |title=Tragedija djece s Kozare – istina o krvavoj brutalnosti ustaša |work=autograf.hr |language=en-US |accessdate=2020-12-19}}</ref>|Edmund Glaise von Horstenau}} Užasni uvjeti u kojima su djeca držana u Jasenovcu opisala je jedna od ženskih zatvorenica Giordana Friedländer:{{citat|Logoraši su nam donijeli dvije kante vode da operemo djecu. Kada sam ušla u sobu s kojom sam zadužena imala sam što da vidim. Jedno dijete ležalo je s glavom u izmetu, druga djeca u mokrini ležala su jedno preko drugoga. Prišla sam jednoj djevojčici s namjerom da je podignem iz lokve prljavštine, a ona me gledala kao da se smiješi. Već je bila mrtva. Jedan 10-godišnji dječak, sasvim gol stajao je pored zida jer nije mogao sjesti. Iz njega je visilo crijevo prekriveno muhama. Druga djevojčica je sjedila leđima naslonjena na zid, ispruženih nožica, opuštenih ramena i ruku niz tijelo. Kad sam čučnula da je pomaknem iz blata, samo je skliznula niza zid. I ona je bila mrtva.<ref>{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |chapter=Tragedija djece s Kozare |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}</ref><ref name=":14">{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ |title=Tragedija djece s Kozare – istina o krvavoj brutalnosti ustaša |work=autograf.hr |language=en-US |accessdate=2020-12-19}}</ref>|Giordana Friedländer}} Zatvorenice Giordana Friedländer, Božica Stulić-Ptiček i Marijana Amulić opisuju i nezamisliv zločin koji se dogodio nešto poslije - u dio logora namijenjen djeci došao je ustaški [[Bojnik#NDH|bojnik]] [[Ante Vrban]] i naredio da se leševi mrtve djece iznesu iz prostorija u kojima su djeca bila zatočena. Potom je začepio otvore na prozorima papirom te je zatim, koristeći gas masku za osobnu zaštitu, u prostorije u kojima su djeca boravila ubacio otrovni plin [[Ciklon B|Zyklon B]] i sve ih potrovao.<ref name=":14" /> Na suđenju u Zagrebu 1948. taj visokopozicionirani dužnosnik logora u Staroj Gradišci (koja je bila dio kompleksa sabirnog logora Jasenovca), priznao je ubojstva 63 djece plinom Zyklonom B.<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6833 Spomen-područje Jasenovac]</ref><ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7265 Spomen-područje Jasenovac]</ref> {{citat|U to vrijeme nove žene i djeca su svakodnevno pristizali u logor u Staroj Gradiški. Par tjedna kasnije, Ante Vrban [zapovjednik logora] naredio je da sva djeca budu odvojena od majki i stavljena u jednu prostoriju. Desetoro nam je bilo naređeno da ih nosimo tamo. Djeca su plazila po sobi, a jedno dijete je stavilo ruku i nogu kroz vrata, tako da se vrata nisu mogla zatvorit. Vrban je viknuo: 'Gurnite!' Kad to nisam učinila, on je zalupio vrata i slomio djetetu nogu. Tada zgrabi dijete za nogu, i tresnu ga o zid dok ga nije ubio. Nakon toga smo nastavili nositi djecu u sobu. Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve ih pobio<ref>Avro Manhattan: "The Vatican's Holocaust", Chapter IV (citirano na: http://www.reformation.org/holoc4.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125075757/http://www.reformation.org/holoc4.html |date=25. siječnja 2021. }})"</ref>|Giordana Friedländer, na suđenju Ante Vrbanu}} Tijekom zime 1943./1944. broj zatočenica povećao se dolaskom većeg broja žena privedenih iz okolnih sela i ratom zahvaćenih područja. U jesen 1944. ženski logor bio je premješten u novu zidanu jednokatnicu u istočnom dijelu ''Sabirnog logora III'' ''Ciglana''.<ref name="#2">{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5519 |title=JUSP Jasenovac - ŽENE U KL JASENOVAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=13. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413202607/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5519 |url-status=dead }}</ref> [[Nada Salamon]], preživjela zatočenica opisuje mučnu situaciju: {{citat|Početak organiziranog ženskog logora u Jasenovcu počinje u ljeto 1943. kada je grupa od 100 žena dopremljena iz logora Stara Gradiška na poljske radove u Jasenovac. Većina nas bila je mlada i zdrava, to jest sposobna za teške fizičke radove koji su nas tu čekali. Svakoga dana ustajale bismo u zoru, prije izlaska sunca, na brzinu bismo primale mršavi doručak od 'crne kave' to jest kuhane cikorije bez šećera i bez kruha i u redu stupale, opkoljene ustaškom stražom, preko savskog nasipa do skele, koja nas je prebacivala preko Save. Tada bismo hodale i po 10 kilometara do udaljenih polja koja smo obrađivale. Radile smo cijeli dan na okapanju kukuruza, sabiranju plodova, sušenju sijena i slično, a na večer bismo se vraćale natrag u barake, u koje smo stizale već duboko u noć. Hranile smo se uglavnom rijetkom purom bez soli i masnoća.<ref name="#2"/>|Nada Salamon, "Ženski logor u Jasenovcu", Mirko Peršen, Ustaški logori, Zagreb, 1980., str. 203.}} Osim djece zarobljene na Kozari, u razdoblju kada je djelovao Koncentracijski logor Jasenovac istrijebljene su gotovo sve romske žene s djecom koje su živjele u granicama NDH, kao i tisuće židovskih žena i djece. Ukupno je, prema popisu JUSP Jasenovac, u Koncentracijskom logoru Jasenovac, [[Koncentracijski logor Jasenovac/dorada#Popisi žrtava|zbog bolesti i izravnih ubijanja život izgubilo oko 20.000 srpske, židovske i romske djece]] do 14. godina starosti.<ref>{{Citiranje weba |url=http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-04}}</ref> === Uvjeti života u logoru === [[Datoteka:Serbs and Gypsies rounded up and taken to Jasenovac, 1942-43.jpg|mini|Odvođenje Srba i Roma u Jasenovac]] Uvjeti života u Koncentracijskom logoru Jasenovac bili su slični uvjetima života u nacističkim koncentracijskim logorima: slaba ishrana, očajni uvjeti stanovanja i okrutno postupanje logorskih čuvara prema zatvorenicima. Kao i u mnogim logorima, stanje bi se privremeno popravilo kada bi u posjet došla kakva izaslanstva, kao na primjer novinarska grupa koja je posjetila logor u veljači 1942. ili delegacija Crvenog križa koja je u logoru bila u lipnju 1944., ali bi se stanje vratilo na staro čim bi izaslanstva napustila logor.<ref>{{Citiranje knjige |title=Encyclopedia of the Holocaust |url=https://www.worldcat.org/oclc/20594356 |pages=739 |location=New York |isbn=0-02-896090-4}}</ref> '''Sistematsko izgladnjivanje:''' tipično za logore smrti, prehrana u Jasenovcu je bila nedovoljna da zarobljenike održava na životu kroz dulji vremenski period. U logoru [[Bročice]], zatvorenicima su u 6:00 sati za doručak davali "juhu" napravljenu od vruće vode i škroba, a grah za i za ručak u 12:00 i za večeru u 21:00.<ref name=":15">Schwartz, Đuro. <bdi>במחנות המוות של יאסנובץ, קובץ מחקרים כ"ה של יד-ושם</bdi> "U jasenovačkom logoru smrti''"'' (Na hebrejskom)</ref> Hrana u ''Ciglani'', ''Sabirnom logoru br. III'', bila je na samom početku rada logora nešto bolja jer je umjesto graha sadržavala krumpir, međutim kasnije je prehrana promijenjena tako da su zatvorenici dobivali samo jedan dnevni obrok rijetke "juhe od repe", koja je često bila obična vruća voda u kojoj su plivala dva ili tri lista kupusa. Do kraja 1942. prehrana se ponovo svela na tri obroka rijetke čorbe napravljene od vruće vode i škroba. Kako bi utažili užasnu glad, "ljudi su jeli travu i lišće, ali njih je bilo teško probaviti". Posebna "poslastica" im je bio kakav uginuli pas, a bilo je i "slučaja jedenja izmeta - zatvorenici su iz izmeta pronađenoj u ustaškoj latrini vadili neprobavljena zrna graha".<ref>{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=272 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}</ref> Od gladi se u logoru počelo umirati već u listopadu 1941.[[Datoteka:Ustasa guards strip prisoners.jpg|mini|Ustaško stražari pretresaju novopridošle zatvorenike]]'''Nedostatak pitke vode:''' Jasenovac je po pitanju pitke vode bio i gori od drugih logora smrti - u logoru je općenito nedostajalo pitke vode. Zatvorenici su bili primorani piti vodu iz rijeke Save ili iz obližnjeg jezera. '''Neadekvatan smještaj:''' U prvim logorima koji su podignuti - ''Bročice'' i ''Krapje'', zatvorenici su spavali u drvenim barakama koje su imale krevete na tri kata, a bile su tipične i za druge logore smrti. Zimi su takve barake propuštale kišu i snijeg kroz krov i razmake među daskama. Zatvorenicima je u barakama voda često dopirala do gležnja. Zatvorenici koji bi umrli često su danima ostavljani u barakama prije nego što bi ih uklonili. U ''Sabirnom logoru br. III'', u kojem je bilo smješteno oko 3.000 ljudi, zatvorenici su odmah nakon otvaranja logora često spavali po tavanima radionica, u skladištu nazivanom "Željeznički tunel" ili naprosto vani na otvorenom. Nakon kraćeg vremena podignuto je 8 drvenih baraka.<ref name=":15" /> Zatvorenici su za spavanje koristili njih 6, dok su dvije bile korištene kao "klinika" i "bolnica", kamo su bolesni zatvorenici bili upućivani da umru ili odakle ih se vodilo na pogubljenje. '''Prinudni rad:''' Kao i u svim koncentracijskim logorima, zatvorenici su tjerani na teški fizički rad u trajanju od oko 11 sati dnevno, sve pod nadzorom njihovih ustaških nadzornika koji bi ponekad svaku, pa i bezazlenu grešku ili propust, kažnjavali smrću. Radnu djelatnost nadzirale su ustaše [[Dominik Hinko Pićili|Dominik "Hinko" Pićili]] (ili Piccili) i [[Tihomir Kordić]]. Pićili je imao običaj osobno bičevati zatvorenike kako bi ih natjerao da više rade. Podijelio je zatvorenike sposobne za rad u šesnaest grupa, uključujući grupu za građenje, zidanje, rad s metalima, poljoprivredu itd. Zatvorenici su se najviše bojali rada na izgradnji nasipa. '''Loši sanitarni uvjeti:''' unutar logora vladala je prljavština i nedostatak sanitarnih uvjeta. Barake pune nametnika koje su i inače smrdjele zbog prepunjenih latrina bile su prepune smeća, krvi, izbljuvaka od povraćanja, ali i tijela mrtvih zatvorenika u raspadu. Zbog takvih uvjeta, zatvorenici su često obolijevali pa su tako zabilježene i epidemije tifusa, trbušnog tifusa, dizenterije i drugih zaraznih bolesti od kojih su zatvorenici, zbog nedostatka prave medicinske skrbi, često i umirali. '''Oduzimanje osobne imovine:''' Zatvorenicima je odmah nakon dolaska u logor bila oduzeta sva osobna imovina, uključujući i odjeću koju je zamijenila odrpana zatvorenička uniforma. Zimi je zatvorenicima davana i kabanica, a bilo im je dozvoljeno izraditi i lagane sandale. Dobili su i posudu za hranu, zapremine 0,4 l u koju su dobivali porcije hrane. Zatvorenici koji bi izgubili posudu ili im je bila ukradena hranu ne bi dobili. '''Psihološka tortura:''' Strah od smrti i paradoksalna situacija u kojoj su živi zatvorenici bili u stalnom dodiru s mrtvima imala je poguban psihološki utjecaj na logoraše. Sam proces prijevoza prilikom dolaska u logor izazivao je veliki šok za buduće zatvorenike, a odmah nakon dolaska taj šok su ustaše namjerno i uvećavale tako što su ubijale dio zarobljenika odmah po dolasku i privremeno smještali preživjele u skladišta, na tavane, u željeznički tunel ili na otvorenom. Nakon nekog vremena zatvorenički život ulazio bi u kolotečinu kojom su dominirale neprekidna tjeskoba i strah od bliske smrti, tuga i jad, iznurenost od fizičkih napora i stalna psihološka tortura. Strah od smrti bio je najizraženiji prilikom javnog kažnjavanja zatvorenika ili prilikom "odabira", kada bi između postrojenih zatvorenika ustaše nasumično birale one koje će likvidirati za primjer drugima. Neki zatvorenici su svoju sudbinu prihvaćali pasivno, a neki su se organizirali u grupe koje su krale hranu od uprave logora, planirale bijeg i pobunu, kao i pokušavale komunicirati s vanjskim svijetom. Ipak, svi zatvorenici su pretrpjeli barem neki oblik teške psihološke traume: opsesivna razmišljanja o hrani, paranoje, priviđenja, sanjarenje ili nemogućnost kontrole mokrenja i stolice. Neki zatvorenici kao što su bili Ilija Ivanović, Dr. Nikola Nikolić i Đuro Schwartz, reagirali su tako što su nastojali dokumentirati brojna zlostavljanja koja su vršili stražari i uprava logora tako što bi ih ponavljali u sebi, da ih lakše upamte, pa su čak i zapisivali detalje i datume događaja koje su poslije skrivali, budući da je takvo što u logoru bilo kažnjivo smrću. === Svjedočanstva zatvorenika o načinu života u logoru === [[Datoteka:Ustasa personnel.jpg|mini|Ustaški vojnici u Jasenovcu pored hrpe konfiscirane imovine koja je pripadala njihovim žrtvama]] Helena Pachl-Mandić, jedna od logorašica, ovako opisuje svakodnevicu u Jasenovcu: {{citat|Kroz prozorčić vidjele smo sutradan krvavu, u doslovnom smislu riječi, stvarnost Jasenovca. Sve je bilo pokriveno snijegom. Sjene od ljudi kretale su se promrzle i plave, gotovo u dronjcima. Na cesti, gotovo nadohvat ruke, posrtao je, praćen udarcima kundaka, neki zatvorenik vezanih ruku, razdrljene košulje, sav okrvavljen, vjerojatno prema jami u kojoj će naći smrt. Snježna bjelina još je više isticala crvenilo tragova krvi.<ref name=":16" />|Helena Pachl-Mandić o stanju u logoru u prosincu 1941.}} Logoraš Milko Riffer svjedoči o životu u logoru deset dana nakon dolaska u Jasenovac: {{citat|Tek sam deset dana u logoru i skoro sam se posve navikao na altamirske uvjete života u njemu. Navikao sam već da gladujem, da jedem prijesne, neoljuštene i gnjile krumpire, da pušim suho vrbovo lišće u novinskom papiru, da se ne perem, da pijem smrdljivu, tifoznu vodu. Da gledam Maričića, kako svakodnevno, iz sporta, ubija pištoljem po nekoliko logoraša, koji su negdje usput pobrali kakav odbačeni krumpir ili klip kukuruza, da hodam u lancima. Danas mi se čini upravo nevjerojatnim, da je nekada postojao običaj, da se jede iz čistih tanjira. Pitam se, da li je zaista potrebno, da čovjek jede vilicom i nožem, kad je za sve dovoljna i limena kašika. Očigledno je, da je pribor za jelo glupa predrasuda. Evo, ja nosim svoju staru limenu porciju, crvene boje, od koje je otpala gotovo sva caklina, i koju nisam za ovih deset dana ni jednom isplahnuo, na uzici oko pasa, a kašiku, koju nakon jela pomno obližem stavljam u stražnji džep od hlača i — mirna Bosna. Jedino sadržaj porcija čini se da nije predrasuda. To osjećam, kad ujutro pijem kukuruzni čaj, u podne, kad jedem krumpirovu juhu, u kojoj ponekad pliva komadić konjskog pluća ili komadić dlakavog mesa, i navečer, kad jedem puru. Ne mogu to pojesti, ako prethodno prstima ne začepim čvrsto nosnice. Možda je to razmaženost, koje će s vremenom također nestati. Navikao sam i na svakodnevne nastupe, s kojih Maričić odvlači na stotine žrtava u Gradinu. Ne bojim se čak ni smrti, jedino se ne mogu oteti paničnom strahu s pomisli na željezni malj, koji je u Gradini već punih deset dana u stalnom pokretu. Pomisao na malj kida mi živce i dovodi me na misao da ukradem kakav krumpir, pa da me Maričić metkom oslobodi panike Gradine.<ref name="#3">Milko Riffer: [http://znaci.net/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946., digitalizirano na: Znaci.net, str. 154-156</ref>|Milko Riffer}} Logoraš Bogdan Petković svjedoči 2015. godine o proživljenom u logoru u koji je doveden 5. listopada 1944. godine i u kojem je proveo 135 dana, nakon što je kao zarobljeni partizan liječen u domobranskoj bolnici: {{citat|Zvali su me domobranom, a to meni nije bilo krivo, jer da su svi znali da sam partizan prošao bih još gore. Bilo je tada dosta domobrana u logoru, tko zna zbog čega, a njihove uniforme i ona koju sam ja imao bile su skoro iste. Ustaše nikako nisu voljele zatvorene domobrane. Te zadnje jeseni ovog logora nije bilo toliko puno ljudi kao ranije. Kažu da je kapacitet logora bio 3.500, a ono što je bilo 'viška', to je išlo na Gradinu... Batinjanje me nije mimoišlo. Jednom me je zastavnik Slavko Lisac tukao jer sam držao lijevu ruku u džepu. Bio sam ranjen u tu ruku. On je vidio da s desnom dodajem cigle, pozvao me na livadu i tamo me tukao... Najgore je, skoro pogibeljno, ipak bilo kad smo jednom nas četvorica došli na posao, a poslovođa se negdje zadržao... kad se odjednom otvoriše vrata, a ono ustaški potpukovnik, upravnik logora Hinko Pićili. Kad nas je vidio, odmah je stao vikati da ništa ne radimo. Naredi nam, da prostite, 'naguzite se'. S njim je bio i neki poručnik, njegov ađutant, i zapovjedi mu Pićili da otiđe po neku toljagu. Ovaj ode u staro željezo i donese neku šipku debljine prsta. Kaže ovaj, 'a to je tanko, donesi nešto deblje' i ovaj donese neku veliku i debelu šipku. Ja sam bio treći po redu. Ovu prvu dvojicu je udario svakog po pet puta i ja sam mislio da je to neka 'norma'. I kad je mene peti puta udario, valjda sam se krenuo podignuti prije nego što me je on gurnuo nogom kao znak da je dosta. A kad je to vidio, kaže 'ma kud bježiš majku ti je…'. Kad me je onda stao udarati. Pa ožeži, pa još ožeži… Srećom sam imao taj debeli kaput, a još sam i dekom bio omotan, jer smo zimi uvijek nosili po tri sloja da bubrezi ne stradaju... Doktor Tomislav Bardek, po kojem se dan danas zove bolnica u Koprivnici, a koji je i stradao u Jasenovcu, pregledao me je i rekao – 'dobro je, izgleda da ništa nije puklo'. Tad me je spasio svojim savjetom – 'ne dolazi u bolnicu, ne traži poštedu, odi na posao, sakrivaj se kako god znaš i umiješ, samo ne dolazi ovamo jer će te noć progutati'. Ustaše su, znate, praznile bolnicu. Razboljeti se nipošto nije smjelo. Tako sam se nekako vukao par dana i uspio se oporaviti. Svi su tamo bili neljudi, nisam ni vidio ni čuo da je ustaša, recimo – banalan je primjer – nekom logorašu dao cigaretu. Nikad. Oni su smatrali da su neka vrjednija ljudska sorta od nas... a doručak smo imali jednu crnu kavu, neušećerenu, ili čaj od nekog kupusa, a za podne i večeru je bilo šest deci žganaca, kukuruzno brašno... Ni masno ni slano. Da je bar bilo slano, čovjek bi je mogao jesti. Mene je spasilo što sam bio u društvu s jednim dečkom od 15 godina iz Koprivnice. On je brzo počeo dobivati pakete, a i radio je van logora na ustaškoj bolnici, dok sam ja bio unutra na gradnji zida. Njemu su slali pakete – grah, zapršku, neke kekse i slično. Oni u paketarnici bi uzeli najbolje, ali ostavili bi uvijek makar grah. Onda sam to kuhao s njim i dijelio... Uoči katoličkog Božića, oni su Hrvatima koji nisu dobivali pakete davali pakete onih koji su ili pobijeni ili umrli. Mene je tako zapao nečiji komad slanine. Inače, vodilo me se kao Hrvata i rimokatolika u popisu. To me je spasilo.<ref>Ivor Fuka: LUPIGA SA SVJEDOCIMA POVIJESTI: Kako smo preživjeli Jasenova.], Lupiga.com, 27. travnja 2015., pristupljeno 24. kolovoza 2018.</ref>|Bogdan Petković}} == Jasenovačka kronologija == === Masovna ubojstva, mučenja i sistematsko istrebljivanje (ljeto 1941. do kraja 1942) === [[Datoteka:Srbosjek (knife) used in Croatia - 1941–1945.jpg|mini|249x249px|Nož kakav su, prema svjedočanstvima preživjelih zatvorenika, ustaše koristile za ubijanje svojih žrtava <ref>{{cite book|author1=Margaret E. Wagner|author2=David M. Kennedy|author3=Linda Barrett Osborne|author4=Susan Reyburn|title=The Library of Congress World War II Companion|url=https://archive.org/details/libraryofcongres0000wagn|url-access=registration|year=2007|publisher=Simon & Schuster|isbn=978-0-7432-5219-5|pages=[https://archive.org/details/libraryofcongres0000wagn/page/640 640], 646–47, 683|quote=At Jasenovac, a series of camps in Croatia, the ultranationalist, right-wing Ustaše murdered Serbs, Jews, Romani, Bosnian Muslims, and political opponents not by gassing, but with hand tools or the infamous graviso or Srbosjek ("Serb cutter") – a long, curved knife attached to a partial glove and designed for rapid, easy killing.}}</ref>]] Osim pojedinačnih ubojstava i smrti zbog loših uvjeta života, velik broj zatočenika koji su pristigli u Jasenovac bili su predodređeni za sistematsko istrebljivanje. Važan kriterij za odabir bilo je predviđeno trajanje zatvaranja svakog zarobljenika. Ljudi koji su bili jaki i sposobni za rad i čija je kazna bila manja od tri godine ostavljani su na životu. Svi zarobljenici s vremenski neodređenim kaznama ili kaznama od tri ili više godina bili su određeni za ubrzanu likvidaciju, bez obzira na njihovu fizičku spremu. Hrvatski komunistički revolucionar, kasnije disident i antikomunistički emigrant [[Ante Ciliga]] koji je bio od prosinca 1941. do siječnja 1943. godine zatočen u Jasenovcu opisao je Jasenovac kao "veliki stroj za ubijanje" čija je svrha, baš kao i u Auschwitzu, bila "istrebljenje", iako se po njemu, "taj balkanski Auschwitz posebno isticao primitivističkom okrutnošću".<ref>{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=105 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}</ref> Uspoređujući Jasenovac sa Staljinovim sibirskim logorima, u kojima je Ciliga također bio zatočen, Ciliga navodi da ono što je tamo ''"vidio i proživljavao ni izdaleka nije dostizalo fizičke, materijalne užase kao u Jasenovcu"''.<ref>{{Citiranje knjige |last=Ciliga |first=Ante |url=https://books.google.com/books?id=pgiAMwEACAAJ&newbks=0&hl=en |title=Jasenovac--ljudi pred licem smrti: uspomene iz logora |year=2011 |publisher=Naklada PavičIić |isbn=978-953-6308-90-3 |pages=32, 36, 75 |language=en}}</ref> Prema svjedočenju Jaše Almulija, bivšeg predsjednika srpske židovske zajednice, Jasenovac je bio logor kojeg su se zbog brutalnosti Židovi više bojali od njemačkih logora, čak i od Auschwitza.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.nspm.rs/hronika/jasa-almuli-ni-nacisticka-nemacka-nije-imala-jasenovac.html?alphabet=l |title=Политика: Јаша Алмули: Ни нацистичка Немачка није имала Јасеновац |work=Нова српска политичка мисао |language=sr-rs |accessdate=2021-04-22}}</ref> Metode sistematskog istrebljivanja su varirale. Neka pogubljenja su bila mehanička, onako kako su to radili nacisti, dok su druga bila manualna. Mehaničke metode istrebljivanja su uključivale kremiranje te gušenje i trovanje plinom. Ustaše su palile i leševe ubijenih, ali i žive zarobljenike koji su ponekad bili omamljeni ili besvjesni, a ponekad i pri punoj svijesti. Prva kremiranja zbila su se u pećima ''Ciglane'' u siječnju 1942. godine. Ustaški inženjer Dominik "Hinko" Pićili (Piccili) unaprijedio je tu metodu tako što je prepravio sedam ložišta peći za pečenje opeka u krematorije za spaljivanje ljudi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6248 |title=JUSP Jasenovac - DOMINIK HINKO PICCILI (PIĆILI) |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=12. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412013158/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6248 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6249 |title=JUSP Jasenovac - Tzv. Pićilijeva peć, logor III Ciglana Jasenovac, 1945. |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=12. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412012426/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6249 |url-status=dead }}</ref> Žene i djecu u Staroj Gradiški ustaše su ispočetka trovale ispušnim plinovima u za tu namjenu posebno modificiranim kamionima. Kasnije su tu metodu zamijenili stacionarnim plinskim komorama, po uzoru na nacističke logore smrti, u kojima su ustaše za ubijanje koristile [[Ciklon B|Zyklon B]] i [[sumporni dioksid]]. Logoraš Jerko Gaon priča: {{citat|Žene su likvidirane u kamionu, zvanom "Zeleni Tomaš". On je napravljen tako, da mu je ispusna cijev ulazila u zadnji dio kabine. Žene su potrpavali unutra i iza njih zatvarali vrata. Napravili bi dva-tri kruga po logoru i žene su na, taj način, sve bile ugušene.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Tauber |first=Eli |title=Još malo sjećanja na Jasenovac |url=https://www.jews.ba/1542701030-Glas_decembar_2007.pdf |date=Prosinac 2007. |year=2007 |journal=Jevrejski glas |volume=36 |pages=str. 7}}</ref>|Jerko Gaon}}[[Datoteka:Executed prisoners in Jasenovac.jpg|desno|mini|250px|Žrtve logora, fotografija iz fundusa Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd]] Ručne metode ubijanja uključivale su vješanja, ubojstva vatrenim oružjem, ali i ubojstva noževima, maljevima i sjekirama.<ref name=":31"/> Ubojstva su se izvršavala na raznim lokacijama unutar kompleksa logora Jasenovac i povezanih logora, ali i u okolici Jasenovca i obližnjim selima. Tako njemački general [[Edmund Glaise von Horstenau|Von Horstenau]] prepričava svoj očevid pokolja u obližnjem selu Crkvenom Boku kojeg su sprovele ustaše iz Jasenovca, dok su skupljali ljude za odvoz u Jasenovac. Taj pokolj nad srpskim življem je jedan od brojnih pokolja koje su ustaške postrojbe iz Jasenovca sprovele po okolnim selima:{{citat|"U Crkvenom Boku, nesretnom mjestu, na koje se, pod vodstvom ustaškog natporučnika namjerilo oko petsto lupeža od petnaest do dvadeset godina, sve su poubijali, žene su silovali i izmučili do smrti, djecu posmicali. Vidio sam u rijeci Savi kako pliva žensko tijelo s iskopanim očima, a u spolovilo je bio uguran drveni kolac. Djevojka nije imala više od dvadeset godina kada je pala tim zvijerima u šake. U jednom kutu su se svinje gostile truplom jednog nepokopanog muškarca. Sve su kuće bile popljačkane. Sretni stanovnici su bili poslani na jezive teretne vagone; mnogi od tih nehotičnih "putnika" su prerezali svoje vene tokom prijevoza u logor [Jasenovac].<ref>Edmund Glaise von Horstenau: "Ein General im Zwielicht: die Erinnerungen Edmund Glaises von Horstenau", Böhlau Verlag, Wien, Austria, 1988, str: 166.</ref>|General Edmund Glaise von Horstenau}}Logoraš [[Egon Berger]] o ubojstvima djece i majki u Jasenovcu: {{citat|"Svećeničko lice fra Majstorovića, obučenog u elegantno odijelo, našminkanog i napudranog, u zelenom lovačkom šeširu, sa nasladom je posmatralo žrtve. Prišao je djeci, čak ih je i pomilovao po glavi. Društvu se priključio Ljubo Miloš i Ivica Matković. Fra Majstorović reče majkama sada će biti krštenje njihove djece. Oduzeli su majkama djecu, a dijete koje je nosio fra Majstorović u svojoj dječjoj nevinosti milovalo je našminkano lice svoga ubojice. Majke, izbezumljene, uočile su situaciju. Nude svoje živote tražeći milost za mališane. Dvoje djece su metnuli na zemlju, dok je treće bačeno kao lopta u zrak, a fra Majstorović, držeći u ruci bodež okrenut prema gore tri puta je promašio, dok je četvrti put uz šalu i smijeh, dijete ostalo nataknuto na bodež. Majke su se bacale po zemlji čupajući kose a kad su počele strahovito vikati, ustaški stražari 14. osječke satnije odveli su ih i likvidirali. Kad je sve troje djece tako svirepo stradalo, tri dvonožne zvijeri su međusobno davali novac, jer izgleda da su se kladili tko će prije nataknuti dijete na bodež.<ref>Egon Berger: "44 mjeseca u Jasenovu", Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb: 1966, str:. 57</ref>|Egon Berger: "44 mjeseca u Jasenovcu"}}[[Datoteka:Corpses in the Sava river, Jasenovac camp, 1945.jpg|mini|Leševi u [[Sava|Savi]] kod [[Sisak|Siska]], fotografija iz svibnja 1945. godine.<ref>{{Citiranje knjige|last=Mataušić|first=Nataša|url=http://znaci.net/00003/611.pdf|title=Koncentracioni logor Jasenovac: Fotomonografija|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|year=2008|location=Zagreb|pages=21–23|access-date=19. veljače 2022.|archive-date=13. svibnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513050051/http://znaci.net/00003/611.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref>]]Hrvatski književnik [[Ilija Jakovljević]], jedan od zatočenika, opisuje mučenje žeđu u podlogoru Stara Gradiška: {{citat|Jedan zatočenik, koji je imao dužnost da svakoga dana pere hodnik pred tom ćelijom, pripovijedao mi je: - Od svih poslova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima bio najstrašniji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete ćelije pokažu se prsti. To netko kvasi ruke. Vidim također gdjekoju žlicu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podmeću čak i cipele, a neki legnu na pod i ližu zamazanu tekućinu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u ćeliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi viču: "Ne pljušti, ne pljušti! Prestani već jednom, ne možemo slušati kako voda pljušti."<ref name="Čitanka">{{cite web |url=http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf |title=Historijska čitanka, Drugi svjetski rat |format=PDF |accessdate=2015-04-20}}</ref>|[[Ilija Jakovljević]]}} Logoraš [[Milko Riffer]] je opisao postupanje s Romima, masovna istrebljenja i druge zločine u Jasenovcu: {{citat|Nekada je u logoru bio velik broj Cigana, koje su nekrive hvatali po cijeloj NDH i dogonili u Jasenovac. Došlo je ovamo možda deset, a možda i dvadeset hiljada, a ostala su, eto, samo dvojica. Za sjeme.... Od jedne oveće skupine Cigana formirala se tako zvana grobarska grupa, koja je prebačena u Gradinu. Imala je dužnost da svlači pobijene žrtve i da sortira tako dobivenu odjeću...Bio je to golem, naporan posao, praćen očajnim krikovima i zapomaganjima žrtava, što su u neprekidnim kolonama pristizale na klaonicu. Pojili su ih velikim količinama rakije, jer su samo u skoro potpuno pijanom stanju mogli vršiti taj infernalni posao u jamama, u kojima je bilo na hiljade premlaćenih i preklanih ljudskih tjelesa. Mnogi od njih izgubili su pamet, pa su ih odvodili na »lakši rad« nekuda drugamo. Oni se, naravno, nikada više nisu vratili. Kampanja klanja trajala je dugo, skoro neprekidno dvije godine.<ref name="#3"/>|Milko Riffer}} Joka Nikolić, preživjeli zatočenik, opisuje noćne likvidacije:{{citat|Kada je noć već dobrim dijelom poodmakla, a jutro se približavalo, među nas uđoše razularene ljudske spodobe u uniformi ustaša i svima nam vezaše ruke na leđima.Sve nas potjeraše.Oko nas ustaše s debelim drvenim štapovima, udaraju, psuju, viču. U tom metežu dođosmo do obale rijeke. Ulazimo u skelu, a kada je napunismo, povučeni motornim čamcem začas pristadosmo uz drugu obalu... Jedan od ustaša povikao je da ustanu svi muškarci i da se svrstaju u dvored. Žene i djeca ostadoše. Čak se i nepozdravismo. Nismo se nadali rastanku... Došli smo do obale rijeke. Odvodili su pet po pet. Započe likvidacija. Nekoliko redova ispred mene su moja dva brata... Doveli su nas do velike grobnice... Gledam: kolju, mlate. Ustaše otpuhuju, psuju majku, sestru... Zasukanih rukava stalno se cerekaju. Kratko i odrešito narediše nam da se skinemo do gola...<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5724 |title=JUSP Jasenovac - Svjedočenje Joke Nikolića iz Šarampova kod Čazme |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=22. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422162649/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5724 |url-status=dead }}</ref>|Joka Nikolić}} === Djelomično i postupno smanjivanje represije u logoru (potkraj 1942. do kraja 1943. godine) === [[Datoteka:Ustasa guards in Jasenovac.jpg|mini|Ustaška straža u Jasenovcu]] Prema povjesničaru Ivi Goldsteinu, "''u jesen 1942. zbog unutarnjih i vanjskopolitičkih okolnosti dolazi nešto što se zove mirna godina koja traje znatnim dijelom i 1943, kada izostaju masovne deportacije, a ima svega nekoliko masovnih ubojstava.''". Naime, nakon smjene Dide Kvaternika potkraj 1942. i Luburić je maknut iz Jasenovca i premješten na druge dužnosti, što je označilo početak manje krvavog razdoblja u logoru.<ref name=":29">{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ivo-goldstein-jasenovac-logor-/29198835.html |title=Ivo Goldstein: Istinu o Jasenovcu zna svatko tko želi |author=Dragan Štavljanin |date=2018-04-30 |publisher=Radio Slobodna Europa |accessdate=2021-01-05}}</ref> Nakon što za 1942. godinu Poimenični popis žrtava Koncentracijskog logora Jasenovac, kojega vodi JUSP Jasenovac, bilježi više od 56 tisuća imena žrtava, za 1943. godinu taj broj pada na nešto ispod 4 tisuće.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-05}}</ref> Da su masovna ubijanja u Jasenovcu uglavnom obustavljena dolaskom Ivice Brkljačića na mjesto zapovjednika u ožujku 1943. god. potvrđuju i poslijeratni jugoslavenski izvori. U knjizi pod nazivom "Zločini u Logoru Jasenovac" koju je u Zagrebu 1946. god. izdala ''[[Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača]]'' takvu promjenu objašnjavaju porazom njemačke vojske u [[Bitka za Staljingrad|Bitki za Staljingrad]] na istočnom bojištu u tadašnjem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom savezu]]. Isti izvor navodi da su se ustaški zločini ponovo intenzivirali u rujnu 1944. godine, nakon što su otkriveni planovi za pokušaj bijega iz logora, a još i više u listopadu kada su nakon [[Beogradska operacija|oslobođenja Beograda]] i istoka tadašnje Jugoslavije ustaše pristupile likvidacijama preostalih zatvorenika.<ref>{{Citiranje weba |url=http://digital.nub.rs/pdf/jasenovac.pdf |title="Zločini u logoru Jasenovac", str. 42, 60, 61, 64-68 |author=ZEMALJSKA KOMISIJA HRVATSKE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA |year=1946 |work=Digitalna Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske |accessdate=2021-01-04}}</ref> Ipak i tijekom tog zatišja bilo je povremenih eskalacija surovosti, kako u svojoj knjizi "Grad mrtvih: Jasenovac 1943." iznosi bivši logoraš Milko Riffer. On opisuje kako je početkom ožujka 1943. god. promijenjen zapovjednik logora, te kako je novi zapovjednik Ivica Brkljačić objavio da više neće biti terora. Potom su doista, bilježi Riffer, prestali svakodnevni teror i ubijanja, ali je hrana i dalje ostala vrlo loša. Logoraši su, kaže, ipak mogli primati pakete s hranom koje su slale njihove obitelji, što ih je uglavnom spašavalo od izgladnjivanja. Postupanje stražara i logoraša koji su bili zaduženi za disciplinu je i dalje bilo vrlo grubo, ali uglavnom bez ubijanja, za preostalo vrijeme dok Milko Riffer nije otpušten iz Jasenovca. U ljeto 1943. godine je ubijena veća grupa, prema Rifferovom sjećanju, od preko 100 logoraša za odmazdu zbog pogibije dvojice čuvara logora prigodom bijega grupe od čak 16 logoraša. Većina preostalih logoraša bila je tada premlaćivana čitavih 8 dana. Zapovjednik Ivica Brkljačić je prigodom tih ubijanja i premlaćivanja bio izvan logora, da bi poslije svojega povratka ponovno naredio obustavu brutalnosti i držao pred logorašima govore u kojima je tvrdio da su se sva ta kažnjavanja navodno dogodila bez njegovog naređenja, ali i uz prijetnju da će on morati napustiti dužnost ako disciplina u logoru ne bude uzorna, pa da će onda logoraši opet biti prepušteni takvom surovom tretmanu. Riffer ne izvješćuje da je Brkljačić kaznio bilo kojeg čuvara zbog tih ubijanja i surovosti.<ref>Milko Riffer: [http://znaci.net/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946., digitalizirano na: Znaci.net, str. 31-34, 60-63, 137-142, 160-165</ref> === Povratak strogog režima i masovnih likvidacija (potkraj 1943. do proljeća 1945.) === [[Datoteka:Serb prisoners in Jasenovac, 1942.jpg|mini|Logoraši]]Zločini su se krajem 1943. i 1944. god ponovo intenzivirali, navodi I. Goldstein.<ref name=":29" /> Naime, kako su saveznici i partizani napredovali i sve više ugrožavali ustaški režim, krajem 1943. Pavelić poziva Luburića u Zagreb i ponovo ga zadužuje za upravljanje logorom.{{sfn|Goldstein|2018|p=590}} Luburić tada za zapovjednike logora postavlja [[Dinko Šakić (1921.)|Dinka Šakića]] i ing. Picillija, nakon čega dolazi ''"do novih masovnih ubijanja, klanja i davljenja",''{{sfn|Goldstein|2018|p=591}} tako da su već u prosincu 1943. izvršene dvije veće likvidacije zatočenika iz ''Radne grupe III, Pilana''.{{sfn|Goldstein|2018|p=591}} U Splitu je tijekom 1943., nakon kapitulacije Italije, već bila pohvatana većina splitskih Židova i preko Zemuna deportirana u Auschwitz, a u ožujku 1944. sve preostale splitske Židove, među njima u velikom broju i žene i djecu, odvode u Jasenovac, odakle se nitko od njih nije vratio {{sfn|Goldstein|2018|p=591}} Jedan dogadjaj iz svibnja 1944. se urezao u sjećanje prežvijelima: pijane ustaše su zaklale 20-godišnjeg logoraša, zagrebačkog studenta Ivicu Volnera, nakon što su ga odveli da im svira na nekoj svadbi. Tvrdeći da je Volner pokušao pobjeći, Dinko Šakić postrojio je zarobljenike i tražio od njih da nađu Volnerove suučesnike: {{citat|U tom se trenutku jedan od prisutnih logoraša uneredio se u gaće ("verovatno usled straha, a možda i zbog dijareje..“), na što su se Sarajlije Avram Montiljo i Leon Perera, koji su stajali pored njega, nasmijali. To je opazio jedan ustaša i prijavio Šakiću – "Gledaj, ona dvojica Ti se smiju!" Šakić je Pereru i Montilja pozvao, naložio im da kleknu te ih ustrijelio hicima u potiljak. Potom je, "onako razjaren", naredio da "svi Židovi stanu u trored", jer "pošto je Židov pokušao bjekstvo, oni će platiti!" ...odabrao je 25 ljudi (među njima) i dvadesetak članova kazališne družine i orkestra (čiji je Volner bio član). Predvečer trećeg dana...vezali [su] zatočenike i te noći ih odveli na Gradinu. Od logoraške kazališne družine i orkestra rat je preživio samo Vladimir Cvija (koji je tada bio zatočen u Staru Gradišku, [te kasnije] bio zamijenjen).{{sfn|Goldstein|2018|p=591-}} }} Ubrzo su uslijedile i druge likvidacije, a svjedoci navode kako je od rujna 1944. nastupilo "''najgore razdoblje našeg života u Jasenovcu ...masovne likvidacije žena i muškaraca bile su svakodnevna pojava. Te jeseni 1944. naš ženski logor u Jasenovcu brojio je stalno oko 500 do 1000 žena, jer su svakodnevno dolazili novi transporti, a svako je veče prozivano 100 do 200 žena za likvidaciju''."{{sfn|Goldstein|2018|p=597}} U muškome logoru, "''od kraja rujna pa do Nove 1945. godine odvodili su svake noći po 200 i više zatočenika na Granik ili u Gradinu, gdje su ih ubijali i bacali u Savu.''“ Pristizanjem novih zatočenika, samo u rujnu 1944. broj zatvorenika popeo se s 2.500 na 8.000, a kad je ''"koncem 1944. prestalo masovno ubijanje, u logoru je od 8.000 bilo ostalo još 1.800 zatočenika, ne računajući one, koje su po danu dovlačili, a na večer ubijali“''.{{sfn|Goldstein|2018|p=591}} Prema poimeničnom popisu JUSP-a, preko 12.000 logoraša pobijeno je u 1944. pa sve do travnja 1945., velika većina nakon rujna 1944. === Neuspjeli pokušaj proboja tijekom 1944. godine === U ljeto 1944. godine logoraši iz redova [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačkog pokreta]] su detaljno isplanirali organizaciju proboja. U logoru su formirane takozvane "trojke" koje su u određenom trenutku trebale napasti stražare. Ove trojke bile su naoružane kriomice izrađenim oružjem proizvedenim ilegalno u jasenovačkoj radionici »lančari«. Radilo se o malim puškama koje su se mogle sakriti ispod košulje. Prodor je trebalo biti izveden tako da jedna partizanska jedinica napadne Bosansku Dubicu i privuče glavninu ustaške vojske iz Jasenovca. Tada bi trojkama izvršili napad na preostale ustaše, oslobodili ostale zatvorenike i preplivali Savu, s namjerom spajanja s jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] na bosanskoj strani.<ref name=":16">Arhiva znaci.net. "Omladina u ustaškim logorima". http://www.znaci.net/00001/217_6.pdf</ref> Međutim, početkom jeseni 1944. uhvaćena je veza [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a u Bosanskoj Dubici. Tako je nastala »provala« u logoru i oko trideset logoraša odvedeno je u jasenovačku »zvonaru«, zatvor sa samicama unutar logora, gdje su zarobljenici intenzivno mučeni, što opisuje zatočenica Nada Salamon: {{citat|Bilo je više ćelija oko nas u kojima su bili naši drugovi i mi smo slušale kako ih muče. Jednu čitavu noć jednome su rezali komad po komad tijela, vriska je bila nepodnošljiva, kletve užasne, mi nismo uopće spavale već drhtale i željele samo brzu, a ne tako polaganu smrt.<ref name=":16">Arhiva znaci.net. "Omladina u ustaškim logorima". http://www.znaci.net/00001/217_6.pdf</ref>|Nada Salamon}} Sljedeće večeri je [[Maks Luburić]], glavni zapovjednik logora, objavio: "''Svi uhapšeni osuđeni su na smrt vješanjem, javno pred čitavim logorom''!" Pred velikim brojem okupljenih logoraša izvršeno je vješanje tridesetorice zatvorenika kao i strijeljanje dr. [[Milo Bošković|Mila Boškovića]]. Prema pričama logoraša, [[Dinko Šakić]], zadužen da strijeljanje Boškovića mu je tom prilikom naredio: "''Klekni, da pucam u tebe''!" Bošković je uzvratio: "''Pucaj, Crnogorac ne umire klečeći!''"<ref name=":16" /> U narednom periodu veliku nadu logorašima su pobudile razmjene zarobljenika s partizanima koje su postale učestale pa je i tako jedan dio aktivista i boraca [[NOP]] preživio Jasenovac. === Proboj logoraša 22. travnja 1945. === [[Datoteka:Ante Bakotić.jpg|mini|227x227px|[[Ante Bakotić]], jedan od organizatora proboja]] Nakon savezničkih bombardiranja logora u ožujku i travnju [[1945.]] godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, [[Vjekoslav Maks Luburić]], zapovjednik Ustaške obrane, naredio je da se likvidiraju svi zatočenici, a logor minira, kako bi se prikrili svi tragovi zločina. Velik dio žena ubijen je u posljednjoj likvidaciji u travnju 1945.<ref name=":16" /> Posljednja grupa od 700 žena likvidirana je u predvečerje 21. travnja.<ref name="JATHIY-LI">Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, Barry M. Lituchy, ISBN 1-84065-092-3, strana LI</ref> Noću, s 21. na 22. travnja dio posljednjih preostalih muških zatočenika odlučio se na očajnički pokušaj proboja iz logora, sluteći da će i oni biti sutra ubijeni. Nakon što su u večernjim satima izdvojeni i odvedeni svi grupnici, panika i strah među zatočenicima bivali su sve veći. I dok su logorom odjekivale eksplozije, nekoliko desetaka zatočenika među kojima [[Ante Bakotić]], [[Čedomil Huber]], [[Dragutin Škrgatić]], [[Pavao Kulaš]] i dr. Krstić dogovorili su se o pokušaju proboja iz logora. Usvojili su plan prema kojem bi se na svaki od četiri izlaza postavile desetine najodlučnijih ljudi, koje će istovremeno razvaliti sva vrata i bježati prema izlazu iz logora.<ref name=":16" /> U kišovito nedjeljno jutro [[22. travnja]] 1945. u oko 10 sati ujutro na povik Ante Bakotića: “''Naprijed drugovi''”, desetine su razvalile vrata. Oko 600 zatočenika pojurilo je prema 150 metara udaljenim logorskim vratima. Mitraljeska vatra s logorskog zida svakim je trenom smanjivala broj onih koji su trčali prema slobodi. [[Mile Ristić]], uhvaćen i zarobljen kao partizan na Kozari, golim je rukama zadavio jednog od stražara, oduzeo mu mitraljez i otvorio vatru po ustašama, štiteći ostale zatočenike. U metežu bijega [[Edo Šajer]] presjekao je telefonsku žicu i time spriječio dolazak ustaškog pojačanja.<ref name="#4">{{Citiranje weba |url=https://www.6yka.com/novosti/jasenovac-proboj-u-novi-zivot |title=Jasenovac: Proboj u novi život |work=www.6yka.com |accessdate=2020-12-21}}</ref> Od 600 logoraša koji su izvršili proboj, preživjelo je manje od sto ljudi. Postoje različite brojke zatočenika koji su preživjeli proboj: najviše 107 zatočenika,<ref name="JATHIY-LII">Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, Barry M. Lituchy, ISBN 1-84065-092-3, strana LII</ref> potom 92<ref name="#4"/> ili 89<ref>[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5027 31. SIJEČNJA 2013.]</ref> zatočenika, a prema nekim sjećanjima preživjelih, spasilo se "svega 72 druga".<ref name=":16" /> Svi ostali našli su smrt na putu od logorske zgrade do logorskih vrata, na cesti, u hladnoj nabujaloj rijeci Savi, na livadama oko logora i prilazima šumi kod Košutarice. Oko 470 bolesnih, starih i nemoćnih zatočenika nije sudjelovalo u proboju, a nitko od tih zarobljenika koji nisu mogli bježati nije preživio da svjedoči o njihovoj sudbini.<ref name="#4"/> Isti dan, samo nekoliko sati kasnije, započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 176 spasilo ih se samo 11.<ref>"Jasenovac 1941.-1945. Logor smrti i radni logor", Nataša Mataušić, JUSP Jasenovac, Jasenovac-Zagreb, 2003, str 91-97. ISBN 953-99169-0-9</ref> Preživjele logoraše su ustaše uglavnom pobili, njih 8 se sakrilo u ruševinama pogona "Ciglana", a 30 ih je preživjelo jer su ih ustaše povele sa sobom kao osoblje bolnice i automehaničarske radionice. 14 logoraša koji su bili u samom mjestu Jasenovac bilo je pušteno.<ref name=":29" /> === Pokušaji prikrivanja zločina (travanj i svibanj 1945.) i oslobođenje logora === Baš kao i nacisti i njihov ''[[Sonderaktion 1005]]'', kojim su pokušali organizirano prikrivati zločine ekshumacijom i spaljivanjem posmrtnih ostataka ubijenih logoraša onda kad su naslutili da će izgubiti rat i ustaše su pred kraj rata na isti način nastojale prikriti dokaze svojih zločina u Jasenovcu.<ref name=":17">{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=603 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}</ref> Među nekolicinom preživjelih logoraša barem četvorica - Miroslav Trautman, Karl Weiss, Walter Grünn i [[Egon Berger]] - svjedočili su kako su ustaše iskapale leševe iz masovnih grobnica i palili ih kako bi prikrili tragove.<ref name=":18">{{Citiranje novina|last=Hautinec|first=Goran|title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci (3)|language=hr|work=Forum tjedni magazin - Forum.tm|url=https://www.forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-3-6039|accessdate=2020-12-21}}</ref> Tako Walter Grünn opisuje: {{citat|Sva nafta i drvene grede iz logora odvezene su u Gradinu. Od tih greda podignute su lomače na koje su navažana otkopana tijela koja su polivena naftom i zapaljena.<ref name=":18" />|Walter Grünn}} Zapovjednici koncentracijskog logora Jasenovac, [[Miroslav Filipović]] i [[Ljubo Miloš]], potvrdili su na suđenju kako su dobili naredbu da u potpunosti unište sve dokaze o masovnim grobnicama u Jasenovcu,<ref name=":17" /> a Miloš je opisao i postupak: {{citat|Jaka straža postavljena je na lokacijama masovnih grobnica, a tada su sposobni logoraši dovedeni iz logora sa naredbom da iskopaju leševe i da ih premjeste na posebnu lokaciju gdje su u potpunosti spaljeni koristeći benzin i naftu.<ref name=":18" />|Ljubo Miloš}} Ovakvo masovno spaljivanje leševa u svrhu prikrivanja dokaza potvrdila je i poslijeratna komisija koja je izvodila selektivna iskopavanja prilikom kojih je na mnogim mjestima nađen "pepeo i nagoreni ostaci kostiju", iako su pronađene i neke netaknute masovne grobnice.<ref name=":18" /> Nedugo nakon proboja, u napušteno mjesto Jasenovac i nedaleko njega razoreni logor, [[2. svibnja|2.]] odnosno [[3. svibnja]] [[1945.]] godine, prve su ušle streljačke čete 1. bataljuna 4. srpske brigade XXI. narodno-oslobodilačke udarne divizije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenske armije]]. Bataljunu koji je ušao u Jasenovac dan je zadatak da sačuva tragove zločina do dolaska državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora. Prvi uviđaj o zatečenom stanju u Sabirnom logoru Jasenovac III Ciglana, u Gradini i Uštici, obavila je Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz Nove Gradiške, [[11. svibnja]] [[1945.]] godine.<ref name="natasa1">"Jasenovac 1941. – 1945. Logor smrti i radni logor", Nataša Mataušić, JUSP Jasenovac, Jasenovac-Zagreb, 2003, str. 98. {{ISBN|953-99169-0-9}}</ref> Anketna komisija Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina došla je u Jasenovac [[18. svibnja]] [[1945.]]<ref name="natasa1" /> Podatke o izgledu, organizaciji rada, svakodnevnom životu i posljednjim danima postojanja logora, Komisiji su dali preživjeli logoraši i sudionici proboja.<ref name="natasa1" /> Mjesec dana kasnije, [[18. lipnja]], kada se rijeka Sava povukla u svoje korito, Zemaljska komisija Hrvatske obavila je i treći uviđaj.<ref name="natasa1" /> == Reakcije suvremenika na logor i počinjene zločine == === Partizanske reakcije === [[Datoteka:Marshal Tito during the Second World War in Yugoslavia, May 1944.jpg|mini|[[Josip Broz Tito]], u okolici [[Bihać]]a, svibanj 1942.]] [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovni štab NOVJ]] na čelu s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] bio upoznat s podacima o karakteru i strahotama počinjenima u koncentracijskom logoru Jasenovac. Logorski partijski komitet koji je s više ili manje uspjeha djelovao tijekom gotovo cijelog perioda postojanja koncentracijskog logora Jasenovac, održavao je na različite načine tajne veze s partijskim organizacijama na terenu (preko OK KPH Nova Gradiška), izvještavao o stanju u logoru, potrebama logoraša i pripremao akciju samooslobađanja logoraša do koje bi došlo prilikom eventualnog partizanskog napada na logor. Upravo stoga Tito je vlastoručno 31. ožujka 1942. izdao naredbu da se ispita mogućnost napada na Jasenovac iz pravca bosanske Krajine i Slavonije do kojega nikada nije došlo. U naredbi između ostalog piše: {{citat|Ispitajte mogućnost eventualnog napada na koncentracijski logor Jasenovac gdje je bilo oko 10.000 naših zatvorenika, a sada je ostalo svega oko 1.500 živih drugova. Sve ostalo su poubijali ustaški banditi.<ref name=":28" />|Josip Broz Tito}} Ne znajući za tu Titovu naredbu, Kozarački partizanski odred pokušao je 1942. godine napasti logor, ali je Sava bila nesavladiva prepreka. Ipak, uza svu volju i pokušaje partizanskih jedinica, to se nikad nije dogodilo zbog nepristupačnosti terena i jakih utvrđenja logora, ali je u ljeto 1943. godine Protučetnički bataljun VI. Slavonskog korpusa pod vodstvom Čede Grbića, uz pomoć Hrvata iz prisavskih sela u napadu na Jasenovac uspio spasiti četrdeset židovskih logoraša.<ref name="MARGELOV INSTITUT">[http://www.jasenovac-info.com/biblioteka/BiskupiJasenovac.pdf REAKCIJA NA POSJET PREDSJEDNIKA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE JASENOVCU]</ref> [[Josip Broz Tito]] u Jasenovcu je bio dva puta. Prvi put odmah poslije rata, 1945, kad na tom mjestu nije bilo ničega osim ruševina koje su raščišćavane. Uz njega je tada bio [[Ivan-Stevo Krajačić]], tadašnji ministar unutrašnjih poslova Hrvatske. Drugi put Tito je u Jasenovcu bio između 10. i 11. kongresa [[SKJ]]. U društvu s njim bili su [[Edvard Kardelj]], [[Miloš Minić]] i [[Dušan Dragosavac]]. Tito je tada položio cvijeće pred Bogdanovićev spomenik. Dogovoreno je da se o njegovoj posjeti ne izvještava kako ga novinari ne bi salijetali i tražili da se izjašnjava o broju jasenovačkih žrtava.<ref>Nenad Jovanović, [http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=133 Dragosavac: U Hrvatskoj je pobijedila kontrarevolucija], SKD Prosvjeta</ref> === Reakcije katoličke crkve === [[Datoteka:NDH - salute.jpg|mini|Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] (krajnji desno) i ostali crkveni dužnosnici na sahrani Predsjednika [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog Državnog Sabora]] [[Marko Došen|Marka Došena]] u rujnu 1944. godine.]] [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebački nadbiskup]] [[Alojzije Stepinac]] osudio je postojanje ovog logora i svih njemu sličnih.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=134624 Misa zadušnica za žrtve bačene u Husinu jamu], [[IKA]], 3. rujna 2011., 13:46, IKA V – 134624/9 <br />"''Isto tako, pogledajmo što je bilo loše i što je bilo antiljudsko u vrijeme NDH. Javno moramo priznati i pokajati se, jer blagopokojni kardinal mučenik Stepinac javno je kazao za tadašnje logore, a posebno Jasenovac, da je to sramota za hrvatski narod i da će zbog toga hrvatski narod itekako ispaštati".''"</ref> Povodom pogubljenja sedam katoličkih svećenika u logoru 1943. godine piše 6. ožujka te godine ''[[poglavnik]]u'' NDH [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]]: "''Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapi u nebo za osvetom, kao što je i čitav jasenovački logor sramotna ljaga za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Čitava javnost, a napose rodbina ubijenih traži zadovoljštinu, odštetu, izvođenje krvnika pred sud. Oni su najveća nesreća Hrvatske''".<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3320 “Nadbiskup Alojzije kardinal Stepinac i totalitarni režim“, Vladimir Horvat,] [http://hrcak.srce.hr/obnovljeni-zivot][http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3320 Obnovljeni život,] [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=3320][http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=220 Vol.51 No.1-2 Siječanj 1996.] </ref> Stepinac je također poručio Paveliću: “''Ne može se istrijebiti sa zemlje Cigane ili Židove, jer ih se smatra inferiornom rasom''”,<ref>{{Citiranje časopisa |title=Stepinac: Ne možete trijebiti ljude; Pavelić: Ti si magarac |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/278903/stepinac-ne-mozete-trijebiti-ljude-pavelic-ti-si-magarac-i-balavac |date=2015-07-05 |journal=Slobodna Dalmacija |accessdate=2018-12-24}}</ref> te je pokušao spasiti pojedine Židove iz Jasenovca. Tako je na primjer intervenirao za bečkog Židova, Dr. Ladislava Bodnara, te Židove Vladimira Rosenberga i Hansa Hochsingera. No unatoč tome, ustaše su ubile sve troje u Jasenovcu.<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/z.uvanovic/docs/ivo_goldstein_holokaust_u_zagrebu_-_katoli_ka_crkv |title=Katolička crkva, nadbiskup Stepinac i Židovi |author=Ivo Goldstein |work=issuu.com |accessdate=2018-12-24}}</ref> U zimu 1941. – 1942., nakon što je zagrebački židovski trgovac, Hahn, opisao Stepincu kako su ga ustaše krvnički premlatile i ranile u Jasenovcu, Stepinac mu odgovorio: “''Ja sam od Pavelića već tražio da se dokinu ta zvjerstva po logorima, no on me je uvjeravao da su to neistine što se priča o logorima. Sada me, ali nitko neće razuvjeriti''”<ref name=":0" /> 1942. Stepinac imenuje [[Juraj Paršić|don Juru Paršića]] za jasenovačkog župnika, uz opomenu da se tamo “''odigravaju strašne stvari''”.<ref name=":1">{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ivo-goldstein-revizionisti-pokusavaju-hrvate-napraviti-kolektivno-odgovornim-za-zlocine-u-jasenovcu-a-to-je-civilizacijska-strahota-i-sramota-foto-20181111/print |title=Revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu, a to je civilizacijska sramota |date=2018-11-11 |work=tportal.hr |accessdate=24.12.3018.}}</ref> Kao župnik, Paršić je ispovjedao jasenovačke ustaše, te se pitao, "''ima li među tim mladim ljudima nekoga, koji nije na bilo koji način svoje ruke – okrvavio!' Tako se barem govorkalo, ali ja nisam vjerovao.''” Paršić je “informacije dobivao ne samo od ustaša, nego i od mojih vjernika. "''Bili su izvanredno upućeni u sve, što se iza 'žice' odigravalo. Mnogi su od njih imali svoju djecu ili muževe ili očeve u ustaškim jedinicama i onda se zna otkuda su crpili svoje znanje i o najtajanstvenijim događajima...Čak su i djeca znala više nego što bi trebala znati''".<ref name=":1" /> Navodi kako su kod njega intervenirali mnogi Hrvati i ne-Hrvati ne bi li spasili svoje drage iz logora, no on je bio nemoćan. Paršić je Stepincu "''u tančine pričao sve što je do tad u Jasenovcu bio čuo ili doživio... Nikad još u životu nisam imao 'pažljivijeg đaka'. Zapisivao je pomnjivo sve. I na kraju, to se ne može zaboraviti, na papir, koji je bio do kraja ispisan, pala je suza''". Paršić navodi da su prema njegovoj procijeni ustaše istrijebile 30.000 do 40.000 ljudi u Jasenovcu.<ref name=":1" /> S druge strane, [[Jozo Tomasevich]] navodi da je veliki dio hrvatske Crkve podržavao ustaške vlasti sve do kraja,{{sfn|Tomasevich|2001|pages=370}} te da sam Stepinac nikada nije izgovorio nijednu javnu riječ osude genocide nad Srbima, najbrojnijim žrtvama ustaškog terora i Jasenovca, što "se ne može obraniti sa stajališta humanosti, pravde, niti uobičajene pristojnosti."{{sfn|Tomasevich|2001|pages=564}} Stepinac je isprva rasne zakone nazvao "potrebnim", te tražio samo da se iz njih izostave Židovi koji su prešli na katoličanstvo.{{sfn|Goldstein|2018|pages=564}} Također isprva se nije susprostavio deportaciji Židova u ustaške koncentracijske logore, već je samo tražio da ih šalju na "humanije" načine.{{sfn|Goldstein|2018|pages=567}} Poslije, mnoge njegove intervencije da izvuče pojedine Židove iz Jasenovca su bile neuspješne.<ref name=":0" /> Diana Budisavljević piše da je Stepinac dugo vremena bio nevoljan pomoći joj izvući srpsku djecu iz Jasenovca i drugih logora.<ref>{{Citiranje časopisa |author=Diana Budisavljević |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |date=2002-11-29 |journal=Fontes : izvori za hrvatsku povijest |volume=08 |issue=1 |pages=13–171 |language=hr |accessdate=2021-01-08}}</ref> Kad je napokon javno progovorio, ogromna većina Židova je već bila istrijebljena, i u nijednoj javnoj osudi Stepinac nikada nije osudio Ustaše imenom. Sarajevski biskup Ivan Šarić izravno je zagovarao Holokaustu, kad je u svom biskupskom listu objavio "oslobađanje svijeta od Židova je pokret za obnovu čovječanstva."<ref>{{Citiranje knjige |title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930-1965 |first=Michael |last=Phayer |year=2000 |chapter=Genocide before the Holocaust: Croatia 1941 |url=https://books.google.com/books?id=aZTD96Upq9AC&newbks=0&hl=en |language=en |pages=35 |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-21471-3}}</ref> Američki povjesničar Robert, McCormick, piše da "unatoč [Stepinčevom] stiskanju ruka, nastavio je biti prešutni suradnik NDH. Više puta se pojavljivao u javnosti s Poglavnikom i priređivao Te Deume tijekom godišnjice osnivanja NDH. Njegov propust da javno osudi ustaška zlodjela u ime NDH, bio je ravan prihvaćanju Pavelićeve politike."<ref>Croatia Under Ante Pavelic: America, the Ustase and Croatian Genocide, Robert McCormick, I.B. Tauris, London, 2014, str. 83.</ref> Stepinac je slavio Te Deum za NDH i 10. travnja 1945. dok je isti NDH još uvijek imao na snazi Rasne zakone, te je upravo sprovodio zadnje masovne likvidacije u Jasenovcu. == Broj žrtava logora == Službeni podaci Spomen područja Jasenovac govore o 83.145 poimenično nabrojane žrtve, a istraživači tog centra iznose procjene od 80.000 - 100.000 ukupno ubijenih osoba<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-11}}</ref> s čime se ugrubo slažu i neovisni međunarodni izvori. Tako brojku od najmanje 85.000 žrtava navodi Centar Simon Wiesenthal (projekt ''Operation Last Chance''),<ref>[http://www.operationlastchance.org/CROATIA_OLC%20Activities_1.htm "Operation Last Chance: Croatia"]<span>, posjećeno 22. veljače 2015.</span></ref> dok United States Holocaust Memorial Museum u Washingtonu spominje broj od 77.000 – 99.000 žrtava.<ref>[http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005449 "Holocaust Encyclopedia – Jasenovac"], United States Holocaust Memorial Museum, pristupljeno 22. veljače 2015.</ref> === Procjene od sudionika zločina suvremenika iz doba Drugog svjetskog rata === Dokumentacija o Jasenovcu potječe iz različitih izvora s različitih strana rata u bivšoj Jugoslaviji - ustaški izvori, njemački, talijanski, te izvori partizana i saveznika s druge strane. Također, sačuvana je i dokumentacija koje je o Jasenovcu sačinio Vatikan. ==== Ustaški izvori ==== Ustaše su za vrijeme rata imale običaj namjerno pretjerivati u procjenama broja ljudi koje su pobili. [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]], glavni zapovjednik svih ustaških logora, hvalio se velikom "efikasnošću" Jasenovačkog koncentracijskog logora na jednom prijemu 9. listopada 1942. godine. Za vrijeme banketa koji je uslijedio, Luburić je izjavio: {{citat|U Jasenovcu smo pobili više ljudi nego što ih je pobilo Otomansko carstvo za vrijeme njegove okupacije Europe.|Vjekoslav Maks Luburić}} [[Datoteka:Dopis Glavnog stana Poglavnika od 27. aprila 1942.jpg|alt=Dopis od 27. travnja 1942.|mini]] U cirkularnom pismu ustaškog glavnog stožera je navedeno: ''"sabirni i radni logor u Jasenovcu može primiti neograničen broj zatvorenika"''. [[Miroslav Filipović]], nakon što su ga uhvatili partizani, priznao je da je za vrijeme tri mjeseca njegovog upravljanja logorom pobijeno 20.000 - 30.000 ljudi. To njegovo priznanje ocijenjeno je pokušajem umanjivanja broja žrtava budući da su za vrijeme njegovog zapovijedanja logorom u ljetu i ranoj jeseni 1942. godine, prema procjenama većine povjesničara, ustaše istrijebile čak 25.000 - 27.000 Roma,<ref name=":92">{{Cite journal |last=Biondich |first=Matt |title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945. |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |journal=United States Holocaust Memorial Museum Center for Advanced Holocaust Studies |pages=38–39}}</ref> skoro sve koji su postojali u Jasenovcu, bez da se broje druge žrtve koje su također tada masovno ubijane. Zapovjednici koncentracijskog logora Jasenovac, [[Miroslav Filipović]] i [[Ljubo Miloš]] su pred sudom posvjedočili kako je pretkraj rata izdana naredba o uništenju dokaza o masovnim grobnicama u logoru Jasenovac koju su provodili tako što su prisilili preostale zatvorenike da iskopaju i zapale leševe<ref name=":18" /><ref name=":122">{{Cite book |title=Jasenovac |first=Ivo |last=Goldstein |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=tAI3wAEACAAJ |language=en |pages=601 |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-987-9}}</ref> što je slično onome što su radili nacisti u Njemačkoj kako bi prikrili prirodu i obim svojih zločina. ==== Njemački izvori ==== Prema njemačkom izvještaju iz veljače 1942. godine, sačinjenom nakon obilaska, stanje u logoru opisano je kao besprijekorno: {{citat|To je jedna stara ciglana, koja je u roku od 4 mjeseca od ustaša bila preuređena u sadašnji koncentracijski logor. Smještaj je izvršen po drvenim barakama, sa po okruglo 100 ljudi u svakoj. Ležajevi za spavanje su na dva kata, barake besprijekorne. Dalje, postoje kuhinjska i sanitetska baraka. U sanitetskoj baraci je pored jedne sobe za pregled, u kojoj se nalazi logorski liječnik (Židov, kirurg) i zubar (također jedan Židov, koji je studirao u Njemačkoj), smještena bolnica. Bolesnici leže u posebnim jednokrevetnim posteljama i imaju čistu posteljinu ... Jelo kuhano u toku jučerašnjeg dana 100% je bolje od onog koje sada u Zagrebu može sebi osigurati jedan radnik... Disciplina u logoru je dobra. Koncentracijski logor u svom sadašnjem stanju daje u potpunosti besprijekoran i dobar utisak. (Može se, sa dobrim razlogom, odbaciti kao neosnovane sve glasine koje kruže o Jasenovcu). Brojno stanje logora je trenutno oko 1000 ljudi, od toga su otprilike 75% Židovi. Ostatak otpada na Cigane, Srbe i komuniste.<ref>Arhiva znaci.net, http://www.znaci.net/00001/138_47.pdf</ref>|Izvještaj njemačkog veleposlanstva u Zagrebu Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke o stanju u logoru Jasenovac, veljača 1942.}} [[Datoteka:Ante Pavelić, Edmund Glaise von Horstenau and Siegfried Kasche.jpg|mini|[[Ante Pavelić]], [[Edmund Glaise von Horstenau]] i [[Siegfried Kasche]], Zagreb, 1944.]] Njemački kapetan, Arthur Haeffner, koji je bio prisutan prilikom obilaska, kasnije je napisao da je obilazak bio organiziran "u propagandne svrhe" za njemačke predstavnike i novinare, te je Jasenovac nazvao “''logorom najgore vrste, usporedivim s Danteovim paklom''”,<ref name=":25">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/globus/potrebno-je-zacepiti-nos-da-bi-se-ugazilo-u-kloaku-vukiceve-konstrukcije-da-je-jasenovac-mjesto-na-kojem-su-zrtve-same-izazvale-svoje-stradanje-7468782 |title=Potrebno je začepiti nos da bi se ugazilo u kloaku Vukićeve konstrukcije da je Jasenovac mjesto na kojem su žrtve same izazvale svoje stradanje |author=Hutinec, Goran |work=www.jutarnji.hr |publisher=[[Jutarnji list]] |accessdate=2021-01-03}}</ref> a i logoraši poput Milka Riffera u svojim svjedočanstvima opisuju kako su se ustaše pripremale za takve najavljene inspekcije.<ref>{{Citiranje weba|author=Riffer|first=Milko|title="Grad mrtvih, Jasenovac", poglavlje: "Potemkinova sela" str. 82-85|url=http://znaci.net/00003/759.php?broj=79|url-status=live|accessdate=5. siječnja 2021.}}</ref> Slične, unaprijed najavljene posjete Crvenog križa nacističkim koncentracijskim logorima, također bi često završile pohvalama Crvenog križa kako su Židovi u logorima bolje tretirani nego civili van logora.<ref>{{Citiranje weba |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/theresienstadt-red-cross-visit |title=Theresienstadt: Red Cross Visit |work=encyclopedia.ushmm.org |language=en |accessdate=2021-01-18}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=The Jews of Bohemia and Moravia: Facing the Holocaust |first=Livia |last=Rothkirchen |date=2006-01-01 |url=https://books.google.com/books?id=Hx2xBWN3hX0C&newbks=0&hl=en |language=en |pages=258 |publisher=U of Nebraska Press |isbn=978-0-8032-0502-4}}</ref> Već u ožujku 1943. godine njemački predstavnik u NDH, general [[Edmund Glaise von Horstenau]] iznosi da je u NDH "''Do sada ubijeno oko 250.000 Srba (prema srpskim tvrdnjama 700.000, prema hrvatskim tvrdnjama 500.000).''"<ref name=":19">{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=721-722 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref> Povjesničar [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]] navodi da je "''Glaise bio vrlo dobro obaviješten i vjerojatno je jedan od najobjektivnijih izvora o događajima u NDH''".<ref name=":19" /> Već su u to vrijeme postojale znatno više procjene. Tako u kolovozu 1943. godine njemački general [[Lothar Rendulić|Lothar Rendulic]] koji je s novopristiglim postrojbama [[Wehrmacht]]a preuzimao kontrolu nad područjem NDH postavlja pitanje kako je moglo biti u NDH pobijeno čak pola milijuna Srba – na što mu visoki ustaški časnik odgovara: "''Pola milijuna je klevetnička optužba; ta brojka nije veća od 200.000.''". Njemačka Sigurnosna služba, [[Sicherheitsdienst]], prosinca 1943. izvijestila je iz Zagreba da je Vjekoslav Luburić kao zapovjednik svih sabirnih logora u NDH odgovoran za 120.000 žrtvi u Jasenovcu, 80.000 u Staroj Gradiški i 20.000 u drugim logorima.<ref name=":2">{{Citiranje knjige |title=RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945; OKUPACIJA I KOLABORACIJA |author=Jozo Tomasevich |first=Tomasevich, Jozo, |year=2010 |chapter=Preuveličavanje broja žrtava |url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf |pages=810-813 |publisher=EPH Liber |location=Zagreb |others=Naslov izvornika War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Kollaboration by Jozo Tomasevich, Stanford University Press |isbn=0804736154}}</ref> Dužnosnik [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Ernst Fick]], piše u ožujku 1944. god. u izvješću [[Heinrich Himmler|Himmleru]] da je u [[Ustaški sabirni logori|ustaškim sabirnim logorima]] ubijeno između 600 i 700 tisuća ljudi. Njemačko korištenje podatka o izrazito visokom broju pobijenih Srba – znatno većem nego što demografi smatraju mogućim – je, prema mišljenju [[Jozo Tomašević|Joze Tomasevicha]], vrlo vjerojatno predstavljalo "svjesno pretjerivanje". Nijemci i Talijani poticali su glasine o velikom broju srpskih žrtava koje su počinile ustaše kako bi izazvali još više neprijateljstava između Srba i Hrvata te se oni stoga ne bi ujedinili u oružanom otporu protiv okupacijskih snaga. Nijemci su takve procjene posebno koristili u okupiranoj Srbiji kako bi Srbe uvjerili u potrebu da se suzdrže od oružane borbe protiv okupacijskog režima jer bi to moglo ugroziti biološki opstanak srpskoga naroda. Također su htjeli održati mir i red u NDH iz vojnih i ekonomskih razloga. Naspram toga, talijanski fašisti su pokušavali iskoristiti Srbe u NDH kao protutežu Hrvatima te da bi destabilizirali ustaški režim. Do studenoga 1941. širili su glasine u onim dijelovima koje su Talijani pripojili i u onima koje su ponovno zauzeli da su "Ustaše do sada već ubile pola milijuna Srba."<ref name=":2" /> Njemački obavještajac, Arthur Haeffner, je zapisao da su se brojni njemački vojni i diplomatski predstavnici zgražali nad "zločinačkim grozotama" masovnih ustaških zločina.{{sfn|Goldstein|2018|pages=49}} Tomasevich smatra da su Von Horstenauove procjene od 250.000 srpskih žrtava u NDH do 3. ožujka 1943. najbliže istini (i kasnijim procjenama Žerjavića),<ref name=":19" /> te da su ustaše sprovodile genocidnu politiku nad Srbima,{{sfn |Tomasevich|p=381,404}} politiku koja potpaljivala partizanski otpor, zbog čega su Von Horstenau, Siegfried Kasche i drugi njemački visoki zvaničnici i časnici prosvjedovali protiv ustaškog terora nad Srbima,{{sfn |Tomasevich|p=401}} te pritisnuli Pavelića da smjeni [[Eugen Dido Kvaternik|Didu Kvaternika]], pod čijom upravom je bio i Jasenovac. ==== Izvori iz Katoličke Crkve ==== [[Datoteka:Kardinal Alojzije Stepinac.jpg|mini|nadbiskup [[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]]]] [[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]] postavio je za župnika u Jasenovcu u listopadu 1942. godine [[Juraj Paršić|Juru Paršića]]. Iako je Paršić podržavao ustaška nastojanja u obnovi hrvatske države i iako je u Jasenovac stigao tek nakon što je većina Jasenovačkih žrtava već bila ubijena i dalje je procjenjivao da su ustaše ubile od 30.000 do 40.000 tisuća ljudi.<ref name=":03">{{Cite web |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ivo-goldstein-revizionisti-pokusavaju-hrvate-napraviti-kolektivno-odgovornim-za-zlocine-u-jasenovcu-a-to-je-civilizacijska-strahota-i-sramota-foto-20181111 |title=Revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu, a to je civilizacijska sramota |website=tportal.hr |access-date=2020-03-21}}</ref> U memoarima, koje je napisao 1985. u Njemačkoj, piše da je čitavo mjesto znalo što se događalo u logoru, a "''čak su i djeca znala više nego što su smjela''". Od ustaških stražara koje je ispovijedao Paršić je doznao "''stvari strašnije nego što je mogao pretpostaviti''", dodajući da je sumnjao kako je uopće bilo stražara koji nisu "''okrvavili ruke''". Međutim, pošto je te stvari doznao prilikom ispovijedi, izjavio je da će te "''informacije ponijeti sa sobom u grob''".<ref name=":03" /> Paršić je pisao i to kako je detaljno ispričao nadbiskupu [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepincu]] što je sve saznao u Jasenovcu, na što je kaže, Stepinac "''prolio suzu''".<ref name=":03" /> Nakon što su ustaše u Jasenovcu pogubile sedam slovenskih svećenika,<ref>{{Cite book |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |first=Jozo |last=Tomasevich |year=2002 |url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC |language=en |pages=571 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1}}</ref> Stepinac je [[24. veljače]] 1943. pisao [[poglavnik]]u [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]]: {{citat|Iz svega moram zaključiti, da su svi poubijani. Reći će se, da su bili protudržavno raspoloženi. Zašto nisu izvedeni pred sud? Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapije u nebo za osvetom, kao što je sramotna ljaga čitavi Jasenovac za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Poglavniče! Što se mene kao svećenika i biskupa tiče, ja velim sa Kristom na križu - Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!<ref>{{Citiranje časopisa |author=Ratko Perić |title=Stepinčevi interventi kod Pavelića |url=https://hrcak.srce.hr/187173 |date=2017-10-05 |journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe |issue=3 |pages=179–211 |id=10.47960/2712-1844.2017.3.179 |language=hr |accessdate=2020-12-21}}</ref>|nadbiskup Alojzije Stepinac}} Stepinac nipošto nije bio jedini visoki predstavnik Katoličke Crkve u Hrvatskoj koji je osuđivao počinjene zločine. Još u lipnju 1942. godine, poznati i dobro povezani teolog, monsinjor [[Augustin Juretić]] piše: {{citat|Sabirni logor Jasenovac je prava klaonica! Nećete pročitati nigdje - ni ako ste u Gestapou ni u NKVD-u - o strašnim zločinima koje su ustaše počinile... Priča o Jasenovcu je najcrnija stranica ustaškog režima, jer su tamo pobijene na tisuće ljudi.<ref>{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=400 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref>|monsinjor Augustin Juretić}} ==== Procjene logoraša ==== Jasenovački logoraši [[Milko Riffer]] i [[Egon Berger]] pisali su o "stotinama tisuća" žrtava.<ref>{{Citiranje knjige|last=Riffer|author=Riffer|first=Milko|url=https://books.google.hr/books?id=wckBAAAAMAAJ&redir_esc=y|title=Grad mrtvih: Jasenovac 1943|publisher=Nakladni zavod Hrvatske|year=1946|pages=145|language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=1912-1988.|first=Berger, Egon,|url=http://worldcat.org/oclc/1310468360|title=44 months in Jasenovac|isbn=978-0-9986948-2-5|oclc=1310468360}}</ref> Romi su svi dovedeni u isto vrijeme, držani na otvorenom, ograđeni bodljikavom žicom gdje su ih mogli vidjeti svi zatvorenici i svi su poubijani za par mjeseci. Zbog toga su procjene broja romskih žrtava preciznije navedene - od 20.000 (Riffer str. 155) do 45.000 (Berger, str. 67).<ref>{{Citiranje knjige |title=Roma and Sinti, Under-Studied Victims of Nazism. Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 |author=Biondich, Mark |year=2002 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |format=pdf |language=engleski |pages=38-39 |publisher=CENTER FOR ADVANCED HOLOCAUST STUDIES, UNITED STATES HOLOCAUST MEMORIAL MUSEUM}}</ref> Riffer također pojašnjava zašto su druge procjene teže za iznijeti - puno žrtava je ubijeno i prije ulaska u logor pa nikad nisu registrirane, a osim toga, ustaše su, kako bi prikrile svoje zločine, zapalile sve logorske zapise o zatvorenicima. Anti-komunist i anti-Jugoslaven, politički prebjeg i bivši logoraš [[Ante Ciliga]] opisuje Jasenovac kao "''veliki stroj''" s jednom jedinom namjenom - "''da neki budu ubijeni odmah po dolasku, a drugi nakon nekog vremena''".<ref>{{Citiranje knjige|author=Goldstein, Ivo,|url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054|title=Jasenovac|isbn=978-953-266-987-9|location=Zaprešić|pages=97}}</ref> Ciliga spominje Gradinu kao glavno stratište, "''naša [[Stiks|rijeka Stiks]] - tko je god prešao rijeku i nogom stao na gradinu, za njega nije bilo povratka među žive''".<ref>{{Citiranje knjige|author=Goldstein|first=Ivo|url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054|title=Jasenovac|isbn=978-953-266-987-9|location=Zaprešić|pages=292}}</ref> Također je izjavio da je očekivano vrijeme preživljavanja zatvorenika ''Sabirnog logora br. III'', ''Ciglane'', bilo samo dva tjedna i opisao je kako je svjedočio masovnom pokolju Roma koji su pokušali pobjeći iz logora. I on i drugi logoraši su izjavili kako je broj logoraša u Jasenovcu uvijek bio održavan između 3.000 do 5.000 ljudi, a svi oni koji su dovedeni u logor preko tog broja bili su odmah ubijani.<ref>{{Citiranje knjige|author=Goldstein, Ivo|url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054|title=Jasenovac|isbn=978-953-266-987-9|location=Zaprešić|pages=409}}</ref> Ciliga i drugi opisuju i pojavu kanibalizma u logoru jer su na smrt izgladnjeli logoraši jeli svoje mrtve drugove.<ref>{{Citiranje knjige|last=Goldstein, Ivo|author=Goldstein|first=|url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054|title=Jasenovac|isbn=978-953-266-987-9|location=Zaprešić|pages=470-471}}</ref> === Jugoslavenske i hrvatske službene procjene === U izvješću Hrvatskog nacionalnog komiteta za istraživanje zločina okupatora i njegovih suradnika od [[15. studenoga]] 1945. godine, kojeg je angažirala nova jugoslavenska vlada s [[Josip Broz Tito|Titom]] na čelu, procijenjeno je da je u Jasenovcu ubijeno između 500.000 i 600.000 ljudi. Te brojke su preuzeli Israel Gutman i [[Menachem Shelach]] i naveli u [[Enciklopedija holokausta|Enciklopediji holokausta]] iz 1990. godine. Shelach još navodi i to da je pronađeno i ekshumirano oko 300.000 žrtava, što je podatak za kojeg ne postoje vjerodostojni izvori. ''Muzej tolerancije'' Centra Simon Wiesenthal u jednom trenutku preuzeo je također te iste brojke.<ref>{{cite web |url=http://motlc.learningcenter.wiesenthal.org/pages/t034/t03448.html |title=Jasenovac |archive-url=https://web.archive.org/web/20060512122324/http://motlc.learningcenter.wiesenthal.org/pages/t034/t03448.html |archive-date=2006-05-12 |work=Museum of Tolerance |publisher=Simon Wiesenthal Center |accessdate=2015-03-22}}</ref> Godine 1964. Savezni zavod za statistiku ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) sačinio je listu žrtava Drugoga svjetskog rata na kojoj je bilo 597.323 imena (popis je obuhvatio poginule pripadnike vojnih snaga Kraljevine Jugoslavije, [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], poginule u logorima i internaciji, poginule u direktnom teroru okupatora i njihovih suradnika, te poginule u svim bombardiranjima - ali ne i poginule civile i vojnike na strani Sila Osovine). Prema popisu žrtava iz 1964. u Jasenovcu je stradalo 49.874 osoba, u Staroj Gradiški 9.587 osoba, a za 128 osoba kao mjesto smrti navodi se Gradina, što za jasenovački kompleks logora daje ukupni broj od 59.589 smrtno stradalih.<ref>Mihael Sobolevski; (1993) ''[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=308060 Suppressed truth - The war victims on the territory of former Yugoslavia 1941-1945]''; Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25, No. 2-3, str. 112</ref> Drugo izdanje Vojne enciklopedije (1979) koristi se brojkom od 600.000 žrtava do 1943. godine koju je iznijela Državna komisija za utvrđivanje zločina.<ref name=":24">{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=725 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref> U kolovozu 1983. partizanski general [[Velimir Terzić (general)|Velimir Terzić]] izjavio je da je u Jasenovcu prema najnovijim podacima stradalo najmanje milijun Srba. Književnik Milan D. Miletić špekulirao je s brojem od milijun i više.<ref name=":24" /> Arhivist [[Antun Miletić]], koji je svoja istraživanja temeljio na dokumentaciji i informacijama od logoraša, logorskih dužnosnika i dužnosnika komisije za ratne zločine iznosi njihove navode, odnosno procjene o 600.000 - 700.000 žrtava, većinom Srba.<ref>{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=726 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}</ref> Spomen područje Jasenovac, muzejska ustanova koju je osnovala i financira hrvatska država od kraja Domovinskog rata,<ref>{{cite web |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6484 |title=Renovation of Jasenovac Memorial Site |publisher=Jasenovac Memorial Site |accessdate=2015-03-22}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6502 |title=Jasenovac Memorial Site – From the return of the museum inventory to the present day |publisher=Jasenovac Memorial Site |accessdate=2015-03-22}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=78 |title=Propisi |language=hr |publisher=Ministry of Culture |accessdate=2015-03-22 |quote=Zakon o Spomen-području Jasenovac (NN 15/90; NN 28/90 Ispravak, NN 22/01) |trans-title=Regulations}}</ref> iznosi trenutne procjene istraživanja kako je broj žrtava između 80.000 i 100.000.<ref name="jusp-vnest">{{cite web |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7619 |title=How many victims were there of [sic] Jasenovac Concentration Camp? |work=FAQs |publisher=Jasenovac Memorial Site |accessdate=2015-03-22 |archive-date=6. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201206223852/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7619 |url-status=dead }}</ref> S druge strane, jedan dio autora - koje njihovi kritičari nazivaju "povijesnim revizionistima"<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/predstavljena-monografija-jasenovac-ive-goldsteina-1284197 |title=Predstavljena Monografija "Jasenovac" Ive Goldsteina |author=HINA |date=2018-11-21 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-12-22}}</ref> - u Hrvatskoj nastavljaju s iznošenjem jako umanjenih brojeva žrtava, ili posve negiraju činjenicu da je Jasenovac uopće mjesto masovnog pokolja Srba, Židova i Roma te tvrde da je Jasenovac bio samo "radni logor".<ref>{{Cite journal |last=Kasapović |first=Mirjana |title=Genocid u NDH: Umanjivanje, banaliziranje i poricanje zločina |url=https://hrcak.srce.hr/196775 |date=2018-03-26 |journal=Politička Misao : časopis Za Politologiju |volume=55 |issue=1 |pages=7–32 |language=hr |doi=10.20901/pm.55.1.01 |issn=0032-3241 |doi-access=free}}</ref><ref name=":72">{{Cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/29877282.html |title=Dunja Mijatović: Negiranje zločina u Jasenovcu opasan put |website=Radio Slobodna Evropa |language=sh |access-date=2020-09-05}}</ref><ref name=":82">{{Cite web |url=https://balkaninsight.com/2018/09/04/croatian-book-on-jasenovac-distorts-holocaust-history-09-03-2018/ |title=Croatian Book on Jasenovac Distorts Holocaust History |date=2018-09-04 |website=Balkan Insight |language=en-US |access-date=2020-09-05}}</ref> Primjerice Tomislav Vuković iznosi cijeli niz kritika na stanje literature o Jasenovcu, Kritičari primjećuju da su takvi napori naišli na podršku Katoličke Crkve u Hrvatskoj, državnih medija, nekih političara, a čak ih financira država.<ref name=":72" /><ref name=":82" /><ref>{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/glas-koncila-objavljuje-revizionisticku-nizanku-o-jasenovcu-o-ustaskim-klanjima-nema-ni-slova-15008803 |title=Jutarnji list - Glas Koncila objavljuje revizionističku 'nizanku' o Jasenovcu. O ustaškim klanjima nema ni slova |date=2020-07-18 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |access-date=2020-09-05}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/globus/koliko-nisko-moze-pasti-hrt-nize-nego-sto-mislite-skandalozno-pozivanje-covjeka-koji-negira-zlocinacki-karakter-jasenovca-7500075 |title=Globus - KOLIKO NISKO MOŽE PASTI HRT? NIŽE NEGO ŠTO MISLITE Skandalozno pozivanje čovjeka koji negira zločinački karakter Jasenovca |date=2018-06-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |access-date=2020-09-05}}</ref> === Forenzička istraživanja nakon Drugog svjetskog rata i tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća === U Uskočkim šumama, gdje su počinjeni masovni pokolji zatočenika Stare Gradiške, iz 4 masovne grobnice 1946. ekshumirano je 967 žrtava - 311 muškaraca, 467 žena i 189 djece, gotovo svi s područja Srijema.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 |title=JUSP Jasenovac - MEĐUSTRUGOVI I USKOČKE ŠUME |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-02-12}}</ref> Posmrtni ostaci su sahranjeni u zajedničkoj grobnici na logorskom groblju u Staroj Gradišci. U šumi Međustrugovi samo u jednoj grobnoj jami dimenzija sahranjeno je oko 1.000 žrtava čija su tijela pobacana u jamu bez odjeće. Njihova identifikacija i iskopavanje nije bilo moguće zbog stanja i položaja u kojem su nađene.<ref name=":21" /> Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Jasenovcu su provođena forenzička istraživanja. Dr. Alojz Šercelj je započeo preliminarna iskapanja kako bi identificirao izgledne lokacije masovnih grobnica, nakon čega su mu se, između 22. i 27. lipnja 1964., pridružili Vida Brodar i Anton Pogačnik s Instituta za biologiju u Ljubljani, Katedre za antropologiju Biološkog fakulteta i dr. Srboljub Živanović s Instituta za anatomiju medicinskog fakulteta iz Novog Sada. Pod njihovim vodstvom vršene su ekshumacije tijela i provođeno je daljnje uzorkovanje tla. U skladu s ustaškim izvještajima i izjavama nekolicine preživjelih logoraša o ustaškim otkopavanjima i spaljivanjima leševa u svrhu prikrivanja dokaza neposredno prije završetka rata, na nekim mjestima komisija je našla samo pepeo i nagorjele ostatke kostiju.<ref name=":22">{{Citiranje weba |url=https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-3-6039 |title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci (3) |work=Forum tjedni magazin - Forum.tm |language=hr |accessdate=2020-12-22}}</ref><ref name=":23">{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/globus/potrebno-je-zacepiti-nos-da-bi-se-ugazilo-u-kloaku-vukiceve-konstrukcije-da-je-jasenovac-mjesto-na-kojem-su-zrtve-same-izazvale-svoje-stradanje-7468782 |title=Globus - Potrebno je začepiti nos da bi se ugazilo u kloaku Vukićeve konstrukcije da je Jasenovac mjesto na kojem su žrtve same izazvale svoje stradanje |date=2018-06-08 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> Osim toga, pronašli su i ukupno 7 masovnih grobnica koje su sadržavale posmrtne ostatke od ukupno 284 osobe, uključujući jednu masovnu grobnicu koja je sadržavala 197 kostura, od kojih je 51 pripadalo djetetu mlađem od 14 godina, a 123 kostura bila su ženska.<ref name=":22" /><ref name=":23" /> Velik broj kostura, posebno dječjih imali su smrskane lubanje. Znanstvenici su zaključili da bi cijeli Jasenovački kompleks mogao imati i do 200 takvih masovnih grobnica.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vjesnik.hr/html/2005/04/23/Clanak.asp?r=tem&c=4 |title=Kako je Živanović 284 kostura pretvorio u 700.000 žrtava |date=2005-11-25 |work=web.archive.org |accessdate=2020-12-22 |archive-date=25. studenoga 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051125014140/http://www.vjesnik.hr/html/2005/04/23/Clanak.asp?r=tem&c=4 |url-status=bot: unknown }}</ref> === Pokušaji neovisnih istraživanja za vrijeme SFRJ === U svojoj knjizi ''"Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi"'' iz 1982. [[Franjo Tuđman]] spominje podatak o ukupno 59.639 ubijenih u svim logorima na području tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]], dodajući da je u svim logorima živote izgubilo 3 do 4 puta više osoba s područja NDH, tj. 180.000 do 240.000 ljudi. Takve je tvrdnje Tuđman temeljio na demografskim izračunima koji su se dijelom oslanjali na popise stanovništva, a dijelom na neobjavljeni jugoslavenski popis žrtava poginulih na antifašističkoj strani koje za potrebe traženja ratne odštete od Njemačke sačinjen 1964. godine. Tuđman je podatke iz 1964. godine u svojim knjigama koristio bez navođenja izvora, jer ih je bilo zabranjeno koristiti, a prvi put javno iznosi procjene na svojem suđenju 1981. godine.<ref>{{Citiranje knjige |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945. OKUPACIJA I KOLABORACIJA |author=Tomasevich, Jozo, 1908-1994. |orig-year=2001 |year=2010 |url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf |pages=814, 815, 839 ,840 (815, 816, 840 i 841, u PDF dokumentu) |publisher=Novi Liber |location=Zagreb |accessdate=2020-12-22 |isbn=978-953-6045-58-7}}</ref> U svojem znanstvenom radu iz 2019. godine, A. Benčić ukazuje na to da je [[Franjo Tuđman|dr. Franjo Tuđman]] kao povjesničar početkom 1980-ih godina pokušao pisati o Jasenovcu, te je njegov pokušaj da prezentira realnije podatke prema službenom jugoslavenskom poimeničnom popisu žrtava iz 1964. godine (rezultati tog obimnog popisa provedenog na području čitave Jugoslavije će ostati pod embargom sve do kraja komunističke vladavine) rezultirao Tuđmanovim osuđivanjem na trogodišnji zatvor.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Benčić |first=Andriana |title=Koncentravijski logir Jasenivac: Konfliktno ratno nasljeđe i osporavsni muzejski postav |url=https://hrcak.srce.hr/207132 |journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. XXI No. 41, 2018. |pages=46 |accessdate=2019-09-21}}</ref> Povjesničar [[Jozo Tomasevich]] također piše da su Tuđmanove brojke nevjerodostojne: ''"Zato što Tuđman nije dao nikakvo statističko objašnjenje za svoje brojke, zato što se čini je svjesno krivo interpretirao podatke iz istraživanja iz 1964. i zato što se njegove procjene u toliko velikoj mjeri razlikuju od onih koje su iznijeli drugi znanstvenici s toga područja, one se sa sigurnošću mogu odbaciti."''<ref name=":19" /> M. Sobolevski u pogledu podataka, tj. argumenata koje je koristio Franjo Tuđman koristio u svojoj knjizi "Bespuća povijesne zbiljnosti" objavljenoj u Zagrebu 1989. god. (dakle, još za vrijeme SFR Jugoslavije), ukazuje da je Tuđman u svojstvu tadašnjeg direktora [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu]] uspio od [[Državni zavod za statistiku|Republičkog zavoda za statistiku SR Hrvatske]] pribaviti 1965. godine prethodne rezultate jugoslavenskog popisa žrtava za područje Hrvatske, da je objavljivanje tih podataka (koji su prema ocjeni M. Sobolevski dosta pouzdani, iako osobe koje su davale podatke o žrtvama često nisu znale točnu lokaciju smrti poginule osobe) bilo u Jugoslaviji zabranjeno i da je brojeve žrtava iz jugoslavenskog popisa iz 1960.-ih godina objavio Tuđmanov suradnik [[Ante Bruno Bušić|Bruno Bušić]], ali u emigraciji. Stvarna preokupacija Tuđmanove knjige je bila da progovori o stvaranju i održavanju tzv. jasenovačkog mita - gdje se broj žrtava jasenovačkog logora višestruko umnožavao - kao "dokazu genocidnosti hrvatskog naroda"<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=308060 |title=SUPPRESED TRUTH - THE WAR VICTIMS ON THE TERRITORY OF FORMER YUGOSLAVIA 1941-1945str. 87-92 i 112-113 |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993., |accessdate=2021-01-09}}</ref> U pogledu poginulih u samom Jasenovcu, Tuđman je kasnije tvrdio da se radi o 30.000 - 40.000 žrtava (1989. u Glasu Koncila),<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.portalnovosti.com/franje-dostojno |title=Franje dostojno |work=Portal Novosti |accessdate=2021-01-17}}</ref> na što mu [[Ivo Goldstein]] u svojoj knjizi ''"Jasenovac"'' prigovara kako kod pisanja svojih knjiga iz 1980-ih za takvu tvrdnju nije iznio nikakve dokaze, te kako je "bez argumenata" broj žrtava iz reda Srba po brojnosti smjestio iza Roma i Židova.<ref>{{Cite book |title=Jasenovac |first=Ivo |last=Goldstein |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=tAI3wAEACAAJ&newbks=0&hl=en |language=en |pages=889 |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-987-9}}</ref> Ipak, Tuđman nije negirao prirodu zločina pa u svojoj knjizi ''"Velike ideje i mali narodi"'' piše: ''"No, bez obzira na mitsko umnogostručenje jasenovačkih žrtava (svejedno koliko deseterostruko ono bilo) - zločin se zbio. Užasan i golem. I po svojim dimenzijama i po načinu provedbe. Imao je i genocidne značajke. [...] Povijesna je činjenica da je ustaški režim NDH, u provedbi svojih planova o smanjenju ‘neprijateljskog srpsko-pravoslavnog pučanstva u hrvatskim zemljama’ izvršio velik genocidni zločin nad Srbima, a razmjerno još veći nad Romima i Židovima, u provedbi nacističke rasne politike."''<ref>{{Citiranje časopisa |author=Boris Havel |title=O izučavanju holokausta u Hrvatskoj i hrvatskoj državotvornosti |url=https://hrcak.srce.hr/137033 |date=2015-03-30 |journal=Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja |volume=XIII |issue=1 |pages=105 |language=hr |accessdate=2021-01-16}}</ref> === Hrvatske službene procjene nakon osamostaljenja === Tijekom raspada Jugoslavije, hrvatska strana je počela javno iznositi značajno umanjene brojeve žrtava.<ref>{{cite news |url=https://www.nytimes.com/1993/04/22/us/anger-greets-croatian-s-invitation-to-holocaust-museum-dedication.html?pagewanted=all&src=pm |title=Anger Greets Croatian's Invitation To Holocaust Museum Dedication |last=Schemo |first=Diana Jean |date=1993-04-22 |newspaper=[[The New York Times]] |accessdate=2011-06-14}}</ref> U 1991. godini nova hrvatska vlada osnovala je [[Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske|Komisiju za utvrđivanje broja ratnih i poratnih žrtava]] koja u svom završnom izvješću navodi samo 2.238 žrtava poginulih u Jasenovcu, među njima samo 293 Židova (uz opasku da posao nije dovršen).<ref name=":34">{{Cite journal |last=Geiger |first=Vladimir |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |url=https://hrcak.srce.hr/109878 |date=2013-10-21 |journal=Časopis Za Suvremenu Povijest |volume=45 |issue=2 |pages=219 |language=hr |issn=0590-9597}}</ref> Vladimir Geiger navodi da su te neznatne brojke rezultat “''pristrane podjele ljudskih gubitaka na poželjne i nepoželjne''” te da je komisija “''u kroatocentričnom i selektivnom popisu… iskazuje zanemarive brojke ljudskih gubitaka ostalih nacionalnosti izuzev Hrvata''”.<ref name=":34" /> Tako za cijeli teritorij NDH navode svega 18.410 srpskih žrtava,<ref name=":34" /> u usporedbi sa Žerjavićevom procjenom od 322.000 srpskih žrtava unutar granica NDH. Geiger također odbija kao netočne sve tvrdnje s kojima je komisija pokušala opravdati svoj postupak i rezultate.<ref name=":34" /> Jedan od predsjednika komisije Vice Vukojević je 2015. god. izjavio kako je komisija u svom radu krenula od nalaza Zemaljske komisije SRH koja je odmah nakon Drugog svjetskog rata počela sačinjavati popise žrtava, ali striktno pazeći da se popisuju samo "žrtve narodnooslobodilačke borbe", a ne i žrtve - vojnike i civile - poginule na protivničkoj strani. "''Ideja Komisije za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća bila je popisati sve žrtve u Hrvatskoj stradale tijekom II. svjetskog rata, ali i poslije završetka II. svjetskog rata, poći od podataka Zemaljske komisije – ne osporavati podatke Zemaljske komisije, nego dodatno popisati i one žrtve koje nisu ušle u popis Zemaljske komisije zbog ideološkog kriterija''" objasnio je Vukojević, dodajući da je poslije "radi izazivanja ideoloških sukoba" pogrešno interpretirano kako komisija tvrdi da je u Hrvatskoj tijekom rata ubijen samo 331 Židov, umjesto da se shvati da su to nova 331 imena povrh onih koje je već utvrdila Zemaljska komisija 1945. i 1946.<ref>{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/eu/sudenje-u-munchenu-kako-je-vice-vukojevic-nasmijao-sudnicu-do-suza |title=Suđenje u Münchenu: Kako je Vice Vukojević nasmijao sudnicu do suza |date=2015-04-29 |publisher=Narod.hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> Mediji su u travnju 2009. godine prenijeli da je Vice Vukojević, predsjednik komisije, a kasnije i ustavni sudac, izjavio da su "''Jasenovcem upravljali Židovi, a (NDH) država je samo osigurala stražare''";<ref>{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/vice-vukojevic-zidovi-su-upravljali-jasenovcem-3815754 |title=Jutarnji list - Vice Vukojević: Židovi su upravljali Jasenovcem |date=2009-04-22 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |access-date=2020-09-19}}</ref> sam Vukojević je ubrzo demantirao da je takvo što rekao - objasnio je da je novinaru iznio činjenicu kako su vlasti NDH koristile zatočene Židove za administrativne poslove. "''Uvijek sam smatrao da osnovnu krivicu za događaje u logoru snose oni koji su ga osnovali i njime upravljali, a onda i jedan dio logoraša koji je prihvatio sudjelovanje u tzv. unutarnjoj upravi, odnosno kolaboraciju s ustaškom upravom te zlostavljao i ubijao supatnike u logoru''", dodao je Vukojević.<ref>{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nisam-izjavio-da-su-zidovi-u-jasenovcu-sami-ubijali-sebe.html |title='Nisam izjavio da su Židovi u Jasenovcu sami ubijali sebe' |date=2009-04-28 |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> === Poimenični popisi žrtava === {| class="wikitable sortable floatright" style="font-size:75%;margin-left:1em" |+Pregled žrtava po narodnosti i spolu, Spomen područje Jasenovac, 2013.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-18}}</ref> !Narodnost !Djeca !Muškarci !Žene !Ukupno |- |Srbi |12.683 |21.738 |13.206 |47.627 |- |Romi |5.608 |5.688 |4.877 |16.173 |- |Židovi |1.601 |7.762 |3.753 |13.116 |- |Hrvati |140 |2.866 |1.249 |4.255 |- |Muslimani |52 |897 |179 |1.128 |- |Slovenci |6 |195 |65 |266 |- |Česi |2 |96 |16 |114 |- |Slovaci |1 |92 |13 |106 |- |Ukrajinci |4 |52 |8 |64 |- |Crnogorci | |33 |11 |44 |- |Mađari |1 |20 |6 |27 |- |Talijani | |18 |1 |19 |- |Rusi | |12 |6 |18 |- |Rusini |1 |8 |1 |10 |- |Nijemci | |4 |6 |10 |- |Poljaci | |5 |4 |9 |- |Albanci | |1 | |1 |- |Austrijanci | |1 | |1 |- |Gruzijci | |1 | |1 |- |Rumunji | |1 | |1 |- |Nepoznato |2 |80 |73 |155 |- |'''UKUPNO''' |'''20.101''' |'''39.570''' |'''23.474''' |'''83.145''' |} Iz dosad najobimnijeg popisa žrtava Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, Poimeničnog popisa žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, kojeg je na osnovi Imeničnog popisa žrtava Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. i prikupljenih dodatnih podataka [[SUBNOR]]-a o žrtvama rata, 1964. sačinio Savezni zavod za statistiku SFRJ, djelatnici istraživači [[Spomen područje Jasenovac|Spomen područja Jasenovac]] izdvojili su imena svih osoba kojima su kao mjesto stradanja navedeni logori i stratišta iz sustava Koncentracijskog logora Jasenovac. Popis sadrži rubrike s biografskim podacima žrtve (prezime, ime, ime oca, općina rođenja, mjesto rođenja, godina rođenja, etnička pripadnost), rubrike o stradanju (način smrti, izvršitelj zločina, godina smrti, mjesto stradanja, logor i naziv stratišta na kojem je žrtva ubijena) i rubriku u kojoj su navedeni izvori u kojima se svaka pojedina žrtva ponaosob spominje te razlike pojedinih podataka u izvorima za svaku pojedinu žrtvu. Ovim načinom rada prikupljena su do sada imena i podaci za 83.145 žrtava Jasenovca. U sustavu logora Jasenovac umoreno je prema navedenim podacima 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti (v. tablica desno) . Na temelju podataka istog jugoslavenskog popisa vodi se poimenični popis i kod [[Muzej žrtava genocida Beograd|Muzeja žrtava genocida Beograd]]. Kustos tog muzeja Dragan Cvetković je 2013. objavio da ondje raspolažu s poimeničnim podacima o preko 88.000 stradalih.<ref name="novossti1">[http://www.novossti.com/2013/05/dragan-cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/ Nenad Jovanović, „Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja“, Novosti, 699, Zagreb, 11.5.2013.]</ref> Taj broj Cvetković ne smatra konačnim brojem stradalih logoraša. Cvetković, na temelju analize "djelomično revidiranog" jugoslavenskog popisa žrtava rata iz 1964. godine iznosi u radu objavljenom 2019. godine svoju procjenu da broj žrtava jasenovačkog sustava logora iznosi između 122.279 i 130.120.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Cvetković |first=Dragan |title=GEOSTATISTIČKA ANALIZA LJUDSKIH GUBITAKA U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC |url=http://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_05_cve_93-120.pdf |year=2019 |journal=Istorija 20 veka |volume=1-2019 |accessdate=2019-09-21}}</ref> U svojem osvrtu na rad D. Cvetkovića, kustosica JUSP Jasenovac Andrijana Benčić navodi da Cvetković nije objasnio metodu kojom je popis iz 1964. godine bio svojedobno revidiran kod jugoslavenskog Saveznog zavoda za statistiku, te kazuje da se s "''brojem kolege Cvetkovića u vezi žrtava logora Jasenovac ne slažem i mislim da ne može biti toliko visok''", ali prihvaća da Cvetkovićev rad ostaje u okvirima znanstvenog diskursa.<ref name="portalnovosti.com">{{Citiranje weba |url=https://www.portalnovosti.com/andriana-bencic-negatore-jasenovca-treba-kazniti |title=Andriana Benčić: Negatore Jasenovca treba kazniti |date=2018-06-04 |publisher=Novosti |accessdate=2019-09-21}}</ref> Hrvatski povjesničar židovskog porijekla [[Ivo Goldstein]] također procjenjuje ukupan broj žrtava na oko 100.000 i pojašnjava da broju od oko 83.000 žrtava na poimeničnim popisima treba dodati i "10-20% onih koji još nedostaju", a za kojima se još uvijek traga.<ref>{{cite web |url=https://www.balcanicaucaso.org/eng/Areas/Croatia/The-truth-about-Jasenovac-194127 |title=The truth about Jasenovac |date=2019-04-23 |website=balcanicaucaso.org |publisher=Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa |last1=Vale |first1=Giovanni}}</ref> === Procjene institucija koje se bave holokaustom === [[United States Holocaust Memorial Museum]] u Washingtonu spominje broj od 77.000 – 99.000 žrtava i to od 45.000 do 52.000 Srba, između 12.000 i 20.000 Židova, između 15.000 i 20.000 Roma i između 5.000 i 12.000 Hrvata i Muslimana koji su bili politički protivnici režima.<ref>{{Citiranje weba |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/fr/article/jasenovac |title=Jasenovac |work=encyclopedia.ushmm.org |language=en |accessdate=2020-12-22}}</ref> Brojku od najmanje 85.000 žrtava navodi Centar Simon Wiesenthal (projekt ''Operation Last Chance''),<ref>{{Citiranje weba |url=https://swcjerusalem.org/oldsite/CROATIA_125-372.html |title=Operation: Last Chance.CROATIA.OLC Activities.News-Other languages |work=swcjerusalem.org |accessdate=2020-12-22}}</ref> a procjene tog centra idu i do brojke od 100.000 žrtava.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.wiesenthal.com/about/news/wiesenthal-center-flowers-at.html |title=Wiesenthal Center: Flowers at Jasenovac Concentration Camp Reminiscent of Symbol of Wartime Genocidal Ustasha Regime are an Insult to Camp's Victims and Croatian Anti-Nazi Partisans |work=www.wiesenthal.com |accessdate=2020-12-22}}</ref> === Statističke procjene i demografska istraživanja === Demografska istraživanja [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] i dr. [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]], koji su radili neovisno jedan od drugoga, dala su slične rezultate. Prema Žerjaviću, u Jasenovcu i drugim ustaškim stratištima stradalo je oko 83.000 osoba (od toga između 45 i 52 tisuće Srba, 12 tisuća Hrvata i Muslimana, 13 tisuća Židova i 10 tisuća [[Romi|Roma]]),<ref>[http://www.hic.hr/books/manipulations/manipulations.pdf "Yugoslavia – Manipulations – With the Number of Second World War Victims"], Hrvatski informacijski centar, 1993. </ref> dok je dr. Kočović došao do procjene da je u tim ustaškim stratištima život izgubilo oko 70.000 ljudi. Okvirne procjene ove dvojice stručnih istraživača do sada nisu – u okviru demografske struke – opovrgnute nikakvim znanstveno utemeljenim argumentima. Na osnovi popisa stanovništva prije i poslije rata, Žerjavić daje procjenu o ukupno 322.000 srpskih žrtava s područja NDH, od čega 82 tisuća stradalih kao pripadnika partizanskih postrojbi, 23 tisuća kao pripadnika četničkih, 25 tisuća umrlih od tifusa, 20 tisuća civila stradalih u njemačkom logoru Sajmište kod Zemuna i daljnjih 45 tisuća civila pobijenih od Nijemaca na drugim mjestima, 15 tisuća civila pobijenih od Talijana, 34 tisuće civila stradalih u borbama ustaša, četnika i partizana, 28 tisuća pobijenih u jamama, zatvorima i drugim logorima, te 50 tisuća pobijenih u sustavu logora Jasenovac. Žerjavić 1995. godine iznosi procjenu da je pored tih 50 tisuća Srba, u Jasenovcu stradalo još i 10 tisuća Hrvata, 13 tisuća Židova, 2 tisuće Muslimana i 10 tisuća Roma, tj. ukupno oko 85 tisuća ljudi.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa|last=Žerjavić|first=Vladimir|date=1995|title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću|url=https://hrcak.srce.hr/213638|journal=Časopis za suvremenu povijest|language=hr|volume=27|issue=3|pages=543–559|issn=0590-9597}}</ref> To ukazuje na nerealnost procjena o 700.000 ili više srpskih žrtava Jasenovca. No istovremeno to znači da je stradao svaki šesti Srbin u NDH, što je na razini najvećih gubitaka uopće tijekom Drugog svjetskog rata u Europi (približno polovica žrtava u Poljskoj su bili Židovi, dok su među etničkim Poljacima gubici bili manji). Prema prijeratnim popisima i procjenama, Jozo Tomasevich navodi da se 1941. godine 30.300 Židova nalazilo na području NDH; citira međutim i više procjene, koje govore o nešto više od 39 tisuća Židova na istom području. Približno 4/5 Židova u NDH pobijeno je tijekom Drugog svjetskog rata. Povjesničari Tomasevich i Goldstein navode da je NDH sprovodio racije te plaćao Nacistima za transport Židova u njemačke logore. Tako je dokumentirano da je sve skupa 6.200 Židova poslano u Njemačku,{{sfn|Tomasevich|2001|pp=661-662}}{{sfn|Goldstein|2016|pp=223-235}} dok su preostalu ogromnu većinu od 30.000 ukupnih židovskih žrtvi istrijebile ustaše u ustaškim logorima. Zna se da je znatan broj Židova bio zatvoren i u Jasenovcu, gdje su činili važan dio radne snage u tvorničkim pogonima, a smatra se da su mnogi ondje i pobijeni. Na osnovi neizravnih indikacija iz popisa, [[Mark Biondich]] procjenjuje da je uoči rata 31.000 Roma živjelo na području NDH, dok se druge procjene uglavnom kreću od 27.000 do 28.000 Roma. Prvi poslijeratni popis iz 1948. otkrio je svega 405 Roma u Hrvatskoj, i 422 u BiH, tako da je njihovo istrebljenje bilo gotovo totalno, osobito izvan područja BiH. Na području BiH je stanoviti broj Roma koji su bili muslimanske vjeroispovijedi i koji nisu bili nomadi, izbjegao pokolj – ali su se iz tog razloga prestali deklarirati kao Romi.{{Citation needed}} Pretežni dio Roma s područja NDH postradalih u [[Porajmos]]u u Drugom svjetskom ratu pobijen je u sustavu logora Jasenovac.<ref name=":5">{{Citiranje weba |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 (članak u zborniku) |author=Mark Biondich |year=2002 |language=engleski |publisher=CENTER FOR ADVANCED HOLOCAUST STUDIES, UNITED STATES HOLOCAUST MEMORIAL MUSEUM |accessdate=2018-01-06}}</ref> == Spomen područje Jasenovac == [[Datoteka:KZ-Jasenovac-Denkmal-Zugang.JPG|mini|[[Kameni cvijet]], spomenik žrtvama logora, djelo arhitekta [[Bogdan Bogdanović|Bogdana Bogdanovića]]]] Spomen područje Jasenovac izgrađeno je uz uže područje bivšeg koncentracijskog logora III Ciglana Jasenovac. Na spomeničkom prostoru zemljanim humcima i udubljenjima označena su mjesta autentičnih logorskih objekata i stratišta unutar samog logora. Put do spomenika Cvijet popločan je pružnim pragovima. Oni simbolično označavaju dio sačuvane pruge kojom su transporti zatočenika stizali u logor. Uz spomenički prostor u Jasenovcu, Spomen područje Jasenovac brine o sačuvanom autentičnom logorskom objektu Kula i logorskom groblju u Staroj Gradišci, o romskom groblju u Uštici te o masovnim grobnicama u Krapju, Mlaci i Jablancu.<ref name=":6">{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5021 |title=JUSP Jasenovac - SPOMEN PODRUČJEJASENOVAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-18}}</ref> Djelatnost Spomen područja Jasenovac razvija se u više smjernica - od prikupljanja, istraživanja, stručne obrade, zaštite i prezentacije muzejske građe i dokumentacije o djelovanju ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac - do programa odgoja i obrazovanja, organizacije izložbi i izdavaštva, kontinuirane suradnje s preživjelim zatočenicima i organiziranje komemoracija u počast jasenovačkim žrtvama. Uz Memorijalni muzej u Spomen području Jasenovac djeluje i Obrazovni centar.<ref name=":6" /> == Poznata jasenovačka stratišta == === Donja Gradina === [[Datoteka:Topola užasa Donja Gradina.jpg|mini|"Topola užasa" u Donjoj Gradini]] Logor III Ciglana sa stratištem u Donjoj Gradini bio je najveći u sustavu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Do početka 1942., kada likvidacije zatočenika još uvijek nisu vršene u Donjoj Gradini, većina zatočenika ubijana je unutar logora i na lijevoj obali rijeke Save. Posebna grobarska skupina zatočenika svakodnevno je zakapala leševe ubijenih u velike rovove koji su bili iskopani u neposrednoj blizini logorske ograde na lokalitetu Limani (jugoistočni ugao velikog logora), kao i u samom logoru.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5966 |title=JUSP Jasenovac - LOGORSKO GROBLJE LIMANI |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> Prvu masovnu likvidaciju zatočenika u Donjoj Gradini, na desnoj obali rijeke Save, obavio je u siječnju 1942., Stanko-Staniša Vasilj, ustaški natporučnik 1. bojne Ustaškog obrambenog sdruga u Jasenovcu. Pošto zbog jake zime nije bilo moguće iskopati grobnice, ustaše su mještane obližnjeg Jablanac prevezli skelom u Donju Gradinu i pobili ih, zapalivši ih u kućama prognanih Gradinjana. Ovaj prostrani plavni i močvarni teren bio je nepristupačan i udaljen od komunikacija, osiguran sustavom bunkera. Stalnu sponu između Donje Gradine i logora III Ciglana u Jasenovcu činila je skela kojom su zatočenici prevoženi na Gradinu. Od početka 1942. pa do posljednjeg dana postojanja logora III Ciglana, masovne likvidacije zatočenika događale su se u Donjoj Gradini. Na devet grobnih polja nalazi se 105 masovnih grobnica ukupne površine od 10.130 m². Naknadno su pronađene još 22 masovne grobnice kojih površina nije još utvrđena. Na ušću Une u Savu nalazi se "Topola uzdaha" kako su je nazivali zatočenici, prirodni spomenik koji svojim postojanjem svjedoči o stravičnim ustaškim zločinima. Pod topolom i na njenom stablu ustaše su vješali zatočenike. U mučenjima prilikom vješanja isticao se ustaški bojnik [[Miroslav Filipović|Miroslav Filipović Majstorović]]. Posve istrulilo iznutra stablo se srušilo 1978. Tada je izvršena zaštita i konzervacija stabla i na njoj sačuvanih metalnih klinova te je topola postavljena na metalne nosače u vodoravnom položaju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5959 |title=JUSP Jasenovac - DONJA GRADINA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> === Stara Gradiška === [[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|mini|Logor u Staroj Gradiški]] Prodorom turske vojske u hrvatske krajeve, Gradiška je postajala utvrda kroz nekoliko sljedećih stoljeća, a od 1799. godine, kada su u tvrđavu internirani francuski vojni zarobljenici, Stara Gradiška opstoji kao zatvor, kaznionica i logor kroz gotovo dva stoljeća svoje povijesti. Nakon 1918. godine u njoj su bili utamničeni prvi politički zatvorenici u novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Ne postoje pouzdani statistički pokazatelji o broju političkih zatvorenika u Staroj Gradišci, no sačuvane fotografije dokumentiraju da poslije 1920. godine započinje izgradnja novih objekata za potrebe kaznionice. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u razdoblju od 1941. do početka 1945. godine ustaše su kaznionicu pretvorile u koncentracijski logor.<ref name=":20" /> Prve grupe zatočenika, utjecajnijih i bogatijih Srba i Židova, dovedene su u Staru Gradišku već u svibnju 1941. iz Nove Gradiške, Slavonskog Broda, Slavonske Požege i Bosanske Gradiške. Potkraj 1941. i početkom 1942. kaznionica u Staroj Gradiški dovođenjem zatvorenika iz zagrebačkih zatvora i zatočenika iz logora u Lepoglavi, Koprivnici i Jasenovcu postala je koncentracijski logor pod zapovjedništvom Ureda III Ustaške obrane. Zakonskom odredbom od 17. veljače 1942. i preseljenjem zatvorenika u kazneni zavod u Sremskoj Mitrovici, i formalno je ukinuta Kaznionica i zavod za prisilni rad u Staroj Gradiški i ona postaje ustaški koncentracijski logor. Prema Poimeničnom popisu žrtava Koncentracijskog logora Jasenovac, koji je obuhvatio istraživanja do 31. kolovoza 2008., utvrđena su imena i podaci za 12.790 osoba ubijenih u ustaškom logoru u Staroj Gradiški. Kula, dio bedema nekadašnje utvrde, simbol je stradanja žena i djece u ustaškim logorima.<ref name=":20">{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 |title=JUSP Jasenovac - STARA GRADIŠKA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> U blizini Stare Gradiške, u Uskočkoj šumi je 1946. ekshumirano 967 žrtava (311 muškaraca, 467 žena i 189 djece) iz četiri masovne grobnice. Posmrtni ostaci ovih žrtava kasnije su sahranjeni u zajedničkoj grobnici na logorskom groblju u Staroj Gradišci. Posmrtni ostaci identificiranih žrtava preneseni su u krajeve iz kojih su bile dovedene u logor (gotovo isključivo radilo se o žrtvama s područja Srijema). Grobnice se nalaze desno od šumskog puta (desna obala rijeke Strug - nizvodno), ograđene su žičanom ogradom i označene spomenikom. Mjesto masovnih grobnica označeno je i tablom postavljenom na drvo s lijeve strane ceste.<ref name=":21">{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 |title=JUSP Jasenovac - MEĐUSTRUGOVI I USKOČKE ŠUME |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> Također u blizini Stare Gradiške, u šumi Međustrugovi u jednoj grobnoj jami velikih dimenzija sahranjeno je oko 1.000 žrtava. Međusobno isprepletene, bez grobnih priloga, ove su žrtve pobacane gole u jamu. Njihova identifikacija i iskopavanje nije bilo moguće zbog stanja i položaja u kojem su nađene. Između ostalih u ovoj masovnoj grobnici sahranjen je veliki broj mještana sela Vrbovljani.<ref name=":21" /> === Uštica === [[Datoteka:RMC 'Uštica'.jpg|mini|Romski memorijalni centar u Uštici]] Nasuprot Jasenovcu, između rijeka Save i Une, smjestilo se selo Uštica. U njemu je od 1942. do 1945. djelovao ustaški logor za Rome, tzv. "ciganski logor". Ustaše su 8. svibnja 1942. pravoslavno stanovništvo ovog sela otjerale u logore u Jasenovcu i Staroj Gradišci, odakle je dio bio prebačen preko logora Sajmište u Zemunu, u nacističke logore u Trećem Reichu. Njihove domove i imanja ustaše su odmah nakon toga ogradili žicom i pretvorili u sabirni logor smrti. U njega su bile smještene romske obitelji koje nakon deportiranja zbog prenatrpanosti nisu mogle biti smještene u logor III Ciglana Jasenovac. Tijekom trajanja neprijateljske ofenzive na Kozaru (lipanj 1942.), jedan dio Srba također je smješten u logor u Uštici. Dio zatočenika ovog logora prebacivan je svakodnevno tijekom ljeta 1942. u Donju Gradinu i ondje ubijan, dok su drugi ubijani u samom logoru.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5961 |title=JUSP Jasenovac - UŠTICA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> Na tom mjestu u spomen ubijenima danas se nalazi [[Romski memorijalni centar Uštica]]. === Krapje === Mjesto nekadašnjeg logora ograđeno je 1967. godine, a nad centralnom grobnicom podignut je spomenik, djelo Ninoslava Jankovića. Jugozapadno od nje, na udaljenosti od otprilike 30 metara obilježena je druga masovna grobnica u kojoj su većinom sahranjeni Židovi, a oko 800 metara prema sjeveroistoku u šumi Krndija (Krapje Đol) nalazi se treća veća grobnica u kojoj su sahranjeni ubijeni radnici Zagrebačkog električnog tramvaja. Prostor bivšeg logora i masovnih grobnica, iako zaštićeni Zakonom o zaštiti nepokretnih spomenika kulture, devastirani su u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5962 |title=JUSP Jasenovac - KRAPJE |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> === Bročice === Jedan od prvih u sustavu ustaških koncentracijskih logora Jasenovac, logor Bročice, nalazio se uz desnu obalu rijeke Strug u blizini šume Donja Krndija, na lokalitetu zvanom "Bročke jasenine", udaljen oko 2&nbsp;km sjeverno od prostora bivšeg ustaškog logora III Ciglana u Jasenovcu. Zarastao u drveće i grmlje, prostor nekadašnjeg logora i masovne grobnice uz njega, danas je gotovo nemoguće identificirati.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5969 |title=JUSP Jasenovac - BROČICE |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> === Mlaka === Na poljske radove u Mlaku, selo udaljeno oko 12&nbsp;km nizvodno od Jasenovca, ustaše su prve zatočenike odveli tijekom ljeta 1941., a zatim su od ljeta 1942. organizirale logorsku ekonomiju na kojoj su zatočenice i manjim dijelom zatočenici radili na sezonskim poljoprivrednim poslovima. Po završetku poslova ubijani su na pašnjacima i u šumama oko sela, a leševi zatočenica bačeni su i u nekoliko seoskih bunara. U travnju 1942. ustaše su mještane Mlake deportirali u logore u Jasenovcu i Staroj Gradiški, odakle su muškarci deportirani preko logora Sajmište u Zemunu na prisilni rad u Treći Reich, a žene i djeca jednim dijelom raspoređeni su kao radna snaga na seoska imanja u Slavoniji. Do sada su utvrđeni podaci za 742 osobe iz Mlake ubijene u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. U Mlaci je utvrđeno pet masovnih grobnica od kojih su dvije obilježene.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5963 |title=JUSP Jasenovac - MLAKA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> === Jablanac === U iseljenim srpskim selima Jablanac i Mlaka ustaše su u ljeto 1942. formirale logorske ekonomije na kojima su tijekom sezonskih poljoprivrednih radova radili zatočenici iz logora u Staroj Gradišci i Jasenovcu. Po završetku radova, izmučene, gladne i bolesne logoraše ustaše su likvidirali u selu, a na njihova mjesta dovodili nove žrtve. O strahotama Jablanca svjedoče masovne i pojedinačne grobnice u okolnim šumama.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5964 |title=JUSP Jasenovac - JABLANAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}</ref> == Poznati jasenovački logoraši == Ovo su samo neke od istaknutih osoba koje su bile zatočene ili ubijene u sistemu koncentracijskih logora Jasenovac: {{col-begin}} {{col-3}} * † [[Josip Abramović]], odvjetnik, filantrop i predsjednik Židovske općine u [[Slavonski Brod|Slavonskom brodu]] * † [[Petar Baćović]], četnički vojvoda * † [[Ante Bakotić (komunist)|Ante Bakotić]], komunist, pripadnik [[NOP]] i vođa proboja logoraša iz Jasenovca * † [[Luka Bakotić]] četnički zapovjednik * † [[Pavle Bastajić Paja]], jugoslavenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski egzekutor tokom [[Staljin]]ove [[Velika čistka|Velike čistke]]. * † [[Julia Batino]], antifašistkinja i feministkinja * † [[Jovo Bećir]], crnogorski brigadir, pukovnik [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavenske]] vojske * † [[Stjepan Benceković]], komunist revolucionar i pripadnik [[NOP]] * † [[Milo Bošković]], doktor, pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]] * † [[Slavko Brill]], hrvatski kipar * † [[Mirko Bukovec]], radnik i revolucionar, član Biroa CK KP Hrvatske * † [[Dragutin Cvijak]], odvjetnik, prvi predsjednik [[Makabi Zagreb|Židovskog gombalačkog i športskog društva Makabi iz Zagreba]] * † [[Smail-aga Ćemalović]], predsjednik mostarske općine, politički aktivist * † [[Marijan Čavić]], pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]] * † [[Nada Dimić]], pripadnica [[NOP]], [[narodni heroj Jugoslavije]], članica prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj, onog Sisačkog * † [[Zija Dizdarević]], komunist i književnik * † [[Jakov Dugandžić]] radnik, pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]] * † [[Pavle Đurišić]], četnički vojvoda * † [[Mavro Moše Frankfurter]], humanist, vinkovački rabin * † [[Stevan Galogaža]], srpski književnik i publicist iz Hrvatske * † [[Izidor Gross]], hrvatski šahovski velemajstor i [[hazan]] Židovske općine Karlovac * † [[Boris Hanžeković]], hrvatski atletičar i pravnik, pripadnik [[NOP]] * † [[Slavko Hirsch]], doktor, osnivač epidemiološkog instituta u Osijeku * † [[Žiga Hirschler]], skladatelj, publicist i jedan od najpoznatijih zagrebačkih glazbenih kritičara između dva svjetska rata {{col-3}} * † [[Daniel Kabiljo]], slikar * † [[Grgur Karlovčan]], prosvjetitelj i književnik * † [[Marijan Krajačić]], komunist revolucionar, sudionik Španjolskog građanskog rata i pripadnik [[NOP]] * † [[Walter Kraus]] slikar i kipar * † [[Mirko Lalatović]], vojni pilot, major [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavenske vojske]] i četnički zapovjednik * † [[Vukašin Mandrapa]], starac iz [[Trebinje|Trebinja]] proglašen svecem od strane [[SPC]] * † [[Mihovil Pavlek Miškina]], hrvatski književnik, političar, član Hrvatske seljačke stranke. * † [[Edmund Moster]], hrvatski poduzetnik, industrijalac i izumitelj * † [[Leo Müller]], hrvatski poduzetnik, industrijalac i filantrop * † [[Zaharije Ostojić]], četnički major i načelnik komande za istočnu Bosnu * † [[Daniel Ozmo]], bosanskohercegovački slikar * † [[Salamon Papo]], bosanskohercegovački slikar * † [[Kiprijan Relić]] jeromonah [[SPC]], paroh iz [[Vera|Vere]] kraj [[Vukovar]]a * † [[Rod Riffler]] hrvatski koreograf, učitelj plesa i vlasnik plesne škole u Zagrebu * † [[Franjo Rihar]], katolički svećenik, župnik u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]] * † [[Ivan Sabljak]], pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]] * † [[Armin Schreiner]] utjecajni industrijalist, bankar i židovski aktivist iz Hrvatske * † [[Vlado Singer]], hrvatski političar, član [[Ustaše|ustaškoga pokreta]] * † [[Zlata Šegvić]], učiteljica, komunistkinja, pripadnica [[NOP]] * † [[Mitar Trifunović Učo]], jedan od najistaknutijih pripadnika radničkog pokreta u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i [[narodni heroj Jugoslavije]] * † [[Simon Ungar]], osječki rabin * † [[Oton Vinski]], ekonomist, ugledni zagrebački bankar * † [[Dragiša Vasić]], četnički zapovjednik * † [[Leib Weissenberg]], rabin iz Slavonskog Broda * † [[Nikola Zagorac]], jerej [[SPC]] i paroh u [[Ličko Petrovo Selo|Ličkom Petrovom Selu]] {{col-3}} * [[Antun Barac]], hrvatski povjesničar * [[Krešimir Baranović]], hrvatski skladatelj i dirigent * [[Josip Badalić]], hrvatski književni povjesničar * [[Milan Bastašić]], doktor epidemiolog, književnik * [[Egon Berger]], pripadnik [[NOP]] i književnik * [[Emerik Blum]], osnivač i prvi direktor Energoinvesta u Sarajevu, jedne od najvećih bosanskohercegovačkih tvrtki * [[Ante Ciliga]], hrvatski političar i publicist * [[Rudolf Crnić]], jugoslavenski pomorac, pisac, kapetan duge plovidbe i ratne mornarice [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] * [[Mirko Deanović]], hrvatski talijanist i romanist, leksikograf, povjesničar književnosti, redovni profesor romanske filologije na [[FFZG]] i utemeljitelj katedre za talijanski jezik i književnost na tom fakultetu * [[Natko Devčić]], hrvatski skladatelj, pijanist, glazbeni teoretičar i akademik. * [[Grgo Gamulin]], hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti * [[Herta Haas]], komunistkinja, pripadnica [[NOP]], jedna od supruga [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] * [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], hrvatski komunist, vođa NOP-a u Hrvatskoj i tajnik Centralnog komiteta [[SKH]] * [[Olga Hebrang]], pripadnica [[NOP]], supruga Andrije Hebranga starijeg * [[Mladen Iveković]], hrvatski političar i diplomat * [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]], hrvatski književnik, odvjetnik i novinar iz [[BiH]] * [[Marko Kostrenčić]], hrvatski pravnik * [[Vladko Maček]], hrvatski pravnik i političar, predsjednik [[HSS]]-a * [[Grga Novak]], hrvatski povjesničar, arheolog i geograf, predsjednik [[JAZU]] * [[Stjepan Sekulić]], pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]] * [[Zaim Topčić]], književnik i komunist * [[Fran Tućan]], hrvatski mineralog i petrograf, prvi dekan [[PMF]]-a {{col-end}} <small>Logoraši ubijeni u kompleksu koncentracijskih logora Jasenovac označeni su znakom †</small> == Manipulacije brojem žrtava i povijesni revizionizam == {{Glavni|Jasenovački mit i povijesni revizionizam}} Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je mnogo oprečnih izvješća i informacija o broju ubijenih tijekom nešto manje od četiri godine postojanja logora, a odmah nakon rata baratalo se procjenom od oko 700.000 ubijenih koja je kasnije, nakon provedenih neovisnih istraživanja, kako u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, tako i u svijetu, svedena na realniju brojku od 80.000 do 100.000 žrtava pobijenih i umrlih unutar logorskog kompleksa Jasenovac.<ref>{{Citiranje knjige |title=Amendments I to the Charter of the United Nations. |author=Zecevic, Aleksandar J. |last=Zecevic, Aleksandar J. |year=2004 |url=https://www.worldcat.org/oclc/608113241 |pages=169 |publisher=A.J. Zecevic |location=Belgrad |isbn=9788690575329}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=The European Union and South East Europe : the dynamics of Europeanisation and multi-level governance |last=Taylor, Andrew. |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/844437620 |pages=217 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-136-28157-0}}</ref> Broj žrtava Koncentracijskog logora Jasenovac i dalje je predmet znanstvenog proučavanja te nije do kraja precizno utvrđen što je stvorilo uvjete za manipulacije brojem žrtava, često u propagandne pa i dnevno političke svrhe od strane povijesnih revizionista, novinara, političara i drugih za vrijeme SFRJ, a nakon raspada te države pogotovo u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji. Iako je komunistička propaganda za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] desetljećima stvarala "istinu" o Koncentracijskom logoru Jasenovac, sve do 1991. godine nije objavljen niti jedan jedini znanstveni rad o toj temi.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/23220-d-dijanovic-knjiga-koja-znanstveno-rusi-jasenovacki-mit-i-poziva-na-daljnja-istrazivanja.html |title=Knjiga koja znanstveno ruši jasenovački mit i poziva na daljnja istraživanja |author=Davor Dijanović |date=20. ožujka 2016. |publisher=HKV |accessdate=21. rujna 2019.}}</ref> Osvrćući se 2018. godine na to razdoblje, kustosica [[Spomen područje Jasenovac|JUSP Jasenovac]] Andrijana Benčić ne smatra kako bi propagandno preuveličavanje žrtava i istodobna višedesetljetna znanstvena šutnja mogli imati neki naročit značaj: "Nije tajna da se brojka od 500 do 700 tisuća žrtava Jasenovca napuhivala zbog dobivanja većih ratnih reparacija od Njemačke. Međutim, u to vrijeme ta brojka nije imala ratnohuškačku i propagandnu ulogu, koju je imala kasnije, 1980-ih godina. Ona je u vrijeme nastanka memorijala 1960-ih i 1970-ih imala ulogu koja je zapravo zbližavala ljude koji su u Jasenovcu i drugdje u <abbr>NDH</abbr> imali golema stradanja."<ref name="portalnovosti.com" /> S obzirom na to da kasniji pokušaji znanstvenog pristupa utvrđivanja broja žrtava Jasenovačke tragedije provedeni za vrijeme komunističke vladavine nikako nisu uspijevali uskladiti brojeve pobijenih Srba do kojih su došli znanstvenim pristupom s brojevima koje je zahtijevala komunistička propaganda, znanstveni radovi koji su se time bavili bili su redom stavljani pod embargo, te nisu bili dostupna čak ni znanstvenicima. Ipak, krajem 1980.-ih su neovisno jedan od drugoga hrvatski demograf [[Vladimir Žerjavić|dr. Vladimir Žerjavić]] i srpski demograf [[Bogoljub Kočović|dr. Bogoljub Kočović]] došli do sličnih rezultata o stradanju Srba i drugog stanovništva u NDH. Žerjavić tako 1995. godine na osnovi popisa stanovništva prije i poslije rata iznosi procjenu o ukupno 322.000 srpskih žrtava s područja [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u II. svjetskom ratu (navodi podatke, također, o 192 tisuće poginulih Hrvata i 86 tisuće poginulih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] na području NDH[[Bošnjaci|;]] daljnjih 17 tisuća Bošnjaka je postradalo izvan područja NDH u [[Sandžak]]u). Od postradalih Srba, Žerjavić prema dostupnim podatcima iznosi da je 105 tisuća pobijeno kao pripadnici partizanskih i četničkih postrojbi, 25 tisuća je umrlo od tifusa, 20 tisuća civila je stradalo u njemačkom logoru Sajmište kod Zemuna, te je daljnjih 45 tisuća civila pobijeno od Nijemaca na drugim mjestima, 15 tisuća civila je pobijeno od Talijana, 34 tisuće civila stradalih u borbama ustaša, četnika i partizana, 28 tisuća pobijenih na raznim mjestima; približno 50 tisuća pobijeno je u sustavu logora Jasenovac (koji je obuhvaćao još nekoliko logora u drugim mjestima). Žerjavić procjenjuje da je pored tih 50 tisuća Srba, u Jasenovcu postradalo 10 tisuća Hrvata, 13 tisuća Židova, 2 tisuće Muslimana i 10 tisuća Roma, tj. ukupno oko 85 tisuća ljudi.<ref name=":3"/> Spomen-područje Jasenovac 2013. godine objavljuje dopunjeno i revidirano izvješće utemeljeno na podacima iz jugoslavenskog popisa 1964. god., u kojem se govori o 83.145 žrtava, od toga 47.627 Srba, 16.173 Židova, 13.116 Roma i 4.255 Hrvata.<ref>{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=161951 |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |author=Vladimir Geiger |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 45 No. 2, 2013. |accessdate=30. siječnja 2019.}}</ref> Unatoč takvim podacima koji, iako ne potpuno egzaktni i precizni, ipak daju određenu sigurnost onim procjenama o broju žrtava koje iznosi suvremena historiografija, postoje i druge procjene, najčešće vođene drugim kriterijima od onih strogo znanstvenih. Takve manipulacije brojem žrtava u političke, nacionalističke i propagandne svrhe, zajedno s hipotezama koje negiraju prirodu logora u Jasenovcu i pokušajima izjednačavanja zločinca i žrtve kroz priče o postojanju poslijeratnog logora u kojem su bili ubijani zarobljeni ustaše i domobrani, dakle Hrvati, obično karakteriziramo kao povijesni revizionizam. Osim manipulacije brojem žrtava u povijesni revizionizam ubrajamo i pokušaje negiranja stvarne prirode logora kojima razni novinari, povjesničari i istraživači poriču prirodu samog logora i zločina počinjenog u njemu te nedokazane tvrdnje o navodnom poslijeratnom Jasenovcu u kojem su navodno komunističke vlasti nakon završetka Drugog svjetskog rata pobile veliki broj neprijateljskih zarobljenika iz redova ustaša i njemačkog Wermachta. Kao pokušaji revizionizma prepoznavane su i tvrdnje kako su među fotografijama koje prikazuju zločine počinjene u Jasenovcu korištene i fotografije zločina počinjene na sasvim drugim mjestima, u drugim okolnostima i od drugih počinitelja. Nataša Mataušić u knjizi objavljenoj 2008. god. u izdanju JUSP Jasenovac analizira da su te tvrdnje točne: fotografija koje prikazuju izvršenje zločina u Koncentracijskom logoru Jasenovac nema, pa su kao ilustracije u litaraturi korištene fotografije s drugih mjesta.<ref>{{Citiranje knjige|author=Nataša Mataušić|url=http://znaci.net/00003/611.pdf|title=Koncentracioni logor Jasenovac: Fotomonografija|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|location=Zagreb|pages=10, 18-23, 38-41, 72-76|orig-year=2008|accessdate=17. srpnja 2022.|archive-date=13. svibnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513050051/http://znaci.net/00003/611.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> == Ostale kontroverze == === Postavljanje ploče s ustaškim pozdravom === [[Datoteka:Controversial memorial plaque in Jasenovac ( now moved elsewhere ).jpg|mini|Spomen ploča postavljena u Jasenovcu 2016. godine, sada izmještena, koja sadrži kontroverzni [[Za dom|ustaški pozdrav]] koji je sastavni dio insignija postrojbi [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]-a koje su sudjelovale u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]]] U studenom 2016. godine udruge ratnih veterana [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]-a postavile su ploču koja je sadržavala ustaški pozdrav "''[[Za dom spremni]]''" u mjestu Jasenovcu, nedaleko od logora, u znak sjećanja na 11 poginulih pripadnika 1. satnije ‘''Ante Paradžik''’ Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), koji su stradali na tom području.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/usred-jasenovca-postavili-plocu-s-natpisom-za-dom-spremni-ustaski-pozdrav-u-mjestu-poznatom-po-ustaskom-koncentracijskom-logoru-5341691 |title=Jutarnji list - USRED JASENOVCA POSTAVILI PLOČU S NATPISOM 'ZA DOM SPREMNI' Ustaški pozdrav u mjestu poznatom po ustaškom koncentracijskom logoru |date=2016-12-03 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> Ploču su postavili veterani HOS-a Jasenovca i Udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba. Pored imena žrtava, stoji i grb postrojbe s ustaškim uzvikom, koji su HOS-ovci početkom devedesetih godina preuzeli od službenog znakovlja Nezavisne Države Hrvatske. Unatoč protivljenju židovskih, srpskih i hrvatskih antifašističkih udruga ploča nije uklonjena sve do oštrog prosvjeda posebnog izaslanika za holokaust američkog [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|State Departmenta]] što je hrvatsku vladu prisililo da izmjesti spornu ploču.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/americki-izaslanik-za-holokaust-pozvao-hrvatsku-vladu-da-ubrza-povrat-imovine-prezivjelima-holokausta-5806767 |title=Jutarnji list - Američki izaslanik za holokaust pozvao hrvatsku vladu da ubrza povrat imovine preživjelima holokausta |date=2017-03-23 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |accessdate=2020-12-22}}</ref> Zbog inertnosti i tolerancije ustaštva od hrvatskih vlasti udruge Židova, Srba i antifašista bojkotirale su zajedničku godišnju komemoraciju s predstavnicima vlade u Jasenovcu te su organizirali alternativnu na kojoj se pojavilo više tisuća ljudi .<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/alternativna-komemoracija-jasenovac/28446106.html |title=Više tisuća ljudi na alternativnoj komemoraciji u Jasenovcu |work=Radio Slobodna Evropa |language=sh |accessdate=2020-12-22}}</ref> === Poricanje zločina u masovnim medijima === U 2016.godini [[Režiser|redatelj]] i [[filmski producent]] [[Jakov Sedlar]] objavio je - prema nekim kritičarima [[Povijesni revizionizam|revizionistički]] - dokumentarac pod nazivom "[[Jasenovac – istina|Jasenovac - Istina]]"<ref>{{Citation |title=Jasenovac: Istina |url=https://www.imdb.com/title/tt5355524/ |publisher=Tesla Film |date=2016-04-04 |accessdate=2021-04-22 |first=Jakov |last=Sedlar |others=Marija Brandvajer, Dragan Despot, Ivo Josipovic, Zdravko Macura}}</ref> u kojem je sustavno umanjivan broj žrtava ustaškog logora,<ref>{{Citiranje weba |last=Hockenos |first=Paul |title=Croatia's Far Right Weaponizes the Past |url=https://foreignpolicy.com/2016/05/06/croatias-far-right-weaponizes-the-past-ustase-hasanbegovic/ |accessdate=2020-12-22 |work=Foreign Policy |language=en-US}}</ref> a u kojem se spominje i "poslijeratni Jasenovac" u kojem su navodno partizani ubijali Hrvate zarobljene kao pripadnike ustaških i domobranskih postrojbi. Premijeri su prisustvovala četiri ministra iz tadašnje [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-ove [[Vlada Republike Hrvatske|vlade]], uključujući i [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]], ministra kulture, koji su se o filmu izjašnjavali u [[superlativ]]ima. Neki ugledni hrvatski povjesničari su reagirali optužbama na Sedlarov račun kako je u filmu iznio laži i [[Krivotvorina|krivotvorine]],<ref>{{Citiranje weba |last=Caucaso |first=Osservatorio Balcani e |title=The truth about Jasenovac |url=https://www.balcanicaucaso.org/eng/Areas/Croatia/The-truth-about-Jasenovac-194127 |accessdate=2020-12-22 |work=OBC Transeuropa |language=it}}</ref> uključujući i krivotvorenu naslovnu stranicu dnevnih novina koja je sadržavala tvrdnju kako su leševi iz "poslijeratnog Jasenovca" rijekom doplutali do [[Zagreb]]a, koji se inače nalazi 100&nbsp;km uzvodno od Jasenovca.<ref>{{Citiranje weba |date=2016-07-15 |title=Croatian Director Reported for Jasenovac Camp Film |url=https://balkaninsight.com/2016/07/15/croatian-director-reported-for-jasenovac-camp-film-07-15-2016/ |accessdate=2020-12-22 |work=Balkan Insight |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Sve laži Jakova Sedlara |url=https://www.portalnovosti.com/sve-lai-jakova-sedlara |accessdate=2020-12-22 |work=Portal Novosti}}</ref> [[Izrael]]ska [[Veleposlanik|veleposlanica]] je osudila film<ref>{{Citiranje weba |author=HINA |date=7. travnja 2016. |title=Sedlarov film 'Jasenovac – istina' povijest prikazuje selektivno i pokušava revidirati povijesne činjenice |url=https://www.vecernji.hr/kultura/sedlarov-film-povijest-prikazuje-selektivno-i-pokusava-revidirati-povijesne-cinjenice-1074400 |accessdate=22. prosinca 2020. |work=Balkan Insight}}</ref> dok je zagrebački gradonačelnik [[Milan Bandić]] Sedlara nagradio [[Nagrada grada Zagreba|Nagradom grada Zagreba]], unatoč prosvjedima židovskih udruga,<ref>{{Citiranje weba |date=2017-04-20 |title=Zagreb Award For Jasenovac Film Director Draws Protests |url=https://balkaninsight.com/2017/04/20/zagreb-awards-controversial-film-director-04-19-2017/ |accessdate=2020-12-22 |work=Balkan Insight |language=en-US}}</ref> a [[rektor]] [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]] [[Damir Boras]] imenovao ga je svojim savjetnikom za kulturu.<ref>{{Citiranje weba |date=2019-03-24 |title=Jutarnji list - SVEUČILIŠTE ZA 'FAKE NEWS' U svijetu u kojem Sedlar može biti cijenjeni režiser, a Čović uvaženi državnik, i Bandić može postati profesor emeritus |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sveuciliste-za-fake-news-u-svijetu-u-kojem-sedlar-moze-biti-cijenjeni-reziser-a-covic-uvazeni-drzavnik-i-bandic-moze-postati-profesor-emeritus-8637134 |accessdate=2020-12-22 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Jakov Sedlar se odlučio javnim pismom obratiti izraelskoj veleposlanici te u pismu navodi da je u filmu samo htio reći istinu o logoru, da nije iznosio krivotvorine te da osobno jako dobro poznaje problematiku holokausta i [[Izrael]]a, budući da su devet njegovih filmova na temu povijesti holokausta dio kolekcije [[Yad Vashem]] muzeja Holokausta u [[Jeruzalem]]u. Izrazio je i nadu da će veleposlanica dio svog boravka u Hrvatskoj posvetiti i proučavanju dijela Hrvatske povijesti kojeg je tijekom komunističke vladavine bilo zabranjeno proučavati.<ref>{{Citiranje weba |title=Sedlar: Moj film revidira laži, a ne povijest |url=https://express.24sata.hr/kultura/sedlar-moj-film-revidira-lazi-a-ne-povijest-4443 |accessdate=2020-12-22 |work=express.24sata.hr |language=hr}}</ref> ==Filmovi i knjige o Jasenovcu== * Filmovi ** [[Jasenovac (dokumentarni film)|Jasenovac]] ([[Film u 1945.|1945.]]), dokumentarni film<ref>Jasenovac (1945.), dokumentarni film, http://www.clipshack.com/Clip.aspx?key=39BCEE61D026B76A {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210209060928/http://www.clipshack.com/Clip.aspx?key=39BCEE61D026B76A |date=9. veljače 2021. }}</ref><ref name="J.hr">{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/skrivaju-li-hrvati-istinu-o-jasenovcu-na-to-pitanje-odgovorili-su-nam-hrvatski-ali-i-srpski-povjesnicari-15055656 |title=Skrivaju li Hrvati istinu o Jasenovcu? Na to pitanje odgovorili su nam hrvatski, ali i srpski povjesničari |publisher=[[Jutarnji list]] |work=www.jutarnji.hr |quote=''U razdoblju socijalizma snimljeno je i pet dokumentarnih filmova o Jasenovcu. Prvi već 1945. godine pod naslovom "Jasenovac". Svi ti filmovi prikazivali su se u Memorijalnom muzeju kao dopunska sredstva muzeološke prezentacije. U neovisnoj Hrvatskoj snimljena su tri filma na tu temu - "Jasenovački memento" Bogdana Žižića iz 2016. godine prošao je, nažalost, sasvim nezapaženo, te film o Diani Budisavljević, dok je film Jakova Sedlara "Jasenovac - istina" iz 2018. godine jeftini nacionalistički i propagandni uradak s nizom laži i manipulacija, kaže Mataušić.'' |date=2021-03-06 |accessdate=2021-03-08}}</ref> ** "[[Deveti krug (1960)]]", igrani film ** "[[Jasenovački memento]]", Bogdan Žigić, [[Film u 2016.|2016.]], dokumentarni film<ref name="J.hr"/> ** "[[Jasenovac – istina]]", 2016., hrvatski dokumentarni film ** [[Mit o Jasenovcu (dokumentarni film)|Mit o Jasenovcu]], [[Film u 2018.|2018.]], hrvatski dokumentarni film ** [[Dnevnik Diane Budisavljević]], [[Dana Budisavljević]], [[Film u 2019.|2019.]], hrvatski dokumentarni film<ref name="J.hr"/> ** Dara iz Jasenovca, [[Film u 2021.|2021.]], srpski dokumentarni film<ref name="J.hr"/> * Knjige ** Milko Riffer: [http://znaci.net/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946. ** [[Mladen Ivezić]] "Jasenovac – brojke", Zagreb, 2003. ** [[Josip Jurčević]] "Nastanak mita o Jasenovcu", Zagreb, 2005. ** [[Vladimir Horvat]], Vladimir Mrkoci [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/stjepan-razum-o-knjizi-ogoljela-lac5be-logora-jasenovac-vladimira-horvata-i-vladimira-mrkocija.pdf "Ogoljela laž logora Jasenovac"]; Zagreb, 2008. ** Vladimir Horvat, Igor Vukić, Stipo Pilić, [[Blanka Matković]] "Jasenovački logori – istraživanja", Zagreb, 2015. **[[Igor Vukić]] "Radni logor Jasenovac", Zagreb, 2018. ==Povezani članci== * [[Holokaust u NDH]] * [[Srbi u NDH: Broj žrtava]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Literatura == Preuzeti su i prilagođeni tekstovi: *Nataša Mataušić, ''"O koncentracionom logoru Jasenovac, Informatica Museologica, 31(1-2)"'' MDC, Zagreb, 2000., str. 108-113. *Nataša Mataušić, ''"Koncentracioni logor Jasenovac – Izložba o počecima logorskog sustava, kolovoz 1941. – veljača 1942."'', katalog izložbe, SPJ, 2002. *Nataša Mataušić, ''"Jasenovac 1941-1945. – Logor smrti i radni logor"'', SPJ, 2003. ==Vanjske poveznice== * [http://www.jusp-jasenovac.hr/ Službene stranice spomen područja Jasenovac] * [http://www.genocid.info/index.php/2013-04-28-21-05-37/2013-05-02-09-03-15/izvjestaj-zemaljske-komisije1946 Izvorno izvješće Zemaljske komisije Hrvatske (1946.)] – detaljan opis povijesti logora, pogrešna procjena broja žrtava * [[Vladimir Geiger]], ''Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941. – 1945. (procjene, izračuni, popisi)'', // ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 45, br. 2. (2013.), str. 211-242. {{Hrčak|id=161951}} *[http://croatiarediviva.com/popisi-jasenovackih-zrtava/ Popisi jasenovačkih žrtava], [[Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat]] *[https://drustvojasenovac.wordpress.com/ drustvojasenovac.wordpress.com], [[Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac]] * {{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20060513234410/http://www.danas.org/article/2006/04/16/c6bae432-3ccd-4ce0-b4e0-bc5c0091df74.html ''Da li je u Jasenovcu izvršen genocid nad Srbima?''] – Razgovor Koste Nikolića, naučnog saradnika Instituta za savremenu istoriju iz Beograda, i [[Josip Jurčević|Josipa Jurčevića]], znanstvenog suradnika Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu i profesora suvremene povijesti na Hrvatskim studijama Sveučilišta u Zagrebu * [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/geiger-vladimir_pz_2013_br_253.pdf Vladimir Geiger: Sumanuti i bolesni navodi i tvrdnje “Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu”], ''Politički zatvorenik'', 23./2013., br. 253, VII. – VIII., 2013., str. 13-17. * {{eng oznaka}} Nicholas Wood, [http://www.nytimes.com/2006/12/06/world/europe/06croatia.html?scp=1&sq=jasenovac&st=cse Unscrambling the History of a Nazi Camp], ''[[The New York Times]]'', 6. prosinca 2006. * {{eng oznaka}} Nick Higham, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/1673249.stm Croatian holocaust still stirs controversy] BBC News, 9. studenoga 2001. * {{eng oznaka}} [http://necrometrics.com/author.htm Matthew White], [http://necrometrics.com/battles.htm#Jasenovac Death Tolls – Jasenovac] * {{eng oznaka}} [http://www.hic.hr/books/manipulations/ Sažetak istraživanja Vladimira Žerjavića o stvarnom broju žrtava] [[Kategorija:Logori u NDH|Jasenovac]] eoxdlgr9gpwjfa0hnivaoh0cmujjd99 0 294967 6436603 6209479 2022-08-02T21:42:07Z Jdjdjjdjd8727383982 278502 wikitext text/x-wiki 6436605 6436603 2022-08-02T21:42:42Z Croxyz 205325 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Jdjdjjdjd8727383982|Jdjdjjdjd8727383982]] ([[User talk:Jdjdjjdjd8727383982|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]] wikitext text/x-wiki '''Vladimir''' je [[Slaveni|slavensko]] muško ime. Dolazi od riječi 'vladati' i 'mir'. Pretpostavlja se da je ime Vladimir nastalo u ruskom jeziku od skandinavskog imena Waldemar, ali je malo vjerojatna jer se to ime spominje u najranijoj povijesti Južnih Slavena.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/bebe/ime_vladimir_muska_imena |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=7. veljače 2011. |archive-date=15. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110315200538/http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/bebe/ime_vladimir_muska_imena |url-status=dead }}</ref> ==Poznati Vladimiri== *[[Vladimir Lenjin]]-[[Sovjetski Savez|sovjetski]] predsjednik *[[Vladimir Nazor]]-hrvatski pisac *[[Vladimir Putin]]-2. predsjednik Rusije *[[Vladimir Becić]]-hrvatski slikar *[[Vladimir Nabokov]]-rusko-američki književnik *[[Vladimir Bakarić]]-hrvatski komunist i političar *[[Vladimir Prelog]]- hrvatski i švicarski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Imena]] 5fxp9vvxkn24snfj1nevqhzu1mq1f3k 6436607 6436605 2022-08-02T21:43:20Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki '''Vladimir''' je [[Slaveni|slavensko]] muško ime. Dolazi od riječi 'vladati' i 'mir'. Pretpostavlja se da je ime Vladimir nastalo u ruskom jeziku od skandinavskog imena Waldemar, ali je malo vjerojatna jer se to ime spominje u najranijoj povijesti Južnih Slavena.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/bebe/ime_vladimir_muska_imena |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=7. veljače 2011. |archive-date=15. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110315200538/http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/bebe/ime_vladimir_muska_imena |url-status=dead }}</ref> ==Poznati Vladimiri== *[[Vladimir Lenjin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] predsjednik *[[Vladimir Nazor]], hrvatski pisac *[[Vladimir Putin]], 2. predsjednik Rusije *[[Vladimir Becić]], hrvatski slikar *[[Vladimir Nabokov]], rusko-američki književnik *[[Vladimir Bakarić]], hrvatski komunist i političar *[[Vladimir Prelog]], hrvatski i švicarski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Imena]] 6rhdssky52lixmh2f711bjirp49skv8 6436609 6436607 2022-08-02T21:44:04Z Jdjdjjdjd8727383982 278502 wikitext text/x-wiki 6436610 6436609 2022-08-02T21:46:34Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Jdjdjjdjd8727383982|Jdjdjjdjd8727383982]] ([[User talk:Jdjdjjdjd8727383982|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Croxyz|Croxyz]] wikitext text/x-wiki '''Vladimir''' je [[Slaveni|slavensko]] muško ime. Dolazi od riječi 'vladati' i 'mir'. Pretpostavlja se da je ime Vladimir nastalo u ruskom jeziku od skandinavskog imena Waldemar, ali je malo vjerojatna jer se to ime spominje u najranijoj povijesti Južnih Slavena.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/bebe/ime_vladimir_muska_imena |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=7. veljače 2011. |archive-date=15. ožujka 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110315200538/http://vijesti.gorila.hr/gorilopedija/lifestyle/bebe/ime_vladimir_muska_imena |url-status=dead }}</ref> ==Poznati Vladimiri== *[[Vladimir Lenjin]], [[Sovjetski Savez|sovjetski]] predsjednik *[[Vladimir Nazor]], hrvatski pisac *[[Vladimir Putin]], 2. predsjednik Rusije *[[Vladimir Becić]], hrvatski slikar *[[Vladimir Nabokov]], rusko-američki književnik *[[Vladimir Bakarić]], hrvatski komunist i političar *[[Vladimir Prelog]], hrvatski i švicarski kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Imena]] 6rhdssky52lixmh2f711bjirp49skv8 0 297577 6436739 6381371 2022-08-03T08:18:27Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Film | naslov filma = Kraljev govor | naslov originala = The King's Speech | slika = Kings_speech_ver3.jpg | opis slike = | veličina slike = 300px | režija = [[Tom Hooper]] | producenti = [[Iain Canning]]<br />[[Emile Sherman]]<br />[[Gareth Unwin]]<br>[[Geoffrey Rush]] | scenarij = [[David Seidler]] | pripovjedač = | glavne uloge = [[Colin Firth]]<br>[[Geoffrey Rush]]<br>[[Helena Bonham Carter]]<br>[[Guy Pearce]]<br>[[Timothy Spall]]<br>[[Michael Gambon]]<br>[[Derek Jacobi]]<br>[[Jennifer Ehle]] | glazba = [[Alexandre Desplat]] | snimatelj = [[Danny Cohen]] | montaža = [[Tariq Anwar]] | scenografija = | kostimografija = | distributer = {{ZD|A|AUS}} [[Paramount Pictures]]<br>{{ZD|S|SAD}} [[The Weinstein Company]]<br>{{ZD|U|UK}} [[Momentum Pictures]] | godina = [[2010.]] | trajanje = 118 minuta | država = {{ZD+X/U|UK}}<ref>Smith, N. [http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-12593892 ''Oscars 2011: Film Council basks in King's Speech glory''] ''[[BBC News]]'', 28. veljače 2011. Maddox, G. [http://www.smh.com.au/entertainment/oscars/all-hail-the-kings-speech-and-its-likely-sweep-20110225-1b8rr.html ''All hail The King's Speech and its likely sweep''] Preuzeto 28. veljače 2011.</ref> | jezik = [[engleski]] | budžet = £8.000.000<ref name=guard>[http://www.guardian.co.uk/film/2011/feb/11/baftas-the-kings-speech-riches ''Never mind the Baftas ... who will get The King's Speech riches?''] ''[[The Guardian]]'' Preuzeto 28. veljače 2011.</ref> | zarada = £150.500.000<ref>[http://www.boxofficemojo.com/movies/?id=kingsspeech.htm Kraljev govor] Box Office Mojo. Preuzeto 28. veljače 2011.</ref> | žanr = biografski, drama, povijesni | prethodni = | sljedeći = | web stranica = http://kingsspeech.com/ | imdb_id = 1504320 }} '''''Kraljev govor''''' (eng. ''The King's Speech'') je britanska povijesna drama iz [[2010.]] koju je režirao [[Tom Hooper]] prema scenariju [[David Seidler|Davida Seidlera]]. Film je nominiran za [[BAFTA]]-u u čak 14 kategorija (dobio ih je 7) i [[Oscar]]a u 12 kategorija, pobijedivši u četiri najvažnije - [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg redatelja|najbolji redatelj]] ([[Tom Hooper]]), [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|najbolji glavni glumac]] ([[Colin Firth]]) i [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]] ([[David Seidler]]); te 7 [[Zlatni globus|Zlatnih globusa]]. Firth tumači ulogu engleskoga kralja [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Georgea VI.]] koji, kako bi svladao svoje [[mucanje]], odlazi kod [[Lionel Logue|Lionela Loguea]], neortodoksnog logopeda kojega tumači [[Geoffrey Rush]]. Dok surađuju, dvojica muškaraca postaju dobri prijatelji, a kada mu brat, [[Edvard VIII.]], [[Abdikacijska kriza Edvarda VIII.|abdicira]], kralj se oslanja na Loguea da mu pomogne održati radijski govor na samom početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. David Seidler je počeo čitati o Georgeu VI. nakon što je, tijekom mladosti, i sam svladao mucanje te je, koristeći informiranu maštu, napisao priču o odnosu dvaju muškaraca. Devet tjedana prije snimanja otkrivene su Logueove bilješke tako da su citati iz istih dodani u scenarij. Glavna fotografija odrađena je u [[London]]u i nekim drugim lokacijama [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] tijekom prosinca [[2009.]] i siječnja [[2010.]] godine. Film je premijeru imao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]] [[24. listopada]] [[2010.]], a u [[Ukedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] [[7. siječnja]] [[2011.]] godine. Isprva je film označen za dobnu skupinu 15+ zbog psovki koje su se mogle čuti tijekom terapija kralja Georgea, što je kasnije promijenjeno zbog kritika. ''Kraljev govor'' bio je tri tjedna na vrhu britanskog [[box office]]a po zaradi. Kritičari su ga iznimno hvalili zbog vizualnog dojma, umjetničke izvedbe i glume (što se ponajviše odnosilo na Firtha), dok su se drugi osvrnuli na krivo prikazivanje povijesnih događaja, posebnice na tobožnje [[Winston Churchill|Churchillovo]] prihvaćanje abdikacije. Film je dobio niz nominacija i nagrada, od kojih je većina namijenjana [[Colin Firth|Colinu Firthu]]. Nominiran je za 7 [[Zlatni globus|Zlatnih globusa]], osvojivši onog za najboljeg glumca u drami (Colin Firth). Nominiran je i za 14 [[BAFTA]], što je bio najveći broj nominacija među konkurencijom, dobivši one za najbolji film, glavnu mušku ulogu (Colin Firth) i nagrade za sporednog glumca i glumicu, koje su odnijeli [[Geoffrey Rush]] i [[Helena Bonham Carter]]. Film je dobio i najviše nominacija za [[Oscar]]a, čak 12m dobivši ona četiri glavna - [[Oscar za najbolji film|najbolji film]], [[Oscar za najboljeg redatelja|najbolji redatelj]] ([[Tom Hooper]]), [[Oscar za najboljeg glavnog glumca|najbolji glavni glumac]] ([[Colin Firth]]) i [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji originalni scenarij]] ([[David Seidler]]). == Radnja == Film započinje govorom tadašnjeg [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|princa Alberta, grofa od Yorka]] ([[Colin Firth]]), drugog sina kralja [[George V.|Georgea V.]], prilikom zatvaranja [[Britanska carska izložba|Britanske carske izložbe]] [[1925.]] godine, na [[Wembley|stadionu Wembley]] u pratnji svoje supruge [[Elizabeth Bowes-Lyon|Elizabeth]] ([[Helena Bonham Carter]]). Njegovo [[mucanje]] vidno zasmeta tisućama gledatelja okupljenih na stadionu. Princ pokušava nekolicinu neuspješnih tretmana i konačno odustaje, sve dok ga supruga ne uvjeri da posjeti čovjeka po imenu [[Lionel Logue]] ([[Geoffrey Rush]]), [[Australija|australskog]] logopeda na radu u [[London]]u. Na njihovom prvom sastanku, Logue zahtijeva da jedno drugog oslovljavaju krsnim imenima, što je bilo kršenje kraljevske etikete. Logue uvjeri Alberta da čita [[Hamlet]]ov [[solilokvij]] "[[Biti ili ne biti]]" dok, istovremeno, sluša uvertiru [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozartove]] opere ''[[Figarov pir]]'' na slušalicama. Logue snimi njegov govor na [[gramofon]]u, ali Albert, uvjeren kako je mucao, odlazi iz ureda. Logue mu gramofonsku ploču pokloni kao suvenir. Dok [[George V.|kralj George V.]] ([[Michael Gambon]]) drži svoju Božićnu adresu [[1934.]] godine, ukazuje sinu na važnost prijenosa za suvremenu monarhiju. Kasnije, Albert pusti gramofonsku ploču i čuje neprekinutu recitaciju solilokvija koju je izveo on sam. Odluči se vratiti Logueu, a dok vježbaju relaksaciju mišića i disanje, probijaju psihološke barijere prinčeva mucanja. Princ otkriva neke stresove svoga djetinjstva: strog otac, represija njegovog prirođenog pisanja lijevom rukom, bolni tretman iskrivljenih koljena metalnim iglama, dadilja koja je favorizirala njegova brata, [[Edvard VIII.|Davida, princa od Walesa]], pa bi ga namjerno udarala kako bi plakao i tako izbjegao susret s roditeljima i preuranjena smrt njegova mlađeg brata [[John, princ Ujedinjenog Kraljevstva|princa Johna]] [[1919.]] godine. Kao dio tretmana, njih dvojica postaju prijatelji. [[Slika:Colin_Firth_and_Helena_Bonham_Carter_filming.jpg|thumb|Colin Firth i Helena Bonham Carter kao grof i grofica od Yorka tijekom snimanja filma ''Kraljev govor'']] Dana [[20. siječnja]] [[1936.]], kralj George V. umire, a nasljeđuje ga princ David kao kralj [[Edvard VIII.]] ([[Guy Pearce]]). No, problem se stvori kada se kralj poželi oženiti s [[Wallis Simpson]] ([[Eve Best]]) nakon što njezin razvod bude ozakonjen. Takav bi čin uzrokovao ustavnu krizu. Kada, tijekom zabave u [[Dvorac Balmoral|Dvorcu Balmoral]], Albert upozori brata kako ne može oženiti Wallis i [[Abdikacijska kriza Edvarda VIII.|zadržati prijestolje]], kralj Edvard VIII. ga optuži za urotu koja za cilj ima njegovo svrgavanje, a njegove satove kod logopeda navodi kao dokaz jer se preko njih priprema za nasilno preuzimanje vlasti. Albert ostaje bez riječi na te optužbe, a kralj ga provocira izrugujući se njegovom mucanju preko izraza "B-B-Bertie", kao što je to radio dok su bili djeca. Na sljedećem sastanku s Logueom, Albert spomene ovaj incident. U pokušaju da ga utješi, Logue ga uvjerava kako bi mogao biti kralj i govori da bi [[šiling]] u kojeg su se okladili trebao nositi njegov lik kada bude monarh. Albert optuži Loguea za [[Izdaja|izdaju]] i, u izljevu bijesa, izruguje se njegovoj neuspjeloj glumačkoj karijeri i skromnom porijeklu što uzrokuje probleme u njihovom prijateljstvu. Kada Edvard VIII. abdicira kako bi se oženio, princ Albert postaje kralj [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|George VI.]] U tom trenutku zatreba Logueovu pomoć tako da on i kraljica odlaze u dom Logueovih kako bi se ispričali. Kada kralj zahtijeva da Logue sjedi u kraljevskoj loži tijekom krunidbe u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]], dr. [[Cosmo Gordon Lang]], [[nadbiskup od Canterburyja]] ([[Derek Jacobi]]), preispituje Loguove kvalifikacije. Ovo uzrokuje novi sukob između kralja i Loguea tijekom kojeg potonji otkriva da je karijeru započeo liječivši vojnike iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Kada Logue sjedne na [[prijetsolje kralja Edvarda]] i odbaci [[Krunidbeni kamen]] kao bezvezariju, Georgeovo snažno protivljenje takvom nepoštivanju relikvija dovodi ga do zaključka kako je jednako sposoban kao i njegovi prethodnici. Dana [[3. rujna]] [[1939.]] godine, kralj se sprema održati govor povodom objave rata [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te poziva Loguea u [[Buckinghamska palača|Buckinghamsku palaču]] kako bi mu pomogao. Dok kralj i Logue šetaju palačom do malenog studija, [[Winston Churchill]] ([[Timothy Spall]]) otkriva kako je i on jednom imao problema s mucanjem, ali ih je preokrenuo u svoju korist. Kralj održi svoj govor kao da govori Logueu, a ovaj ga vodi kroz svaku riječ. Dok Logue gleda, kralj s obitelji izlazi na balkon gdje pred tisućama ljudi koji mu plješću treba održati govor. Odjavna špica filma otkriva nam kako je, tijekom svih krljevih govora, Logue uvijek bio prisutan. Kralj i Lionel Logue ostali su i dalje prijatelji, a kralj mu je [[1944.]] godine dodijelio počast Zapovjednika Kraljevskog viktorijanskog reda. == Glumačka postava == * [[Colin Firth]] kao [[Đuro VI., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|princ Albert, grof od Yorka / kralj George VI.]] * [[Helena Bonham Carter]] kao [[Elizabeth Bowes-Lyon|Elizabeta, grofica od Yorka / kraljica Elizabeta]] * [[Geoffrey Rush]] kao [[Lionel Logue]] * [[Guy Pearce]] kao [[Edvard VIII.|Edvard, princ od Walesa / kralj Edvard VIII.]] * [[Michael Gambon]] kao [[George V.|kralj George V.]] * [[Timothy Spall]] kao [[Winston Churchill]] * [[Jennifer Ehle]] kao Myrtle Logue * [[Derek Jacobi]] kao [[Cosmo Gordon Lang]] ([[Nadbiskup od Canterburyja]]) * [[Anthony Andrews]] kao [[Stanley Baldwin]] * [[Eve Best]] kao [[Wallis Simpson|Wallis, grofica od Windsora]] * [[Freya Wilson]] kao [[Elizabeta II.|princeza Elizabeta]] * [[Ramona Marquez]] kao [[princeza Margaret, grodica od Snowdona|princeza Margaret]] * [[Claire Bloom]] kao [[Mary od Tecka|kraljica Mary]] == Produkcija == === Razvoj === === Lokacija i dizajn === === Vizualni izgled === Hooper koristi nekoliko [[Kinematografija|kinematografskih]] tehnika kako bi prikazao kraljev osjećaj ukočenosti. Glavna filmska kritičarka ''[[New York Times]]a'', [[Manohla Dargis]], rekla je kako je osjećaj zatočenosti unutar kraljeve glave prikazan previše doslovno korištenjem [[fisheye objektiv]]a, što je Hooper negirao, rekavši kako je samo koristio šire objektive od onih uobičajenih.<ref name=Dargis>Dargis, M. (25 November 2010). [https://movies.nytimes.com/2010/11/26/movies/26king.html "The King’s English, Albeit With Twisted Tongue"]. ''[[The New York Times]]''. Retrieved 6 February 2011.</ref><ref name='Appleo'>Appleo, T. [http://www.hollywoodreporter.com/blogs/race/5-secrets-kings-speech-dga-94729 The 5 Secrets of Tom Hooper’s ‘King’s Speech’ Success] ''[[The Hollywood Reporter]]'', 31. siječnja 2011. Preuzeto 9. veljače 2011.</ref> [[Roger Ebert]] je primijetio kako je većina filma snimana u unutarnjem prostoru u izduljenim ''setovima'', hodnicima i malim prostorima koji predstavljaju ukočenost i skučenost, što je u suprotnosti s tradicionalnom shemom povijesnih drama koja naglašava veličanstvenost.<ref name='Ebert'/> Hooper je koristio široke kadrove kako bi snimio pokrete tijela glumaca, posebice one [[Geoffrey Rush|Geoffreyja Rusha]], koji se pripremao na [[Pariz|pariškoj]] školi [[L'École Internationale de Théâtre Jacques Lecoq]] i koji "je konstantno briljantan u načinu na koji nosi svoje tijelo". Hooper je širio perspektivu kako bi prikazao Rushove geste, a kasnije i cjelokupne tjelesne pokrete i siluete. Isto je primjenjivano na [[Colin Firth|Firthu]]. Tijekom prve scene konzultacija, kralj je pribijen uz veliki zid, zabijen u kut naslonjača, "kao da rukohvat naslonjača koristi kao prijatelja, neku vrstu osiguranja?"<ref name='Appleo'/> Martin Filler je pohvalio "nisko-vatažnu" kinametografiju Dannyja Cohena koji je sve napravio da izgleda kao da je "umočeno u jak čaj".<ref name='Filler'>Filler, M. [http://www.nybooks.com/blogs/nyrblog/2011/jan/25/hollywoods-royal-stammer/ Hollywood's Royal Stammer] ''NYR Blog'', 25. siječnja 2011. Preuzeto 9. veljače 2011.</ref> === Glazba === Glazbu za film skladao je [[Alexandre Desplat]]. U filmu o čovjeku koji se bori kako bi naučio govoriti, Desplat je bio iznimno oprezan da glazbom ne zasjeni dramaturgiju. Izazov je opisao ovako: ''"Ovo je film o zvuku glasa. Glazba se treba baviti time. Glazba se treba baviti tišinom. Glazba se treba baviti vremenom."''<ref name='Martens'>Martens, T.[http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2010/11/the-sound-of-silence-alexandre-desplat-on-the-music-that-just-floats-throughout-the-kings-speech.html The sound of silence: Alexandre Desplat on the music that 'just floats' throughout 'The King's Speech'] ''Pop & hiss'', LA Times glazbeni blog. wwww.latimesblogs.latimes.com/musicblog 26. studenog 2010. Preuzeto 9. veljače 2011.</ref> Glazba je zapravo aranžman glazbe za gudala i [[klavir]] (s tim da se u jednoj sceni pojavljuju [[oboa]] i [[harfa]]) koja za cilj ima dočarati kraljevu tugu, a kasnije toplinu prijateljstva između Loguea i njega. [[Minimalizam (glazba)|Minimalistički]] pristup naglašava borbu protagonista za kontrolom u priču.<ref name='McNab'>McNab, K.[http://www.soundonsight.org/the-king%E2%80%99s-speech-score-review/ The King's Speech score review] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120913152945/http://www.soundonsight.org/the-king%E2%80%99s-speech-score-review/ |date=13. rujna 2012. }} www.soundonsight.org, 27. siječnja 2011. Preuzeto 9. veljače 2011.</ref> Despalt je koristio ponavljanje jedne note kako bi obilježio ljepljivost kraljeva govora.<ref name='Martens'/> Kako film napreduje, ugodni zvukovi gudala pojačavaju prijateljstvo dvojice glavnih likova da bi do vrhunca došlo tijekom scene krunidbe. Isprva je Hooper htio snimiti scenu bez glazbe, ali Desplat je inzistirao tvrdeći kako se tu radi o stvarnom klimaksu priče, o trenutku u kojem se njihovo prijateljstvo ratificira odlukom o međusobnom povjerenju. ''"To je iznimno rijetko"'', rekao je Desplat, ''"uglavnom imate ljubavne priče"''.<ref name='Martens'/> Kako bi se dočarao zvuk vremena, glazba je snimana na posebnim mikrofonima izrađenima za kraljevsku obitelj koje je inženjer Pete Cobin uspio pronaći u [[arhiv]]ama EMI-ja.<ref name='Martens'/> Glazba je nominirana za nekoliko nagrada među kojima se ističu [[Oscar za najbolju originalnu glazbu]], [[Zlatni globus]] i [[BAFTA]]. Glazba koja se čuje tijekom kraljevog govora iz [[1939.]] godine tijekom klimaksa filma je 2. stavak (''Allegretto'') iz [[Ludwig van Beethoven|Beethovenove]] [[Simfonija br. 7 (Beethoven)|VII. simfonije]].<ref>{{Cite web |title=The King's Speech |url=http://www.imdb.com/title/tt1504320/soundtrack |work=IMDB |accessdate=2011-02-15}}</ref> == Povijesna točnost == == Premijera == Svjetska premijera filma održala se [[4. rujna]] [[2010.]] godine na filmskom festivalu u [[Telluride, Kalifornija|Tellurideu]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]].<ref name="Hoyle">{{Cite news |author=Hoyle, Ben |date=2010-09-09 |title=Story of the King who was lost for words is an Oscar favourite |work=The Times |page=23}}</ref> Sljedeće prikazivanje bilo ja na [[Filmski festival u Torontu|festivalu u Torontu]], [[10. rujna]] [[2010.]] godine, na Firthov 50. rođendan, gdje je film dobio stojeće ovacije i nagradu publike.<ref>{{Cite web |url=http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-11369007 |title=Firth movie lands Toronto Film Festival prize |publisher=BBC News |accessdate=2010-10-06}}</ref><ref>{{Cite news |first=Roger |last=Friedman |url=http://www.showbiz411.com/2010/09/11/colin-firth-gets-best-50th-birthday-gift |title=Colin Firth Gets Best 50th Birthday Gift |date=2010-09-11 |publisher=Showbiz 411}}</ref> Poster za kino distribuciju redizajniran je i pojednostavljen tako da prikazuje samo Firthovu vilicu i mikrofon, na zahtjev Toma Hoopera, koji je izvorni poster smatrao previše kompliciranim.<ref>{{Cite web |url=http://thefilmstage.com/2010/12/02/new-poster-for-the-kings-speech-keeps-it-simple/ |title=New Poster for ‘The King’s Speech’ Keeps it Simple |work=The Film Stage |accessdate=2010-12-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110209010318/http://thefilmstage.com/2010/12/02/new-poster-for-the-kings-speech-keeps-it-simple/ |archivedate=9. veljače 2011.}}</ref> Isprva je film dobio oznaku britanskin cenzora za dobnu skupinu 15+ zbog nekolicine scena u kojima Logue potiče kralja da psuje kako bi se oslobodio stresa. Na Londonskom filmskom festivalu, redatelj Tom Hooper je kritizirao tu odluku, postavljajući pitanje kako su filmovi kao ''[[Salt (2010.)|Salt]]'' ([[2010.]]) i ''[[Casino Royale (2006.)|Casino Royale]]'' ([[2006.]]) upali u kategoriju 12A unatoč očitim scenama mučenja prisutnim u filmu. Nakon Hooperove kritike, cenzori su promijenili odluku i film stavili u kategoriju "12A" omogućujući tako gledanje filma djecu mlađoj od 12 godina ako su u pratnji odrasle osobe.<ref>"[http://www.bbc.co.uk/news/entertainment-arts-11598140 Colin Firth welcomes censors' reclassification decision]". BBC News. 22. listopada 2010. Preuzeto 23. listopada 2010. ( 3. siječnja 2011.).</ref><ref>"[http://www.bbfc.co.uk/AFF274065 The King's Speech]". British Board of Film Classification. Preuzeto 23. listopada 2010. ( WebCite 3. siječnja 2011.).</ref> Hooper je istu kritiku usmjerio prema američkim cenzorima koji su film stavili u R kategoriju onemogućujući bilo kojoj osobi mlađoj od 17 godina gledanje filma bez pratnje odrasle osobe.<ref>Goldstein, Patrick (1. studenog 2010.). "[http://latimesblogs.latimes.com/the_big_picture/2010/11/the-mpaa-cracks-down-on-bad-language-in-the-kings-speech.html To the MPAA ratings board, 'The King's Speech' is just as bad as 'Saw 3D']". The Big Picture (Tribune Company). Preuzeto 7. studenog 2010. ( WebCite 3. siječnja 2011.).</ref> Ovdje ipak nije došlo do promjene kategorije.<ref>{{Cite web |url=http://www.vancouversun.com/news/King+Speech+slapped+with+ratings+agency/3838795/story.html |title=The King's Speech slapped with an 'R' by U.S. ratings agency |publisher=Vancouversun.com |date=2010-11-16 |accessdate=2011-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110129225914/http://www.vancouversun.com/news/King+Speech+slapped+with+ratings+agency/3838795/story.html |archivedate=29. siječnja 2011.}}</ref> U svojoj recenziji, Roger Ebert oštro kritizira R kategoriju nazivajući tu odluku "potpuno neopravdanom", dodavajući kako je "ovaj film izvrstan za tinejdžere".<ref name='Ebert'>{{Cite web |url=http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20101215/REVIEWS/101219985/1023 |title=The King's Speech :: rogerebert.com :: Reviews |publisher=Rogerebert.suntimes.com |accessdate=2011-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101219121030/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20101215%2FREVIEWS%2F101219985%2F1023 |archivedate=19. prosinca 2010.}}</ref> U siječnju [[2011.]] godine, [[Harvey Weinstein]], producent filma, izjavio je kako razmišlja o izbacivanju nekih vulgarnih dijelova kako bi se kategorija promijenila i kako bi, time, film dobio veću gledanost.<ref>Child, B.[http://www.guardian.co.uk/film/2011/jan/26/kings-speech-swearing-weinstein-oscars King's Speech re-edit could cut swearing] The Guardian, 26. siječnja 2011. Preuzeto 2. veljače 2011.</ref> Hooper je, s druge strane, strogo odbacio izbacivanje spornih dijelova, ali je razmišljao o tome da ih cenzurira zvučnim signalom. [[Helena Bonham Carter]] je također stala u obranu filma: "[Film] nije nasilan. Pun je čovječnosti i domišljatosti. [On] nije samo za ljude s govornim manama već i za one koji imaju [sumnji]."<ref>Labrecque, J. [http://insidemovies.ew.com/2011/01/31/tom-hooper-pg13-kings-speech/ Tom Hooper on PG-13 'King's Speech': 'I wouldn't support cutting the film in any way' – EXCLUSIVE] ''[[Entertainment Weekly]]'', 31. siječnja 2011. Preuzeto 5. siječnja 2011.</ref> Kasnije je ipak izdana izmijenjena verzija u kojoj su vulgarnosti cenzurirane. Ta je verzija svrstana u kategoriju PG-13 i bit će distribuirana u kinima diljem Sjedinjenih Država.<ref>[http://www.latimes.com/entertainment/news/la-et-quick-20110226,0,7267634.story Scrubbed 'King's Speech' gets PG-13 rating] ''[[The Los Angeles Times]]'', 26. veljače 2011. Preuzeto 27. veljače 2011.</ref> Film se u [[Australija|Australiji]] distribuira preko Transmissiona, a u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] preko [[Momentum Pictures]]a. [[The Weinstein Company]] glavni je distributer za [[Sjedinjene Američke Države]], [[Beneluks]], [[Skandinavija|Skandinaviju]], [[Njemačka|Njemačku]], [[Kina|Kinu]], [[Hong Kong]] i [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]].<ref>{{Cite web |author=Staff |date=2009-09-02 |url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=58726 |title=The Weinstein Company Acquires The King's Speech |publisher=Comingsoon.net |accessdate=2009-12-06}}</ref> Film je u [[Francuska|Francuskoj]] prikazan [[2. veljače]] [[2011.]] godini pod naslovom ''Le discours d'un roi''. Distribuciju je odradila [[Wild Bunch Distribution]].<ref>[http://www.allocine.fr/film/fichefilm_gen_cfilm=175305.html Accueil:Le discours d'un roi] www.allocine.fr. Preuzeto 3. veljače 2011. {{fr}}</ref> == Reakcije == === Zarada === Film je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] i [[Irska|Irskoj]] ostvario najveću zaradu u prvom tjednu emitiranja, skupivši £3.510.000 iz 395 kina. ''[[The Guardian]]'' je ubrzo napisao kako je to najveća zarada u recentnijoj povijesti, usporedivši ju sa zaradom filma ''[[Milijunaš s ulice]]'' ([[2008.]]), koja je bila £1,5 milijuna manja.<ref name='Gant'>Gant, C.[http://www.guardian.co.uk/film/filmblog/2011/jan/11/kings-speech-127-hours-box-office The King's Speech rouses Britain to the box office] www.guardian.co.uk/film/filmblog, 11. siječnja 2011. Preuzeto 3. veljače 2011.</ref> Film je nastavio s "tri nevjerojatna tjedna" na vrhu britanskog [[Box Office]]a, zaradivši preko £3 milijuna u četiri uzastopna tjedna, postavši prvi film nakon ''[[Priča o igračkama 3|Priče o igračkama 3]]'' ([[2010.]]) kojemu je to pošlo za rukom.<ref>Gant, C. [http://www.guardian.co.uk/film/filmblog/2011/feb/01/tangled-king-s-speech-disney Tangled's revamped princess tale dethrones The King's Speech] www.guardian.co.uk/film/filmblog, 1. veljače 2011. Preuzeto 3. veljače 2011.</ref> Nakon pet tjedana u kinima, proglašen je za najuspješniji nezavisni britanski film u povijesti.<ref name=guard/> U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]], ''Kraljev govor'' je zaradio je u prvom tjednu zaradio $355,450 iz četiri kina. Film ujedno drži rekord za najveću zaradu po kinu za [[2010.]] godinu.<ref>{{Cite web |url=http://www.boxofficemojo.com/news/?id=2997&p=.htm |title=Arthouse Audit: 'King's Speech' Has Royal Debut |work=[[Box Office Mojo]] |accessdate=2010-12-01}}</ref> Film je distribuiran u čak 700 kina na [[Božić]], a [[14. siječnja]] [[2011.]] godine u 1.543 kina. Tijekom novogodišnjeg vikenda, u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]], zaradio je £4,81 milijun, a £7 milijuna tijekom vikenda povodom Dana Martina Luthera Kinga.<ref>[http://www.boxofficemojo.com/movies/?page=weekend&id=kingsspeech.htm Index: The King's Speech]. Preuzeto 3. veljače 2011.</ref> U [[Australija|Australiji]], ''Kraljev govor'' je zaradio preko $6.281.686 [[Australski dolar|AUD]] u prva dva tjedna prema podatcima koje je dostavila MPDAA (Motion Picture Distributors Association of Australia). Izvršni direktor [[Palace Cinemas]]a, Benjamin Zeccola, objavio je kako su reakcije gledatelja na film bile spektakularne. "To je naš broj 1 za cijeli period, diljem cijele zemlje. (...) Mislim da je uspješniji od ''Milijunaša s ulice'' i inspirativniji. Dobar je to primjer filma koji je započeo u nezavisnim kinima i probio se do ''mainstream'' kina."<ref name="Australian response">{{Cite web |url=http://www.smh.com.au/entertainment/movies/stutterly-marvellous--why-we-clamour-for-the-stammer-story-20110106-19gv4.html |title=Stutterly marvellous: why we clamour for the stammer story |accessdate=2011-01-07 |last=Kwek |first=Glenda |date=2010-01-06 |publisher=Fairfax Media |work=The Sydney Morning Herald}}</ref> === Kritike i komentari === === Komentari stručnjaka === Britanska udruga ljudi s govornim problemima pozdravila je prikazivanje ''Kraljevog govora'', čestitajući autorima na njihovom "realističnom prikazivanju frustracije i straha od govora kojeg ljudi koji mucaju osjećaju na dnevnoj bazi". Dodali su i to kako "nas se interpretacija kraljevog mucanja Colina Firtha posebno dojmila zbog realističnosti i točnosti."<ref>[http://www.stammering.org/kspoints.html British Stammering Association comments on The King's Speech] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131117063825/http://www.stammering.org/kspoints.html |date=17. studenoga 2013. }} BSA. Retrieved 17 March 2011.</ref> === Nagrade === == Izvori == {{izvori|30em}} == Dodatna literatura == *Bowen, C. (2002.). ''[http://www.speech-language-therapy.com/ll.htm Lionel Logue: Pioneer speech therapist] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110307073546/http://www.speech-language-therapy.com/ll.htm |date=7. ožujka 2011. }}'' Preuzeto 1. siječnja 2011. *Logue, Mark i Conradi, Peter, (2010.) "''The King’s Speech: How One Man Saved the British Monarchy''", New York: Sterling Publishing Co., (napisao Logueov unuk i novinar Sunday Timesa), {{ISBN|978-1-4027-8676-1}} *{{Cite book |last=Rhodes James |first=Robert |year=1998 |title=A spirit undaunted: the political role of George VI |location=London |publisher=Little, Brown and Co |isbn=0316647659 |url=http://books.google.com/books?id=QunGQgAACAAJ&dq=ISBN0316647659&cd=1 |accessdate=2010-10-06 |ref=harv}} * [http://trove.nla.gov.au/ndp/del/article/52254012 St Claire, M, "An Australian Cures Defect in King's Speech", ''The Australian Women's Weekly'', (subota, 2. siječnja 1937.), str.12.] ==Vanjske poveznice== {{commonscat|The King's Speech}} * [http://kingsspeech.com Službena stranica] filma * {{Imdb naslov|naslov=Kraljev govor|id=1504320|The King's Speech}} * [http://www.britishpathe.com/record.php?id=50494 Snimka mucanja kralja Georgea VI. prilikom govora 1938.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110406121206/http://www.britishpathe.com/record.php?id=50494 |date=6. travnja 2011. }} * [http://www.youtube.com/watch?v=DAhFW_auT20 Snimka kraljevog govora] na YouTube-u * [http://www.bbc.co.uk/archive/ww2outbreak/7918.shtml Snimka kraljevog govora] iz BBC-jeve arhive {{Oscar za najbolji film}} {{BAFTA Film}} [[Kategorija:Britanski filmovi 2010-ih]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Povijesni filmovi]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji film]] [[Kategorija:Filmovi čiji su scenaristi osvojili Oscar za najbolji originalni scenarij]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e za najbolji film]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e za najbolji scenarij]] 3pa2yf546so465w70a9n5pj72n4dmar 0 299626 6436536 6183938 2022-08-02T18:44:26Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Tko se boji Virginije Woolf? | naslov originala = Who’s Afraid of Virginia Woolf? | slika = | opis slike = | veličina slike = 200px | režija = [[Mike Nichols]] | producenti = | scenarij = | pripovjedač = | glavne uloge = [[Elizabeth Taylor]]<br>[[Richard Burton]] | glazba = Alex North | snimatelj = Haskell Wexler | montaža = | distributer = [[Warner Bros. Entertainment|Warner Bros.]] | godina = [[1966.]] | trajanje = 131 min. | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = | žanr = | prethodni = | sljedeći = | web stranica = | imdb_id = 0061184 }} '''Tko se boji Virginije Woolf?''' ([[engleski jezik|engl.]] ''Who's Afraid of Virginia Woolf?'') je [[Oskar]]om nagrađeni [[film]] iz [[1966.]], [[Filmska adaptacija|adaptacija]] [[Tko se boji Virginije Woolf ?|istoimenog kazališnog djela]] kojeg je napisao [[Edward Albee]]. Film je režirao [[Mike Nichols]] a producirao ga je [[Warner Bros. Entertainment|Warner Bros.]] == Radnja == Radnja filma se odvija jedne subotnje večeri na [[Sveučilište|sveučilištu]] New England a glavni protagonisti su bračni par: [[povjesničar]] George koji je u braku postao [[cinik]] i njegova supruga [[Alkoholičar|alkoholičarka]] Marta, koja se ne može pronaći u procesu starenja i koja je kćerka predsjednika sveučilišta. U posjeti Georgeu i Marti, dolaze njihovi susjedi, mladi bračni par Nick i Honey. Pred šokiranim gostima i potpomognuti [[Alkohol|alkoholom]] George i Marta pokazuju sve frustracije njihovog dvadesetogodišnjeg braka kroz stalne psihičke sukobe. George i Marta u trenutcima kad su bili nasamo s Nickom i Honey saznali su neke detalje iz njihove veze i te informacije primjenjuju da bi isprovocirali i mladi bračni par što im na kraju i uspijeva. == Adaptacija == [[Warner Bros. Entertainment|Warner Bros.]] je za glavne uloge predvidio [[Bette Davis]] i [[James Mason|Jamesa Mesona]], ali na kraju angažira [[Elizabeth Taylor]] i [[Richard Burton|Richarda Burtona]] koji su obećavli veći publicitet filmu zbog njihovog turbulentnog braka. Taylorin honorar za film je bio milijun [[Američki dolar|dolara]] dok je Burton dobio 750 000 dolara. Osim toga dobili su 10% od zarade filma, tako da se njihova sveukupna zarada popela na više od 6 milijuna dolara. Filmska inačica razlikuje se malo od kazališne. U kazališnoj inačici imaju samo 4 osobe u cijelom komadu, dok u filmskoj postoji i jedna sporedna uloga, [[konobar]] na benzinskoj pumpi, koji izgovori i nekoliko [[rečenica]] i njegova supruga, koja samo servira [[piće]] i poslije toga nestaje. Te dvije uloge dodijeljene su Franku Flanaganu, inače zaduženom za osvjetljenje u filmu i njegovoj supruzi Agnes. U kazališnom djelu radnja se odvija isključivo u Georgovoj i Martinoj kući. U filmu jedna scena se odvija već na pomenutoj benzinskoj pumpi, jedna u Georgovom i Martinom [[vrt]]u i jedna u njihovom autu. Ako se zanemare te male razlike može se reći da se film tijesno pridržava radnje iz kazališnog komada. {{GLAVNIRASPORED:Tko se boji Virginije Woolf?}} [[Kategorija:Američki filmovi 1960-ih]] [[Kategorija:Filmovi 1960-ih]] 3jx90664dtujhmqjj3qiypa9gbz6w6w 0 301009 6436740 6410957 2022-08-03T08:21:05Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Kraljevska izložbena galerija i [[Carltonovi vrtovi]] |slika = Melbourne Royal Exhibition - East Buildings.jpg |godina = [[2004.]] <small>(28. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1131 |država = {{ZD+X/A|AUS}} }} '''Kraljevska izložbena galerija''' ([[engleski|eng.]] ''Royal Exhibition Building'') je jedna od najpoznatijih građevina u [[Melbourne]]u ([[Australija]]), izgrađena 1880. godine za Internacionalni sajam (1880. – 81.), a kasnije je bila mjesto osnutka [[Australski parlament|Australskog parlamenta]] (1901.). Nalazi se u [[Carltonovi vrtovi|Carltonovim vrtovima]] u ulici Nicholson br. 9., u središnjoj poslovnoj četvrti Melbournea. Tijekom 20. stoljeća izgubila je nekoliko svojih krila, ali je monumentalna Velika dvorana sačuvana i obnovljena 1990-ih. Kako je ona posljednja velika izložbena galerija iz 19. stoljeća, i jedna od rijetkih koja je sačuvana, [[2004.]] godine uvrštena je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]]. ==Povijest i odlike== Prema riječima samog [[arhitekt]]a, [[Joseph Reed|Josepha Reeda]], [[historicizam|historicistički]] oblik građevine je inspiriralo više građevina: [[kupola]] po uzoru na [[Firentinska katedrala|Firentinsku katedralu]], dok su krila oblikovana u stilu ''Rundbogenstila'' ([[njemačka]] neo-[[romanika]]) i po uzoru na nekoliko građevina u [[Normandija|Normandiji]], [[Caen]]u i [[Pariz]]u.<ref>Elizabeth Wills, ''The Royal Exhibition Building, Melbourne'', 2004., Melbourne, Victoria: Museum Victoria. {{ISBN|0-9577471-4-4}}.</ref> Po završetku, Kraljevska izložbena galerija je imala 12,000 m² izložbenog prostora, ali i mnoge privremene dodatne prostorije. Dana 9. svibnja 1901. godine u ovoj zgradi je otvoren [[Australski parlament]] koji je tu zasjedao sljedećih 26 godina. Tu se prvi put podigla i [[Zastava Australije]], 3. rujna iste godine.<ref>[http://www.itsanhonour.gov.au/symbols/flag.cfm#day Dan australske državne zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110824211702/http://www.itsanhonour.gov.au/symbols/flag.cfm#day |date=24. kolovoza 2011. }} {{eng oznaka}} Posjećeno 6. travnja 2011.</ref> Tijekom [[XVI. Olimpijske igre – Melbourne 1956.|Olimpijskih igara u Melbourneu 1956. godine]] u ovoj građevini su održana natjecanja u košarci, dizanju utega, hrvanju i mačevanju. Nakon što je dugo godina propadala, 1979. godine srušena je njezina velika Dvorana za bal, nakon čega su se pobunili stanovnici Melbournea i odlučeno je kako će se obnoviti glavna zgrada, što je i učinjeno 1990-ih. Danas je Kraljevska izložbena galerija spojena s Muzejom Melbournea (najveći muzej južne polutke) i najveći je izložak Muzeja Victoria (upravno tijelo više muzeja). Još uvijek je u funkciji kao izložbena galerija Internacionalnog sajma cvijeća, ali i mjesto održavanja školskih ispita za više škola. <gallery> Slika:Melbourne international exhibition 1880.jpg|<center>Kraljevska izložbena galerija 1880. god. Slika:Tom roberts big picture.jpg|<center>Osnivanje Australskog parlamenta 1901. god. Slika:Royal Exhibition Building inside1.JPG|<center>Glavna dvorana iznutra Slika:Royal Exhibition Building 2003-05-17.jpg|<center>Pogled iz Carltonovih vrtova Datoteka:Royal exhibition building tulips straight.jpg|<center>Južno pročelje Kraljevske izložbene galerije </gallery> ==Izvori== {{commonscat|Royal Exhibition Building}} {{izvori}} * ==Vanjske poveznice== * [http://museumvictoria.com.au/reb/ Kraljevska izložbena galerija u muzeju Victoria] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110505084240/http://museumvictoria.com.au/reb/ |date=5. svibnja 2011. }} {{Svjetska baština u Australiji}} {{coord|display=title|-37.804728|144.971225|type:landmark_region:AU}} [[Kategorija:Građevine u Australiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Australiji]] re8ya5d3guhfx9y7kh3lb6kgpdppglv 0 306947 6436670 6349341 2022-08-03T02:23:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Znanstvenik | ime = John Herschel | slika = Julia Margaret Cameron - John Herschel (Metropolitan Museum of Art copy, restored) levels.jpg | slika_širina = 200px | naslov = | datum_rođenja = [[7. ožujka]] [[1792.]] | mjesto_rođenja = [[Slogh]], [[Buckinghamshire]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | datum_smrti = [[11. svibnja]] [[1871.]] | mjesto_smrti = [[Collingwood]], [[Kent (grofovija)|Kent]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] | prebivalište = | državljanstvo = [[Englezi|Englez]] | narodnost = | etnicitet = | polje = [[Matematika]], [[astronomija]] <br> [[Kemija]], [[fotografija]] | radna_institucija = Zvjezdarnica kraj [[Capetown]]a, <br> Kraljevsko astronomsko društvo | alma_mater = [[Eton College]] <br> [[Sveučilište u Cambridgeu]] | doktorski_mentor = | doktorski_studenti = | poznat_po = [[Pirheliometar]] <br> [[Fotografija]] | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1813.) <br> [[Copleyeva medalja]] (1821.) | religija = | fusnote = }} [[datoteka:DR01 pyrheliometer 1.jpg|mini|300px|desno|[[Pirheliometar]], istraživački tip.]] '''John Herschel''', punim imenom '''John Frederick William Herschel''' ([[Slogh]] kod Windsora, 7. ožujka 1792. - [[Collingwood]] kod Hawkhursta, 11. svibnja 1871.), engleski [[astronom]], [[matematičar]], [[kemičar]] i [[fotografija|fotograf]]. Sin je [[William Herschel|Fredericka Williama Herschela]] i nećak [[Caroline Lucretia Herschel|Caroline Lucretie Herschel]]. Nastavio očevo istraživanje [[maglica]], [[Dvojna zvijezda|dvojnih zvijezda]] i [[Zvjezdana skupina|zvjezdanih skupova]] i dopunjavao njegove [[Zvjezdani katalog|zvjezdane kataloge]]. Izgradio [[zvjezdarnica|zvjezdarnicu]] kraj [[Capetown]]a (1834.), opažao južno nebo te sastavio ''Opći katalog maglica i zvjezdanih skupova'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''A General Catalogue of Nebulae and Clusters of Stars'', 1864.), koji je poslije prerastao u ''Novi opći katalog'' (eng. ''New General Catalogue'', NGC). Razvijao [[fotografija|fotografiju]] (uveo nazive [[pozitiv]] i negativ), osobito astronomsku fotografiju. Izumio je [[pirheliometar]]. Imenovao 7 [[Saturnovi prirodni sateliti|Saturnovih satelita]] ([[Diona (mjesec)|Diona]], [[Encelad (mjesec)|Enkelad]], [[Japet (mjesec)|Japet]], [[Mimas (mjesec)|Mimas]], [[Reja (mjesec)|Reja]], [[Tetija (mjesec)|Tetija]] i [[Titan (mjesec)|Titan]]) i 4 [[Uranovi prirodni sateliti|Uranova satelita]] ([[Ariel (mjesec)|Ariel]], [[Oberon (mjesec)|Oberon]], [[Titanija (mjesec)|Titanija]] i [[Umbriel (mjesec)|Umbrijel]]). Član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (eng. ''Royal Society'') od 1813. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] (J. Herschel) i [[Mars]]u (Herschel).<ref>'''Herschel, John Frederick William''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=25232] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> Otkrio je 525 [[maglica]] i [[Zvjezdana skupina|zvjezdanih skupova]] te 3300 [[dvostruka zvijezda|dvostrukih zvijezda]]. Astronomijom se bavio od 1816. Njemu u čast ime su dobili Herschelov otok u [[Arktički ocean|Arktičkom oceanu]], sjeverno od teritorija Yukon, selo Herschel na zapadu kanadske pokrajine Saskatchewan, planina Herschel na [[Antarktika|Antarktici]], [[Mjesečev krater]] [[John Herschel (Mjesečev krater)|John Herschel]] te djevojačka škola Herschel (eng. ''Herschel Girls' School'') u [[Capetown]]u. == Pirheliometar == {{Glavni|Pirheliometar}} '''Pirheliometar''' ili '''aktinometar''' je [[mjerni instrument]] kojim se mjeri koliko neko [[zračenje]] može zagrijati [[tvar]]. Najčešće se primjenjuje za stalno (kontinuirano) zapisivanje izravnoga [[Sunčevo zračenje|Sunčeva zračenja]]. Izumio ga je John Herschel.<ref>'''pirheliometar (aktinometar)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48377] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> Pirheliometar služi za mjerenje samo izravnog [[Sunčeva svjetlost|Sunčevog zračenja]], za razliku od [[piranometar|piranometra]], koji mjeri ukupno Sunčevo zračenje, raspršeno i izravno ozračenje na vodoravnu plohu. Mjerenje izravnog (direktnog) Sunčevog zračenje je svakako jedno od najsloženijih mjerenja u određivanju potencijala energije [[Sunce|Sunca]]. On se sastoji od [[termočlanak]]a na dnu uskog [[cilindar|cilindra]], tako je [[vidni kut]] instrumenta samo oko 5°, odnosno 0,005 [[steradijan]]a. Takvom geometrijom se omogućava registracija samo zračenja koje dolazi iz uskog pojasa oko Sunčevog diska. Prijemna površina instrumenta u svakom trenutku mora biti okomita na Sunčeve zrake tako da pirheliometri moraju pratiti [[Sunce]] po nebu uz kutnu grešku manju od 0,75° (proizvodač ''Kipp & Zonnen'') ili 1,5° (proizvodač ''Epply''), što zahtijeva složen i precizan mehanički sustav za praćenje kretanja Sunca. Takvi sustavi za dvoosno praćenje Sunca su za red veličine skuplji od samog mjernog instrumenta. Izmjerene podatke je potrebno normalizirati na [[Astronomska jedinica|srednju udaljenost Zemlje od Sunca]], a instrument kalibrirati prema instrumentu više klase, prema standardu [[Međunarodna organizacija za standardizaciju|ISO]] 9060:1990 E.<ref>[http://www.global-greenhouse-warming.com/pyrheliometer.html] Global-greenhouse-warming.com </ref> [[Raspršeno Sunčevo zračenje]] se može mjeriti piranometrom ako se Sunčev disk zasjeni tako da do instrumenta ne može doći izravno Sunčevo zračenje. To se može postići na više načina. Najčešće se za zasjenjivanje koristi polukružna ili kružna metalna traka, promjera od 0,5 do 1,5 m orijentirana u smjeru istok zapad tako da zasjenjuje Sunčev disk od izlaska do zalaska Sunca, s vidnim kutnom zasjenjenja dovoljnim da potpuno blokira Sunčev disk (na primjer 10,6° za model ''Kip&Zonen CM 121B'').<ref>[http://www.kippzonen.com/?productgroup/881/Pyrheliometers.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090412235813/http://www.kippzonen.com/?productgroup%2F881%2FPyrheliometers.aspx |date=12. travnja 2009. }} Kippzonen.com</ref><ref>[http://www.hukseflux.com www.Hukseflux.com] Hukseflux.com</ref> == Fotografija == {{Glavni|Fotografija}} '''Fotografija''' je postupak dobivanja trajne slike predmeta djelovanjem [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (najčešće [[svjetlost]]i, to jest vidljivog dijela [[Spektar (fizika)|spektra]]) na fotoosjetljivu podlogu. Fotografija je također i pojedinačna slika dobivena tim postupkom. Svjetlost odražena od stvarnog predmeta projicira se na fotoosjetljivu podlogu [[Optički sustav|optičkim sustavom]], najčešće [[objektiv]]om [[kamera|kamere]] ili [[Fotoaparat|fotografskog aparata]], i uzrokuje na njoj promjene koje su kod klasičnih fotografskih postupaka fotokemijske, a kod [[Digitalna fotografija|digitalne fotografije]] fotoelektrične naravi. Naziv fotografija prvi je upotrijebio britanski znanstvenik J. F. W. Herschel 1839.<ref>'''fotografija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20254] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref> J. F. W. Herschel je uveo nazive pozitiv i negativ, a razvijao je osobito astronomsku fotografiju. == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Herschel.html Životopis]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130717110803/http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/~history/Mathematicians/Herschel.html |date=17. srpnja 2013. }} * [https://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20100311230213/http://www.midley.co.uk/articles/14march1839.htm R. Derek Wood (2008), 'Fourteenth March 1839, Herschel's Key to Photography'] * [http://www.bath-preservation-trust.org.uk/ Herschelov muzej astronomije] * [http://assa.saao.ac.za/resource/Chronology4.doc. Kronologija astronomije u Južnoj Africi]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} * [[wikisource:Astronomische Nachrichten/Volume 44/Auszug aus einem Briefe des Herrn J. F. W. Herschel an den Herausgeber|Wikisource copy of a notice from 1823 concerning the star catalogue]], članak u [[Astronomische Nachrichten]] {{GLAVNIRASPORED:Herschel, John}} [[Kategorija:Britanski astronomi]] [[Kategorija:Engleski matematičari]] [[Kategorija:Britanski kemičari]] [[Kategorija:Fotografi]] aesejwopoup4hd4he7tyhd8cakehdvm 0 307966 6436692 6336815 2022-08-03T04:48:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Syria2mil.JPG|thumb|right|275px|Zemljovid u 2. tisućljeću pr. Kr., na kojoj je prikazan Karkemiš]] '''Karkemiš''' ili '''Carchemish''' ('''Europus''' u [[Antika|grčko-rimskim]] izvorima) bio je važan grad u [[Mitani|Mitanskom]] i [[Hetiti|Hetitskom]] Carstvu, na današnjoj granici između [[Turska|Turske]] i [[Sirija|Sirije]]. Na njemu se odigrala velika [[Bitka kod Karkemiša|bitka]] između [[Babilon]]aca i [[Egipat|Egipćana]], spomenuta u [[Biblija|Bibliji]]. Grad je lokalno stanovništvo zvalo '''Jarablos''' (također '''Jarâblos''') ^{[http://www.pbs.org/lawrenceofarabia/resources/locations4.html]}, što ga povezuje s [[Biblija|biblijskim]] gradom '''Jerablus'''; korumpirana forma naziva je '''Djerabis'''. Južno od tursko-sirijske granice se nalazi grad [[Carablus]]; sjeverno se nalazi turski grad [[Karkamis]]. == Geografija lokaliteta == Karkemiš je smješten oko 60 km (oko 37 milja) jugoistočno od [[Republika Turska|turskog]] grada [[Gaziantep]]a te oko 100 km (oko 62 milje) sjeveroistočno od [[Sirija|sirijskog]] grada [[Alepo|Alepa]]. Lokalitet sadrži [[akropola|akropolu]] uz rijeku [[Eufrat]]. Godine 1876. George Smith je otkrio točnu lokaciju ruševina Karkemiša. == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20021029000938/http://www.lawrenceofarabia.info/NPG/part2/061.htm Site about T.E. Lawrence] * [https://web.archive.org/web/20081008081037/http://members.aol.com/Ian%20Wade/Waste/Carchemish.html Carchemish king list] * [https://web.archive.org/web/20071107070317/http://pef.org.uk/EarlySyriaPages/Carchemish.htm Carchemish by the Palestine Exploration Fund] *[https://web.archive.org/web/20091019215118/http://geocities.com/Athens/Acropolis/7987/carche_1.html Carchemish] {{coor title dm|36|55|N|38|00|E|}} {{Commonscat|Carchemish}} {{mrva-pov}} [[Kategorija:Drevni gradovi]] [[Kategorija:Asirija]] <!-- [[Kategorija:Mezopotamija]] [[Kategorija:Hetitsko Carstvo]] --> quyi1xmoxbwbpljdh0mdinu8tozy5r0 0 312372 6436711 6389232 2022-08-03T06:18:12Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Klapa Trogir | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = | Mjesto = | Prebivalište = | Žanr = | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = [[Vinko Coce]]<br>Duje Coce<br>Mario Franić<br>Tonći Frana<br>Frane Frana<br>Marinko Rožić<br>Vlado Rilje | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Klapa Trogir''' nagrađivana je muška [[klapa]] iz [[Trogir]]a. Godine 1964. osnovalo ju je Kulturno-umjetničko društvo ''Kolo'' iz Trogira.<ref>{{Citiranje weba|date=2007-08-30|title=KLAPA TROGIR|url=http://www.klapa-trogir.com/glavna.htm|url-status=bot: unknown|access-date=2022-05-11|website=klapa-trogir.com|archive-date=30. kolovoza 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070830081725/http://www.klapa-trogir.com/glavna.htm}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Klapa "Trogir"|url=https://www.discogs.com/artist/919259-Klapa-Trogir|access-date=2022-05-11|website=Discogs|language=en}}</ref> == Povijest klape == === Umjetnički voditelji === * Josip Veršić: 1965. – 1969. * Ljubo Stipišić-Delmata: 1969. – 1972., 1974. – 1975. * Eduard Tudor: 1972. – 1973., 1984. – 1985. * Nikolaj Žličar: 1972. – 1974., 1975. – 1976. * Nikola Buble: 1976. – 1983., 1994. – 1995., 2002. – 2003. * Loris Voltolini: 1983. * [[Joško Ćaleta]]: 1985. – 1990. * Vladan Vuletin: 1990. – 1993. * Mario Milin: 1996. – 1998. * Jakša Gilić: 2003. – 2004 * Jakov Košćina: 1995. – 1996., 2004. * Jelena Buble: 2022. == Izvori == {{Izvori}} == Bibliografija == * Geić, Stanko (2004.) Povratak iskonu - Dalmatinska klapa Trogir (1964. – 2004.). [[Slobodna Dalmacija]] i Klapa Trogir. == Vanjske poveznice == * [http://www.diskografija.com/sastav/klapa-trogir.htm Diskografija na diskografija.com] * [http://www.discogs.com/artist/919259-Klapa-Trogir O klapi na discogs.com] {{GLAVNIRASPORED:Trogir, Klapa}} [[Kategorija:Hrvatske klape]] [[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Trogir]] qzegautj0aehijmca7w6lqdriu6nutr 0 314869 6436534 6242036 2022-08-02T18:37:10Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = Janko Mišić | slika = Janko Misic.JPG | veličina = 200px | opis slike = Poprsje Janka Mišića u Novom Beogradu | pseudonim = | rođenje = [[1900.]], [[Slani Dol]] kraj [[Samobor]]a, [[Hrvatska]] | smrt = [[27. srpnja]] [[1929.]], [[Samobor]], [[Hrvatska]] | nacionalnost = | poznat_po = sekretar CK SKOJ-a | zanimanje = }} '''Janko Mišić''' ([[Slani Dol]] kraj [[Samobor]]a, [[1900.]] – Samobor, [[27. srpnja]] [[1929.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[komunist]] i jedan od sedmorice sekretara [[SKOJ]]-a. == Životopis == Janko Mišić rođen je 1900. godine u selu Slani Dol kraj Samobora. Bio je učenik u Trgovačkoj akademiji u [[Zagreb]]u. Bio je jedan od osnivača Saveza komunističke omladine Jugoslavije u Zagrebu [[1919.]] godine. Godine [[1921.]], bio je uhićen, kao član terorističke organizacije „Crvena pravda”, zbog sudjelovanja u atentatu na ministra unutarnjih poslova, [[Milorad Drašković|Milorada Draškovića]]. Od [[1922.]] godine bio je član Mjesnog komiteta SKOJ-a za Zagreb i član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Slavonija|Slavoniju]]. Zajedno s [[Mijo Oreški|Mijom Oreškim]] i Francom Klopčičem pokrenuo je i uređivao glasilo SKOJ-a, ''Mladi boljševik''. Sa [[Zlatko Šnajder|Zlatkom Šnajderom]] je uređivao list ''Omladinska borba'', a bio je i suradnikom u ''[[Borba (novine)|Borbi]]''. U lipnju [[1924.]] godine bio je delegat SKOJ-a na Četvrtom kongresu Komunističke omladinske internacionale u [[Moskva|Moskvi]]. U [[proljeće]] i [[ljeto]] [[1925.]] godine, bio je sekretar [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]] SKOJ-a. Od kolovoza [[1926.]] do rujna [[1928.]] godine, bio je u Moskvi kao student na Sverdlovskom fakultetu. Od jeseni 1928. godine bio je organizacijski sekretar CK SKOJ-a. Nakon proglašenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]] i hapšenja [[Paja Marganović|Paje Marganovića]] [[1929.]] godine, zajedno s Mijom Oreškim rukovodio je radom SKOJ-a, najprije iz Zagreba, a zatim iz Samobora. Policija je 27. srpnja 1929. godine otkrila njihovo sklonište u Samoboru i blokirala ga. Braća Mijo i Slavko Oreški tada su ubijeni a Janko Mišić izvršio je samoubojstvo.<ref>Bosiljka Janjatović, ''Politički teror u Hrvatskoj 1918.-1935.'', Hrvatski institut za povijest-Dom i svijet, Zagreb, 2002., {{ISBN|953-6491-71-0}}, str. 289.:{{citat2|U Samoboru su 27. srpnja 1929., kada su navodno prigodom uhićenja pružili otpor puno brojnijim policijskim snagama, koje su ih rano ujutro tog dana iznenada okružile, ubijeni Mijo Oreški, sekretar CK SKOJ-a te njegov brat Slavko. Janko pl. Mišić, član Biroa iste organizacije sam se ubio posljednjim metkom.}}</ref> Pokopan je u [[Grobnica narodnih heroja u Zagrebu|Grobnici narodnih heroja]] na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]u. == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Mišić, Janko}} [[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti do 1945.]] ryksgkjgma07nauqp95puvp9erv5z05 0 327597 6436660 6426645 2022-08-03T01:26:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki U literaturi o Jasenovcu postoje različiti - slabije ili više argumentirani - pokušaji da se podatci o broju žrtava prikažu većima nego što konkretni podatci dopuštaju; te naprotiv da se Jasenovac prikaže isključivo radnim logorom u kojem nije bilo namjernih ubijanja zatvorenika. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je mnogo oprečnih izvješća i informacija o broju ubijenih u [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracijskom logoru Jasenovac]] tijekom nešto manje od četiri godine postojanja logora, a odmah nakon rata baratalo se procjenom od oko 500.000 - 600.000 ubijenih koja je kasnije, nakon provedenih neovisnih istraživanja, kako u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, tako i u svijetu, svedena na realniju brojku od 80.000 do 100.000 žrtava.<ref>{{Citiranje knjige |title=Amendments I to the Charter of the United Nations. |last=Zecevic |first=Aleksandar J. |year=2004 |url=https://www.worldcat.org/oclc/608113241 |pages=169 |location=Belgrad |isbn=9788690575329}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |title=The European Union and South East Europe: the dynamics of Europeanisation and multi-level governance |last=Taylor, Andrew. |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/844437620 |pages=217 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-136-28157-0}}</ref> Po drugoj strani, 90-ih i kasnije pojavili su se u Hrvatskoj revizionistički autori koji su sustavno poricali ili znatno umanjivali ustaške zločine i broj žrtvi u Jasenovacu, tvrdeći da ne mogu biti veće od četveroznamenkastog broja''.''<ref name=":332">{{Citiranje časopisa|author=Vladimir Geiger|date=2020-07-20|title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije|url=https://hrcak.srce.hr/241240|journal=Časopis za suvremenu povijest|volume=52|issue=2|pages=517–585|id=10.22586/csp.v52i2.11253}}</ref> Osobito s porastom nacionalizma 1980-ih, sve su učestalije manipulacije te propaganda na obje strane s brojem jasenovačkih žrtava – uveličavanja od srpskih nacionalista i umanjivanja od hrvatskih. Povjesničar David Bruce McDonald također povlači paralele između uveličavanja broja žrtava Jasenovca i sličnog uveličavanja žrtava Bleiburga – na do milijun tobožnjih hrvatskih žrtava, što je Tuđman nazvao "bleiburškim mitom"<ref>{{Citiranje knjige|last=Tuđman|first=Franjo|url=https://books.google.com/books?id=eEaBAAAAIAAJ&newbks=0&hl=en|title=Bespuća povijesne zbiljnosti: rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja|publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske|year=1989|isbn=978-86-401-0042-7|pages=109|language=hr}}</ref> -  kako bi se obje strane prikazale čim većom žrtvom.<ref name=":12">{{Citiranje knjige|last=Macdonald|first=David Bruce|url=https://library.oapen.org/handle/20.500.12657/35067|title=Balkan Holocausts?: Serbian and Croatian victim centred propaganda and the war in Yugoslavia|date=2003|publisher=Manchester University Press|isbn=978-0-7190-6466-1|pages=170'173|language=English}}</ref> === Poteškoće s utvrđivanjem broja žrtava === Kao što navodi "United States Holocaust Museum", postoje opći problemi s utvrđivanjem broja žrtava nacističkih, kao i ustaških koncentracijskih logora.<ref>{{Citiranje weba|title=Documenting Numbers of Victims of the Holocaust and Nazi Persecution|url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/documenting-numbers-of-victims-of-the-holocaust-and-nazi-persecution|access-date=2022-02-10|website=encyclopedia.ushmm.org|language=en}}</ref> Nacisti i ustaše pokušali su prikriti svoje zločine, primjerice, nisu čuvali ili su sustavno uništavali logorske spise. Tako za najveći logor smrti, Auschwitz, postoje popisi za samo oko 10 % židovskih žrtava.<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Czech|first=Danuta, Dlugoborski, Waclaw, Iwaszko, Tadeusz, Lasik, Aleksander, Piper, Franciszek, Swiebocki, Henryk|url=https://www.worldcat.org/title/auschwitz-1940-1945-5-central-issues-in-the-history-of-the-camp-epilogue/oclc/929235229|title=Auschwitz, 1940-1945. central issues in the history of the camp: Epilogue 5 5|date=2000|publisher=Auschwitz-Birkenau State Museum|isbn=978-83-85047-87-2|location=Oswiecim|pages=230|language=English|oclc=929235229}}</ref><ref name=":5">{{Citiranje časopisa|date=2022-02-05|title=Auschwitz concentration camp|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Auschwitz_concentration_camp&oldid=1070007091|journal=Wikipedia|language=en}}</ref> Mnoge žrtve Auschwitza također su spaljene u pećima logora tijekom rata, a pred sam kraj rata nacisti su sustavno iskopavali i spaljivali preostale leševe,<ref>{{Citiranje knjige|last=Arad|first=Yitzhak|title=Operation Reinhard": Extermination Camps of Belzec, Sobibor and Treblinka|publisher=De Gruyter Saur|year=1989|location=Berlin, Njemačka}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Aktion 1005|url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/aktion-1005|access-date=2022-02-19|website=www.jewishvirtuallibrary.org}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|date=2022-02-04|title=Sonderaktion 1005|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Sonderaktion_1005&oldid=1069843791|journal=Wikipedia|language=en}}</ref> što su učinili i u logoru Sajmište te u drugim nacističkim logorima u Srbiji.<ref>{{Citiranje knjige|last=Marrus|first=Michael Robert|url=https://books.google.com/books?id=8xhE8AfJ03QC&newbks=0&hl=en|title=The Nazi Holocaust. Part 6: The Victims of the Holocaust. Volume 2|date=2011-08-30|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-096872-9|language=en}}</ref> Za Jasenovac postoje svjedočanstva logoraša, poput Milka Riffera, da su ustaše nakon najvećih istrebljenja krajem 1942. godine spalile logorsku kartoteku te da mnoge žrtve uopće nisu ulazile u logor i nisu bile evidentirane, već su ih vodili izravno na likvidaciju na Gradinu i ostala stratišta oko Jasenovca.{{sfn|Goldstein|2018|p=355}} Osim toga, više logoraša koji su uspjeli preživjeti proboj samostalno je svjedočilo o masovnoj ekshumaciji i spaljivanju leševa pred sam kraj rata.{{sfn|Goldstein|2018|p=437-438}} Tako je logoraš Egon Berger svjedočio da su ustaše tjednima palili leševe na četiri ogromne lomače na Gradini, odakle je dopirao ''dobro poznati miris spaljenog ljudskog mesa''. Zapovjednici logora Filipović-Majstorović i Milo Ljuboš također su na suđenjima svjedočili da je [[Vjekoslav Luburić|Luburić]] pred kraj rata naredio uništavanje svih tragova grobova, te su opisali kako su spaljivali leševe.{{sfn|Goldstein|2018|p=437-438}} Slovenski forenzičari šezdesetih godina prošlog stoljeća na mnogim stratištima pronašli su samo "pepeo, kreč i ostatke spaljenih kostiju"{{sfn|Goldstein|2018|p=437-438}} (ali su iz samo jednog groba također iskopali 189 leševa, od kojih je 51 bilo djece te 123 žena, svi sa smrskanim lubanjama).<ref name=":22">{{Citiranje weba|title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci (3)|url=https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-3-6039|accessdate=2020-12-22|work=Forum tjedni magazin - Forum.tm|language=hr}}</ref><ref name=":23">{{Citiranje weba|date=2018-06-08|title=Globus - Potrebno je začepiti nos da bi se ugazilo u kloaku Vukićeve konstrukcije da je Jasenovac mjesto na kojem su žrtve same izazvale svoje stradanje|url=https://www.jutarnji.hr/globus/potrebno-je-zacepiti-nos-da-bi-se-ugazilo-u-kloaku-vukiceve-konstrukcije-da-je-jasenovac-mjesto-na-kojem-su-zrtve-same-izazvale-svoje-stradanje-7468782|accessdate=2020-12-22|work=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Pilić|first=Stipo|last2=Matković|first2=Blanka|date=2014-12-19|title=Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/193840|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=56|pages=323–408|issn=1330-0474}}</ref> Više logoraša svjedočilo je da su brojne žrtve spaljene i tijekom rata u posebno adaptiranim tzv. ''Piccillijevim pećima'' Ciglane,{{sfn|Goldstein|2018|p=193}} a mnoge žrtve tijekom rata završile su bačene u Savu. Sve je to otežavalo dokumentiranje i procjene broja žrtava Jasenovca. U mnogim nacističkim logorima broj žrtava vjerodostojnije je procijenjen tek desetljeća kasnije, primjerice tek 1991. za Auschwitz, kada su pronađeni nacistički podaci o broju vagona poslanih u Auschwitz, na temelju kojih su onda procijenili približan broj žrtava.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pelt|first=Robert Jan|url=https://books.google.com/books/about/The_Case_for_Auschwitz.html?id=83dvJxPm--EC|title=The Case for Auschwitz: Evidence from the Irving Trial|date=2002|publisher=Indiana University Press|isbn=978-0-253-34016-0|language=en|p=109}}</ref> Poimenični spisi žrtava Auschwitza još su uvijek vrlo nepotpuni, s tek manjim brojem ukupnih žrtava popisanih.<ref name=":6" /> '''Pitanje NDH dokumenta''' Povjesničar [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]] navodi da u dokumentima NDH postoje velike praznine koje dodatno otežavaju istraživanja, prvenstveno zbog uništavanja istih od strane NDH režima. Tako piše da su ustaške vlasti, a i Kaptol, masovno spaljivali dokumenta zadnja 2-3 tjedna rata, te je cijeli Zagreb smrdio na paljevinu.{{sfn|Tomasevich|2002|p=XIV-XV}} Veliki dio NDH dokumentacije ustaše su ponijele i sobom tokom bijega u Austriju, i to spalili prije predaje partizanima.{{sfn|Tomasevich|2002|p=XIV-XV}} Tomasevich navodi da je tokom svojih istraživanja NDH dobio pristup Vojnom arhivu u Beogradu, kao i sličnim vojnim arhivima u Engleskoj, SAD-u i Njemačkoj. Po drugoj strani piše da je bilo gotovo nemoguće dobiti bilo kakvu dodatnu dokumentaciju ili informacije u vezi s NDH od Vatikana, Katoličke crkve u Hrvatskoj i izbjeglih NDH dužnosnika.{{sfn|Tomasevich|2002|p=XIV-XV}} Od danas preostale NDH dokumentacije veći dio nalazi se u Beogradu, a pristup znanstvenicima je u pogledu vojne dokumentacije relativno težak, kako navodi hrvatski povjesničar [[Hrvoje Klasić]].<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/srbija-se-ne-odrice-svoga-39-blaga-39-arhiv-ndh-ostaje-u-beogradu-u-hrvatsku-mogu-samo-kopije-539782 "Srbija se ne odriče svoga 'blaga': arhiv NDH ostaje u Beogradu, u Hrvatsku mogu samo - kopije!"], Davor Krile, "Slobodna Dalmacija", 5. travnja 2018. Pristupljeno 18. kolovoza 2021.</ref> Povjesničar [[Jere Jareb|Jere Jereb]] iznosi 2020. god. da su dijelovi građe iz NDH teško dostupni, te su de facto nedostupni dijelovi građe o radu komisija Srpske Pravoslavne Crkve i koloboracionističkih nedićevskih vlasti u Srbiji, koji su se bavili prihvatom srpskih izbjeglica iz NDH, te u kojima ima važnih podataka o stradanjima i drugih ratnim događanjima u NDH.<ref>[https://www.hkv.hr/vijesti/razgovori/34278-dr-sc-mario-jareb-broj-je-manji-od-onoga-sto-sadrzi-popis-jusp-jasenovac.html "Dr. sc. Mario Jareb o Jasenovcu, dokumentaciji koju je Srbija dužna vratiti Hrvatskoj, Bleiburgu…"], HKV.hr 23. svibnja 2020.</ref> Ipak, autori publikacija "''[https://www.vecernji.hr/vijesti/dosad-neobjavljene-i-nevidjene-fotografije-ustaske-vojnice-575532 Ustaška vojnica"]'', izdate 2013. od Večernjeg lista, navode da se "obje knjige temelje u prvom redu na dokumentaciji NDH u Vojnom arhivu u Beogradu", a i [[Roman Leljak]] tvrdi da je svoje knjige o Jasenovcu pisao na osnovi dokumenta koje je našao u Vojnom arhivu u Beogradu. === Poslijeratne procjene === Tijekom rata njemački okupatorski izvori procjenjuju 250.000 (od ožujka 1943.) do 700.000 srpskih žrtava ustaških zločina diljem NDH, dok je njemačka obavještajna služba Sicherhetsdienst je 1943. iz Zagreba izvjestila da su ustaše u Jasenovcu likvidirale 120.000 ljudi, plus 80.000 dodatnih u Staroj Gradiški, te 20.000 u ostalim ustaškim logorima.{{sfn|Tomasevich|2001|p=721-722}} Prva poslijeratna procjena bio je ''Izvještaj Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača'' iz 1946. godine, prema kojem se je broj žrtava u Jasenovcu kretao između 500.000 i 600.000. Povjesničarka Andriana Benčić navodi kako je ovo izvješće imalo metodološke nedostatke jer se temeljilo na svjedočenjima preživjelih logoraša, uz opće procjene.<ref name=":14">{{Citiranje časopisa|last=Odak|first=S.|last2=Bencic|first2=A.|date=2016|title=Jasenovac--A Past That Does Not Pass: The Presence of Jasenovac in Croatian and Serbian Collective Memory of Conflict|url=https://www.academia.edu/34884413/Jasenovac_A_Past_That_Does_Not_Pass_The_Presence_of_Jasenovac_in_Croatian_and_Serbian_Collective_Memory_of_Conflict|journal=East European Politics &amp; Societies|volume=30|issue=4|pages=809|issn=0888-3254}}</ref> Preživjeli logoraši su navodili brojke do 600.000 i više žrtvi, no kao što piše Ivo Goldstein, oni nisu mogli dati pouzdane procjene, jer “nijedan logoraš nije imao pregled nad zbivanjima na čitavom prostoru logorskog kompleksa, pa čak ni u pojedinim njegovim dijelovima”{{sfn|Goldstein|2018|p=470-471}} Sljedećih godina, tvrdnje da je u Jasenovcu stradalo 600 odnosno 700 tisuća ljudi praktički su postale službene, iako ih nikad nitko nije službeno iznio. Goldstein piše da su veće brojke navednih žrtvi bile u interesu države, jer su se na brojevima ukupnih procjenjenih žrtvi temeljili zahtjevi o ratnim reparacijama od Njemačke.{{sfn|Goldstein|2018|p=472}} Osvrćući se 2018. godine na to razdoblje, kustosica [[Spomen područje Jasenovac|JUSP Jasenovac]] Andriana Benčić ne smatra kako bi preuveličavanje žrtava i istodobna višedesetljetna znanstvena šutnja mogli imati neki naročit značaj: {{Quote|Nije tajna da se brojka od 500 do 700 tisuća žrtava Jasenovca napuhivala zbog dobivanja većih ratnih reparacija od Njemačke. Međutim, u to vrijeme ta brojka nije imala ratnohuškačku i propagandnu ulogu, koju je imala kasnije, 1980-ih godina. Ona je u vrijeme nastanka memorijala 1960-ih i 1970-ih imala ulogu koja je zapravo zbližavala ljude koji su u Jasenovcu i drugdje u <abbr>NDH</abbr> imali golema stradanja.<ref name="Benčić" /> }} Ivo Goldstein pak navodi kako pored tih brojki, za koje je naročito nakon popisa 60-ih postalo očito da su preuveličane, o Jasenovcu, kao i o ustaškim i četničkim zločinima uopće, se je malo izvještavalo, npr. ''rijetko su se, gotovo nikada, citirali memoari ''[logoraša, Nijemaca itd. o Jasenovcu]'' Riffera, Miliše, Cilige, Von Horstenaua i Diane Budisavljević…Vlasti su htjele prikazati naciste i fašiste kao glavne zločince, a domaće kvislinge kao sekundarne aktere.'' Goldstein piše kako se to činilo i u ime zvanične politike bratstva i jedinstva.{{sfn|Goldstein|2018|p=470-471}} Slično, Adriana Benčić navodi kako “u službenom narativu o ratu Jugoslavija nije isticala ni identitete počinitelja, ni identitete žrtava”, već je naglasak bio na antifašističkoj borbi partizana.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Benčić|first=Andriana|date=2018-06-22|title=CONCENTRATION CAMP JASENOVAC: CONFLICTED HERITAGE OF WAR AND CONTESTED MUSEUM EXHIBITION|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/304348|journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira|language=hr|volume=XXI|issue=41|pages=42|issn=1331-5595}}</ref> Godine 1964. proveden je sustavniji popis koji je dokumentirao 59.188 žrtava Jasenovca.{{sfn|Goldstein|2018|p=471}} Kasniji su demografi konstatirali da je taj popis nepotpun, da mu nedostaje oko trećina žrtava, i da je za pojedine kategorije posebno manjkav - primjerice, za Jasenovac je upisano svega 1.471 Roma,{{sfn|Goldstein|2018|p=472}} dok suvremene procjene govore o 25.000 romskih žrtava. No, unatoč tim nedostacima, bilo je očito da su tvrdnje o 600.000 žrtava u Jasenovcu bile nerealne. Ivo Goldstein navodi da vlasti nisu mogli uskladiti te brojke s tada puno većim, "petrificiranim" procjenama žrtava Jasenovca, pa popis nije objavljen.{{sfn|Goldstein|2018|p=471-472}} Iako je komunistička vlast za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] desetljećima stvarala i u propagandne svrhe koristila "istinu" o Koncentracijskom logoru Jasenovac, sve do 1991. godine nije bilo vjerodostojnih znanstvenih radova o toj temi.<ref>{{Citiranje weba|author=Davor Dijanović|date=20. ožujka 2016.|title=Knjiga koja znanstveno ruši jasenovački mit i poziva na daljnja istraživanja|url=https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/23220-d-dijanovic-knjiga-koja-znanstveno-rusi-jasenovacki-mit-i-poziva-na-daljnja-istrazivanja.html|accessdate=21. rujna 2019.|publisher=HKV}}</ref> S obzirom na to da kasniji pokušaji znanstvenog pristupa utvrđivanja broja žrtava Jasenovačke tragedije provedeni za vrijeme komunističke vladavine nikako nisu uspijevali uskladiti brojeve pobijenih Srba do kojih su došli znanstvenim pristupom s brojevima koje je zahtijevala komunistička propaganda, znanstveni radovi koji su se time bavili bili su redom stavljani pod embargo, te nisu bili dostupni čak ni znanstvenicima. Ipak, krajem 1980.-ih su neovisno jedan od drugoga hrvatski demograf [[Vladimir Žerjavić|dr. Vladimir Žerjavić]] i srpski demograf [[Bogoljub Kočović|dr. Bogoljub Kočović]] došli do sličnih rezultata o stradanju Srba i drugog stanovništva u NDH, oslanjajući se u prvom redu na podatke iz popisa stanovništva na području Jugoslavije prije i poslije II. svjetskog rata. Žerjavić tako 1995. godine na osnovi podataka iz tih popisa stanovništva iznosi procjenu o ukupno 322.000 srpskih žrtava s područja [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] u II. svjetskom ratu (navodi podatake, također, o 192 tisuće poginulih Hrvata i 86 tisuće poginulih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] na području NDH[[Bošnjaci|;]] daljnjih 17 tisuća Bošnjaka je postradalo izvan područja NDH u [[Sandžak]]u). Od postradalih Srba, Žerjavić prema dostupnim podatcima iznosi okvirno da je njih 105 tisuća pobijeno kao pripadnici partizanskih i četničkih postrojbi, 25 tisuća je umrlo od tifusa, 20 tisuća civila je stradalo u njemačkom logoru Sajmište kod Zemuna, te je daljnjih 45 tisuća civila pobijeno od Nijemaca na drugim mjestima, 15 tisuća civila je pobijeno od Talijana, 34 tisuće civila stradalih u borbama ustaša, četnika i partizana, 28 tisuća pobijenih na raznim mjestima; približno 50 tisuća pobijeno je u sustavu logora Jasenovac (koji je obuhvaćao još nekoliko logora u drugim mjestima). Žerjavić procjenjuje da je pored tih 50 tisuća Srba, u Jasenovcu postradalo 10 tisuća Hrvata, 13 tisuća Židova, 2 tisuće Muslimana i 10 tisuća Roma, tj. ukupno oko 85 tisuća ljudi.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |others=v. osobito Tabela 10. |author=Vladimir Žerjavić |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=27 |issue=3 |year=1995}}</ref> Spomen-područje Jasenovac 2013. godine objavljuje dopunjeno i revidirano izvješće utemeljeno na podacima iz jugoslavenskog popisa 1964. god., u kojem se govori o 83.145 žrtava, od toga 47.627 Srba, 16.173 Židova, 13.116 Roma i 4.255 Hrvata.<ref name=":8">{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/109878 |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |author=Vladimir Geiger |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=45 |issue=2 |year=2013}}</ref> Unatoč takvim podacima koji, iako ne potpuno egzaktni i precizni, ipak daju određenu sigurnost onim procjenama o broju žrtava koje iznosi suvremena historiografija, postoje i druge procjene, najčešće vođene drugim kriterijima od onih strogo znanstvenih. Takve manipulacije brojem žrtava u političke, nacionalističke i propagandne svrhe, zajedno s hipotezama koje negiraju prirodu logora u Jasenovcu i pokušajima izjednačavanja zločinca i žrtve kroz priče o postojanju posljeratnog logora u kojem su bili ubijani zarobljeni ustaše i domobrani, dakle Hrvati, obično karakteriziramo kao povjesni revizionizam. ==Poimenični popisi žrtava == === Popisi zvaničnih ustanova - JUSP Jasenovac i Muzej Genocide === [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 Poimenični popis žrtava KL Jasenovac], koji vodi JUSP Jasenovac u Hrvatskoj, uključuje 83.145 imena - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti.<ref name=":16">{{Citiranje weba|title=JUSP Jasenovac - Poimenični popis žrtava|url=https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284|access-date=2022-03-05|website=www.jusp-jasenovac.hr}}</ref> Svi ti podaci su [https://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7618 dostupni na internetu.] Popis je sastavljen na osnovi poimeničnog popisa žrtava 2. svjetskog rata u Jugoslaviji iz 1964. godine, te dodatnih istraživanja od strane JUSP Jasenovac. Pri tom su koristili više stotina različitih izvora (knjiga, dokumenata, fotografija, izjava rodbine i prijatelja jasenovačkih žrtava, terenskih istraživanja i fotografiranja spomenika žrtava fašističkog terora), od kojih je 169 navedeno kraticom. Popis sadrži rubrike s biografskim podacima žrtve (prezime, ime, ime oca, općina rođenja, mjesto rođenja, godina rođenja, etnička pripadnost), rubrike o stradanju (način smrti, izvršitelj zločina, godina smrti, mjesto stradanja, logor i naziv stratišta na kojem je žrtva ubijena) i rubriku u kojoj su navedeni izvori u kojima se svaka pojedina žrtva ponaosob spominje te razlike pojedinih podataka u izvorima za svaku žrtvu. Muzej žrtava genocida u Beogradu također je nastavio rad te je do 1997. godine njihov poimenični popis postradalih u Jasenovcu bio povećan s 59.188 na 78.163. Dragan Cvetković, povjesničar pri Muzeju žrtava genocida na osnovi revidiranja podataka, 2019. godine navodi 130.120 osoba stradalih u Jasenovcu, ali ti dokumenti nisu dostupni drugim znanstvenicima.<ref name=":7">[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=350228 "Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije"], Vladimir Geiger, "Časopis za suvremenu povijest" br. 2, str. 534, 544-558, 564-564</ref> Kustosica JUSP Jasenovac Andriana Benčić u lipnju 2018. god. s umjerenim zadovoljstvom govori o recentnoj suradnji s Muzejom žrtava genocida u Beogradu, a razliku od 40 do 50 tisuća žrtava između popisa JUSP Jasenovac i brojki koje iznosi Dragan Cvetković pripisuje pribrajanju Koncentracijskom logoru Jasenovac pravih žrtava, koje su međutim stradale na stanovitom okolnom području NDH; stoga smatra da ta razlika "nije problematična".<ref name="Benčić">{{Citiranje weba |first=Saša |last=Kosanović |title=Andriana Benčić: Negatore Jasenovca treba kazniti |url=https://www.portalnovosti.com/andriana-bencic-negatore-jasenovca-treba-kazniti |date=2018-06-14 |access-date=2022-02-18 |website=Novosti}}</ref> ==== Kontroverze ==== 2017. godine objavljen je u časopisu "[[Glas Koncila]]" intervju s dr. Nikolom Banićem (znanstvenik u području elektrotehnike) u kojem on iznosi svoja opažanja o popisu JUSP Jasenovac, te tvrdi da se popis stalno mijenja, te da su on i dr. Mladen Koić (geolog) tijekom godina neuspješno pokušavali uspostaviti komunikaciju s JUSP Jasenovac, te napisali čak oko 50 tekstova o raznim - kako N. Banić tvrdi - ozbiljnim greškama na tom popisu. Intervju su dali novinaru Tomislavu Vukoviću, koji i sam godinama piše brojne tekstove u kojima nastoji revidirati podatke o jasenovačkom logoru.<ref>[https://www.glas-koncila.hr/dr-nikola-banic-i-dr-mladen-koic-o-jasenovackim-zrtvama/ "DR. NIKOLA BANIĆ I DR. MLADEN KOIĆ O JASENOVAČKIM ŽRTVAMA Poimenični popis JUSP-a Jasenovac masovna je prijevara"], Tomislav Vuković, "Glas Koncila", 3. kolovoza 2017.</ref> Neke od svojih primjedbi na popis JUSP Jasenovac Nikola Banić i Ml aden Koić elaboriraraju u medijskom članku objavljenom kod portala "Kamenjar" u svibnju 2021.<ref>[https://kamenjar.com/m-koic-i-nikola-banic-jusp-jasenovac-2021-i-slicnosti-sa-srpskim-muzejom-genocida/ "M. Koić i Nikola Banić: JUSP Jasenovac 2021. i sličnosti sa srpskim Muzejom genocida"], "Kamenjar.hr", 30 svibnja 2021. Pristupljeno 10. ožujka 2022.</ref> Andriana Benčić, kustosica u Jasenovcu, navodi da sve institucije holokausta u svijetu još danas stalno mijenjaju popise kako bi bile dosljednije.<ref name="Benčić" /> Greške su neizbježne, pogotovo na ovako velikom popisu stanovništva koji se iz raznih izvora prikuplja već 75 godina. Drugi popisi žrtava holokausta imaju daleko više anomalija,<ref name=":2" /> te npr. svega 10% židovskih žrtava Auschwitza su poimenično popisani, ostali su nepoznati.<ref name=":6" /> Povjesničar Goran Hutinec ističe da i na jasenovačkom popisu nedostaje mnogo žrtava, posebno Roma i romske djece, jer popis JUSP-a pokazuje samo 16.000 romskih žrtava, dok povjesničari danas procjenjuju 25.000 - 27.000 Roma žrtava ustaških genocida.<ref name=":9" /> Osim toga, Banićev rad kritizirali su i drugi znanstvenici.<ref name=":2" /> Jedini članak koji je uspio objaviti izvan slabije vjerodostojnih medija, poput Kamenjara i sličnih, objavljen je u časopisu inženjera elektronike i elektrotehnike. Nakon brojnih kritika članka od strane drugih znanstvenika – tj. da je Banićeva metodologija neprikladna za podatke, plus izravne greške u njegovom radu - uredništvo časopisa izdalo je upozorenje na članak "Ne dijelimo niti podržavamo stavove autora" i uputilo čitatelje na detaljnu kritiku članka koji su također objavili.<ref name=":2" /><ref name=":11" /> === Popis hrvatske državne komisije 90-ih i kontroverze === Republika Hrvatska je 1992. god. ustanovila državnu [[Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske|Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske]]. Povjesničar Vladimir Geiger navodi kako je ta Komisija s "''pristranom podjelom ljudskih gubitaka na poželjne i nepoželjne, popisala je tek 2.238 žrtava logora Jasenovac i samo 293 židovske žrtve u Hrvatskoj te objašnjavala takav pristup činjenicom da postoji nekoliko opsežnih popisa jasenovačkih žrtava...",'' objašnjavajući ''"takav pristup činjenicom da postoji nekoliko opsežnih popisa jasenovačkih žrtava, kao i da postoje opširni popisi u Židovskoj općini u Zagrebu i Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu".'' Geiger 2013. god piše da ''to "nije bilo točno, jer je dotada jedini sustavan popis žrtava Jasenovca bio poimenični popis Komisije za popis žrtava rata Jugoslavije iz 1964."''. Geiger u istom<ref name=":17" /> svojem radu dodatno iznosi da je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske podatke 1992. do 1999. godine podatke o ljudskim gubicima Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Drugome svjetskom ratu i poraću u svojem radu pozornost bila posvetila "''ponajprije Hrvatima, i to uglavnom onima koje prethodni popisi ljudskih gubitaka Hrvatske (i Bosne i Hercegovine) u Drugome svjetskom ratu nisu iskazivali, a tek su usput popisivani i drugi''"; te stoga govori o ''"kroatocentričnom i selektivnom pristupu popisu".''<ref name=":8" /> Geiger ukazuje da posao Komisije nije bio dovršen do njenog ukidanja 2002. god., što da se vidi primjerice iz činjenice da je u njenom radu popisano 13.300 osoba koje su izgubile život na Bleiburgu i [[Križni put (1945)|Križnom putu 1945.]], premda se prema današnjem stanju znanja o tim povijesnim događajima smatra da je broj žrtava tih događaja samo iz redova Hrvata višestruko veći.<ref>[http://www.hrsvijet.net/index.php/magazin/28-vijesti/povijesni-identitet/21447-vladimir-geiger-rtvoslovi-ljudskih-gubitaka-hrvata-u-drugom-svjetskom-ratu-i-porau-koje-su-prouzroili-nov-partizanski-odredi-jugoslavije-jugoslavenska-armija-i-kpj "Žrtvoslovi ljudskih gubitaka Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću, koje su prouzročili NOV, Partizanski odredi Jugoslavije, Jugoslavenska armija i KPJ"], Vladimir Geiger, "HRsvijet.net", 4. svibnja 2012. Pristupljeno 8. ožujka 2022.</ref> [[Vice Vukojević]], HDZ političar i prvi predsjednik i potom član Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava RH je 2015. godine pojašnjavao da je "''ideja Komisije za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća bila... popisati sve žrtve u Hrvatskoj stradale tijekom II svjetskog rata ali i poslije završetka II svjetskog rata, poći od podataka Zemaljske komisije, ne osporavati podatke Zemaljske komisije nego dodatno popisati i one žrtve koje nisu ušle u popis Zemaljske komisije zbog ideološkog kriterija";'' dodajući da za vrijeme komisije iz vremena komunizma popisivale jedino žrtve narodnooslobodilačke borbe, a nisu bili popisivani ni vojnici NDH, ni civilne žrtve rata koje se nisu mogle smatrati žrtvama režima NDH''.''<ref>[http://hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/37208-muenchen-vice-vukojevic-nasmijao-sudnicu-do-suza "München: Vice Vukojević nasmijao sudnicu do suza]", "HRsvijet.net".29. travnja 2015. Pristupljeno 8. ožujka 2022.</ref> Kao predsjednik [[Počasni bleiburški vod|"Počasnog bleiburškog voda"]], na dan sjećanja na žrtve Holokausta 2009., Vukojević je prema jednom novinaru iznio i svoje tvrdnje o Jasenovcu specifično, to jest da su "logorom Jasenovac upravljali Židovi, država je samo dala stražu, a postoji i ugovor između vlade NDH i Židovske općine Zagreb o financiranju uprave toga logora".<ref>{{Citiranje weba|title=Povratak Vice Vukojevića: 'Židovi su upravljali Jasenovcem' – Nacional.hr|url=https://arhiva.nacional.hr/clanak/57053/povratak-vice-vukojevica-zidovi-su-upravljali-jasenovcem|access-date=2022-03-09|website=arhiva.nacional.hr}}</ref> U odgovoru na taj medijski napis Vukojević je bio ukazao da uopće nije bio govornik na toj manifestaciji, a da je novinar Vukojevićeve riječi izrečene u privatnom razgovoru pogrešno prenio. Vukojević je odgovarajući na taj medijski napis iznio kako je novinaru u razgovoru vođenom u četiri oka novinaru objasnio "da su postojale dvije uprave logora, jedna ustaška na čelu s Maksom Luburićem i druga logoraška koju su vodili predstavnici logoraša", a da je na osnovu činjenice koju mu je Vukojević bio objasnio, novinar potom izvršio svoju "manipulativnu konstrukciju". "Uvijek sam smatrao da osnovnu krivicu za događaje u logoru snose oni koji su ga osnovali i njime upravljali, a onda i jedan dio logoraša koji je prihvatio sudjelovanje u tzv. unutarnjoj upravi, odnosno kolaboraciju s ustaškom upravom te zlostavljao i ubijao supatnike u logoru", dodao je Vukojević u svojem reagiranju.<ref>[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nisam-izjavio-da-su-zidovi-u-jasenovcu-sami-ubijali-sebe.html 'Nisam izjavio da su Židovi u Jasenovcu sami ubijali sebe'], "Dnevnik.hr", 28. travnja. 2009. Pristupljeno 10. ožujka 2022.</ref> === Popis takozvanog "Jasenovac Research Institute" === Na web-stranicama tzv. "Jasenovac Research Institute", s adresom poštanskog pretinca u Brooklynu, New York - koji nema nikakve veze sa Spomen područjem Jasenovac (JUSP) u Hrvatskoj, makar popisi obje ustanove za svoju osnovu uzimaju 90-ih javno objavljeni jugoslavenski popis žrtava II. svjetskog rata na antifašističkoj strani iz 1964. godine - objavljen je popis sa 647.122 žrtava; popis ne sadržava podatak o mjestu smrti.<ref name=":18">{{Citiranje weba|title=Jasenovac Research Institute|url=https://jasenovac.org/victim_list.php|access-date=2022-04-23|website=jasenovac.org}}</ref> Naslov stranice s popisom je ''Yugoslav War Victims of WWII'' (Jugoslovenske žrtve 2. svjetskog rata), i u prvom paragrafu piše da je to ''popis 647.000 ratnih žrtava iz cijele ratne Jugoslavije''. Kasnije na istoj stanici pise "da je 'Republička komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina počinjenih od okupatora i njihovih suradnika" javno objavila podatak o 600.000 žrtava sustava logora smrti NDH, u kojemu je glavni bio Jasenovac".<ref name=":18" /> Sama komisija je tada,1945., izjavija da je to procjena, i nije objavila nikakav popis, te kao sto piše Jasenovac Research Institute, njihov popis je kasniji popis žrtava rata iz cijele Jugoslavije, a ne žrtava Jasenovca. Na drugoj stranici, koja se ne odnosi na popis, JRI navodi da se "procjene ukupnom broju" ubijenih u Jasenovcu navodno "kreću od 300.000 do 700.000"; te se dodaje da je "u zadnji čas, u siječnju 1945. godine, 50.000 zatvorenika koji su mogli hodati odvedeno iz logora", da je "samo u razdoblju od travnja 1941. do sredine kolovoza 1942. godine preko 600.000 Srba pobijeno na najbrutalnije zamislive načine", da je samo u na lokalitetu Gradina u sklopu Jasenovca "prema forenzičkim podatcima, 360.000 žrtava pobijeno", te da "se ne smije dopustiti da logor smrti Jasenovac bude uništen pretvaranjem administrativnih granica u međunarodne granice"<ref>[https://jasenovac.org/what-was-jasenovac/ "What Was Jasenovac?"], stranice "Jasenovac Research Institute". Pristupljeno 8. ožujka 2022.</ref> - što predstavlja očitu seriju dezinformacija. Za razliku od tvrdnji tog "instituta", s adresom poštanskog prtinca iz New York-a, Javna ustavova Spomen područje Jasenovac u Hrvatskoj iznosi podatak 83.145 žrtava,<ref name=":16" /> dok američki državni, ''United States Holocaust Memorial Museum'' u Washington-u, navodi da se procjene broja žrtava u Jasenovcu kreću 77.000 do 104.000.<ref name=":17" /> ==== Kontroverze ==== Vladimir Geiger ukazuje da na popisima žrtava Jasenovca nalaze "...''ponekad i oni koji su izgubili život od zapadnih Saveznika i partizana...u drugo vrijeme i(li) na drugom mjestu i(li) na drugi način... Među žrtvama logora Jasenovac stoga i nalazimo poginule u savezničkim bombardiranjima, umrle u zbjegu u El Shatt i u zbjegovima u južnoj Italiji, zatim osobe koje je ubila njemačka i talijanska vojska, kao i žrtve četničkih pokolja, i partizane poginule u bitkama na Neretvi i Sutjesci, pa i one koji su poginuli kao domobrani i ustaše".''<ref name=":1" /> Za te tvrdnje Geiger citira 2011. radove Marice Karakaš Obradov i Mile Prpe iz 2008. i 2011. godine, koji su oboje pisali o popisu objavljen kod "Jasenovac Research Institute" u New Yorku, na čijim stranicama stoje opaske iz kojih se pomnim čitanjem može razumjeti piše da to zapravo ''nije'' popis žrtava Jasenovca - u kojemu da je navodno stvarno bilo preko 600 tisuća poginulih, već popis sa 647 tisuća žrtava 2. svjetskog rata iz cijele Jugoslavije, od Slovenije do Makedonije (npr. na popisu ima 5.943 žrtava rođenih u Skopju).<ref name=":10">{{Citiranje weba|last=Lupiga|title=IDEOLOŠKO SLJEPILO: Upornom manipulacijom Slaven Letica pokušava umanjiti broj žrtava Jasenovca|url=https://www.lupiga.com/vijesti/ideolosko-sljepilo-upornom-manipulacijom-slaven-letica-pokusava-umanjiti-broj-zrtava-jasenovca|access-date=2022-03-08|website=Lupiga|language=hr}}</ref> <ref>[https://jasenovac.org/victim_list.php "Yugoslav War Victims of WWI]", stranice "Jasenovac Research Institute". Pristupljeno 2. svibnja 2022.</ref> Lovro Krnić 2016. godine, napada Slavena Leticu da namjerno ponavlja "lako dokazivu laž", citirajući taj popis "Jasenovac Research Inistitute"; Letica je u članku izvorno objavljenom 2011. god. u "Slobodnoj Dalmaciji" posve izričito napisao da iznosi kritiku na popis "Jasenovac Research Institute".<ref>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/slaven-letica-moj-brat-koji-je-umro-u-el-shattu-pretvoren-je-u-zrtvu-jasenovca-124679 "Slaven Letica: Moj brat, koji je umro u El Shattu, pretvoren je u žrtvu Jasenovca"], "Slobodna Dalmacija", 16. veljače 2011. Pristupljeno 19. travnja 2022.</ref> <ref>[https://promise.hr/letica-moj-brat-umro-je-1944-u-egiptu-a-jos-ga-pisu-kao-zrtvu-logora-jasenovac/ "Letica: Moj brat umro je 1944. u Egiptu, a još ga pišu kao žrtvu logora JASENOVAC!"], "Promise.hr", 10. travnja 2016. Pristupljeno 19. travnja 2022.</ref><ref name=":10" /> Krnić napada Leticu kako lažno tvrdi da se na popisu žrtava logora Jasenovac tobože nalazi 160 žrtava El Shatta samo iz njegove rodne Podgore, kad na stranicama Jasenovac Research Institute izričito piše da je to popis žrtava iz cijele Jugoslavije (ta napomena na stranicama JRI i nije osobito jasno napisana, a napisana je uz daljnje opaske iz kojih se može razumjeti da je u Jasenovcu stvarno bilo preko 600.000 žrtava <ref>[https://jasenovac.org/victim_list.php "Yugoslav War Victims of WWII"], stranice JRI. Pristupljeno 2. svibnja 2022.</ref>), pa su s toga jasno na njemu žrtve El Shatta i stotine tisuća drugih koji ''nisu'' stradali u Jasenovcu. Lovro Krnić također navodi da na pravom popisu JUSP Jasenovca u Hrvatskoj tih žrtava El Shatta nema, te smatra da s manipulacijom Letica pokušava negirati prave žrtve Jasenovca.<ref name=":10" /> Geiger ukazuje da se čak i u znanstvenoj literaturi nerijetko pogrešno citira da bi srpski demograf [[Bogoljub Kočović]] procijenio da bi u Jasenovcu poginulo 70.000 ljudi (Kočović se nije bavio procjenama poginulih na pojedinim stratištima), te ocjenjuje da je hrvatski demograf [[Vladimir Žerjavić]] svoje procjene o broju žrtava Jasenovca davao "odoka": Napominje Geiger da je jugoslavenski popis iz 1964. godine - koji je uzet za osnovu za razna kasnija istraživanja - pun osoba čiji su podatci navedeni nepotpuno, čak i samo kao "NN" ili su unašani po više puta; "''usto, kao žrtve logora Jasenovac i Stara Gradiška navedeni su i mnogi koji su prošli kroz te logore, ali su nedvojbeno život izgubili drugdje.''"<ref name="Giger20203">{{Citiranje časopisa|author=Vladimir Geiger|date=2020-07-20|title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije|url=https://hrcak.srce.hr/241240|journal=Časopis za suvremenu povijest|volume=52|issue=2|pages=520, 521, 558|id=10.22586/csp.v52i2.11253}}</ref> Za te tvrdnje Geiger ponovno medjuostalim navodi dva svoja članka, u kojima citira Maricu Karakaš Obradov i Mile Prpu, koji pak krivo citiraju popis Jasenovac Research Institute kao popis žrtava Jasenovca, kad je to nasuprot popis preko 600.000 žrtava 2. svjetskog rata iz cijele Jugoslavije, pa su jasno ogromna večina žrtava na tom popisu izgubile život drugdje.<ref name=":1" /> Geiger takodjer navodi da na popisima manjkaju žrtve Jasenovca, tako npr. "nedvojbeno, na poimeničnom popisu iz 1964. nisu navedeni oni za koje nitko nije mogao dati podatke, i nije riječ samo o Romima" <ref name=":7" /> === "Popis Jasenovca“ Romana Leljaka i kontroverze === Kontroverzni publicist Roman Leljak, koji je u Sloveniji bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog pronevjere, objavio je 2018. knjigu u kojoj tvrdi da je na temelju dokumenta koji je pronašao u Vojnom arhivu u Beogradu, u Jasenovcu stradalo svega 1654 žrtava. Povjesničar Vladimir Geiger piše da Leljak, uspješno „prodaje maglu” ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncila ''"te da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac...Leljak u knjizi donosi tek dva dokumenta, jedan Zemaljske komisije…u kojem je navedeno 576 osoba, i dokument čiji je tvorac nepoznat, a u kojem je navedeno 1078 osoba, i to samo žena (što zbrojeno iznosi 1654) i koje proglašava „Popisom žrtava logora Jasenovac”. – Imalo upućenima jasno je da se ne radi o nekim posebnim dokumentima iz Beograda koji bi donosili ukupan broj jasenovačkih žrtava, kako je to Leljak senzacionalistički mjesecima najavljivao Hrvatima željnima 'istine'.''<ref name="Giger20202">{{Citiranje časopisa|author=Vladimir Geiger|date=2020-07-20|title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije|url=https://hrcak.srce.hr/241240|journal=Časopis za suvremenu povijest|volume=52|issue=2|pages=517–585|id=10.22586/csp.v52i2.11253}}</ref> == Manipulacije brojem žrtava == Razne procjene broja žrtava logora Jasenovac od strane različitih izvora su navedne ispod, uključujući one s uveličavanjem ili umanjivanjem broja žrtava (ako nema dodatnih citata, podaci su iz članka Dr. [[Vladimir Geiger|Vladimir Geigera]] s [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskog instituta za povijest]] iz 2013. godine) <ref name=":0">{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |year=2013 |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941–1945 |url=https://hrcak.srce.hr/file/161951 |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=45 |issue=2 |page=239}}</ref> {| class="wikitable sortable" style="width:90%;" |+ Žrtve logora Jasenovac i Stara Gradiška prema različitim procjenama, izračunima i popisima !Izvor !Jasenovac !Stara Gradiška !Ukupno |- |Njemačka obavještajna služba, [[Sicherheitsdienst]], 1943. iz Zagreba (procjena){{sfn|Tomasevich|2001|pp=721-722}} |120.000 |80.000 |200.000 |- |Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NKOJ-a, 1945. (procjena) |600.000 | - |600.000 |- |Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 1946. (procjena) |500.000 - 600.000 | - |500.000 - 600.000 |- |Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, 1947. (poimenični popis) |15.792 |2.927 |18.719 |- |N. Nikolić, 1948. (procjena) |600.000 - 700.000 | - |600.000 - 700.000 |- |Enciklopedija Leksikografskog zavoda, 1958. (procjena) |500.000 - 600.000 | - |500.000 - 600.000 |- |Enciklopedija Leksikografskog zavoda, 1959. (procjena) |350.000 | - |350.000 |- |Komisija za popis žrtava rata Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, 1964. (poimenični popis) |49.602 |9.586 |59.188 |- |Vojna enciklopedija, 1967. i Enciklopedija Jugoslavije, 1971. (procjena) |600.000 |75.000 |675.000 |- |A. Miletić, 1986./1987. (procjena) |700.000 | - |700.000 |- |M. Bulajić, 1988. (procjena) |700.000 | - |700.000 |- |F. Tuđman, 1989. (procjena) |30.000 - 40.000 | - |30.000 - 40.000 |- |R. Bulatović, 1990. (izračun) |1.110.929 | - |1.110.929 |- |V. Žerjavić, 1992.(izračun i procjena) |85.000 | - |85.000 |- |Muzej žrtava genocida 1997. (procjena) |122.300 - 130.100 | - |122.300 - 130.100 |- |Muzej žrtava genocida 1997. (izračun) |78.163 | - |78.163 |- |G. Heinsohn, Lexikon der Völkermorde, 1999. (procjena) |650.000 | - |650.000 |- |Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava RH, 1999. (poimenični popis, nije dovršen) |2.238 | - |2.238 |- |Spomen-područje Jasenovac, 2007. (poimenični popis) |59.403 |12.790 |72.193 |- |Spomen-područje Jasenovac, 2013. (broj žrtava Jasenovca i stare Gradiške izražen skupno) |83.145 | - |83.145 |- |Međunarodna komisija za utvrđivanje istine o Jasenovcu, S. Živanović, 2008./2011./2012. |700.000 | - |700.000 |- |A. Miletić, 2010. (poimenični popis i procjena) |146.401 | - |146.401 |- |A. Miletić, 2011. (poimenični popis i procjena) |146.248 | - |146.248 |- |Roman Leljak, 2018 (procjena) |1.654 | |1.654 |- |United States Holocaust Memorial Museum, 2022 (procjena)<ref name=":17">{{Citiranje weba|last=United States Holocaust Memorial Museum|title=Jasenovac|url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac|url-status=live|access-date=2022-03-06|website=encyclopedia.ushmm.org|language=en}}</ref> |77.000 - 104.000 | |77.000 - 104.000 |} === Preuveličavanje broja žrtava === Kustosica Jasenovca Andriana Benčić navodi da su prve poslijeratne procjene žrtava Jasenovca napravljene na temelju svjedočenja preživjelih logoraša, uz opće procjene, što je bilo metodološki manjkavo, te je rezultiralo procjenama 500 do 600 tisuća žrtava.<ref name=":14" /> Ivo Goldstein piše da jednom kad su takve procjene napravljenje, te su brojke postale "petrificirane" čak i kad je kasnijim popisima 60-ih postalo jasno da su preuveličane.{{sfn|Goldstein|2018|p=471-472}} Vlastima je također bilo u interesu prikazati što više žrtava, ne samo u Jasenovcu, nego u cijeloj Jugoslaviji, jer su se na tim brojkama temeljile reparacije iz Njemačke. Adriana Benčić navodi da brojke žrtava Jasenovca nisu korištene u huškačke svrhe, sve do rasta nacionalizma 80-ih, već da su poslijeratne vlasti isticale zajedničku partizansku borbu protiv okupatora i njihovih pomagača, dok nije istican etnički identitet počinitelja niti žrtava.<ref name=":14" /> “''Politika odnosa prema prošlosti u to se vrijeme provodila na način da se utišavalo podatke o zločinima koji su se dogodili kako bi se stvorilo bratstvo i jedinstvo”.<ref name="Benčić" />'' Drugi pisci pak navode da se je za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke vladavine]] u svrhu propagande o Jasenovcu desetljećima manipulativno pisalo, a tragovi te propagande – koja se nije zasnivala na znanstvenim istraživanjima koja doista nisu mogla potvrditi razmjere zločina u Jasenovcu o kakvima je komunistička propaganda govorila – ostali su prisutni do danas.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.vestinet.rs/info/koliko-je-zaista-srba-ubijeno-u-jasenovcu |title=Koliko je zaista Srba ubijeno u Jasenovcu? |date=16. srpnja 2014. |language=srpski |publisher=VESTINET |accessdate=12. prosinca 2018. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190131041010/http://www.vestinet.rs/info/koliko-je-zaista-srba-ubijeno-u-jasenovcu |archivedate=31. siječnja 2019.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/78049/ubogi_providni_mile_dodik_ponovo_ponizio_zrtve_zlochina_u_jasenovcu_a_on_bosnjake_i_hrvate_zapravo_zeli.html |title=Ubogi, providni Mile: Dodik ponovo ponizio žrtve zločina u Jasenovcu; Bošnjake i Hrvate on, zapravo, želi... |author=Haris Ljevo |date=16. travnja 2018. |language=bosanski |publisher=Slobodna Bosna |accessdate=12. prosinca 2018.}}</ref> Tako [[Marica Karakaš Obradov]] i [[Vladimir Geiger]] pišu 2015. kako je hrvatski povjesničar [[Ljubo Boban]] koji je za ''Enciklopediju Jugoslavije'' iz 1971. god. pisao članak "Ustaše" kasnije svjedočio da su urednici enciklopedije bez da su ga pitali dodali njegovom članku završetak u kojemu se govori o navodnih 600.000 žrtava Jasenovca, te da su potom srpski povjesničari tijekom 1970.-ih i 1980.-ih godina "zabarikadirali" narativ o barem 700.000 pobijenih u Jasenovcu. "Povjesničari u Jugoslaviji koji su, pak, procjenama i izračunima utemeljenim na mnogobrojnim relevantnim pokazateljima nastojali ukazati na znanstvenu neodrživost službenih navoda o brojkama žrtava u logorima NDH, ponajprije žrtvama logora Jasenovac, imali su znatnih neugodnosti, pa i bili podvrgnuti žestokim društvenim optužbama i osudama", dodaju Karakaš Obradov i Geiger. Tek krajem 1980.-ih godina je bilo moguće akadimiku Ljubi Bobanu započeti znanstvenu polemiku u kojoj je - ne iznoseći preciznu procjenu broja žrtava - ukazao kako su podatci o broju koji su do tada sugerirani u jugoslavenskoj historiografiji posve proizvoljni i nemogući.<ref>[https://www.academia.edu/41927441/Ljudski_gubitci_u_Nezavisnoj_Dr%C5%BEavi_Hrvatskoj_i_%C5%BErtve_logora_Jasenovac_u_istra%C5%BEivanjima_Ljube_Bobana?email_work_card=view-paper "Ljudski gubitci u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i žrtve logora Jasenovac u istraživanjima Ljube Bobana"], Vladimir Geiger – Marica Karakaš Obradov ZBORNIK “LJUBO BOBAN I ISTRAŽIVANJE SUVREMENE POVIJESTI”, 2017.</ref> Analiza srednjoškolskih udžbenika povijesti iz 1970-ih objavljenih u Jugoslaviji pokazala je kako su svi udžbenici posvetili svega paragraf ili dva ustaškim zločinima, ali postojale su znatne razlike u procjenama broja žrtava. Tako je glavni hrvatski udžbenik povijesti iz 1970-ih imao najnižu procjenu jasenovačkih žrtava (svega “tisuće ljudi” u svim ustaškim logorima), dok je srpski udžbenik pisao o “stotine tisuća”, a bosanski udžbenik navodi 800 tisuća žrtava.<ref name=":15">{{cite journal|last=Trošt|first=Tamara Pavasović|title=War Crimes as Political Tools: Bleiburg and Jasenovac in History Textbooks 1973 – 2012|url=https://www.academia.edu/4097311|journal=Jovanovic, Srdjan (Ed.), History and Politics in the Western Balkans: Changes at the Turn of the Millennium, Pp. 13-47|language=en|pages=24}}</ref> Po drugoj strani, srpski udžbenici su žrtve naveli samo kao “nevini ljudi, žene i djeca”, bez narodne identifikacije, dok su hrvatski naveli da su glavne žrtve bili Srbi, Židovi i Romi, a bosanski su k tome dodali i “antifašistički Hrvati i Muslimani”. Počinitelji su identificirani kao ustaše u svim udžbenicima, emocionalni jezik je bio ograničen, s generalnim riječima o “teroru”, bez daljnih opisa zločina.{{sfn|Trošt}} ''Jasenovački mit'' je termin koji pojedini autori<ref>{{Citiranje weba |date=26. siječnja 2018. |title=Jurčević za Direktno 'Srbija izvlači jasenovački mit jer se ne želi suočiti s činjenicom da su 90-ih izvršili agresiju' |url=https://direktno.hr/direkt/jurcevic-za-direktno-srbija-izvlaci-jasenovacki-mit-jer-se-ne-zeli-suociti-s-cinjenicom-da-su-izvrsili-agresiju-90-ih-111337/ |accessdate=30. siječnja 2019. |publisher=Direktno.hr |archive-date=30. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190130220826/https://direktno.hr/direkt/jurcevic-za-direktno-srbija-izvlaci-jasenovacki-mit-jer-se-ne-zeli-suociti-s-cinjenicom-da-su-izvrsili-agresiju-90-ih-111337/ |url-status=dead }}</ref> koriste za govor o propagandom uvećavanju broja žrtava [[Sabirni logor Jasenovac|Koncentracijskog logora Jasenovac]] - napose broja [[Srbi|Srba]] pobijenih u tom sabirnom logoru - koji je nastao za vrijeme SFRJ. Prema tim autorima, ''Jasenovački mit'' je korišten kako bi se unutar Jugoslavije i pred međunarodnom javnošću prikazalo hrvatsku državotvornost kao osobito opaku vrstu [[Nacionalizam|nacionalizma]] koji je suštinski povezan s [[Ustaše|ustaštvom]] i [[Fašizam|fašizmom]], te time pokušalo izbjeći mogućnost nastanka neovisne hrvatske države - kao najveće prijetnje opstanku [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]]. Autori termina tvrde da se s takvom propagandom predstavnici Republike Hrvatske i danas moraju suočavati.<ref>{{Citiranje weba |date=28. siječnja 2018. |title=Hrvatska uputila Srbiji notu zbog izjava Ivice Dačića |url=https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatska-uputila-srbiji-notu-zbog-izjava-ivice-dacica |accessdate=30. siječnja 2019. |publisher=Oslobođenje}}</ref> Srpski nacionalisti su takodjer naveliko kritizirali komunističke vlasti, ali sa suprotne strane. Tako npr. Dr. Srboljub Jovanović, koji je 60-ih sudjelovao u iskopavanjima u Jasenovcu, tvrdi da su ''“prepreke su u komunističkoj državi, posle Drugog rata, bile gotovo nepremostive. Ta država i njen suveren Tito, koji je štitio lažno bratstvo i jedinstvo, učinili su sve da se istina o Jasenovcu sakrije….Komisija čiji sam član bio možda i ne bi započela rad da nije bilo pritisaka porodica ubijenih, ali i boračkih udruženja. Ono što je usledilo, ne kažem da je bio veći pakao, ali jeste bio pakao. Kad smo došli do toga do čega smo došli, sve je činjeno da se od javnosti sakriju dokazi.., Zbog Jasenovca sam morao da napustim Srbiju, odnosno Jugoslaviju, i ceo radni vek provedem u svetu, noseći glavu u torbi..''"<ref>{{Citiranje weba|title=AKADEMIK SRBOLJUB ŽIVANOVIĆ: Još kriju broj žrtava u Jasenovcu|url=https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:788957-AKADEMIK-SRBOLjUB-ZIVANOVIC-Jos-kriju-broj-zrtava-u-Jasenovcu|access-date=2022-03-19|website=NOVOSTI|language=sr}}</ref> ==== Prve procjene broja žrtava neposredno nakon Drugog svjetskog rata ==== Prve procjene broja žrtava iznesene tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata bile se Godine [[2013.]] dr. [[Vladimir Geiger]] s [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskog instituta za povijest]] iznosi pregled procjena,<ref name=":0" /> izračuna i poimeničnih popisa žrtava logora Jasenovac s različitim izvorima, među ostalima i nekih nastalih neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata: *800.000 umorenih osoba, procjenjuje se u propagandnoj knjižici "Dokumenti ustaškog terora: Koncentracioni logori" objavljenoj 1944. god. u izdanju Vjesnika Jedinstvene narodno-oslobodilačke fronte Hrvatske, * najmanje 600.000 ubijenih u logoru Jasenovac, procjena je koju Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) iznosi potkraj 1945. godine pred Međunarodnim vojnim sudom u Nürnbergu, * 500.000 do 600.000 osoba koje su izgubile život u logoru Jasenovac, procjena je u izvješću "Zločini u logoru Jasenovac", koji Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača sastavlja 1946.godine, * prema poimeničnim podacima Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske iz 1947., u logorima NDH život su izgubile 25.773 osobe s današnjeg područja Republike Hrvatske (dakle, ne i s područja BiH, odakle su ljudi također dovođeni u Jasenovac); od toga u Jasenovcu 15.792, te u Staroj Gradiški 2.927 ==== Znanstvena istraživanja o broju žrtava Jasenovca za vrijeme SFRJ ==== Prema najsustavnijem jugoslavenskom popisu, koji je 1964. god. sačinila Komisija za popis žrtava rata Saveznog izvršnoj vijeća (vlade) SFR Jugoslavije, u logoru Jasenovac je stradalo 59.188 ljudi, a u Staroj Gradiški daljnjih 9.587, od čega 33.944 Srba, 9.044 Židova, 6.546 Hrvata i 1.471 Rom. Taj popis nije dao "očekivani broj", pa je stavljen pod embargo i nije se uopće spominjao do kraja komunističke vladavine: podaci iz tog zabranjenog statističkog istraživanja objavljeni su tek 1997. god. (sumarni podaci kod Muzeja žrtava genocida u Beogradu) i 1998. godine (cjelokupni popis, kod Bošnjačkog instituta u Sarajevu). Na temelju više studija koje su objavili hrvatski historičari u razdoblju 2008. – 2013. godine, dr. [[Vladimir Geiger]] s [[Hrvatski institut za povijest|Hrvatskog instituta za povijest]] iznosi kako se "''u poimeničnim podacima Komisije za popis žrtava rata SIV-a SFR Jugoslavije iz 1964. kao žrtve logora Jasenovac nalazimo i osobe koje su nedvojbeno izgubile život tijekom Drugog svjetskog rata, ali je zbog potrebe velikog i nestvarnog broja žrtava nacizma i fašizma te njihovih suradnika, lažiranjem vremena, mjesta i okolnosti smrti izveden transfer ljudskih gubitaka iz jedne kategorije u drugu.''" Za te tvrdnje Geiger citira 2011. radove Marice Karakaš Obradov i Mile Prpe iz 2008. i 2011. godine, koji su zapravo oboje pisali o drugom popisu, koji je bio objavljen kod "Jasenovac Research Institute" u New Yorku. Taj institut u New Yorku nema nikakve veze sa Spomen područjem JUSP Jasenovac u Hrvatskoj; i na stranicama samog "Jasenovac Research Institute" izričito piće da to ''nije'' popis žrtava Jasenovca, već popis žrtava rata iz cijele Jugoslavije, od Slovenije do Makedonije (npr. popis pokazuje 5.943 žrtava rođenih u Skopju). Unatoč tome, u istom stilu, Slaven Letica i drugi su nastavili ponavljati te dokazive laži, to jest citirajući taj isti popis Jasenovac Research Inisitute-a, kako bi lažno ustvrdil da se na popisu Jasenovca tobože nalaze žrtve El Shatta i slični, te s takvom namjernom manipulacijom umanjili i negirali žrtve Jasenovca.<ref name=":102">{{Citiranje weba|last=Lupiga|title=IDEOLOŠKO SLJEPILO: Upornom manipulacijom Slaven Letica pokušava umanjiti broj žrtava Jasenovca|url=https://www.lupiga.com/vijesti/ideolosko-sljepilo-upornom-manipulacijom-slaven-letica-pokusava-umanjiti-broj-zrtava-jasenovca|access-date=2022-03-08|website=Lupiga|language=hr}}</ref> Povjesničar [[Antun Miletić]] koji se iz Beograda bavio pisanjem o Koncentracijskom logoru Jasenovac za vrijeme Jugoslavije i nakon nje tvrdeći da je vjerojatno broj žrtava KL Jasenovac oko 700.000, uspijeva polazeći od tako sastavljenog popisa iz 1964. god. utvrditi 2010./11 80.192 poimenično utvrđenih žrtava, te dodatnih najmanje 66.056 žrtava za čija se imena ne zna; kakve zaključke Vladimir Geiger smatra olakima.<ref name=":1">"[https://hrcak.srce.hr/76758 Ljudski gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu koje su prouzročili 'okupatori i njihovi pomagači' Brojidbeni pokazatelji (procjene, izračuni, popisi)"], Geiger, Vladimir. 30. prosinca 2011., str. 723. ''Časopis za suvremenu povijest''. '''43''' (3): 707, 723, 724, 743. </ref> U svojem znanstvenom radu iz 2019. godine, A. Benčić ukazuje na činjenicu da je [[Franjo Tuđman|dr. Franjo Tuđman]] kao povjesničar početkom 1980-ih godina pokušao pisati o Jasenovcu, te je njegov pokušaj da prezentira realnije podatke prema službenom jugoslavenskom poimeničnom popisu žrtava iz 1964. godine (rezultati tog obimnog popisa provedenog na području čitave Jugoslavije će ostati pod embargom sve do kraja komunističke vladavine) rezultirao Tuđmanovim osuđivanjem na trogodišnji zatvor.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Benčić |first=Andriana |title=Koncentracijski logor Jasenovac: Konfliktno ratno nasljeđe i osporavani muzejski postav |url=https://hrcak.srce.hr/207132 |journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira |volume=21 |issue=41 |year=2018 |page=46}}</ref> Tomasevich pak navodi da Tuđman nije dao nikakvo objašnjenje za svoje tvrdnje, te je svjesno krivo interpretirao podatke iz popisa iz 1964., pa se s toga Tuđmanove tvrdnje o Jasenovcu ''"sa sigurnošću mogu odbaciti."''<ref name="Tomasevich" /> Američki povjesničar, MacDonald piše da je Tuđman sustavno umanjivao ne samo jasenovačke žrtve, iznad svega srpske, več je umanjivao i krivnju ustaških ubojica te značajno umanjivao i žrtve Holokauste u cijeloj Europi, što je izazvalo burne kritike diljem svijeta.{{sfn|MacDonald|p=168}} ==== Ratnohuškačko falsificiranje podataka o broju žrtava u doba raspada Jugoslavije ==== Od osamdesetih godina 20. stoljeća, sa snaženjem nacionalističko-šovinističkih ideologija i njihovih provedbenih politika, sve je prisutnija politizacija i manipulacija Jasenovcem. Srpski nacionalisti su dodatno preuveličavali brojeve žrtava na do miljun ljudi, te to pokušali pretvoriti u opću optužnicu protiv Hrvata za genocidnost.{{sfn|Goldstein|2018|p=11-12}} S druge strane, s umanjivanjem i negiranjem žrtava sugerirala se slika Jasenovca kao radnog logora za internaciju samo politićkih protivnika režima, čime se direktno rehabilitirala genocidna politika ustaške NDH.{{sfn|Goldstein|2018|p=11-12}} Goldstein piše kako su za opsesivno preuveličavanje jasenovačkih žrtava i manipuliranje njima karakteristične pet knjiga Milana Bulajića, te drugih autora slične političke orijentacije, u kojima su često razne teorije zavjere objašnjenje za sva ili za većinu postavljenih pitanjau.{{sfn|Goldstein|2018|p=11-12}} Tako Aleksandar Jovanović optužuje Tita i Stevu Krajačića da su "srbomrsci" te da je "dokumentacija koja je postojala u NDH, inače oskudna, uništena, a ono što je preostalo – dokrajčeno je u Brozovoj Jugoslaviji. Moralo je, drugim rečima, nestati sve što kompromituje KPJ i Hrvatsku." Sve to ide do snatrenja o "vatikansko-brozovskom scenariju" uperenom protiv Srba i tvrdnji kako su "ustaše u Jasenovcu imale neko uporište i podršku u vrhovima partizanske komande Jugoslavije, gdje se ne može izbjeći sumnja na Josipa Broza".{{sfn|Goldstein|2018|p=11-12}} Do početka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], sam vrh srbijanske politike je taj narativ posve izričito koristio za opravdavanje rata usmjerenoga na proširenje granica Srbije na područja Hrvatske i BiH. Nakon što je [[Vladimir Dedijer]] bio u knjizi "Istorija Jugoslavije" iz 1972. godine genocidom nazvao postupke koje su protiv Srba poduzimali Austro-Ugarska, Albanci na Kosovu i Hrvati, osniva se kod [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije nauka i umetnosti]] 1986. godine "Odbor za genocid", koji je održavao okupljanja znanstvenika. Na tim se skupovima pod prividom znanosti promovirala jugoslavenska propaganda, uz ponavljanje procjene od 700 tisuća mrtvih u Jasenovcu. Akademik [[Vasilije Krestić]] se najviše angažira u raspravi, te u tekstu "O genezi genocida nad srpskim narodom u NDH" koji je objavljen 15. rujna 1986. godine, tj. neposredno prije objave [[Memorandum SANU|Memoranduma SANU]] kojim će ''[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpska akademija nauka i umetnosti]]'' pružiti idejnu podlogu za postupanje srpske politike u očekivanim previranjima u Jugoslaviji, govori o „''netrpeljivosti prema Srbima u Hrvatskoj, koja se u Drugom svjetskom ratu pretvorila u jedan od najstrašnijih genocida u povijesti čovječanstva''“, pri čemu Krestić uvjerava kako je moguće „''dokazati postojanje, u poslednja tri veka, netrpeljivosti, potom i mržnje, kao i planova za uništavanje srpskog naroda''“, te da se bez dvoumljenja može zaključiti, kako se čekao pogodan trenutak da se „''na najgrozniji način – pokoljima, vešanjima, streljanjima, izgladnjivanjem, prekrštavanjem, iseljavanjem itd. – za svagda mogu osloboditi Srba. Kako im to nije pošlo za rukom u prvom svetskom ratu, strpljivo su sačekali drugi. Priliku koja im se tada ukazala iskoristili su kolikogod su mogli (…) dugotrajno nastajanje genocidne ideje u određenim sredinama hrvatskoga društva (…) nije imalo tako usku nego prilično široku bazu, duboko se ukorenilo u svest mnogih generacija''.“<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/192829 |title=Jasenovačke žrtve i uspostava nacionalnog programa u Srbiji (1986. – 1995.) |pages=229–230 |author=Bernardica Jurić |journal=Radovi - Zavod za hrvatsku povijest |volume=49 |year=2017}}</ref> Dopisni član SANU, književnik [[Petar Džadžić]] u knjizi "Nova ustaška država?" iz 1990. godine, čiji su dijelovi tijekom travnja i svibnja 1990. godine u nastavcima objavljuju u vrlo čitanom - "Politikinom svetu" iznosi "tezu" o „''genocidnoj ostravljenosti na srpski narod''“ koja se u Hrvata „o''blikovala u drugoj polovini XIX. veka''“, te logor u Jasenovcu koristi kao ključni argument o dokazivanju genocidnosti Hrvata. Akademik [[Dobrica Ćosić]] je u svojim istupima tvrdio kako je „''srpska sudbina u Hrvatskoj u ratu – genocid, a u socijalističkom miru – diskriminacija i asimilacija''.“<ref>Jurić, op. cit., str. 232</ref> Predsjednik Predsjedništva bivše SFRJ [[Borisav Jović]], šalje 1992. godine glavnom tajniku UN–a [[Butros Butros-Gali|Butrosu Butrosu-Galiju]] Memorandum Predsjedništva o genocidnoj politici Hrvatske prema srpskom narodu u zapadnoj Slavoniji, gdje se navodi kako se „''fašistoidna, nacistička i genocidna politika hrvatskih vlasti prema srpskom narodu u administrativnim granicama Republike Hrvatske ponavlja posle pola veka''.“ Međunarodnim institucijama je poslano te godine više takvih dokumenata; u nekima se tvrdi da su hrvatske vlasti oskrnavile spomen područje Jasenovac. Borislav Jović u pred samo izbijanje [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1991. godine - iznio svoje viđenje aktualne situacije između Srba i Hrvata : „''Za vreme Drugog svetskog rata srpski narod je nastradao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini). Od skoro tri miliona ostalo je dva miliona stanovnika... Imajući u vidu istorijsko iskustvo, klanje i masovno streljanje, samo na jednom mestu pobijeno je 700 hiljada ljudi, srpski narod je veoma uplašen od takve politike i aposlutno je ne može prihvatiti. Jer, on bi se našao u položaju nacionalne manjine u takvim, u tuđim državama, uveren je da bi ga vrlo brzo nestalo. I to je glavni uzrok problema. Čim je Hrvatska proglasila da se otcepljuje od Jugoslavije, srpski narod u Hrvatskoj je proglasio da se otcepljuje od Hrvatske – i nastali su međunacionalni sukobi. Moje je duboko uverenje da Jugoslavija ne može da se na taj način raspada – ‘mirnim putem’, jer je nemoguće naći pravu etničku granicu između naroda, pogotovu što Hrvatska ne prihvata bilo kakvu promenu granice.''“<ref>Jurić, op. cit., str. 247, 250</ref> Promoviranju Jasenovačkog mita o barem 600.000 pobijenih Srba samo u Jasenovcu su jako smetala istraživanja o broju žrtava na području Jugoslavije koja su proveli srpski demograf [[Bogoljub Kočović]] (koji je 1985. godine objavio knjigu "Žrtve drugog svetskog rata u Jugoslaviji", prvo dosljedno sačinjeno znanstveno djelo o toj tematici) i hrvatski demograf [[Vladimir Žerjavić]] (koji je tijekom 1980 i početkom 1990-ih godina objavio više znanstvenih radova o istoj tematici), te Milan Bulajić, bivši direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu - koji je inače povodom izlaska svoje knjige "Ustaški zločin genocida i suđenje Andriji Artukoviću 1986. godine" 1989. godine konstatirao da ni nakon 44 godina trajanja SFRJ nije utvrđen broj poginulih - s osuđivanjem konstatira da je „''Žerjavićevom studijom pitanje .... postavljeno tako da ostaje upitnost nad žrtvama u drugom svetskom ratu uopšte. Mi smo posle rata izlazili pred svet sa milion i 700 hiljada postradalih i na osnovu toga postavljali pitanje reparacije''“. Bulajić ukazuje kao problematičnim što je na području Jugoslavije „''po Žerjaviću je u svim logorima ubijeno 216 hiljada, a ako uzmete da je na teritoriji NDH bilo petnaestak logora, pa još toliko u Srbiji, Makedoniji i drugim delovima naše zemlje, što onda u ovim aktualnim diskusijama otpada na Jasenovac?''“ Na znanstvenom skupu „Stradanja Jugoslovena u drugom svetskom ratu“ održanom u Jasenovcu od 25. do 27. listopada 1989. Bulajić ponavlja svoje kritike Žerjavićevog rada, s argumentom da je „''brojka 1.706.000 gubitaka života koja je podnesena Međunarodnoj reparacionoj komisiji u Parizu i Međunarodnom vojnom sudu u Nürnbergu službena procena naše države iza koje su stajali naši najviši rukovodioci i zato se ona mora respektirati.''“ Bulajić se povodom takvih svojih tvrdnji sukobio također i s hrvatskim povjesničarom/publicistom [[Slavko Goldstein|Slavkom Goldsteinom]], koji je inzistirao da se, na temelju demografskih istraživanja, broj poginulih u Jasenovcu ne može nikako staviti na brojku koja bi bila veća od 110 tisuća.<ref>Jurić, op. cit., str. 240 i 241, 243</ref> ==== Uvećavanje broja žrtava od suvremenih srpskih političara, dužnosnika i autora ==== [[Datoteka:Jasenovac - Death Toll.jpg|mini|Procjena broja žrtava izvješena u neposrednoj blizini Spomen područja Jasenovac, na teritoriju susjedne BiH u kojoj se nalazi dio nekadašnjeg logora.]] Manipulacija brojem žrtava je zadnjih desetljeća, uoči i nakon 1990-te bila je praksa dijela srpskih političara i autora bliskih političkom vrhu bivše [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]], a danas i [[Srbija|Republike Srbije]]. Prema mnogim hrvatskim autorima, glavni cilj promicanja tog svojevrsnog [[Jasenovački mit|Jasenovačkog mita]] kao i korištenja znanstveno neutemeljenih brojki bio je taj da se očuva Jugoslavija, a time i spriječi hrvatsko osamostaljenje. Primjerice, anticipirajući događaje koji će uslijediti krajem osamdesetih odnosno početkom devedesetih godina, kad je započela masovna propaganda o Jasenovačkom mitu, a kao sredstvo velikosrpske mobilizacije za nadolazeći osvajački rat protiv Hrvatske, Franjo Tuđman se u svojoj Knjizi „Bespuća povijesne zbiljnosti" (1989.) upitao i "''nema li sustavno uveličavanje jasenovačkog mita svrhu stvaranja crne legende o povijesnoj krivnji čitavog hrvatskog naroda, koju tek valja ispaštati?''".<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/23220-d-dijanovic-knjiga-koja-znanstveno-rusi-jasenovacki-mit-i-poziva-na-daljnja-istrazivanja.html |title=D. Dijanović: Knjiga koja znanstveno ruši jasenovački mit i poziva na daljnja istraživanja |date=2016-03-20 |work=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća |accessdate=2020-12-18}}</ref> Izraelska sociologinja Lea David na temelju istraživanja u suvremenoj Srbiji ustanovljuje 2013. god. da se ondje organizirano i uz potporu Države provodi dugogodišnja kampanja podcjenjivanja [[holokaust]]a u Srbiji, uz istodobno stavljanje Srba na mjesto žrtava holokausta, u prvom redu korištenjem narativa o Jasenovcu. 2017. god. dodaje Lea David kako srbijanski državni vođe nastavljaju posve ignorirati Holokaust, izuzev kada govore o Srbima stradalima od ustaša u Jasenovcu: "...u Srbiji, govor o Holokaustu ne promovira kao način za suočavanje s kršenjem ljudskih prava... (nego) tek kao oruđe da se popravi međunarodna slika u Srbiji, a u domaćoj uporabi jedino u svrhu potpirivanja srpskog nacionalizma. Holokausta se sjeća kao puku pozadinu na kojoj se kontekstualizira patnja srpskih žrtava kao jednakih Židovima i u svrhu opravdavanja desničarskog svjetonazora koji je vodio u ratove 1990.-ih".<ref>[https://haifaholocauststudies.wordpress.com/2017/06/04/holocaust-discourse-as-a-screen-memory-the-serbian-case/ "Holocaust Discourse as a Screen-Memory: The Serbian Case"], "Holocaust Studies in Haifa", 4. lipnja 2017. god. Pristupljeno 16. kolovoza 2021.</ref> Predsjednik Republike Srbije [[Tomislav Nikolić]] na komemoraciji održanoj na bosanskoj strani Save kod Jasenovca u svibnju 2016. god. govori o 700.000 žrtava Jasenovca, od kojih da je navodno 360 tisuća završilo u jamama na Bosanskoj strani Save. "''Postojale su tri vrste masovnih grobnica: one u koje su saterivani ljudi i potom ubijani maljevima, one u koje su bacani već ubijeni logoraši i one u kojima su ukopavane kuvane i paljene kosti, ljudski ostaci iz takozvane tvornice sapuna i spaljivanja leševa''", iznosi Nikolić tom prigodom. Sam Nikolić objašnjava kako iznošenjem ovih podataka želi prikazati kako su zapravo Srbi prvenstveno žrtve, a zlikovci su prvenstveno na drugoj strani: "''Nama danas udaraju žig zlikovca, a zlikovcima stavljaju oreal žrtve.''"<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/2309840/secanje-na-zrtve-genocida-u-jasenovcu-i-donjoj-gradini.html "Nikolić: Sećanje na žrtve genocida je sveta obaveza"], RTS 8. svibnja 2016.</ref> U travnju 2017. godine predsjednik Republike Srpske [[Milorad Dodik]] izjavljuje da je u Sabirnom logoru Jasenovac pobijeno 500.000 Srba, te nadodaje da je upravo zbog zločina u Jasenovcu kasnije stvorena Republika Srpska.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.kurir.rs/vesti/politika/2798723/premijer-vucic-o-strahotama-u-jasenovcu-klali-su-srbe-sa-zanosom-a-neki-su-bili-samo-deca |title=Premijer Vučić o strahotama u Jasenovcu: Klali su Srbe sa zanosom, a neki su bili samo deca! |author=K. Blagović |date=23. travnja 2017. |language=srpski |publisher=Kurir |accessdate=30. siječnja 2019.}}</ref> U kolovozu 2018. godine, Dodik ponavlja svoju tvrdnju.<ref>{{Citiranje weba |url=http://novilist.hr/Vijesti/Svijet/Tko-o-cemu-Dodik-o-Jasenovcu-Oni-su-tamo-ubili-pola-milijuna-nasih-ljudi |title=Tko o čemu, Dodik o Jasenovcu: Oni su tamo ubili pola milijuna naših ljudi |author=HINA |date=1. rujna 2018. |publisher=Novi list |accessdate=30. siječnja 2019. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190130222452/http://novilist.hr/Vijesti/Svijet/Tko-o-cemu-Dodik-o-Jasenovcu-Oni-su-tamo-ubili-pola-milijuna-nasih-ljudi |archivedate=30. siječnja 2019.}}</ref> Carigradski patrijarh Bartolomej I. izjavio je prilikom posjeta Jasenovcu u rujnu 2016. da su u tom ustaškom logoru za vrijeme Drugog svjetskog rata stradale stotine tisuća Srba, a u pravoslavnoj liturgiji spomenuto je oko 700.000 srpskih žrtava, na što je reagirala tadašnja predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović, izjavom da manipulacije broja žrtava moraju prestati.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/grabar-kitarovic-s-bartolomejem-i-nisu-dobre-manipulacije-s-brojem-zrtava-jasenovca-1112651 |title=Grabar-Kitarović s Bartolomejem I.: Nisu dobre manipulacije s brojem žrtava Jasenovca |author=HINA |date=10. rujna 2016. |publisher=Večernji list |accessdate=30. siječnja 2019.}}</ref> Povodom članka Davida Goldmana u [[Jerusalem Post]]u u kolovozu 2021. u kojem je taj autor upitnog identiteta iznio revizionističke tvrdnje o broju žrtava u Jasenovačkom logoru kao i optužbe na račun uglednih historiografa koji se opiru pokušajima povijesnog revizionizma reagiralo je i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije, govoreći pritom o "stotinama tisuća žrtava logora" u Jasenovcu.<ref>"[http://telaviv.mfa.gov.rs/newstext.php?subaction=showfull&id=1629200368&ucat=19&template=Frontpage3&#disqus_thread Ministry of Foreign Affairs condemns publication of text in "Jerusalem Post", August 2021"], 17. kolovoza 2021.(službeni komunike). Pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> Od tri konzultirana udžbenika povijesti za 8. razred osnovne škole koji su u Republici Srbiji bili korišteni 2010. god., u jednom se govori o 600.000 ubijenih, u drugome od 500.000 do 600.000, a u trećem o 73.000 "do sada evidentiranih" žrtava logora Jasenovac.{{Nedostaje izvor}} === Umanjivanje broja žrtava === Povjesničar McDonald navodi da je jedan od glavnih vidova hrvatskog nacionalizma bio pokušaj rehabilitacije NDH.{{sfn|McDonald|p=135}} Spisi hrvatske dijaspore bili su proustaški, dok su službeni hrvatski izvještaji iz 90-ih umanjivali zločine NDH.{{sfn|Macdonald|2003|p=135}} Ministarstvo znanosti i tehnologije RH je 1995. čak financiralo hrvatsko izdanje memoara [[Eugen Dido Kvaternik|Dide Kvaternika]], utemeljitelja Jasenovca i drugih NDH logora smrti. Knjiga obiluje opisima 'dvorskog života' u Pavelićevu krugu, izostavljajući bilo kakvo spominjanje zločina koje je počinio režim.{{sfn|McDonald|p=137}} Putem sustavnog prikrivanja počinjenih zločina takvi izvori su najgore ratne zločince prikazivali kao “heroje“ koji su samo htjeli stvoriti samostalnu državu. McDonald navodi da je Tuđman želio pridobiti financijsku i političku potporu proustaške dijaspore, te je stoga poricanje ustaških zločina postalo sustavni dio politike 90-ih{{sfn|Macdonald|2003|p=138}} Kasnije je Tuđman odigrao važnu ulogu pri umanjivanju broja jasenovačkih žrtava (sljedeći odlomak). Dodatna umanjenja došla su od državne Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava koja u svom izvješću iz 1999. navodi svega 2.238 žrtava Jasenovca.<ref name=":8" /> Hrvatski udžbenici 90-ih nisu navodili nikakve brojke za žrtve Jasenovca, i dok su govorili o zločinima nad Srbima, to su pravdali srpskom prijeratnom hegemonističkom politkom i četnickim zločinima. Takodjer su izjednačavali hrvatske žrtve Jasenovca s daleko večim srpskim, te izričito spominjali samo Hrvate zatočene u Jasenovcu, poput Vladka Mačeka i drugih.<ref name=":15" /> Pojavila se i cijela skupina hrvatskih povjesničara i povjesničara-amatera, koji su sustavno poricali ili znatno umanjivali žrtve Jasenovca, tvrdeći da je to samo "radni logor" u kojem nije bilo masovnih ubojstava.<ref name=":8" /> Važnu ulogu pri umanjivanju i negiranju Jasenovca, holokauste i ustaških zločina su odigrale Crkva i hrvatska država.<ref>{{Citiranje weba|date=2019-01-25|title=Holocaust Revisionism Widespread in Croatia, Warns Report|url=https://balkaninsight.com/2019/01/25/holocaust-revisionism-widespread-in-croatia-warns-report-01-25-2019/|access-date=2022-04-09|website=Balkan Insight|language=en-US}}</ref> Glas Koncila je objavio feljtone i ćlanke negatora poput Romana Leljaka,<ref name=":332" /> Igora Vukića, itd. <ref>{{Citiranje weba|date=2017-05-28|title=Jutarnji list - NOVA KNJIGA S EKSKLUZIVNIM POVIJESNIM FOTOGRAFIJAMA RUŠI MIT REVIZIONISTIČKE DESNICE U Jasenovcu poslije rata nije bilo komunističkog logora|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-knjiga-s-ekskluzivnim-povijesnim-fotografijama-rusi-mit-revizionisticke-desnice-u-jasenovcu-poslije-rata-nije-bilo-komunistickog-logora-6135986|access-date=2022-04-09|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Crkva je takodjer sudjelovala u promociji knjiga tih negatora.<ref>{{Citiranje weba|last=Telegram.hr|title=Tipu koji tvrdi da se u Jasenovcu nije dogodilo ništa strašno, Crkva će dati prostor za promociju knjige|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/tipu-koji-tvrdi-da-se-u-jasenovcu-nije-dogodilo-nista-strasno-crkva-ce-dati-prostor-za-promociju-knjige/|access-date=2022-04-09|website=Telegram.hr|language=hr}}</ref> Hrvatska država financira tzv. ''Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.''<ref>{{Citiranje weba|date=2018-01-02|title=Jutarnji list - ZAŠTO DRŽAVA DAJE NOVAC OSPORAVATELJIMA JASENOVCA? Plenković treba skupiti hrabrost i jednim potezom ukinuti odluku Ministarstva branitelja|url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/zasto-drzava-daje-novac-osporavateljima-jasenovca-plenkovic-treba-skupiti-hrabrost-i-jednim-potezom-ukinuti-odluku-ministarstva-branitelja-6893289|access-date=2022-03-11|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> čiji članovi, navodi Geiger, su medju glavnih umanjivačima i poricateljima Jasenovca.<ref name=":332" /> Ti negatori su takodjer dobili forum za širenje svojih tvrdnji, na hrvatskoj državnoj televiziji.<ref>{{Citiranje weba|date=2018-10-30|title=Why Does Croatian Media Give Revisionists a Platform?|url=https://balkaninsight.com/2018/10/30/why-does-croatian-media-give-revisionists-a-platform-10-29-2018/|access-date=2022-04-09|website=Balkan Insight|language=en-US}}</ref> U "igri brojeva" hrvatski nacionalisti su istovremno naveliko uvećavali broj bleiburških žrtava na milijun i više, što je 5 puta više od ukupnog broja svih hrvatskih žrtava na sve strane tijekom rata i poraća (tj. 192.000 prema procjeni demografa Žerjavića, od kojih su 40.000 bili žrtve Bleiburga, uglavnom vojnici NDH). Cilj ovakvog propagandnog uvelićavanja bleiburških žrtava bio je predstaviti hrvatsku stranu kao najveće žrtve.{{sfn|Macdonald|2003|p=170-173}} Povrh toga, hrvatska država je 90-ih financirala pamlete pisaca koji su pokušali relativizirati Jasenovac i ustaške genocide, te ujedno prikazati Srbe kao "genocidan narod", s tvrdnjama da su holokaust u Srbiji izvršile srpske kvislinške vlasti, kada su prema svim zapadnim i nacističkim izvorima sve Židove u Srbiju ubili nacisti u nacističkim logorima.{{sfn|Macdonald|2003|p=146}} Povjesničar Tomasevich također ističe da su proustaški pisci pokušavali opravdati Jasenovac i druge ustaške zločine s naduvavanjem hrvatskih žrtava za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, čak do 60.000 navodnih žrtava, unatoč tome što nitko od tih nije naveo nikakve dokaze ni za par stotina hrvatskih žrtava, kamoli tisuće ili desetke tisuća.{{sfn|Tomasevich|2001|p=403-404}} ==== Franjo Tuđman ==== [[Datoteka:Franjo Tuđman Institutu za radnički pokret.jpg|mini|[[Franjo Tuđman]], u vrijeme dok je bio ravnatelj tadašnjeg [[Hrvatski institut za povijest|Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]] ]] U svojoj knjizi ''Bespuća povijesne zbiljnosti'', objavljenoj 1989., Tuđman je umanjio broj žrtava Jasenovca na 30-40 tisuća,<ref name=":0" /> ne objašnjavajući kako je došao do tih brojki.{{sfn|Macdonald|2003|p=167}} Povrh toga, daleko najviše je umanjio srpske žrtve, tvrdeći da je među žrtvama bilo "ponajviše Cigana, pa Židova i Srba", stavljajući tako Srbe tek na treće mjesto, kada svi vjerodostojni izvori navode da su Srbi bili daleko najbrojnije žrtve.{{sfn|Macdonald|2003|p=167}} Knjiga je naišla na široke kritike diljem svijeta, ne samo zbog umanjivanja jasenovačkih žrtava, već i zbog pokušaja umanjivanja krivnje ustaških ubojica.{{sfn|Macdonald|2003|p=168}} Tako je Tuđman tvrdio da su upravu logoraša u Jasenovcu u potpunosti sastavljali Židovi, koji su bili krivi za krađu zlata i drugih dragocjenosti, te da su ustaše zbog toga pogubile Židove.{{sfn|Macdonald|2003|p=167}} Osim toga, Tuđman je ustvrdio da su procjene 6 milijuna židovskih žrtava holokausta u Europi daleko pretjerane, da su Židovi izmislili etničko čišćenje te iznjeo i druge optužbe na račun Židova.{{sfn|Macdonald|2003|p=167-168}} Povjesničar McDonald piše "Ono što je proizašlo iz Tuđmanovog ekstremnog moralnog relativizma bila je suštinska beznačajnost Jasenovca i zapravo holokausta u svjetskoj povijesti.{{sfn|Macdonald|2003|p=168}} Unatoč gotovo sveopćim osudama, Tuđman je nastavio sa svojim revizionističkim planovima.<ref name=":12" /> Budući da je holokaust i Jasenovac smanjio na važnosti i značaju, Tuđman se zalagao pretvoriti Jasenovac u spomenpark za 'sve hrvatske žrtve rata', s tim da bi i 'žrtve komunizma' i 'žrtve fašizma' bile pokopane u Jasenovcu jedna uz drugu, medju njima čak i Ante Pavelić.<ref name=":12" /> To je izazvalo buru svjetskih kritika. Članovi američkog Kongresa poslali su otvoreno pismu Tuđmanu, u kome su izrazili "duboku uznemirenost" zbog najave Republike Hrvatske da će preseliti kosti "hrvatskih vojnika koji su sudjelovali u ratnim zločinima protiv Židova u Drugom svjetskom ratu" na spomen-područje Jasenovac, "na kojem su pokopane židovske žrtve holokausta. Takav korak je moralna uvreda sjećanjima onih koji su preživjeli holokaust i opasna poruka budućim generacijama, pa stoga tražimo od vas da preispitate namjere vaše Vlade u Jasenovcu".<ref name=":13" /> Pismo su zaključili s napomenom da "budućnost Hrvatske ne može biti dobra s moralnim sljepilom ili indiferentnim pristupom prema prošlost"’. Uslijed velikog pritiska međunarodnih židovskih udruženja i interne diplomatske prijetnje Amerikanaca da Hrvatska neće ući u Vijeće Evrope nastavi li njeno rukovodstvo prčkati po Jasenovcu, Tuđman je odustao od ideje.<ref name=":13" /> U svojoj knjizi ''"Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi"'' iz 1982. [[Franjo Tuđman]] spominje podatak o ukupno 59.639 ubijenih u svim logorima na području tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]], dodajući da je u svim logorima živote izgubilo 3 do 4 puta više osoba s područja NDH, tj. 180.000 do 240.000 ljudi. Takve je tvrdnje Tuđman temeljio na demografskim izračunima koji su se dijelom oslanjali na popise stanovništva, a dijelom na neobjavljeni jugoslavenski popis žrtava poginulih na antifašističkoj strani koje za potrebe traženja ratne odštete od Njemačke sačinjen 1964. godine. Tuđman je podatke iz 1964. godine u svojim knjigama koristio bez navođenja izvora, jer ih je bilo zabranjeno koristiti, a prvi put javno iznosi procjene na svojem suđenju 1981. godine.<ref name="Tomasevich">{{Citiranje knjige |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945. OKUPACIJA I KOLABORACIJA |last=Tomasevich |first=Jozo |orig-year=2001 |year=2010 |url=http://www.znaci.net/00003/524.pdf |pages=814, 815, 839 ,840 (815, 816, 840 i 841, u PDF dokumentu) |publisher=Novi Liber |location=Zagreb |isbn=978-953-6045-58-7}}</ref> U svojem znanstvenom radu iz 2019. godine, A. Benčić ukazuje na to da je [[Franjo Tuđman|dr. Franjo Tuđman]] kao povjesničar početkom 1980-ih godina pokušao pisati o Jasenovcu, te je njegov pokušaj da prezentira realnije podatke prema službenom jugoslavenskom poimeničnom popisu žrtava iz 1964. godine (rezultati tog obimnog popisa provedenog na području čitave Jugoslavije će ostati pod embargom sve do kraja komunističke vladavine) rezultirao Tuđmanovim osuđivanjem na trogodišnji zatvor.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Benčić |first=Andriana |title=Koncentravijski logir Jasenivac: Konfliktno ratno nasljeđe i osporavsni muzejski postav |url=https://hrcak.srce.hr/207132 |journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira |volume=21 |issue=41 |year=2018 |page=46.}}</ref> Povjesničar [[Jozo Tomasevich]] također piše da su Tuđmanove brojke nevjerodostojne: ''"Zato što Tuđman nije dao nikakvo statističko objašnjenje za svoje brojke, zato što se čini je svjesno krivo interpretirao podatke iz istraživanja iz 1964. i zato što se njegove procjene u toliko velikoj mjeri razlikuju od onih koje su iznijeli drugi znanstvenici s toga područja, one se sa sigurnošću mogu odbaciti."''<ref name="Tomasevich" /><!--ova ref?--> M. Sobolevski u pogledu podataka, tj. argumenata koje je koristio Franjo Tuđman koristio u svojoj knjizi "Bespuća povijesne zbiljnosti" objavljenoj u Zagrebu 1989. god. (dakle, još za vrijeme SFR Jugoslavije), ukazuje da je Tuđman u svojstvu tadašnjeg direktora [[Hrvatski institut za povijest|Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske]] uspio od [[Državni zavod za statistiku|Republičkog zavoda za statistiku SR Hrvatske]] 1965. godine pribaviti prethodne rezultate jugoslavenskog popisa žrtava za područje Hrvatske, da je objavljivanje tih podataka (koji su prema ocjeni M. Sobolevskog dosta pouzdani, makar osobe koje su davale podatke o žrtvama često nisu znale točnu lokaciju smrti poginule osobe) bilo u Jugoslaviji zabranjeno i da je brojeve žrtava iz jugoslavenskog popisa iz 1960.-ih godina objavio Tuđmanov suradnik [[Ante Bruno Bušić|Bruno Bušić]], ali u emigraciji. Stvarna preokupacija Tuđmanove knjige je bila da progovori o stvaranju i održavanju tzv. jasenovačkog mita - gdje se broj žrtava jasenovačkog logora višestruko umnožavao - kao "dokazu genocidnosti hrvatskog naroda"<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/210120 |title=Suppresed truth – The war victims on the territory of former Yugoslavia 1941-1945 |pages=87–92 i 112–113 |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest |volume=25 |issue=2-3 |year=1993}}</ref> U pogledu poginulih u samom Jasenovcu, Tuđman je kasnije tvrdio da se radi o 30.000 - 40.000 žrtava (1989. u Glasu Koncila),<ref name=":13">{{Citiranje weba |url=https://www.portalnovosti.com/franje-dostojno |title=Franje dostojno |work=Portal Novosti |accessdate=2021-01-17}}</ref> na što mu [[Ivo Goldstein]] u svojoj knjizi ''"Jasenovac"'' prigovara kako kod pisanja svojih knjiga iz 1980-ih za takvu tvrdnju nije iznio nikakve dokaze, te kako je "bez argumenata" broj žrtava iz reda Srba po brojnosti smjestio iza Roma i Židova.<ref>{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |first=Ivo |last=Goldstein |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=tAI3wAEACAAJ&newbks=0&hl=en |language=en |pages=889 |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-987-9}}</ref> Ipak, Tuđman nije negirao prirodu zločina pa u svojoj knjizi ''"Velike ideje i mali narodi"'' piše: ''"No, bez obzira na mitsko umnogostručenje jasenovačkih žrtava (svejedno koliko desetorostruko ono bilo) - zločin se zbio. Užasan i golem. I po svojim dimenzijama i po načinu provedbe. Imao je i genocidne značajke. [...] Povijesna je činjenica da je ustaški režim NDH, u provedbi svojih planova o smanjenju ‘neprijateljskog srpsko-pravoslavnog pučanstva u hrvatskim zemljama’ izvršio velik genocidni zločin nad Srbima, a razmjerno još veći nad Romima i Židovima, u provedbi nacističke rasne politike."''<ref>{{Citiranje časopisa |author=Boris Havel |title=O izučavanju holokausta u Hrvatskoj i hrvatskoj državotvornosti |url=https://hrcak.srce.hr/137033 |date=2015-03-30 |journal=Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja |volume=13 |issue=1 |page=105}}</ref> Tuđmanov mlađi suradnik [[Bruno Bušić]] također se bavio temom jasenovačkog mita, te je analizom podataka iz poimeničnog popisa žrtava iz 1964. godine (gdje su bile popisane samo žrtve na "antifašističkoj" strani, uz potpuno ignoriranje svih poginulih vojnika i civila na "neprijateljskoj" strani) i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini bio broj onih koje su pobili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|"partizani"]] veći, od broja onih koje su pobile snage [[Sile Osovine|Osovine;]] te je bilo lako vidjeti da su od komunističke propagandne korišteni brojevi navodno pobijenih u Jasenovcu znatno veći od ukupnog broja pobijenih "na antifašističkoj strani" na području NDH.<ref name="projektvelebit-BušićII">[https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ Projekt Velebit] ''Bruno Bušić Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji (II)'', 5. svibnja 2019. (pristupljeno 7. svibnja 2019.)</ref> Zbog svojeg pisanja u emigraciji, Bruno Bušić je naposljetku bio ubijen od [[UDBA|Udbe]]. ==== Negiranje stvarne prirode logora od hrvatskih autora ==== Povjesničar [[Vladimir Geiger]] piše kako je od početka 2000-ih uslijedio ''"nastup pojedinaca i skupina koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog. ...Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, Stipe Pilića, Blanke Matković, Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka."''<ref name="Giger2020">{{Citiranje časopisa|author=Vladimir Geiger|date=2020-07-20|title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije|url=https://hrcak.srce.hr/241240|journal=Časopis za suvremenu povijest|volume=52|issue=2|pages=517–585|id=10.22586/csp.v52i2.11253}}</ref> [[Datoteka:Andrija Hebrang Mirogoj srpanj 2008.jpg|mini|250px|Grob obitelji Hebrang, koji dokumentira da su ustaše iz bliže židovske rodbine Olge Hebrang u Jasenovcu istrijebili 10-oro, među njima 4 male djece stare 9, 7 i 4 godina, te beba od 17 mjeseci]] Hrvatski novinar, publicist i istraživač [[Igor Vukić]], koji je i sam srpskog podrijetla i čija je obitelj prošla kroz logor Jasenovac, tvrdi da u Jasenovcu nije bilo masovnih ubojstava.<ref>{{Citiranje weba|author=Andrija Tunjić|date=12. studenoga 2015.|title=Vrijeme je za istinu o logoru Jasenovac|url=https://www.matica.hr/vijenac/566/vrijeme-je-za-istinu-o-logoru-jasenovac-25030/|accessdate=4. siječnja 2021.|publisher=Vijenac, br. 566}}</ref> Protivno Vukiću, povjesničar Hutinec piše da je temeljna Vukićeva metoda kako bi Jasenovac prikazao u što boljem svjetlu zapravo krajnje selektivno probiranje izvora.<ref>{{Citiranje weba|date=2018-06-08|title=Globus - Potrebno je začepiti nos da bi se ugazilo u kloaku Vukićeve konstrukcije da je Jasenovac mjesto na kojem su žrtve same izazvale svoje stradanje|url=https://www.jutarnji.hr/globus/potrebno-je-zacepiti-nos-da-bi-se-ugazilo-u-kloaku-vukiceve-konstrukcije-da-je-jasenovac-mjesto-na-kojem-su-zrtve-same-izazvale-svoje-stradanje-7468782|access-date=2022-03-05|website=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}</ref> Tako Vukić citira logoraša Milka Riffera o jasenovačkom orkestru, no prešućuje cijela poglavlja u kojima Riffer opisuje svoj očevid ubijanja 1.500 ljudi u jednom danu, zvijerska istrijebljenja desetina tisuća, genocid nad Romima, te činjenicu da su ustaše naposljetku pobile čak 20 od 21 članova tog logoraškog orkestra.<ref name=":23" /> Što se tiče Vukićeve tvrdnje da je većina Židova s područja NDH istrijebljena u Njemačkoj, povjesničari Tomasevich i Goldstein navode da je NDH provodio racije te plaćao nacistima za transport Židova u njemačke logore. Tako je dokumentirano da je sveukupno 6.200 Židova poslano u Njemačku, {{sfn|Tomasevich|2001|pp=661-662}}{{sfn|Goldstein|2016|pp=223-235}} dok se za preostalu ogromnu većinu od 30.000 ukupnih židovskih žrtava smatra da su ih istrijebile ustaše u ustaškim logorima. [[Olga Hebrang]] je npr. svjedočila kako su samo iz njene rodbine ustaše pobile 55 Židova te odveli sve Židove iz rodnog Pakraca u Jasenovac, gdje su većinu pobili, uključujući i njenog oca, prvog muža i 9-godišnjeg sina.<ref>{{Citiranje weba|last=Feljton|date=2018-02-03|title=Ispovijest Olge Hebrang (1)|url=https://www.zurnalist.online/blog/feljton/ispovijest-olge-hebrang-1/1073/|accessdate=2021-01-20|work=Žurnalist|language=hr}}</ref> Kontra Vukićevih tvrdnji stoje i izvešća nacističkih obavještajnih službi koje su Jasenovac okarakterizirale kao masovni logor smrti, s preko 100.000 žrtava,<ref name="Tomasevich" /> a i demografska istraživanja Žerjavića pokazuju da su Srbi pretrpjeli daleko najviše žrtvi za vrijeme vladavine NDH - stradalo je njih čak 322.000, ili svaki šesti Srbin u NDH. Kao odgovor na Vukićeve tvrdnje o "akciji zbrinjavanja" kozaračke djece, povjesničarka Nataša Mataušić navodi kako ustaše, nakon što su 68.000 srpskih civila s Kozare odveli u logore, ubili roditelje ili ih odvojili od djece te roditelje poslali na robovski rad u Njemačku, ne samo što nisu adekvatno zbrinule tako stvorenu "ratnu siročad", već logor u Sisku naziva "koncentracijskim logorom za djecu". Autorica navodi kako je u dječjem logoru u Sisku pomrlo 74% djece, ili njih čak 1.700, dok je u isto vrijeme Jastrebarskom pomrlo 419 djece ili njih 17%, iako su u Jastrebarsko upućivana najteže bolesna djeca.<ref>{{Citiranje weba|title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci|url=https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-5849|accessdate=2021-01-20|work=Forum tjedni magazin - Forum.tm|language=hr}}</ref> Svoj očevid mrtve i umiruće djece u logoru Sisak je sa zgražanjem opisao i njemački general von Horstenau.<ref name="Giger2020" /> Diana Budisavljević navodi kako je prvog dana većina djece u Staroj Gradiški pomrla pred njenim očima, te nekima crijeva visjela vani iz anusa, zbog ekstremne dijareje. Povjesničar [[Stjepan Razum]], koji je među osnivačima "[["Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac"|Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac]]", koje se financira donacijama istomišljenika,<ref>{{Citiranje weba|date=2016-02-22|title=Podržite rad Društva!|url=https://drustvojasenovac.wordpress.com/podrzi-rad-drustva/|accessdate=2021-04-22|work=Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac|language=hr}}</ref> uglavnom pohvalno prezentira radove autora koji osporavaju karakter i broj žrtava Jasenovca.<ref>{{Citiranje weba|author=Krešimir (intervju s dr. Stjepanom Razumom)|date=29. siječnja 2021.|title=Logor Jasenovac je komunističko-velikosrbski mit|url=https://kamenjar.com/logor-jasenovac-je-komunisticko-velikosrbski-mit/|accessdate=18. siječnja 2021.|publisher=Kamenjar.hr}}</ref> Vladimir Geiger piše da je Razumova osnovna metoda to što sve “što se ne uklapa u njegova stajališta i znanja neopterećena činjenicama” proglašava "protuhrvatskim uratcima.” Takodjer navodi da je Razum došao do svojih znatno umanjenih procjena žrtvi Jasenovca tako što je “bez razmišljanja povjerovao izmišljotinama Romana Leljaka”.<ref name="Giger2020" /> Mladen Ivezić, koji je 2003. godine u vlastitoj naknadi bio objavio knjigu "Sabirni i radni logor Jasenovac (Svezak 1.: Jasenovac – brojke)”, a 2014. god. također u vlastitoj naknadi knjigu "Titov Jasenovac", smatra na temelju onih dokaza koje je odabrao smatrati vjerodostojnima da je u Jasenovcu najvjerojatnije bilo oko 1.000 umrlih i pobijenih, ali dopušta mogućnost da je postradalih bilo do 5.000. Uglavnom se bavi traženjem nedosljednosti u izvorima o Jasenovcu.<ref>{{Citiranje weba|author=MilaN|date=18. siječnja 2021.|title=Jasenovac – stožerna laž zločinačkog komunizma (intervju s Mladenom Ivezićem)|url=http://hu-benedikt.hr/?p=21965|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210220200434/http://hu-benedikt.hr/?p=21965|archive-date=20. veljače 2021.|accessdate=18. siječnja 2021.|publisher=HU Benedikt}}</ref> No [[Vladimir Geiger]] navodi kako je Ivezić "poseban slučaj među hrvatskim istraživačima i „umanjivačima” žrtava logora Jasenovac", čiji su radovi preopterećni ekstremnim hrvatskim nacionalizmom i neskrivenim antisemitizmom.<ref name="Giger2020" /> U svojoj knjižici "Ogoljela laž logora Jasenovac” iz 2008. god., Vladimir Mrkoci i Vladimir Horvat tvrde da je Jasenovac izvorno ustanovljen kao radni logor, da se zaključci o Jasenovcu uglavnom temelje na "percepciji" o samom logoru, a da za masovna ubijanja u logoru Jasenovac nema dokaza. Autori iznose ocjene kako su najbrojniji logoraši bili Hrvati koji su bili protivnici ustaškoga režima.<ref name=":4">{{Citiranje weba|author=Stjepan Razum|title=Prikaz knjige"Ogoljela laž Jasenovca" autora S. Horvata i V. Markocija|url=https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/stjepan-razum-o-knjizi-ogoljela-lac5be-logora-jasenovac-vladimira-horvata-i-vladimira-mrkocija.pdf|accessdate=18. siječnja 2021.|publisher=Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac}}</ref> ==== Drugi kontroverzni autori ==== Vladimir Geiger piše 2020. godine. da je pitanje vjerodostojnosti Poimeničnog popisa JUSP Jasenovac među autorima tema političkih prepirki pri čemu autori zauzimaju jedni prema drugima neprijateljske pozicije što bitno otežava znanstveno utvrđivanje istine. U isto vrijeme, opaža Geiger, neki srpski autori, kojima se pridružio i izraelski autor Gideon Greif, iznova promoviraju demografski nemoguće brojeve poginulih koje je svojedobno širila jugoslavenska propaganda - Gideon Greif čak i hrvatskog povjesničara i sveučilišnog profesora židovskog podrijetla, [[Ivo Goldstein|Ivu Goldsteina]], koji se snažno zauzima za korištenje i daljnje dopunjavanje podataka iz Poimeničnog popisa žrtava, naziva "revizionistom".<ref name="Giger2020" /> Kontroverzni slovenski publicist [[Roman Leljak]] (u 2008. godini osuđen na zatvor zbog prijevare) početkom 2018. godine govori o dokumentima iz vojnih arhiva u Beogradu, sačinjenima 1946. godine, u kojima je evidentirano 18.600 zatočenika, od kojih da je smrtno stradalo njih samo 1.654.<ref>[https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/roman-leljak-prema-podacima-iz-beograda-u-jasenovcu-su-stradale-1654-osobe/ Roman Leljak: Prema podacima iz arhiva u Beogradu, u Jasenovcu su stradale 1654 osobe.] Maxportal, 30. siječnja 2018. Pristupljeno 23.8.2018.</ref> Vladimir Geiger piše da Leljak, uspješno „prodaje maglu” ponajprije Hrvatskom tjedniku i Glasu Koncila ''"te da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac...Leljak u knjizi donosi tek dva dokumenta, jedan Zemaljske komisije…u kojem je navedeno 576 osoba, i dokument čiji je tvorac nepoznat, a u kojem je navedeno 1078 osoba, i to samo žena (što zbrojeno iznosi 1654) i koje proglašava „Popisom žrtava logora Jasenovac”. – Imalo upućenima jasno je da se ne radi o nekim posebnim dokumentima iz Beograda koji bi donosili ukupan broj jasenovačkih žrtava, kako je to Leljak senzacionalistički mjesecima najavljivao Hrvatima željnima 'istine'.”''<ref name="Giger2020" /> U komentaru u izraelskom "The Jerusalem Postu" iz kolovoza 2021. godine autor David Goldman - australski freelance novinar i autor portala "Thegoldmanreport.org" koji se bavi holokaustom i nacističkim zločinima<ref>[https://www.jpost.com/opinion/settling-the-record-straight-on-ustasha-holocaust-crimes-opinion-677715 "Setting the record straight on Ustasha Holocaust crimes - opinion"], EFRAIM ZUROFF Published: AUGUST 25, 2021</ref> - kritizirao je hrvatsko-židovskog povjesničara [[Ivo Goldstein|Ivu Goldsteina]] i upravu [[Yad Vashem|memorijalnog centra "Jad Vashem"]] u svezi istraživanja u svezi Jasenovca.<ref>[https://www.jpost.com/opinion/dont-hijack-the-holocaust-editorial-677437 "Don't hijack the Holocaust - editorial]", David Goldman, "Jerusalem post", 21. kolovoza 2021. Pristupljeno 18. veljače 2022.</ref> Povodom članka Davida Goldmana reagirao je promptno beogradski [[Muzej žrtava genocida]], koji u tekstu potpisanom po srpskom povjesničaru [[Dejan Ristić|Dejanu Ristiću]] nazvao tvrdnje tvrdnje Davida Goldmana "smiješnima, pseudo-znanstvenim, anticivilizacijski i sramotnim".<ref>[https://www.muzejgenocida.rs/2021/08/17/the-genocide-victims-museum-reaction-to-mr-david-goldman-article-published-in-the-jerusalem-post-jpost-com-on-august-14th-2021/ "The Genocide Victims’ Museum Reaction to Mr. David Goldman Article Published in the Jerusalem Post/JPost.com on August 14th 2021"], Muzej žrtava Genocida, Beograd, 17. kolovoza 2021. god. Pristupljeno 18. kolovoza 2021</ref> U reakciji koju je prenio i "The Jerusalem Post",<ref>[https://www.jpost.com/opinion/shame-on-those-who-seek-to-revise-history-of-the-holocaust-opinion-676992 "Shame on those who seek to revise history of the Holocaust - opinion"], Dejan Ristić, "The Jerusalem Post", 17. kolovoza 2021. Pristupljeno 18. kolovoza 2021.</ref> Dejan Ristić piše da je broj ekshumiranih žrtava u logorima jasenovačkog sustava doduše mnogo manji od kasnijih procjena, ali da su popisivanjem ipak kasnije utvrđeni veći brojevi žrtava; pritom tvrdi da u Beogradu ne postoje nikakvi dokumenti relevantni za istraživanje o Jasenovcu, koji već nisu objavljeni. Ubrzo je na stranicama "The Jerusalem Posta" Ivo Goldstein odgovorio na optužbu Davida Goldmana, ukazujući da on savjesno surađuje na utvrđivanju broja žrtava KL Jasenovac, gdje da je do sada utvrđeno 83.145 imena žrtava, od toga 48.217 Srba, 16.164 Roma, 13.143 Židova i 4.281 Hrvata, što bi sve trebalo vjerojatno uvećati za 10 do 20% kako bi se došlo do konačnog broja poginulih; a da Goldman naprosto prenosi mišljenje [[Stjepan Razum|Stjepana Razuma]] i nekih drugih hrvatskih autora koji da nepravilno tvrde da ne postoje dokazi da je Jasenovac bio išta više od radnog i tranzitnog logora.<ref>[https://www.jpost.com/opinion/a-collage-of-lies-the-croatian-rights-holocaust-revisionism-677343 "A collage of lies: the Croatian right's Holocaust revisionism"], Ivo Goldstein, "The Jerusalem Post", 21. koovoza 2021. Pristupljeno 1. rujna 2021.</ref> Uredništvo "The Jerusalem Posta" je kratko izjavilo da svoju objavu teksta Davida Goldmana smatra pogrešnom.<ref>[https://www.jpost.com/opinion/dont-hijack-the-holocaust-editorial-677437 "Don't hijack the Holocaust - editorial"], "The Jerusalem Post", 22. kolovoza 2021. Pristupljeno 1. rujna 2021.</ref> ==== Rasprave oko poimeničnih popisa ==== U novije vrijeme, neki autori iznose podatke o broju žrtava logora, koji su daleko niži od onih koje iskazuje Javna ustanova Spomen područje Jasenovac. Tako povjesničari Nikola Banić i Mladen Koić 2017. godine dovode u pitanje točnost Poimeničnog popisa žrtava Jasenovca koji vodi JUSP Jasenovac, za koji tvrde da sadrži veliki broj podataka o žrtvama koje su stradale na drugim logorima, na primjer govore o nekoliko stotina poginulih koji se nalaze na popisima stradalih u logoru [[Koncentracijski logor Buchenwald|Buchenwald]], [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz]] i drugim njemačkim logorima, ali koji se navode na Poimeničnom popisu JUSP Jasenovac kao žrtve jasenovcam (no Banić i Kojić ne objavljuju u tom svojem članku ta imena). Za neke osobe za koje navode da se zna da su preživjele rat, ali čija su se imena svejedno 2017. god. nalazila na popisu).<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.glas-koncila.hr/dr-nikola-banic-i-dr-mladen-koic-o-jasenovackim-zrtvama/ |title=Dr. Nikola Banić i dr. Mladen Koić o jasenovačkim žrtvama: Poimenični popis JUSP-a Jasenovac masovna je prijevara |author=Tomislav Vuković |date=3. kolovoza 2017. |publisher=Glas Koncila |accessdate=11. siječnja 2021.}}</ref> Drugi povjesničari navode da su greške razumljive na tako velikim popisima, nastalim na temelju podatakama prikupljanima decenijama na razne načine i u raznim državama (Jugoslavija, Izrael, Poljska, Austrija, Hrvatska, Srbija, itd) te da povrh toga mnogi stradali nedostaju na poimeničnim popisima. Tako Goran Hutinec piše da su među izostavljenima pogotovo brojni Romi, a naročito romska djeca, koji su unatoč skoro potpuno uništenoj romskoj zajednici ostali nepopisani. (JUSP popis sadrži 16.000 imena Roma, dok mnogi zapadni povjesničari procjenjuju 25.000 do 27.000 romskih žrtvi).<ref name=":9">{{Cite journal|last=Biondich|first=Matt|title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 .|url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf|journal=United States Holocaust Memorial Museum Center for Advanced Holocaust Studies|pages=38–39}}</ref> Poimenični popisi deportiranih u nacističke logore također se smatraju nepotpunima - poznato je, primjerice, da dostupni poimenični popisi logora Auschwitz sadrže tek oko 200.000 imena, dok se službene procjene broja stradalih kreću u broju od preko miljun žrtava tog logora.<ref name=":36">{{Citiranje knjige |title=Auschwitz, 1940-1945: central issues in the history of the camp |first=Wacław |last=Długoborski |year=2000 |url=https://www.worldcat.org/title/auschwitz-1940-1945-central-issues-in-the-history-of-the-camp/oclc/45370501 |publisher=Auschwitz-Birkenau State Museum |location=Oświęcim |isbn=978-83-85047-87-2}}</ref> Zbog toga se pretpostavlja da među Židovima 90% od ukupnog broja procijenjenih žrtava nije na poimeničnim popisima.<ref name=":36" /> Naime, židovske žrtve su uglavnom procijenjene prema broju vagona koje se Nacisti poslali u Auschwitz i druge logore te oslanjajući se na demografske podatke o smanjenju populacije Židova u zemljama iz kojih su ti vagoni sa Židovima poslani.<ref>{{Citiranje weba |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/documenting-numbers-of-victims-of-the-holocaust-and-nazi-persecution |title=Documenting Numbers of Victims of the Holocaust and Nazi Persecution |work=encyclopedia.ushmm.org |language=en |accessdate=2021-01-27}}</ref> Matematičari Nikola Banić i [[Neven Elezović]] objavljuju 2021. godine statističku analizu poimeničnog popisa jasenovačkih žrtava koji objavljuje ''United States Holocaust Memorial Museum''.<ref>{{Citiranje weba|title=LIST OF INDIVIDUAL VICTIMS OF JASENOVAC CONCENTRATION CAMP (ID: 45409)|url=https://www.ushmm.org/online/hsv/source_view.php?SourceId=45409|url-status=live|accessdate=2022-02-15|publisher=UNITED STATES HOLOCAUST MEMORIAL MUSEUM|language=engleski}}</ref>, te ustanovljuju da se kod popisanih žrtava opaža povećan broj onih čije godine rođenja završavaju znamenkama "0", "2" i "5". Osobito, za žrtve kod kojih se navodi da bi bile rođene 1900. godine iskazuje se približno trostruko veći broj od očekivanih. U tom radu, Banić i Elezović ne iznose zaključke o razlozima odstupanja podataka od demografski očekivanih.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Banić|first=Nikola|last2=Elezović|first2=Neven|date=2021|title=TVOR: Finding Discrete Total Variation Outliers Among Histograms|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9306761/|journal=IEEE Access|volume=9|pages=1807–1832|doi=10.1109/ACCESS.2020.3047342|issn=2169-3536}}</ref> Nakon objave članka u časopisu inženjera elektrotehnike i elektronike, ''IEEE Xplore'', javila se grupa znanstvenika predvođenih povjesničarima [[Jelena Đureinović|Jelenom Đureinović]] i Ivom Goldsteinom, koja je iznijela da Banić i Elezović "potpuno ignoriraju povijesni kontekst nastanka spiska", npr. činjenicu da su ustaške vlasti sustavno uništavale jasenovačke arhive. Odstupanja s godinama rođenja popisanih žrtava Jasenovca može se pripisati okolnosti da su podatci prikupljani tijekom punih 72 godine, pa da stoga podatak o godini rođenja nije uvijek točan, pogotovo jer su cijele obitelji i sela stradala.<ref name=":2">{{Citiranje weba|last=Benačić|first=Ana|title=Hrvatski matematičari zgrozili uredništvo IEEE Accessa manipulacijama popisom žrtava Jasenovca|url=https://faktograf.hr/2021/12/28/hrvatski-matematicari-zgrozili-urednistvo-ieee-accessa/|url-status=dead|access-date=2022-02-15|website=Faktograf.hr}}</ref> Američki znanstvenik Melkior Ornik to ilustrira poljskim popisom iz istog Muzeja holokausta, tj. popis žrtava nacističkog logora u [[Łódź]]u, gdje su čak više od polovice žrtava navedene kao rođene 1900. godine.<ref name=":2" /> Banić i Elezović ne spominju ovo daleko veće odstupanje od demografskih očekivanja, iako Ornik ne smatra ni ovaj popis krivotvorenim, već je jednostavno riječ o drugačijim postupcima prikupljanja podataka.<ref name=":2" /> Ornik je u istom časopisu ''IEEE Xplore'' objavio članak u kojem ocjenjuje da je matematička metoda Banića i Elezovića pravilna, ali da popisi koje koriste s ''United States Holocaust Memorial Museum'' nisu skladni s pretpostavkama njihove metode, uz to da se u popisu koji prezentiraju Banić i Elezović primjećuju greške koje Ornik pripisuje njihovom radu, a ne samom popisu.<ref name=":11">{{Citiranje časopisa|last=Ornik|first=Melkior|date=2021|title=Comment on “TVOR: Finding Discrete Total Variation Outliers Among Histograms”|url=https://ieeexplore.ieee.org/document/9442768|journal=IEEE Access|volume=9|pages=78586–78593|doi=10.1109/ACCESS.2021.3082900|issn=2169-3536|access-date=2022-02-15}}</ref> Časopis ''IEEE Xplore'' potom je dodao uredničku napomenu da su im stigle primjedbe vezane uz članak Banića i Elezovića te da ne dijele niti podržavaju stavove autora i da taj članak treba čitati zajedno s Ornikovom objavljenom kritikom.<ref>"TVOR: Finding Discrete Total Variation Outliers Among Histograms, Publisher: IEEE", Editor's Note. Pristupljeno 15. veljače 2022.</ref> == Priče o poslijeratnom logoru u Jasenovcu == Nakon raspada [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], a s mogućom intencijom izjednačavanja i relativizacije krivnje, počelo se pričati i o poslijeratnom komunističkom logoru u Jasenovcu. Prema nekim tvrdnjama, u taj su logor dovedene i u njemu ubijene tisuće zarobljenih pripadnika [[Hrvatske oružane snage|HOS-a]] i njemačkog [[Wehrmacht]]a.<ref>[http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/stefan_ljubica/1998%20Stefan%20ljubica%202%20kongres%20HZK_1998.htm Horvat, Vukić, Pilić, Matković. "Jasenovački logori – istraživanja"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160413071343/http://www.safaric-safaric.si/materiali_cro/stefan_ljubica/1998%20Stefan%20ljubica%202%20kongres%20HZK_1998.htm |date=13. travnja 2016. }} Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, Zagreb, 2015, str. 176</ref> Drugi, među kojima je i Franjo Tuđman, tvrde da su nakon rata u Jasenovcu pobijeni brojni pripadnici ustaških i domobranskih postrojbi koji su bili zarobljeni na [[Bleiburška tragedija|Bleiburgu]].<ref>{{Citiranje časopisa |author=Stipo Pilić, Blanka Matković |title=Poslijeratni zarobljenički logor Jasenovac prema svjedočanstvima i novim arhivskim izvorima |url=https://hrcak.srce.hr/131238 |date=2014-12-19 |journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru |issue=56 |pages=333, 335}}</ref> Hipoteze o "posljeratnom Jasenovcu" iznose i prije spomenuti reviozionisti poput Stjepana Razumai Mladena izvezića, koji je napisao čak i knjigu na tu temu pod nazivom "Titov Jasenovac". Za Razumove tvrdnje da je u poraću u Jasenovcu stradao „neizmjerno veći broj nego li u ratnom logoru”, Geiger piše da vjerodostojnih dokaza "jednostavno nema".<ref name="Giger2020" /> Identične stavove zastupaju i drugi revizionisti poput Vladimira Mrkocija i Vladimira Horvata koji također smatraju da je nakon kraja II. svjetskog rata u Jasenovcu bio jugoslavenski logor, gdje su komunističke vlasti provodile masovna ubijanja.<ref name=":4" /> [[Slavko Goldstein]] u svojoj knjizi iz 2016. godine iznosi da je u okolici Jasenovca postojao je od ljeta [[1945.]] godine do sredine [[1947.]] godine izdvojeni dio zarobljeničkog [[Logor Viktorovac|logora Viktorovac]] (glavni se logor nalazio u Sisku) u kojemu su bili zatočeni pripadnici Oružanih snaga [[NDH]], koji su sudjelovali u čišćenju ostataka nekadašnjeg ustaškog logora i obnovi samog Jasenovca; međutim iznosi da su bivši logor smrti još u travnju 1945. godine uništile ustaške snage u povlačenju, a preostalu ciglu i ostali građevni materijal kotarski [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]] [[Novska]] prepustio je na korištenje lokalnom stanovništvu.<ref name="Goldstein2016">Goldstein, Slavko. "Jasenovac – tragika, mitomanija, istina". Fraktura, Zagreb, 2016, {{ISBN|978-953-266-709-7}}, str. 73: {{citat|Nadležna nova vlast, Kotarski NOO Novska, dozvolila je stanovništvu koristiti ciglu iz zida i građevni materijal iz logorskih ruševina za obnovu domova i naselja. Raspored i dozvole za odnošenje cigle izdavao je službenik Kotarskog NOO-a Pane Peleš}}</ref> Spomen podrućje Jasenovac (JUSP) navodi rezultate njihovih istraživanja o poratnom Jasenovcu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |title=JUSP Jasenovac - PITAJU NAS |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-01-23 |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead }}</ref> Pišu da u Hrvatskom državnom arhivu nisu pronađeni nikakvi dokumenti o tome da je na području bivšeg ustaškog logora poslije rata postojao zarobljenički logor. U JUSP-u pohranjeno je 20-ak opširnih audio i pisanih iskaza mještana, službenika poratnih vlasti, te ratnih zarobljenika. Svi navode da su zgrade bivšeg ustaškog logora bile u takvom ruševnom stanju da se nisu mogle koristiti za smještaj. Ratni zarobljenici (Nijemci, pripadnici oružanih snaga NDH, četnici i slovenački domobrani) koje su dovodili na rad, bili su smješteni u mjestu Jasenovac, te su radili na prikupljanju gradjevinskog materjala iz logora i na obnovi u okolini. Iz izjava svih svjedoka vidljivo je da se u tom razdoblju na području bivšeg ustaškog logora Jasenovac nije desilo niti jedno pojedinačno ili masovno ubojstvo, dok se spominju pojedinačne likvidacije i ubijanja manjih skupina u okolnom području, tj. povratnika ili bjegunca s Križnog puta i Bleiburga. JUSP Jasenovac objavljuje 2016. godine Fotomonografiju autora [[Đorđe Mihovilović|Đorđa Mihovilovića]], s fotografijama iz razdoblja 1945. do 1947. godine,<ref>{{Citiranje knjige |title=Jasenovac 1945. – 1947.: fotomonografija |author=Đorđe Mihovilović |year=2016}}</ref> koje prema nekim ocjenama dokazuju Goldsteinove tvrdnje da u Jasenovcu nakon 1945. godine nije djelovao komunistički logor.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.portalnovosti.com/tribina-jasenovac-1945-1947-fotomonografija |title=Tribina: ‘Jasenovac 1945-1947. – fotomonografija’ |date=5. lipnja 2017. |publisher=Novosti |accessdate=16. kolovoza 2018.}}</ref> Za razliku od ustaškog logora Jasenovac, za koji ne postoje dokazi da je nakon rata korišten kao logor, neki nacistički logori jesu korišteni na takav način. Tako su, primjerice, američke okupacione vlasti 1946. godine zatočile 30.000 SS-ovaca i drugih ratnih zarobljenika u bivšem nacističkom koncentracijskom logoru [[Sabirni logor Dachau|Dachau]]. == Uništavanje i odnošenje povijesne građe tijekom Domovinskog rata == U Jasenovcu su 1991. godine vođene vojne akcije, te je nakon borbi u kojima su zapaljene 2 kuće područje okupirao 5. banjalučki korpus [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]. Ta je postrojba potom preimenovana i nastavila djelovati kao 1. krajiški korpus [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]], te je taj dio snaga bosanskohercegovačkih Srba stanovito vrijeme nastavio kontrolirati područje Jasenovca. U njihovom postupanju je došlo do izrazitog bezakonja, te su se vojnici tog korpusa na području Jasenovca izvan vojnih akcija upuštali u pljačkanje i palež; u nekoliko mjeseci je ondje spaljeno oko 170 kuća, od kojih približno četvrtina u vlasništvu lokalnih Srba. Spaljeni su i neki objekti spomen-područja Jasenovac, te uništen dio povijesne građe. Nakon [[Operacija Bljesak|Operacije "Bljesak"]] 1995. godine su područje Jasenovca pod svoju kontrolu ponovo stavile vlasti Republike Hrvatske, ali su objekti Spomen područja "Jasenovac" nađeni opustošeni, bez kompletnog muzejskog postava i cjelokupne muzejske građe. Veći dio arhivske građe, koji se našao u Banja Luci, predan je 2000. godine Muzeju holokausta u Washingtonu, koji je ono što mu je bilo povjereno 2001. godine vratio u Hrvatsku.<ref>[https://www.matica.hr/vijenac/598/pobunjeni-srbi-unistili-jasenovac-26392/ "Pobunjeni Srbi uništili Jasenovac"], Janja Sekula Gibač, "Vijenac" Matice hrvatske br. 598, 2. veljače 2017. Pristupljeno 18. kolovoza 2021. god.</ref> U Banja Luci su sačuvani mikrofilmovi sa snimkama građe koja je vraćena u Hrvatsku. == Manipulacije fotografijama == Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac objavila je 2008. godine je Fotomonografiju autorice [[Nataša Mataušić|Nataše Mataušić]], s velikim brojem izvornih fotografija iz Koncentracijskog logora Jasenovac, ali također s nevjerodostojnim slikama snimljenim na drugim mjestima, koje su u raznim prigodama i opetovano bile korištene uz tvrdnje da su posrijedi slike zločina iz Jasenovca. Tako su primjerice fotografije zvjerskog ubojstva dvojice slovenskih partizana koje su počinili njemački vojnici pripisivane ustašama u Jasenovcu; kao i slike grupe pobijenih domobrana i civila izvučenih iz Save u [[Sisak|Sisku]] (uzvodno od Jasenovca, dakle) u svibnju 1945. godine. Kao ilustracije ubijanja zarobljenika u Jasenovcu korištene su iste slike koje su u knjigama korištene kao dokumenti o ustaškim zločinima počinjenima u drugim krajevima, pa čak i kao dokumenti o zločinima partizana. Autorica navodi da su i slike iz njemačkih sabirnih logora korištene kao tobožnje fotografije zločina u Jasenovcu.<ref>{{Citiranje knjige|author=Nataša Mataušić|url=http://znaci.net/00003/611.pdf|title=Koncentracioni logor Jasenovac: Fotomonografija|publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac|location=Zagreb|pages=10, 18-23, 38-41, 72-76|orig-year=2008|accessdate=16. kolovoza 2018.|archive-date=13. svibnja 2014.|archive-url=https://web.archive.org/web/20140513050051/http://znaci.net/00003/611.pdf|url-status=bot: unknown}}</ref> U veljači i ožujku 2009. godine je u časopisu ''[[Glas Koncila]]'' objavljena serija od 7 članaka autora [[Tomislav Vuković|Tomislava Vukovića]], u kojima autor također tvrdi da su u desetljećima nakon Drugog svjetskog rata korištene mnoge fotografije koje se s Jasenovcem ne mogu dovesti u vezu, ili čak za koje se pouzdano zna da su snimljene na drugim mjestima, kako bi se pomoću njih, u nedostatku pravih dokumentarnih slika, pokušalo dokazivati strahotu zločina u Jasenovcu.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.pobijeni.info/userfiles/Fotokrivotvorine-o-Jasenovackom-logoru.pdf |title=Fotokrivotvorine o jasenovačkome logoru (1)-(7) serija članaka |journal=Glas Koncila |issue=6 – 12 |year=2009 |author=Tomislav Vuković |accessdate=16. kolovoza 2018.}}</ref> Postoje i fotografije za koje se zna da su snimljene u Jasenovcu, ali na njima nije dokumentiran neki pojedinačni zločin.<ref>{{Citiranje weba |url=https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2016/03/dijanovic487_knjiga-koja-znanstveno-ruc5a1i-jasenovac48dki-mit-i-poziva-na-daljnja-istrac5beivanja.pdf |title="Vladimir Horvat, Igor Vukić, Stipo Pilić i Blanka Matković, Jasenovački logori – istraživanja', Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, Zagreb, 2015.", v. fotografije na str. 16. i dalje |author=Davor Dijanović |publisher=Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac |accessdate=12. prosinca 2018.}}</ref> ==Povezani članci== * [[Holokaust u NDH]] * [[Srbi u NDH: Broj žrtava]] ==Izvori== {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/geiger-vladimir_pz_2013_br_253.pdf Dr. Vladimir Geiger: Sumanuti i bolesni navodi i tvrdnje “Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu” (The International Commision for the Truth on Jasenovac)], "''Politički zatvorenik"'', 23./2013., br. 253, VII.-VIII.2013., str. 13-17 * [https://www.eurasiareview.com/01022018-croatias-jasenovac-death-toll-a-political-numbers-game-analysis/ Croatia’s Jasenovac Death Toll: A Political Numbers Game – Analysis], EurasiaReview, 1. veljače 2018. *[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=304347 KONCENTRACIJSKI LOGOR JASENOVAC: KONFLIKTNO RATNO NASLJEĐE I OSPORAVANI MUZEJSKI POSTAV], Andriana Benčić, Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. XXI No. 41, 2018. *[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/grabar-kitarovic-najostrije-osudujem-manipulacije-brojem-zrtava-u-jasenovcu/7653282/ Grabar Kitarović, 'Najoštrije osuđujem manipulacije brojem žrtava u Jasenovcu]', Jutarnji list, 25. srpnja 2018. [[Kategorija:NDH|Jasenovački mit]] [[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]] 5s9z87v6y8xnf36ragldkze7gdjpn3f 0 332059 6436814 6426755 2022-08-03T10:54:05Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki {{Infookvir web stranica | ime = Discogs | slika = | logo = | url = [http://www.discogs.com/ Službena stranica] | vrsta = | komercijalna = | registracija = | vlasnik = Zink Media, Inc. | autor = Kevin Lewandowski | datum objave = 2000. | status = | alexa = {{Povećanje}} 702<ref name="alexa" /> }} '''Discogs''' je [[mrežna stranica]] i [[baza podataka]] koja sadrži informacije o glazbenicima, njihovim diskografijama, albumima, singlovima i svim ostalim objavljivanja. Nastala je u listopadu 2000. godine, a osnovao ju je DJ i programer Kevin Lewandowski. Vlasnik Discogsa je tvrtka Zink Media, Inc. koja se nalazi u [[Portland, Oregon|Portlandu]] ([[Oregon]]).<ref name="alexa">[http://www.alexa.com/siteinfo/Discogs.com Discogs - info o stranici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191029092856/https://www.alexa.com/siteinfo/discogs.com |date=29. listopada 2019. }} Alexa Internet. Preuzeto 10. travnja 2012.</ref><ref>[http://www.residentadvisor.net/feature.aspx?1166 Discogs: revolucija ploča] Resident Advisor. Preuzeto 10. travnja 2012.</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.discogs.com/ Službena stranica] *[https://web.archive.org/web/20100711100830/http://wiki.discogs.com/index.php/Main_Page Discogs Wiki] {{mrva-glazba}} [[Kategorija:Web stranice]] lkb43lyuyaj8571b1b7exhd46vu3cfh 0 333766 6436451 6434254 2022-08-02T14:34:19Z 93.143.181.166 Promjenio sam pravopis wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime=Vrbica |regija= |županija = [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija]] |općina = [[Semeljci]] |karta2 = Osječko-baranjska županija |naziv karte2 = Osječko-baranjske županije |mikroregija = |najgrad = [[Đakovo]] |svetac zaštitnik = [[Blažena Djevica Marija]] |dan mjesta = 31. svibnja |površina = |nadvisina = |z. širina = 45.305 |z. dužina = 18.558 |brojstan = 618 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 32284 [[Vrbica (Semeljci)|Vrbica]] |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = DJ |slika = |slika_opis = }} '''Vrbica''' je naselje u općini [[Semeljci]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. == Zemljopis == Mjesto Vrbica su smješteni 20 km istočno od [[Đakovo|Đakova]]. Nalaze se između [[Kešinci|Kešinaca]] ([[Županijska cesta Ž4133|Ž4133]]) s jedne strane, [[Mrzović]]a ([[Županijska cesta Ž4148|Ž4148]]) s druge strane i [[Stari Mikanovci|Starih Mikanovaca]] (Ž4133) s treće strane. Imaju vrlo dobru cestovnu povezanost s većim gradovima – [[Osijek]]om, [[Đakovo]]m i [[Vinkovci]]ma. ==Stanovništvo== Prema najnovijem popisu stanovništva iz [[2021.]] godine Vrbica ima 618 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=Pogledajte prve rezultate Popisa stanovništva za općine Đakovštine|url=https://moje-djakovo.com/prvi-rezultati-popisa-stanovnistva-za-opcine-dakovstine/|access-date=2022-01-15|website=Moje Đakovo|language=hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2021.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 930 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2021 |p1 = 491 |p2 = 639 |p3 = 586 |p4 = 745 |p5 = 798 |p6 = 841 |p7 = 827 |p8 = 895 |p9 = 803 |p10 = 811 |p11 = 860 |p12 = 930 |p13 = 763 |p14 = 763 |p15 = 797 |p16 = 618 |izvor = Državni zavod za statistiku }} <br> == Povijest == Prostire se na 15 km2 s gustoćom od 53,1 stanovnika po četvornom kilometru. Spominje se još [[1330.]]g kada se nalazilo na granici posjeda obitelji Gorjanski i Batasi. I tu su Turci napravili svoj spahiluk, a na vrhuncu turske moći u Vrbici je osnovana crkvena katolička župa s. Marije. Obuhvaćala je sva okolna sela: [[Semeljci|Semeljce]], [[Koritna|Koritnu]], [[Viškovci|Viškovce]], [[Forkuševci|Furkuševce]], [[Kešinci|Kešince]], [[Đurđanci|Đurđance]] i [[Mrzović]]. Stanovništvo Vrbice preživjelo je tursku vlast bez većih rasipanja pa je nakon povlaćenja Turaka u Vrbici ostala 21 naseljena kuća. Pripojeni biskupijskom vlastelinstvu i Vrbičani su izjavili pokornost biskupu Ogramiću. Oslobođeni tlake i dalje su mu plaćali desetinu prihoda, što je potrajalo sve do dolaske biskupa Bakića. Do [[1758.]] g. u Vrbici je bilo 40 naseljenih kuća, a biskup Čolnić tada je naselio još 10 obitelji iz Bosne. Stotinu godina kasnije u selu je 75 kuća s 491 stanovnikom, a [[1870.]] doseljavaju bački [[Nijemci]], kraj [[19.]] st. selo je dočekalo 718 stanovnika. == Gospodarstvo i javni sektor == U selu djeluje: * [[Hrvatska pošta]] koja je u St. Mikanovcima * Dom zdravlja [[Đakovo]] - Ambulanta Vrbica *Trgovine "Boso" iz [[Vinkovci|Vinkovca]], "Patričar" iz [[Županja|Županje]] te "Slavonija-Bošković" iz [[Cerna|Cerne]] *Pizzeria "Antique" iz Vrbice *Frizerski salon "Chetka" iz Vrbice *Caffe-bar "Kafi" i "Red Vitch" * == Manifestacije == * U mjesecu lipnju održava se manifestacija Pužijada. * U mjesecu srpnju održava se Memorijalni malonogometni turnir "Ivan Macokatić" == Obrazovanje == Osnovna škola Josipa Kozarca iz Semeljca nalazi se u Đurđanačkoj ulici, područna je škola te djeluje do 4 razreda. Učenici od 5 do 8 razreda putuju u susjedne [[Stari Mikanovci|Stare Mikanovce]]. == Poznate osobe == * [[Tomo Šalić]] – hrvatski povjesničar *[[Hrvoje Jurić (putopisac)|Hrvoje Jurić]] – hrvatski putopisac i fotograf * [[Josip Jerković]] – hrvatski skladatelj i dirigent<ref>[https://www.hds.hr/clan/jerkovic-josip/ Josip Jerković pri HDS-u, pristupljeno 18.03.2021. godine]</ref> († [[2020.]]) *[[Pero Ivanišić|Pero Ivanišić Crnkovački]] – hrvatski katolički skladatelj († [[1946.]]) *[[Vilko Grünhut]], židovski aktivist († [[1900.]])<ref>{{Citiranje weba |title=GRÜNHUT, Vilko – Židovski biografski leksikon |url=https://zbl.lzmk.hr/?p=166 |access-date=2021-10-20 |language=hr}}</ref> *[[Adam Filipović Heldentalski]] – vrbički kapelan († [[1871.]])<ref>{{Citiranje weba|title=Filipović Heldentalski, Adam {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19587|access-date=2021-10-20|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> *[[Branimir Bošnjak]] – hrvatski pjesnik († [[2016.]]) *[[Mato Kovandžić]] – hrvatski književnik († [[2018.|2018]].) == Galerija == [[File: Centar Vrbica.jpg|thumb|Crkva i centar]] [[File: Mjesni odbor Vrbica.jpg|thumb|Mjesni odbor|221x221px]] [[File: Vatrogasni dom Vrbica.jpg|thumb|Vatrogasni dom]] [[File: Nogometno igralište Vrbica.jpg|thumb|Nogometno igralište]] == Spomenici i znamenitosti == * Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije * Spomenik poginulim i umrlim braniteljima Domovinskog rata == Udruge == * "Ne-Ovisnost" – Udruga protiv borbe za neovinost *"KUD Vinčac" == Zanimljivosti == * Godine [[1975.]] snimljen je film [[Tena (1975.)|Tena]] po istoimenoj knjizi [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]. * [[Franjevci]] su [[1397.]] dali sagraditi samostan i župu koji su stradali od turskih osvajanja, samostan nikad nije bio obnavljan, ali župa je opstala. == Sport == * [[NK Radnik Vrbica]] ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Semeljci}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] 2aiwo4edl8qwmhvbqpgobnu29gnwgkv 6436464 6436451 2022-08-02T16:08:23Z MaGa 20797 wp:nije wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime=Vrbica |regija= |županija = [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija]] |općina = [[Semeljci]] |karta2 = Osječko-baranjska županija |naziv karte2 = Osječko-baranjske županije |mikroregija = |najgrad = [[Đakovo]] |svetac zaštitnik = [[Blažena Djevica Marija]] |dan mjesta = 31. svibnja |površina = |nadvisina = |z. širina = 45.305 |z. dužina = 18.558 |brojstan = 618 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 32284 [[Vrbica (Semeljci)|Vrbica]] |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = DJ |slika = |slika_opis = }} '''Vrbica''' je naselje u općini [[Semeljci]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. == Zemljopis == Mjesto Vrbica su smješteni 20 km istočno od [[Đakovo|Đakova]]. Nalaze se između [[Kešinci|Kešinaca]] ([[Županijska cesta Ž4133|Ž4133]]) s jedne strane, [[Mrzović]]a ([[Županijska cesta Ž4148|Ž4148]]) s druge strane i [[Stari Mikanovci|Starih Mikanovaca]] (Ž4133) s treće strane. Imaju vrlo dobru cestovnu povezanost s većim gradovima – [[Osijek]]om, [[Đakovo]]m i [[Vinkovci]]ma. ==Stanovništvo== Prema najnovijem popisu stanovništva iz [[2021.]] godine Vrbica ima 618 stanovnika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-14|title=Pogledajte prve rezultate Popisa stanovništva za općine Đakovštine|url=https://moje-djakovo.com/prvi-rezultati-popisa-stanovnistva-za-opcine-dakovstine/|access-date=2022-01-15|website=Moje Đakovo|language=hr}}</ref> {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857. – 2021.'''<ref>[https://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 930 |crta1 = 200 |crta2 = 100 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2021 |p1 = 491 |p2 = 639 |p3 = 586 |p4 = 745 |p5 = 798 |p6 = 841 |p7 = 827 |p8 = 895 |p9 = 803 |p10 = 811 |p11 = 860 |p12 = 930 |p13 = 763 |p14 = 763 |p15 = 797 |p16 = 618 |izvor = Državni zavod za statistiku }} <br> == Povijest == Prostire se na 15 km2 s gustoćom od 53,1 stanovnika po četvornom kilometru. Spominje se još [[1330.]]g kada se nalazilo na granici posjeda obitelji Gorjanski i Batasi. I tu su Turci napravili svoj spahiluk, a na vrhuncu turske moći u Vrbici je osnovana crkvena katolička župa s. Marije. Obuhvaćala je sva okolna sela: [[Semeljci|Semeljce]], [[Koritna|Koritnu]], [[Viškovci|Viškovce]], [[Forkuševci|Furkuševce]], [[Kešinci|Kešince]], [[Đurđanci|Đurđance]] i [[Mrzović]]. Stanovništvo Vrbice preživjelo je tursku vlast bez većih rasipanja pa je nakon povlaćenja Turaka u Vrbici ostala 21 naseljena kuća. Pripojeni biskupijskom vlastelinstvu i Vrbičani su izjavili pokornost biskupu Ogramiću. Oslobođeni tlake i dalje su mu plaćali desetinu prihoda, što je potrajalo sve do dolaske biskupa Bakića. Do [[1758.]] g. u Vrbici je bilo 40 naseljenih kuća, a biskup Čolnić tada je naselio još 10 obitelji iz Bosne. Stotinu godina kasnije u selu je 75 kuća s 491 stanovnikom, a [[1870.]] doseljavaju bački [[Nijemci]], kraj [[19.]] st. selo je dočekalo 718 stanovnika. == Manifestacije == * U mjesecu lipnju održava se manifestacija Pužijada. * U mjesecu srpnju održava se Memorijalni malonogometni turnir "Ivan Macokatić" == Obrazovanje == Osnovna škola Josipa Kozarca iz Semeljca nalazi se u Đurđanačkoj ulici, područna je škola te djeluje do 4 razreda. Učenici od 5 do 8 razreda putuju u susjedne [[Stari Mikanovci|Stare Mikanovce]]. == Poznate osobe == * [[Tomo Šalić]] – hrvatski povjesničar *[[Hrvoje Jurić (putopisac)|Hrvoje Jurić]] – hrvatski putopisac i fotograf * [[Josip Jerković]] – hrvatski skladatelj i dirigent<ref>[https://www.hds.hr/clan/jerkovic-josip/ Josip Jerković pri HDS-u, pristupljeno 18.03.2021. godine]</ref> († [[2020.]]) *[[Pero Ivanišić|Pero Ivanišić Crnkovački]] – hrvatski katolički skladatelj († [[1946.]]) *[[Vilko Grünhut]], židovski aktivist († [[1900.]])<ref>{{Citiranje weba |title=GRÜNHUT, Vilko – Židovski biografski leksikon |url=https://zbl.lzmk.hr/?p=166 |access-date=2021-10-20 |language=hr}}</ref> *[[Adam Filipović Heldentalski]] – vrbički kapelan († [[1871.]])<ref>{{Citiranje weba|title=Filipović Heldentalski, Adam {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19587|access-date=2021-10-20|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> *[[Branimir Bošnjak]] – hrvatski pjesnik († [[2016.]]) *[[Mato Kovandžić]] – hrvatski književnik († [[2018.|2018]].) == Galerija == [[File: Centar Vrbica.jpg|thumb|Crkva i centar]] [[File: Mjesni odbor Vrbica.jpg|thumb|Mjesni odbor|221x221px]] [[File: Vatrogasni dom Vrbica.jpg|thumb|Vatrogasni dom]] [[File: Nogometno igralište Vrbica.jpg|thumb|Nogometno igralište]] == Spomenici i znamenitosti == * Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije * Spomenik poginulim i umrlim braniteljima Domovinskog rata == Udruge == * "Ne-Ovisnost" – Udruga protiv borbe za neovinost *"KUD Vinčac" == Zanimljivosti == * Godine [[1975.]] snimljen je film [[Tena (1975.)|Tena]] po istoimenoj knjizi [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]. * [[Franjevci]] su [[1397.]] dali sagraditi samostan i župu koji su stradali od turskih osvajanja, samostan nikad nije bio obnavljan, ali župa je opstala. == Sport == * [[NK Radnik Vrbica]] ==Izvori== {{izvori}} {{Mrva-naselje hr}} {{Semeljci}} [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] a4nt8mq9xf8sci1k3zveo0471e7nw5i 0 339931 6436690 6370770 2022-08-03T04:40:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Karakal | status = LC | slika = Caracal001.jpg | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Mammalia]] | ordo = [[Carnivora]] | familia = [[Felidae]] | subfamilia = [[Felinae]] | genus = '''''[[Caracal]]''''' | species = '''''C. caracal''''' | species_autorstvo = <small>(Schreber, 1776)</small> | dvoimeno = ''Caracal caracal'' | dvoimeno_autorstvo = ([[Johann Christian Daniel von Schreber|Schreber]], 1776.) | sinonimi = ''Felis caracal'' | karta_raspon = Caracal distribution.png }} '''Karakal''' (lat. ''Caracal caracal'') je afroazijska [[mačka]] srednje veličine, jedan od predstavnika roda ''[[Caracal]]''. Riječ ''karakal'' dolazi iz [[Turski jezik|turske]] riječi "karakulak", što znači "crno uho".<ref name="sci">{{cite web |url=http://www.scirecordbook.org/caracal/ |title=SCI recordbook -Caracal |publisher=Safari Club International |accessdate=2009-06-10}}</ref> Najčešće nastanjuje suhe [[stepe]] i polupustinje, ali može se naći i u šumovitim i grmovitim krajevima, te [[savana]]ma.<ref>{{cite web |url=http://nationalzoo.si.edu/ConservationAndScience/AZA/FelidTAG/Species/Factsheets/caracal.cfm |title=Smithsonian National Zoological Park Field Tag |accessdate=2009-06-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090623070639/http://nationalzoo.si.edu/ConservationAndScience/AZA/FelidTAG/Species/Factsheets/caracal.cfm |archivedate=23. lipnja 2009.}}</ref> == Izgled == [[Datoteka:Caracal hunting in the serengeti.jpg|lijevo|mini|Karakal za vrijeme lova u [[Serengeti]]ju]] Karakal je mršava, ali ipak mišićava mačka, s dugim nogama i kratkim [[rep]]om. Mužjaci su teški 13-19 kilograma, dok je tjelesna masa ženki 6-12 kilograma.<ref>{{cite web |url=http://www.nhm.org/cats/ |title=CATS! WILD TO MILD |publisher=National History Museum of Los Angeles County |accessdate=2009-05-31 |archive-date=11. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080711143354/http://www.nhm.org/cats/ |url-status=dead }}</ref> Nalikuje [[Obični ris|običnom risu]]; dugo se smatralo da je karakal bliski srodnik riseva. Duljina tijela je 55-91 centimetar, a rep je relativno kratak, sa svojih 22-31 centimetar.<ref name="Burnie">Burnie D and Wilson DE (Eds.), ''Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife''. DK Adult (2005), {{ISBN|0789477645}}</ref> Visina [[rame]]na varira između 38 i 50 centimetara.<ref>[https://archive.is/20130707024634/www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/31.shtml Science & Nature – Wildfacts – Caracal, African lynx, Asian caracal, desert lynx]. BBC (2012-04-27). Retrieved on 2012-07-03.</ref> U usporedbi s risevima, ima dulje noge i kraće [[krzno]]. Boja krzna varira između crvenkaste, sive i boje pijeska. Česti su i [[Melanizam|melanistički]] (crni) karakali.<ref name="sci"/> Najuočljivije obilježje karakala su izdužene, resaste crne [[uho|uši]], koje objašnjavaju podrijetlo njegova imena. Mladuncima su uši crne i s vanjske strane, što nestaje kada odrastu.<ref name="honolulu">[http://www.honoluluzoo.org/caracal.htm Caracal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927064109/http://www.honoluluzoo.org/caracal.htm |date=27. rujna 2011. }}. Honoluluzoo.org. Retrieved on 2012-07-03.</ref> == Ponašanje i prehrana == Odrasli karakal živi sam, rijetko u paru. Kao i druge mačke, teritorij označava svojim mirisom. Ostavlja [[izmet]] na vidljivom mjestu, ili prska [[mokraća|mokraćom]] na grmlje ili panjeve.<ref name="WCoW">{{cite book |author=Sunquist, Mel |author2=Sunquist, Fiona |year=2002 |title=Wild cats of the World |publisher=University of Chicago Press |location=Chicago |pages=37–47 |isbn=0-226-77999-8}}</ref> Karakal lovi šuljajući se, sve dok ne dođe na udaljenost od 5 metara, kada počinje brzo trčati i skakati. Manji plijen ubija ugrizom u potiljak, dok veću životinju ugrize u grlo, pa ju razdere svojim [[kandža]]ma. Ako je plijen prevelik, pa ga ne može odjednom pojesti, sakriva ga, te se vrati poslije po njega. Često plijen sakriva u drveću.<ref name="WCoW"/> == Podvrste == * ''Caracal caracal algira'' (Wagner, 1841.), [[sjeverna Afrika]] * ''Caracal caracal caracal'' (Schreber, 1776.), [[istočna Afrika|istočna]], [[srednja Afrika|srednja]] i [[južna Afrika]] * ''Caracal caracal damarensis'' (Roberts, 1926.), [[Namibija]] * ''Caracal caracal limpopoensis'' (Roberts, 1926.), [[Bocvana]] * ''Caracal caracal lucani'' (Rochebrune, 1885.), [[Gabon]] * ''Caracal caracal nubica'' (J. B. Fischer, 1829.), [[Etiopija]], [[Sudan]] * ''Caracal caracal poecilotis'' (Thomas and Hinton, 1921.), [[zapadna Afrika]] * ''Caracal caracal schmitzi'' (Matschie, 1912.), [[Izrael]], [[zapadna Azija]], [[Iran]], [[Arabija]], [[Pakistan]], [[Indija]], [[Jordan]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Caracal caracal |commonshr = Karakali |commonscat = Caracal caracal |commonscathr = Karakali |commonscat2 = Caracal |commonscathr2 = ''Caracal'' |wikivrste = Caracal caracal |wikivrstehr = Karakali }} {{Male mačke}} [[Kategorija:Male mačke]] tdczn15ruioufszx4vqijx4pkkb3ign 0 346796 6436484 6277148 2022-08-02T16:30:11Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki {{Jubilarni članak|112.000}} {{Infookvir znanstvenik | ime = Ante Laušić | slika = Ante Lausic imin article.jpeg | slika_širina = 150px | naslov = | datum_rođenja = [[8. svibnja]] [[1940.]] | mjesto_rođenja = | datum_smrti = [[16. kolovoza]] [[2012.]] | mjesto_smrti = Zagreb | prebivalište = Zagreb | državljanstvo = hrvatsko | narodnost = Hrvat | etnicitet = Hrvat | polje = povjesničar | radna_institucija = Institut za migracije i narodnosti | alma_mater = Filozofski fakultet u Zadru | doktorski_mentor = | poznat_po = poljička kneževina, Hrvati u Južnoj Africi, Hrvati u Venezueli | autor_kratica_bot = | autor_kratica_zoo = | nagrade = | fusnote = }} Dr sc. '''Ante Laušić''' ([[Kreševo (Šestanovac)|Kreševo]],<ref name="Hrvatsko slovo">(hs): Odlazak Ante Laušića, [[Hrvatsko slovo]], 23. kolovoza 2012., str. 20.</ref> [[8. svibnja]] [[1940.]] – [[Zagreb]], [[16. kolovoza]] [[2012.]]), bio je hrvatski [[povjesničar]]. Bio je ravnateljem [[Institut za migracije i narodnosti|Instituta za migracije i narodnosti]]. Mlađi je brat hrvatskog književnika [[Jozo Laušić|Joze Laušića]]. == Životopis == Studirao je povijest i filozofiju na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu]] u Zadru gdje je diplomirao 1969. godine. Nakon studija prvo je radio kao srednjoškolski profesor u gradu [[Hvar]]u, gdje je predavao pet predmeta. Potom je radio u srednjoj školi u [[Omiš]]u<ref>[http://www.almissa.com/nastavnici_profesori.htm Omiš – Srednja škola Jure Kaštelan] Nastavnici i profesori, skupina predmeta Filozofija, Sociologija, Logika, Psihologija, OM, TIPSS, MISS, PIG, EIK, Ustav </ref> sve do 15. veljače 1972. kad je tijekom progona [[hrvatsko proljeće|hrvatskih proljećara]] zbog hrvatskog razmišljanja uhićen i nešto poslije osuđen na 15 mjeseci strogog zatvora. Zatvorsku je kaznu odležao u [[Stara Gradiška|Staroj Gradišci]]. Nakon toga dugo vremena nije se nigdje u školi mogao zaposliti, jer ga je ondašnji režim ocrnjujućim dosjeom proganjao gdje god je poslao zamolbu za primanje na posao. <!-- moram vidjeti je li bio među osnivačima ogranka Matice hrvatske --> Naposljetku se uspio zaposliti kao srednjoškolski profesor u [[Slunj]]u. Magistrirao je na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu]] u Zadru 1977. na temu ''Društvene i gospodarske prilike u Poljicima do kraja 15. stoljeća''.<ref>[http://www.unizd.hr/Studenti/Slu%C5%BEbezastudije/Slu%C5%BEbaposlijediplomskihstudija/Obranjeniradovi/Magisterij/tabid/142/Default.aspx Sveučilište u Zadru]</ref> Od 1980. godine radio je u zagrebačkom Institutu za migracije i narodnosti, gdje je došao do statusa višeg znanstvenog suradnika. Doktorirao je 1985. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru na temu ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine: (do kraja XV stoljeća)'', pred ispitnom komisijom u kojoj su bili [[Stjepan Antoljak]] (predsjednik), [[Josip Lučić]] i [[Stijepo Obad]]. 1991. je godine objavio knjigu ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine (do XV. st.)'' koje je ujedno i sinteza razmišljanja povjesničara o pitanjima poljičke povijesti i pregled rezultata istraživanja povijesne znanosti o toj staroj hrvatskoj knežiji. Djelo je temeljna literatura za povijest Poljica u srednjemu vijeku, jer je objektivnije od svojih prethodnika obradio tu tematiku, a da djelo nije sadržavalo pretjerani romantičarski zanos.<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/14409 Zbornik Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda povijesti. društvenih znanosti HAZU, 20(2003)] [[Ante Nazor]]: Granica između Splita i Poljica i splitsko-poljički sukobi u 14. i 15. stoljeću</ref><ref>[[Stijepo Mijović Kočan]]: Cjelovito o Poljicima, Glasnik, hrvatski politički tjednik, 18. listopada 1991., str. 44</ref> 1997. je postao ravnateljem Instituta za migracije i narodnosti sve do odlaska u mirovinu. Umirovio se napisavši knjigu o Hrvatima u Venezueli 2007. godine, prvu cjelovitu monografiju o Hrvatima u Venezueli koja je ikad napisana.<ref name="Matica">[http://www.matis.hr/pdf/matica2007_06.pdf Matica, lipanj 2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513111538/http://matis.hr/pdf/matica2007_06.pdf |date=13. svibnja 2012. }} Vesna Kukavica: Predstavljena knjiga Ante Laušića – prva cjelovita monografija o Hrvatima u Venezueli</ref> Djelovao je pri Međunarodnom klubu hrvatskih iseljenika povratnika i investitora iz dijaspore.<ref name="Babić">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030222/zadnjevijesti01.asp Slobodna Dalmacija] B. Babić: Koalicija nije ostvarila obećanja, 22. veljače 2003.</ref> == Znanstveni rad == Znanstvenički interes mu se rasprostirao na nekoliko područja. Jedno je bila srednjovjekovna [[hrvatska povijest]], pri čemu se posebice isticalo zanimanje za Poljičku kneževinu, o značenju i autentičnosti hrvatskih povijesnih isprava kneza [[Trpimir]]a i [[Mutimir]]a, starohrvatskoj župi [[Radobilja|Radobilji]], o [[bitka kod Siska|bitci kod Siska 1593.]], [[Pacta conventa|Pacti conventi]] od 1102., Istri pod mletačkom vlašću u 16. i 17. st.,<ref>[http://info.hazu.hr/m_bertosa_bibl_osvrti HAZU] Osvrti na znanstveni rad i radove professora emetirusa Miroslava Bertoše (izbor). Ante Laušić, [[Miroslav Bertoša]]: Mletačka Istra u XVI. i XVII. stoljeću. Dio I.: Kolonizacija, Pula, Istarska naklada, 1986., 320 str., Migracijske teme – Časopis za istraživanje migracija i narodnosti, III, br. 1, Zagreb 1987.</ref> [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]<ref>[http://www.matis.hr/pdf/matica2009_07.pdf Matica, srpanj 2009.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513141554/http://matis.hr/pdf/matica2009_07.pdf |date=13. svibnja 2012. }} Ante Laušić: Prvi zajamčeni venezuelsko-hrvatski dodir: Dubrovačka Republika kao uzor</ref> ali i o novijoj hrvatskoj povijesti, kao što je o Radićevom kolegi [[August Košutić|Augustu Košutiću]] (1893. – 1964.) i o [[Bruno Bušić|Bruni Bušiću]].<ref>[http://www.matis.hr/pdf/matica2008_11.pdf Matica, studeni 2008.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120513052633/http://matis.hr/pdf/matica2008_11.pdf |date=13. svibnja 2012. }} Hrvatski rodoljub i intelektualac</ref> Druga tema za koju se zanimao bile su [[unutarnje migracije]] u Hrvatskoj (pr. iseljenička problematika Istre 2. pol. 19.st. – 1960-te, kolonisti i izbjeglice u Slavoniji u vrijeme agrarne reforme i kolonizacije 1945-1948., [[Folksdojčer]]ima i njihovom egzodusu iz bivše Jugoslavije, uzroci i posljedice iseljavanja bosansko-hercegovačkih Hrvata u 20. stoljeću<ref>[https://bib.irb.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=164998 Hrvatska znanstvena bibliografija] </ref>). Treća tema za koju se zanimao bilo je [[hrvatsko iseljeništvo]]. Ponajviše se bavio Hrvatima u [[Hrvati u Južnoj Africi|Južnoj Africi]] i [[Hrvati u Kanadi|Kanadi]], a zadnjih je godina istraživao [[Hrvati u Venezueli|Hrvate u Venezueli]]. Pisao je i o [[Carlo Corner|Carlu Corneru]], [[Hrvati u Sloveniji|Hrvatima]] u Sloveniji, homerskim pjesmama kao književnom i znanstvenom djelu, hrvatskom iseljeničkom tisku u Kanadi, hrvatskim katoličkim misijama. O hrvatskom je iseljeništvu govorio da to nije teret, nego golema vrijednost koja matičnoj zemlji Hrvatskoj stoji na raspolaganju.<ref name="Babić"/> == Djela == Radove je objavio u [[Migracijske i etničke teme|Migracijskim i etničkim temama]], [[Migracijske teme|Migracijskim temama]], [[Marulić (revija)|Maruliću]], Mosorskoj vili, Pazinskom memorijalu, Zapošljavanju, Radovima [[Zavod za hrvatsku povijest|Zavoda za hrvatsku povijest]], župnom časopisu Radobilji,<ref>[http://prubic.tripod.com/pages/podatci P. Rubić: Podatci o župi Radobilji]</ref> iseljeničkom kalendaru Matici, [[Hrvatske iseljeničke teme|Hrvatskim iseljeničkim temama]] te u slovenskoj Znanstvenoj reviji iz Maribora. Povremeno je pisao za hrvatski tjednik za kulturu [[Hrvatsko slovo]].<ref name="Hrvatsko slovo"/> Objavio je radove u ovim zbornicima: * ''Zbornik Prvog sabora hrvatske dijaspore'' * ''Hrvatski iseljenički zbornik'' * ''Hrvati u Sloveniji'' (ur. Mirjana Domini) * ''Treba li domovini hrvatsko izvandomovinstvo?'' (ur. Biserka Cetinić) * ''Hrvati izvan domovine'' (kongres hrvatskih povjesničara) * zbornik radova sa simpozija ''Hrvatska dijaspora, jučer, danas, sutra'' 1997.<ref>[http://mjesec.ffzg.hr/isis-konverzija/greske/sorted/po/napomena.txt FFZG]</ref> * ''50 godina Bleiburga: zbornik radova o Bleiburgu i križnim putovima s trećeg međunarodnog znanstvenog simpozija u Bleiburgu, 14. i 15. svibnja 1995.'' (ur. [[Jozo Marević]]) * ''Budućnost iseljene Hrvatske'' (ur. Vlado Šakić; [[Josip Jurčević]]; [[Marin Sopta]]) * ''Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata'' (1918. – 1943.) * ''Sezonstvo in izseljenstva v panonskem prostoru: sosedstvo Avstrije, Hrvaške, Madžarske in Slovenije'' (izdanje [[ZRC SAZU]]) – međunarodna recenzija Bio je suradnik u [[elaborat]]u ''Poslovna inteligencija i elektroničko poslovanje''. Bio je glavni istraživač odnosno voditelj projekta [[MZOS|ministarstva znanosti, obrazovanja i športa]]-a (kod IMIN-a) Hrvatska dijaspora 1996. – 2002.,<ref>[http://zprojekti.mzos.hr/zprojektiold/arh_dets.asp?trazi=ante+lau%9Ai%E6&gdje=1&Submit=Pretrazi&ID=121 MZOS] Znanstveni projekti</ref> a sudjelovao je u IMIN-ovim znanstvenim projektima ''Hrvatske migrantske zajednice: pripadnost i multikulturalizam'' 2002. – 2006.), vodio je IMIN-ov međunarodni projekta ''Društveno okupljanje Hrvata u prekomorskim zemljama'' (1945. – 1990.), (1991. – 1995.) te je sudjelovao na projektu ''Hrvati u Republici Sloveniji i Slovenci u Republici Hrvatskoj'' (1995. – 2000.). Autor je [[proslov]]a knjizi Prinosi povijesti Poljica iz 2004. godine (autor knjige [[Alfons Pavić]], otac poljičke historiografije<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040904/kultura01.asp Slobodna Dalmacija] Ivan Ugrin: Otac poljičke historiografije, 4. rujna 2004.</ref>). U [[Slobodna Dalmacija|Slobodnoj Dalmaciji]] objavio je svibnja 2004. [[podlistak]] u nekoliko nastavaka ''Hrvati na Sjevernom ledenom moru''<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040519/feljton01.asp Slobodna Dalmacija] Ante Laušić: Hrvati na Sjevernom ledenom moru 1872. – 1874.</ref> gdje je pisao o sudjelovanju Hrvata odnosno hrvatskih mornara u [[Arktik|arktičkim]] [[arktička istraživanja|istraživanjima]].<ref>[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=165033 Hrvatska znanstvena bibliografija] Ante Laušić: Hrvati na Sjevernom ledenom moru </ref> Bio je [[recenzent]] izdanja: <br> (popis nepotpun) *''Populacija i kontinuitet pri smjeni civilizacija. Primjeri s izmaka antike, Etničnost i povijest'' (ur. Emil Heršak), IMIN-Naklada Jesenski i Turk – Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999. (korecenzent Jadranka Grbić)<ref>[http://www.ffzg.unizg.hr/vijece/DV03_09.doc FFZG] </ref> *''Čuvari bleiburške uspomene'', autori: [[Josip Jurčević]], Bruna Esih, [[Bože Vukušić]]), 2003. (korecenzent: Zdravko Dizdar) *''Hrvatski politički emigrant 1941. – 1991.'', 2009. (autor Tomislav Krolo, prireditelji [[Ivan Čizmić]] i [[Marin Sopta]], korecenzenti Branimir Banović i [[Josip Jurčević]])<ref>[http://www.viktimologija.com.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&limit=130&limitstart=1040 Hrvatsko žrtvoslovno društvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130820220223/http://www.viktimologija.com.hr/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&limit=130&limitstart=1040 |date=20. kolovoza 2013. }} Promocija knjige "Hrvatski politički emigrant 1941.- 1991.", 21. ožujak 2009.</ref> Bio je [[urednik]] izdanja: * monografija ''Izvješća Iseljeničkog komesarijata u Zagrebu 1922. – 1939.'', Zagreb : Institut za migracije i narodnosti, 1998. (autor Pavao Jonjić) * serijska publikacija ''Biblioteka Iseljenička arhivska građa'' Objavio je knjige: * ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine'' (do kraja XV. stoljeća). Split: Književni krug, 1991. * ''Južna Afrika i Hrvati'', Zagreb: IMIN, 2000. (suautor [[Josip Anić]]). * ''Venezuela i Hrvati'',. Zagreb: IMIN, [[Hrvatska matica iseljenika]], 2007. (recenzenti Ivan Čizmić i Aleksandar Vukić)<ref name="Matica"/> == Izvori == *[http://www.imin.hr/dr.-sc.-ante-lausic Institut za migracije i narodnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140312021205/http://www.imin.hr/dr.-sc.-ante-lausic |date=12. ožujka 2014. }} *[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=093992 Hrvatska znanstvena bibliografija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} *Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu * ''Postanak i razvitak Poljičke kneževine'' (do kraja XV. stoljeća). Split: Književni krug, 1991. {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=2810 Tko je tko u hrvatskoj znanosti] *[http://www.matis.hr/zbornici/2001/Text/Text1-1.htm Hrvatska matica iseljenika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080211115958/http://www.matis.hr/zbornici/2001/Text/Text1-1.htm |date=11. veljače 2008. }} Ante Laušić: Republika Hrvatska i njezina dijaspora, Hrvatski iseljenički zbornik 2001. (članak) {{GLAVNIRASPORED:Laušić, Ante}} [[Kategorija:Hrvatski povjesničari]] [[Kategorija:Hrvatsko proljeće]] [[Kategorija:Kreševo (Šestanovac)]] h4n84g1xyyjzoxyyhkeypswzs3biyo2 0 455382 6436772 6002738 2022-08-03T10:03:09Z 78.0.8.80 Izmjenjeni i prilagođeni novi smjerovi wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik.JPG|mini|Zgrada Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik]] '''Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik''', [[srednja škola]] u [[Dubrovnik]]u. U Dubrovniku je ''Nautička škola'' počela raditi [[15. ožujka]] [[1852.]] Mali broj učenika izazvao je teškoće u radu, pa je škola zatvorena [[1860.]] Ponovno je otvorena [[17. studenog]] [[1862.]] Smještanje škole na današnju lokaciju (''Miljenka Bratoša 4'') završeno je [[16. listopada]] [[1954.]] Danas Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik ima sljedeće smjerove: pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo, elektrotehničar i strojarski računalni tehničar. Svi su četverogodišnji. Skoro svi učenici Pomorsko-tehničke škole Dubrovnik [[muškarci|muškoga]] su spola. == Vanjske poveznice == * [http://ss-pomorsko-tehnicka-du.skole.hr/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130210020307/http://ss-pomorsko-tehnicka-du.skole.hr/ |date=10. veljače 2013. }} [[Kategorija:Srednje škole u Dubrovniku]] cirdixgqnmo4fj8fid74l32ywa563za 0 455908 6436511 6425192 2022-08-02T17:26:57Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Internacionalni park mira Waterton-Glacier |slika = Watertonlake.jpg |godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, ix |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/354 354] |država = {{ZD+X/K|KAN}} {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|Kanada|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Waterton Lakes|position=right |lat_deg=51|lat_min=02|lat_sec=45|lat_dir=N |lon_deg=110|lon_min=54|lon_sec=55|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Waterton Lakes u Kanadi</small> }} [[Slika:GlacierNP L7 20010701.jpg|mini|lijevo|<center>Satelitski snimak Internacionalnog parka mira Waterton-Glacier]] [[Slika:Le village de Waterton.jpg|mini|lijevo|<center>Turističko naselje Waterton Park, pogled s ''Bears Hump''-a]] '''Nacionalni park Waterton Lakes''' ([[engleski]]: ''Waterton Lakes National Park'') je jedan od najstarijih [[Kanada|kanadskih]] [[nacionalni park|nacionalnih parkova]], osnovan još 1895. godine. Nalazi se na istočnim obroncima [[Kanadski Stjenjak|kanadskog Stjenjaka]] na krajnjem jugozapadu [[Popis pokrajina i teritorija Kanade|kanadske pokrajine]] [[Alberta|Alberte]]. NP Waterton Lakes ima površinu od od 505 km² i cijelom svojom južnom stranom graniči s [[Nacionalni park Glacier|NP Glacierom]] u [[Montana|Montani]] ([[SAD]]), s kojim je službeno ujedinjen u međunarodnoj akciji koju je poduzeo Sir Charles Arthur Mander u ime [[Rotary International|Internacionalnog Rotary kluba]] 18. lipnja 1932. godine. Zbog toga su oni zajedno postali [[rezervat biosfere]] 1979. godine, i upisani su a [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1995. godine pod nazivom "Internacionalni park mira Waterton-Glacier".<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/354 Waterton Glacier International Peace Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 5. rujna 2012.</ref> Sjedište parka se nalazi u istoimenom gradu i odmaralištu, [[Waterton Park (Alberta)| Waterton Parku]], koji se nalazi na obali jezera [[Waterton (jezero)|Waterton]], po kojemu je park i dobio ime. Jezero Waterton je pak nazvano po engleskom prirodoslovcu i konzervacionistu iz 19. st., [[Charles Waterton|Charlesu Watertonu]]. Park je 2013. godine imao 402.542 posjetitelja,<ref>[http://www.pc.gc.ca/docs/pc/attend/~/media/docs/pc/attend/ParksCanadaAttendance2012-13_ENG.ashx Parks Canada Attendance 2007-08 to 2012-13] {{eng oznaka}} Preuzeto 2. kolovoza 2022.</ref> što ga čini jednim od najsposjećenijih parkova u Kanadi. ==Odlike== [[Slika:CameronLake-s01.jpg|mini|252px|<center>Panorama jezera Cameron]] [[Slika:SummitLake.JPG|mini|<center>Jezero Summit]] NP Waterton Lakes ima jedinstven krajolik [[alpe|alpske]] [[tundra|tundre]] i visokih livada, te [[ekosustav]] [[jezero|jezera]] (najdubljih u Kanadi), više [[crnogorična šuma|crnogorične šume]] [[bor]]ova i [[smreka]], niže listopadne šume [[vrba]], [[topola]] i [[javor]]a i na koncu [[prerija]]. Park je zbog toga jako bogat biljnim i životinjskim vrstama velike [[bioraznolikost]]i, te je zajedno sa susjednim NP Glacier, 1979. godine proglašen za [[rezervat biosfere]]. Park je jedinstven po naglom prijelazu iz prerije u visoke planine, bez uobičajenih prijelaznih brda. Ovaj krajolik je nastao pomjeranjem ledenjaka, uglavnom tijekom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], koji su oblikovali [[sedimentne stijene]] nastale u posljednjih 1.250 milijuna godina. Zahvaljujući prevlasti morske klime, za razliku od hladnog sjevernog [[Stjenjak]]a, u parku se javljaju mnoge vrste biljaka koje su uobičajene na dalekom zapadu. Sve u svemu u parku je zabilježeno 61 vrsta sisavaca, kao što su: [[sivi medvjed]], [[američki crni medvjed]], [[sivi vuk]], [[kojot]], [[puma]], [[hermelin]], [[bizon]], [[ušati jelen]] ''(Odocoileus hemionus)'', [[bjelorepi jelen]] ''(Odocoileus virginianus)'', [[divokoza]] i [[američki muflon]], te [[dabar]] i [[ondatra]] ''(Ondatra zibethicus)''; ali i 241 vrsta ptica (kao što su [[bjeloglavi orao]] i [[sivi sokol]]) i 20 vrsta riba (više vrsta [[losos]]a i [[pastrva]]), dok vodozemci i gmazovi još nisu dobro istraženi. <gallery> Slika:Prince of Wales Hotel in Waterton Lakes National Park.jpg|<center>Hotel Prince of Wales na obali jezera Waterton Datoteka:Cameron_Falls-27527.jpg|<center>Slap Cameron Slika:Waterton_National_Park_Red_Rock_Canyon.JPG|<center>''Red Rock Canyon'' Slika:S7301097.JPG|<center>Gornji Blakiston slapovi Slika:Bison bison Waterton Lakes 2.jpg|<center>Bizoni u NP Waterton Lakes </gallery> ==Izvori== {{izvori}} ==Vanjske poveznice== * [http://www.pc.gc.ca/pn-np/ab/waterton/index_e.asp Službene stranice parka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080305010454/http://www.pc.gc.ca/pn-np/ab/waterton/index_e.asp |date=5. ožujka 2008. }} {{eng oznaka}} * [http://www.mywaterton.ca/getting-here.cfm Turističke stranice grada Waterton Lakesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100216141540/http://www.mywaterton.ca/getting-here.cfm |date=16. veljače 2010. }} {{eng oznaka}} * [http://www.canadianrockies.net/Waterton/index.html Waterton Lakes National Park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081012055847/http://www.canadianrockies.net/Waterton/index.html |date=12. listopada 2008. }} na Canadianrockies.net {{eng oznaka}} * [http://www.mywaterton.com/about-history.cfm Kratka povijest parka Waterton Lakes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120218163448/http://www.mywaterton.com/about-history.cfm |date=18. veljače 2012. }} {{eng oznaka}} {{WProjekti |commonscat = Waterton Lakes National Park }} {{Svjetska baština u Kanadi}} {{GLAVNIRASPORED:Waterton Lakes, nacionalni park}} [[Kategorija:Svjetska baština u Kanadi]] [[Kategorija:Nacionalni parkovi u Kanadi]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u Sjevernoj Americi]] 7i2kzxu5e5p1i2tcdfr2o1aqj6ltnhb 0 457549 6436513 6375648 2022-08-02T17:33:41Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Glacier | izvorni naziv = | slika = Glacier National Park Hidden Lake overview 20060703.jpg | slika_opis = Nacionalni park Glacier (Hidden lake) | širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 41 | širina-sekunde = 47,72 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 113 | dužina-minute = 43 | dužina-sekunde = 5,91 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Montana]] | površina = 4.101 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Kalispell (Montana)|Kalispell]] | utemeljen = [[11. svibnja]] [[1910.]] | broj posjetitelja = 3.081.656 ([[2021.]]<ref>[https://irma.nps.gov/STATS/SSRSReports/National%20Reports/Annual%20Park%20Ranking%20Report%20(1979%20-%20Last%20Calendar%20Year) Annual Park Ranking Report for Recreation Visits in: 2021], nps.gov. National Park Service {{eng oznaka}} Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref>) | službena stranica = [http://www.nps.gov/glac/ Glacier National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Glacier''' jedan je od 58 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] smještenih na području [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ovaj je nacionalni park smješten na sjeverozapadu američke savezne države [[Montana]], a graniči s [[Kanada|kanadskim]] provincijama [[Alberta]] i [[Britanska Kolumbija]]. Rasprostire se na površini od oko 4.101 km², a obuhvaća dva [[planina|planinska]] lanca i preko 130 [[jezero|jezera]]. NP Glacier ima površinu od od 4.101 km² i svojom sjevernom stranom graniči s [[Nacionalni park Waterton Lakes|NP Waterton Lakes]] u kanadskoj pokrajini Alberti, s kojim je službeno ujedinjen u međunarodnoj akciji koju je poduzeo Sir Charles Arthur Mander u ime [[Rotary International|Internacionalnog Rotary]] kluba 18. lipnja 1932. godine. Zbog toga su oni zajedno postali [[rezervat biosfere]] 1979. godine, i upisani su a [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1995. godine pod nazivom "Internacionalni park mira Waterton-Glacier".<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/354 Waterton Glacier International Peace Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 5. rujna 2012.</ref> [[Slika:Chief Mountain.jpg|mini|lijevo|<center>Planina Chief u NP Glacier]] [[Slika:Glacier two medicine lake.jpg|mini|lijevo|<center>Jezero ''Two medicine'']] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Internacionalni park mira Waterton-Glacier |slika = GlacierNP L7 20010701.jpg |godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, ix |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/354 354] |država = {{ZD+X/K|KAN}} {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Glacier|position=right |lat_deg=48|lat_min=41|lat_sec=47|lat_dir=N |lon_deg=113|lon_min=43|lon_sec=6|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Glacier u SAD-u</small> }} == Klima == Zbog odstupanja u visinskim razlikama, koja dosežu do 2.100 m, u nacionalnom parku Glacier postoji više [[klima]]tskih i mikroklimatskih uvjeta. Kao i u mnogim drugim planinskim područjima temperature na većim visinama padaju.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://fwpiis.mt.gov/content/getItem.aspx?id=26470 |title=Montane Forest Ecotype {{eng oznaka}} |journal= |archive-url=https://www.webcitation.org/6F4khgumh?url=http://fwpiis.mt.gov/content/getItem.aspx?id=26470 |archive-date=13. ožujka 2013. |access-date=26. rujna 2012. }} Montane Forest Ecotype {{eng oznaka}}]</ref> [[Zapad]]ni dio parka, koji je pod utjecajem klime [[Tihi ocean|Tihog oceana]], ima blažu i vlažniju klimu. Tijekom zime i proljeća oborine su najveće pa se u tom razdoblju mjesečno bilježi oko 50 do 80 mm padalina. Sniježne padaline su moguće tijekom cijele godine, pogotovo na većim visinama, pa čak i u [[ljeto|ljetnim]] mjesecima. Dnevne temperature se tijekom ljeta penju na 15 do 20°C, dok noću padaju na oko 5°C. U dolinama na zapadu parka dnevne temperature mogu dosegnuti i do 30°C.<ref>[http://www.nps.gov/glac/planyourvisit/weather.htm NPS - Weather {{eng oznaka}}]</ref> ==Krajolik== Park je jedinstven po naglom prijelazu iz prerije u visoke planine, bez uobičajenih prijelaznih brda. Ovaj krajolik je nastao pomjeranjem ledenjaka, uglavnom tijekom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], koji su oblikovali [[sedimentne stijene]] nastale u posljednjih 1.250 milijuna godina. === Ledenjaci === Nacionalnim parkom dominiraju planine čiji je današnji izgled posljedica djelovanja [[ledenjak]]a tijekom zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Ovi su ledenjaci u posljednjih 12.000 godina zbog klimatskih promjena većim dijelom nestali.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.nrmsc.usgs.gov/research/climate_glaciers.htm |title=History of Glaciers in Glacier National Park {{eng oznaka}} |journal= |archive-url=https://www.webcitation.org/6F4kd9MgB?url=http://www.nrmsc.usgs.gov/research/climate_glaciers.htm |archive-date=13. ožujka 2013. |access-date=26. rujna 2012. }} History of Glaciers in Glacier National Park {{eng oznaka}}]</ref> Dokaze djelovanja ledenjaka je moguće pronaći na području cijelog parka, a prepoznatljivi su u dolinama po karakterističnom obliku slova U ili ledenjačkim krugovima.<ref>[http://www.nps.gov/glac/naturescience/glaciers.htm NPS - Glaciers / Glacial Features {{eng oznaka}}]</ref> ==Bioraznolikost== NP Glacier ima jedinstven krajolik [[alpe|alpske]] [[tundra|tundre]] i visokih livada, te [[ekosustav]] [[jezero|jezera]] (najdubljih u Kanadi), više [[crnogorična šuma|crnogorične šume]] [[bor]]ova i [[smreka]], niže listopadne šume [[vrba]], [[topola]] i [[javor]]a i na koncu [[prerija]]. Park je zbog toga jako bogat biljnim i životinjskim vrstama velike [[bioraznolikost]]i, te je zajedno sa susjednim NP Waterton Lakes, 1979. godine proglašen za [[rezervat biosfere]]. Zahvaljujući prevlasti morske klime, za razliku od hladnog sjevernog [[Stjenjak]]a, u parku se javljaju mnoge vrste biljaka koje su uobičajene na dalekom zapadu. Sve u svemu u parku je zabilježeno 61 vrsta sisavaca, kao što su: [[sivi medvjed]], [[američki crni medvjed]] (više od 200 jedinki), [[sivi vuk]], [[kojot]], [[puma]], [[hermelin]], [[bizon]], [[ušati jelen]] ''(Odocoileus hemionus)'', [[bjelorepi jelen]] ''(Odocoileus virginianus)'', [[divokoza]] i [[američki muflon]], te [[dabar]] i [[ondatra]] ''(Ondatra zibethicus)''; ali i 241 vrsta ptica (kao što su [[bjeloglavi orao]] i [[sivi sokol]]) i 20 vrsta riba (više vrsta [[losos]]a i [[pastrva]]), dok vodozemci i gmazovi još nisu dobro istraženi. <gallery> Slika:Unnamed Falls Lake Frances.jpg|<center>Slap ''Beaver Chief Falls'' Datoteka:Clements Mountain GNP1.jpg|<center>Planina Clements Slika:Garden Wall.jpg|<center>''Garden Wall'' Slika:Glacier NP Singleshot Mtn.jpg|<center>Planina ''Singleshot'' Slika:Mount Gould from Grinnell Glacier Trail 2.JPG|<center>''Mount Gould'' sa staze [[Ledenjak Grinnell|ledenjaka Grinnell]] </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Glacier National Park |commonshr = Nacionalni park Glacier |commonscat = Glacier National Park |commonscathr = Nacionalni park Glacier |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Glacier, nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Montana]] k6qigsf6tazfaneh1lvzynq833wtzgj 6436514 6436513 2022-08-02T17:36:30Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Glacier | izvorni naziv = | slika = Glacier National Park Hidden Lake overview 20060703.jpg | slika_opis = Nacionalni park Glacier (Hidden lake) | širina-stupnjevi = 48 | širina-minute = 41 | širina-sekunde = 47,72 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 113 | dužina-minute = 43 | dužina-sekunde = 5,91 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Montana]] | površina = 4.101 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Columbia Falls, Montana]] | utemeljen = [[11. svibnja]] [[1910.]] | broj posjetitelja = 3.081.656 ([[2021.]]<ref>[https://irma.nps.gov/STATS/SSRSReports/National%20Reports/Annual%20Park%20Ranking%20Report%20(1979%20-%20Last%20Calendar%20Year) Annual Park Ranking Report for Recreation Visits in: 2021], nps.gov. National Park Service {{eng oznaka}} Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref>) | službena stranica = [http://www.nps.gov/glac/ Glacier National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Glacier''' jedan je od 58 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] smještenih na području [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Ovaj je nacionalni park smješten na sjeverozapadu američke savezne države [[Montana]], a graniči s [[Kanada|kanadskim]] provincijama [[Alberta]] i [[Britanska Kolumbija]]. Rasprostire se na površini od oko 4.101 km², a obuhvaća dva [[planina|planinska]] lanca i preko 130 [[jezero|jezera]]. NP Glacier ima površinu od od 4.101 km² i svojom sjevernom stranom graniči s [[Nacionalni park Waterton Lakes|NP Waterton Lakes]] u kanadskoj pokrajini Alberti, s kojim je službeno ujedinjen u međunarodnoj akciji koju je poduzeo Sir Charles Arthur Mander u ime [[Rotary International|Internacionalnog Rotary]] kluba 18. lipnja 1932. godine. Zbog toga su oni zajedno postali [[rezervat biosfere]] 1979. godine, i upisani su a [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1995. godine pod nazivom "Internacionalni park mira Waterton-Glacier".<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/354 Waterton Glacier International Peace Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 5. rujna 2012.</ref> [[Slika:Chief Mountain.jpg|mini|lijevo|<center>Planina Chief u NP Glacier]] [[Slika:Glacier two medicine lake.jpg|mini|lijevo|<center>Jezero ''Two medicine'']] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Internacionalni park mira Waterton-Glacier |slika = GlacierNP L7 20010701.jpg |godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, ix |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/354 354] |država = {{ZD+X/K|KAN}} {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Glacier|position=right |lat_deg=48|lat_min=41|lat_sec=47|lat_dir=N |lon_deg=113|lon_min=43|lon_sec=6|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Glacier u SAD-u</small> }} == Klima == Zbog odstupanja u visinskim razlikama, koja dosežu do 2.100 m, u nacionalnom parku Glacier postoji više [[klima]]tskih i mikroklimatskih uvjeta. Kao i u mnogim drugim planinskim područjima temperature na većim visinama padaju.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://fwpiis.mt.gov/content/getItem.aspx?id=26470 |title=Montane Forest Ecotype {{eng oznaka}} |journal= |archive-url=https://www.webcitation.org/6F4khgumh?url=http://fwpiis.mt.gov/content/getItem.aspx?id=26470 |archive-date=13. ožujka 2013. |access-date=26. rujna 2012. }} Montane Forest Ecotype {{eng oznaka}}]</ref> [[Zapad]]ni dio parka, koji je pod utjecajem klime [[Tihi ocean|Tihog oceana]], ima blažu i vlažniju klimu. Tijekom zime i proljeća oborine su najveće pa se u tom razdoblju mjesečno bilježi oko 50 do 80 mm padalina. Sniježne padaline su moguće tijekom cijele godine, pogotovo na većim visinama, pa čak i u [[ljeto|ljetnim]] mjesecima. Dnevne temperature se tijekom ljeta penju na 15 do 20°C, dok noću padaju na oko 5°C. U dolinama na zapadu parka dnevne temperature mogu dosegnuti i do 30°C.<ref>[http://www.nps.gov/glac/planyourvisit/weather.htm NPS - Weather {{eng oznaka}}]</ref> ==Krajolik== Park je jedinstven po naglom prijelazu iz prerije u visoke planine, bez uobičajenih prijelaznih brda. Ovaj krajolik je nastao pomjeranjem ledenjaka, uglavnom tijekom posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], koji su oblikovali [[sedimentne stijene]] nastale u posljednjih 1.250 milijuna godina. === Ledenjaci === Nacionalnim parkom dominiraju planine čiji je današnji izgled posljedica djelovanja [[ledenjak]]a tijekom zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Ovi su ledenjaci u posljednjih 12.000 godina zbog klimatskih promjena većim dijelom nestali.<ref>[{{Citiranje časopisa |url=http://www.nrmsc.usgs.gov/research/climate_glaciers.htm |title=History of Glaciers in Glacier National Park {{eng oznaka}} |journal= |archive-url=https://www.webcitation.org/6F4kd9MgB?url=http://www.nrmsc.usgs.gov/research/climate_glaciers.htm |archive-date=13. ožujka 2013. |access-date=26. rujna 2012. }} History of Glaciers in Glacier National Park {{eng oznaka}}]</ref> Dokaze djelovanja ledenjaka je moguće pronaći na području cijelog parka, a prepoznatljivi su u dolinama po karakterističnom obliku slova U ili ledenjačkim krugovima.<ref>[http://www.nps.gov/glac/naturescience/glaciers.htm NPS - Glaciers / Glacial Features {{eng oznaka}}]</ref> ==Bioraznolikost== NP Glacier ima jedinstven krajolik [[alpe|alpske]] [[tundra|tundre]] i visokih livada, te [[ekosustav]] [[jezero|jezera]] (najdubljih u Kanadi), više [[crnogorična šuma|crnogorične šume]] [[bor]]ova i [[smreka]], niže listopadne šume [[vrba]], [[topola]] i [[javor]]a i na koncu [[prerija]]. Park je zbog toga jako bogat biljnim i životinjskim vrstama velike [[bioraznolikost]]i, te je zajedno sa susjednim NP Waterton Lakes, 1979. godine proglašen za [[rezervat biosfere]]. Zahvaljujući prevlasti morske klime, za razliku od hladnog sjevernog [[Stjenjak]]a, u parku se javljaju mnoge vrste biljaka koje su uobičajene na dalekom zapadu. Sve u svemu u parku je zabilježeno 61 vrsta sisavaca, kao što su: [[sivi medvjed]], [[američki crni medvjed]] (više od 200 jedinki), [[sivi vuk]], [[kojot]], [[puma]], [[hermelin]], [[bizon]], [[ušati jelen]] ''(Odocoileus hemionus)'', [[bjelorepi jelen]] ''(Odocoileus virginianus)'', [[divokoza]] i [[američki muflon]], te [[dabar]] i [[ondatra]] ''(Ondatra zibethicus)''; ali i 241 vrsta ptica (kao što su [[bjeloglavi orao]] i [[sivi sokol]]) i 20 vrsta riba (više vrsta [[losos]]a i [[pastrva]]), dok vodozemci i gmazovi još nisu dobro istraženi. <gallery> Slika:Unnamed Falls Lake Frances.jpg|<center>Slap ''Beaver Chief Falls'' Datoteka:Clements Mountain GNP1.jpg|<center>Planina Clements Slika:Garden Wall.jpg|<center>''Garden Wall'' Slika:Glacier NP Singleshot Mtn.jpg|<center>Planina ''Singleshot'' Slika:Mount Gould from Grinnell Glacier Trail 2.JPG|<center>''Mount Gould'' sa staze [[Ledenjak Grinnell|ledenjaka Grinnell]] </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Glacier National Park |commonshr = Nacionalni park Glacier |commonscat = Glacier National Park |commonscathr = Nacionalni park Glacier |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Glacier, nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u Sjevernoj Americi]] [[Kategorija:Montana]] 50l3g6cvta3iaa1mrfg6msbr2bkhlfo 0 457592 6436496 6375778 2022-08-02T16:40:00Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Nacionalni park Great Smoky Mountains | izvorni naziv = <small>Great Smoky Mountains National Park</small> | slika = View atop Cliff Tops on Mount LeConte, GSMNP, TN.jpg | slika_opis = Pogled s formacije ''Cliff Tops'' na vrhu ''Mount Le Conte'' | širina-stupnjevi = 35 | širina-minute = 40 | širina-sekunde = 59 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 83 | dužina-minute = 31 | dužina-sekunde = 59 | dužina-oznaka = W | lokacija = [[Sjeverna Karolina]]<br>[[Tennessee]] | površina = 2.108,76 km²<br>1.118,32 km² Sjeverna Karolina<br>990,44 km² Tennessee | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Cherokee]] | utemeljen = [[15. lipnja]] [[1934.]] | broj posjetitelja = 14.137.812 ([[2020.]]<ref>[https://www.nps.gov/subjects/socialscience/annual-visitation-highlights.htm Annual Visitation Highlights], National Park Service, nps.gov (Arhivirano 9. veljače 2021.) {{eng oznaka}} Pristupljeno 2. kolovoza 2022.</ref>) | službena stranica = [http://www.nps.gov/grsm Great Smoky Mountains National Park {{eng oznaka}}] }} '''Nacionalni park Great Smoky Mountains''' jedan je od 58 [[nacionalni park|nacionalnih parkova]] [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], smješten u dvije američke savezne države, [[Tennessee]] i [[Sjeverna Karolina]], te kroz njega prolazi njihova granica koja se pruža od sjeveroistoka prema jugozapadu kroz središnji dio parka. U njemu raste iznimno velik broj biljnih vrsta (oko 3.500), uključujući 130 vrsta [[drvo|drveća]], što je gotovo isti broj kao u cijeloj Europi. U ovim nedirnutim šumama, koje nam predočavaju kako su nekad izgledale umjerene šume prije djelovanja čovjeka, obitava veliki broj ugroženih životinjskih vrsta, uključujući najviše vrsta [[daždevnjaci|daždevnjaka]] na svijetu. Zbog toga je Nacionalni park Great Smoky Mountains upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]] 1983. godine.<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/259 Great Smoky Mountains National Park] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 13. rujna 2012.</ref> [[Datoteka:Smoky Mtn View.jpg|mini|lijevo|500px|<center>Panorama Nacionalnog parka Great Smoky Mountains]] Park Great Smoky Mountains je s oko 9.500.000 posjetitelja godišnje najposjećeniji nacionalni park u Sjedinjenim Američkim Državama.<ref>[http://www.nps.gov/grsm/ NPS {{eng oznaka}}]</ref> [[Datoteka:Cataloochee-great-smoky-mountains.jpg|mini|lijevo|<center>Planina ''Catalooshee'' iznad doline ''Cades Cove'' u NP Great Smoky Mountains]] [[Datoteka:Cosby-creek-cove-hardwood-tn1.jpg|mini|lijevo|<center>Potok Cosby u parku]] == Zemljopisni podaci == {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Nacionalni park Great Smoky Mountains |slika = Rainy_Blue_Ridge-27527.jpg |godina = [[1995.]] <small>(19. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = vii, viii, ix, x |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/259 259] |država = {{ZD+X/S|SAD}} <br> {{Lokacijska karta|SAD|width=250|float=center |caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10 |label=NP Great Smoky Mountains|position=right |lat_deg=35|lat_min=41|lat_sec=|lat_dir=N |lon_deg=83|lon_min=32|lon_sec=|lon_dir=W }}<small>Lokacija NP Great Smoky Mountains u SAD-u</small> }} Ovaj nacionalni park okružuje grebensku crtu [[gorje|gorja]] Great Smoky koje su dijelom planinskog lanca [[Blue Ridge]], a one su dio većeg [[Apalači gorje|gorja Apalači]]. Na njegovoj površini od 2.108,76 km² nalazi se 16 vrhova u nizu viših od 1.829 m, dok su manji vrhovi s obje strane ove osi. Oni tvore nazubljene litice s usjecima između njih u obliku slova „V”, tako da tvore vodoslivni kompleks mnogih manjih planinskih potoka. U parku se nalaze 22 potoka, a kako sastav tla čine tvrde prekambrijske [[magmatske stijene]] [[gnajs]]a i [[škriljevac|škriljevca]], gotovo svi teku na samoj površini tla bez usjecanja u stijene. ==Prirodne odlike== [[Datoteka:Abies fraseri0.jpg|mini|lijevo|<center>Šuma crvene smreke i bora na planini ''Clingmans Dome'']] [[Bioraznolikost]] NP Great Smoky Mountains predstavlja floru i faunu umjerenog klimatskog pojasa koja je preživjela [[ledeno doba|ledena doba]] [[pleistocen]]a, uključujući najveće ostatke arkto-tercijarne geoflore (od kasnog [[mezozoik]]a do polovice [[kenozoik]]a) na svijetu. Zahvaljujući tomu, može se istraživati pojava flore kasnog pleistocena, ali i njezina evolucija. Bioraznolikost parka je veća od ekosustava umjerenog pojasa sličnih veličina, a njegova nedirnutost je jedinstvena, pa npr. u njemu raste najveća šuma crvene [[smreka|smreke]] ''([[Picea rubens]])'' na svijetu. Također, gorje Great Smoky je tijekom ledenog doba bilo sklonište mnogim životinjama, pa danas u njemu živi veliki broj endemskih vrsta (njih oko 50 vrsta), uključujući najveći broj [[endem]]skih vrsta [[mekušci|mekušaca]] u SAD-u i najveći broj vrsta daždevnjaka na svijetu. Tu obitava i nekoliko vrsta [[šišmiš]]a i preko 200 vrsta [[ptica]], te 70 vrsta [[riba]], te mnogi [[pauci]] insekti, uključujući preko 100 vrsta [[tulari|tulara]] i [[obalčari|obalčara]]. Neke [[ugrožene vrste]] u parku su: endemična biljka [[Noturus baileyi]]; te sisavci: [[wapiti]], [[sivi vuk]], [[sjeverna leteća vjeverica]] ''(Glaucomys sabrinus)'', šišmiš ''[[Myotis sodalis]]''; i druge vrste kao što su: [[velika rogata sova]] ''(Bubo virginianus)'', endemski [[zeleni daždevnjak]] ''(Aneides aeneus)'' i endemska riba ''[[Noturus flavipinnis]]''. ==Povijest== [[arheologija|Arheološki]] lokaliteti u NP Great Smoky Mountains su dokazali kako su [[prapovijest|prapovijesni]] ljudi, koji su naseljavali ovo područje prije 15.000 godina, bili [[lovci-sakupljači]]. U parku postoje dokazi 4 velike [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovske]] [[Američki Indijanci|indijanske kulture]]: [[paleoindijanci]] (18000. pr. Kr.-8000. pr. Kr.), arhajske američke kulture lovaca-sakupljača (8000 pr. Kr.-2000 pr. Kr.), prijelazna kultura šumskih indijanaca (1000. pr. Kr.-1000. god.) i [[Misisipijska kultura]] poljoprivrednika (800. – 1500.). Osobito je važno 150 arheoloških lokaliteta kultura šumskih indijanaca s prvim dokazima poljoprivrede na poplavljenim ravnicama, te naseljima od gipsa i kamena [[mirabilit]]a ([[natrijev sulfat]]) na ulazu u špilje. Današnje prostorije uprave parka su uglavnom nastale od sredine 19. stoljeća do 1920-ih, uključujući mnoge brvnare koje su povijesni i kulturni spomenici SAD-a. One su nastale u vrijeme eksploatacije [[salitra|salitre]] sa zidova špilja u parku, a koja je bila neophodna za proizvodnju baruta u tvornicama koje su nastale od 1809. do 1819. god. Od privremenih naselja rudara su u parku sačuvane tri crkve i 14 grobalja koje se još uvijek koriste. Nacionalni park Great Smoky Mountains je osnovan 22. svibnja 1926., isključivo novcem federalnih rezervi, a 1976. godine je postao [[rezervat biosfere]].<ref>[http://www.unesco.org/mabdb/br/brdir/directory/biores.asp?mode=all&code=USA+44 Karta UNESCO-ovih rezervata biosfere] {{eng oznaka}} Preuzeto 14. rujna 2012.</ref> Iako u parku nema stalnih stanovnika, oko 1,740 ljudi živi u pojasu prijelaznog područja oko parka. Samo 25% njih se smatra urbaniziranim stanovništvom, te su uglavnom uključeni u poljoprivredu, turizam i uslužne djelatnosti. == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== {{wikivoyage|Great Smoky Mountains National Park}} * [http://www.smokiesinformation.org/ Udruga Great Smoky Mountains] {{eng oznaka}} * [http://web.utk.edu/~tjessel/pictures/hiking.htm Fotografije pješačkih staza NP Great Smoky Mountains] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050205090914/http://web.utk.edu/~tjessel/pictures/hiking.htm |date=5. veljače 2005. }} == Ostali projekti == {{WProjekti |commons = Great Smoky Mountains National Park |commonshr = Nacionalni park Great Smoky Mountains |commonscat = Great Smoky Mountains National Park |commonscathr = Nacionalni park Great Smoky Mountains |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = |wikiknjige = |wikicitat = }} {{Nacionalni parkovi Sjedinjenih Američkih Država}} {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} {{GLAVNIRASPORED:Great Smoky Mountains, Nacionalni park}} [[Kategorija:Nacionalni parkovi u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u SAD-u]] [[Kategorija:Tennessee]] [[Kategorija:Sjeverna Karolina]] c5e0wmw4ym7yb283r0yjltyw2dsiwm6 0 460047 6436716 6158724 2022-08-03T06:35:13Z Prof saxx 7403 wikitext text/x-wiki {{Nacionalni park | naziv = Pomorski nacionalni spomenik Papahānaumokuākea | izvorni naziv = <small>Papahānaumokuākea Marine National Monument</small> | slika = Map PMNM 2016.jpg | slika_opis = Karta [[Havaji|Havajskog otočja]] (dolje desno) s istaknutim granicama Papahānaumokuākee | širina-stupnjevi = 25 | širina-minute = 42 | širina-sekunde = 0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 171 | dužina-minute = 44 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = W | lokacija = Savezna država [[Havaji]] | površina = 362.075 km² | država = [[Sjedinjene Američke Države]] | najbliži grad = [[Honolulu]], Havaji | utemeljen = [[15. lipnja]] [[2006.]] | broj posjetitelja = | službena stranica = [http://www.papahanaumokuakea.gov/about/welcome.html Papahānaumokuākea Marine National Monument {{eng oznaka}}] }} '''Papahānaumokuākea''' je četvrto po veličini zaštićeno morsko područje na svijetu (poslije [[Marae Moana]] ([[Cookovo Otočje]]) u [[Tihi Ocean|Tihom Oceanu]], [[Francuski južni i antarktički teritoriji|Rezervata prirode Francuskih južnih i antarktičkih teritorija]] u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] i [[Rossovo more|Rossovog mora]] na [[Antarktika|Antarktiku]]<ref>[https://www.protectedplanet.net/c/world-database-on-protected-areas World Database on Protected Areas], Protected Planet, UNEP-WCMC {{eng oznaka}} Pristupljeno 3. kolovoza 2022.</ref>) koje je do 2007. godine bilo poznato kao '''Nacionalni spomenik sjeverozapadnih Havaja''' ([[engleski|eng.]] ''Northwestern Hawaiian Islands National Monument''). Nalazi se u Tihom oceanu, na krajnjem zapadu upravnog područja američke savezne države [[Havaji]], oko 250 km sjeverozapadno od [[Havaji|Havajskog otočja]] i proteže se na području dugom 1931 km. Usko i dugo područje zauzima površinu od 362.075 km² [[otočić]]a, [[atol]]a, [[greben]]ja i plitkog mora. Nešto je veće od [[Australija|australijskog]] [[Veliki koraljni greben|velikog koraljnog grebena]] i od ukupnog teritorija [[Grčka|Grčke]]. Aktom predsjednika [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]], [[George W. Bush|Georga Busha]], od 5. lipnja 2006. godine, Papahānaumokuākea je proglašena 75-im nacionalnim spomenikom SAD-a. Godine 2010. upisana je na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi]]<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/640 New sites on World Heritage List], 20. srpnja 2010. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. listopada 2012.</ref> kao mještovita, kulturna i prirodna [[svjetska baština]]. [[Datoteka:Necker Island Standing Stones.jpg|mini|lijevo|<center>Heiau hram na otoku Necker (Mokumanamana), Sjeverozapadno Havajsko otočje]] ==Odlike== {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Pomorski nacionalni spomenik Papahānaumokuākea |slika = Sanc1323 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg |godina = [[2010.]] <small>(34. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Prirodno dobro |mjerilo = iii, vi, vii, ix, x |ugroženost = - |poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1326 1326] |država = {{ZD+X/S|SAD}} }} Papahānaumokuākea je nazvana po havajskoj božici-stvoriteljici [[Papahānaumoku]] (doslovno „široko područje u kojemu se rađaju otoci”) i njezinom mužu, božanstvu [[Wākea|Wākei]] („nebeski otac”). Naime, [[Havajci]] drže ovo mjestom utjelovljenja predaka,<ref>[[Martha Warren Beckwith]], [http://www.sacred-texts.com/pac/hm/hm22.htm Papa and Wakea], 3. poglavlje knjige ''[http://www.sacred-texts.com/pac/hm/index.htm Hawaiian Mythology]'', 1940., str. 292. i 293. {{eng oznaka}} Preuzeto 3. listopada 2012.</ref> ali i mjestom gdje se rađaju duhovi i gdje se vraćaju poslije smrti te stoga predstavlja presudno područje njihove kulturne i vjerske baštine, ali i havajskog koncepta povezanosti ljudi i okoliša. Na dva otoka, [[Nihoa]] i [[Makumanamana]], pronađeni su arheološki ostaci ljudskih kultura koje su prethodile naseljima europljana, uključujući velike hramove, poznate kao ''heiau'', koji su jedinstveni na području Papahānaumokuākee ali su slični hramovima na [[Tahiti]]ju. Oni, zajedno s pronađenim kamenim figurama koje pokazuju čvrste veze sa skulpturama [[Markižansko otočje|Markižanskog otočja]], povezuju havajsku kulturu s 3.000 starim prostranim pacifičko-[[Polinezija|polinezijskim]] ''[[marae]]-[[ahu]]'' kulturnim područjem ([[Novi Zeland]], [[Cookovo Otočje]], [[Francuska Polinezija]], [[Tonga]], [[Samoa]], [[Havaji]], pa sve do otoka [[Rapa Nui]]) i dokazuju stoljeća ljudskih pomorskih migracija. <gallery> Datoteka:Nihoa aerial.jpg|<center>Otok Nihoa Datoteka:Neckerisland.jpg|<center>Makumanamana Datoteka:French frigateISS004-E-11926.PNG|<center>Najveći atol, Francuska fregata (''French Frigate Shoals'') Datoteka:Laysan_Aerial.jpg|<center>Pješčani otok Laysan Slika:Lisianski1.jpg|<center>Otok Lisianski </gallery> ==Bioraznolikost== [[Datoteka:Midway_Atoll_aerial_photo_2008.JPG|mini|<center>[[Atol Midway]] je na krajnjem zapadu Papahānaumokuākee]] [[Datoteka:KureAtoll.jpg|mini|<center>Atol Kure iz svemira]] Većinu područja čine [[Pelagijska zona|pelagijski]] i dubokomorski [[ekosustav]]i sa znamenitim podvodnim planinama, potopljenim obalama, sugim koraljnom grebenju i 14&nbsp;km² erodiranih otočnih obala s dubokim uvalama. [[Geomorfologija|Geomorfološka]] [[vulkan]]ska povijest i izolacija otočja su doveli do razvoja jedinstvenih ekosustava velike endemičnosti. Oni se visinski rasprostiru od 4600&nbsp;m ispod morske površine do 275&nbsp;m visokih morskih hridi. Tu obitava oko 7000 živih vrsta, od kojih čak ¼ čine [[endem]]ske vrste kao što su: šest vrsta ugroženih biljaka, četiri vrste morskih ptica (Laysanska patka, laysanska zeba, nihoanska zeba i nihoanska), [[golema želva]] i [[kritično ugrožena vrsta]] [[havajska morska medvjedica|havajske morske medvjedice]]. Jedna petina ribljih vrsta su endemi, kao i 40&nbsp;% [[koralj]]a. Na Papahānaumokuākei svake godine se gnijezdi oko 5,5 milijuna morskih ptica, te 14 milijuna ptica selica, što čini Papahānaumokuākeu najvećim trospkim gnijezdilištem na svijetu. Neke od vrsta koje obitavaju na Papahānaumokuākei su jako ugrožene i njihov opsatanak isključivo ovisi o ovom području. Tako na otoku obitava 99&nbsp;% ugroženog laysanskog albatrosa ''([[Phoebastria immutabilis]])'', te 98&nbsp;% kritično ugroženog crnonogog albatrosa ''([[Phoebastria nigripes]])''. Prema istraživanjima broj [[jastog]]a se nije oporavio od prekomernog izlova 80-ih i 90-ih godina, iako je trenutno zabranjen. Od 2011. godine sav izlov strogo je kontroliran i svi posjetitelji moraju imati dozvolu za ronjenje. <gallery> Datoteka:Gardnerpinnacles.jpg|<center>Tamna hrid Gardner, najviša točka područja, prekriven svijetlim ptičjim izmetom Datoteka:Tern Island.JPG|<center>[[Havajska morska medvjedica]] i [[laysanski albatros]] na obali otoka Tern, atol Fracuska fregata Datoteka:Red_pencil_urchin_-_Papah%C4%81naumoku%C4%81kea.jpg|<center>''[[Heterocentrotus mamillatus]]'' na atolu Francuska fregata Datoteka:Red_Fish_at_Papah%C4%81naumoku%C4%81kea.jpg|<center>''[[Sargocentron xantherythrum]]'' Slika:Reef0606 - Flickr - NOAA Photo Library.jpg|<center>[[Morski pas]] ''[[Triaenodon obesus]]'' </gallery> == Vidi još == * [[Otočje Galápagos]] * [[Poluotok Valdés]] * [[Veliki koraljni greben]] == Izvori == {{commonscat|Papahānaumokuākea Marine National Monument}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://www.papahanaumokuakea.gov/about/welcome.html Službene stranice] {{eng oznaka}} * [http://www.fws.gov/refuges/profiles/index.cfm?id=12526 Hawaiian Islands National Wildlife Refuge] (USFWS) * [http://www.flickr.com/photos/usfwspacific/sets/72157624901836106/ Galerija fotografija] {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} [[Kategorija:Tihi ocean]] [[Kategorija:Havaji]] [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u]] [[Kategorija:Svjetska baština u Australiji i Oceaniji]] 8utc60svmih2xuw3h8ncbeoml31cb3c 0 462402 6436668 6373415 2022-08-03T02:21:42Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir životopis | ime = John Cena | slika = John_Cena_May_2016.jpg | veličina = 220px | opis slike = John Cena | rodno_ime = John Felix Anthony Cena | pseudonim = | rođenje = [[23. travnja]], [[1977.]] | mjesto_rođenja = [[West Newbury, Massachuseth |West Newbury]], [[Massachurseth]] | smrt = | mjesto_smrti = | uzrok_smrti = | posljednje_počivalište = | prebivalište = [[Tampa, Florida|Tampa]], [[Florida]], SAD | nacionalnost = [[SAD|Amerikanac]] | etnicitet = | državljantvo = američko | poznat_po = bio je glavno lice kompanije od 2013.-2017., glumio je u Transformersima, 16 puta osvojio WWE World titulu | obrazovanje = | poslodavac = | zanimanje = američki profesionalni hrvač, glumac, reper i gost televizijskih emisija | godine_rada = [[1999.]] - danas (profesionalni hrvač)<br>[[2000.]] - danas (glumac)<br>[[2004.]] – [[2005.]]<br>[[2014.]] (reper)<br>[[2016.]] - danas (TV gost)<br/> | plaća = $9.5 [[milijun]]a [[američki dolar| dolara]]<ref>{{cite web |url=https://www.forbes.com/pictures/emdm45emmde/1-john-cena/ |title=The top 10 highest payd WWE wrestlers |publisher=[[Forbes]] |accessdate=7. travnja 2018.}}</ref> ([[travanj]], [[2007.]]) | bogatstvo = [[$]]55 milijuna<ref>{{cite web |title=John Cena Net Worth |url=https://www.therichest.com/celebnetworth/athletes/wrestler/john-cena-net-worth/}} pristupljeno 8.siječnja 2018 ''(engl.)''</ref> | titula = | mandat = | prethodnik = | nasljednik = | stranka = | odbori = | vjera = [[ateizam|ateist]] | visina = 185 cm | težina = 114 kg | supruga = Elizabeth Huberdeau (2009. - 2012.)<br>[[Nikki Bella|Stephanie Garcia Colace]] (2012. - danas)<br/> | suprug = | partner = | djeca = | roditelji = | rođaci = | web = | potpis = | napomena = }} '''John Felix Anthony Cena''' ([[West Newbury, Massachusetts]], [[23. travnja]] [[Šport u 1977.| 1977.]]) je [[SAD|američki]] [[profesionalno hrvanje|hrvač]] i [[glumac]][[Težina|. Težak]] je 114 kg, a [[Visina|visok]] 185 cm.<ref>[http://ethnicelebs.com/john-cena EthniCelebs.com – John Cena], pristupljeno 24. svibnja 2015.</ref> Borio se u ringu sa svjetskim prvakom po [[UFC]]-u [[Brock Lesnar|Brockom Lesnarom]]. Trenutno ima ugovor s organizacijom [[WWE]] i jedan je od njihovih najpoznatijih hrvača. == Naslovi i nagrade == ===Ultimate Pro Wrestling=== *UPW Heavyweight Championship<ref>{{cite web |title=John Cena was UPW Heavyweight champion ('''engl.''') |url=http://www.wrestling-titles.com/us/ca/la/upw/upw-h.html}} Wrestling Titles: John Cena is former UPW Heavyweight champion (pristupljeno 4.siječnja 2018.)</ref> ===Ohio Valley Wrestling=== * [[OVH Heavyweight Championship]]<ref>{{cite web |title=Formers OVH Heavyweight Champions (''engl.'') |url=http://www.wrestling-titles.com/us/ky/ovw/ovw-h.html}} Wrestling titles: "John Cena is former OVW Heavyweight champion" (pristupljeno 4.siječnja 2018.)</ref> * [[OVH Southern Tag Team Championship]] (1 put) - sa [[Rico Constantino| Ricom Constantinom]]<ref>{{cite web |title=Formers OVH Southern Tag Team Champions (''engl.'') |url=http://www.wrestling-titles.com/us/ky/ovw/ovw-t.html}} Wrestling titles: "John Cena is a former OVH Southern Tag Team Champion" (pristupljeno 5.siječnja 2018.)</ref> ===WWE=== * [[WWE World Heavyweight Championship]] (13 puta) *[[WWE World Championship]]<ref>{{cite web |title=History of WWE World Championship |url=http://www.wwe.com/classics/titlehistory/wwechampionship/}} WWE: "John Cena is former WWE World Champion" (pristupljeno 5.siječnja 2018.)</ref> * [[WWE United States Championship]] (5 puta) * [[WWE Raw Tag Team Championship]] (1 puta s Mizom, 2 puta s Davidom Otungom) * [[World Tag Team Championship]] (2 puta s [[Dave Bautista|Batistom]], 1 puta sa Shawnom Michaelsom) *Money in the Bank 2012. * [[Royal Rumble]] 2008. i 2013. * [[Money in the Bank]] 2012. - kovčeg-ugovor za bilo koji meč za bilo koju [[WWE]] titulu<ref>{{cite web |title=Money In The Bank 2012 results |url=http://www.wwe.com/shows/moneyinthebank/2012/money-in-the-bank-2012-results}} WWE: "John Cena is Mr.Money In The Bank" (pristupljeno 5.siječnja 2018)</ref> ===''Pro Wrestling Ilustrated'' === * [[Feud Godine]] (2006.) protiv [[Edge]]a<ref>{{cite web |title=All Feuds of the Years (''engl''.) |url=http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwifoty.htm |access-date=5. siječnja 2018. |archive-date=3. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070403015617/http://www.100megsfree4.com/wiawrestling/pages/pwi/pwifoty.htm |url-status=bot: unknown }} ''Pro Wrestling Ilustrated'': Feud Of The Year (pristupljeno 5.siječnja 2018.)</ref> * Feud Godine (2011.) protiv [[CM Punk]]a * [[Meč Godine]] (2007.) protiv [[Shawn Michaels| Shawna Michaelsa]] na [[WWE Raw| Raw]]u * Meč Godine (2011.) protiv [[CM Punk]]a na [[Money In The Bank]]u * Meč Godine (2013.) protiv [[Daniel Bryan| Daniela Bryana]] na [[SummerSlam]]u * Meč Godine (2014.) protiv [[Bray Wyatt| Braya Wyatta]] u [[Last Man Standing meč]]u na [[Payback]]u * Meč Godine (2016.) protiv [[A.J. Styles]]a na [[SummerSlam]]u ==Filmografija== {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse; font-size: 90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" ! Godina || Film || Uloga || Bilješke |- | [[film u 2000.| 2000.]] || ''"[[Spremni za igru]]"'' || || |- | [[film u 2006.| 2006.]] || ''"[[Marinac iznad zakona]]"'' || John Triton || |- | [[film u 2009.|2009.]] || ''"[[12 Rundi]]"'' || Danny Fisher || |- | [[film u 2010.|2010.]] || ''"[[Legendary]]"'' || Mike Chetley || |- | 2010. || ''"[[Fred: The Movie]]"'' || Mr. Fingglehorn || |- | [[film u 2017.|2017.]] || '""[[Tatica se vratio 2]]"'' || Roger || |- | 2017. || ''"[[Ferdinand]]"'' || Bik Ferdinand || glas |- | [[film u 2018.|2018.]] || ''"[[Bumblebee]]"'' || Burns || |} == U profesionalnom hrvanju == [[Datoteka:Cena FU Animated.gif|thumb|200px|Cena izvodi ''[[Professional wrestling throws#Fireman's carry takeover|Attitude Adjustment]]'' na [[Kane (profesionalni hrvač)|Kaneu]]]] [[Datoteka:John Cena performs STF against Mark Henry.jpg|thumb|200px|Cena pritišće ''[[Professional wrestling holds#STF|STF]]'' na [[Mark Henry|Marku Henryju]]]] [[Datoteka:John Cena - You Can't See Me.jpg|thumb|200px|Cena's najavljuje njegov pojedinačni potez, "You Can't See Me", na [[Chris Masters|Chrisu Mastersu]]]] [[Datoteka:John Cena Five Knuckle Shuffle.jpg|thumb|200px|Cena izvodi napad ''[[Professional wrestling attacks#Fist drop|Five Knuckle Shuffle]]'' na [[Dolph Ziggler| Dolphu Ziggleru]]]] * '''Završni potezi''' ** ''AA – Attitude Adjustment''<ref name="WWEProfile">{{cite web |url=http://www.wwe.com/superstars/johncena/ |title=John Cena |accessdate=14. prosinca 2010. |publisher=WWE}}</ref>/''FU''<ref name="sports illustrated">{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2009/extramustard/02/04/john-cena-interview/ |title=John Cena talks Red Sox-Rays, future WWE stars and his top diva |last=Gray |first=Andy |date=4. veljače 2009. |work=Sports Illustrated |accessdate=24. ožujka 2009. |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090427114703/http://sportsillustrated.cnn.com/2009/extramustard/02/04/john-cena-interview/ |archivedate=27. travnja 2009.}}</ref> ([[Profesionalni hrvački potez#Fireman's carry takeover|Standardni fireman's carry izvedeno s kneeling takeoverom]], ponekad s [[Tehničke izvedbe na područjima profesionalnog hrvanja#Super|Dignute pozicije]] ili kao napad na nadolazećeg natjecajtelja)<ref name="FUchange">{{cite web |url=http://www.wwe.com/superstars/raw/johncena/bio/ |title=Home > Superstars > Raw > John Cena > Bio |accessdate=3. veljače 2009. |publisher=World Wrestling Entertainment |work=WWE.com}}</ref><ref>{{cite web |last=Benigno |first=Anthony |url=http://www.wwe.com/shows/wrestlemania/29/analyzing-rock-cena-signature-maneuvers-26102072/page-3 |title=Rock vs. Cena: Analyzing their signature maneuvers |publisher=WWE |date=27. ožujka 2013. |accessdate=3. kolovoza 2014.}}</ref> – 2003–danas ** ''Killswitch''/''Protobomb''/''Protoplex''<ref name="OWOW"/> ([[Ohio Valley Wrestling|OVW]]/[[Ultimate Pro Wrestling|UPW]]) ([[Powerbomb#Spin-out powerbomb|Spin-out powerbomb]]) ([[WWE]]) – 1999–2003; upotrijebljen kao pojedinačni potez<ref>{{cite web |last=Trionfo |first=Richard |title=WWE RAW REPORT: WILL ONE OF CURTIS AXEL'S VICTIMS GET REVENGE FOR THEIR LOSS?; DANIEL BRYAN WRESTLES TWICE; FANDANGO DANCES ONCE; THE WYATT FAMILY HAS ANOTHER VIDEO; I GUESS WE KNOW WHO WEARS THE PANTS IN THE HUNTER/STEPHANIE RELATIONSHIP; DEL RIO VS. LANGSTON BEST OF INFINITY SERIES CONTINUES; AND MORE |url=http://www.pwinsider.com/ViewArticle.php?id=78016&p=2 |accessdate=6. lipnja 2013. |publisher=PWInsider}}</ref> ** [[Professional wrestling holds#STF|STF]]<ref name="WWEProfile"/>/''STFU''<ref>{{cite web |last=Benigno |first=Anthony |url=http://www.wwe.com/shows/wrestlemania/29/analyzing-rock-cena-signature-maneuvers-26102072/page-5 |title=Rock vs. Cena: Analyzing their signature maneuvers |publisher=WWE |date=27. ožujka 2013. |accessdate=3. kolovoza 2014.}}</ref> – 2005–danas * '''Pojedinačni potezi''' ** [[DDT (potez u professionalnom hrvanju)|DDT]]<ref name=":0"/> ** [[Professional wrestling aerial techniques#Diving leg drop bulldog|Diving leg drop bulldog]]<ref name=":0"/> ** [[Dropkick]]<ref name="OWOW">{{cite web |url=http://www.onlineworldofwrestling.com/profiles/j/john-cena.html |title=John Cena profile |accessdate=3. srpnja 2007. |publisher=Online World of Wrestling}}</ref><ref name=":0"/> ** [[Powerslam#Emerald Flowsion|Emerald Flowsion]]<ref name=":0"/> ** ''Five Knuckle Shuffle''<ref name="OWOW"/> ([[Professional wrestling attacks#Fist drop|Running delayed fist drop]], with theatrics, sometimes diving from the [[Professional wrestling aerial techniques#Diving fist drop|top rope]])<ref name="wwe">{{cite web |url=http://www.wwe.com/superstars/raw/johncena/photos2/fiveknucklephotos/ |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080331204925/http://www.wwe.com/superstars/raw/johncena/photos2/fiveknucklephotos/ |archivedate=31. ožujka 2008. |title=Five Knuckle Shuffle |accessdate=20. veljače 2008. |publisher=WWE |work=John Cena Photos}}</ref> ** [[Nelson hold#Half nelson|Half nelson]] dropped into a [[neckbreaker]]<ref name=":0"/><ref name="Trionfo">{{cite web |last=Trionfo |first=Richard |title=WWE RAW REPORT: ARE THREE BOSSES BETTER THAN ONE?; HANDICAP MATCHES; PAUL HEYMAN RETURNS; DID WE GET A TASTE OF A SURVIVOR SERIES MATCH?; AND MORE |url=http://www.pwinsider.com/article/81518/wwe-raw-report-are-three-bosses-better-than-one-handicap-matches-paul-heyman-returns-did-we-get-a-taste-of-a-survivor-series-match-and-more.html?p=1 |accessdate=16. studenoga 2013. |publisher=PWInsider}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.pwinsider.com/article/81446/wwe-smackdown-report-del-rio-and-cena-face-monsters-rowan-and-harper-will-have-to-get-their-wrestling-shoes-ready-total-divas-is-back-and-more.html?p=1 |title=WWE SMACKDOWN REPORT: DEL RIO AND CENA FACE MONSTERS |quote=Cena esacpes and he hits half nelson neck breaker for a near fall.}}</ref> ** [[Professional wrestling throws#Hurricanrana|Hurricanrana]]<ref name=":0"/> ** [[Professional wrestling attacks#Lariat|Lariat]]<ref name=":0"/> ** Mnoge varijacije [[suplex]]a *** [[Suplex#Belly-to-back suplex|Belly-to-back]]<ref name=":0"/> *** [[Suplex#Fisherman suplex|Fisherman]]<ref name="OWOW"/> *** [[Suplex#Gutwrench suplex|Gutwrench]]<ref name=":0"/><ref>{{cite web |url=http://www.pwinsider.com/article/72707/1017-this-day-in-history-raw-is-mexico.html?p=1 |title=10/17 THIS DAY IN HISTORY: RAW IS MEXICO |quote=Del Rio with a reverse chin lock but Cena with a gutwrench suplex for a near fall. |accessdate=10. studenoga 2013.}}</ref> *** [[Suplex#Belly-to-belly suplex|Side belly-to-belly]]<ref>{{cite web |url=http://www.pwinsider.com/ViewArticle.php?id=76751&p=5 |title=COMPLETE WRESTLEMANIA 29 COVERAGE: CENA/ROCK II |quote=Cena with a belly-to-belly suplex for a near fall. |accessdate=10. studenoga 2013.}}</ref> *** [[Suplex#Vertical suplex|Vertical]], a ponekad i [[Suplex#Delayed vertical suplex|delaying]]<ref>{{cite web |url=http://www.pwinsider.com/article/74499/live-ongoing-wwe-raw-report-the-rock-will-return-but-john-cena-starts-things-off-tlc-rematch.html?p=1 |title=COMPLETE WWE RAW REPORT: FINALLY . . . WE HAD THE TLC MATCH BETWEEN PUNK AND RYBACK; FINALLY . . . THE PIPE BOMB GOES NUCLEAR; FINALLY . . . THE ROCK ADDRESSES PUNK; AND MORE |quote=Cena with a delayed vertical suplex and Cena gets a near fall. |accessdate=15. studenoga 2013.}}</ref> ** [[Professional wrestling attacks#Shoulder block|Running leaping shoulder block]]<ref name="OWOW"/> ** [[Professional wrestling throws#One-handed bulldog|Running one-handed bulldog]]<ref name="View1">{{cite web |url=http://www.wrestleview.com/news2009/1231831212.php |last=Golden |first=Hunter |title=Raw Results – 1/12/09 – Sioux City, IA |date=13. siječnja 2009. |accessdate=25. ožujka 2009. |publisher=WrestleView.com}}</ref> ** [[Professional wrestling throws#Hip toss|Sitout hip toss]]<ref name="OWOW"/> ** [[Powerbomb#Sitout powerbomb|Sitout powerbomb]]<ref name=":0"/><ref>{{cite web |url=http://www.pwinsider.com/ViewArticle.php?id=79709&p=4 |title=COMPLETE WWE SUMMERSLAM PAY PER VIEW COVERAGE |quote=Cena with a sit out power bomb for a near fall |accessdate=10. studenoga 2013.}}</ref> ** [[Spinebuster]]<ref name="OWOW"/> – 2002–2005; used rarely thereafter ** [[Stunner (professionalno hrvanje)#Springboard stunner|Springboard stunner]]<ref>{{cite web |url=http://pwtorch.com/artman2/publish/WWE_News_3/article_85273.shtml |title=WWE NEWS: John Cena talks restoring U.S. Title, the Open Challenge, Daniel Bryan, his new Springboard Stunner, Elimination Chamber match, more |last=Caldwell |first=James |date=28. svibnja 2015. |accessdate=28. svibnja 2015. |work=Pro Wrestling Torch}}</ref> – 2015–danas ** [[Powerbomb#Sunset flip powerbomb|Sunset flip powerbomb]]<ref name="MITB15">{{cite web |last1=Laboon |first1=Jeff |title=John Cena def. Kevin Owens |url=http://www.wwe.com/shows/moneyinthebank/2015/john-cena-kevin-owens-27450146 |website=wwe.com |accessdate=14. lipnja 2015.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://411mania.com/wrestling/csonkas-wwe-raw-review-6-29-15/ |title=Csonka’s WWE Raw Review 6.29.15 |quote=Cena connected with his slow motion Yoshi Tonic, but Cesaro would then hit the neutralizer for another near fall. |accessdate=1. srpnja 2015.}}</ref> – 2015–danas ** ''Throwback''<ref name="OWOW"/> ([[Neckbreaker#Neck snap|Running neck snap]] za sagnuti protivnika) – 2002–2011 ** [[DDT (professional wrestling)#Tornado DDT|Tornado DDT]], obično na [[DDT (professional wrestling)#Diving DDT|drugom užetu]]<ref name=":0">{{cite web |url=http://www.wwe.com/videos/10-moves-from-john-cenas-underrated-arsenal-wwecom-exclusive-nov-10-2013-26162347 |title=10 moves from John Cena's underrated arsenal: WWE.com Exclusive, Nov. 10, 2013 |publisher=[[WWE]] |accessdate=3. kolovoza 2014. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140607052158/http://www.wwe.com/videos/10-moves-from-john-cenas-underrated-arsenal-wwecom-exclusive-nov-10-2013-26162347 |archivedate=7. lipnja 2014.}}</ref> * '''Nadimci''' ** "Big Match John" ** "'''The Cenation Leader'''"<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/videos/playlists/john-cenas-most-extreme-moments |title=John Cena's most extreme moments |quote=See the Cenation leader at his most extreme in these video clips that push the envelope. |accessdate=15. studenoga 2013.}}</ref> ** "The Chain Gang Soldier"<ref name="nick host">{{cite news |url=http://www.news.com.au/perthnow/story/0,21598,24476906-5005368,00.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090728095958/http://www.news.com.au/perthnow/story/0,21598,24476906-5005368,00.html |archivedate=28. srpnja 2009. |title=WWE champion John Cena to host Nickelodeon awards |last=Ganska |first=Helen |date=12. listopada 2008. |work=The Sunday Times (Western Australia) |accessdate=2. ožujka 2009. |url-status=dead}}</ref> ** "'''The Champ'''"<ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/inside/the-25-greatest-nicknames-in-wwe-history |title=The 25 greatest nicknames in WWE history |accessdate=14. siječnja 2017. |publisher=WWE}}</ref> ** "The Doctor of Thuganomics"<ref name="mtv news">{{cite news |url=http://www.mtv.com/bands/w/wwe/news_feature_040312/ |title=John Cena And Method Man: Thuganomics 101 |date=12. ožujka 2004. |work=MTV News |accessdate=26. ožujka 2009. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050826105720/http://www.mtv.com/bands/w/wwe/news_feature_040312/ |archivedate=26. kolovoza 2005.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.wwe.com/superstars/johncena |title=John Cena |quote=See the Cenation leader at his most extreme in these video clips that push the envelope. |accessdate=15. studenoga 2013.}}</ref> ** "The Face of WWE"<ref name="auto">{{cite web |url=http://www.ign.com/articles/2012/11/02/top-50-wrestlers-of-all-time?page=4 |title=Top 50 Wrestlers of All Time |website=IGN |accessdate=15. studenoga 2014.}}</ref> ** "'''The Face That Runs the Place'''"<ref>{{cite web |last1=Benigno |first1=Anthony |title=WWE World Champion AJ Styles vs. Dean Ambrose vs. John Cena |url=http://www.wwe.com/shows/nomercy/2016/aj-styles-vs-dean-ambrose-vs-john-cena |work=WWE |accessdate=13. rujna 2016. |quote=Can AJ Styles cement his status as the new "Face That Runs the Place"?}}</ref> * '''[[Menadžeri (profesionalno hrvanje)|Menadžeri]]''' ** [[Kenny Bolin]]<ref>{{cite web |url=http://www.cagematch.net/?id=2&nr=691&page=14 |title=John Cena's entourage |publisher=Cagematch |accessdate=16. siječnja 2016.}}</ref> * '''[[Glazba u profesionalnom hrvanju|Ulazne pjesme]]''' ** "Slam Smack" od R. Hardy (FirstCom Production Music) (June 27, 2002 – November 21, 2002)<ref>Hardy, R. "Slam Smack". FirstCom Production Music (FirstCom Music Library). [http://www.firstcom.com/#/search-results.aspx?searchtype=quick&predictsearch=true&keyword=slam+smack&cd_desc=Album+Description&attributes=Attributes&tracks_desc=Description&tracks_title=Track+Title Firstcom.com]</ref> ** "Insert Bass Here" od DJ Case (FirstCom Production Music) (November 28, 2002 – February 13, 2003)<ref>DJ Case. "Insert Bass Here". FirstCom Production Music (OneMusic Library). [http://www.firstcom.com/#/search-results.aspx?searchtype=quick&predictsearch=true&keyword=insert+bass+here&cd_desc=Album+Description&attributes=Attributes&tracks_desc=Description&tracks_title=Track+Title Firstcom.com]</ref> ** "Basic Thuganomics" od John Cena (March 27, 2003 – March 10, 2005; [[WrestleMania XXV|April 5, 2009]]; March 12, 2012){{citation needed |date=Rujan 2016.}} ** "'''[[The Time Is Now (John Cena song)|The Time Is Now]]'''" od John Cena i [[The Trademarc]]a (March 17, 2005–danas){{citation needed |date=Rujan 2016.}} ** "We Are One" by [[12 Stones]] (October 3, 2010 – November 21, 2010; used while a part of [[The Nexus (professional wrestling)|The Nexus]]){{citation needed |date=Rujan 2016.}} == Vidi == *[[Josip Nikolai Peruzović]] *[[Antonio Barichievich]] *[[Ivan Radočaj]] *[[Mario Bokara]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == *[http://www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/los-pr-u-dijaspori-koje-su-svjetski-poznate-osobe-podrijetlom-hrvati-a-da-to-niste-ni-znali-69769 Dnevno.hr – Ratko Martinović: »Loš PR u dijaspori – Koje su svjetski poznate osobe podrijetlom Hrvati, a da to niste ni znali«] (objavljeno 28. listopada 2012.) {{GLAVNIRASPORED:Cena, John}} [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] [[Kategorija:Američki športaši]] [[Kategorija:Kečeri]] cdtd2iexwaf6gsxlmfdk0aer2seq0qw 0 463409 6436661 6303188 2022-08-03T01:34:33Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Jay Grdina.JPG|mini|desno|150px|Jay Grdina 2005. godine na dodjeli nagrada XBiz.]] '''John G "Jay" Grdina'''<ref name="Hoovers">[http://www.hoovers.com/club-jenna/--ID__116485--/free-co-factsheet.xhtml "Club Jenna, Inc."] [[Hoover's]] coverage by Joe Bramhall</ref> ([[11. listopada]] [[1967.]]) je američki [[pornografski glumac]], redatelj i producent. [[Hrvati u SAD-u|Hrvatskog]] je podrijetla.<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/los_pr_u_dijaspori__koje_su_svjetski_poznate_osobe_podrijetlom_hrvati_a_da_to_niste_ni_znali/1142313.html Dnevno.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121030173830/http://www.dnevno.hr/magazin/lifestyle/los_pr_u_dijaspori__koje_su_svjetski_poznate_osobe_podrijetlom_hrvati_a_da_to_niste_ni_znali/1142313.html |date=30. listopada 2012. }} Ratko Martinović: Loš PR u dijaspori - Koje su svjetski poznate osobe podrijetlom Hrvati, a da to niste ni znali, 28. listopada 2012. (Croatian)</ref> Na filmskim špicama pojavljuje se pod imenom '''Justin Sterling'''.<ref name="Forbes">[http://www.forbes.com/free_forbes/2005/0704/124.html "The (Porn) Player"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120719072230/http://www.forbes.com/free_forbes/2005/0704/124.html |date=19. srpnja 2012. }}, by Matthew Miller, ''Forbes'' magazine, 4. srpnja 2005.</ref> Grdina se rodio u Ohiju<ref name="BrandAccessForum">[https://web.archive.org/web/20060508203551/http://www.brandaccessforum.com/speakers.htm#jg Brand Access Forum]8. svibnja 2006. [[Los Angeles]], [[California]] speaker profile. Arhivirano s [http://www.brandaccessforum.com/speakers.htm] 8. svibnja 2006. na [[Internet Archive]]u</ref> u dobrostojećoj stočarskoj obitelji koja je posjedovala [[ranč]]eve. Obitelj je doselila u SAD iz Hrvatske iz [[Karlovac|Karlovca]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/novi-broj-magazina-svijet-uz-nedjeljni-jutarnji--niste-culi-za-nju--iva-mihalic-postat-ce-nasa-najveca-zvijezda/1005777/ |title=Pornoindustrija |journal= |access-date=9. studenoga 2012. |archive-date=23. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120623052224/http://www.jutarnji.hr/novi-broj-magazina-svijet-uz-nedjeljni-jutarnji--niste-culi-za-nju--iva-mihalic-postat-ce-nasa-najveca-zvijezda/1005777 |url-status=dead }}</ref><ref name="Forbes"/> Bivši je suprug pornografske glumice [[Jenna Jameson|Jenne Jameson]].<ref name="dnevno"/> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Grdina, Jay}} [[Kategorija:Hrvati u SAD-u]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] [[Kategorija:Pornografski glumci]] 7wcnlmwnblkre9rwmxxkrwo21gd0w8e 0 463832 6436727 6293920 2022-08-03T07:29:24Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Formatirati tekst}} [[Image:A-Soapopera-for-iMacs.jpg|right|thumb|200px|G. H. Hovagimyan, "A Soapopera for iMacs"]] '''[[Konzervacija-restauracija|Konzervacija]] novih umjetničkih medija''', vid je konzervacije [[umjetnina]], usko vezan za praksu proučavanja i pronalaženja tehnika za očuvanje umjetničkih radova stvorenih pomoću digitalnih, bioloških i drugih raznolikih medija. Kako umjetnici od 1960. nadalje sve više koriste razne medije, uključujući one digitalne i [[internet]], konvencionalne strategije očuvanja ovih djela iscrpljene su i suviše ograničene, jer kako očuvati i prezentirati radove stvorene uz pomoć ili na temelju korištenja danas suveremenih medija. Dok brzo tehničko zastarijevanje predstavlja najočigledniji primjer ranjivosti spomenutih, proučavanje drugih aspekata koji prkose tradicionalnoj konzervaciji restauraciji, poput hibridnih, kontekstualnih ili kvaliteta žive izvedbe - uzrok su traženja novih strategija za očuvanje djela konceptualne umjetnosti, performansa, instalacija, video umjetnosti pa sve do u ograničenom obimu i slikarstva i skulpture. ==Povezanost s drugim vidovima čuvanja== Sveobuhvatni termin poput "varijabilnih medija", nam sugerira da je moguće i ovakove radove pojmiti nezavisno o materijalu i opremi koji su korišteni za izradu i izlaganje istih. ==Strategije očuvanja== ===Pohrana=== Prikupljanje i pohrana opreme, poput dvd uređaja i osobnih računala, korištenih za izradu i reprodukciju ovih djela predstavlja najbolju kratkoročnu taktiku, obzirom na brzo tehnološko zastarijevanje opreme i medija. Pohrana svoje slabe točke najviše pokazuje kod djela internet umjetnosti, performansa i žive elektronske glazbe. Varijacije na temu pohrane: * '''Osvježavanje''' Periodičko presnimavanje na istovjetan nosioc. * '''Restauracija''' Čišćenje ili popravak postojećeg artefakta ili file-a, posebice kada se javi novija verzija koja nadmašuje ili nadomješta trenutačno raspoloživ izvornik. * '''Umrežena pohrana''' Pohrana na više hard diskova,"kloniranje". ===Prijenos na suvremeniji medij=== Podrazumijeva prijenos na suvremeniji vid očuvanja zapisa, primjerice s [[VHS|VHS trake]] na [[DVD]], ili danas [[Blu-ray Disc|Blue Ray]], te [[USB memorija|USB memoriju]]. Može doći i do manjih promjena kvalitete zapisa no integritet izvornika ostaje očuvan. ===Emulacija=== Označava proces simulacije starog, izvorno korištenog operativnog sustava, na novijoj softverskoj ili hardverskoj platformi. Kao i kod prijenosa na suvremeniji medij i ovdje je cilj održati djelo živim, iako je izvorni medij zastario, no emulacija čuva i izvorni kod djela računalne umjetnosti. Ova vrsta softvera je trenutačno dosta raznolika po pitanju stanja razvoja te efikasnosti. ==== ''Seeing Double'': testiranje emulacije ==== Godine 2004, [[Solomon R. Guggenheim Museum|Guggenheim Museum]], u suradnji s [[Daniel Langlois Foundation]], održao je izložbu Seeing Double: Emulation in Theory and Practice kao pokušaj probe emulacije. Na izložbi su radovi izvedeni i postavljeni u izvornom obliku paralelno prikazani emulirani na novijim fizičkim medijima. Izložba je postavljena uz pomoć kompjutorskog istraživača specijalista za emulaciju, [[Jeff Rothenberg]]-a. Rothenberg je 1998. publicirao svoj rad "Avoiding Technological Quicksand: Finding a Viable Technical Foundation for Digital Preservation". ===Reinterpretacija=== Ovo je ponajbolja, ali i najrizičnija strategija očuvanja djela umjetnosti novih medija, podrazumijeva da se djelo pri svakom novom izvođenju ponovo interpretira. Može zahtijevati i novo pisanje koda za novu platformu. Opasna tehnika, no često i jedina koju se može uporabiti pri rekreaciji izvedenog, instaliranog ili umreženog djela, kod kojeg se eventualno već pri stvaranju računalo na eventualne izmjene konteksta. ==Instrumenti očuvanja== ===Upitnik o varijabilnim medijima=== Jon Ippolito-a, kustos Muzeja Gugenheim, razvio je upitnik o varijabilnim medijima.<ref>{{Citiranje weba |title=Variable Media Network |url=https://www.variablemedia.net/e/welcome.html |access-date=2021-09-24 |website=www.variablemedia.net}}</ref> Radi se o interaktivnom obrazcu, spojenom s većom bazom podataka, oblikovanom za bilježenje informacija o digitalnim, performerskim, ili drugim vrstama umjetničkih uradaka umjetnosti varijabilnih medija. Cilj je odrediti "što je to" i "što je potrebno" učiniti kod muzejskih akvizicija ove vrste. Upitnik pomaže umjetnicima i muzejskim radnicima u razumijevanju promijenjivih atributa ovakove umjetnosti, te kako na najbolji način ove promjene uključiti u buduću, eventualnu rekreaciju djela. Zasnovan na pretpostavci da se neki aspekti logike umjetničkog djela ili njegove prezentacije mogu odrediti nezavisno od fizičkog konteksta i opreme koja se koristi za izlaganje, upitnik bilježi informacije o sljedećim ponašanjima ili o mediju nezavisnim aspektima, kao što su: * '''Sadržano''' Pokriva prevlake; nosioc/strukturu/mounting; okvir; prihvatljive površinske izmijene. * '''Instalirano''' Pokriva prostor; granice; pristup; rasvjetu; zvuk; sigurnost; osnovu/e; raspored elemenata; oprmu za izlaganje ili nepokretne elemente; arhitektoski postav; uoćljivost opreme. * '''Izvedeno''' Pokriva kostime, izvođače, scenu, broj izvođača, formet uputa, na što se iste odnose, dokumentacija o novim izvedbama, položaj publike, sinkronizaciju... * '''Interaktivno''' Pokriva odaziv korisnika; mehanizme suradnje, održavanje. * '''Reproducirano''' Pokriva međuodnos umjetnikovih izvornika, lociranje istih, status istih, prihvatljive proizvođače, prihvatljivost izložbene kopije, dozvolu za izradu iste, sudbinu izložbene kopije, odobrenje za kompresiju/digitalizaciju. * '''Duplicirajuće''' Pokriva inertne materijale, fizička određenja istih, autoriziraneizvođače i distributere, dupliciranje sukladno...; elektroska oprema i hardver, sudbina izvedbenih kopija. * '''Kodirano''' Pokriva rezoluciju ekrana, paletu boja, izvore vanjskih podataka, fontove, otvorenost koda. * '''Umreženo''' Pokriva izložbeni kontekst, vanjske izvore podataka, nestandardni protokol, model mreže, minimalni computing bandwith. ==Standardi== ===Media Art Notation System (MANS)=== Richard Rinehart, ravnatelj i kustos digitalnih medija pri Berkeley Art Museum/Pacific Film Archive napravio je MANS.<ref>{{Citiranje weba |date=2007-06-09 |title=www.bampfa.berkeley.edu |url=http://www.bampfa.berkeley.edu/about/formalnotation.pdf |url-status=bot: unknown |access-date=2021-09-24 |website=web.archive.org |archive-date=9. lipnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070609135334/http://www.bampfa.berkeley.edu/about/formalnotation.pdf }}</ref> Taj se sustav opisuje kao formalni notacijski sustav za medijsku umjetnost, i teži uključenju postojećih okvira čuvanja, kao i pripadajućeg vokabulara, trenutačno korištenog za dokumentiranje drugih u muzeju smještenih oblika umjetnosti. Koristeći metaforu notnog zapisa kao oblika deklarativnog i konceptualnog zapisivanja glazbe, Rinehart uspoređuje medijsku umjetnost s glazbenom kompozicijom koja zadržava i održava svoj izvorni integritet bez obzira na različite instrumentacije i aranžmane, nad razvojnim vremenskim razdobljima, u tom smislu, rezultati se sami po sebi smatraju varijabilnim. Po Rinehart-u, medijska umjetnost ( u kojoj je logička informacija određena kao odvojena od fizičkog hardvera) je sposobna biti rezultatom zasnovanim na informacijama stečenim putem dokumenata poput Variable Media Questionnaire, te kao takva može biti realizirana na raznolikoj medijskoj opremi. Držeći se glazbene notacije, Media Art Notation System je izveden kao (jer i ima njegovu unutarnju strukturu ) interpretacija kompjuterskih programerskih jezika, primarno [[Declarative programming|Digital Item Declaration Language]] ([[DIDL]]), vrste [[Extensible Markup Language]] (XML) koji dozvoljava veći, više granularne opise multi-komponentnih digitalnih objekata. MANS čine tri sloja; konceptualni model dokumentacije, preferirani izražajni format za model interpretacije DIDL XML-a i, ključni sloj, rezultat, zapis, koji služi kao zabilješka za kroz bazu podataka obradiv rad. Željelo se da prepletanjem ideja deklarativnog i više proceduralnog jezika, MANS bude sposoban djelovati kao kičma umjetničkog djela, da bude sugestivan a ne odviše preskriptivan, u smislu načina na koji određuje i kasnije reinterpretira samo djelo. ==Povijest čuvanja novih medija== ===Individulani doprinosi=== Brojni su konzervatori djela suvremene umjetnosti dali svoj doprinos očuvanju djela umjetnosti novih medija: *Carol Stringari iz [[Guggenheimov muzej u New Yorku|muzeja Guggenheim]] u [[New York City, New York|New Yorku]] *Pip Laurenson iz Tate Gallery u [[London]]u *Jill Sterret iz [[San Francisco, Kalifornija|San Francisco]] Museum of Modern Art. Kao voditelj odjela zbirki i konzervacije ovog muzeja, ona je lakomi sakupljač te konzervator djela suvremenih umjetnika. Također se posvetila i živoj suradnji između umjetnika, kustosa, tehničkih eksperata, matičara i konzervatora koji podupiru konzervatorsku praksu vezanu uz suvremenu umjetnost. ===Organizacije=== Koncept konzervacije varijabilnih medija razvijen je 1998., prvo kao stvaralačka strategija koju je J. Ippolito stvorio kroz kontradiktornu suradnju s umjetnicima Janet Cohen i Keith Frankom, te je iz toga kasnije nastala strategija za očuvanje ovih djela nazvana Variable Media Initiative, a koja je isprva primijenjena na ugrožena djela iz zbirke muzeja Gugenheim. Godine 2002. ovaj je muzej u suradnji s Daniel Langlois Foundation for Art, Science and Technology u Montrealu zasnovao Variable Media Network, usuglašen pokušaj razvijanja muzejskog standarda, odnosno najprimjerenije prakse za sakupljanje i očuvanje ovakovih umjetničkih djela. Osim Stringari i Ippolito-a, u druge važne članove Variable Media Network-a Alain depocasa, ravnatelha centra za istraživanje i dokumentaciju pri Daniel Langlois Foundation;te Caitlin Jones. U otprilike isto vrijeme istraživanja o mogućnostima očuvanja digital/media art-a vođena su i na zapadnoj obali SAD, gdje Richard Rinehart, ravnatelj Digital Media i kustos Digital Art-a u Berkeley Art Museum/Pacific Film Archive, publicira svoj važan rad na ovu temu, The Straw that Broke the Museum's Back? Collecting and Preserving Digitial/Media Art for the Next Century, godine 2000.<ref>{{Citiranje weba|date=2012-07-23|title=Switch{{!}}Journal|url=http://switch.sjsu.edu/nextswitch/switch_engine/front/front.php?artc=233|access-date=2021-09-24|website=web.archive.org|archive-date=23. srpnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120723084714/http://switch.sjsu.edu/nextswitch/switch_engine/front/front.php?artc=233|url-status=bot: unknown}}</ref> Rinehart također utemeljuje Conceptual & Intermedia Arts Online (CIAO) [http://www.bampfa.berkeley.edu/about_bampfa/avantgarde.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070419010721/http://www.bampfa.berkeley.edu/about_bampfa/avantgarde.html |date=19. travnja 2007. }} zajedno s Franklin Furnace, u New York-u bazirane organizacije koja podupire rad performance umjetnika, te dokumentira i brani rad istih, kao i 'ephemeranu' ili netradicionalnu umjetnost, koju vodi [[Martha Wilson]]. Članovi Variable Media Network i CIAO udružili su snage s drugim sličnim organizacijama poput [[Rhizome.org]], pri New York [[New Museum of Contemporary Art]], za kolektivno usmjerene pothvate kakav je i Archiving the Avant Garde.<ref>{{Citiranje weba |date=2007-04-19 |title=Archiving the Avant-Garde |url=http://www.bampfa.berkeley.edu/about_bampfa/avantgarde.html |access-date=2021-09-24 |website=web.archive.org |archive-date=19. travnja 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070419010721/http://www.bampfa.berkeley.edu/about_bampfa/avantgarde.html |url-status=bot: unknown }}</ref> Ta šira koalicija djeluje pod rubrikom [http://forging-the-future.com Forging the Future] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201128171427/http://forging-the-future.com/ |date=28. studenoga 2020. }}, te njome rukovodi [[Still Water]] lab u University of Maine, te nudi slobodne, open-source alate za new media preservation, uključujući i 3. generaciju Variable Media Questionnaire-a. Timothy Murray 2002. godine osniva The Rose Goldsen Archive of New Media Art.<ref>{{Citiranje weba|title=Rose Goldsen Archive of New Media Art {{!}} Cornell University Library|url=http://goldsen.library.cornell.edu/|access-date=2021-09-24|website=goldsen.library.cornell.edu}}</ref> Organizacija je nazvana po jednoj od prvih kritičarki komercijalizacije mas medija Profesorici Rose Goldsen s Cornell University-a. Arhiv prikuplja i čuva internacionalna umjetnička djela producirana na CD-Rom-u, DVD-Rom-u, te video art, digital art i internet art. Zbirka uključuje i pomoćne materijale - nepublicirane priručnike, kataloge, monografije, te opće preglede new media art-a. Daje se naglasak i na digital interface i umjetničke eksperimente nezavisnih nadnacionalno orijentiranih umjetnika. Zamišljena kao središnji eksperimentalni centar za istraživanja i kreativnost Goldsen Arhiva uključuje i materijale idividualnih umjetnika te suradnju na konceptulnim eksperimentima na međunarodnom planu. Od drugih važnih inicijativa treba izdvojiti [[DOCAM]], međunarodnu istraživačku alijansu posvećenu dokumenetiranju i konzervacviji media art-a, organiziranu od Daniel Langlois Foundation, te International Network for the Conservation of Contemporary Art (INCCA), koju pak podupire Nizozemski institut za kulturnu baštinu(ICN). ==Konzervacija novih umjetničkih medija u Hrvatskoj== U Hrvatskoj trenutačno djeluju 3 muzeja suvremene umjetnosti, i to u Zagrebu, Rijeci i Puli. Kako školovanja za ovu vrlo specifičnu grupu umjetnina kod nas nema, na konzervaciji ovih umjetnina rade u pravilu akademski slikari ili grafičari, kojih je dio završio i Specijalistički postdiplomski studij konzerviranja restauriranja u [[Ljubljana|Ljubljani]]. ==Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora restauratora u Hrvatskoj== Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora metala u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima: *Pravilnik o stručnim zvanjima za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te uvjetima i načinu njihova stjecanja (NN 104/19 na snazi od 8.11.2019.) *Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) Što se tiče zaštite prava konzervatora restauratora stanje je i dalje nezadovoljavajuće usprkos nekim pozitivnim stvarima koje donosi novi pravilnik, prije svega činjenice da su svi konzervatori restauratori konačno podvedeni pod jedan jedinstveni pravilnik, te konačnog reguliranja statusa školovanih restauratora. Posebno su ugrožena prava restauratora zaposlenih u muzejima. ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Dodatna literatura== * Chin, Daryl. "Transmissible Evidence". PAJ: A Journal of Performance & Art Jan2002, Vol. 24 Issue 70, p44-51, 8p, 4bw. * Steve Dietz. [http://www.neme.org/524/collecting-new-media-art Collecting New Media Art: Just Like Anything Else, Only Different] * [[Oliver Grau]]. "For an Expanded Concept of Documentation: The Database of Virtual Art", ICHIM, École du Louvre, Paris 2003, Proceedings, pp.&nbsp;2–15. [http://www.archimuse.com/publishing/ichim03/016C.pdf Expanded Concept of Documentation] * Jones, Caitlin. "Does Hardware Dictate Meaning? Three Variable Media Conservation Case Studies" [http://www.horizonzero.ca/textsite/ghost.php?is=18&file=6&tlang=0 Horizon article] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927133717/http://www.horizonzero.ca/textsite/ghost.php?is=18&file=6&tlang=0 |date=27. rujna 2011. }} * Jones, Caitlin. "Seeing Double: Emulation in Theory and Practice, The Erl King Case Study" [http://aic.stanford.edu/sg/emg/library/pdf/jones/Jones-EMG2004.pdf Case Study] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516192830/http://aic.stanford.edu/sg/emg/library/pdf/jones/Jones-EMG2004.pdf |date=16. svibnja 2008. }} * Jones, Caitlin. "Understanding Medium: preserving content and context in variable media art" [http://kmi.lux.org.uk/casestudies/understanding.htm Article from Keep Moving Images] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090404110803/http://kmi.lux.org.uk/casestudies/understanding.htm |date=4. travnja 2009. }} * [[Christiane Paul (curator)|Christiane Paul]]. [http://www.neme.org/571/preserving-new-media Challenges for a Ubiquitous Museum: Presenting and Preserving New Media] * Quaranta, Domenico. Interview with Jon Ippolito published in "Noemalab" [http://rhizome.org/discuss/view/19321/#36786 Leaping into the abyss and resurfacing with a pearl] * Serexhe, B. (Ed.)Theory and Practice in the Conservation of Digital Art. The Project digital art conservation, Karlsruhe 2013. ==Vanjske poveznice== * [https://web.archive.org/web/20121108020422/http://www.bampfa.berkeley.edu/about/avantgarde BAM/PFA] Archiving the Avant-Garde * [https://web.archive.org/web/20091125094050/http://www.erpanet.org/events/2004/glasgowart/index.php#papers erpanet] The Preservation of Digital-Born Art * [http://variablemedia.net/e/preserving/html/var_pre_index.html Preserving the Immaterial]-A conference on variable media * [http://variablemedia.net/e/seeingdouble/ Seeing Double: Emulation in Theory and Practice] * [http://www.docam.ca/ DOCAM]- Documentation and Conservation of the Media Arts Heritage / Documentation et Conservation du Patrimoine des Arts Médiatiques * [https://web.archive.org/web/20120307165826/http://www.pro.rcip-chin.gc.ca/sommaire-summary/arts_mediatiques_et_musees-media_art_and_museums-eng.jsp Media Art and Museums: Guidelines and Case Studies] * [https://web.archive.org/web/20110723000837/http://www.pro.rcip-chin.gc.ca/GetForumRecord.do?type=sd&lang=en&id=FORUM_24691&ens=cnRsTGFuZz1lbiZydGxUeXBlPXNk Variable Media Network] -A resource from CHIN (Canadian Heritage Information Network) * [https://web.archive.org/web/20130426124739/http://www02.zkm.de/digitalartconservation/index.php/en.html Digital art conservation project] *[http://www.variablemedia.net/e/seeingdouble/ Seeing Double: Emulation in Theory and Practice] *[http://www.clir.org/PUBS/reports/rothenberg/contents.html "Avoiding Technological Quicksand: Finding a Viable Technical Foundation for Digital Preservation"] {{Konzervacija-restauracija}} [[Kategorija:Konzervacija|Novi umjetnički mediji]] ak14asz4zbfpht5y9p3mkugepreekof 0 469057 6436675 6417172 2022-08-03T03:05:03Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Jovanka Radicevic.jpg|mini|desno|250px|Jovanka Radičević]] {{Medalje vrh}} {{Medalje OI}} {{Medalje srebro | [[Rukomet na OI 2012. – žene|London 2012.]] | }} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u rukometu za žene – Srbija 2012.|Srbija 2012.]] | }} {{Medalje dno}} '''Jovanka Radičević''' ([[Podgorica]], [[23. listopada]] [[1986.]]), crnogorska [[rukomet]]ašica koja igra na poziciji desnog krila. Igra za makedonski klub Vardar i [[Crna Gora|crnogorsku]] [[crnogorska ženska rukometna reprezentacija|reprezentaciju]]. Visoka je 169 cm. Od [[2004.]] do [[2011.]] igrala je za [[ŽRK Budućnost]]. * crnogorsko prvenstvo: 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011. * crnogorski kup: 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011. * mađarsko prvenstvo: 2012. * mađarski kup: 2012. * Regionalna liga: 2010., 2011. * Kup pobjednika kupova: 2006., 2010. * Liga prvaka: prvo mjesto 2013; drugo mjesto 2012; trece mjesto 2014. * najbolje desno krilo EP 2012. [https://web.archive.org/web/20121221012952/http://www.ehf-euro.com/Singe-News.2807.0.html?&tx_ttnews%5Btt_news%5D=22141&cHash=3f5271d0e1d7bfa037c35e411167a017#.UM8UWV-Fws0] == Vanjske poveznice == * [http://www.ehfcl.com/women/2010-11/player/523640/Jovanka+Radicevic Profil] {{GLAVNIRASPORED:Radičević, Jovanka}} [[Kategorija:Crnogorski rukometaši]] 6wi65qryikquazhacn9g8a1c64zfwkr 0 471602 6436694 6283962 2022-08-03T05:03:31Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki '''Kastav film festival''' je međunarodni filmski festival koji se održava u ljetnim mjesecima u gradu [[Kastav|Kastvu]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Festival je pokrenut 2009. godine. Projekt potiče otvaranje javnog prostora i slobodu izražavanja osiguravanjem prikazivanja svih pristiglih radova, bez selekcije. [[File:M-kff.JPG|thumb|Logotip festivala, 2012.]] == Povijest == [[File:A06.jpg|thumb|Javna tribina na prvom izdanju festivala, 2009.]] Krajem 2008. godine, grupa studenata i studentica s Kulturalnih studija u [[Rijeka|Rijeci]] istraživala je mogućnosti stvaranja eksperimentalnih kulturnih projekata temeljenih na slobodi izražavanja, suradnji i nehijerarhijskoj strukturi. Odmah u početku počeo se nametati projekt filmskog festivala koji bi se bavio javnim prostorom i slobodnim prikazivanjem svih radova, neovisno o statusu autora/autorice, kvaliteti produkcije, žanru i tematici. Početkom 2009. godine dodatno je utvrđena jezgra projekta, prikupljena su financijska sredstva i određen je termin izvedbe. Kao mjesto izvođenja projekta odabran je [[Kastav|Kastav]]. Priprema izvedbe bila je otežana zbog tadašnjih velikih studentskih prosvjeda na kojima je bio angažiran gotovo cijeli organizacijski tim. Unatoč tome, prvo izdanje Kastav Film Festivala proglašeno je uspjehom, te su započeli pregovori o mogućnostima kontinuiranog održavanja ove manifestacije. 2010. održano je 2. izdanje festivala,<ref>http://www.seecult.org/dogadjaj/kastav-film-festival{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> koje je donijelo poboljšanja u tehničkom smislu. Broj prijavljenih filmova bio je znatno povećan u odnosu na prvu godinu. Treće izdanje festivala obilježeno je predstavljanjem Manifesta, koji je napokon odredio okvir djelovanja i konačan izgled projekta. Manifest je polučio velik interes u nezavisnoj međunarodnoj sceni, što je dovelo i do većeg broja radova prijavljenih iz europskih i svjetskih zemalja.<ref>http://kulturpunkt.cognita.hr/content/kastav-film-festival{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> 4. Kastav Film Festival uveo je nove sadržaje za publiku u obliku glazbenih nastupa,<ref>http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=46139</ref> a pojačana je i suradnja s lokalnom zajednicom. Na posljednjem izdanju prikazano je oko 120 filmova u 3 dana i na 3 lokacije. == Manifest == [[File:B65.jpg|thumb|Pogled na lokaciju Gradska loža, 2010.]] Manifest<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.kastavfilmfestival.com/hr/manifest.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20130227044053/http://kastavfilmfestival.com/hr/manifest.html |archive-date=27. veljače 2013. |access-date=30. siječnja 2013.}}</ref> festivala iz 2011. koji određuje okvir djelovanja sastoji se od sljedećih točaka: # svi/e mogu prijaviti filmove # moraju se prikazati svi primljeni filmovi bez obzira na format i temu # ne smije se cenzurirati i selektirati filmove # javni prostor, kao opće dobro, mora biti na raspolaganju svima # sve projekcije moraju biti besplatne # ne prihvaćamo formu filmskih festivala # negiramo filmske autoritete i ukidamo usustavljene filmske norme # institucije moći nemaju pravo odlučiti tko će biti autor/ica + svi/e mogu snimiti film i javno ga prikazati # ako se ne ispune sva pravila, festival prestaje postojati # ne odgovaramo za prikazani sadržaj == Lokacije == [[File:B19.jpg|thumb|Pogled na lokaciju Trg Fortica, 2010.]] S obzirom na to da je nemoguće predvidjeti broj i trajanje prijavljenih filmova, broj lokacija varira svake godine. Sva četiri dosadašnja izdanja festivala izvodila su se na lokacijama Gradska loža i Trg Fortica. Gradska loža, najveći prostor takvog tipa na Kvarneru,<ref>http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/481/language/en-GB/STARA-GRADSKA-LOZA-ndash-Kastav.aspx</ref> povijesno je mjesto na kojem su se od 16.st. održavale javne rasprave i okupljanja građanstva. Trg Fortica smješten je u sklopu nekadašnjeg bastiona, a danas je u funkciji gradskog parka. S njega se pruža jedan od najljepših pogleda na Kvarner.<ref>http://www.croatiaholidayshr.com/Naslovnica/Pregledclanka/tabid/63/ArticleId/480/language/en-GB/TRG-FORTICA-ndash-Kastav.aspx</ref> Osim ovih lokacija, korišteni su i prostor galerije Atelje Lokvina, te terasa ispred Bačvarskog muzeja. Visoka razina fleksibilnosti izvedbe projekta omogućava otvaranje novih lokacija po potrebi. == Vanjska poveznica == *[http://www.kastavfilmfestival.com Službena stranica]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130227043541/http://kastavfilmfestival.com/hr/ |date=27. veljače 2013. }} *[http://www.facebook.com/KastavFilmFestival Facebook stranica] == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Hrvatski filmski festivali]] [[Kategorija:Kastav]] 5piti4851jewx613kbpgtpkymnkbjgn 0 471948 6436674 6412729 2022-08-03T03:03:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = José Pékerman | slika = [[Datoteka:Jose N. Pekerman (September 2013).jpg|250px]] | opis slike = Pékerman kao izbornik [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]] u [[rujan|rujnu]] [[2013.]] godine. | puno ime = José Néstor Pékerman | visina = | nadimak = ''El Vacilador Pékerman'' | datum rođenja = [[3. rujna]] [[1949.]] | mjesto rođenja = [[Villa Domínguez]] | država = {{ZD+X/A|ARG}} | datum smrti = | mjesto smrti = | država smrti = | trenutačni klub = {{NogRep|KOL}} | broj u klubu = | pozicija = Izbornik (kao igrač [[Nogometne pozicije|desno krilo]]) | mlade godine = | juniorski klubovi = [[Argentinos Juniors]] | godina = 1970. – 1974.<br/>1974. – 1977. | profesionalni klubovi = [[Argentinos Juniors]]<br/>[[Independiente Medellín]] | nastupi(golovi) = {{0}}134 {{0}}{{0}}(12)<br/>{{0}}101 {{0}}{{0}}(15) | godine u reprezentaciji = | reprezentacija = | nastupi u reprezentaciji(golovi) = | godine treniranja = 1981. – 1982.<br/>1982. – 1992.<br/>1992. – 1994.<br/>1994. – 2001.<br/>2003.<br/>2004. – 2006.<br/>2007. – 2008.<br/>2009.<br/>2012. – | klubovi = [[Chacarita Juniors]] (juniori)<br/>[[Argentinos Juniors]] (juniori)<br/>[[Colo-Colo]] (juniori)<br/>{{ZD|A|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]]<br/>[[Club Deportivo Leganés|Leganés]] (sportski direktor)<br/> {{NogRep|ARG}} <br/>[[Club Toluca|Toluca]]<br/>[[UANL Tigres|Tigres]]<br/> {{NogRep|KOL}} | ažurirano = 8. travnja 2017. }} '''José Néstor Pékerman''' ([[Villa Domínguez]], [[Argentina]], [[3. rujna]] [[1949.]]) je [[Argentina|argentinski]] nogometni trener i bivši nogometaš. Kao trener postao je poznat nakon što je s argentinskom juniorskom reprezentacijom osvojio tri naslova svjetskog prvaka ([[1995.]], [[1997.]] i [[2001.]]) dok je [[1997.]] i [[1999.]] s U20 reprezentacijom bio kontinentalni prvak. Od [[2004.]] do [[2006.]] Pékerman je bio izbornik [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] s kojom je nastupio u finalu [[Kup konfederacija 2005.|Kupa konfederacija 2005.]] te na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj 2006.]] Danas je José Pekerman izbornik [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]]. == Karijera == === Igračka karijera === U svojoj kratkotrajnoj nogometnoj karijeri, José Néstor Pékerman je igrao za domaći [[Argentinos Juniors]] te kolumbijski [[Independiente Medellín]]. Kao igrač, Pékerman je u 28. godini teško ozlijedio [[koljeno]] zbog čega je prekinuo s profesionalnim nogometom. Međutim, jer je bio prisiljen uzdržavati sebe i svoju obitelj, José Néstor je obavljao različite poslove a jedno vrijeme bio je i vozač taxija. === Trenerska karijera === Trenerskim poslom Pékerman se počeo baviti [[1981.]] godine te je vodio juniorske momčadi [[Chacarita Juniors|Chacarite Juniors]], [[Argentinos Juniors]]a i [[Colo-Colo|Cola-Cola]]. [[1994.]] godine je postao izbornik argentinske U20 reprezentacije što je izazvalo čuđenje mnogih jer Pékerman do tada nije imao nikakvih trenerskih uspjeha. Međutim, njegov uspjeh s juniorskom reprezentacijom je ušutkao njegove kritičare. Tako je s U20 sastavom bio tri puta prvak svijeta ([[1995.]] u [[Katar|Katru]], [[1997.]] u [[Malezija|Maleziji]] i [[2001.]] u [[Argentina|Argentini]]) te dva puta bio prvak Južne Amerike ([[1997.]] i [[1999.]]). [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinsku seniorsku reprezentaciju]] Pékerman je preuzeo [[15. rujna]] [[2004.]], dok je na njegovu preporuku novim izbornikom argentinskog U20 sastava postao [[Marcelo Bielsa]] koji je iste godine s juniorima osvojio olimpijsko zlato na [[OI 2004.|OI u Ateni]]. Prvo veće natjecanje s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] bio je [[Kup konfederacija 2005.|Kup konfederacija 2005.]] u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ondje su Gaučosi sudjelovali kao izuzetak. Naime, [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]] se kvalificirao na turnir osvajanjem [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskog prvenstva 2002.]] a jer su Carioce osvojile i [[Copa América|Copa Américu]] [[2004.]], kao predstavnik Južne Amerike je pozvan finalist tog natjecanja, a to je bila Argentina. Na tom natjecanju Argentina je u skupini A pobijedila pobijedila [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]] (s 2:1) i [[Australska nogometna reprezentacija|Australiju]] (s 4:2) dok je protiv domaćina [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačke]] odigrala neriješeno, odnosno 2:2. U polufinalu je poražen [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] boljim izvođenjem jedanaesteraca (6:5) dok je u samome finalu igranom na frankfurtskom [[Waldstadion]]u, Argentina poražena od rivala [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazila]] s visokih 4:1. Prije početka [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetsko prvenstva u Njemačkoj 2006.]], Pékermanova odluka o izostavljanju [[Javier Zanetti|Javiera Zanettija]] i [[Walter Samuel|Waltera Samuela]] je protumačena kao kontroverzna. Na samom Mundijalu, argentinski izbornik je s reprezentacijom prošao skupinu sa [[Nogometna reprezentacija Srbije i Crne Gore|SiCG]], [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemskom]] te [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obalom Bjelokosti]]. U osmini finala je pobijeđen [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] dok je u četvrtfinalu [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]] pobijedila Argentinu boljim izvođenjem jedanaesteraca. Nakon tog poraza i ispadanja [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] iz daljnjeg natjecanja, Pékerman je podnio ostavku dok je predsjednik Argentinskog nogometnog saveza [[Julio Grondona]] neuspješno pokušao utjecati na njega da se predomisli. Isto tako, unatoč ispadanju Pékerman je bio cijenjen među navijačima i medijima. Smatra se da je glavni razlog njegove ostavke velika pobuna u svlačionici koja je izbila nakon ispadanja Argentine. [[30. svibnja]] [[2007.]] Pékerman je postao trenerom meksičke [[Club Toluca|Toluce]] koju je vodio jednu sezonu a poslije toga i [[UANL Tigres|Tigres]]. U srpnju [[2010.]] je objavljeno da je trener u ozbiljnim pregovorima s nogometnim savezima Australije i Japana o preuzimanju njihovih reprezentacija ali niti jedan od tih poslova nije u konačnici realiziran. Izbornikom [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbije]] Pékerman je postao u siječnju [[2012.]] godine te je na klupi reprezentacije debitirao u prijateljskoj utakmici protiv [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksika]]. Na tom susretu je Kolumbija impresionirala u potpunosti preuzevši kontrolu igre te pobijedivši s 2:0. Novi izbornik je imao impresivan start od četiri pobjede u prvih pet utakmica. Pékerman se posebice istaknuo pobjedama protiv [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaja]] i [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čilea]] (4:0 i 3:1) u kvalifikacijama za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|SP u Brazilu 2014.]], te protiv [[Kamerunska nogometna reprezentacija|Kameruna]] s 3:1 gdje je sastavio momčad bez ključnih igrača. == Privatni život == Pékermanovi djed i baka su podrijetlom iz [[Ukrajina|Ukrajine]] te su emigrirali u argentinsku provinciju [[Entre Ríos]]. Njegov djed je znao u šali govoriti da je jedan od njegovih nećaka [[Gregory Peck]].<ref>[http://kickingscreaming.blogs.nytimes.com/2006/06/27/pekermans-journey/ Pekerman’s Journey]</ref> == Osvojeni trofeji == === Trenerski trofeji === {| class="wikitable" |- !Momčad!!Trofej!!Sezona / godina |- !colspan="3"|{{ZD+X/A|ARG}} |- |Argentina U20||Svjetsko juniorsko prvenstvo||[[1995.]] |- |Argentina U20||Svjetsko juniorsko prvenstvo||[[1997.]] |- |Argentina U20||Južnoameričko juniorsko prvenstvo||[[1997.]] |- |Argentina U20||Južnoameričko juniorsko prvenstvo||[[1999.]] |- |Argentina U20||Svjetsko juniorsko prvenstvo||[[2001.]] |- |[[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]]||[[Kup konfederacija]] (finalist)||[[2005.]] |- |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{commons}} *[https://web.archive.org/web/20091020190616/http://geocities.com/Pipeline/Reef/8785/documentoshtm/josepekerman.htm ¿Quién es José Néstor Pekerman?] *[http://www.transfermarkt.co.uk/en/jose-nestor-pekerman/aufeinenblick/trainer_2541.html Pékermanov profil] {{Navigacije |naslov=José Néstor Pékerman - sastavi i nagrade |popis= {{Sastav Argentina 2005 Kup konfederacija}} {{Sastav Argentina 2006 SP}} {{Sastav Kolumbija 2014 SP}}}} {{GLAVNIRASPORED:Pékerman, José Néstor}} [[Kategorija:Argentinski nogometni treneri]] [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Argentinos Juniorsa]] farba0mrdbcrsxv8wdr672xqw5ij17f 0 475326 6436820 5534674 2022-08-03T11:02:19Z Mudroslov 168716 s. wikitext text/x-wiki [[File:ESC2013 - Croatia 03.jpg|thumb|right|250px|Klapa s mora izvodi „Mižerju” na probi]] '''Klapa s mora''' je posebno sastavljena [[klapa]] koja je [[Hrvatska|Hrvatsku]] predstavljala samo za izbor za [[Pjesma Eurovizije 2013.|Pjesmu Eurovozije 2013. godine]]. Klapa je sastavljena od šest pjevača iz raznih dijelova primorske Hrvatske, a pjevali su pjesmu pod nazivom „[[Mižerja]]”.<ref name="o klapi">[http://www.esctoday.com/44989/croatia-klapa-ensemble-revealed/ O ''Klapi s Mora'']</ref> {| class="wikitable sortable" style="text-align: left;" |- ! Glas<ref name="o klapi"/> ! Ime<ref name="o klapi"/> ! Iz klape:<ref name="o klapi"/> |- | Prvi [[tenor]] | Marko Škugor | [[Klapa Kampanel|Kampanel]] |- | Drugi tenor | Ante Galić | [[Klapa Sinj|Sinj]] |- | Prvi [[bariton]] | Nikša Antica | Kampanel |- | Drugi bariton | Leon Bataljuku | [[Klapa Crikvenica|Crikvenica]] |- | [[Bas]] | Ivica Vlaić | [[Klapa Sebenico|Sebenico]] |- | Bas | Bojan Kavedžija | [[Klapa Grdelin|Grdelin]] |} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatske klape]] [[Kategorija:Eurovizijski izvođači]] 0ss70ly9w8hda7rsysmyrbnrvd2yh3g 0 475572 6436446 6332563 2022-08-02T14:20:48Z Qexypnos 269707 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Huljajpole | ime_genitiv = Huljajpola | izvorno_ime = <small>Гуляйполе</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coats of arms of Hulaypole.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = Guliaipole.jpg | geslo = | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =39 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =36 | dužina-minute =16 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{ZD+X/U|UKR}} | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info =[[Zaporoška oblast|Zaporoška]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Prva naselja | utemeljenje_datum = [[1770-ih]] | utemeljenje1_ime = Grad | utemeljenje1_datum = [[1938.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =17 000 | stanovništvo_gustoća | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EET | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =EEST | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =70200 | pozivni_broj =+380 6145 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =http://www.gulaypole.info/ | slika_karta = | veličina_karte =200px | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Ukrajina | slika_lokacijska_karta_opis =Položaj grada u Ukrajini | bilješke = }} '''Huljajpole''' ([[ukrajinski]]: Гуляйполе) je grad u [[Zaporoška oblast|Zaporoškoj oblasti]] u jugoistočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Grad ima oko 17.000 stanovnika. Selo Huljajpolje osnovano je 1770-ih kao predstraža za zaštitu od [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]]. 1785. godine uprava Katerinoslavskog namjesništva зобов'язало Novomoskovski zemni sud osnovati na obalama [[Hajčur]]a državnu vojnu [[sloboda (selo)|slobodu]] Huljaj-Polje (ukr. ''Гуляй-Поле''). Naziv su dali preseljenici iz mjesta Huljajpilja (današnji [[Novomirgorod]], središta rajona u [[Kirovogradska oblast|Kirovogradskoj oblasti]], poljodjelci koje je Potemkin prodao radi naseljenja u [[Nova Rusija|Novu Rusiju]]. Ime novom naselju ''Huljajpolje'' dali su u sjećanje na rodno mjesto, a [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|Potemkin]] preimenovao je ovo mjesto u [[Zlatopilj]]. Huljajpole je poznato kao rodno mjesto [[Ukrajinci|ukrajinskog]] [[anarhizam|anarhista]] [[Nestor Mahno|Nestora Mahna]]. Prije ruske aneksije [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], grad je bio naseljen većinski [[Kozaci|kozačkim]] stanovništvom. U razdoblju [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] ([[1917.]] – [[1921.]]), Huljajpole se nalazilo na prostoru sukoba nekoliko vojski, prvenstveno [[Crvena armija|Crvene armije]], [[Ukrajinska Narodna Republika| vojske ukrajinskih nacionalista]], [[Bijela garda|Bijele garde]] i anarhističke [[Mahnovščina|Mahnovščine]]. Kao najbolji dokaz nestabilnosti tih godina služi činjenica da je grad bio osvajan čak 16 puta.<ref>http://www.infoshop.org/AnarchistFAQAppendix46</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] gnenxj4aiyxtxcsrn4m9gax1eybr8c6 6436447 6436446 2022-08-02T14:21:29Z Qexypnos 269707 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Huljajpole | ime_genitiv = Huljajpola | izvorno_ime = <small>Гуляйполе</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = Guliaipole.jpg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coats of arms of Hulaypole.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =39 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =36 | dužina-minute =16 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{ZD+X/U|UKR}} | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info =[[Zaporoška oblast|Zaporoška]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Prva naselja | utemeljenje_datum = [[1770-ih]] | utemeljenje1_ime = Grad | utemeljenje1_datum = [[1938.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =17 000 | stanovništvo_gustoća | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EET | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =EEST | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =70200 | pozivni_broj =+380 6145 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =http://www.gulaypole.info/ | slika_karta = | veličina_karte =200px | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Ukrajina | slika_lokacijska_karta_opis =Položaj grada u Ukrajini | bilješke = }} '''Huljajpole''' ([[ukrajinski]]: Гуляйполе) je grad u [[Zaporoška oblast|Zaporoškoj oblasti]] u jugoistočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Grad ima oko 17.000 stanovnika. Selo Huljajpolje osnovano je 1770-ih kao predstraža za zaštitu od [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]]. 1785. godine uprava Katerinoslavskog namjesništva зобов'язало Novomoskovski zemni sud osnovati na obalama [[Hajčur]]a državnu vojnu [[sloboda (selo)|slobodu]] Huljaj-Polje (ukr. ''Гуляй-Поле''). Naziv su dali preseljenici iz mjesta Huljajpilja (današnji [[Novomirgorod]], središta rajona u [[Kirovogradska oblast|Kirovogradskoj oblasti]], poljodjelci koje je Potemkin prodao radi naseljenja u [[Nova Rusija|Novu Rusiju]]. Ime novom naselju ''Huljajpolje'' dali su u sjećanje na rodno mjesto, a [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|Potemkin]] preimenovao je ovo mjesto u [[Zlatopilj]]. Huljajpole je poznato kao rodno mjesto [[Ukrajinci|ukrajinskog]] [[anarhizam|anarhista]] [[Nestor Mahno|Nestora Mahna]]. Prije ruske aneksije [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], grad je bio naseljen većinski [[Kozaci|kozačkim]] stanovništvom. U razdoblju [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] ([[1917.]] – [[1921.]]), Huljajpole se nalazilo na prostoru sukoba nekoliko vojski, prvenstveno [[Crvena armija|Crvene armije]], [[Ukrajinska Narodna Republika| vojske ukrajinskih nacionalista]], [[Bijela garda|Bijele garde]] i anarhističke [[Mahnovščina|Mahnovščine]]. Kao najbolji dokaz nestabilnosti tih godina služi činjenica da je grad bio osvajan čak 16 puta.<ref>http://www.infoshop.org/AnarchistFAQAppendix46</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] 6bu8vwzushfl7osj9r5vmiu5zfxesc7 6436448 6436447 2022-08-02T14:22:04Z Qexypnos 269707 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Huljajpole | ime_genitiv = Huljajpola | izvorno_ime = <small>Гуляйполе</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = Guliaipole.jpg | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coats of arms of Hulaypole.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =39 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =36 | dužina-minute =16 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{ZD+X/U|UKR}} | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info =[[Zaporoška oblast|Zaporoška]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Prva naselja | utemeljenje_datum = [[1770-ih]] | utemeljenje1_ime = Grad | utemeljenje1_datum = [[1938.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =17 000 | stanovništvo_gustoća | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EET | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =EEST | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =70200 | pozivni_broj =+380 6145 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =http://www.gulaypole.info/ | slika_karta = | veličina_karte =200px | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Ukrajina | slika_lokacijska_karta_opis =Položaj grada u Ukrajini | bilješke = }} '''Huljajpole''' ([[ukrajinski]]: Гуляйполе) je grad u [[Zaporoška oblast|Zaporoškoj oblasti]] u jugoistočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Grad ima oko 17.000 stanovnika. Selo Huljajpolje osnovano je 1770-ih kao predstraža za zaštitu od [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]]. 1785. godine uprava Katerinoslavskog namjesništva зобов'язало Novomoskovski zemni sud osnovati na obalama [[Hajčur]]a državnu vojnu [[sloboda (selo)|slobodu]] Huljaj-Polje (ukr. ''Гуляй-Поле''). Naziv su dali preseljenici iz mjesta Huljajpilja (današnji [[Novomirgorod]], središta rajona u [[Kirovogradska oblast|Kirovogradskoj oblasti]], poljodjelci koje je Potemkin prodao radi naseljenja u [[Nova Rusija|Novu Rusiju]]. Ime novom naselju ''Huljajpolje'' dali su u sjećanje na rodno mjesto, a [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|Potemkin]] preimenovao je ovo mjesto u [[Zlatopilj]]. Huljajpole je poznato kao rodno mjesto [[Ukrajinci|ukrajinskog]] [[anarhizam|anarhista]] [[Nestor Mahno|Nestora Mahna]]. Prije ruske aneksije [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], grad je bio naseljen većinski [[Kozaci|kozačkim]] stanovništvom. U razdoblju [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] ([[1917.]] – [[1921.]]), Huljajpole se nalazilo na prostoru sukoba nekoliko vojski, prvenstveno [[Crvena armija|Crvene armije]], [[Ukrajinska Narodna Republika| vojske ukrajinskih nacionalista]], [[Bijela garda|Bijele garde]] i anarhističke [[Mahnovščina|Mahnovščine]]. Kao najbolji dokaz nestabilnosti tih godina služi činjenica da je grad bio osvajan čak 16 puta.<ref>http://www.infoshop.org/AnarchistFAQAppendix46</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] lwi58iw8ry8yo4iwma4ltwg8vyibfj6 6436454 6436448 2022-08-02T14:55:08Z CommonsDelinker 3582 Slika Guliaipole.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Elcobbola wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Huljajpole | ime_genitiv = Huljajpola | izvorno_ime = <small>Гуляйполе</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | translit_jezik1_vrsta1 = | translit_jezik1_info1 = | translit_jezik1_vrsta2 = | translit_jezik1_info2 = | translit_jezik1_vrsta3 = | translit_jezik1_info3 = | translit_jezik1_vrsta4 = | translit_jezik1_info4 = | translit_jezik1_vrsta5 = | translit_jezik1_info5 = | translit_jezik1_vrsta6 = | translit_jezik1_info6 = | translit_jezik2 = | translit_jezik2_vrsta = | translit_jezik2_info = | translit_jezik2_vrsta1 = | translit_jezik2_info1 = | translit_jezik2_vrsta2 = | translit_jezik2_info2 = | translit_jezik2_vrsta3 = | translit_jezik2_info3 = | translit_jezik2_vrsta4 = | translit_jezik2_info4 = | translit_jezik2_vrsta5 = | translit_jezik2_info5 = | translit_jezik2_vrsta6 = | translit_jezik2_info6 = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coats of arms of Hulaypole.svg | slika_grb_veličina = 100px | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =39 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =36 | dužina-minute =16 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{ZD+X/U|UKR}} | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info =[[Zaporoška oblast|Zaporoška]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Prva naselja | utemeljenje_datum = [[1770-ih]] | utemeljenje1_ime = Grad | utemeljenje1_datum = [[1938.]] | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe = | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =2009. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =17 000 | stanovništvo_gustoća | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EET | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =EEST | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj =70200 | pozivni_broj =+380 6145 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | prazno_ime = | prazno_info = | prazno1_ime = | prazno1_info = | prazno2_ime = | prazno2_info = | prazno3_ime = | prazno3_info = | prazno4_ime = | prazno4_info = | prazno5_ime = | prazno5_info = | prazno6_ime = | prazno6_info = | web_stranica =http://www.gulaypole.info/ | slika_karta = | veličina_karte =200px | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Ukrajina | slika_lokacijska_karta_opis =Položaj grada u Ukrajini | bilješke = }} '''Huljajpole''' ([[ukrajinski]]: Гуляйполе) je grad u [[Zaporoška oblast|Zaporoškoj oblasti]] u jugoistočnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Grad ima oko 17.000 stanovnika. Selo Huljajpolje osnovano je 1770-ih kao predstraža za zaštitu od [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]]. 1785. godine uprava Katerinoslavskog namjesništva зобов'язало Novomoskovski zemni sud osnovati na obalama [[Hajčur]]a državnu vojnu [[sloboda (selo)|slobodu]] Huljaj-Polje (ukr. ''Гуляй-Поле''). Naziv su dali preseljenici iz mjesta Huljajpilja (današnji [[Novomirgorod]], središta rajona u [[Kirovogradska oblast|Kirovogradskoj oblasti]], poljodjelci koje je Potemkin prodao radi naseljenja u [[Nova Rusija|Novu Rusiju]]. Ime novom naselju ''Huljajpolje'' dali su u sjećanje na rodno mjesto, a [[Grigorij Aleksandrovič Potemkin|Potemkin]] preimenovao je ovo mjesto u [[Zlatopilj]]. Huljajpole je poznato kao rodno mjesto [[Ukrajinci|ukrajinskog]] [[anarhizam|anarhista]] [[Nestor Mahno|Nestora Mahna]]. Prije ruske aneksije [[Krimski Kanat|Krimskog Kanata]], grad je bio naseljen većinski [[Kozaci|kozačkim]] stanovništvom. U razdoblju [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] ([[1917.]] – [[1921.]]), Huljajpole se nalazilo na prostoru sukoba nekoliko vojski, prvenstveno [[Crvena armija|Crvene armije]], [[Ukrajinska Narodna Republika| vojske ukrajinskih nacionalista]], [[Bijela garda|Bijele garde]] i anarhističke [[Mahnovščina|Mahnovščine]]. Kao najbolji dokaz nestabilnosti tih godina služi činjenica da je grad bio osvajan čak 16 puta.<ref>http://www.infoshop.org/AnarchistFAQAppendix46</ref> ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] q5acg29tkoyyucgfr6jgdorcc576ztv 0 478478 6436538 5929463 2022-08-02T18:51:34Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|Cerritos}} {{Naselje | ime = Cerritos | izvorno_ime = | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = | savezna_država = {{flag|Kalifornija}} | okrug = | utemeljenje_datum = | stanovništvo = 49,041 | stanovništvo_godina = 2010. | stanovništvo_gustoća = | utemeljenje_ime = | utemeljenje1_datum = | površina = | visina = | zšir = | zduž = | vremenska_zona = [[UTC-8]], ljeti [[UTC-7]] | dan_grada = | Poštanski_broj = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 12552 | GNIS_kod = | stranice = | gradonačelnik = }} '''Cerritos''' je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Kalifornija]]. Prema popisu stanovništva iz [[2010.]] u njemu je živjelo 49,041 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |title=California Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate=2012-07-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121224011112/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/California_stplace2.html |archivedate=2012-12-24}}</ref> == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Grupa''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2000.''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2010.''' |- | style="background:#f3fff3;" | Bijelci | align="right" | 11,040 (21.4%) | align="right" | 8,141 (16.6%) |- | style="background:#f3fff3;" | Crnci | align="right" | 3,432 (6.7%) | align="right" | 3,388 (6.9%) |- | style="background:#f3fff3;" | Azijati | align="right" | 30,091 (58.4%) | align="right" | 30,363 (61.9%) |- | style="background:#f3fff3;" | Hispanoamerikanci | align="right" | 5,349 (10.4%) | align="right" | 5,883 (12.0%) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 51,488 | align="right" | 49,041 |} == Vrela == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{mrva-grad-SAD}} {{Commonscat|Cerritos, California}} [[Kategorija:Gradovi u Kaliforniji]] f67rqmic2wvzr5h46b99pctylgdc286 0 480737 6436531 6223027 2022-08-02T18:32:40Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{otheruses2|Midway}} {{Naselje | ime = Midway | izvorno_ime = | slika = | opis_slike = | gradska_zastava = | grb = | savezna_država = {{flag|Texas}} | okrug = | utemeljenje_datum = | stanovništvo = 228 | stanovništvo_godina = 2010. | stanovništvo_gustoća = | utemeljenje_ime = | utemeljenje1_datum = | površina = | visina = | zšir = | zduž = | vremenska_zona = | dan_grada = | Poštanski_broj = | pozivni_broj = | FIPS_kod = 48-48180 | GNIS_kod = | stranice = | gradonačelnik = }} '''Midway''' je [[grad]] u [[Sjedinjene Američke Države|američkoj]] saveznoj državi [[Teksas]]. Prema popisu stanovništva iz [[2010.]] u njemu je živjelo 228 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Texas_stplace2.html |title=Texas Trend Report 2: State and Complete Places |accessdate=2012-12-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130311231636/http://mcdc.missouri.edu/webrepts/pl94trends/Texas_stplace2.html |archivedate=11. ožujka 2013.}}</ref> == Stanovništvo == {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #999; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 100%;" |- | style="background:#ddffdd;" | '''Grupa''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2000.''' | colspan=1 style="background:#ddffdd;" align="center" | '''2010.''' |- | style="background:#f3fff3;" | Bijelci | align="right" | 226 (78.5%) | align="right" | 173 (75.9%) |- | style="background:#f3fff3;" | Crnci | align="right" | 46 (16.0%) | align="right" | 28 (12.3%) |- | style="background:#f3fff3;" | Azijati | align="right" | 0 (0.0%) | align="right" | 0 (0.0%) |- | style="background:#f3fff3;" | Hispanoamerikanci | align="right" | 15 (5.2%) | align="right" | 26 (11.4%) |- | style="background:#f3fff3;" | Ukupno | align="right" | 288 | align="right" | 228 |} == Vrela == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{mrva-grad-SAD}} [[Kategorija:Gradovi u Teksasu]] rw2g5l1yrjn2chpxzz54iv0mmlh54ok 0 495498 6436709 6236184 2022-08-03T06:10:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Wesselburenkraut 19.06.2012 18-35-26.jpg|mini|230x230px|Kiseli kupus]] [[Datoteka:Bigos.jpg|230px|minijatura|desno|Kiseli kupus s mesom u jelu [[bigos]].]] '''Kiseli kupus''' je prirodno ukiseljeni [[kupus]] koji se dobiva fermentacijom uz pomoć više vrsta [[bakterija]], među kojima su ''[[Leuconostoc]]'', ''[[Lactobacillus]]'', [[Streptococcus]] i ''[[Pediococcus]]''.<ref name=":0">{{Citiranje weba |title=Tehnologija proizvodnje kiselog kupusa |url=https://www.tehnologijahrane.com/enciklopedija/tehnologija-proizvodnje-kiselog-kupusa |url-status=live |access-date=2021-09-27 |website=Tehnologija hrane |language=sr}}</ref><ref>Farnworth, Edward R. (2003). Handbook of Fermented Functional Foods. CRC. {{ISBN|0-8493-1372-4}}.</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Fermented fruits and vegetables. Chapter 5: Bacterial fermentations |url=http://www.fao.org/3/x0560e/x0560e10.htm |url-status=live |access-date=2021-09-27 |website=www.fao.org |language=en}}</ref> Kiseli kupus ima dug rok trajanja i karakterističan kiseo ukus i jak miris, koji dolaze od [[mliječna kiselina|mliječne kiseline]] nastale bakterijskom fermentacijom [[šećer]]a iz kupusa.<ref name=":0" /> Kupus se priprema za kiseljenje na dva načina: rezanjem kupusa na rezance širine 0,5–1&nbsp;cm i kiseljenjem cijelih glavica kupusa.<ref>{{Citiranje weba |date=2012-10-05 |title=Priprema zimnice: Kiseli kupus (zelje) |url=http://www.9a2gb.net/priprema-zimnice-kiseli-kupus-p/ |url-status=live |access-date=2021-09-27}}</ref> Fermentirane namirnice imaju dugu [[povijest]] u mnogim kulturama. Danas, dva su najpoznatija primjera kiseli kupus i [[kimchi]], [[Koreja|korejsko]] nacionalno jelo pripremljeno od fermentiranog, dobro začinjenog kupusa. Rimski pisci [[Marko Porcije Katon Stariji]] (u svojoj "De Agri Cultura") i [[Kolumela]] (u svojoj "De re rustica") spomenuli su konzervirani kupus i [[repa|repu]] s dodatkom [[sol]]i. Vjeruje se da je u [[Europa|Europu]] u sadašnjem obliku došao 1000 godina kasnije, kada ga je donio [[Džingis-kan]].<ref>{{Citiranje weba |title=The History of Sauerkraut |url=http://kitchenproject.com/history/sauerkraut.htm |access-date=2021-09-27 |website=kitchenproject.com}}</ref> [[Tatari]] su ga nosili u svojim [[torba]]ma u Europu. Moreplovac [[James Cook]] uvijek je nosio kiseli kupus na svojim morskim putovanjima, kako bi spriječio pojavu [[skorbut]]a.<ref>{{Citiranje weba |date=2013-05-01 |title=Vitamin C Deficiency (Scurvy) |url=http://www.vitamindeficiency.info/?page_id=9 |url-status=bot: unknown |access-date=2021-09-27 |website=vitamindeficiency.info |archive-date=1. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130501142833/http://www.vitamindeficiency.info/?page_id=9 }}</ref> Kiseli kupus najviše se udomaćio u [[Istočna Europa|istočnoeuropskim]] i [[Germani|germanskim]] [[kuhinja]]ma, ali i u kuhinjama drugih zemljama, uključujući [[Francuska|francusku]].<ref>{{Citiranje weba |date=2012-08-31 |title=Sauerkraut rises above its humble origins |url=http://www.canada.com/montrealgazette/news/travel/story.html?id=944c7e71-11ec-419d-9fb1-50d0c9065e0d |url-status=bot: unknown |access-date=2021-09-27 |website=Montreal gazette |archive-date=31. kolovoza 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120831155341/http://www.canada.com/montrealgazette/news/travel/story.html?id=944c7e71-11ec-419d-9fb1-50d0c9065e0d }}</ref> Važan je sastojak [[Sarma|sarme]], [[Sinjski arambaši|sinjskih arambaša]] i [[sekelji-gulaš]]a, a jede se i nekuhan. == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrana]] [[Kategorija:Hrvatska kuhinja]] qh4lcy25b12o38pi2egf83f4obpgdhd 0 496761 6436721 6363653 2022-08-03T07:01:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki Mnoge [[Amerika|američke]] države slave obljetnicu [[Kristofor Kolumbo|Kolumbovog]] otkrića Amerike kao službeni državni blagdan. Otkriće se dogodilo [[12. listopada]] [[1492.]], te se ponegdje neslužbeno slavilo od kasnog 18. stoljeća, a službeno se u nekim državama počinje slaviti u ranom 20. stoljeću. Godine [[1992.]] [[Ujedinjeni narodi]] su namjeravali proslaviti 500. obljetnicu otkrića Amerike, ali se od toga odustalo zbog zahtjeva [[Indijanci|domorodaca]] koji tvrde da je Kolumbovo otkriće začetak genocida golemih razmjera koji je počinjen nad njima. Otkriće Amerike se slavi u [[SAD|SAD-u]] pod imenom Kolumbov dan (''Columbus Day''), diljem [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] pod imenom Dan rase (''Día de la Raza''), u [[Bahami]]ma pod imenom Dan otkrića (''Discovery Day''), u [[Španjolska|Španjolskoj]] kao Dan španjolstva (''Día de la Hispanidad'') i Nacionalno slavlje (''Fiesta Nacional''), u [[Argentina|Argentini]] kao Dan poštovanja kulturalne raznolikosti (''Día del Respeto a la Diversidad Cultural'') i kao Dan Amerike ili Panamerički dan u [[Belize]]u (''Day of the Americas''/''Pan-American Day'')<ref>[http://www.belizelaw.org/web/lawadmin/PDF%20files/cap289.pdf www.belizelaw.org]</ref><ref>http://www.sanpedrosun.com/education/2013/10/07/san-pedro-to-celebrate-belizes-rich-culture-on-pan-american-day/ www.sanpedrosun.com], "San Pedro to celebrate Belize’s rich culture on Pan-American Day", objavljeno 7. listopada 2013., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> i [[Urugvaj]]u (''Día de las Américas''). == Sjedinjene Američke Države == Kolumbov dan postao je službeni praznik u [[Colorado|Coloradu]] [[1906.]], a na cijelom ozemlju SAD-a [[1934.]] godine.<ref>[https://web.archive.org/web/20121018205412/http://memory.loc.gov/ammem/today/oct12.html www.webcitation.org], "Columbus Day", objavljeno 19. listopada 2012., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> Međutim, tradicija proslavljanja obljetnice otkrića Amerike postojala je još u kolonijalnom razdoblju. Godine [[1792.]] [[New York City]] i ostali američki gradovi upriličili su proslavu povodom 300. obljetnice. Povodom 400. obljetnice [[1892.]] predsjednik [[Benjamin Harrison]] pozvao je ljude slaviti. Tijekom 400. obljetnice nastavnici, propovjednici, pjesnici i političari organizirali su mnoge ceremonije izražavajući tako svoje domoljublje. Slavilo se državljanstvo, podrška ratovanju iz domoljubnih pobuda, podrška čuvanju granica, važnost odanosti naciji i društveni napredak.<ref>Kubal, Timothy. 2008. Cultural Movements and Collective Memory: Christopher Columbus and the Rewriting of the National Origin Myth. New York: Palgrave Macmillan.</ref><ref>[http://theamericanscholar.org/what-columbus-day-really-means/#.UlRVdlDxrh0 theamericanscholar.org], "What Columbus Day Really Means"</ref><ref>[http://www.theatlantic.com/national/archive/2012/10/how-columbus-day-fell-victim-to-its-own-success/261922/ www.theatlantic.com], "How Columbus Day Fell Victim to Its Own Success", objavljeno 8. listopada 2012., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> Katoličko doseljeništvo se sredinom 19. stoljeća borilo protiv [[diskriminacija|diskriminacije]] katoličkih doseljenika. Tako su se irski iseljenici prozvali Kolumbovim vitezovima implicirajući na to da je [[katoličanstvo|katolik]] otkrio Ameriku. Mnogi doseljenici iz [[Italija|Italije]] promatrali su slavljenje Kolumbovog dana kao slavljenje svog naslijeđa. Od [[1971.]] obljetnica otkrića Amerike i stvaranja američke mornarice ([[13. listopada]] [[1775.]]) slave se drugog ponedjeljka u [[listopad]]u. Banke, poštanska služba, većina škola i velikih saveznih agencija ne radi na Kolumbov dan. Proslavljanje je drukčije u različitim saveznim državama. Ponegdje je popraćeno velikim povorkama. [[San Francisco]] ima najdugotrajniju neprekinutu tradiciju. Paradu povodom Kolumbova dana organizira zajednica Amerikanaca talijanskog podrijetla još od [[1869.]], a osnovao ju je Nicola Larco.<ref>[http://www.sfcolumbusday.org/history www.sfcolumbusday.org], "History"</ref> New York organizira najraskošniju proslavu.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.columbuscitizensfd.org/columbus-celebration/columbus_parade.html |title=www.columbuscitizensfd.org |archive-url=https://web.archive.org/web/20151007070117/http://www.columbuscitizensfd.org/columbus-celebration/columbus_parade.html |archive-date=7. listopada 2015. |access-date=10. listopada 2013.}}</ref><ref>[http://manhattanstyle.com/events/the-annual-columbus-day-parade/ manhattanstyle.com], "THE ANNUAL COLUMBUS DAY PARADE", objavljeno 7. listopada 2010., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref><ref>[http://www.prnewswire.com/news-releases/performers-bands-and-red-white-and-green-on-fifth-avenue-in-nyc-columbus-day-parade-104668504.html www.prnewswire.com], "Performers, Bands, and Red, White and Green on Fifth Avenue in NYC Columbus Day Parade", objavljeno 10. listopada 2010., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> Kolumbov dan slavi se i u [[Portoriko|Portoriku]], a na [[Američki Djevičanski otoci|Američkim Djevičanskim otocima]] se Kolumbov dan slavi usporedo s Danom portorikanskog prijateljstva. U [[Virginia|Virginiji]] se usporedo s Kolumbovim danom slavi i Dan jorktaunske pobjede, u spomen na [[opsada Yorktowna|opsadu Yorktowna]] u [[Američki rat za neovisnost|Američkom ratu za neovisnost]] [[1781.]] godine.<ref>[http://leg1.state.va.us/000/cod/2.2-3300.HTM leg1.state.va.us]</ref> [[Havaji]], [[Aljaska]]<ref> [http://touchngo.com/lglcntr/akstats/Statutes/Title44/Chapter12/Section010.htm touchngo.com]</ref> i [[Južna Dakota]] ne slave Kolumbov dan. Havaji istodobno slave Dan istraživača u spomen na polinežansko otkriće Havaja.<ref>[http://www.capitol.hawaii.gov/hrscurrent/Vol01_Ch0001-0042F/HRS0008/HRS_0008-0001_0005.htm www.capitol.hawaii.gov]</ref> Preimenovanje neslužbenog praznika nije zadovoljilo prosvjednike protiv proslavljanja otkrića. Južna Dakota slavi umjesto Kolumbovog dana Domorodački dan (''Native American Day'').<ref>[http://legis.state.sd.us/statutes/DisplayStatute.aspx?Statute=1-5-1.2&Type=Statute legis.state.sd.us]</ref> U [[Iowa|Iowi]] i [[Nevada|Nevadi]] Kolumbov dan nije službeni blagdan. Jedan od razloga je što je nedugo zatim Dan Nevade. [[Kalifornija]] i [[Teksas]] ukinuli su plaćeni odmor državnim činovnicima povodom Kolumbova dana.<ref>[http://law.onecle.com/california/government/6700.html law.onecle.com]</ref><ref>[http://online.wsj.com/news/articles/SB125512754947576887 online.wsj.com], "Is Columbus Day Sailing Off the Calendar?", objavljeno 10. listopada 2009., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref><ref>[http://www.mcclatchydc.com/2010/02/04/83672/schwarzeneggers-dropping-two-state.html www.mcclatchydc.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120913072427/http://www.mcclatchydc.com/2010/02/04/83672/schwarzeneggers-dropping-two-state.html |date=13. rujna 2012. }}, "Schwarzenegger's dropping two state holidays is legal, California judge rules", objavljeno 4. veljače 2010., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> Grad [[Berkeley, Kalifornija]] preimenovao je [[1992.]] Kolumbov dan u Domorodački dan (''Indigenous People's Day'').<ref>[http://articles.latimes.com/2008/jan/13/local/me-bones13 articles.latimes.com], "Native Americans say Berkeley is no place for their ancestors", objavljeno 13. siječnja 2008., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> Isto su učinili i [[Sebastopol, Santa Cruz]] i [[Dane County]], [[Wisconsin]].<ref>[http://badgerherald.com/news/2007/10/09/uw-group-offers-alte/ badgerherald.com], "UW group offers alternative to Columbus", objavljeno 9. listopada 2007., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> Neke domorodačke skupine umjesto Kolumbova dana slave Domorodački dan ili dan svoga plemena. [[Navajo]] su zamijenili Kolumbov dan Danom suvereniteta Navajo naroda [[4. travnja]]. == Latinska Amerika == U mnogim [[Latinska Amerika|latinoameričkim]] državama obljetnica Kolumbova otkrića slavi se kao Dan rase (''Día de la Raza''), u spomen na prvi kontakt Europljana i američkih [[Indijanci|domorodaca]]. Počeo se slaviti u [[Argentina|Argentini]] [[1917.]] godine, u [[Venezuela|Venezueli]] i [[Kolumbija|Kolumbiji]] [[1921.]], u [[Čile]]u [[1922.]] i u [[Meksiko|Meksiku]] [[1928.]] Obljetnica je pod ovim imenom slavljena i u Španjolskoj do godine [[1957.]] U Venezueli je [[2002.]] Dan rase preimenovan u Dan domorodačkog otpora (''Día de la Resistencia Indígena''). [[Hispanoamerikanci]], državljani SAD-a, također običavaju slaviti Dan rase. Godine [[1994.]] u [[Kostarika|Kostarici]] je Dan rase preimenovan u Dan kultura (''Día de las Culturas'') kako bi se dalo do znanja da je stapanje domorodačkih, europskih, afričkih i azijskih kultura pridonijelo stvaranju kostaričke i latinoameričke kulture. Od 1921. do 2002. Venezuela je poput ostalih latinoameričkih država slavila Dan rase koji je ustanovio predsjednik [[Juan Vicente Gómez]]. Godine [[2002.]] pod predsjednikom [[Hugo Chávez|Hugom Chávezom]] praznik je preimenovan u Dan domorodačkog otpora u spomen na opiranje domorodaca nasilju europskih pridošlica. Hugo Chávez, predsjednik Venezuele, pozvao je [[2003.]] stanovnike Latinske Amerike ne slaviti Kolumbov dan s obzirom na to da je otkrićem Amerike 1492. počeo genocid stranih, europskih, osvajača, koji su se ponašali gore od [[Adolf Hitler|Hitlera]]. "Kolumbo je bio na čelu najvećeg osvajanja i genocida u povijesti čovječanstva", izjavio je predsjednik Chávez u Caracasu na sastanku predstavnika domorodaca iz svih dijelova zemlje. "Mi, građani Venezuele i Latinske Amerike nemamo razloga slaviti Kolumba", ustvrdio je Chávez te ocijenio da su španjolski, portugalski i drugi osvajači svakih deset minuta masakrirali jednog domoroca. Za španjolske osvajače, kao što su [[Hernán Cortés]] i [[Francisco Pizarro]], rekao je da su gori od Hitlera.<ref>[http://www.nacional.hr/clanak/4488/chavez-kolumbo-zaceo-genocid www.nacional.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220114319/http://www.nacional.hr/clanak/4488/chavez-kolumbo-zaceo-genocid |date=20. prosinca 2013. }}, "CHAVEZ: KOLUMBO ZAČEO GENOCID", objavljeno 13. listopada 2003., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> 12. listopada [[2004.]] provladini aktivisti prevrnuli su Kolumbov kip u [[Caracas]]u i išarali ga grafitima. Na pročaveškoj svemrežnoj stranici Aporrea napisano je: "Baš kao i kip Saddama u Bagdadu, tako je pao i kip Kolumba tiranina 12. listopada 2004. u Caracasu." Poznato rušenje kipa [[Saddam Hussein|Saddama Husseina]] u [[Bagdad]]u zbilo se prethodne godine.<ref>[http://venezuelanalysis.com/news/734 venezuelaanalysis.com], "Columbus Statue Toppled in Venezuela on Day of Indigenous Resistance", objavljeno 13. listopada 2004., pristupljeno 10. listopada 2013.</ref> == Španjolska == Od [[1987.]] u Španjolskoj se obljetnica Kolumbova otkrića slavi kao Nacionalno slavlje (''Fiesta Nacional'') ili Nacionalni dan. Prije toga slavilo se Dan španjolstva (''Día de la Hispanidad''), u spomen na osnivanje međunarodne hispanske zajednice. Kraljevskim dekretom 1981. godine Dan španjolstva proglašen je nacionalnim praznikom. Od [[2000.]] 12. listopada je ujedno i Dan oružanih snaga, te se proslavlja vojnom paradom u [[Madrid]]u. Obljetnica Kolumbova otkrića u Španjolskoj se s entuzijazmom slavi paradama, marševima i sličnim događajima. == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Praznici]] 806xe07likpjmcnkajqs6yxvb5kruxq 0 497268 6436445 6435941 2022-08-02T14:18:05Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Abrophyllum'' | slika = Abrophyllum ornans Elvina Bay.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''A. ornans'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Rousseaceae]] | subfamilia =[[Carpodetoideae]] | genus ='''''Abrophyllum''''' | genus_autorstvo = <small>Hook.f.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Abrophyllum''', biljni rod iz porodice ''[[Rousseaceae]]'', nekada klasificiran vlastitoj porodici koja je nosila ime po njemu (''[[Abrophyllaceae]]''). Priznata je samo jedna vrsta u rodu, ''[[Abrophyllum ornans]]''<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>, koja raste kao [[endem]] jedino u [[Australija|Australiji]] po državama [[Queensland]] i [[Novi Južni Wales]]<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:36936-1 Plants of the World online]</ref> je grm ili manje [[stablo]] koje naraste do 8 metara visine. Druga vrsta, ''A. microcarpum'', sinonim je za ''[[Abrophyllum ornans var. microcarpum]]'' <small>Bailey</small>. == Vrste == # ''[[Abrophyllum ornans]]'' <small>(F.Muell.) Hook.f.</small> == Sinonimi == * ''Brachynema'' <small>Griff.</small> {{commonscat|Abrophyllum}} {{wikispecies|Abrophyllum}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rousseaceae]] 8lhx463ldebf280qyg9vnfqm6v8lqe4 0 500261 6436667 6293179 2022-08-03T02:18:28Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki '''Johann Staden''' ([[Nürnberg]], kršten [[2. srpnja]] [[1681.]] – Nürnberg, [[15. studenog]] [[1655.]]), [[Njemačka|njemački]] [[barok]]ni skladatelj i [[orgulje|orguljaš]], najpoznatiji po osnivanju tzv. Nürnberške škole. == Životopis == Sin Hansa Stadena i Elisabeth Löbelle, točan datum njegova rođenja je nepoznat. Vjeruje se da se rodio u Nürnbergu 1581. (datum na jedinom očuvanom portretu), a dokumenti pokazuju da je određeni Johannes Starnn kršten u srpnju iste godine. S 18 godina, Staden je već bio poznat i radio je kao orguljaš u jednoj od gradskih crkvi. Do 1604., bio je zaposlen kao dvorski orguljaš u Bayreuthu. Iste godine se oženio. Godinu dana kasnije, dvor se premjestio u Kulmbach gdje ostaje do 1610., objavljujući dvije kolekcije sekularnih pjesama, ''Neue teutsche Lieder'' (1606.) i ''Neue teutsche geistliche Gesäng'' (1609.). U lipnju 1612., napustio je Nürnberg kako bi zamijenio [[Hans Leo Hassler|Hansa Lea Hasslera]] kao dvorski orguljaš u [[Dresden]]u. 1616., postao je orguljaš u Nürnberškom ''Spitalkirche'', a kasnije te godine seli se u Lorenzkirche, nasljeđujući Kaspara Hasslera. Naposljetku, 1618. prihvaća jednu od najprestižnijih glazbenih pozicija u Nürnbergu: orguljaš crkve Sebalduskirche. Na tom položaju ostao je do svoje smrti (1634.). == Djela == Većina Stadenovih djela očuvana je u tiskanim kolekcijama. Njegova prva objavljena djela bila su sekularne pjesme, ''Neue teutsche Lieder'' (1606.), ''Neue teutsche Lieder'' (1609.) i ''Venus Kräntzlein'' (1610.). Te pjesme su sadržavale jednostavan ritam i skladnost. Isto se može reći i za njegove sakralne pjesme koje je također objavljivao u nekoliko kolekcija. Najznačajnije djelo koje je skladao je ''Harmoniae sacrae'' (1616.), koje sadrži neke religiozne kompozicije i predstavlja koncept [[basso continuo]], te nezavisne instrumentalne pratnje i [[solistički koncert|solističkog koncerta]] Nürnberškoj tradiciji. Stadenova instrumentalna glazba sadrži oko 200 skladbi, uključujući i neke od prvih njemačkih instrumentalnih [[sonat]]a. == Utjecaj == Staden je vrlo cijenjen i kao učitelj; njegov doprinos bio je ključan u oblikovanju Nürnberške tradicije i njegovog najvažnijeg učenika, [[Johann Erasmus Kindermann|Johanna Erasmusa Kindermanna]], koji je prenio tradiciju kroz [[Georg Caspar Wecker|Georga Caspara Weckera]] i Heinricha Schwemmera na [[Johann Krieger|Johanna Kriegera]] i, naposljetku, na [[Johann Pachelbel|Johanna Pachelbela]] koji je učio od Wreckera i Schwemmera. Drugi Stadenovi učenici uključuju i njegova tri sina (Johann, Adam i [[Sigmund Theophil Staden|Sigmund Theophil]]), te razne manje Nürnberške skladatelje. Osim osnivanja tzv. Nürnberške škole kroz rad s mladim glazbenicima, Stadenove aktivnosti u Nürnbergu tijekom [[1620-ih]] i [[1630-ih]], uključivale su i evaluiranje nove glazbe posvećene gradu (uključujući i [[Samuel Scheidt]]ov ''Geistliche Concerten'' iz 1634.). == Izvori == * {{eng icon}} Harold E. Samuel. "Johann Staden", ''[[Grove Dictionary of Music and Musicians|Grove Music Online]]'', izd. L. Macy (pristupljeno 29. prosinca 2005.), [http://www.grovemusic.com/ grovemusic.com]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516041031/http://www.grovemusic.com/ |date=16. svibnja 2008. }} <small>(potrebna pretplata)</small>. == Literatura == * {{de icon}} Robert Eitner: Staden, Johann. ''[[Allgemeine Deutsche Biographie]]''. Band 35, Duncker & Humblot, Leipzig 1893, S. 366 f. * {{de icon}} Thomas Röder: Staden, Johann. ''[[Neue Deutsche Biographie]]''. Band 24, Duncker & Humblot, Berlin 2010, {{ISBN|978-3-428-11205-0}}, S. 783 f. == Vanjske poveznice == *{{de icon}} [https://portal.dnb.de/opac.htm?query=Woe%3D119007576&method=simpleSearch Djela Johanna Stadena] u katalogu [[Njemačka nacionalna knjižnica|Njemačke nacionalne knjižnice]] *{{eng icon}} [http://imslp.org/wiki/Category:Staden,_Johann Kompozicije Johanna Stadena] na [[International Music Score Library Project]] *{{eng icon}} [http://www1.cpdl.org/wiki/index.php/Johann_Staden Kompozicije Johanna Stadena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213040021/http://cpdl.org/wiki/index.php/Johann_Staden |date=13. veljače 2009. }} u [[Choral Public Domain Library]] (ChoralWiki) {{GLAVNIRASPORED:Staden, Johann}} [[Kategorija:Skladatelji barokne glazbe]] [[Kategorija:Njemački skladatelji]] jhkc58kbxnoheyoqywgim49yzf4pxn5 2 508959 6436639 6433294 2022-08-02T23:05:24Z Dean72 77466 radovi wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bugarska | izvorno_ime = Република България | ime_genitiv = Bugarske | eng_ime = Bulgaria | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | lokacija = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]] | glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Kiril Petkov]] | površina_poredak = 102 | površina = 110 910 | vode = 0,3 | stanovništvo_poredak = 104 | stanovništvo = 7 177 991<ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref> | godina_popisa = 2015. | gustoća_stanovništva = 69 | neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]])<br> [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | BDP_PKM_godina = 2012. | BDP_PKM = 103 705 milijardi $ | BDP_PKM_rang = 68. | BDP_PKM_per_capita = 15 933 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 64. | valuta = [[bugarski lev]] | stoti_dio_valute = 100 stotinki | vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Mila Rodino]]<br/><center>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]</center> | internetski_nastavak = .bg | pozivni_broj = +359 | komentar = | moto = Съединението прави силата <br> (''Saedinenieto pravi silata'') <br> ([[Bugarski jezik|bugarski]]: "U jedinstvu je snaga") }} '''Bugarska''' (([[Bugarski jezik|bug.]] България, latinizirano: ''Bǎlgarija''), službeno '''Republika Bugarska''',{{Efn|{{lang-bg|Република България|links=no|Republika Bǎlgariya}}, {{IPA-bg|rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ|IPA}})}} je država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Nalazi se na istočnoj strani [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] i graniči s [[Rumunjska|Rumunjskom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu te [[Crno more|Crnim morem]] na istoku. Bugarska se prostire na teritoriju od 110 994 m2, i [[Popis europskih zemalja po površini|šesnaesta je po veličini država]] u Europi. [[Sofija]] je glavni i [[Dodatak:Popis gradova u Bugarskoj|najveći grad zemlje]], ostali veći gradovi su [[Plovdiv]], [[Varna]] i [[Burgas]]. Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je [[Mlađe kameno doba|neolitska]] [[Karanovska kultura]], iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast [[Tračani]], [[Perzijanci]], [[Kelti]] i [[Antički Makedonci]]. Politička stabilnost je nastupila kada je [[Rimsko Carstvo]] osvojilo regiju 45. godine, nakon propasti rimske države, ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i invazije različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani [[Slaveni]]. [[Protobugari|Bugari]] predvođeni [[Asparuh|Asparuhom iz Bugarske]] napali su iz zemalja [[Stara Velika Bugarska|(Stare Velike) Bugarske]] i trajno zauzeli taj dio Balkana u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su [[Prvo Bugarsko Carstvo|(Podunavsku) Bugarsku]], koju je [[Bizantsko carstvo]] priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo dominiralo je većim dijelom [[Balkanski poluotok|Balkana]] i značajno utjecao na [[Slaveni|slavenske]] narode razvojem [[Ćirilica|ćirilice]]. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća, kada ga je bizantski car [[Bazilije II.]] osvojio i razorio. [[Ustanak Asena i Petra|Uspješna bugarska pobuna]] 1185. uspostavila je [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo bugarsko carstvo]], koje je doseglo svoj vrhunac pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba, carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast na gotovo pet stoljeća. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turski rat iz 1877.]] imao je za posljedicu stvaranjem treće i sadašnje bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, što je potaknulo [[Iredentizam|iredentističke]] osjećaje koji su doveli do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom [[Istočni blok|istočnog bloka]] pod sovjetskim vodstvom, te je postala [[Narodna Republika Bugarska|socijalistička država]]. Vladajuća [[Bugarska komunistička partija|Komunistička partija]] odrekla se svog monopola na vlast nakon [[Pad komunizma|revolucija 1989.]] i dopustila [[Višestranački sustav|višestranačke]] izbore. Bugarska je tada prešla na [[Parlamentarna demokracija|demokratski parlamentarni sustav]] i tržišno gospodarstvo. Od usvajanja [[Ustav Bugarske|demokratskog ustava]] 1991. godine, Bugarska je bila [[unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije. Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višeg srednjeg dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenog europskog tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] veliki je socioekonomski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary|url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf|access-date=10. veljače 2019.|publisher=[[Transparency International]]|page=12}}</ref> Zemlja se također suočava s demografskom krizom, s godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna kojeg je dosegla 1988. godine. Bugarska je članica Europske unije, [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], te je tri puta zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. == Etimologija == Ime ''Bugarska'' potječe od ''[[Protobugari|Bugara]]'', plemena [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje je osnovalo [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Njihovo ime nije u potpunosti razjašnjeno i teško ga je pronaći prije 4. stoljeća nove ere,{{Sfn|Golden|1992}} ali je moguće da potječe od praturske riječi ''bulģha'' ("miješati", "tresti") i njezine izvedenice ''bulgak'' ("pobuna", "nered").<ref>{{Citiranje knjige|last=Bowersock|first=Glen W.|url={{Google books|c788wWR_bLwC|page=354|plainurl=yes}}|title=Late Antiquity: a Guide to the Postclassical World|publisher=Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0674511736|page=354}}</ref> Značenje se dalje može proširiti na "pobuniti se", "poticati" ili "proizvesti stanje nereda", pa tako, u izvedenici, "ometači".<ref>{{Citiranje knjige|last=Petersen|first=Leif Inge Ree|url={{Google books|BRGaAAAAQBAJ|page=369|plainurl=yes}}|title=Siege Warfare and Military Organization in the Successor States (400–800 AD): Byzantium, the West and Islam|publisher=Brill|year=2013|isbn=978-9004254466|page=369}}</ref>{{Sfn|Golden|1992}} Plemenske skupine u [[Unutarnja Azija|unutarnjoj Aziji]] s fonološki bliskim imenima često su opisivane sličnim terminima, kao [[Jie (narod)|Buluoji]], sastavnica "[[Wu Hu|pet barbarskih]]" skupina, koje su tijekom 4. stoljeća prikazivane i kao "mješanci" i "smutljivci".{{Sfn|Chen|2012}} == Povijest == === Prapovijest i antika === [[Datoteka:Sofia_-_Odrysian_Wreath_from_Golyamata_Mogila.jpg|alt=Thracian golden wreath exhibited in the National Historical Museum|lijevo|mini|230px|Odriški zlatni [[vijenac]] u [[Nacionalni povijesni muzej (Bugarska)|Nacionalnom povijesnom muzeju]]]] Ostaci [[Neandertalac|neandertalaca]] na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tillier|first=Anne-Marie|last2=Sirakov|first2=Nikolay|last3=Guadelli|first3=Aleta|last4=Fernandez|first4=Philippe|last5=Sirakova|first5=Svoboda|date=October 2017|title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria)|journal=Journal of Human Evolution|volume=111|issue=111|pages=54–62|doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002|pmid=28874274}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al|date=2020|title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=6|pages=794–801|doi=10.1038/s41559-020-1136-3|pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al|date=2020|title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria|url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf|journal=Nature|volume=581|issue=7808|pages=299–302|bibcode=2020Natur.581..299H|doi=10.1038/s41586-020-2259-z|pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberts|first=Benjamin W.|last2=Thornton|first2=Christopher P.|year=2009|title=Development of metallurgy in Eurasia|url=https://www.academia.edu/371376|journal=Antiquity|publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]]|volume=83|issue=322|page=1015|doi=10.1017/S0003598X00099312|access-date=28 July 2018|quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Gumelnita Culture|url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|archive-date=13 October 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Government of France|quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref> [[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]] i [[Dioniz|Dionizijeve]] kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{Cite encyclopedia}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Nagle|first=D. Brendan|title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0199978458|page=230|quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref> Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans2">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]] nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139428880|pages=311–334|access-date=20 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|archive-date=26 March 2016|url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|title=Historical Dictionary of Bulgaria|publisher=Rowman & Littlefield|year=2014|isbn=978-1442241794|page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1444333619|editor-last=Parry|editor-first=Ken|page=48|quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref> === Prvo Bugarsko Carstvo === [[Datoteka:Borismeetingdisciples.JPG|desno|mini|250px|Susret kneza Borisa I. s učenicima svetih Ćirila i Metoda.]] Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Bugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Zlatarski|first=Vasil|url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html|title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1|publisher=Marin Drinov Publishing House|year=1938|isbn=978-9544302986|page=188|language=bg|script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852)|trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852)|access-date=23 May 2012}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Bugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V.A.|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|publisher=University of Michigan Press|year=1991|isbn=978-0472081493|pages=68–70}}</ref> Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Bugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{Cite encyclopedia}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}} Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]] i [[Pečenezi|Pečenezima]] i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB2">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Browning|first=Robert|url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194|title=Byzantium and Bulgaria|publisher=Temple Smith|year=1975|isbn=978-0520026704|pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195]}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB2" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]],<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige|last=Scylitzae|first=Ioannis|title=Synopsis Historiarum|work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae|publisher=De Gruyter|year=1973|isbn=978-3-11-002285-8|page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Averil|url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came|title=The Byzantines|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-9833-2|page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170]|url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige|last=Ostrogorsky|first=Georgije|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311|title=History of the Byzantine State|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=978-0813511986|page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" /> === Drugo bugarsko carstvo === [[Datoteka:20140621_Veliko_Tarnovo_002.jpg|alt=A view of the walls of Tsarevets fortress in Tarnovo|mini|Zidine [[Tsarevets (tvrđava)|tvrđave Tsarevets]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]], glavnom gradu Drugog carstva]] Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">{{Cite EB1911}}</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]], dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}} Dinastija Asena izumrla je 1257. godine. Uslijedili su unutarnji sukobi i neprekidni bizantski i ugarski napadi, koji su [[Zlatna Horda|Mongolima]] omogućili uspostavljanje suvereniteta nad oslabljenom bugarskom državom.<ref name="EB19112">{{Cite EB1911}}</ref>{{Sfn|Crampton|1987}} Godine 1277. svinjar [[Ivajlo Bugarski|Ivajlo]] poveo je [[Ivajlov ustanak|veliku seljačku pobunu]] koja je protjerala Mongole iz Bugarske i nakratko ga učinila carem.<ref name="Martin 2017">{{Citiranje knjige|last=Martin|first=Michael|url={{Google books|gN8lDwAAQBAJ|page=344|plainurl=yes}}|title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West|publisher=Algora Publishing|year=2017|isbn=978-1628942798|page=344}}</ref><ref name="EBSecondEmpire3">{{Cite encyclopedia}}</ref> S vlasti su ga 1280. svrgnuli [[Boljari|feudalni veleposjednici]],<ref name="Martin 2017" /> čiji su frakcijski sukobi prouzročili da se Drugo bugarsko carstvo raspalo na male feudalne posjede sve do 14. stoljeća.<ref name="EBSecondEmpire3" /> Ove rascjepkane krnje države, dva carstva u [[Vidinsko carstvo|Vidinu]] i [[Drugo Bugarsko Carstvo|Trnovu]] i [[Despotovina Dobrudža|Despotovina]] Dobrudža, postale su lak plijen za novu prijetnju koja je pristizala s jugoistoka: [[Osmanska dinastija|Osmanske Turke]].<ref name="EB19112" /> === Osmanska vlast === [[Datoteka:Battle_of_Nicopolis,_1396,_Facsimile_of_a_Miniature_Conserved_in_the_Topkapi_Museum_in_Istanbul-.jpg|lijevo|mini|230px|Bitka kod Nikopolja 1396. označila je kraj srednjovjekovne bugarske državnosti.]] Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule">{{Cite encyclopedia}}</ref> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Tarnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=10 October 2011|title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors|url=https://www.novinite.com/articles/132804/|access-date=16 November 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule" /> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> Bugari su bili podvrgnuti teškim porezima (uključujući [[Danak u krvi|devširme]] ili danak u ''krvi''), njihova kultura je potisnuta<ref name="Jireček2">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> i doživjeli su djelomičnu [[Islamizacija|islamizaciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Minkov|first=Anton|url={{Google books|zQsB_AghBKkC|page=193|plainurl=yes}}|title=Conversion to Islam in the Balkans: Kisve Bahası – Petitions and Ottoman Social Life, 1670–1730|publisher=Brill|year=2004|isbn=978-9004135765|page=193}}</ref> Osmanske vlasti uspostavile su vjersku upravnu zajednicu pod nazivom [[Rum Millet|Rum milet]], koja je upravljala svim pravoslavcima bez obzira na njihovu etničku pripadnost.<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|url={{Google books|htMUx8qlWCMC|page=36|plainurl=yes}}|title=Europe and the Historical Legacies in the Balkans|publisher=Peter Lang Publishers|year=2008|isbn=978-9052013749|page=36}}</ref> Većina lokalnog stanovništva tada je postupno izgubila nacionalnu svijest, identificirajući se samo po vjeri.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fishman|first=Joshua A.|url={{Google books|7oAUeUVtc58C|page=276|plainurl=yes}}|title=Handbook of Language and Ethnic Identity: Disciplinary and Regional Perspectives|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0195374926|page=276|quote=There were almost no remnants of a Bulgarian ethnic identity; the population defined itself as Christians, according to the Ottoman system of millets, that is, communities of religious beliefs. The first attempts to define a Bulgarian ethnicity started at the beginning of the 19th century.|access-date=30 September 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Roudometof|first=Victor|url={{Google books|I9p_m7oXQ00C|page=68|plainurl=yes}}|title=Nationalism, Globalization, and Orthodoxy: The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans|last2=Robertson|first2=Roland|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=978-0313319495|pages=68–71}}</ref> Svećenstvo koje je ostalo u nekim izoliranim samostanima održalo je svoj etnički identitet na životu, omogućivši mu opstanak u udaljenim ruralnim područjima,{{Sfn|Crampton|1987}} i u militantnoj [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katoličkoj zajednici]] na sjeverozapadu zemlje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=261|plainurl=yes}}|title=Religion and Power in Europe: Conflict and Convergence|publisher=Edizioni Plus|year=2007|isbn=978-8884924643|page=261}}</ref> [[Datoteka:The_defeat_of_Shipka_Peak,_Bulgarian_War_of_Independence.JPG|alt=The Defence of the Eagle's Nest, painting by Alexey Popov from 1893, depicting the Defence of Shipka Pass|mini|Rusko-bugarska obrana prolaza Shipka 1877.]] Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao potencijalne saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Tarnovski ustanak|ustanak u Tarnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" /> Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskog nacionalnog preporoda]].<ref name="Ottoman rule2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su otomanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] da traži vojno rješenje bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala rusku kontrolu nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2011|title=Reminiscence from Days of Liberation*|url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> === Treća bugarska država === [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog bugarskog carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnog oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2017|title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day|url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day|access-date=24 February 2019|website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i regije [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina|date=6 May 2010|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|access-date=20 December 2011}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom militarističkom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}} [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano_-(1878)-byTodorBozhinov.png|alt=Map of Bulgaria according to the Treaty of San Stefano|lijevo|mini|Granice Bugarske prema preliminarnom Sanstefanskom ugovoru]] Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska se sve više militarizirala i često se nazivala "balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ".<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon katastrofalnog poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našlana strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Centralnim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je regrutirala više od četvrtine svog stanovništva i formirala vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Broadberry|first=Stephen|last2=Klein|first2=Alexander|date=8 February 2008|title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=22 June 2012|access-date=24 May 2012|publisher=[[Centre for Economic Policy Research]]|page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], zemlja je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i ukupno 87 500 poginulih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=WWI Casualty and Death Tables|url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|archive-date=3 October 2016|access-date=28 July 2018|publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|emigriralo]] je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mintchev|first=Veselin|date=October 1999|title=External Migration in Bulgaria|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|url-status=dead|journal=South-East Europe Review|issue=3/99|page=124|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|archive-date=17 January 2013|access-date=6 August 2018}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref> [[Datoteka:BASA-3K-7-342-28-Boris_III_of_Bulgaria.jpeg|alt=A portrait of Tsar Boris III|mini|Car Boris III|306x306px]] Nastali politički nemiri doveli su do uspostave kraljevske [[Autoritarizam|autoritarne diktature]] cara [[Boris III.|Borisa III]]. (1918. – 1943.). Bugarska je ušla u Drugi svjetski rat 1941. kao članica [[Sile Osovine|Osovine]], ali je odbila sudjelovati u [[Operacija Barbarossa|operaciji Barbarossa]] i spasila svoje židovsko stanovništvo od deportacije u [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijske logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Nakon iznenadna smrti Borisa III. sredinom 1943. i kako se rat okrenuo protiv Njemačke zemlju su zahvatila politička previranja, a komunistički gerilski pokret dobio na zamahu. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] nije uspjela postići mir sa Saveznicima. Bugarska nije udovoljila sovjetskim zahtjevima da protjera njemačke snage sa svog teritorija, što je rezultiralo objavom rata i invazijom SSSR-a u rujnu 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} [[Domovinski front (Bugarska)|Domovinski front]] kojom su dominirali komunisti preuzela je vlast, okončala sudjelovanje u [[Sile Osovine|Silama osovine]] i pridružila se savezničkoj strani do kraja rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url={{Google books|R8d2409V9tEC|page=238|plainurl=yes}}|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0199326631|pages=238–240|quote=When Bulgaria switched sides in September}}</ref> Bugarska je pretrpjela malu ratnu štetu, a [[Sovjetski Savez]] nije tražio nikakvu odštetu. Ali svi ratni teritorijalni dobici, s značajnom iznimkom [[Ugovor iz Craiove|Južne Dobrudže]], izgubljeni su.{{Sfn|The Soviet Occupation}} [[Datoteka:Georgi_Dimitrov.jpg|lijevo|mini|193x193px|Georgi Dimitrov, vođa Bugarske komunističke partije od 1946. do 1949]] [[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, ratnih zločinaca i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige|last=Valentino|first=Benjamin A.|url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century|publisher=Cornell University Press|year=2005|isbn=978-0-8014-3965-0|pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151|url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine 1950-ih, životni standard je značajno porastao, a politička represija je popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do 1980-ih,<ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Broadberry|last2=Alexander Klein|date=27 October 2011|title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=30 May 2013|access-date=12 July 2013|pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnog duga.<ref>{{Citiranje knjige|last=Vachkov|first=Daniel|title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика|last2=Ivanov|first2=Martin|publisher=Siela|year=2008|isbn=978-9542803072|pages=103, 153, 191|trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Zhivkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom nataliteta među etničkom bugarskom većinom, Zhivkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] da usvoje slavenska imena u pokušaju da izbrišu njihov identitet i asimiliraju ih.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova je politika rezultirala iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina|last=Bohlen|first=Celestine|date=17 October 1991|title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html|access-date=20 December 2011|quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mudeva|first=Anna|date=31 May 2009|title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601|access-date=30 October 2011}}</ref> Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svog političkog monopola 10. studenog 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Zhivkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija]].<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2010|title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao relativno slabog izabranog predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba|title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution|url=https://www.parliament.bg/en/const/|website=www.parliament.bg}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina|last=Prodanov|first=Vasil|date=1 October 2007|script-title=bg:Разрушителният български преход|language=bg|trans-title=The destructive Bulgarian transition|work=[[Le Monde diplomatique]]|url=http://bg.mondediplo.com/article181.html|access-date=20 December 2011}}</ref> Nakon 2001., ekonomski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba|year=2005|title=Human Development Index Report|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|archive-date=10 March 2011|access-date=28 July 2018|publisher=United Nations|page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2 August 2017|title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764|access-date=21 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Bulgaria-geographic_map-en.svg|alt=Topographic map of Bulgaria|lijevo|mini|Topografija Bugarske]] Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], smještena je na istoku [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. Površina državnog teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] definira granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]] na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Datoteka:Pirin-mountains-Bansko.jpg|mini|Planinski masiv Pirin.]] Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u kombinaciji s barijernim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska je prosječno 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od regija južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria Second National Communication|url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf|access-date=9 October 2018|publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a varira od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}} === Bioraznolikost i okoliš === [[Datoteka:Lacerta_viridis_Зелен_гущер.jpg|alt=A Lacerta viridis, or European green lizard, on a tree stump in the Ropotamo reserve|desno|mini|''[[Zelembać|Lacerta viridis]]'' u [[Ropotamo|Ropotamu]], jednom od 16 bugarskih rezervata biosfere.]] Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba|title=Характеристика на флората и растителността на България|url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|archive-date=27 April 2013|access-date=21 March 2013|publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba|date=2013|script-title=bg:Видово разнообразие на България|trans-title=Species biodiversity in Bulgaria|url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf|access-date=30 July 2018|publisher=UNESCO report|language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba|last=Belev|first=Toma|date=June 2010|title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации|trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations|url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|archive-date=2 November 2011|access-date=20 December 2011|publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|access-date=4 April 2016|publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba|date=2013|title=Bulgaria's biodiversity at risk|url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|archive-date=4 May 2015|access-date=12 September 2018|publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljači]].{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta vaskularnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskih]], a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba|last=Denchev|first=Cvetomir|title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria|url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf|access-date=12 September 2018|publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> Godine 1998. bugarska je vlada usvojila Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti, sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba|title=Biodiversity in Bulgaria|url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|archive-date=30 April 2016|access-date=21 March 2014|publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|archive-date=22 March 2014|access-date=16 October 2018|publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=11 August 2009|title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR|access-date=12 September 2018|publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]]}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina|last=Hakim|first=Danny|date=15 October 2013|title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|url-access=limited|access-date=15 October 2013|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2008|title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 June 2010|title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelekrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba|title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment|url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular|access-date=25 November 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba|date=10 December 2008|title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis|url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379|access-date=20 December 2011|publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|archive-date=16 April 2014|access-date=21 March 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sofia_(15326483440).jpg|alt=The National Assembly building in Sofia|lijevo|mini|Trg neovisnosti u [[Sofija|Sofiji]], sjedište Predsjedništva (desno), Narodna skupština (u sredini) i Vijeće ministara (lijevo).]] Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]].<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba|title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria|url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|archive-date=16 January 2014|access-date=25 July 2018|publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Za razliku od premijera, [[predsjednik Bugarske]] ima manje ovlasti. Predsjednik se izravno bira i ima ulogu [[Poglavar države|državnog poglavara]] i [[vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]] oružanih snaga, te ima ovlasti vratiti prijedlog zakona na daljnju raspravu, iako parlament može nadjačati [[Veto|predsjednički veto]] jednostavnom većinom glasova.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Političke stranke okupljaju se u [[Narodna skupština (Bugarska)|Narodnoj skupštini]], tijelu od 240 zastupnika izabranih na četverogodišnji mandat izravnim glasovanjem. Nacionalna skupština ima ovlasti donositi zakone, odobravati proračun, zakazivati predsjedničke izbore, birati i smjenjivati premijera i druge ministre, objavljivati rat, raspoređivati trupe u inozemstvu i ratificirati međunarodne ugovore i sporazume.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br /><small>Predsjednik države</small>|image2=Kiril Petkov 2021 (cropped 2).jpg|alt2=Portrait of prime minister Kiril Petkov|width2=123|caption2=[[Kiril Petkov]]<br /><small>Premijer</small>}} Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina|date=23 November 2016|title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123|access-date=9 July 2018}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine|date=6 April 2012|title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant|magazine=[[Bloomberg Businessweek]]|url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|url-status=dead|access-date=1 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|archive-date=26 July 2013}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina|last=Cage|first=Sam|title=Bulgarian government resigns amid growing protests|work=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/|url-status=dead|access-date=20 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F|archive-date=8 March 2013}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petkova|first=Mariya|date=21 February 2013|title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html|access-date=7 March 2013|publisher=Al Jazeera}}</ref> Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=12 May 2013|title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|url-status=live|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|archive-date=24 September 2015}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba|date=25 May 2013|title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic'|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686|access-date=12 March 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Buckley|first=Neil|date=29 May 2013|title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de|access-date=28 July 2018}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba|last=Seiler|first=Bistra|date=26 June 2013|title=Bulgarians protest government of 'oligarchs'|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751|access-date=28 July 2018|publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2014|title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy|url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy|access-date=29 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 July 2014|title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns|url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns|access-date=25 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba|date=5 August 2014|title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister|url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister|access-date=7 April 2016|publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba|date=6 August 2014|title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5|url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5|access-date=9 August 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Angel|date=6 October 2014|title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure|url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure|access-date=7 October 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=6 November 2014|title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106|access-date=28 July 2018}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> Tiekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021|url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina|date=May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina|date=12 May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba|date=13 July 2021|title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party|url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|archive-date=13 July 2021|access-date=23 August 2021|website=Radio Free Europe}}</ref> [[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba|last=Zankina|first=Emilia|title=Bulgaria Country Profile|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|archive-date=24 July 2018|access-date=24 July 2018|publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba|title=Democracy Index 2017: Free speech under attack|url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017|access-date=24 July 2018|publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> === Pravni sustav === Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=August 2006|title=The Bulgarian Legal System and Legal Research|url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html|access-date=28 July 2018|publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 June 2010|script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция|trans-title=Our justice system – a leader in corruption|url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html|access-date=28 July 2018|publisher=News.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brunwasser|first=Matthew|date=5 November 2006|title=Questions arise again about Bulgaria's legal system|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1 December 2012|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=23 May 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Konstantinova|first=Elizabeth|date=17 February 2011|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down|access-date=28 July 2018}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba|title=Interpol entry on Bulgaria|url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria|access-date=20 December 2011|publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba|title=National Police Service|url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|archive-date=3 October 2012|access-date=25 May 2012|publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba|date=31 May 2018|script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г.|trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018|url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|archive-date=10 July 2018|access-date=10 July 2018|publisher=Ministry of the Interior|language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=State Agency for National Security Official Website|url=http://www.dans.bg/|access-date=20 December 2011|publisher=State Agency for National Security}}</ref> === Administrativna podjela === Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Local Structures in Bulgaria|url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|archive-date=4 June 2012|access-date=11 April 2012|publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България|trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|archive-date=2 February 2014|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development|language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba|title=Областите в България. Портрети|trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|archive-date=19 June 2012|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> Ukojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {| style="margin:auto;" cellpadding="10" |- | [[File:Bulgaria Aministrative Provinces numbered.png|300px|right]] |style="font-size:90%;font-weight:bold;"| {{col-begin|width=auto}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=1|[[Blagoevgrad Province|Blagoevgrad]]|[[Burgas Province|Burgas]]|[[Dobrich Province|Dobrich]]|[[Gabrovo Province|Gabrovo]]|[[Haskovo Province|Haskovo]]|[[Kardzhali Province|Kardzhali]]|[[Kyustendil Province|Kyustendil]]|[[Lovech Province|Lovech]]|[[Montana Province|Montana]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=10|[[Pazardzhik Province|Pazardzhik]]|[[Pernik Province|Pernik]]|[[Pleven Province|Pleven]]|[[Plovdiv Province|Plovdiv]]|[[Razgrad Province|Razgrad]]|[[Ruse Province|Ruse]]|[[Shumen Province|Shumen]]|[[Silistra Province|Silistra]]|[[Sliven Province|Sliven]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=19|[[Smolyan Province|Smolyan]]|[[Sofia Province]]|[[Stara Zagora Province|Stara Zagora]]|[[Targovishte Province|Targovishte]]|[[Varna Province|Varna]]|[[Veliko Tarnovo Province|Veliko Tarnovo]]|[[Vidin Province|Vidin]]|[[Vratsa Province|Vratsa]]|[[Yambol Province|Yambol]]}} {{col-end}} |} === Vanjski poslovi i obrana === Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba|title=The United Nations Security Council|url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml|access-date=4 December 2011|publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2008|script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87|trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87|url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776|access-date=20 December 2011|publisher=Dnes.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3 September 2008|script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС|language=bg|trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC|work=Vesti|url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba|date=25 April 2005|title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|archive-date=19 February 2011|access-date=20 December 2011|publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – relations|url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|archive-date=5 February 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Bilateral Relations|url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|archive-date=26 July 2013|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]<ref>{{Citiranje weba|date=28 October 2010|title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248|access-date=31 March 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2014|title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions|url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288|access-date=13 January 2022|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref> [[Datoteka:BAF_MiG-29s_in_flight_Garchev.png|alt=Bulgarian MiG-29 fighters in flight|lijevo|mini|Mlazni lovci [[MiG-29]] bugarskog ratnog zrakoplovstva.]] Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba|title=Bulgaria Factbook|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm|access-date=4 December 2011|publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28 April 2006|title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|archive-date=25 January 2011|access-date=20 December 2011|publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje raznie brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba|date=2010|title=Armed Forces Development Plan|url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|archive-date=28 June 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sa 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Military Balance 2017|publisher=[[Routledge]]|year=2017|isbn=978-1857439007|editor-last=Hackett|editor-first=James|page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom sčini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba|last=Palowski|first=Jakub|date=6 October 2015|title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles"|url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles|access-date=21 July 2018|publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]<ref>{{Citiranje weba|date=6 August 2015|title=S-300 Surface-to-air Missile System|url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|archive-date=8 August 2019|access-date=21 July 2018|publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektili]] kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine|last=Roblin|first=Sebastien|date=12 September 2016|title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile|magazine=The National Interest|url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1|access-date=21 July 2018}}</ref> == Izvori == <references /> ghfvud15yb3wggnp26c3xivbh77g7dz 6436640 6436639 2022-08-02T23:07:01Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bugarska | izvorno_ime = Република България | ime_genitiv = Bugarske | eng_ime = Bulgaria | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | lokacija = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]] | glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Kiril Petkov]] | površina_poredak = 102 | površina = 110 910 | vode = 0,3 | stanovništvo_poredak = 104 | stanovništvo = 7 177 991<ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref> | godina_popisa = 2015. | gustoća_stanovništva = 69 | neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]])<br> [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | BDP_PKM_godina = 2012. | BDP_PKM = 103 705 milijardi $ | BDP_PKM_rang = 68. | BDP_PKM_per_capita = 15 933 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 64. | valuta = [[bugarski lev]] | stoti_dio_valute = 100 stotinki | vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Mila Rodino]]<br/><center>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]</center> | internetski_nastavak = .bg | pozivni_broj = +359 | komentar = | moto = Съединението прави силата <br> (''Saedinenieto pravi silata'') <br> ([[Bugarski jezik|bugarski]]: "U jedinstvu je snaga") }} '''Bugarska''' (([[Bugarski jezik|bug.]] България, latinizirano: ''Bǎlgarija''), službeno '''Republika Bugarska''',{{Efn|{{lang-bg|Република България|links=no|Republika Bǎlgariya}}, {{IPA-bg|rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ|IPA}})}} je država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Nalazi se na istočnoj strani [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] i graniči s [[Rumunjska|Rumunjskom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu te [[Crno more|Crnim morem]] na istoku. Bugarska se prostire na teritoriju od 110 994 m², i [[Popis europskih zemalja po površini|šesnaesta je po veličini država]] u Europi. [[Sofija]] je glavni i [[Dodatak:Popis gradova u Bugarskoj|najveći grad zemlje]], ostali veći gradovi su [[Plovdiv]], [[Varna]] i [[Burgas]]. Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je [[Mlađe kameno doba|neolitska]] [[Karanovska kultura]], iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast [[Tračani]], [[Perzijanci]], [[Kelti]] i [[Antički Makedonci]]. Politička stabilnost je nastupila kada je [[Rimsko Carstvo]] osvojilo regiju 45. godine, nakon propasti rimske države, ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i invazije različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani [[Slaveni]]. [[Protobugari|Bugari]] predvođeni [[Asparuh|Asparuhom iz Bugarske]] napali su iz zemalja [[Stara Velika Bugarska|(Stare Velike) Bugarske]] i trajno zauzeli taj dio Balkana u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su [[Prvo Bugarsko Carstvo|(Podunavsku) Bugarsku]], koju je [[Bizantsko carstvo]] priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo dominiralo je većim dijelom [[Balkanski poluotok|Balkana]] i značajno utjecao na [[Slaveni|slavenske]] narode razvojem [[Ćirilica|ćirilice]]. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća, kada ga je bizantski car [[Bazilije II.]] osvojio i razorio. [[Ustanak Asena i Petra|Uspješna bugarska pobuna]] 1185. uspostavila je [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo bugarsko carstvo]], koje je doseglo svoj vrhunac pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba, carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast na gotovo pet stoljeća. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turski rat iz 1877.]] imao je za posljedicu stvaranjem treće i sadašnje bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, što je potaknulo [[Iredentizam|iredentističke]] osjećaje koji su doveli do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom [[Istočni blok|istočnog bloka]] pod sovjetskim vodstvom, te je postala [[Narodna Republika Bugarska|socijalistička država]]. Vladajuća [[Bugarska komunistička partija|Komunistička partija]] odrekla se svog monopola na vlast nakon [[Pad komunizma|revolucija 1989.]] i dopustila [[Višestranački sustav|višestranačke]] izbore. Bugarska je tada prešla na [[Parlamentarna demokracija|demokratski parlamentarni sustav]] i tržišno gospodarstvo. Od usvajanja [[Ustav Bugarske|demokratskog ustava]] 1991. godine, Bugarska je bila [[unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije. Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višeg srednjeg dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenog europskog tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] veliki je socioekonomski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary|url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf|access-date=10. veljače 2019.|publisher=[[Transparency International]]|page=12}}</ref> Zemlja se također suočava s demografskom krizom, s godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna kojeg je dosegla 1988. godine. Bugarska je članica Europske unije, [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], te je tri puta zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. == Etimologija == Ime ''Bugarska'' potječe od ''[[Protobugari|Bugara]]'', plemena [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje je osnovalo [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Njihovo ime nije u potpunosti razjašnjeno i teško ga je pronaći prije 4. stoljeća nove ere,{{Sfn|Golden|1992}} ali je moguće da potječe od praturske riječi ''bulģha'' ("miješati", "tresti") i njezine izvedenice ''bulgak'' ("pobuna", "nered").<ref>{{Citiranje knjige|last=Bowersock|first=Glen W.|url={{Google books|c788wWR_bLwC|page=354|plainurl=yes}}|title=Late Antiquity: a Guide to the Postclassical World|publisher=Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0674511736|page=354}}</ref> Značenje se dalje može proširiti na "pobuniti se", "poticati" ili "proizvesti stanje nereda", pa tako, u izvedenici, "ometači".<ref>{{Citiranje knjige|last=Petersen|first=Leif Inge Ree|url={{Google books|BRGaAAAAQBAJ|page=369|plainurl=yes}}|title=Siege Warfare and Military Organization in the Successor States (400–800 AD): Byzantium, the West and Islam|publisher=Brill|year=2013|isbn=978-9004254466|page=369}}</ref>{{Sfn|Golden|1992}} Plemenske skupine u [[Unutarnja Azija|unutarnjoj Aziji]] s fonološki bliskim imenima često su opisivane sličnim terminima, kao [[Jie (narod)|Buluoji]], sastavnica "[[Wu Hu|pet barbarskih]]" skupina, koje su tijekom 4. stoljeća prikazivane i kao "mješanci" i "smutljivci".{{Sfn|Chen|2012}} == Povijest == === Prapovijest i antika === [[Datoteka:Sofia_-_Odrysian_Wreath_from_Golyamata_Mogila.jpg|alt=Thracian golden wreath exhibited in the National Historical Museum|lijevo|mini|230px|Odriški zlatni [[vijenac]] u [[Nacionalni povijesni muzej (Bugarska)|Nacionalnom povijesnom muzeju]]]] Ostaci [[Neandertalac|neandertalaca]] na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tillier|first=Anne-Marie|last2=Sirakov|first2=Nikolay|last3=Guadelli|first3=Aleta|last4=Fernandez|first4=Philippe|last5=Sirakova|first5=Svoboda|date=October 2017|title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria)|journal=Journal of Human Evolution|volume=111|issue=111|pages=54–62|doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002|pmid=28874274}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al|date=2020|title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=6|pages=794–801|doi=10.1038/s41559-020-1136-3|pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al|date=2020|title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria|url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf|journal=Nature|volume=581|issue=7808|pages=299–302|bibcode=2020Natur.581..299H|doi=10.1038/s41586-020-2259-z|pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberts|first=Benjamin W.|last2=Thornton|first2=Christopher P.|year=2009|title=Development of metallurgy in Eurasia|url=https://www.academia.edu/371376|journal=Antiquity|publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]]|volume=83|issue=322|page=1015|doi=10.1017/S0003598X00099312|access-date=28 July 2018|quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Gumelnita Culture|url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|archive-date=13 October 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Government of France|quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref> [[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]] i [[Dioniz|Dionizijeve]] kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{Cite encyclopedia}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Nagle|first=D. Brendan|title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0199978458|page=230|quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref> Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans2">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]] nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139428880|pages=311–334|access-date=20 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|archive-date=26 March 2016|url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|title=Historical Dictionary of Bulgaria|publisher=Rowman & Littlefield|year=2014|isbn=978-1442241794|page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1444333619|editor-last=Parry|editor-first=Ken|page=48|quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref> === Prvo Bugarsko Carstvo === [[Datoteka:Borismeetingdisciples.JPG|desno|mini|250px|Susret kneza Borisa I. s učenicima svetih Ćirila i Metoda.]] Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Bugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Zlatarski|first=Vasil|url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html|title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1|publisher=Marin Drinov Publishing House|year=1938|isbn=978-9544302986|page=188|language=bg|script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852)|trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852)|access-date=23 May 2012}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Bugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V.A.|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|publisher=University of Michigan Press|year=1991|isbn=978-0472081493|pages=68–70}}</ref> Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Bugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{Cite encyclopedia}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}} Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]] i [[Pečenezi|Pečenezima]] i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB2">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Browning|first=Robert|url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194|title=Byzantium and Bulgaria|publisher=Temple Smith|year=1975|isbn=978-0520026704|pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195]}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB2" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]],<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige|last=Scylitzae|first=Ioannis|title=Synopsis Historiarum|work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae|publisher=De Gruyter|year=1973|isbn=978-3-11-002285-8|page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Averil|url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came|title=The Byzantines|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-9833-2|page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170]|url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige|last=Ostrogorsky|first=Georgije|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311|title=History of the Byzantine State|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=978-0813511986|page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" /> === Drugo bugarsko carstvo === [[Datoteka:20140621_Veliko_Tarnovo_002.jpg|alt=A view of the walls of Tsarevets fortress in Tarnovo|mini|Zidine [[Tsarevets (tvrđava)|tvrđave Tsarevets]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]], glavnom gradu Drugog carstva]] Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">{{Cite EB1911}}</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]], dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}} Dinastija Asena izumrla je 1257. godine. Uslijedili su unutarnji sukobi i neprekidni bizantski i ugarski napadi, koji su [[Zlatna Horda|Mongolima]] omogućili uspostavljanje suvereniteta nad oslabljenom bugarskom državom.<ref name="EB19112">{{Cite EB1911}}</ref>{{Sfn|Crampton|1987}} Godine 1277. svinjar [[Ivajlo Bugarski|Ivajlo]] poveo je [[Ivajlov ustanak|veliku seljačku pobunu]] koja je protjerala Mongole iz Bugarske i nakratko ga učinila carem.<ref name="Martin 2017">{{Citiranje knjige|last=Martin|first=Michael|url={{Google books|gN8lDwAAQBAJ|page=344|plainurl=yes}}|title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West|publisher=Algora Publishing|year=2017|isbn=978-1628942798|page=344}}</ref><ref name="EBSecondEmpire3">{{Cite encyclopedia}}</ref> S vlasti su ga 1280. svrgnuli [[Boljari|feudalni veleposjednici]],<ref name="Martin 2017" /> čiji su frakcijski sukobi prouzročili da se Drugo bugarsko carstvo raspalo na male feudalne posjede sve do 14. stoljeća.<ref name="EBSecondEmpire3" /> Ove rascjepkane krnje države, dva carstva u [[Vidinsko carstvo|Vidinu]] i [[Drugo Bugarsko Carstvo|Trnovu]] i [[Despotovina Dobrudža|Despotovina]] Dobrudža, postale su lak plijen za novu prijetnju koja je pristizala s jugoistoka: [[Osmanska dinastija|Osmanske Turke]].<ref name="EB19112" /> === Osmanska vlast === [[Datoteka:Battle_of_Nicopolis,_1396,_Facsimile_of_a_Miniature_Conserved_in_the_Topkapi_Museum_in_Istanbul-.jpg|lijevo|mini|230px|Bitka kod Nikopolja 1396. označila je kraj srednjovjekovne bugarske državnosti.]] Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule">{{Cite encyclopedia}}</ref> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Tarnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=10 October 2011|title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors|url=https://www.novinite.com/articles/132804/|access-date=16 November 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule" /> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> Bugari su bili podvrgnuti teškim porezima (uključujući [[Danak u krvi|devširme]] ili danak u ''krvi''), njihova kultura je potisnuta<ref name="Jireček2">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> i doživjeli su djelomičnu [[Islamizacija|islamizaciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Minkov|first=Anton|url={{Google books|zQsB_AghBKkC|page=193|plainurl=yes}}|title=Conversion to Islam in the Balkans: Kisve Bahası – Petitions and Ottoman Social Life, 1670–1730|publisher=Brill|year=2004|isbn=978-9004135765|page=193}}</ref> Osmanske vlasti uspostavile su vjersku upravnu zajednicu pod nazivom [[Rum Millet|Rum milet]], koja je upravljala svim pravoslavcima bez obzira na njihovu etničku pripadnost.<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|url={{Google books|htMUx8qlWCMC|page=36|plainurl=yes}}|title=Europe and the Historical Legacies in the Balkans|publisher=Peter Lang Publishers|year=2008|isbn=978-9052013749|page=36}}</ref> Većina lokalnog stanovništva tada je postupno izgubila nacionalnu svijest, identificirajući se samo po vjeri.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fishman|first=Joshua A.|url={{Google books|7oAUeUVtc58C|page=276|plainurl=yes}}|title=Handbook of Language and Ethnic Identity: Disciplinary and Regional Perspectives|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0195374926|page=276|quote=There were almost no remnants of a Bulgarian ethnic identity; the population defined itself as Christians, according to the Ottoman system of millets, that is, communities of religious beliefs. The first attempts to define a Bulgarian ethnicity started at the beginning of the 19th century.|access-date=30 September 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Roudometof|first=Victor|url={{Google books|I9p_m7oXQ00C|page=68|plainurl=yes}}|title=Nationalism, Globalization, and Orthodoxy: The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans|last2=Robertson|first2=Roland|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=978-0313319495|pages=68–71}}</ref> Svećenstvo koje je ostalo u nekim izoliranim samostanima održalo je svoj etnički identitet na životu, omogućivši mu opstanak u udaljenim ruralnim područjima,{{Sfn|Crampton|1987}} i u militantnoj [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katoličkoj zajednici]] na sjeverozapadu zemlje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=261|plainurl=yes}}|title=Religion and Power in Europe: Conflict and Convergence|publisher=Edizioni Plus|year=2007|isbn=978-8884924643|page=261}}</ref> [[Datoteka:The_defeat_of_Shipka_Peak,_Bulgarian_War_of_Independence.JPG|alt=The Defence of the Eagle's Nest, painting by Alexey Popov from 1893, depicting the Defence of Shipka Pass|mini|Rusko-bugarska obrana prolaza Shipka 1877.]] Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao potencijalne saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Tarnovski ustanak|ustanak u Tarnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" /> Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskog nacionalnog preporoda]].<ref name="Ottoman rule2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su otomanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] da traži vojno rješenje bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala rusku kontrolu nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2011|title=Reminiscence from Days of Liberation*|url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> === Treća bugarska država === [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog bugarskog carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnog oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2017|title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day|url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day|access-date=24 February 2019|website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i regije [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina|date=6 May 2010|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|access-date=20 December 2011}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom militarističkom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}} [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano_-(1878)-byTodorBozhinov.png|alt=Map of Bulgaria according to the Treaty of San Stefano|lijevo|mini|Granice Bugarske prema preliminarnom Sanstefanskom ugovoru]] Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska se sve više militarizirala i često se nazivala "balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ".<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon katastrofalnog poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našlana strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Centralnim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je regrutirala više od četvrtine svog stanovništva i formirala vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Broadberry|first=Stephen|last2=Klein|first2=Alexander|date=8 February 2008|title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=22 June 2012|access-date=24 May 2012|publisher=[[Centre for Economic Policy Research]]|page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], zemlja je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i ukupno 87 500 poginulih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=WWI Casualty and Death Tables|url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|archive-date=3 October 2016|access-date=28 July 2018|publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|emigriralo]] je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mintchev|first=Veselin|date=October 1999|title=External Migration in Bulgaria|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|url-status=dead|journal=South-East Europe Review|issue=3/99|page=124|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|archive-date=17 January 2013|access-date=6 August 2018}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref> [[Datoteka:BASA-3K-7-342-28-Boris_III_of_Bulgaria.jpeg|alt=A portrait of Tsar Boris III|mini|Car Boris III|306x306px]] Nastali politički nemiri doveli su do uspostave kraljevske [[Autoritarizam|autoritarne diktature]] cara [[Boris III.|Borisa III]]. (1918. – 1943.). Bugarska je ušla u Drugi svjetski rat 1941. kao članica [[Sile Osovine|Osovine]], ali je odbila sudjelovati u [[Operacija Barbarossa|operaciji Barbarossa]] i spasila svoje židovsko stanovništvo od deportacije u [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijske logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Nakon iznenadna smrti Borisa III. sredinom 1943. i kako se rat okrenuo protiv Njemačke zemlju su zahvatila politička previranja, a komunistički gerilski pokret dobio na zamahu. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] nije uspjela postići mir sa Saveznicima. Bugarska nije udovoljila sovjetskim zahtjevima da protjera njemačke snage sa svog teritorija, što je rezultiralo objavom rata i invazijom SSSR-a u rujnu 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} [[Domovinski front (Bugarska)|Domovinski front]] kojom su dominirali komunisti preuzela je vlast, okončala sudjelovanje u [[Sile Osovine|Silama osovine]] i pridružila se savezničkoj strani do kraja rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url={{Google books|R8d2409V9tEC|page=238|plainurl=yes}}|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0199326631|pages=238–240|quote=When Bulgaria switched sides in September}}</ref> Bugarska je pretrpjela malu ratnu štetu, a [[Sovjetski Savez]] nije tražio nikakvu odštetu. Ali svi ratni teritorijalni dobici, s značajnom iznimkom [[Ugovor iz Craiove|Južne Dobrudže]], izgubljeni su.{{Sfn|The Soviet Occupation}} [[Datoteka:Georgi_Dimitrov.jpg|lijevo|mini|193x193px|Georgi Dimitrov, vođa Bugarske komunističke partije od 1946. do 1949]] [[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, ratnih zločinaca i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige|last=Valentino|first=Benjamin A.|url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century|publisher=Cornell University Press|year=2005|isbn=978-0-8014-3965-0|pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151|url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine 1950-ih, životni standard je značajno porastao, a politička represija je popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do 1980-ih,<ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Broadberry|last2=Alexander Klein|date=27 October 2011|title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=30 May 2013|access-date=12 July 2013|pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnog duga.<ref>{{Citiranje knjige|last=Vachkov|first=Daniel|title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика|last2=Ivanov|first2=Martin|publisher=Siela|year=2008|isbn=978-9542803072|pages=103, 153, 191|trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Zhivkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom nataliteta među etničkom bugarskom većinom, Zhivkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] da usvoje slavenska imena u pokušaju da izbrišu njihov identitet i asimiliraju ih.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova je politika rezultirala iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina|last=Bohlen|first=Celestine|date=17 October 1991|title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html|access-date=20 December 2011|quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mudeva|first=Anna|date=31 May 2009|title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601|access-date=30 October 2011}}</ref> Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svog političkog monopola 10. studenog 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Zhivkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija]].<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2010|title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao relativno slabog izabranog predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba|title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution|url=https://www.parliament.bg/en/const/|website=www.parliament.bg}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina|last=Prodanov|first=Vasil|date=1 October 2007|script-title=bg:Разрушителният български преход|language=bg|trans-title=The destructive Bulgarian transition|work=[[Le Monde diplomatique]]|url=http://bg.mondediplo.com/article181.html|access-date=20 December 2011}}</ref> Nakon 2001., ekonomski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba|year=2005|title=Human Development Index Report|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|archive-date=10 March 2011|access-date=28 July 2018|publisher=United Nations|page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2 August 2017|title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764|access-date=21 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Bulgaria-geographic_map-en.svg|alt=Topographic map of Bulgaria|lijevo|mini|Topografija Bugarske]] Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], smještena je na istoku [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. Površina državnog teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] definira granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]] na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Datoteka:Pirin-mountains-Bansko.jpg|mini|Planinski masiv Pirin.]] Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u kombinaciji s barijernim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska je prosječno 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od regija južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria Second National Communication|url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf|access-date=9 October 2018|publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a varira od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}} === Bioraznolikost i okoliš === [[Datoteka:Lacerta_viridis_Зелен_гущер.jpg|alt=A Lacerta viridis, or European green lizard, on a tree stump in the Ropotamo reserve|desno|mini|''[[Zelembać|Lacerta viridis]]'' u [[Ropotamo|Ropotamu]], jednom od 16 bugarskih rezervata biosfere.]] Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba|title=Характеристика на флората и растителността на България|url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|archive-date=27 April 2013|access-date=21 March 2013|publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba|date=2013|script-title=bg:Видово разнообразие на България|trans-title=Species biodiversity in Bulgaria|url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf|access-date=30 July 2018|publisher=UNESCO report|language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba|last=Belev|first=Toma|date=June 2010|title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации|trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations|url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|archive-date=2 November 2011|access-date=20 December 2011|publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|access-date=4 April 2016|publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba|date=2013|title=Bulgaria's biodiversity at risk|url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|archive-date=4 May 2015|access-date=12 September 2018|publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljači]].{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta vaskularnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskih]], a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba|last=Denchev|first=Cvetomir|title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria|url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf|access-date=12 September 2018|publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> Godine 1998. bugarska je vlada usvojila Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti, sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba|title=Biodiversity in Bulgaria|url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|archive-date=30 April 2016|access-date=21 March 2014|publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|archive-date=22 March 2014|access-date=16 October 2018|publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=11 August 2009|title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR|access-date=12 September 2018|publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]]}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina|last=Hakim|first=Danny|date=15 October 2013|title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|url-access=limited|access-date=15 October 2013|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2008|title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 June 2010|title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelekrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba|title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment|url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular|access-date=25 November 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba|date=10 December 2008|title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis|url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379|access-date=20 December 2011|publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|archive-date=16 April 2014|access-date=21 March 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sofia_(15326483440).jpg|alt=The National Assembly building in Sofia|lijevo|mini|Trg neovisnosti u [[Sofija|Sofiji]], sjedište Predsjedništva (desno), Narodna skupština (u sredini) i Vijeće ministara (lijevo).]] Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]].<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba|title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria|url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|archive-date=16 January 2014|access-date=25 July 2018|publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Za razliku od premijera, [[predsjednik Bugarske]] ima manje ovlasti. Predsjednik se izravno bira i ima ulogu [[Poglavar države|državnog poglavara]] i [[vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]] oružanih snaga, te ima ovlasti vratiti prijedlog zakona na daljnju raspravu, iako parlament može nadjačati [[Veto|predsjednički veto]] jednostavnom većinom glasova.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Političke stranke okupljaju se u [[Narodna skupština (Bugarska)|Narodnoj skupštini]], tijelu od 240 zastupnika izabranih na četverogodišnji mandat izravnim glasovanjem. Nacionalna skupština ima ovlasti donositi zakone, odobravati proračun, zakazivati predsjedničke izbore, birati i smjenjivati premijera i druge ministre, objavljivati rat, raspoređivati trupe u inozemstvu i ratificirati međunarodne ugovore i sporazume.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br /><small>Predsjednik države</small>|image2=Kiril Petkov 2021 (cropped 2).jpg|alt2=Portrait of prime minister Kiril Petkov|width2=123|caption2=[[Kiril Petkov]]<br /><small>Premijer</small>}} Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina|date=23 November 2016|title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123|access-date=9 July 2018}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine|date=6 April 2012|title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant|magazine=[[Bloomberg Businessweek]]|url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|url-status=dead|access-date=1 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|archive-date=26 July 2013}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina|last=Cage|first=Sam|title=Bulgarian government resigns amid growing protests|work=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/|url-status=dead|access-date=20 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F|archive-date=8 March 2013}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petkova|first=Mariya|date=21 February 2013|title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html|access-date=7 March 2013|publisher=Al Jazeera}}</ref> Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=12 May 2013|title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|url-status=live|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|archive-date=24 September 2015}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba|date=25 May 2013|title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic'|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686|access-date=12 March 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Buckley|first=Neil|date=29 May 2013|title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de|access-date=28 July 2018}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba|last=Seiler|first=Bistra|date=26 June 2013|title=Bulgarians protest government of 'oligarchs'|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751|access-date=28 July 2018|publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2014|title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy|url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy|access-date=29 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 July 2014|title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns|url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns|access-date=25 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba|date=5 August 2014|title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister|url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister|access-date=7 April 2016|publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba|date=6 August 2014|title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5|url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5|access-date=9 August 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Angel|date=6 October 2014|title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure|url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure|access-date=7 October 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=6 November 2014|title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106|access-date=28 July 2018}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> Tiekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021|url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina|date=May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina|date=12 May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba|date=13 July 2021|title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party|url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|archive-date=13 July 2021|access-date=23 August 2021|website=Radio Free Europe}}</ref> [[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba|last=Zankina|first=Emilia|title=Bulgaria Country Profile|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|archive-date=24 July 2018|access-date=24 July 2018|publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba|title=Democracy Index 2017: Free speech under attack|url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017|access-date=24 July 2018|publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> === Pravni sustav === Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=August 2006|title=The Bulgarian Legal System and Legal Research|url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html|access-date=28 July 2018|publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 June 2010|script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция|trans-title=Our justice system – a leader in corruption|url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html|access-date=28 July 2018|publisher=News.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brunwasser|first=Matthew|date=5 November 2006|title=Questions arise again about Bulgaria's legal system|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1 December 2012|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=23 May 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Konstantinova|first=Elizabeth|date=17 February 2011|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down|access-date=28 July 2018}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba|title=Interpol entry on Bulgaria|url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria|access-date=20 December 2011|publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba|title=National Police Service|url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|archive-date=3 October 2012|access-date=25 May 2012|publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba|date=31 May 2018|script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г.|trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018|url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|archive-date=10 July 2018|access-date=10 July 2018|publisher=Ministry of the Interior|language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=State Agency for National Security Official Website|url=http://www.dans.bg/|access-date=20 December 2011|publisher=State Agency for National Security}}</ref> === Administrativna podjela === Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Local Structures in Bulgaria|url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|archive-date=4 June 2012|access-date=11 April 2012|publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България|trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|archive-date=2 February 2014|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development|language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba|title=Областите в България. Портрети|trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|archive-date=19 June 2012|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> Ukojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {| style="margin:auto;" cellpadding="10" |- | [[File:Bulgaria Aministrative Provinces numbered.png|300px|right]] |style="font-size:90%;font-weight:bold;"| {{col-begin|width=auto}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=1|[[Blagoevgrad Province|Blagoevgrad]]|[[Burgas Province|Burgas]]|[[Dobrich Province|Dobrich]]|[[Gabrovo Province|Gabrovo]]|[[Haskovo Province|Haskovo]]|[[Kardzhali Province|Kardzhali]]|[[Kyustendil Province|Kyustendil]]|[[Lovech Province|Lovech]]|[[Montana Province|Montana]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=10|[[Pazardzhik Province|Pazardzhik]]|[[Pernik Province|Pernik]]|[[Pleven Province|Pleven]]|[[Plovdiv Province|Plovdiv]]|[[Razgrad Province|Razgrad]]|[[Ruse Province|Ruse]]|[[Shumen Province|Shumen]]|[[Silistra Province|Silistra]]|[[Sliven Province|Sliven]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=19|[[Smolyan Province|Smolyan]]|[[Sofia Province]]|[[Stara Zagora Province|Stara Zagora]]|[[Targovishte Province|Targovishte]]|[[Varna Province|Varna]]|[[Veliko Tarnovo Province|Veliko Tarnovo]]|[[Vidin Province|Vidin]]|[[Vratsa Province|Vratsa]]|[[Yambol Province|Yambol]]}} {{col-end}} |} === Vanjski poslovi i obrana === Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba|title=The United Nations Security Council|url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml|access-date=4 December 2011|publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2008|script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87|trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87|url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776|access-date=20 December 2011|publisher=Dnes.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3 September 2008|script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС|language=bg|trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC|work=Vesti|url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba|date=25 April 2005|title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|archive-date=19 February 2011|access-date=20 December 2011|publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – relations|url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|archive-date=5 February 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Bilateral Relations|url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|archive-date=26 July 2013|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]<ref>{{Citiranje weba|date=28 October 2010|title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248|access-date=31 March 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2014|title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions|url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288|access-date=13 January 2022|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref> [[Datoteka:BAF_MiG-29s_in_flight_Garchev.png|alt=Bulgarian MiG-29 fighters in flight|lijevo|mini|Mlazni lovci [[MiG-29]] bugarskog ratnog zrakoplovstva.]] Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba|title=Bulgaria Factbook|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm|access-date=4 December 2011|publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28 April 2006|title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|archive-date=25 January 2011|access-date=20 December 2011|publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje raznie brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba|date=2010|title=Armed Forces Development Plan|url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|archive-date=28 June 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sa 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Military Balance 2017|publisher=[[Routledge]]|year=2017|isbn=978-1857439007|editor-last=Hackett|editor-first=James|page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom sčini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba|last=Palowski|first=Jakub|date=6 October 2015|title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles"|url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles|access-date=21 July 2018|publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]<ref>{{Citiranje weba|date=6 August 2015|title=S-300 Surface-to-air Missile System|url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|archive-date=8 August 2019|access-date=21 July 2018|publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektili]] kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine|last=Roblin|first=Sebastien|date=12 September 2016|title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile|magazine=The National Interest|url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1|access-date=21 July 2018}}</ref> == Izvori == <references /> syjg6g8burtvzm79cdp6q5bktazu81s 6436645 6436640 2022-08-02T23:38:11Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bugarska | izvorno_ime = Република България | ime_genitiv = Bugarske | eng_ime = Bulgaria | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | lokacija = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]] | glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Kiril Petkov]] | površina_poredak = 102 | površina = 110 910 | vode = 0,3 | stanovništvo_poredak = 104 | stanovništvo = 7 177 991<ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref> | godina_popisa = 2015. | gustoća_stanovništva = 69 | neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]])<br> [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | BDP_PKM_godina = 2012. | BDP_PKM = 103 705 milijardi $ | BDP_PKM_rang = 68. | BDP_PKM_per_capita = 15 933 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 64. | valuta = [[bugarski lev]] | stoti_dio_valute = 100 stotinki | vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Mila Rodino]]<br/><center>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]</center> | internetski_nastavak = .bg | pozivni_broj = +359 | komentar = | moto = Съединението прави силата <br> (''Saedinenieto pravi silata'') <br> ([[Bugarski jezik|bugarski]]: "U jedinstvu je snaga") }} '''Bugarska''' (([[Bugarski jezik|bug.]] България, latinizirano: ''Bǎlgarija''), službeno '''Republika Bugarska''',{{Efn|{{lang-bg|Република България|links=no|Republika Bǎlgariya}}, {{IPA-bg|rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ|IPA}})}} je država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Nalazi se na istočnoj strani [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] i graniči s [[Rumunjska|Rumunjskom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu te [[Crno more|Crnim morem]] na istoku. Bugarska se prostire na teritoriju od 110 994 m², i [[Popis europskih zemalja po površini|šesnaesta je po veličini država]] u Europi. [[Sofija]] je glavni i [[Dodatak:Popis gradova u Bugarskoj|najveći grad zemlje]], ostali veći gradovi su [[Plovdiv]], [[Varna]] i [[Burgas]]. Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je [[Mlađe kameno doba|neolitska]] [[Karanovska kultura]], iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast [[Tračani]], [[Perzijanci]], [[Kelti]] i [[Antički Makedonci]]. Politička stabilnost je nastupila kada je [[Rimsko Carstvo]] osvojilo regiju 45. godine, nakon propasti rimske države, ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i invazije različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani [[Slaveni]]. [[Protobugari|Bugari]] predvođeni [[Asparuh|Asparuhom iz Bugarske]] napali su iz zemalja [[Stara Velika Bugarska|(Stare Velike) Bugarske]] i trajno zauzeli taj dio Balkana u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su [[Prvo Bugarsko Carstvo|(Podunavsku) Bugarsku]], koju je [[Bizantsko carstvo]] priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo dominiralo je većim dijelom [[Balkanski poluotok|Balkana]] i značajno utjecao na [[Slaveni|slavenske]] narode razvojem [[Ćirilica|ćirilice]]. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća, kada ga je bizantski car [[Bazilije II.]] osvojio i razorio. [[Ustanak Asena i Petra|Uspješna bugarska pobuna]] 1185. uspostavila je [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo bugarsko carstvo]], koje je doseglo svoj vrhunac pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba, carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast na gotovo pet stoljeća. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turski rat iz 1877.]] imao je za posljedicu stvaranjem treće i sadašnje bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, što je potaknulo [[Iredentizam|iredentističke]] osjećaje koji su doveli do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom [[Istočni blok|istočnog bloka]] pod sovjetskim vodstvom, te je postala [[Narodna Republika Bugarska|socijalistička država]]. Vladajuća [[Bugarska komunistička partija|Komunistička partija]] odrekla se svog monopola na vlast nakon [[Pad komunizma|revolucija 1989.]] i dopustila [[Višestranački sustav|višestranačke]] izbore. Bugarska je tada prešla na [[Parlamentarna demokracija|demokratski parlamentarni sustav]] i tržišno gospodarstvo. Od usvajanja [[Ustav Bugarske|demokratskog ustava]] 1991. godine, Bugarska je bila [[unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije. Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višeg srednjeg dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenog europskog tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] veliki je socioekonomski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary|url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf|access-date=10. veljače 2019.|publisher=[[Transparency International]]|page=12}}</ref> Zemlja se također suočava s demografskom krizom, s godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna kojeg je dosegla 1988. godine. Bugarska je članica Europske unije, [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], te je tri puta zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. == Etimologija == Ime ''Bugarska'' potječe od ''[[Protobugari|Bugara]]'', plemena [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje je osnovalo [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Njihovo ime nije u potpunosti razjašnjeno i teško ga je pronaći prije 4. stoljeća nove ere,{{Sfn|Golden|1992}} ali je moguće da potječe od praturske riječi ''bulģha'' ("miješati", "tresti") i njezine izvedenice ''bulgak'' ("pobuna", "nered").<ref>{{Citiranje knjige|last=Bowersock|first=Glen W.|url={{Google books|c788wWR_bLwC|page=354|plainurl=yes}}|title=Late Antiquity: a Guide to the Postclassical World|publisher=Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0674511736|page=354}}</ref> Značenje se dalje može proširiti na "pobuniti se", "poticati" ili "proizvesti stanje nereda", pa tako, u izvedenici, "ometači".<ref>{{Citiranje knjige|last=Petersen|first=Leif Inge Ree|url={{Google books|BRGaAAAAQBAJ|page=369|plainurl=yes}}|title=Siege Warfare and Military Organization in the Successor States (400–800 AD): Byzantium, the West and Islam|publisher=Brill|year=2013|isbn=978-9004254466|page=369}}</ref>{{Sfn|Golden|1992}} Plemenske skupine u [[Unutarnja Azija|unutarnjoj Aziji]] s fonološki bliskim imenima često su opisivane sličnim terminima, kao [[Jie (narod)|Buluoji]], sastavnica "[[Wu Hu|pet barbarskih]]" skupina, koje su tijekom 4. stoljeća prikazivane i kao "mješanci" i "smutljivci".{{Sfn|Chen|2012}} == Povijest == === Prapovijest i antika === [[Datoteka:Sofia_-_Odrysian_Wreath_from_Golyamata_Mogila.jpg|alt=Thracian golden wreath exhibited in the National Historical Museum|lijevo|mini|230px|Odriški zlatni [[vijenac]] u [[Nacionalni povijesni muzej (Bugarska)|Nacionalnom povijesnom muzeju]]]] Ostaci [[Neandertalac|neandertalaca]] na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tillier|first=Anne-Marie|last2=Sirakov|first2=Nikolay|last3=Guadelli|first3=Aleta|last4=Fernandez|first4=Philippe|last5=Sirakova|first5=Svoboda|date=October 2017|title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria)|journal=Journal of Human Evolution|volume=111|issue=111|pages=54–62|doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002|pmid=28874274}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al|date=2020|title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=6|pages=794–801|doi=10.1038/s41559-020-1136-3|pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al|date=2020|title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria|url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf|journal=Nature|volume=581|issue=7808|pages=299–302|bibcode=2020Natur.581..299H|doi=10.1038/s41586-020-2259-z|pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberts|first=Benjamin W.|last2=Thornton|first2=Christopher P.|year=2009|title=Development of metallurgy in Eurasia|url=https://www.academia.edu/371376|journal=Antiquity|publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]]|volume=83|issue=322|page=1015|doi=10.1017/S0003598X00099312|access-date=28 July 2018|quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Gumelnita Culture|url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|archive-date=13 October 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Government of France|quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref> [[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]] i [[Dioniz|Dionizijeve]] kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{Cite encyclopedia}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Nagle|first=D. Brendan|title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0199978458|page=230|quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref> Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans2">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]] nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139428880|pages=311–334|access-date=20 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|archive-date=26 March 2016|url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|title=Historical Dictionary of Bulgaria|publisher=Rowman & Littlefield|year=2014|isbn=978-1442241794|page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1444333619|editor-last=Parry|editor-first=Ken|page=48|quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref> === Prvo Bugarsko Carstvo === [[Datoteka:Borismeetingdisciples.JPG|desno|mini|250px|Susret kneza Borisa I. s učenicima svetih Ćirila i Metoda.]] Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Bugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Zlatarski|first=Vasil|url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html|title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1|publisher=Marin Drinov Publishing House|year=1938|isbn=978-9544302986|page=188|language=bg|script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852)|trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852)|access-date=23 May 2012}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Bugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V.A.|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|publisher=University of Michigan Press|year=1991|isbn=978-0472081493|pages=68–70}}</ref> Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Bugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{Cite encyclopedia}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}} Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]] i [[Pečenezi|Pečenezima]] i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB2">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Browning|first=Robert|url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194|title=Byzantium and Bulgaria|publisher=Temple Smith|year=1975|isbn=978-0520026704|pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195]}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB2" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]],<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige|last=Scylitzae|first=Ioannis|title=Synopsis Historiarum|work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae|publisher=De Gruyter|year=1973|isbn=978-3-11-002285-8|page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Averil|url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came|title=The Byzantines|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-9833-2|page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170]|url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige|last=Ostrogorsky|first=Georgije|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311|title=History of the Byzantine State|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=978-0813511986|page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" /> === Drugo bugarsko carstvo === [[Datoteka:20140621_Veliko_Tarnovo_002.jpg|alt=A view of the walls of Tsarevets fortress in Tarnovo|mini|Zidine [[Tsarevets (tvrđava)|tvrđave Tsarevets]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]], glavnom gradu Drugog carstva]] Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">{{Cite EB1911}}</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]], dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}} Dinastija Asena izumrla je 1257. godine. Uslijedili su unutarnji sukobi i neprekidni bizantski i ugarski napadi, koji su [[Zlatna Horda|Mongolima]] omogućili uspostavljanje suvereniteta nad oslabljenom bugarskom državom.<ref name="EB19112">{{Cite EB1911}}</ref>{{Sfn|Crampton|1987}} Godine 1277. svinjar [[Ivajlo Bugarski|Ivajlo]] poveo je [[Ivajlov ustanak|veliku seljačku pobunu]] koja je protjerala Mongole iz Bugarske i nakratko ga učinila carem.<ref name="Martin 2017">{{Citiranje knjige|last=Martin|first=Michael|url={{Google books|gN8lDwAAQBAJ|page=344|plainurl=yes}}|title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West|publisher=Algora Publishing|year=2017|isbn=978-1628942798|page=344}}</ref><ref name="EBSecondEmpire3">{{Cite encyclopedia}}</ref> S vlasti su ga 1280. svrgnuli [[Boljari|feudalni veleposjednici]],<ref name="Martin 2017" /> čiji su frakcijski sukobi prouzročili da se Drugo bugarsko carstvo raspalo na male feudalne posjede sve do 14. stoljeća.<ref name="EBSecondEmpire3" /> Ove rascjepkane krnje države, dva carstva u [[Vidinsko carstvo|Vidinu]] i [[Drugo Bugarsko Carstvo|Trnovu]] i [[Despotovina Dobrudža|Despotovina]] Dobrudža, postale su lak plijen za novu prijetnju koja je pristizala s jugoistoka: [[Osmanska dinastija|Osmanske Turke]].<ref name="EB19112" /> === Osmanska vlast === [[Datoteka:Battle_of_Nicopolis,_1396,_Facsimile_of_a_Miniature_Conserved_in_the_Topkapi_Museum_in_Istanbul-.jpg|lijevo|mini|230px|Bitka kod Nikopolja 1396. označila je kraj srednjovjekovne bugarske državnosti.]] Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule">{{Cite encyclopedia}}</ref> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Tarnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=10 October 2011|title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors|url=https://www.novinite.com/articles/132804/|access-date=16 November 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule" /> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> Bugari su bili podvrgnuti teškim porezima (uključujući [[Danak u krvi|devširme]] ili danak u ''krvi''), njihova kultura je potisnuta<ref name="Jireček2">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> i doživjeli su djelomičnu [[Islamizacija|islamizaciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Minkov|first=Anton|url={{Google books|zQsB_AghBKkC|page=193|plainurl=yes}}|title=Conversion to Islam in the Balkans: Kisve Bahası – Petitions and Ottoman Social Life, 1670–1730|publisher=Brill|year=2004|isbn=978-9004135765|page=193}}</ref> Osmanske vlasti uspostavile su vjersku upravnu zajednicu pod nazivom [[Rum Millet|Rum milet]], koja je upravljala svim pravoslavcima bez obzira na njihovu etničku pripadnost.<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|url={{Google books|htMUx8qlWCMC|page=36|plainurl=yes}}|title=Europe and the Historical Legacies in the Balkans|publisher=Peter Lang Publishers|year=2008|isbn=978-9052013749|page=36}}</ref> Većina lokalnog stanovništva tada je postupno izgubila nacionalnu svijest, identificirajući se samo po vjeri.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fishman|first=Joshua A.|url={{Google books|7oAUeUVtc58C|page=276|plainurl=yes}}|title=Handbook of Language and Ethnic Identity: Disciplinary and Regional Perspectives|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0195374926|page=276|quote=There were almost no remnants of a Bulgarian ethnic identity; the population defined itself as Christians, according to the Ottoman system of millets, that is, communities of religious beliefs. The first attempts to define a Bulgarian ethnicity started at the beginning of the 19th century.|access-date=30 September 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Roudometof|first=Victor|url={{Google books|I9p_m7oXQ00C|page=68|plainurl=yes}}|title=Nationalism, Globalization, and Orthodoxy: The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans|last2=Robertson|first2=Roland|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=978-0313319495|pages=68–71}}</ref> Svećenstvo koje je ostalo u nekim izoliranim samostanima održalo je svoj etnički identitet na životu, omogućivši mu opstanak u udaljenim ruralnim područjima,{{Sfn|Crampton|1987}} i u militantnoj [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katoličkoj zajednici]] na sjeverozapadu zemlje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=261|plainurl=yes}}|title=Religion and Power in Europe: Conflict and Convergence|publisher=Edizioni Plus|year=2007|isbn=978-8884924643|page=261}}</ref> [[Datoteka:The_defeat_of_Shipka_Peak,_Bulgarian_War_of_Independence.JPG|alt=The Defence of the Eagle's Nest, painting by Alexey Popov from 1893, depicting the Defence of Shipka Pass|mini|Rusko-bugarska obrana prolaza Shipka 1877.]] Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao potencijalne saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Tarnovski ustanak|ustanak u Tarnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" /> Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskog nacionalnog preporoda]].<ref name="Ottoman rule2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su otomanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] da traži vojno rješenje bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala rusku kontrolu nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2011|title=Reminiscence from Days of Liberation*|url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> === Treća bugarska država === [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog bugarskog carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnog oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2017|title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day|url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day|access-date=24 February 2019|website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i regije [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina|date=6 May 2010|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|access-date=20 December 2011}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom militarističkom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}} [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano_-(1878)-byTodorBozhinov.png|alt=Map of Bulgaria according to the Treaty of San Stefano|lijevo|mini|Granice Bugarske prema preliminarnom Sanstefanskom ugovoru]] Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska se sve više militarizirala i često se nazivala "balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ".<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon katastrofalnog poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našlana strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Centralnim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je regrutirala više od četvrtine svog stanovništva i formirala vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Broadberry|first=Stephen|last2=Klein|first2=Alexander|date=8 February 2008|title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=22 June 2012|access-date=24 May 2012|publisher=[[Centre for Economic Policy Research]]|page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], zemlja je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i ukupno 87 500 poginulih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=WWI Casualty and Death Tables|url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|archive-date=3 October 2016|access-date=28 July 2018|publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|emigriralo]] je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mintchev|first=Veselin|date=October 1999|title=External Migration in Bulgaria|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|url-status=dead|journal=South-East Europe Review|issue=3/99|page=124|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|archive-date=17 January 2013|access-date=6 August 2018}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref> [[Datoteka:BASA-3K-7-342-28-Boris_III_of_Bulgaria.jpeg|alt=A portrait of Tsar Boris III|mini|Car Boris III|306x306px]] Nastali politički nemiri doveli su do uspostave kraljevske [[Autoritarizam|autoritarne diktature]] cara [[Boris III.|Borisa III]]. (1918. – 1943.). Bugarska je ušla u Drugi svjetski rat 1941. kao članica [[Sile Osovine|Osovine]], ali je odbila sudjelovati u [[Operacija Barbarossa|operaciji Barbarossa]] i spasila svoje židovsko stanovništvo od deportacije u [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijske logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Nakon iznenadna smrti Borisa III. sredinom 1943. i kako se rat okrenuo protiv Njemačke zemlju su zahvatila politička previranja, a komunistički gerilski pokret dobio na zamahu. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] nije uspjela postići mir sa Saveznicima. Bugarska nije udovoljila sovjetskim zahtjevima da protjera njemačke snage sa svog teritorija, što je rezultiralo objavom rata i invazijom SSSR-a u rujnu 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} [[Domovinski front (Bugarska)|Domovinski front]] kojom su dominirali komunisti preuzela je vlast, okončala sudjelovanje u [[Sile Osovine|Silama osovine]] i pridružila se savezničkoj strani do kraja rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url={{Google books|R8d2409V9tEC|page=238|plainurl=yes}}|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0199326631|pages=238–240|quote=When Bulgaria switched sides in September}}</ref> Bugarska je pretrpjela malu ratnu štetu, a [[Sovjetski Savez]] nije tražio nikakvu odštetu. Ali svi ratni teritorijalni dobici, s značajnom iznimkom [[Ugovor iz Craiove|Južne Dobrudže]], izgubljeni su.{{Sfn|The Soviet Occupation}} [[Datoteka:Georgi_Dimitrov.jpg|lijevo|mini|193x193px|Georgi Dimitrov, vođa Bugarske komunističke partije od 1946. do 1949]] [[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, ratnih zločinaca i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige|last=Valentino|first=Benjamin A.|url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century|publisher=Cornell University Press|year=2005|isbn=978-0-8014-3965-0|pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151|url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine 1950-ih, životni standard je značajno porastao, a politička represija je popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do 1980-ih,<ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Broadberry|last2=Alexander Klein|date=27 October 2011|title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=30 May 2013|access-date=12 July 2013|pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnog duga.<ref>{{Citiranje knjige|last=Vachkov|first=Daniel|title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика|last2=Ivanov|first2=Martin|publisher=Siela|year=2008|isbn=978-9542803072|pages=103, 153, 191|trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Zhivkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom nataliteta među etničkom bugarskom većinom, Zhivkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] da usvoje slavenska imena u pokušaju da izbrišu njihov identitet i asimiliraju ih.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova je politika rezultirala iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina|last=Bohlen|first=Celestine|date=17 October 1991|title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html|access-date=20 December 2011|quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mudeva|first=Anna|date=31 May 2009|title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601|access-date=30 October 2011}}</ref> Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svog političkog monopola 10. studenog 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Zhivkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija]].<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2010|title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao relativno slabog izabranog predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba|title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution|url=https://www.parliament.bg/en/const/|website=www.parliament.bg}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina|last=Prodanov|first=Vasil|date=1 October 2007|script-title=bg:Разрушителният български преход|language=bg|trans-title=The destructive Bulgarian transition|work=[[Le Monde diplomatique]]|url=http://bg.mondediplo.com/article181.html|access-date=20 December 2011}}</ref> Nakon 2001., ekonomski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba|year=2005|title=Human Development Index Report|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|archive-date=10 March 2011|access-date=28 July 2018|publisher=United Nations|page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2 August 2017|title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764|access-date=21 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Bulgaria-geographic_map-en.svg|alt=Topographic map of Bulgaria|lijevo|mini|Topografija Bugarske]] Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], smještena je na istoku [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. Površina državnog teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] definira granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]] na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Datoteka:Pirin-mountains-Bansko.jpg|mini|Planinski masiv Pirin.]] Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u kombinaciji s barijernim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska je prosječno 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od regija južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria Second National Communication|url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf|access-date=9 October 2018|publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a varira od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}} === Bioraznolikost i okoliš === [[Datoteka:Lacerta_viridis_Зелен_гущер.jpg|alt=A Lacerta viridis, or European green lizard, on a tree stump in the Ropotamo reserve|desno|mini|''[[Zelembać|Lacerta viridis]]'' u [[Ropotamo|Ropotamu]], jednom od 16 bugarskih rezervata biosfere.]] Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba|title=Характеристика на флората и растителността на България|url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|archive-date=27 April 2013|access-date=21 March 2013|publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba|date=2013|script-title=bg:Видово разнообразие на България|trans-title=Species biodiversity in Bulgaria|url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf|access-date=30 July 2018|publisher=UNESCO report|language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba|last=Belev|first=Toma|date=June 2010|title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации|trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations|url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|archive-date=2 November 2011|access-date=20 December 2011|publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|access-date=4 April 2016|publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba|date=2013|title=Bulgaria's biodiversity at risk|url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|archive-date=4 May 2015|access-date=12 September 2018|publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljači]].{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta vaskularnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskih]], a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba|last=Denchev|first=Cvetomir|title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria|url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf|access-date=12 September 2018|publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> Godine 1998. bugarska je vlada usvojila Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti, sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba|title=Biodiversity in Bulgaria|url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|archive-date=30 April 2016|access-date=21 March 2014|publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|archive-date=22 March 2014|access-date=16 October 2018|publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=11 August 2009|title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR|access-date=12 September 2018|publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]]}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina|last=Hakim|first=Danny|date=15 October 2013|title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|url-access=limited|access-date=15 October 2013|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2008|title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 June 2010|title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelekrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba|title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment|url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular|access-date=25 November 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba|date=10 December 2008|title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis|url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379|access-date=20 December 2011|publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|archive-date=16 April 2014|access-date=21 March 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sofia_(15326483440).jpg|alt=The National Assembly building in Sofia|lijevo|mini|Trg neovisnosti u [[Sofija|Sofiji]], sjedište Predsjedništva (desno), Narodna skupština (u sredini) i Vijeće ministara (lijevo).]] Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]].<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba|title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria|url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|archive-date=16 January 2014|access-date=25 July 2018|publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Za razliku od premijera, [[predsjednik Bugarske]] ima manje ovlasti. Predsjednik se izravno bira i ima ulogu [[Poglavar države|državnog poglavara]] i [[vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]] oružanih snaga, te ima ovlasti vratiti prijedlog zakona na daljnju raspravu, iako parlament može nadjačati [[Veto|predsjednički veto]] jednostavnom većinom glasova.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Političke stranke okupljaju se u [[Narodna skupština (Bugarska)|Narodnoj skupštini]], tijelu od 240 zastupnika izabranih na četverogodišnji mandat izravnim glasovanjem. Nacionalna skupština ima ovlasti donositi zakone, odobravati proračun, zakazivati predsjedničke izbore, birati i smjenjivati premijera i druge ministre, objavljivati rat, raspoređivati trupe u inozemstvu i ratificirati međunarodne ugovore i sporazume.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br /><small>Predsjednik države</small>|image2=Kiril Petkov 2021 (cropped 2).jpg|alt2=Portrait of prime minister Kiril Petkov|width2=123|caption2=[[Kiril Petkov]]<br /><small>Premijer</small>}} Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina|date=23 November 2016|title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123|access-date=9 July 2018}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine|date=6 April 2012|title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant|magazine=[[Bloomberg Businessweek]]|url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|url-status=dead|access-date=1 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|archive-date=26 July 2013}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina|last=Cage|first=Sam|title=Bulgarian government resigns amid growing protests|work=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/|url-status=dead|access-date=20 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F|archive-date=8 March 2013}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petkova|first=Mariya|date=21 February 2013|title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html|access-date=7 March 2013|publisher=Al Jazeera}}</ref> Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=12 May 2013|title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|url-status=live|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|archive-date=24 September 2015}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba|date=25 May 2013|title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic'|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686|access-date=12 March 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Buckley|first=Neil|date=29 May 2013|title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de|access-date=28 July 2018}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba|last=Seiler|first=Bistra|date=26 June 2013|title=Bulgarians protest government of 'oligarchs'|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751|access-date=28 July 2018|publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2014|title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy|url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy|access-date=29 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 July 2014|title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns|url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns|access-date=25 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba|date=5 August 2014|title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister|url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister|access-date=7 April 2016|publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba|date=6 August 2014|title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5|url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5|access-date=9 August 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Angel|date=6 October 2014|title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure|url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure|access-date=7 October 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=6 November 2014|title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106|access-date=28 July 2018}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> Tiekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021|url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina|date=May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina|date=12 May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba|date=13 July 2021|title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party|url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|archive-date=13 July 2021|access-date=23 August 2021|website=Radio Free Europe}}</ref> [[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba|last=Zankina|first=Emilia|title=Bulgaria Country Profile|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|archive-date=24 July 2018|access-date=24 July 2018|publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba|title=Democracy Index 2017: Free speech under attack|url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017|access-date=24 July 2018|publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> === Pravni sustav === Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=August 2006|title=The Bulgarian Legal System and Legal Research|url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html|access-date=28 July 2018|publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 June 2010|script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция|trans-title=Our justice system – a leader in corruption|url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html|access-date=28 July 2018|publisher=News.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brunwasser|first=Matthew|date=5 November 2006|title=Questions arise again about Bulgaria's legal system|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1 December 2012|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=23 May 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Konstantinova|first=Elizabeth|date=17 February 2011|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down|access-date=28 July 2018}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba|title=Interpol entry on Bulgaria|url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria|access-date=20 December 2011|publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba|title=National Police Service|url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|archive-date=3 October 2012|access-date=25 May 2012|publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba|date=31 May 2018|script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г.|trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018|url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|archive-date=10 July 2018|access-date=10 July 2018|publisher=Ministry of the Interior|language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=State Agency for National Security Official Website|url=http://www.dans.bg/|access-date=20 December 2011|publisher=State Agency for National Security}}</ref> === Administrativna podjela === Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Local Structures in Bulgaria|url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|archive-date=4 June 2012|access-date=11 April 2012|publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България|trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|archive-date=2 February 2014|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development|language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba|title=Областите в България. Портрети|trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|archive-date=19 June 2012|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> Ukojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {| style="margin:auto;" cellpadding="10" |- | [[File:Bulgaria Aministrative Provinces numbered.png|300px|right]] |style="font-size:90%;font-weight:bold;"| {{col-begin|width=auto}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=1|[[Blagoevgrad Province|Blagoevgrad]]|[[Burgas Province|Burgas]]|[[Dobrich Province|Dobrich]]|[[Gabrovo Province|Gabrovo]]|[[Haskovo Province|Haskovo]]|[[Kardzhali Province|Kardzhali]]|[[Kyustendil Province|Kyustendil]]|[[Lovech Province|Lovech]]|[[Montana Province|Montana]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=10|[[Pazardzhik Province|Pazardzhik]]|[[Pernik Province|Pernik]]|[[Pleven Province|Pleven]]|[[Plovdiv Province|Plovdiv]]|[[Razgrad Province|Razgrad]]|[[Ruse Province|Ruse]]|[[Shumen Province|Shumen]]|[[Silistra Province|Silistra]]|[[Sliven Province|Sliven]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=19|[[Smolyan Province|Smolyan]]|[[Sofia Province]]|[[Stara Zagora Province|Stara Zagora]]|[[Targovishte Province|Targovishte]]|[[Varna Province|Varna]]|[[Veliko Tarnovo Province|Veliko Tarnovo]]|[[Vidin Province|Vidin]]|[[Vratsa Province|Vratsa]]|[[Yambol Province|Yambol]]}} {{col-end}} |} === Vanjski poslovi i obrana === Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba|title=The United Nations Security Council|url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml|access-date=4 December 2011|publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2008|script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87|trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87|url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776|access-date=20 December 2011|publisher=Dnes.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3 September 2008|script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС|language=bg|trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC|work=Vesti|url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba|date=25 April 2005|title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|archive-date=19 February 2011|access-date=20 December 2011|publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – relations|url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|archive-date=5 February 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Bilateral Relations|url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|archive-date=26 July 2013|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]<ref>{{Citiranje weba|date=28 October 2010|title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248|access-date=31 March 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2014|title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions|url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288|access-date=13 January 2022|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref> [[Datoteka:BAF_MiG-29s_in_flight_Garchev.png|alt=Bulgarian MiG-29 fighters in flight|lijevo|mini|Mlazni lovci [[MiG-29]] bugarskog ratnog zrakoplovstva.]] Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba|title=Bulgaria Factbook|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm|access-date=4 December 2011|publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28 April 2006|title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|archive-date=25 January 2011|access-date=20 December 2011|publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje raznie brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba|date=2010|title=Armed Forces Development Plan|url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|archive-date=28 June 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sa 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Military Balance 2017|publisher=[[Routledge]]|year=2017|isbn=978-1857439007|editor-last=Hackett|editor-first=James|page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom sčini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba|last=Palowski|first=Jakub|date=6 October 2015|title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles"|url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles|access-date=21 July 2018|publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]<ref>{{Citiranje weba|date=6 August 2015|title=S-300 Surface-to-air Missile System|url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|archive-date=8 August 2019|access-date=21 July 2018|publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektili]] kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine|last=Roblin|first=Sebastien|date=12 September 2016|title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile|magazine=The National Interest|url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1|access-date=21 July 2018}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Historical_economic_growth_of_Bulgaria.jpg|mini|Povijesni razvoj BDP-a po glavi stanovnika]] [[Datoteka:Economic_Growth_in_Bulgaria.gif|alt=Graph showing GDP and unemployment|mini|Statistika gospodarskog rasta (zelena) i nezaposlenosti (plava) od 2001]] Bugarska ima otvoreno [[tržišno gospodarstvo]] s [[Zemlje u razvoju|višim srednjim dohotkom]] u kojem privatni sektor čini više od 70% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] . <ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=World Bank Country and Lending Groups|url=https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180111190936/https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|archive-date=11 January 2018|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank Group}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|year=2002|title=Bulgaria Overview|url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10 July 2011|access-date=2 November 2011|publisher=[[USAID]]}}</ref> Od pretežno poljoprivredne zemlje s pretežno ruralnim stanovništvom 1948. godine, do 1980-ih godina Bugarska se transformirala u industrijsko gospodarstvo, sa znanstvenim i tehnološkim istraživanjem na vrhu prioriteta svojih proračunskih rashoda. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Gubitak tržišta [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV]] -a 1990. i kasnija " [[Šok terapija (ekonomija)|šok terapija]] " [[Plansko gospodarstvo|planskog sustava]] uzrokovali su nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, nakon čega je u konačnici uslijedio ekonomski kolaps 1997. <ref name="Economies">{{Citiranje weba|date=January 2007|title=The economies of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm|access-date=20 December 2011|publisher=[[European Commission]]}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://read.oecd-ilibrary.org/economics/oecd-economic-surveys-bulgaria-1999_eco_surveys-bgr-1999-en#page24|title=OECD Economic Surveys: Bulgaria|publisher=[[OECD]]|year=1999|isbn=9789264167735|page=24|quote=The previous 1997 Economic Survey of Bulgaria documented how a combination of difficult initial conditions, delays in structural reforms,&nbsp;... culminated in the economic crisis of 1996–97.|access-date=4 October 2018}}</ref> Gospodarstvo se uglavnom oporavilo tijekom razdoblja brzog rasta nekoliko godina kasnije, <ref name="Economies" /> ali prosječna plaća od 1.036 leva (615 USD) mjesečno ostaje najniža u EU. <ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Средната работна заплата расте до 1036 лв.|trans-title=Average monthly wages wage increased to 1,036 lv|url=https://btvnovinite.bg/bulgaria/ikonomika/srednata-rabotna-zaplata-raste-do-1036lv.html|access-date=15 May 2017|publisher=BTV|language=bg}}</ref> Više od petine radne snage radi za [[Minimalna plaća|minimalnu plaću]] od 1,16 dolara po satu. <ref>{{Citiranje weba|date=20 December 2012|title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|archive-date=24 December 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Uravnoteženi proračun]] postignut je 2003. godine, a zemlja je sljedeće godine počela ostvarivati [[Proračunski suficit|suficit]] . <ref name="OECD1">{{Citiranje časopisa|last=Hawkesworth|first=Ian|date=2009|title=Budgeting in Bulgaria|url=https://www.oecd.org/countries/bulgaria/46051594.pdf|journal=OECD Journal on Budgeting|issue=3/2009|page=137|access-date=6 August 2018}}</ref> Rashodi su iznosili 21,15 milijardi dolara, a prihodi 21,67 milijardi dolara u 2017. <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Budget|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Većina državnih izdataka za institucije namijenjena je sigurnosti. Ministarstvom obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa dodjeljuje se najveći dio godišnjeg državnog proračuna, a najmanje onima nadležnima za okoliš, turizam i energetiku. <ref name="2018budget">{{Citiranje weba|last=Denizova|first=Vera|date=23 October 2017|script-title=bg:Бюджет 2018: Повече за заплати, здраве и пенсии|trans-title=2018 Budget: More for salaries, health and pensions|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/10/23/3064620_bjudjet_2018_poveche_za_zaplati_zdrave_i_pensii/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Porezi čine najveći dio državnih prihoda <ref name="2018budget" /> i iznose 30% BDP-a. <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Taxes and other revenue|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716223948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|archive-date=16 July 2018|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima neke od najnižih stopa [[Porezne stope u Europi|poreza na dobit poduzeća u EU-]] u od fiksnih 10%. <ref>{{Citiranje weba|date=15 March 2016|title=These are the 29 countries with the world's lowest levels of tax|url=http://uk.businessinsider.com/wef-countries-with-the-lowest-levels-of-tax-on-earth-2016-3/#29-bulgaria-27--corporate-taxes-in-bulgaria-are-just-10-the-same-as-the-maximum-possible-income-tax-charged-to-individuals-in-the-country-that-numbers-is-one-of-the-five-lowest-in-europe-1|access-date=16 July 2018|website=Business Insider}}</ref> Porezni sustav je dvostupanjski. [[Porez na dodanu vrijednost]], [[trošarine]], porez na dobit poduzeća i osobni dohodak nacionalni su, dok porez na nekretnine, nasljedstvo i vozila naplaćuju lokalne vlasti. <ref>{{Citiranje weba|title=Structure of Bulgarian Tax System|url=http://www.minfin.bg/en/774|access-date=16 July 2018|publisher=Ministry of Finance of Bulgaria}}</ref> Snažni gospodarski rezultati u ranim 2000-ima smanjili su [[državni dug]] sa 79,6% u 1998. na 14,1% u 2008. <ref name="OECD1" /> Od tada se povećao na 28,7% BDP-a do 2016., ali je i dalje treći najniži u EU. <ref>{{Citiranje weba|title=General government gross debt – annual data|url=http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7826125/2-23012017-AP-EN.pdf|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> [[jugozapaden|Jugozapadno]] [[NUTS prve razine Europske unije|plansko područje]] je najrazvijenija regija s bruto domaćim proizvodom [[Po glavi|po stanovniku]] ( [[Paritet kupovne moći|PPP]] ) od 29.816 USD u 2018. <ref>{{Citiranje weba|title=Regional gross domestic product (PPS per inhabitant), by NUTS 2 regions|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tgs00005&plugin=1|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Uključuje glavni grad i okolnu [[Sofijska oblast|Sofijsku pokrajinu]], koja sama stvara 42% nacionalnog bruto domaćeg proizvoda unatoč tome što u njoj živi samo 22% stanovništva. <ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:БВП – регионално ниво|trans-title=GDP – regional level|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2215/бвп-регионално-ниво|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref> {{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku (u PPS-u) i troškovi života u 2019. iznosili su 53 odnosno 52,8 % prosjeka EU (100 %). <ref>{{Citiranje weba|title=GDP per capita in PPS|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Comparative price levels|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref> Nacionalni PPP BDP procijenjen je na 143,1 USD&nbsp;milijardi u 2016., s vrijednošću po glavi stanovnika od 20.116 dolara. <ref name="imf2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=53&pr.y=5&sy=2011&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=918&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=|access-date=12 March 2017|publisher=International Monetary Fund}}</ref> Statistika gospodarskog rasta uzima u obzir nezakonite transakcije iz [[Neformalna ekonomija|neformalne ekonomije]], koja je najveća u EU-u kao postotak ekonomske proizvodnje. <ref>{{Citiranje weba|date=9 September 2014|title=EU: Countries to Begin Counting Drugs, Prostitution in Economic Growth|url=https://www.occrp.org/en/27-ccwatch/cc-watch-briefs/2616-eu-countries-to-begin-counting-drugs-prostitution-in-economic-growth|access-date=16 July 2018|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Shadow Economy|url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|archive-date=14 November 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Bugarska narodna banka]] izdaje nacionalnu valutu, [[Bugarski lev|lev]], koja je vezana za euro po tečaju od 1,95583 leva za euro. <ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Курсове на българския лев към еврото и към валутите на държавите, приели еврото|trans-title=Exchange rates of the lev to the euro and Eurozone currencies replaced by the euro|url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm|access-date=16 October 2018|publisher=Bulgarian National Bank|language=bg}}</ref> Nakon nekoliko uzastopnih godina visokog rasta, posljedice [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|financijske krize 2007. – 2008.]] rezultirale su smanjenjem BDP-a od 3,6% u 2009. i povećanjem nezaposlenosti. <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria: GDP growth (annual %)|url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG?locations=BG|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=Bulgaria: Unemployment, total (% of total labor force) (modeled ILO estimate)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?end=2017&locations=BG&start=1991&view=chart|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Pozitivan rast obnovljen je 2010., ali je međukompanijski dug premašio 59 milijardi USD, što znači da je 60% svih bugarskih poduzeća bilo međusobno zaduženo. <ref>{{Citiranje weba|last=Harizanova|first=Tanya|date=17 June 2010|title=Inter-company debt – one of Bulgarian economy's serious problems|url=http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112308/http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=10 July 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Do 2012. porastao je na 97 milijardi USD, odnosno 227% BDP-a. <ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2013|script-title=bg:Бизнесът очерта уникална диспропорция в България|trans-title=Business points to a major disproportion in Bulgaria|url=https://dnes.dir.bg/ikonomika/firmi-bozhidar-danev-balgarskata-stopanska-kamara-zadalzhenia-12811577|access-date=28 July 2018|publisher=Dir.bg|language=bg}}</ref> Vlada je provela stroge mjere štednje uz poticanje MMF-a i EU-a na neke pozitivne fiskalne rezultate, ali socijalne posljedice tih mjera, poput povećane [[Ekonomska nejednakost|nejednakosti dohotka]] i ubrzanog iseljavanja, bile su "katastrofalne" prema [[Međunarodna konfederacija sindikata|Međunarodnoj konfederaciji sindikata]] . <ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2012|title=ITUC Frontlines Report 2012: Section on Bulgaria|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=144010|access-date=10 October 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Izlijevanje javnih sredstava obiteljima i rodbini političara iz vladajućih stranaka rezultiralo je fiskalnim gubicima i gubicima na socijalnom planu za društvo. <ref>{{Citiranje weba|date=21 July 2010|title=Bulgaria, Romania Rapped for Public Procurement Fraud|url=https://www.novinite.com/articles/118351/Bulgaria%2C+Romania+Rapped+for+Public+Procurement+Fraud|access-date=16 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Center for the Study of Democracy|url={{Google books|EgHHCbYKZXoC|page=44|plainurl=yes}}|title=Anti-corruption Reforms in Bulgaria: Key Results and Risks|publisher=Center for the Study of Democracy|year=2007|isbn=9789544771461|page=44}}</ref> Bugarska se nalazi na 71. mjestu u [[Indeks percepcije korupcije|Indeksu percepcije korupcije]] <ref>{{Citiranje weba|year=2017|title=Corruption Perceptions Index: Transparency International|url=https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017|access-date=16 July 2018|publisher=[[Transparency International]]}}</ref> i ima najgoru razinu [[Korupcija|korupcije]] u Europskoj uniji, što je fenomen koji je i dalje izvor dubokog nezadovoljstva javnosti. <ref name="cloud">{{Citiranje novina|last=Rankin|first=Jennifer|date=28 December 2017|title=Cloud of corruption hangs over Bulgaria as it takes up EU presidency|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2017/dec/28/bulgaria-corruption-eu-presidency-far-right-minority-parties-concerns|access-date=9 July 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=12 December 2014|title=Bulgarian corruption at 15-year high|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=9 July 2018|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> Uz organizirani kriminal, korupcija je rezultirala odbijanjem zahtjeva zemlje za [[schengenski prostor]] i povlačenjem stranih ulaganja. <ref>{{Citiranje novina|date=24 March 2018|title=Bulgarian border officers suspended over airport security lapse|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-security/bulgarian-border-officers-suspended-over-airport-security-lapse-idUSKBN1H00L2|access-date=9 July 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Macdonald|first=Alastair|date=11 January 2018|title=Bulgaria savors EU embrace despite critics|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-bulgaria/bulgaria-savors-eu-embrace-despite-critics-idUSKBN1F02V8|access-date=9 July 2018}}</ref> <ref name="reuters_USKBN1F61EQ">{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=17 January 2018|title=Bulgaria's government faces no-confidence vote over corruption|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government/bulgarias-government-faces-no-confidence-vote-over-corruption-idUSKBN1F61EQ|access-date=9 July 2018}}</ref> Vladini dužnosnici navodno se nekažnjeno bave pronevjerom, trgovinom utjecajem, kršenjem pravila javne nabave i podmićivanjem. <ref name="SG12">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref> Posebno je državna nabava kritično područje u pogledu rizika od korupcije. Procjenjuje se da se svake godine na javne natječaje potroši oko 10 milijardi leva (5,99 milijardi dolara) državnog proračuna i [[Strukturni fondovi i Kohezijski fond|europskih kohezijskih]] fondova; <ref>{{Citiranje novina|date=21 February 2016|script-title=bg:10 млрд. лв. годишно се харчат с обществени поръчки|language=bg|trans-title=10 bln. leva are spent on public procurement every year|work=24 Chasa|url=https://www.24chasa.bg/novini/article/5316312|access-date=30 July 2018}}</ref> samo u 2017. godini potrošeno je gotovo 14 milijardi (8,38 milijardi USD) na javne ugovore. <ref>{{Citiranje weba|last=Stanchev|first=Ivaylo|date=29 December 2017|script-title=bg:Рекорд при обществените поръчки: открити са търгове за почти 14 млрд. лв.|trans-title=A record in public procurement: tenders worth nearly 14 billion lv unveiled|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/12/29/3104548_rekord_pri_obshtestvenite_poruchki_otkriti_sa_turgove/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Velik dio tih ugovora dodjeljuje se nekolicini politički povezanih <ref>{{Citiranje časopisa|last=Stefanov|first=Ruslan|date=2015|title=The Bulgarian Public Procurement Market: Corruption Risks and Dynamics in the Construction Sector|url=http://www.romaniacurata.ro/wp-content/uploads/2017/12/ACRVolume3_Ch3_Bulgaria.pdf|journal=Government Favouritism in Europe: The Anticorruption Report 3|issue=3/2015|page=35|doi=10.2307/j.ctvdf0g12.6|access-date=6 August 2018}}</ref> tvrtki usred raširenih nepravilnosti, kršenja procedura i prilagođenih kriterija dodjele. <ref>{{Citiranje weba|date=2015|title=Public procurement in Bulgaria|url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/how/improving-investment/public-procurement/study/country_profile/bg.pdf|access-date=16 July 2018|publisher=European Commission}}</ref> Unatoč opetovanim kritikama [[Europska komisija|Europske komisije]], <ref name="reuters_USKBN1F61EQ" /> institucije EU suzdržavaju se od poduzimanja mjera protiv Bugarske jer ona podržava Bruxelles u brojnim pitanjima, za razliku od [[Poljska|Poljske]] ili [[Mađarska|Mađarske]] . <ref name="cloud" /> === Gospodarska struktura i proizvodni sektori === [[Datoteka:Bulgaria_2016_export_treemap.svg|alt=Economic complexity chart showing the various kinds of Bulgarian exports|mini|[[Karta stabla]] bugarskog izvoza u 2016]] Radna snaga je 3,36&nbsp;milijuna ljudi, <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200307175501/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|archive-date=7 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od kojih je 6,8% zaposleno u poljoprivredi, 26,6% u industriji i 66,6% u uslužnom sektoru. <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force by occupation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190420181021/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|archive-date=20 April 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Vađenje metala i minerala, proizvodnja [[Kemijska industrija|kemikalija]], [[Industrija strojeva|izgradnja strojeva]], čelika, biotehnologija, duhan, prerada hrane i [[Rafinerija nafte|rafiniranje nafte]] su među glavnim industrijskim djelatnostima. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Industries|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=31 August 2011|title=Bulgaria: Selling off steel|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/bulgaria-selling-steel|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Samo rudarstvo zapošljava 24 000 ljudi i stvara oko 5% BDP-a zemlje; broj zaposlenih u svim djelatnostima povezanim s rudarstvom je 120.000. <ref>{{Citiranje weba|date=29 August 2015|title=Mining Industry Accounts for 5% of Bulgaria's GDP – Energy Minister|url=https://www.novinite.com/articles/170584/Mining+Industry+Accounts+for+5+of+Bulgaria's+GDP+–+Energy+Minister|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref name="Ore exports">{{Citiranje novina|date=18 August 2011|title=Bulgaria's ore exports rise 10% in H1 2011 – industry group|work=The Sofia Echo|url=http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|url-status=dead|access-date=20 December 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316132149/http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|archive-date=16 March 2012}}</ref> Bugarska je peti najveći proizvođač ugljena u Europi. <ref name="Ore exports" /> <ref>{{Citiranje weba|title=Total Primary Coal Production (Thousand Short Tons)|url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=0000000000000000000000000000000000000000000000000000g&c=1438j008006gg6168g80a4k000e8ag00gg0004gc00ho00go&ct=0&tl_id=1-A&vs=INTL.7-1-ALB-TST.A&ord=CR&cy=2015&vo=0&v=H&start=2014&end=2016|access-date=28 July 2018|publisher=U.S. Energy Information Administration}}</ref> Lokalna nalazišta ugljena, željeza, bakra i olova vitalna su za proizvodni i energetski sektor. {{Sfn|Resource Base}} Glavna odredišta bugarskog izvoza izvan EU su Turska, Kina i Sjedinjene Države, dok su Rusija i Turska daleko najveći uvozni partneri. Većina izvoza je industrijska roba, strojevi, kemikalije, goriva i hrana. <ref>{{Citiranje weba|date=November 2019|title=Trade In Goods of Bulgaria With Third Countries In the Period January – October 2019 (Preliminary Data)|url=https://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/FTS_Extrastat_2019-10_en_HDT5DBO.pdf|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|pages=7, 8}}</ref> Dvije trećine izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda ide u zemlje [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a. <ref>{{Citiranje weba|date=2007|title=Agricultural Policies in non-OECD countries: Monitoring and Evaluation|url=http://www.oecd.org/agriculture/agricultural-policies/40354124.pdf|access-date=28 July 2018|publisher=[[OECD]]}}</ref> Iako je proizvodnja žitarica i povrća pala za 40% između 1990. i 2008., <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Natural conditions, farming traditions and agricultural structures|url=http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328063300/http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-date=28 March 2008|access-date=2 November 2011|publisher=Food and Agriculture Organization}}</ref> proizvodnja žitarica se od tada povećala, a sezona 2016. – 2017. bilježi najveću proizvodnju žitarica u desetljeću. <ref name="UNdata">{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Economic Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=4 August 2017|title=Experts: Bumper Year for Wheat Producers in Dobrich Region|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1628901|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Uzgajaju se i [[kukuruz]], [[Ječam ozimac|ječam]], [[Obična zob|zob]] i [[riža]] . Kvalitetan [[turski duhan|orijentalni duhan]] je značajna industrijska kultura. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarska je također najveći svjetski proizvođač ulja [[Lavandino ulje|lavande]] i [[Ružino ulje|ruže]], koji se naširoko koriste u mirisima. <ref name="CENTCOM3">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Ivanova|first=Miglena|date=31 May 2017|title=Bulgarian rose oil keeps its top place on world market|url=http://bnr.bg/en/post/100837137/bulgarian-rose-oil-keeps-its-top-place-on-world-market|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=30 November 2017|title=Bulgaria is Again the World's First Producer of Lavender Oil|url=https://www.novinite.com/articles/185754/Bulgaria+is+Again+the+World%27s+First+Producer+of+Lavender+Oil|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=16 July 2014|title=Bulgaria tops lavender oil production, outpacing France|url=http://www.foxnews.com/world/2014/07/16/bulgaria-tops-lavender-oil-production-outpacing-france.html|access-date=12 September 2018|publisher=Fox News}}</ref> U sektoru usluga, [[Turizam u Bugarskoj|turizam]] značajno pridonosi gospodarskom rastu. [[Sofija]], [[Plovdiv]], [[Veliko Trnovo|Veliko Tarnovo]], obalna odmarališta [[Albena]], [[Zlatni pijesci]] i [[Sunčana obala]] te zimska odmarališta [[Bansko]], [[Pamporovo]] i [[Borovec|Borovets]] neke su od lokacija koje turisti najviše posjećuju. <ref>{{Citiranje novina|date=20 April 2009|title=Europe (without the euro)|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/travel/2009/apr/20/europe-budget-travel-short-haul-cheap|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Većina posjetitelja su Rumunji, Turci, Grci i Nijemci. <ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2019|script-title=bg:Посещения на чужденци в България по месеци и по страни|trans-title=Arrivals of foreigners in 2017 by month and country of origin|url=http://www.nsi.bg/bg/content/1969/%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%B5%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%BD%D0%B0-%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8-%D0%B2-%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%8F-%D0%BF%D0%BE-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%86%D0%B8-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE-%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref> Turizam se dodatno potiče kroz sustav [[100 turističkih mjesta Bugarske|100 turističkih mjesta]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Markov|first=Alexander|date=3 October 2011|title=100 Tourist Sites of Bulgaria|url=https://www.bnr.bg/en/post/100103688/100-tourist-sites-of-bulgaria|access-date=15 December 2019|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> === Znanost i tehnologija === Potrošnja na [[istraživanje i razvoj]] iznosi 0,78% BDP-a, {{Sfn|NSI Brochure|2018}} a najveći dio javnog financiranja istraživanja i razvoja ide [[Bugarska akademija znanosti|Bugarskoj akademiji znanosti]] (BAS). <ref name="EUpresidency">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privatna poduzeća činila su više od 73% rashoda za istraživanje i razvoj i zapošljavala su 42% od 22 000 bugarskih istraživača u 2015. <ref name="R&D spending">{{Citiranje weba|date=31 October 2016|title=R&D Spending in Bulgaria Up in 2015, Mostly Driven by Businesses|url=https://www.novinite.com/articles/177126/R%26D+Spending+in+Bulgaria+Up+in+2015%2C+Mostly+Driven+by+Businesses|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Iste godine, Bugarska je zauzela 39. mjesto od 50 zemalja na [[Bloombergov indeks inovacija|Bloombergovom Indeksu inovacija]], s najvišim rezultatom u obrazovanju (24.), a najnižim u proizvodnji s dodanom vrijednošću (48.). <ref>{{Citiranje novina|title=The 2015 Bloomberg Innovation Index|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/graphics/2015-innovative-countries/|access-date=14 July 2018}}</ref> Bugarska je bila rangirana na 35. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., u odnosu na 40. mjesto 2019. <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=2022-03-05|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2021-09-02|website=www.wipo.int|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=RTD - Item|url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898|access-date=2021-09-02|website=ec.europa.eu}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-28|title=Global Innovation Index|url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930|access-date=2021-09-02|website=INSEAD Knowledge|language=en}}</ref> Kronično premalo vladino ulaganje u istraživanje od 1990. natjeralo je mnoge stručnjake u znanosti i inženjerstvu da napuste Bugarsku. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Shopov|first=V.|date=2007|title=The impact of the European scientific area on the 'Brain leaking' problem in the Balkan countries|journal=Nauka|issue=1/2007}}</ref> [[Datoteka:BulgariaSat-1_Mission_(35491530485).jpg|alt=A SpaceX Falcon 9 rocket launching BulgariaSat-1 in June 2017|mini|SpaceX lansirao BulgariaSat-1]] Unatoč nedostatku financiranja, istraživanja u kemiji, [[Znanost o materijalima|znanosti o materijalima]] i [[Fizika|fizici]] i dalje su snažna. <ref name="EUpresidency2">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Istraživanja Antarktika aktivno se provode kroz [[Bugarska antarktička baza sv. Klimenta Ohridskog|bazu Svetog Klimenta Ohridskog]] na [[Otok Livingston|otoku Livingston]] u [[Zapadna Antarktika|Zapadnoj Antarktici]] . <ref>[https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=105044 St. Kliment Ohridski Base.]</ref> <ref>Ivanov, Lyubomir (2015).</ref> Sektor [[Informacijske i komunikacijske tehnologije|informacijskih i komunikacijskih tehnologija]] (ICT) stvara tri posto ekonomske proizvodnje i zapošljava 40.000 <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=17 October 2016|title=Bulgaria strives to become tech capital of the Balkans|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/f9a35122-44f4-11e6-9b66-0712b3873ae1|access-date=15 July 2018}}</ref> do 51.000 softverskih inženjera. <ref>{{Citiranje weba|date=12 March 2018|title=Bulgaria's ICT Sector Turnover Trebled over Last Seven Years – Deputy Economy Minister|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1762498|access-date=15 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Bugarska je bila poznata kao "komunistička [[silicijska dolina]] " tijekom sovjetske ere zbog svoje ključne uloge u proizvodnji računalne tehnologije [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|COMECON]] -a. <ref>{{Citiranje weba|last=McMullin|first=David|date=2 October 2003|title=The Great Bulgarian BrainDrain|url=https://www.delta.tudelft.nl/article/great-bulgarian-braindrain|access-date=15 July 2018|publisher=Delft Technical University}}</ref> Zajednički napor komunističke vlade da podučava računalne i informatičke vještine u školama također je neizravno učinio Bugarsku glavnim izvorom [[Računalni virus|računalnih virusa]] u 1980-im i 90-im godinama. <ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Victor|date=30 September 2021|title=Socialist Cyborgs|url=https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917195506/https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|archive-date=17 September 2021}}</ref> Država je regionalni lider u [[Superračunalo|računalstvu visokih performansi]] : upravlja ''Avitoholom'', najmoćnijim superračunalom u jugoistočnoj Europi, i ugostit će jedno od osam [[Petascale računalstvo|petascale]] [[Zajedničko poduzeće „EuroHPC”|EuroHPC]] superračunala. <ref>{{Citiranje weba|last=Zapryanov|first=Yoan|date=22 June 2018|script-title=bg:Малката изчислителна армия на България|trans-title=Bulgaria's small computing army|url=https://www.capital.bg/biznes/tehnologii_i_nauka/2018/06/22/3203630_shum_tok_i_superkompjutri/|access-date=15 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=7 June 2019|title=Digital Single Market: Europe announces eight sites to host world-class supercomputers|url=https://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2868_en.htm|access-date=15 August 2019|publisher=European Commission}}</ref> Bugarska je dala brojne doprinose [[Istraživanje svemira|istraživanju svemira]] . <ref name="Interkosmos">{{Citiranje knjige|last=Burgess|first=Colin|url={{Google books|MG__CgAAQBAJ|page=247|plainurl=yes}}|title=Interkosmos: The Eastern Bloc's Early Space Program|last2=Vis|first2=Bert|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-3-319-24161-6|pages=247–250}}</ref> To uključuje dva znanstvena satelita, više od 200 tereta i 300 eksperimenata u Zemljinoj orbiti, kao i [[program bugarskih kozmonauta|dva kozmonauta]] od 1971. <ref name="Interkosmos" /> Bugarska je bila prva zemlja koja je uzgajala [[Pšenica|pšenicu]] i povrće [[Biljke u svemiru|u svemiru]] sa svojim [[Staklenik|staklenicima]] [[SVET sustav rasta biljaka|Svet]] na [[Mir (svemirska postaja)|svemirskoj postaji Mir]] . <ref>{{Citiranje weba|date=17 April 2011|title=Cosmonauts Eager, Hopeful for Reboot of Bulgaria's Space Program|url=https://www.novinite.com/articles/127387/Cosmonauts+Eager,+Hopeful+for+Reboot+of+Bulgaria's+Space+Program|access-date=15 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivanova|first=Tanya|date=1998|title=Six-month space greenhouse experiments—a step to creation of future biological life support systems|journal=Acta Astronautica|volume=42|issue=1–8|pages=11–23|bibcode=1998AcAau..42...11I|doi=10.1016/S0094-5765(98)00102-7|pmid=11541596}}</ref> Bio je uključen u razvoj [[Gama astronomija|opservatorija za gama-zrake]] [[Granat]] <ref name="RESS">{{Citiranje knjige|last=Harland|first=David M.|url={{Google books|dZyaAAVwg5QC|page=155|plainurl=yes}}|title=Robotic Exploration of the Solar System: Part 2: Hiatus and Renewal, 1983–1996|last2=Ulivi|first2=Paolo|publisher=Springer|year=2009|isbn=978-0-387-78904-0|page=155}}</ref> i programa [[Vega program|Vega]], posebno u modeliranju putanja i [[Algoritam|algoritama]] za navođenje za obje sonde Vega. <ref>{{Citiranje knjige|last=Dimitrova|first=Milena|url={{Google books|jqJ6Ocql0XIC|page=257|plainurl=yes}}|title=Златните десятилетия на българската електроника|publisher=Trud|year=2008|isbn=9789545288456|pages=257–258|trans-title=The Golden Decades of Bulgarian Electronics}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Badescu|first=Viorel|url={{Google books|ZrAYCgAAQBAJ|page=276|plainurl=yes}}|title=Inner Solar System: Prospective Energy and Material Resources|last2=Zacny|first2=Kris|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-19568-1|page=276|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarski instrumenti korišteni su u [[Istraživanje Marsa|istraživanju Marsa]], uključujući spektrometar koji je sondom [[Fobos 2|Phobos 2]] napravio prve visokokvalitetne [[Spektroskopija|spektroskopske]] slike Marsovog mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]] . <ref name="Interkosmos" /> <ref name="RESS" /> [[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] na putu do i oko planeta mapirano je [[Instrumenti tipa Liulin|Liulin-ML]] dozimetrima na [[ExoMars Trace Gas Orbiter|ExoMars TGO]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Semkova|first=Jordanka|last2=Dachev|first2=Tsvetan|date=2015|title=Radiation environment investigations during ExoMars missions to Mars – objectives, experiments and instrumentation|url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:47073133|journal=Comptes Rendus de l'Académie Bulgare des Sciences|volume=47|issue=25|pages=485–496|issn=1310-1331|access-date=6 August 2018}}</ref> [[RADOM-7|Varijante]] ovih instrumenata također su ugrađene na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnu svemirsku postaju]] i lunarnu sondu [[Chandrayaan-1]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Radiation Dose Monitor Experiment (RADOM)|url=http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119044239/http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|archive-date=19 January 2012|access-date=20 December 2011|publisher=ISRO}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Dachev|first=Ts.|last2=Dimitrov|first2=Pl.|last3=Tomov|first3=B.|last4=Matviichuk|first4=Yu.|last5=Spurny|first5=F.|last6=Ploc|first6=O.|date=2011|title=Liulin-type spectrometry-dosimetry instruments|journal=Radiation Protection Dosimetry|volume=144|issue=1–4|pages=675–679|doi=10.1093/rpd/ncq506|issn=1742-3406|pmid=21177270}}</ref> Još jedna lunarna misija, [[SpaceIL]] -ov ''Beresheet'', također je bila opremljena slikovnim teretom proizvedenim u Bugarskoj. <ref>{{Citiranje weba|date=22 March 2019|title=Bulgarian Camera Flies to the Moon|url=https://dariknews.bg/novini/liubopitno/bylgarska-kamera-leti-kym-lunata-2155077|access-date=30 March 2019|publisher=Darik News}}</ref> Prvi bugarski [[Geosinkroni satelit|geostacionarni komunikacijski satelit]] — [[Bugarska sat-1|BulgariaSat-1]] — lansirao je [[SpaceX]] 2017. <ref>{{Citiranje weba|title=BulgariaSat-1 Mission|url=https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191117174220/https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|archive-date=17 November 2019|access-date=15 July 2018|publisher=SpaceX}}</ref> === Infrastruktura === [[Datoteka:Trakiya_highway_04.jpg|alt=Trakiya motorway, one of the main national motorways|lijevo|mini|[[Trakijska autocesta|Autocesta Trakia]]]] Telefonske usluge su široko dostupne, a središnja digitalna magistralna linija povezuje većinu regija. {{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Vivacom]] (BTC) opslužuje više od 90% fiksnih linija i jedan je od tri operatera koji pružaju mobilne usluge, uz [[Mtel (Bugarska)|A1]] i [[Telenor (Bugarska)|Telenor]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2011|title=Bulgaria: 2011 Telecommunication Market and Regulatory Developments|url=https://ec.europa.eu/digital-single-market/sites/digital-agenda/files/BG_Country_Chapter_17th_Report_0.pdf|access-date=19 March 2013|publisher=European Commission|page=2}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=3 October 2011|title=Bulgaria Opens Tender for Fourth Mobile Operator|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132606|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Penetracija [[Internet|interneta]] iznosila je 69,2% stanovništva u dobi od 16 do 74 godine i 78,9% kućanstava u 2020. <ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Individuals regularly using the Internet (Every day or at least once a week)|url=http://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224170445/https://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|archive-date=24 February 2021|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Households with Internet access at home|url=https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811160642/https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|archive-date=11 August 2020|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Strateški geografski položaj Bugarske i dobro razvijen energetski sektor čine je ključnim europskim energetskim centrom unatoč nedostatku značajnih nalazišta fosilnih goriva. <ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2008|title=Energy Hub|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/energy-hub|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Termoelektrane proizvode 48,9% električne energije, zatim [[nuklearna energija]] iz [[Nuklearna elektrana Kozloduj|reaktora Kozloduj]] (34,8%) i [[Obnovljiva energija|obnovljivi izvori]] (16,3%). {{Sfn|NSI Brochure|2018}} Oprema za drugu nuklearnu elektranu u [[Nuklearna elektrana Belene|Belenama]] je nabavljena, ali sudbina projekta ostaje neizvjesna. <ref>{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=7 June 2018|title=Bulgaria must work to restart Belene nuclear project: parliament|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-energy-nuclear/bulgaria-must-work-to-restart-belene-nuclear-project-parliament-idUSKCN1J31DP|access-date=24 October 2018}}</ref> Instalirani kapacitet iznosi 12.668 MW, što Bugarskoj omogućuje da premaši domaću potražnju i izvozi energiju. <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Power Generation|url=https://www.export.gov/article?id=Bulgaria-Power-Generation-Oil-and-Gas-Renewable-Sources-of-Energy-and-Energy-Efficiency|access-date=15 June 2018|publisher=[[International Trade Administration]]}}</ref> Državna cestovna mreža ima ukupnu duljinu od 19,512 kilometres (12,124 mi), <ref>{{Citiranje weba|title=Country comparison: Total road length|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907162530/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|archive-date=7 September 2017|access-date=15 June 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od čega 19,235 kilometres (11,952 mi) su popločani. Željeznice su glavni način prijevoza tereta, iako autoceste nose sve veći udio tereta. Bugarska ima 6,238 kilometres (3,876 mi) željezničke pruge, {{Sfn|Library of Congress|2006}} sa željezničkim vezama dostupnim za Rumunjsku, Tursku, Grčku i Srbiju, te ekspresnim vlakovima koji služe izravnim rutama za [[Kijev]], [[Minsk]], [[Moskva|Moskvu]] i [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburg]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Trains in Bulgaria|url=https://www.eurail.com/en/get-inspired/top-destinations/bulgaria-train|access-date=28 July 2018|publisher=EuRail}}</ref> Sofija i Plovdiv su središta zračnog prometa u zemlji, dok su Varna i Burgas glavne pomorske trgovačke luke. {{Sfn|Library of Congress|2006}} == Demografija == [[Datoteka:Bulgaria-demography.png|alt=Population graph|mini|Kretanje broja stanovnika od 1960]] [[Datoteka:Bulgariapop.svg|mini|[[Piramida stanovništva]] Bugarske u 2017]] Stanovništvo Bugarske prema nacionalnom popisu iz 2011. godine broji 7 364 570 ljudi. Većina stanovništva, 72,5 %, živi u urbanim sredinama. {{Sfn|NSI Census data|2011}} As of 2019 , Sofija je najnaseljenije urbano središte s 1.241.675 ljudi, a slijede [[Plovdiv]] (346.893), [[Varna]] (336.505), [[Burgas]] (202.434) i [[Ruse]] (142.902). {{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bugari]] su glavna etnička skupina i čine 84,8% stanovništva. [[Turci u Bugarskoj|Turska]] i [[Romi u Bugarskoj|romska]] manjina čine 8,8 odnosno 4,9 posto; 40-ak manjih manjina čini 0,7%, a 0,8% se ne identificira s etničkom skupinom. {{Sfn|NSI Census data|2011}} <ref name="NSI3">{{Citiranje weba|date=2011|title=Census results: population by residence, ethnic group and age|url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602032148/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|archive-date=2 June 2012|access-date=20 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Bivša voditeljica [[Nacionalni statistički institut (Bugarska)|Statistike]] [[Reneta Indžova|Reneta Indzhova]] osporila je brojke popisa iz 2011., sugerirajući da je stvarna populacija manja od prijavljene. <ref>{{Citiranje weba|date=25 March 2014|script-title=bg:НСИ: Преброяването от 2011 г. е сгрешено, нужно е ново|trans-title=NSI: The 2011 census is incorrect, a new one needed|url=https://www.vesti.bg/bulgaria/obshtestvo/nsi-prebroiavaneto-ot-2011-g.-e-sgresheno-nuzhno-e-novo-6008424|access-date=22 July 2018|publisher=Vesti|language=bg}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrova|first=Eliana|date=25 March 2014|script-title=bg:Скандални твърдения за неточности в преброяването през 2011 г.|trans-title=Scandalous claims of inaccuracies in the 2011 census|url=http://news.bnt.bg/bg/a/221926-skandalni-tva-rdeniya-za-netochnosti-v-prebroyavaneto-prez-2011-g|access-date=22 July 2018|publisher=Bulgarian National Television|language=bg}}</ref> Romska manjina obično se podcjenjuje u popisnim podacima i može predstavljati do 11% stanovništva. <ref>{{Citiranje novina|date=31 October 2017|title=Bulgarians unfazed by anti-Roma hate speech from deputy prime minister|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-unfazed-by-anti-roma-hate-speech-from-deputy-prime-minister/a-41183829}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Ethnic Groups|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201121042840/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|archive-date=21 November 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Gustoća naseljenosti je 65 po četvornom kilometru, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije. <ref>{{Citiranje weba|date=2018|title=Population density (people per sq. km of land area)|url=https://data.worldbank.org/indicator/en.pop.dnst?year_high_desc=true|access-date=12 September 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Godine 2018. prosječna [[Stopa plodnosti|stopa ukupnog fertiliteta]] (TFR) u Bugarskoj bila je 1,56 djece po ženi, <ref>{{Citiranje weba|title=Population and Demographic Processes in 2018|url=https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715141340/https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|archive-date=15 July 2020|access-date=19 May 2020|website=Nsi.bg}}</ref> ispod stope zamjene od 2,1 i znatno ispod povijesno visoke stope od 5,83 djece po ženi iz 1905. <ref>{{Citation|url=https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1850&country=BGR|title=Total Fertility Rate around the world over the last centuries|last=Max Roser|date=2014|journal=[[Our World In Data]], [[Gapminder Foundation]]}}</ref> Bugarska tako ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 43 godine. <ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|title=World Factbook EUROPE : BULGARIA|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018}} {{PD-notice}}</ref> Bugarska je u stanju demografske krize. <ref>{{Citiranje novina|date=15 November 2012|title=World Bank: The demographic crisis is Bulgaria's most serious problem|work=Klassa|url=http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|url-status=dead|access-date=8 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507005840/http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|archive-date=7 May 2016}}</ref> <ref name="BNR crisis">{{Citiranje weba|date=12 March 2012|title=Demographic crisis in Bulgaria deepening|url=http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105015344/http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|archive-date=5 November 2013|access-date=8 April 2013|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Ima negativan prirast stanovništva od ranih 1990-ih, kada je gospodarski kolaps izazvao dugotrajni val [[Iseljeništvo|iseljavanja]] . <ref name="DW Entry">{{Citiranje weba|date=26 December 2006|title=Will EU Entry Shrink Bulgaria's Population Even More?|url=https://www.dw.com/en/will-eu-entry-shrink-bulgarias-population-even-more/a-2287183|access-date=11 April 2016|publisher=Deutsche Welle}}</ref> Otprilike 937.000 do 1.200.000 ljudi—uglavnom mladih odraslih—napustilo je zemlju do 2005. <ref name="DW Entry" /> <ref>{{Citiranje knjige|last=Roth|first=Klaus|url={{Google books|pNSGDpXT4A0C|page=188|plainurl=yes}}|title=Migration In, From, and to Southeastern Europe|last2=Lauth Bacas|first2=Jutta|publisher=The British Library|year=2004|isbn=978-3643108968|page=188}}</ref> Većinu djece rađaju neudane žene. <ref>{{Citiranje weba|date=17 October 2013|title=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|archive-date=6 October 2014|access-date=25 February 2014|publisher=Eurostat}}</ref> Nadalje, trećinu svih kućanstava čini samo jedna osoba, a 75,5% obitelji nema djecu mlađu od 16 godina. <ref name="BNR crisis" /> Rezultirajuće stope nataliteta su među najnižima u svijetu <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Population growth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310000517/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|archive-date=10 March 2012|access-date=20 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Birth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615142331/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> dok su [[Mortalitet|stope smrtnosti]] među najvišima. <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Death rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615121335/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima visoke rezultate u [[Ravnopravnost spolova|rodnoj ravnopravnosti]], zauzimajući 18. mjesto u [[Globalno izvješće o rodnom jazu|Globalnom izvješću o rodnom jazu za 2018. godinu]] . <ref name="WEF">{{Citiranje knjige|url=http://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2018.pdf|title=The Global Gender Gap Report|publisher=World Economic Forum|year=2018|isbn=978-2-940631-00-1|pages=10, 45, 46|access-date=26 February 2019}}</ref> Iako [[Pravo glasa za žene|je ženama pravo glasa]] omogućeno relativno kasno, 1937. godine, žene danas imaju jednaka politička prava, visoku participaciju radne snage i zakonski propisanu [[Jednaka plaća za jednak rad|jednaku plaću]] . <ref name="WEF" /> Godine 2021. agencija za istraživanje tržišta ''Reboot Online'' rangirala je Bugarsku kao najbolju europsku zemlju za rad žena. <ref>{{Citiranje weba|title=The best countries in Europe for women to work|url=https://uk.finance.yahoo.com/news/gender-equality-the-best-countries-in-europe-for-women-to-work-125949046.html|access-date=10 March 2021|website=Yahoo! Finance}}</ref> Bugarska ima najveći udio [[Informacijska i komunikacijska tehnologija|ICT]] istraživačica u EU, <ref>{{Citiranje weba|date=25 April 2018|title=Girls and women under-represented in ICT|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20180425-1?inheritRedirect=true|access-date=15 July 2018|publisher=Eurostat}}</ref> kao i drugi najveći udio žena u tehnološkom sektoru s 44,6% radne snage. Visoke razine sudjelovanja žena [[Rodne uloge u postkomunističkoj srednjoj i istočnoj Europi|nasljeđe su socijalističkog doba]] . <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=9 March 2018|title=Bulgaria builds on legacy of female engineering elite|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e2fdfe6e-0513-11e8-9e12-af73e8db3c71|access-date=15 July 2018}}</ref> === Najveći gradovi === {{Largest cities of Bulgaria}} === Zdravstvo === Visoke stope smrtnosti rezultat su kombinacije starenja stanovništva, velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i slabog [[Zdravstveni sustav|zdravstvenog sustava]] . <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=11 January 2018|title=Bulgaria battles to stop its brain drain|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/51f1bd86-d6cc-11e7-ae3e-563c04c5339a|access-date=7 September 2018|quote=But a sharp decline in the quality of state healthcare and high poverty rates—42% of the population are at risk of poverty in old age, according to Eurostat—gives Bulgaria the second-lowest life expectancy in the EU after Lithuania.}}</ref> Više od 80% smrti uzrokovano je [[Rak (bolest)|rakom]] i [[krvožilna bolest|kardiovaskularnim stanjima]] ; gotovo petina njih se može izbjeći. <ref>Country Health Profile, p. 1</ref> Iako je [[Zdravstvo u Bugarskoj|zdravstvena skrb u Bugarskoj]] nominalno univerzalna, <ref name="Health system">{{Citiranje časopisa|last=Georgieva|first=Lidia|last2=Salchev|first2=Petko|date=2007|title=Bulgaria Health system review|url=http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/80592/E90023.pdf|journal=Health Systems in Transition|volume=9|issue=1|pages=xvi, 12|issn=1817-6127}}</ref> [[troškovi iz vlastitog džepa]] čine gotovo polovicu svih troškova zdravstvene skrbi, značajno ograničavajući pristup medicinskoj skrbi. <ref>Country Health Profile, p. 7</ref> Ostali problemi koji ometaju pružanje skrbi su iseljavanje liječnika zbog niskih plaća, nedostatak osoblja i opreme u regionalnim bolnicama, nedostatak opskrbe i česte promjene osnovnog paketa usluga za osiguranike. <ref>Country Health Profile, pp. 8, 11, 12.</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=7 January 2013|title=The Bulgaria 2012 Review: Health and Healthcare|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=146868|access-date=21 February 2013|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bloombergov indeks učinkovitosti zdravstvene zaštite za 2018. Bugarsku je svrstao na posljednje mjesto od 56 zemalja. <ref>{{Citiranje novina|last=Miller|first=Lee J|date=19 September 2018|title=These Are the Economies With the Most (and Least) Efficient Health Care|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-09-19/u-s-near-bottom-of-health-index-hong-kong-and-singapore-at-top|access-date=21 September 2018}}</ref> Prosječni [[životni vijek]] je 74,8 godina, u usporedbi s prosjekom EU od 80,99 i svjetskim prosjekom od 72,38. <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Life Expectancy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190201031608/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|archive-date=1 February 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2019|title=Life expectancy at birth, total (years)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN?locations=EU-1W&name_desc=true&year_high_desc=false|access-date=15 December 2019|publisher=The World Bank}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Sofia_University_"St._Kliment_Ohridski"_(37849719131).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg/220px-Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg|alt=Sofia University building|mini|Rektorat Sofijskog sveučilišta]] I javni izdaci za obrazovanje daleko su ispod prosjeka Europske unije. <ref name="UNICEF">{{Citiranje weba|date=2007|title=Education in Bulgaria|url=http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055249/http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=23 March 2013|publisher=UNICEF}}</ref> Obrazovni standardi [[Obrazovanje u Bugarskoj|su nekoć bili visoki]], {{Sfn|Library of Congress|2006}} ali su značajno opali od ranih 2000-ih. <ref name="UNICEF" /> Bugarski su učenici 2001. bili među najboljima u svijetu u smislu čitanja, postigavši bolje rezultate od svojih kanadskih i njemačkih kolega; do 2006. pali su rezultati u čitanju, matematici i prirodnim znanostima. Do 2018., studije [[PISA (istraživanja)|Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika]] otkrile su da je 47% učenika 9. razreda [[Funkcionalna nepismenost|funkcionalno nepismeno]] u čitanju i prirodnim znanostima. <ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrov|first=Deyan|date=3 December 2019|title=PISA 2018: Българските ученици покоряват ново дъно|trans-title=PISA 2018: Bulgarian pupils reach new lows|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/obrazovanie/2019/12/03/4000165_pisa_2018_bulgarskite_uchenici_vloshavat_rezultata_si/|access-date=15 December 2019|publisher=Kapital Daily}}</ref> Prosječna osnovna [[pismenost]] iznosi 98,4% bez značajne razlike među spolovima. <ref>{{Citiranje weba|title=Field Listing: Literacy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200329034851/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|archive-date=29 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> [[Ministarstvo obrazovanja i znanosti (Bugarska)|Ministarstvo obrazovanja i znanosti]] dijelom financira javne škole, fakultete i sveučilišta, utvrđuje kriterije za udžbenike i nadzire proces izdavanja. Obrazovanje u osnovnim i srednjim državnim školama je besplatno i obvezno. {{Sfn|Library of Congress|2006}} Proces obuhvaća 12 razreda, u kojima su razredi od jedan do osam primarni, a deveti do dvanaest sekundarni. Visoko obrazovanje sastoji se od 4-godišnjeg [[Bakalaureat|prvostupničkog]] studija i 1-godišnjeg [[magistar|magisterija]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Structure of the Education System in Bulgaria|url=http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111221228/http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|archive-date=11 January 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Ministry of Education, Youth and Science of Bulgaria}}</ref> [[Sveučilište u Sofiji]] je najviše rangirana institucija visokog obrazovanja u Bugarskoj. <ref>{{cite magazine|title=Bulgaria: University Ranking|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2018/world-ranking#!/page/0/length/25/locations/BG/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats|access-date=28 July 2018}}</ref> <ref>{{cite magazine|title=Study in Bulgaria|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/student/where-to-study/study-in-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> === Jezik === [[Bugarski jezik|Bugarski]] je jedini jezik sa službenim statusom i materinji za 85 % stanovništva. <ref>{{Harvnb|NSI Census data|2011}} In the 2011 census, the language question was optional and it was answered by 90.2% of those surveyed.</ref> Pripada [[Slavenski jezici|skupini slavenskih jezika]], ali ima niz gramatičkih osobitosti, koje dijele sa svojim najbližim srodnikom [[Makedonski jezik|makedonskim]], koje ga izdvajaju od ostalih slavenskih jezika: one uključuju složenu verbalnu morfologiju (koja također kodira razlike u [[Evidencijalnost|evidentnosti]] ), odsutnost [[Padež|padeža imenica]] i [[Infinitiv|infinitiva]] te uporaba [[Član|određenog člana]] s nastavkom . <ref>"The introduction of the definite article, which appears in the form of a suffix, and the almost total disappearance of the ancient declensions, for which the use of prepositions has been substituted, distinguish the Bulgarian from all the other members of the Slavonic family" ({{Cite EB1911}}</ref> Ostali značajni jezici koji se govore u Bugarskoj su [[Turski jezik|turski]] i [[Romski jezik|romski]], kojima prema popisu iz 2011. govori 9,1% odnosno 4,2% stanovništva. === Religija === [[Datoteka:Alexander_Nevsky_Cathedral,_Sofia_(by_Pudelek).JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG/220px-Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG|desno|mini|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji|Katedrala Aleksandra Nevskog, Sofija]]]] Više od tri četvrtine Bugara pripada [[Pravoslavlje|istočnom pravoslavlju]] . {{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Sunizam|Sunitski muslimani]] druga su po veličini vjerska zajednica i čine 10% ukupnog vjerskog sastava Bugarske, iako većina njih ne prakticira vjerski obred i smatra da je korištenje [[Hidžab|islamskih velova]] u školama neprihvatljivo. <ref>{{Citiranje novina|date=9 December 2011|title=Bulgaria's Muslims not deeply religious: study|work=Hürriyet Daily News|url=http://www.hurriyetdailynews.com/bulgarias-muslims-not-deeply-religious-study-8817|access-date=28 July 2018}}</ref> Manje od 3% stanovništva pripada [[Religija u Bugarskoj|drugim religijama]], a 11,8% je [[Nereligioznost|nereligiozno]] ili se ne identificira s religijom. {{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska pravoslavna crkva]] stekla je [[Autokefalnost|autokefalni]] status 927. godine <ref>{{Citiranje knjige|last=Kiminas|first=D.|url=https://books.google.com/books?id=QLWqXrW2X-8C&q=927&pg=PA15|title=The Ecumenical Patriarchate|publisher=Wildside Press LLC.|year=2009|isbn=978-1-4344-5876-6|page=15|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=258|plainurl=yes}}|title=Religion and power in Europe: conflict and convergence|publisher=Pisa University Press|year=2007|isbn=978-88-8492-464-3|page=258}}</ref> i ima 12 [[Dijeceza|biskupija]] i preko 2000 svećenika. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarska je [[sekularna država]] s ustavom zajamčenom vjerskom slobodom, ali je pravoslavlje označeno kao "tradicionalna" religija. <ref>{{Citiranje weba|title=The Bulgarian Constitution|url=http://www.parliament.bg/en/const|access-date=20 December 2011|publisher=Parliament of Bulgaria}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Kukeri_E8.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Kukeri_E8.jpg/220px-Kukeri_E8.jpg|alt=Bulgarian Kuker|desno|mini|''Kuker'' u [[Lesichovo|Lesichovu]]]] Suvremena bugarska kultura spaja formalnu kulturu koja je pomogla u stvaranju nacionalne svijesti pred kraj osmanske vladavine s tisućljećima starom narodnom tradicijom. <ref name="Cultural life">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bitan element bugarskog folklora je vatra, koja se koristi za tjeranje zlih duhova i bolesti. Mnogi od njih su personificirani kao vještice, dok su druga stvorenja poput [[slavenski zmaj|zmeya]] i [[Samodiva (folklor)|samodive]] ( [[Nadnaravna bića u slavenskoj religiji|veela]] ) ili dobronamjerni čuvari ili ambivalentni prevaranti. {{Sfn|MacDermott|1998}} Neki obredi protiv zlih duhova su preživjeli i još uvijek se prakticiraju, ponajprije [[kukeri]] i [[Survakane|survakari]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Creed|first=Gerald W.|url={{Google books|ilhCTCHKCAQC|page=2|plainurl=yes}}|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria|publisher=Indiana University Press|year=2011|isbn=978-0-253-22261-9|page=2}}</ref> Naveliko se slavi i [[martenica]] . <ref>{{Citiranje weba|date=1 March 2018|title=The Bulgarian Tradition of Martenitsa|url=https://www.bnt.bg/en/a/179851-the-bulgarian-tradition-of-martenitsa|access-date=28 July 2018|publisher=Bulgarian National Television}}</ref> [[Nestinarstvo]], ritualni ples s vatrom tračkog podrijetla, uvršten je na popis [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a]] . {{Sfn|MacDermott|1998}} <ref>{{Citiranje weba|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|url=https://ich.unesco.org/en/RL/nestinarstvo-messages-from-the-past-the-panagyr-of-saints-constantine-and-helena-in-the-village-of-bulgari-00191|access-date=28 July 2018|publisher=UNESCO}}</ref> [[Popis mjesta svjetske baštine u Bugarskoj|Devet povijesnih i prirodnih objekata]] nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-vom popisu svjetske baštine]] : [[Nacionalni park Pirin]], [[Rezervat Srebrna|prirodni rezervat Sreburna]], [[Madarski konjanik|Madarski jahač]], tračke grobnice u [[Tračanska grobnica u Sveštarima|Sveštariju]] i [[Tračanska grobnica u Kazanlăku|Kazanlaku]], [[Manastir Rila|samostan Rila]], [[Bojanska crkva]], crkve [[Crkve u stijenama Ivanova|uklesane u stijenama Ivanovo]] i drevni grad od [[Nеsebăr|Nesebara]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Profile|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|access-date=4 December 2011|publisher=UNESCO World Heritage Centre}}</ref> Manastir Rila osnovao je Sveti [[Sv. Ivan Rilski|Ivan Rilski]], [[svetac zaštitnik]] Bugarske, čiji je život predmet brojnih književnih izvještaja još od srednjeg vijeka. <ref name="EBLiterature">{{Cite encyclopedia}}</ref> Osnivanje [[Preslavska književna škola|preslavske]] i [[Ohridska književna škola|ohridske]] književne škole u 10. stoljeću povezuje se sa zlatnim razdobljem bugarske književnosti u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] . <ref name="EBLiterature2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Naglasak škola na kršćanskim [[sveto pismo|spisima]] učinio je Bugarsko Carstvo središtem slavenske kulture, dovodeći Slavene pod utjecaj kršćanstva i osiguravajući im [[Staroslavenski jezik|pisani jezik]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Giatzidis|first=Emil|url={{Google books|MUVgsK_GfxYC|page=11|plainurl=yes}}|title=An Introduction to post-Communist Bulgaria: Political, Economic and Social Transformation|publisher=Manchester University Press|year=2002|isbn=978-0-7190-6094-6|page=11|quote=Thus, with its early emphasis on Christian Orthodox scholarship, Bulgaria became the first major centre of Slavic culture}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Riha|first=Thomas|url={{Google books|_Bkddxc600IC|page=214|plainurl=yes}}|title=Readings in Russian Civilization|publisher=University of Chicago Press|year=1964|isbn=978-0719060946|page=214|quote=And it was mainly from Bulgaria that a rich supply of literary monuments was transferred to Kiev and other centres.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=McNeill|first=William Hardy|url={{Google books|_RsPrzrsAvoC|page=49|plainurl=yes}}|title=The Rise of the West|publisher=University of Chicago Press|year=1963|isbn=978-1112695315|page=49|quote=Accordingly, when Bulgaria was converted to Christianity (after 865), bringing massive Slavic-speaking populations within the pale of Christendom, a new literary language, Old Church Slavonic, directly based upon Bulgarian speech, developed for their use.}}</ref> Njegovo pismo, [[Ćirilica|ćirilicu]], razvila je Preslavska književna škola. <ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url={{Google books|YIAYMNOOe0YC|page=221|plainurl=yes}}|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=9780521815390|page=221}}</ref> [[Trnovska književna škola|Tarnovska književna škola]], s druge strane, povezuje se sa srebrnim dobom književnosti definiranim visokokvalitetnim rukopisima o povijesnim ili mističnim temama pod dinastijama [[Asenovci|Asen]] i [[Kuća Šišmanova|Šišman]] . <ref name="EBLiterature2" /> Osmanski osvajači uništili su mnoga književna i umjetnička remek-djela, a umjetničke aktivnosti nisu se ponovno pojavile sve do [[Bugarski narodni preporod|nacionalnog preporoda]] u 19. stoljeću. <ref name="Cultural life2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Ogroman opus [[Ivan Vazov|Ivana Vazova]] (1850. – 1921.) pokrivao je svaki žanr i doticao se svakog aspekta bugarskog društva, povezujući djela prije oslobođenja s književnošću novouspostavljene države. <ref name="EBLiterature2" /> Značajna kasnija djela su ''[[Bay Ganyo]]'' [[Aleko Konstantinov|Aleka Konstantinova]], [[Friedrich Nietzsche|ničeanska]] poezija [[Penčo Slavejkov|Pencha Slaveykova]], [[Simbolizam|simbolistička]] poezija Peya [[Pejo Javorov|Yavorova]] i [[Geo Milev|Dimcha]] [[Dimčo Debeljanov|Debelyanova]], [[Marksizam|marksistički]] nadahnuta djela Gea Mileva i [[Nikola Vapcarov|Nikole Vaptsarova]] te [[Socrealizam|socrealistički]] romani [[Dimitar Dimov|Dimitra Dimova]] i [[Dimitar Talev|Dimitra Taleva]] . <ref name="EBLiterature2" /> [[Tzvetan Todorov]] je značajan suvremeni autor, <ref>{{Citiranje weba|date=18 June 2008|title=French-Bulgarian Theorist Tzvetan Todorov Wins Top Spanish Award|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=94265|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> dok je [[Elias Canetti]] rođen u Bugarskoj dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] 1981. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Datoteka:The_Serpentine_with_"The_Mastaba"_massive_temporary_sculpture_(geograph_5815020).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg/220px-The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg|alt=Christo's Mastaba installation in Hyde Park, London|lijevo|mini|[[Christo i Jeanne-Claude|Christova]] ''Mastaba'' u [[Hyde Park (London)|Hyde Parku u Londonu]]]] Vjerska vizualna umjetnička baština uključuje [[Freska|freske]], [[Zidno slikarstvo|murale]] i [[Ikona|ikone]], od kojih su mnoge izradila srednjovjekovna [[Slikarstvo tarnovske umjetničke škole|umjetnička škola u Tarnovu]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Grabar|first=André|title=La Peinture Religieuse en Bulgarie|publisher=P. Geuthner|year=1928|page=95|trans-title=Religious Visual Arts in Bulgaria}}</ref> Poput književnosti, bugarska vizualna umjetnost počela se ponovno pojavljivati tek u razdoblju nacionalnog preporoda. [[Zahari Zograf]] bio je pionir likovne umjetnosti u doba pred oslobođenje. <ref name="Cultural life3">{{Cite encyclopedia}}</ref> Nakon oslobođenja, [[Ivana Mrkvička|Ivan Mrkvička]], [[Anton Mitov]], [[Vladimir Dimitrov]], [[Tsanko Lavrenov]] i [[Zlatju Bojadžijev|Zlatyu Boyadzhiev]] uvode novije stilove i sadržaj, prikazujući krajolike bugarskih sela, stare gradove i povijesne teme. [[Christo i Jeanne-Claude|Christo]] je najpoznatiji bugarski umjetnik 21. stoljeća, poznat po svojim instalacijama na otvorenom. <ref name="Cultural life3" /> Narodna glazba daleko je najopsežnija tradicionalna umjetnost i polako se razvijala kroz stoljeća kao spoj dalekoistočnih, orijentalnih, srednjovjekovnih istočno-pravoslavnih i standardnih zapadnoeuropskih tonaliteta i načina. <ref>{{Citiranje knjige|last=Kremenliev|first=Boris A.|url={{Google books|wOOfVFJWMLIC-zcC|page=52|plainurl=yes}}|title=Bulgarian-Macedonian Folk Music|publisher=University of California Press|year=1952|page=52|quote=Bulgaria's scales are numerous, and it may be demonstrated that they are a fusion of Eastern and Western influences.&nbsp;... first, Oriental scales; second, church modes: the osmoglasie&nbsp;... third, the conventional scales of Western Europe.&nbsp;... Among the scales which have come to the Balkans from Asia, the pentatonic is one of the most widely used in Bulgaria. Whether it came from China or Japan, as Dobri Hristov suggests}}</ref> Bugarska narodna glazba ima osebujan zvuk i koristi širok raspon tradicionalnih instrumenata, kao što su [[gadulka]], [[Gajde|gaida]], [[kaval]] i [[Tapan|tupan]] . Posebnost je ''produženo ritmičko vrijeme'', koje nema ekvivalenta u ostatku europske glazbe. <ref name="CENTCOM4">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> [[Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije|Ženski vokalni zbor državne televizije]] osvojio je [[Grammy|nagradu Grammy]] 1990. za svoje izvedbe bugarske narodne glazbe. <ref>{{Citiranje weba|date=28 November 2017|title=32nd Grammy Awards Winners|url=https://www.grammy.com/grammys/awards/32nd-annual-grammy-awards|access-date=28 July 2018|publisher=Grammy Awards}}</ref> Pisana glazbena skladba može se pratiti do djela [[Yoan Kukuzel|Yoana Kukuzela]] (oko 1280. – 1360.), <ref>{{Citiranje knjige|last=Lang|first=David Marshall|url=https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145|title=The Bulgarians: From Pagan Times to the Ottoman Conquest|publisher=Westview Press|year=1976|isbn=978-0-89158-530-5|page=[https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145 145]|quote=John Kukuzel, the eminent Bulgarian/born reformer of Byzantine music.}}</ref> ali moderna klasična glazba započela je s [[Emanuil Manolov|Emanuilom]] Manolovom, koji je skladao prvu bugarsku [[Opera|operu]] 1890. <ref name="Cultural life4">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Pančo Vladigerov|Pancho Vladigerov]] i [[Petko Staynov]] dodatno su obogatili [[Simfonija|simfoniju]], balet i operu, koju su pjevači [[Gena Dimitrova|Ghena Dimitrova]], [[Boris Hristov|Boris Christoff]], [[Ljuba Welitsch]] i [[Nikolaj Ghiaurov|Nicolai Ghiaurov]] uzdigli na svjetsku razinu. <ref name="Cultural life4" /> <ref>{{Citiranje weba|last=Tzvetkova|first=Elena|date=25 October 2011|title=The 2011/2012 season of the National Opera and Ballet House|url=http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120623132141/http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|archive-date=23 June 2012|access-date=20 December 2011|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=13 June 2005|title=Obituary: Ghena Dimitrova|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=20 December 2011|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=29 June 1993|title=Obituary: Boris Christoff|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-boris-christoff-1494547.html|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=9 September 1996|title=Obituary: Ljuba Welitsch|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-ljuba-welitsch-5601321.html|access-date=4 October 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Kozinn|first=Allan|date=29 June 1993|title=Boris Christoff, Bass, Dies at 79; Esteemed for His Boris Godunov|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1993/06/29/obituaries/boris-christoff-bass-dies-at-79-esteemed-for-his-boris-godunov.html|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Midgette|first=Anne|date=3 June 2004|title=Nicolai Ghiaurov, Operatic Bass, Dies at 74|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2004/06/03/arts/nicolai-ghiaurov-operatic-bass-dies-at-74.html|access-date=13 December 2013}}</ref> Bugarski izvođači stekli su priznanje u drugim žanrovima poput [[Elektro-pop|elektropopa]] ( [[Mira Aroyo]] ), [[Jazz|jazza]] ( [[Milčo Leviev|Milcho Leviev]] ) i mješavina jazza i folka ( [[Ivo Papazov]] ). <ref name="Cultural life5">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Bugarski nacionalni radio]], [[BTV (Bugarska)|bTV]] i dnevne novine ''[[Trud (bugarske novine)|Trud]]'', ''[[Dnevnik (Bugarska)|Dnevnik]]'' i ''[[24 sata|24 Chasa]]'' neki su od najvećih nacionalnih medija. <ref>{{Citiranje novina|date=13 July 2015|title=Bulgaria profile – Media|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-17205118|access-date=2 May 2014}}</ref> [[Mediji Bugarske|Bugarski mediji]] opisani su kao općenito nepristrani u svom izvještavanju početkom 2000-ih, a tiskani mediji nisu imali zakonska ograničenja. {{Sfn|Library of Congress|2006}} Od tada se [[sloboda tiska]] pogoršala do točke u kojoj Bugarska zauzima 111. mjesto u svijetu na Svjetskom indeksu slobode medija, niže od svih članica Europske unije i država kandidata za članstvo. Vlada je preusmjerila sredstva EU-a na simpatične medije i podmitila druge da budu manje kritični prema problematičnim temama, dok su se napadi na pojedinačne novinare povećali. <ref name="RSF">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://rsf.org/en/bulgaria|access-date=20 May 2018|publisher=[[Reporters Without Borders]]}}</ref> <ref name="guardian1">{{Citiranje novina|last=Greenslade|first=Roy|date=23 September 2014|title=Why Bulgaria is the EU's lowest ranked country on press freedom index|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/media/greenslade/2014/sep/23/press-freedom-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> Dosluh između političara, oligarha i medija je raširen. <ref name="RSF" /> [[Bugarska kuhinja]] slična je kuhinji drugih balkanskih zemalja i pokazuje snažne turske i grčke utjecaje. <ref name="Cuisine">{{Citiranje knjige|last=Albala|first=Ken|url={{Google books|zG1H75z0EYYC|page=61|plainurl=yes}}|title=Food Cultures of the World Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-0-313-37626-9|pages=61, 62}}</ref> [[Jogurt]], [[lukanka]], banica, [[Banica|šopska]] [[Šopska salata|salata]], [[ljutenica]] i [[kozunak]] su među najpoznatijim domaćim namirnicama. Potrošnja mesa niža je od europskog prosjeka, s obzirom na kulturnu sklonost velikom izboru salata. <ref name="Cuisine" /> Bugarska je do 1989. godine bila drugi najveći svjetski izvoznik vina, ali je od tada izgubila tu poziciju. <ref>{{Citiranje weba|last=Bruce-Gardyne|first=Tom|date=7 February 2012|title=Bulgaria Bounces Back|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=136420|access-date=7 February 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=21 October 2016|title=Bulgaria Ranks 22nd in World Wine Production|url=http://www.novinite.com/articles/176970/Bulgaria+Ranks+22nd+in+World+Wine+Production|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Berba 2016. dala je 128 milijuna litara vina, od čega je 62 milijuna izvezeno uglavnom u Rumunjsku, Poljsku i Rusiju. <ref>{{Citiranje weba|last=Mihaylov|first=Ivaylo|date=14 February 2017|title=Bulgaria wine production 2016|url=https://seenews.com/news/bulgaria-plans-to-export-62-mln-litres-of-wine-from-2016-grape-harvest-558027|publisher=SEE News}}</ref> [[Mavrud]], Rubin, [[Široka Melniška|Shiroka melnishka]], [[Dimiat]] i [[Mišket Červen|Cherven Misket]] tipično su grožđe koje se koristi u [[Bugarsko vino|bugarskom vinu]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Wines of Bulgaria|url=http://www.chicagonow.com/chicago-eats/2017/05/wines-of-bulgaria-are-they-the-next-must-have-wine/|access-date=30 July 2018|publisher=[[ChicagoNow]]}}</ref> [[Vinjak|Rakija je tradicionalna voćna rakija]] [[Rakija|koja]] se u Bugarskoj pila još u 14. stoljeću. <ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2011|title=Archeological Find Proves Rakia Is Bulgarian Invention|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132826|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Grigor_Dimitrov_(18697714220).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3f/Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg/220px-Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg|alt=Grigor Dimitrov in 2017|mini|[[Grigor Dimitrov]] na [[Italian Open 2015. (tenis)|Otvorenom prvenstvu Italije 2015]]]] Bugarska se pojavila na [[I. Olimpijske igre – Atena 1896.|prvim modernim Olimpijskim igrama]] 1896. godine, kada ju je predstavljao [[Gimnastika na Ljetnim olimpijskim igrama 1896|gimnastičar]] [[Charles Champaud]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Athens 1896|url=http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928142341/http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|archive-date=28 September 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Bulgarian Olympic Committee}}</ref> Od tada su bugarski sportaši osvojili 55 zlatnih, 90 srebrnih i 85 brončanih medalja, <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.olympic.org/bulgaria|access-date=5 October 2018|publisher=International Olympic Committee}}</ref> zauzimajući 25. mjesto na [[Zbrojidba svih do sad osvojenih olimpijskih odličja – po državama|tablici svih vremena]] . [[Dizanje utega]] je prepoznatljiv sport Bugarske. Trener [[Ivan Abadžijev|Ivan Abadzhiev]] razvio je inovativne prakse treninga koje su proizvele mnoge bugarske svjetske i olimpijske prvake u dizanju utega od 1980-ih. <ref name="Sport">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarski sportaši također su se istaknuli u [[Hrvanje|hrvanju]], [[Boks|boksu]], gimnastici, [[Odbojka|odbojci]] i [[Tenis|tenisu]] . <ref name="Sport" /> [[Stefka Kostadinova|Štefka Kostadinova]] aktualna je [[Svjetski atletski rekordi (muški)|svjetska]] rekorderka u ženskom [[Skok u vis|skoku uvis]] na 2.09 metres (6 ., postignuto tijekom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Svjetskog prvenstva 1987]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Highest high jump (female)|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/highest-high-jump-(female)|access-date=22 July 2018|publisher=The Guinness World Records}}</ref> [[Grigor Dimitrov]] je prvi bugarski tenisač u Top 3 [[ATP lista|ATP ljestvici]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Buddell|first=James|date=7 July 2014|title=Dimitrov Breaks Into Top 10 of Emirates ATP Rankings|url=https://www.atpworldtour.com/en/news/dimitrov-breaks-into-top-10-of-emirates-atp-rankings|access-date=9 October 2018|publisher=[[ATP World Tour]]}}</ref> [[Nogomet]] je najpopularniji sport u zemlji sa značajnom razlikom. Najbolja izvedba [[Bugarska nogometna reprezentacija|nacionalne nogometne reprezentacije]] bilo je polufinale na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|FIFA Svjetskom prvenstvu 1994.]], kada je reprezentaciju predvodio napadač [[Hristo Stoičkov|Hristo Stoichkov]] . <ref name="Sport2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Stoichkov je najuspješniji bugarski igrač svih vremena; nagrađen je [[Europska Zlatna kopačka|Zlatnom kopačkom]] i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnom loptom]] i smatran je jednim od najboljih na svijetu dok je igrao za [[FC Barcelona|FC Barcelonu]] 1990-ih. <ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov|url=https://www.fcbarcelona.com/club/history/card/hristo-stoichkov|access-date=22 July 2018|publisher=FC Barcelona}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov – Bulgarian League Ambassador|url=http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111106213859/http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|archive-date=6 November 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Professional Football Against Hunger}}</ref> [[PFK CSKA Sofija|CSKA]] i [[Levski Sofija|Levski]], oba sa sjedištem u Sofiji, <ref name="Sport2" /> su najuspješniji klubovi na domaćem terenu i [[Vječiti derbi bugarskog nogometa|dugogodišnji rivali]] . <ref>{{Citiranje weba|date=1 April 2007|title=Levski, CSKA Score Emphatic Wins Before "Eternal Derby"|url=https://www.novinite.com/articles/78723/Levski%2C+CSKA+Score+Emphatic+Wins+Before+"Eternal+Derby"|access-date=22 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorets]] je izvanredan po tome što je napredovao od lokalne četvrte lige do grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|UEFA Lige prvaka 2014-15]] u samo devet godina. <ref>{{Citiranje weba|last=Ames|first=Nick|date=16 September 2014|title=Plucky Ludogorets' rise to the Champions League group stage|url=http://www.espn.com/soccer/blog/name/93/post/2037103/headline|access-date=22 July 2018|publisher=[[ESPN]]}}</ref> Zauzeo 39. mjesto u 2018., to je najviše rangirani bugarski klub u [[UEFA|UEFA-]] i. <ref>{{Citiranje weba|title=Club Coefficients|url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html#/yr/2018|access-date=22 July 2018|publisher=UEFA}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} *{{cite web|date=2017|script-title=bg:Население по области, общини, местоживеене и пол|trans-title=Population by Province, Municipality, Address and Sex as of 31 December 2017|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2975/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5-%D0%BF%D0%BE-%D0%BE%D0%B1%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8-%D0%BE%D0%B1%D1%89%D0%B8%D0%BD%D0%B8-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D0%B5%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2017}}}} *{{cite web|date=2011|script-title=bg:Преброяване 2011 (окончателни данни)|trans-title=Final Results of the 2011 census|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181222232458/http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|archive-date=22 December 2018|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2011}}}} *{{cite web|date=2018|title=Bulgaria 2018|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/publications/Brochure_Bulgaria2018.pdf|access-date=23 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg, en|ref={{harvid|NSI Brochure|2018}}}} *{{Cite book|url=https://www.loc.gov/rr/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|title=Country Profile: Bulgaria|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=Library of Congress|year=2006|ref={{Sfnref|Library of Congress|2006}}|access-date=1 April 2016}} *{{cite web|title=State of Health in the EU. Country Health Profile: Bulgaria 2017|url=https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/state/docs/chp_bulgaria_english.pdf|access-date=20 May 2018|publisher=European Commission}} *{{cite book|last=Bell|first=John|title=Bulgaria in Transition: Politics, Economics, Society, and Culture after Communism|publisher=Westview Press|year=1998|isbn=978-0-8133-9010-9}} *{{cite book|last=Chen|first=Sanping|url={{Google books|ugbWH-5OjegC|plainurl=yes}}|title=Multicultural China in the Early Middle Ages|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2012|isbn=978-0812243703}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|iL06AAAAIAAJ|plainurl=yes}}|title=A Short History of Modern Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=1987|isbn=978-0521253406}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|Ylz4fe7757cC|plainurl=yes}}|title=A Concise History of Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-61637-9}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|title=Bulgaria|publisher=Oxford University Press|year=2007|isbn=978-0-19-954158-4}} *{{cite book|last1=Curtis|first1=Glenn E.|url=https://www.loc.gov/item/93010955/|title=Country Study: Bulgaria|last2=Mitova|first2=Pamela|last3=Marsteller|first3=William|last4=Soper|first4=Karl Wheeler|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=[[Library of Congress]]|year=1992|access-date=6 August 2018}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|ref={{Sfnref|Historical Setting}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110251/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0013%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=The First Golden Age|ref={{Sfnref|The First Golden Age}}|access-date=13 October 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0016)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073705/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0016%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=The Final Move to Independence|ref={{Sfnref|The Final Move to Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0032)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110429/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0032%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|ref={{Sfnref|San Stefano, Berlin and Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073337/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0033%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|ref={{Sfnref|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921072906/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0052%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|ref={{Sfnref|Wartime Crisis}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920105850/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0053%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=The Soviet Occupation|ref={{Sfnref|The Soviet Occupation}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0054)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073515/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0054%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=After Stalin|ref={{Sfnref|After Stalin}}|access-date=24 April 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0059)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111401/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0059%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=Domestic Policy and Its Results|ref={{Sfnref|Domestic Policy and Its Results}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0062)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111524/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0062%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Foreign Affairs in the 1960s and 1970s|ref={{Sfnref|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0066)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073626/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0066%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=The Political Atmosphere in the 1970s|ref={{Sfnref|The Political Atmosphere in the 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0068)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111029/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0068%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Bulgaria in the 1980s|ref={{Sfnref|Bulgaria in the 1980s}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0069)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111641/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0069%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|ref={{Sfnref|Topography}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073600/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0072%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|ref={{Sfnref|Climate}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073232/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0074%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 3|chapter=The Economy|ref={{Sfnref|The Economy}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0102)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110820/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0102%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Economy|chapter=Resource Base|ref={{Sfnref|Resource Base}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0103)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111053/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0103%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 4|chapter=Government and Politics|ref={{Sfnref|Government and Politics}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0149)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073159/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0149%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Arms Sales|ref={{Sfnref|Arms Sales}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0225)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110247/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0225%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Military Personnel|ref={{Sfnref|Military Personnel}}|access-date=20 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0216)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073623/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0216%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/lostintransition00ghod|title=Lost in Transition: Ethnographies of Everyday Life After Communism|publisher=Duke University Press|year=2011|isbn=978-0822351023|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|title=Muslim Lives in Eastern Europe: Gender, Ethnicity and the Transformation of Islam in Postsocialist Bulgaria|publisher=Princeton University Press|year=2009|asin=B015X41JMA|author-link=Kristen R. Ghodsee}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/redrivieragender0000ghod|title=The Red Riviera: Gender, Tourism and Postsocialism on the Black Sea|publisher=Duke University Press|year=2005|isbn=978-0822336624|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Golden|first=Peter Benjamin|url=https://www.academia.edu/12545004|title=An Introduction to the History of the Turkic Peoples: Ethnogenesis and State Formation in Medieval and Early Modern Eurasia and the Middle East|date=1992|publisher=[[Harrassowitz Verlag|Otto Harrassowitz]]|isbn=978-3447032742|author-link=Peter Benjamin Golden}} *{{cite EB1922|wstitle=Bulgaria|last1=Grogan|first1=Elinor F. B.}} *{{cite book|last=MacDermott|first=Mercia|url={{Google books|gh4IE6toGJMC|plainurl=yes}}|title=Bulgarian Folk Customs|publisher=Jessica Kingsley Publishers|year=1998|isbn=978-1853024863|pages=19, 64–70, 226}} *{{cite book|last1=Roisman|first1=Joseph|url={{Google books|QsJ183uUDkMC|plainurl=yes}}|title=A Companion to Ancient Macedonia|last2=Worthington|first2=Ian|publisher=John Wiley and Sons|year=2011|isbn=978-14-4435-163-7|ref={{Sfnref|Roisman|2011}}}} {{refend}} byzog9jladeo3jlj3ko3yivc8ktrawu 6436650 6436645 2022-08-02T23:45:16Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bugarska | izvorno_ime = Република България | ime_genitiv = Bugarske | eng_ime = Bulgaria | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | lokacija = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]] | glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Kiril Petkov]] | površina_poredak = 102 | površina = 110 910 | vode = 0,3 | stanovništvo_poredak = 104 | stanovništvo = 7 177 991<ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref> | godina_popisa = 2015. | gustoća_stanovništva = 69 | neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]])<br> [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | BDP_PKM_godina = 2012. | BDP_PKM = 103 705 milijardi $ | BDP_PKM_rang = 68. | BDP_PKM_per_capita = 15 933 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 64. | valuta = [[bugarski lev]] | stoti_dio_valute = 100 stotinki | vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Mila Rodino]]<br/><center>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]</center> | internetski_nastavak = .bg | pozivni_broj = +359 | komentar = | moto = Съединението прави силата <br> (''Saedinenieto pravi silata'') <br> ([[Bugarski jezik|bugarski]]: "U jedinstvu je snaga") }} '''Bugarska''' (([[Bugarski jezik|bug.]] България, latinizirano: ''Bǎlgarija''), službeno '''Republika Bugarska''',{{Efn|{{lang-bg|Република България|links=no|Republika Bǎlgariya}}, {{IPA-bg|rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ|IPA}})}} je država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Nalazi se na istočnoj strani [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] i graniči s [[Rumunjska|Rumunjskom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu te [[Crno more|Crnim morem]] na istoku. Bugarska se prostire na teritoriju od 110 994 m², i [[Popis europskih zemalja po površini|šesnaesta je po veličini država]] u Europi. [[Sofija]] je glavni i [[Dodatak:Popis gradova u Bugarskoj|najveći grad zemlje]], ostali veći gradovi su [[Plovdiv]], [[Varna]] i [[Burgas]]. Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je [[Mlađe kameno doba|neolitska]] [[Karanovska kultura]], iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast [[Tračani]], [[Perzijanci]], [[Kelti]] i [[Antički Makedonci]]. Politička stabilnost je nastupila kada je [[Rimsko Carstvo]] osvojilo regiju 45. godine, nakon propasti rimske države, ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i invazije različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani [[Slaveni]]. [[Protobugari|Bugari]] predvođeni [[Asparuh|Asparuhom iz Bugarske]] napali su iz zemalja [[Stara Velika Bugarska|(Stare Velike) Bugarske]] i trajno zauzeli taj dio Balkana u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su [[Prvo Bugarsko Carstvo|(Podunavsku) Bugarsku]], koju je [[Bizantsko carstvo]] priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo dominiralo je većim dijelom [[Balkanski poluotok|Balkana]] i značajno utjecao na [[Slaveni|slavenske]] narode razvojem [[Ćirilica|ćirilice]]. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća, kada ga je bizantski car [[Bazilije II.]] osvojio i razorio. [[Ustanak Asena i Petra|Uspješna bugarska pobuna]] 1185. uspostavila je [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo bugarsko carstvo]], koje je doseglo svoj vrhunac pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba, carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast na gotovo pet stoljeća. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turski rat iz 1877.]] imao je za posljedicu stvaranjem treće i sadašnje bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, što je potaknulo [[Iredentizam|iredentističke]] osjećaje koji su doveli do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom [[Istočni blok|istočnog bloka]] pod sovjetskim vodstvom, te je postala [[Narodna Republika Bugarska|socijalistička država]]. Vladajuća [[Bugarska komunistička partija|Komunistička partija]] odrekla se svog monopola na vlast nakon [[Pad komunizma|revolucija 1989.]] i dopustila [[Višestranački sustav|višestranačke]] izbore. Bugarska je tada prešla na [[Parlamentarna demokracija|demokratski parlamentarni sustav]] i tržišno gospodarstvo. Od usvajanja [[Ustav Bugarske|demokratskog ustava]] 1991. godine, Bugarska je bila [[unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije. Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višeg srednjeg dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenog europskog tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] veliki je socioekonomski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary|url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf|access-date=10. veljače 2019.|publisher=[[Transparency International]]|page=12}}</ref> Zemlja se također suočava s demografskom krizom, s godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna kojeg je dosegla 1988. godine. Bugarska je članica Europske unije, [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], te je tri puta zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. == Etimologija == Ime ''Bugarska'' potječe od ''[[Protobugari|Bugara]]'', plemena [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje je osnovalo [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Njihovo ime nije u potpunosti razjašnjeno i teško ga je pronaći prije 4. stoljeća nove ere,{{Sfn|Golden|1992}} ali je moguće da potječe od praturske riječi ''bulģha'' ("miješati", "tresti") i njezine izvedenice ''bulgak'' ("pobuna", "nered").<ref>{{Citiranje knjige|last=Bowersock|first=Glen W.|url={{Google books|c788wWR_bLwC|page=354|plainurl=yes}}|title=Late Antiquity: a Guide to the Postclassical World|publisher=Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0674511736|page=354}}</ref> Značenje se dalje može proširiti na "pobuniti se", "poticati" ili "proizvesti stanje nereda", pa tako, u izvedenici, "ometači".<ref>{{Citiranje knjige|last=Petersen|first=Leif Inge Ree|url={{Google books|BRGaAAAAQBAJ|page=369|plainurl=yes}}|title=Siege Warfare and Military Organization in the Successor States (400–800 AD): Byzantium, the West and Islam|publisher=Brill|year=2013|isbn=978-9004254466|page=369}}</ref>{{Sfn|Golden|1992}} Plemenske skupine u [[Unutarnja Azija|unutarnjoj Aziji]] s fonološki bliskim imenima često su opisivane sličnim terminima, kao [[Jie (narod)|Buluoji]], sastavnica "[[Wu Hu|pet barbarskih]]" skupina, koje su tijekom 4. stoljeća prikazivane i kao "mješanci" i "smutljivci".{{Sfn|Chen|2012}} == Povijest == === Prapovijest i antika === [[Datoteka:Sofia_-_Odrysian_Wreath_from_Golyamata_Mogila.jpg|alt=Thracian golden wreath exhibited in the National Historical Museum|lijevo|mini|230px|Odriški zlatni [[vijenac]] u [[Nacionalni povijesni muzej (Bugarska)|Nacionalnom povijesnom muzeju]]]] Ostaci [[Neandertalac|neandertalaca]] na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tillier|first=Anne-Marie|last2=Sirakov|first2=Nikolay|last3=Guadelli|first3=Aleta|last4=Fernandez|first4=Philippe|last5=Sirakova|first5=Svoboda|date=October 2017|title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria)|journal=Journal of Human Evolution|volume=111|issue=111|pages=54–62|doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002|pmid=28874274}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al|date=2020|title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=6|pages=794–801|doi=10.1038/s41559-020-1136-3|pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al|date=2020|title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria|url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf|journal=Nature|volume=581|issue=7808|pages=299–302|bibcode=2020Natur.581..299H|doi=10.1038/s41586-020-2259-z|pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberts|first=Benjamin W.|last2=Thornton|first2=Christopher P.|year=2009|title=Development of metallurgy in Eurasia|url=https://www.academia.edu/371376|journal=Antiquity|publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]]|volume=83|issue=322|page=1015|doi=10.1017/S0003598X00099312|access-date=28 July 2018|quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Gumelnita Culture|url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|archive-date=13 October 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Government of France|quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref> [[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]] i [[Dioniz|Dionizijeve]] kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{Cite encyclopedia}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Nagle|first=D. Brendan|title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0199978458|page=230|quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref> Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans2">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]] nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139428880|pages=311–334|access-date=20 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|archive-date=26 March 2016|url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|title=Historical Dictionary of Bulgaria|publisher=Rowman & Littlefield|year=2014|isbn=978-1442241794|page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1444333619|editor-last=Parry|editor-first=Ken|page=48|quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref> === Prvo Bugarsko Carstvo === [[Datoteka:Borismeetingdisciples.JPG|desno|mini|250px|Susret kneza Borisa I. s učenicima svetih Ćirila i Metoda.]] Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Bugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Zlatarski|first=Vasil|url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html|title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1|publisher=Marin Drinov Publishing House|year=1938|isbn=978-9544302986|page=188|language=bg|script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852)|trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852)|access-date=23 May 2012}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Bugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V.A.|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|publisher=University of Michigan Press|year=1991|isbn=978-0472081493|pages=68–70}}</ref> Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Bugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{Cite encyclopedia}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}} Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]] i [[Pečenezi|Pečenezima]] i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB2">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Browning|first=Robert|url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194|title=Byzantium and Bulgaria|publisher=Temple Smith|year=1975|isbn=978-0520026704|pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195]}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB2" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]],<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige|last=Scylitzae|first=Ioannis|title=Synopsis Historiarum|work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae|publisher=De Gruyter|year=1973|isbn=978-3-11-002285-8|page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Averil|url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came|title=The Byzantines|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-9833-2|page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170]|url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige|last=Ostrogorsky|first=Georgije|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311|title=History of the Byzantine State|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=978-0813511986|page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" /> === Drugo bugarsko carstvo === [[Datoteka:20140621_Veliko_Tarnovo_002.jpg|alt=A view of the walls of Tsarevets fortress in Tarnovo|mini|Zidine [[Tsarevets (tvrđava)|tvrđave Tsarevets]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]], glavnom gradu Drugog carstva]] Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">{{Cite EB1911}}</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]], dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}} Dinastija Asena izumrla je 1257. godine. Uslijedili su unutarnji sukobi i neprekidni bizantski i ugarski napadi, koji su [[Zlatna Horda|Mongolima]] omogućili uspostavljanje suvereniteta nad oslabljenom bugarskom državom.<ref name="EB19112">{{Cite EB1911}}</ref>{{Sfn|Crampton|1987}} Godine 1277. svinjar [[Ivajlo Bugarski|Ivajlo]] poveo je [[Ivajlov ustanak|veliku seljačku pobunu]] koja je protjerala Mongole iz Bugarske i nakratko ga učinila carem.<ref name="Martin 2017">{{Citiranje knjige|last=Martin|first=Michael|url={{Google books|gN8lDwAAQBAJ|page=344|plainurl=yes}}|title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West|publisher=Algora Publishing|year=2017|isbn=978-1628942798|page=344}}</ref><ref name="EBSecondEmpire3">{{Cite encyclopedia}}</ref> S vlasti su ga 1280. svrgnuli [[Boljari|feudalni veleposjednici]],<ref name="Martin 2017" /> čiji su frakcijski sukobi prouzročili da se Drugo bugarsko carstvo raspalo na male feudalne posjede sve do 14. stoljeća.<ref name="EBSecondEmpire3" /> Ove rascjepkane krnje države, dva carstva u [[Vidinsko carstvo|Vidinu]] i [[Drugo Bugarsko Carstvo|Trnovu]] i [[Despotovina Dobrudža|Despotovina]] Dobrudža, postale su lak plijen za novu prijetnju koja je pristizala s jugoistoka: [[Osmanska dinastija|Osmanske Turke]].<ref name="EB19112" /> === Osmanska vlast === [[Datoteka:Battle_of_Nicopolis,_1396,_Facsimile_of_a_Miniature_Conserved_in_the_Topkapi_Museum_in_Istanbul-.jpg|lijevo|mini|230px|Bitka kod Nikopolja 1396. označila je kraj srednjovjekovne bugarske državnosti.]] Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule">{{Cite encyclopedia}}</ref> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Tarnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=10 October 2011|title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors|url=https://www.novinite.com/articles/132804/|access-date=16 November 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule" /> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> Bugari su bili podvrgnuti teškim porezima (uključujući [[Danak u krvi|devširme]] ili danak u ''krvi''), njihova kultura je potisnuta<ref name="Jireček2">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> i doživjeli su djelomičnu [[Islamizacija|islamizaciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Minkov|first=Anton|url={{Google books|zQsB_AghBKkC|page=193|plainurl=yes}}|title=Conversion to Islam in the Balkans: Kisve Bahası – Petitions and Ottoman Social Life, 1670–1730|publisher=Brill|year=2004|isbn=978-9004135765|page=193}}</ref> Osmanske vlasti uspostavile su vjersku upravnu zajednicu pod nazivom [[Rum Millet|Rum milet]], koja je upravljala svim pravoslavcima bez obzira na njihovu etničku pripadnost.<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|url={{Google books|htMUx8qlWCMC|page=36|plainurl=yes}}|title=Europe and the Historical Legacies in the Balkans|publisher=Peter Lang Publishers|year=2008|isbn=978-9052013749|page=36}}</ref> Većina lokalnog stanovništva tada je postupno izgubila nacionalnu svijest, identificirajući se samo po vjeri.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fishman|first=Joshua A.|url={{Google books|7oAUeUVtc58C|page=276|plainurl=yes}}|title=Handbook of Language and Ethnic Identity: Disciplinary and Regional Perspectives|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0195374926|page=276|quote=There were almost no remnants of a Bulgarian ethnic identity; the population defined itself as Christians, according to the Ottoman system of millets, that is, communities of religious beliefs. The first attempts to define a Bulgarian ethnicity started at the beginning of the 19th century.|access-date=30 September 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Roudometof|first=Victor|url={{Google books|I9p_m7oXQ00C|page=68|plainurl=yes}}|title=Nationalism, Globalization, and Orthodoxy: The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans|last2=Robertson|first2=Roland|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=978-0313319495|pages=68–71}}</ref> Svećenstvo koje je ostalo u nekim izoliranim samostanima održalo je svoj etnički identitet na životu, omogućivši mu opstanak u udaljenim ruralnim područjima,{{Sfn|Crampton|1987}} i u militantnoj [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katoličkoj zajednici]] na sjeverozapadu zemlje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=261|plainurl=yes}}|title=Religion and Power in Europe: Conflict and Convergence|publisher=Edizioni Plus|year=2007|isbn=978-8884924643|page=261}}</ref> [[Datoteka:The_defeat_of_Shipka_Peak,_Bulgarian_War_of_Independence.JPG|alt=The Defence of the Eagle's Nest, painting by Alexey Popov from 1893, depicting the Defence of Shipka Pass|mini|Rusko-bugarska obrana prolaza Shipka 1877.]] Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao potencijalne saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Tarnovski ustanak|ustanak u Tarnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" /> Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskog nacionalnog preporoda]].<ref name="Ottoman rule2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su otomanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] da traži vojno rješenje bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala rusku kontrolu nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2011|title=Reminiscence from Days of Liberation*|url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> === Treća bugarska država === [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog bugarskog carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnog oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2017|title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day|url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day|access-date=24 February 2019|website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i regije [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina|date=6 May 2010|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|access-date=20 December 2011}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom militarističkom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}} [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano_-(1878)-byTodorBozhinov.png|alt=Map of Bulgaria according to the Treaty of San Stefano|lijevo|mini|Granice Bugarske prema preliminarnom Sanstefanskom ugovoru]] Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska se sve više militarizirala i često se nazivala "balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ".<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon katastrofalnog poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našlana strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Centralnim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je regrutirala više od četvrtine svog stanovništva i formirala vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Broadberry|first=Stephen|last2=Klein|first2=Alexander|date=8 February 2008|title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=22 June 2012|access-date=24 May 2012|publisher=[[Centre for Economic Policy Research]]|page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], zemlja je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i ukupno 87 500 poginulih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=WWI Casualty and Death Tables|url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|archive-date=3 October 2016|access-date=28 July 2018|publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|emigriralo]] je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mintchev|first=Veselin|date=October 1999|title=External Migration in Bulgaria|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|url-status=dead|journal=South-East Europe Review|issue=3/99|page=124|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|archive-date=17 January 2013|access-date=6 August 2018}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref> [[Datoteka:BASA-3K-7-342-28-Boris_III_of_Bulgaria.jpeg|alt=A portrait of Tsar Boris III|mini|Car Boris III|306x306px]] Nastali politički nemiri doveli su do uspostave kraljevske [[Autoritarizam|autoritarne diktature]] cara [[Boris III.|Borisa III]]. (1918. – 1943.). Bugarska je ušla u Drugi svjetski rat 1941. kao članica [[Sile Osovine|Osovine]], ali je odbila sudjelovati u [[Operacija Barbarossa|operaciji Barbarossa]] i spasila svoje židovsko stanovništvo od deportacije u [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijske logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Nakon iznenadna smrti Borisa III. sredinom 1943. i kako se rat okrenuo protiv Njemačke zemlju su zahvatila politička previranja, a komunistički gerilski pokret dobio na zamahu. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] nije uspjela postići mir sa Saveznicima. Bugarska nije udovoljila sovjetskim zahtjevima da protjera njemačke snage sa svog teritorija, što je rezultiralo objavom rata i invazijom SSSR-a u rujnu 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} [[Domovinski front (Bugarska)|Domovinski front]] kojom su dominirali komunisti preuzela je vlast, okončala sudjelovanje u [[Sile Osovine|Silama osovine]] i pridružila se savezničkoj strani do kraja rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url={{Google books|R8d2409V9tEC|page=238|plainurl=yes}}|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0199326631|pages=238–240|quote=When Bulgaria switched sides in September}}</ref> Bugarska je pretrpjela malu ratnu štetu, a [[Sovjetski Savez]] nije tražio nikakvu odštetu. Ali svi ratni teritorijalni dobici, s značajnom iznimkom [[Ugovor iz Craiove|Južne Dobrudže]], izgubljeni su.{{Sfn|The Soviet Occupation}} [[Datoteka:Georgi_Dimitrov.jpg|lijevo|mini|193x193px|Georgi Dimitrov, vođa Bugarske komunističke partije od 1946. do 1949]] [[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, ratnih zločinaca i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige|last=Valentino|first=Benjamin A.|url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century|publisher=Cornell University Press|year=2005|isbn=978-0-8014-3965-0|pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151|url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine 1950-ih, životni standard je značajno porastao, a politička represija je popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do 1980-ih,<ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Broadberry|last2=Alexander Klein|date=27 October 2011|title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=30 May 2013|access-date=12 July 2013|pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnog duga.<ref>{{Citiranje knjige|last=Vachkov|first=Daniel|title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика|last2=Ivanov|first2=Martin|publisher=Siela|year=2008|isbn=978-9542803072|pages=103, 153, 191|trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Zhivkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom nataliteta među etničkom bugarskom većinom, Zhivkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] da usvoje slavenska imena u pokušaju da izbrišu njihov identitet i asimiliraju ih.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova je politika rezultirala iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina|last=Bohlen|first=Celestine|date=17 October 1991|title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html|access-date=20 December 2011|quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mudeva|first=Anna|date=31 May 2009|title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601|access-date=30 October 2011}}</ref> Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svog političkog monopola 10. studenog 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Zhivkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija]].<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2010|title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao relativno slabog izabranog predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba|title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution|url=https://www.parliament.bg/en/const/|website=www.parliament.bg}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina|last=Prodanov|first=Vasil|date=1 October 2007|script-title=bg:Разрушителният български преход|language=bg|trans-title=The destructive Bulgarian transition|work=[[Le Monde diplomatique]]|url=http://bg.mondediplo.com/article181.html|access-date=20 December 2011}}</ref> Nakon 2001., ekonomski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba|year=2005|title=Human Development Index Report|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|archive-date=10 March 2011|access-date=28 July 2018|publisher=United Nations|page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2 August 2017|title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764|access-date=21 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Bulgaria-geographic_map-en.svg|alt=Topographic map of Bulgaria|lijevo|mini|Topografija Bugarske]] Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], smještena je na istoku [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. Površina državnog teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] definira granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]] na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Datoteka:Pirin-mountains-Bansko.jpg|mini|Planinski masiv Pirin.]] Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u kombinaciji s barijernim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska je prosječno 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od regija južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria Second National Communication|url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf|access-date=9 October 2018|publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a varira od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}} === Bioraznolikost i okoliš === [[Datoteka:Lacerta_viridis_Зелен_гущер.jpg|alt=A Lacerta viridis, or European green lizard, on a tree stump in the Ropotamo reserve|desno|mini|''[[Zelembać|Lacerta viridis]]'' u [[Ropotamo|Ropotamu]], jednom od 16 bugarskih rezervata biosfere.]] Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba|title=Характеристика на флората и растителността на България|url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|archive-date=27 April 2013|access-date=21 March 2013|publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba|date=2013|script-title=bg:Видово разнообразие на България|trans-title=Species biodiversity in Bulgaria|url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf|access-date=30 July 2018|publisher=UNESCO report|language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba|last=Belev|first=Toma|date=June 2010|title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации|trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations|url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|archive-date=2 November 2011|access-date=20 December 2011|publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|access-date=4 April 2016|publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba|date=2013|title=Bulgaria's biodiversity at risk|url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|archive-date=4 May 2015|access-date=12 September 2018|publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljači]].{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta vaskularnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskih]], a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba|last=Denchev|first=Cvetomir|title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria|url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf|access-date=12 September 2018|publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> Godine 1998. bugarska je vlada usvojila Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti, sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba|title=Biodiversity in Bulgaria|url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|archive-date=30 April 2016|access-date=21 March 2014|publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|archive-date=22 March 2014|access-date=16 October 2018|publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=11 August 2009|title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR|access-date=12 September 2018|publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]]}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina|last=Hakim|first=Danny|date=15 October 2013|title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|url-access=limited|access-date=15 October 2013|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2008|title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 June 2010|title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelekrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba|title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment|url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular|access-date=25 November 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba|date=10 December 2008|title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis|url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379|access-date=20 December 2011|publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|archive-date=16 April 2014|access-date=21 March 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sofia_(15326483440).jpg|alt=The National Assembly building in Sofia|lijevo|mini|Trg neovisnosti u [[Sofija|Sofiji]], sjedište Predsjedništva (desno), Narodna skupština (u sredini) i Vijeće ministara (lijevo).]] Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]].<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba|title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria|url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|archive-date=16 January 2014|access-date=25 July 2018|publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Za razliku od premijera, [[predsjednik Bugarske]] ima manje ovlasti. Predsjednik se izravno bira i ima ulogu [[Poglavar države|državnog poglavara]] i [[vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]] oružanih snaga, te ima ovlasti vratiti prijedlog zakona na daljnju raspravu, iako parlament može nadjačati [[Veto|predsjednički veto]] jednostavnom većinom glasova.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Političke stranke okupljaju se u [[Narodna skupština (Bugarska)|Narodnoj skupštini]], tijelu od 240 zastupnika izabranih na četverogodišnji mandat izravnim glasovanjem. Nacionalna skupština ima ovlasti donositi zakone, odobravati proračun, zakazivati predsjedničke izbore, birati i smjenjivati premijera i druge ministre, objavljivati rat, raspoređivati trupe u inozemstvu i ratificirati međunarodne ugovore i sporazume.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br /><small>Predsjednik države</small>|image2=Kiril Petkov 2021 (cropped 2).jpg|alt2=Portrait of prime minister Kiril Petkov|width2=123|caption2=[[Kiril Petkov]]<br /><small>Premijer</small>}} Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina|date=23 November 2016|title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123|access-date=9 July 2018}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine|date=6 April 2012|title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant|magazine=[[Bloomberg Businessweek]]|url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|url-status=dead|access-date=1 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|archive-date=26 July 2013}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina|last=Cage|first=Sam|title=Bulgarian government resigns amid growing protests|work=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/|url-status=dead|access-date=20 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F|archive-date=8 March 2013}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petkova|first=Mariya|date=21 February 2013|title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html|access-date=7 March 2013|publisher=Al Jazeera}}</ref> Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=12 May 2013|title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|url-status=live|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|archive-date=24 September 2015}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba|date=25 May 2013|title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic'|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686|access-date=12 March 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Buckley|first=Neil|date=29 May 2013|title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de|access-date=28 July 2018}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba|last=Seiler|first=Bistra|date=26 June 2013|title=Bulgarians protest government of 'oligarchs'|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751|access-date=28 July 2018|publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2014|title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy|url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy|access-date=29 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 July 2014|title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns|url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns|access-date=25 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba|date=5 August 2014|title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister|url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister|access-date=7 April 2016|publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba|date=6 August 2014|title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5|url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5|access-date=9 August 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Angel|date=6 October 2014|title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure|url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure|access-date=7 October 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=6 November 2014|title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106|access-date=28 July 2018}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> Tiekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021|url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina|date=May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina|date=12 May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba|date=13 July 2021|title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party|url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|archive-date=13 July 2021|access-date=23 August 2021|website=Radio Free Europe}}</ref> [[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba|last=Zankina|first=Emilia|title=Bulgaria Country Profile|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|archive-date=24 July 2018|access-date=24 July 2018|publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba|title=Democracy Index 2017: Free speech under attack|url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017|access-date=24 July 2018|publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> === Pravni sustav === Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=August 2006|title=The Bulgarian Legal System and Legal Research|url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html|access-date=28 July 2018|publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 June 2010|script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция|trans-title=Our justice system – a leader in corruption|url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html|access-date=28 July 2018|publisher=News.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brunwasser|first=Matthew|date=5 November 2006|title=Questions arise again about Bulgaria's legal system|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1 December 2012|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=23 May 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Konstantinova|first=Elizabeth|date=17 February 2011|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down|access-date=28 July 2018}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba|title=Interpol entry on Bulgaria|url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria|access-date=20 December 2011|publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba|title=National Police Service|url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|archive-date=3 October 2012|access-date=25 May 2012|publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba|date=31 May 2018|script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г.|trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018|url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|archive-date=10 July 2018|access-date=10 July 2018|publisher=Ministry of the Interior|language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=State Agency for National Security Official Website|url=http://www.dans.bg/|access-date=20 December 2011|publisher=State Agency for National Security}}</ref> === Administrativna podjela === Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Local Structures in Bulgaria|url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|archive-date=4 June 2012|access-date=11 April 2012|publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България|trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|archive-date=2 February 2014|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development|language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba|title=Областите в България. Портрети|trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|archive-date=19 June 2012|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> Ukojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {| style="margin:auto;" cellpadding="10" |- | [[File:Bulgaria Aministrative Provinces numbered.png|300px|right]] |style="font-size:90%;font-weight:bold;"| {{col-begin|width=auto}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=1|[[Blagoevgrad Province|Blagoevgrad]]|[[Burgas Province|Burgas]]|[[Dobrich Province|Dobrich]]|[[Gabrovo Province|Gabrovo]]|[[Haskovo Province|Haskovo]]|[[Kardzhali Province|Kardzhali]]|[[Kyustendil Province|Kyustendil]]|[[Lovech Province|Lovech]]|[[Montana Province|Montana]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=10|[[Pazardzhik Province|Pazardzhik]]|[[Pernik Province|Pernik]]|[[Pleven Province|Pleven]]|[[Plovdiv Province|Plovdiv]]|[[Razgrad Province|Razgrad]]|[[Ruse Province|Ruse]]|[[Shumen Province|Shumen]]|[[Silistra Province|Silistra]]|[[Sliven Province|Sliven]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=19|[[Smolyan Province|Smolyan]]|[[Sofia Province]]|[[Stara Zagora Province|Stara Zagora]]|[[Targovishte Province|Targovishte]]|[[Varna Province|Varna]]|[[Veliko Tarnovo Province|Veliko Tarnovo]]|[[Vidin Province|Vidin]]|[[Vratsa Province|Vratsa]]|[[Yambol Province|Yambol]]}} {{col-end}} |} === Vanjski poslovi i obrana === Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba|title=The United Nations Security Council|url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml|access-date=4 December 2011|publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2008|script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87|trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87|url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776|access-date=20 December 2011|publisher=Dnes.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3 September 2008|script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС|language=bg|trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC|work=Vesti|url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba|date=25 April 2005|title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|archive-date=19 February 2011|access-date=20 December 2011|publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – relations|url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|archive-date=5 February 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Bilateral Relations|url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|archive-date=26 July 2013|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]<ref>{{Citiranje weba|date=28 October 2010|title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248|access-date=31 March 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2014|title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions|url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288|access-date=13 January 2022|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref> [[Datoteka:BAF_MiG-29s_in_flight_Garchev.png|alt=Bulgarian MiG-29 fighters in flight|lijevo|mini|Mlazni lovci [[MiG-29]] bugarskog ratnog zrakoplovstva.]] Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba|title=Bulgaria Factbook|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm|access-date=4 December 2011|publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28 April 2006|title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|archive-date=25 January 2011|access-date=20 December 2011|publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje raznie brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba|date=2010|title=Armed Forces Development Plan|url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|archive-date=28 June 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sa 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Military Balance 2017|publisher=[[Routledge]]|year=2017|isbn=978-1857439007|editor-last=Hackett|editor-first=James|page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom sčini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba|last=Palowski|first=Jakub|date=6 October 2015|title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles"|url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles|access-date=21 July 2018|publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]<ref>{{Citiranje weba|date=6 August 2015|title=S-300 Surface-to-air Missile System|url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|archive-date=8 August 2019|access-date=21 July 2018|publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektili]] kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine|last=Roblin|first=Sebastien|date=12 September 2016|title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile|magazine=The National Interest|url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1|access-date=21 July 2018}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Historical_economic_growth_of_Bulgaria.jpg|mini|Povijesni razvoj BDP-a po glavi stanovnika]] [[Datoteka:Economic_Growth_in_Bulgaria.gif|alt=Graph showing GDP and unemployment|mini|Statistika gospodarskog rasta (zelena) i nezaposlenosti (plava) od 2001]] Bugarska ima otvoreno [[tržišno gospodarstvo]] s [[Zemlje u razvoju|višim srednjim dohotkom]] u kojem privatni sektor čini više od 70% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]] . <ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=World Bank Country and Lending Groups|url=https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180111190936/https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|archive-date=11 January 2018|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank Group}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|year=2002|title=Bulgaria Overview|url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10 July 2011|access-date=2 November 2011|publisher=[[USAID]]}}</ref> Od pretežno poljoprivredne zemlje s pretežno ruralnim stanovništvom 1948. godine, do 1980-ih godina Bugarska se transformirala u industrijsko gospodarstvo, sa znanstvenim i tehnološkim istraživanjem na vrhu prioriteta svojih proračunskih rashoda. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Gubitak tržišta [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV]] -a 1990. i kasnija " [[Šok terapija (ekonomija)|šok terapija]] " [[Plansko gospodarstvo|planskog sustava]] uzrokovali su nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, nakon čega je u konačnici uslijedio ekonomski kolaps 1997. <ref name="Economies">{{Citiranje weba|date=January 2007|title=The economies of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm|access-date=20 December 2011|publisher=[[European Commission]]}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|url=https://read.oecd-ilibrary.org/economics/oecd-economic-surveys-bulgaria-1999_eco_surveys-bgr-1999-en#page24|title=OECD Economic Surveys: Bulgaria|publisher=[[OECD]]|year=1999|isbn=9789264167735|page=24|quote=The previous 1997 Economic Survey of Bulgaria documented how a combination of difficult initial conditions, delays in structural reforms,&nbsp;... culminated in the economic crisis of 1996–97.|access-date=4 October 2018}}</ref> Gospodarstvo se uglavnom oporavilo tijekom razdoblja brzog rasta nekoliko godina kasnije, <ref name="Economies" /> ali prosječna plaća od 1.036 leva (615 USD) mjesečno ostaje najniža u EU. <ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Средната работна заплата расте до 1036 лв.|trans-title=Average monthly wages wage increased to 1,036 lv|url=https://btvnovinite.bg/bulgaria/ikonomika/srednata-rabotna-zaplata-raste-do-1036lv.html|access-date=15 May 2017|publisher=BTV|language=bg}}</ref> Više od petine radne snage radi za [[Minimalna plaća|minimalnu plaću]] od 1,16 dolara po satu. <ref>{{Citiranje weba|date=20 December 2012|title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|archive-date=24 December 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Uravnoteženi proračun]] postignut je 2003. godine, a zemlja je sljedeće godine počela ostvarivati [[Proračunski suficit|suficit]] . <ref name="OECD1">{{Citiranje časopisa|last=Hawkesworth|first=Ian|date=2009|title=Budgeting in Bulgaria|url=https://www.oecd.org/countries/bulgaria/46051594.pdf|journal=OECD Journal on Budgeting|issue=3/2009|page=137|access-date=6 August 2018}}</ref> Rashodi su iznosili 21,15 milijardi dolara, a prihodi 21,67 milijardi dolara u 2017. <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Budget|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Većina državnih izdataka za institucije namijenjena je sigurnosti. Ministarstvom obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa dodjeljuje se najveći dio godišnjeg državnog proračuna, a najmanje onima nadležnima za okoliš, turizam i energetiku. <ref name="2018budget">{{Citiranje weba|last=Denizova|first=Vera|date=23 October 2017|script-title=bg:Бюджет 2018: Повече за заплати, здраве и пенсии|trans-title=2018 Budget: More for salaries, health and pensions|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/10/23/3064620_bjudjet_2018_poveche_za_zaplati_zdrave_i_pensii/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Porezi čine najveći dio državnih prihoda <ref name="2018budget" /> i iznose 30% BDP-a. <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Taxes and other revenue|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716223948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|archive-date=16 July 2018|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima neke od najnižih stopa [[Porezne stope u Europi|poreza na dobit poduzeća u EU-]] u od fiksnih 10%. <ref>{{Citiranje weba|date=15 March 2016|title=These are the 29 countries with the world's lowest levels of tax|url=http://uk.businessinsider.com/wef-countries-with-the-lowest-levels-of-tax-on-earth-2016-3/#29-bulgaria-27--corporate-taxes-in-bulgaria-are-just-10-the-same-as-the-maximum-possible-income-tax-charged-to-individuals-in-the-country-that-numbers-is-one-of-the-five-lowest-in-europe-1|access-date=16 July 2018|website=Business Insider}}</ref> Porezni sustav je dvostupanjski. [[Porez na dodanu vrijednost]], [[trošarine]], porez na dobit poduzeća i osobni dohodak nacionalni su, dok porez na nekretnine, nasljedstvo i vozila naplaćuju lokalne vlasti. <ref>{{Citiranje weba|title=Structure of Bulgarian Tax System|url=http://www.minfin.bg/en/774|access-date=16 July 2018|publisher=Ministry of Finance of Bulgaria}}</ref> Snažni gospodarski rezultati u ranim 2000-ima smanjili su [[državni dug]] sa 79,6% u 1998. na 14,1% u 2008. <ref name="OECD1" /> Od tada se povećao na 28,7% BDP-a do 2016., ali je i dalje treći najniži u EU. <ref>{{Citiranje weba|title=General government gross debt – annual data|url=http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7826125/2-23012017-AP-EN.pdf|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> [[jugozapaden|Jugozapadno]] [[NUTS prve razine Europske unije|plansko područje]] je najrazvijenija regija s bruto domaćim proizvodom [[Po glavi|po stanovniku]] ( [[Paritet kupovne moći|PPP]] ) od 29.816 USD u 2018. <ref>{{Citiranje weba|title=Regional gross domestic product (PPS per inhabitant), by NUTS 2 regions|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tgs00005&plugin=1|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Uključuje glavni grad i okolnu [[Sofijska oblast|Sofijsku pokrajinu]], koja sama stvara 42% nacionalnog bruto domaćeg proizvoda unatoč tome što u njoj živi samo 22% stanovništva. <ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:БВП – регионално ниво|trans-title=GDP – regional level|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2215/бвп-регионално-ниво|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref> {{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku (u PPS-u) i troškovi života u 2019. iznosili su 53 odnosno 52,8 % prosjeka EU (100 %). <ref>{{Citiranje weba|title=GDP per capita in PPS|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Comparative price levels|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref> Nacionalni PPP BDP procijenjen je na 143,1 USD&nbsp;milijardi u 2016., s vrijednošću po glavi stanovnika od 20.116 dolara. <ref name="imf2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=53&pr.y=5&sy=2011&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=918&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=|access-date=12 March 2017|publisher=International Monetary Fund}}</ref> Statistika gospodarskog rasta uzima u obzir nezakonite transakcije iz [[Neformalna ekonomija|neformalne ekonomije]], koja je najveća u EU-u kao postotak ekonomske proizvodnje. <ref>{{Citiranje weba|date=9 September 2014|title=EU: Countries to Begin Counting Drugs, Prostitution in Economic Growth|url=https://www.occrp.org/en/27-ccwatch/cc-watch-briefs/2616-eu-countries-to-begin-counting-drugs-prostitution-in-economic-growth|access-date=16 July 2018|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Shadow Economy|url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|archive-date=14 November 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Bugarska narodna banka]] izdaje nacionalnu valutu, [[Bugarski lev|lev]], koja je vezana za euro po tečaju od 1,95583 leva za euro. <ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Курсове на българския лев към еврото и към валутите на държавите, приели еврото|trans-title=Exchange rates of the lev to the euro and Eurozone currencies replaced by the euro|url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm|access-date=16 October 2018|publisher=Bulgarian National Bank|language=bg}}</ref> Nakon nekoliko uzastopnih godina visokog rasta, posljedice [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|financijske krize 2007. – 2008.]] rezultirale su smanjenjem BDP-a od 3,6% u 2009. i povećanjem nezaposlenosti. <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria: GDP growth (annual %)|url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG?locations=BG|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=Bulgaria: Unemployment, total (% of total labor force) (modeled ILO estimate)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?end=2017&locations=BG&start=1991&view=chart|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Pozitivan rast obnovljen je 2010., ali je međukompanijski dug premašio 59 milijardi USD, što znači da je 60% svih bugarskih poduzeća bilo međusobno zaduženo. <ref>{{Citiranje weba|last=Harizanova|first=Tanya|date=17 June 2010|title=Inter-company debt – one of Bulgarian economy's serious problems|url=http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112308/http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=10 July 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Do 2012. porastao je na 97 milijardi USD, odnosno 227% BDP-a. <ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2013|script-title=bg:Бизнесът очерта уникална диспропорция в България|trans-title=Business points to a major disproportion in Bulgaria|url=https://dnes.dir.bg/ikonomika/firmi-bozhidar-danev-balgarskata-stopanska-kamara-zadalzhenia-12811577|access-date=28 July 2018|publisher=Dir.bg|language=bg}}</ref> Vlada je provela stroge mjere štednje uz poticanje MMF-a i EU-a na neke pozitivne fiskalne rezultate, ali socijalne posljedice tih mjera, poput povećane [[Ekonomska nejednakost|nejednakosti dohotka]] i ubrzanog iseljavanja, bile su "katastrofalne" prema [[Međunarodna konfederacija sindikata|Međunarodnoj konfederaciji sindikata]] . <ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2012|title=ITUC Frontlines Report 2012: Section on Bulgaria|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=144010|access-date=10 October 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Izlijevanje javnih sredstava obiteljima i rodbini političara iz vladajućih stranaka rezultiralo je fiskalnim gubicima i gubicima na socijalnom planu za društvo. <ref>{{Citiranje weba|date=21 July 2010|title=Bulgaria, Romania Rapped for Public Procurement Fraud|url=https://www.novinite.com/articles/118351/Bulgaria%2C+Romania+Rapped+for+Public+Procurement+Fraud|access-date=16 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Center for the Study of Democracy|url={{Google books|EgHHCbYKZXoC|page=44|plainurl=yes}}|title=Anti-corruption Reforms in Bulgaria: Key Results and Risks|publisher=Center for the Study of Democracy|year=2007|isbn=9789544771461|page=44}}</ref> Bugarska se nalazi na 71. mjestu u [[Indeks percepcije korupcije|Indeksu percepcije korupcije]] <ref>{{Citiranje weba|year=2017|title=Corruption Perceptions Index: Transparency International|url=https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017|access-date=16 July 2018|publisher=[[Transparency International]]}}</ref> i ima najgoru razinu [[Korupcija|korupcije]] u Europskoj uniji, što je fenomen koji je i dalje izvor dubokog nezadovoljstva javnosti. <ref name="cloud">{{Citiranje novina|last=Rankin|first=Jennifer|date=28 December 2017|title=Cloud of corruption hangs over Bulgaria as it takes up EU presidency|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2017/dec/28/bulgaria-corruption-eu-presidency-far-right-minority-parties-concerns|access-date=9 July 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=12 December 2014|title=Bulgarian corruption at 15-year high|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=9 July 2018|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> Uz organizirani kriminal, korupcija je rezultirala odbijanjem zahtjeva zemlje za [[schengenski prostor]] i povlačenjem stranih ulaganja. <ref>{{Citiranje novina|date=24 March 2018|title=Bulgarian border officers suspended over airport security lapse|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-security/bulgarian-border-officers-suspended-over-airport-security-lapse-idUSKBN1H00L2|access-date=9 July 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Macdonald|first=Alastair|date=11 January 2018|title=Bulgaria savors EU embrace despite critics|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-bulgaria/bulgaria-savors-eu-embrace-despite-critics-idUSKBN1F02V8|access-date=9 July 2018}}</ref> <ref name="reuters_USKBN1F61EQ">{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=17 January 2018|title=Bulgaria's government faces no-confidence vote over corruption|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government/bulgarias-government-faces-no-confidence-vote-over-corruption-idUSKBN1F61EQ|access-date=9 July 2018}}</ref> Vladini dužnosnici navodno se nekažnjeno bave pronevjerom, trgovinom utjecajem, kršenjem pravila javne nabave i podmićivanjem. <ref name="SG12">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref> Posebno je državna nabava kritično područje u pogledu rizika od korupcije. Procjenjuje se da se svake godine na javne natječaje potroši oko 10 milijardi leva (5,99 milijardi dolara) državnog proračuna i [[Strukturni fondovi i Kohezijski fond|europskih kohezijskih]] fondova; <ref>{{Citiranje novina|date=21 February 2016|script-title=bg:10 млрд. лв. годишно се харчат с обществени поръчки|language=bg|trans-title=10 bln. leva are spent on public procurement every year|work=24 Chasa|url=https://www.24chasa.bg/novini/article/5316312|access-date=30 July 2018}}</ref> samo u 2017. godini potrošeno je gotovo 14 milijardi (8,38 milijardi USD) na javne ugovore. <ref>{{Citiranje weba|last=Stanchev|first=Ivaylo|date=29 December 2017|script-title=bg:Рекорд при обществените поръчки: открити са търгове за почти 14 млрд. лв.|trans-title=A record in public procurement: tenders worth nearly 14 billion lv unveiled|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/12/29/3104548_rekord_pri_obshtestvenite_poruchki_otkriti_sa_turgove/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Velik dio tih ugovora dodjeljuje se nekolicini politički povezanih <ref>{{Citiranje časopisa|last=Stefanov|first=Ruslan|date=2015|title=The Bulgarian Public Procurement Market: Corruption Risks and Dynamics in the Construction Sector|url=http://www.romaniacurata.ro/wp-content/uploads/2017/12/ACRVolume3_Ch3_Bulgaria.pdf|journal=Government Favouritism in Europe: The Anticorruption Report 3|issue=3/2015|page=35|doi=10.2307/j.ctvdf0g12.6|access-date=6 August 2018}}</ref> tvrtki usred raširenih nepravilnosti, kršenja procedura i prilagođenih kriterija dodjele. <ref>{{Citiranje weba|date=2015|title=Public procurement in Bulgaria|url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/how/improving-investment/public-procurement/study/country_profile/bg.pdf|access-date=16 July 2018|publisher=European Commission}}</ref> Unatoč opetovanim kritikama [[Europska komisija|Europske komisije]], <ref name="reuters_USKBN1F61EQ" /> institucije EU suzdržavaju se od poduzimanja mjera protiv Bugarske jer ona podržava Bruxelles u brojnim pitanjima, za razliku od [[Poljska|Poljske]] ili [[Mađarska|Mađarske]] . <ref name="cloud" /> === Gospodarska struktura i proizvodni sektori === [[Datoteka:Bulgaria_2016_export_treemap.svg|alt=Economic complexity chart showing the various kinds of Bulgarian exports|mini|[[Karta stabla]] bugarskog izvoza u 2016]] Radna snaga je 3,36&nbsp;milijuna ljudi, <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200307175501/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|archive-date=7 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od kojih je 6,8% zaposleno u poljoprivredi, 26,6% u industriji i 66,6% u uslužnom sektoru. <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force by occupation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190420181021/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|archive-date=20 April 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Vađenje metala i minerala, proizvodnja [[Kemijska industrija|kemikalija]], [[Industrija strojeva|izgradnja strojeva]], čelika, biotehnologija, duhan, prerada hrane i [[Rafinerija nafte|rafiniranje nafte]] su među glavnim industrijskim djelatnostima. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Industries|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=31 August 2011|title=Bulgaria: Selling off steel|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/bulgaria-selling-steel|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Samo rudarstvo zapošljava 24 000 ljudi i stvara oko 5% BDP-a zemlje; broj zaposlenih u svim djelatnostima povezanim s rudarstvom je 120.000. <ref>{{Citiranje weba|date=29 August 2015|title=Mining Industry Accounts for 5% of Bulgaria's GDP – Energy Minister|url=https://www.novinite.com/articles/170584/Mining+Industry+Accounts+for+5+of+Bulgaria's+GDP+–+Energy+Minister|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref name="Ore exports">{{Citiranje novina|date=18 August 2011|title=Bulgaria's ore exports rise 10% in H1 2011 – industry group|work=The Sofia Echo|url=http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|url-status=dead|access-date=20 December 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316132149/http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|archive-date=16 March 2012}}</ref> Bugarska je peti najveći proizvođač ugljena u Europi. <ref name="Ore exports" /> <ref>{{Citiranje weba|title=Total Primary Coal Production (Thousand Short Tons)|url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=0000000000000000000000000000000000000000000000000000g&c=1438j008006gg6168g80a4k000e8ag00gg0004gc00ho00go&ct=0&tl_id=1-A&vs=INTL.7-1-ALB-TST.A&ord=CR&cy=2015&vo=0&v=H&start=2014&end=2016|access-date=28 July 2018|publisher=U.S. Energy Information Administration}}</ref> Lokalna nalazišta ugljena, željeza, bakra i olova vitalna su za proizvodni i energetski sektor. {{Sfn|Resource Base}} Glavna odredišta bugarskog izvoza izvan EU su Turska, Kina i Sjedinjene Države, dok su Rusija i Turska daleko najveći uvozni partneri. Većina izvoza je industrijska roba, strojevi, kemikalije, goriva i hrana. <ref>{{Citiranje weba|date=November 2019|title=Trade In Goods of Bulgaria With Third Countries In the Period January – October 2019 (Preliminary Data)|url=https://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/FTS_Extrastat_2019-10_en_HDT5DBO.pdf|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|pages=7, 8}}</ref> Dvije trećine izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda ide u zemlje [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a. <ref>{{Citiranje weba|date=2007|title=Agricultural Policies in non-OECD countries: Monitoring and Evaluation|url=http://www.oecd.org/agriculture/agricultural-policies/40354124.pdf|access-date=28 July 2018|publisher=[[OECD]]}}</ref> Iako je proizvodnja žitarica i povrća pala za 40% između 1990. i 2008., <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Natural conditions, farming traditions and agricultural structures|url=http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328063300/http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-date=28 March 2008|access-date=2 November 2011|publisher=Food and Agriculture Organization}}</ref> proizvodnja žitarica se od tada povećala, a sezona 2016. – 2017. bilježi najveću proizvodnju žitarica u desetljeću. <ref name="UNdata">{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Economic Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=4 August 2017|title=Experts: Bumper Year for Wheat Producers in Dobrich Region|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1628901|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Uzgajaju se i [[kukuruz]], [[Ječam ozimac|ječam]], [[Obična zob|zob]] i [[riža]] . Kvalitetan [[turski duhan|orijentalni duhan]] je značajna industrijska kultura. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarska je također najveći svjetski proizvođač ulja [[Lavandino ulje|lavande]] i [[Ružino ulje|ruže]], koji se naširoko koriste u mirisima. <ref name="CENTCOM3">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Ivanova|first=Miglena|date=31 May 2017|title=Bulgarian rose oil keeps its top place on world market|url=http://bnr.bg/en/post/100837137/bulgarian-rose-oil-keeps-its-top-place-on-world-market|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=30 November 2017|title=Bulgaria is Again the World's First Producer of Lavender Oil|url=https://www.novinite.com/articles/185754/Bulgaria+is+Again+the+World%27s+First+Producer+of+Lavender+Oil|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=16 July 2014|title=Bulgaria tops lavender oil production, outpacing France|url=http://www.foxnews.com/world/2014/07/16/bulgaria-tops-lavender-oil-production-outpacing-france.html|access-date=12 September 2018|publisher=Fox News}}</ref> U sektoru usluga, [[Turizam u Bugarskoj|turizam]] značajno pridonosi gospodarskom rastu. [[Sofija]], [[Plovdiv]], [[Veliko Trnovo|Veliko Tarnovo]], obalna odmarališta [[Albena]], [[Zlatni pijesci]] i [[Sunčana obala]] te zimska odmarališta [[Bansko]], [[Pamporovo]] i [[Borovec|Borovets]] neke su od lokacija koje turisti najviše posjećuju. <ref>{{Citiranje novina|date=20 April 2009|title=Europe (without the euro)|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/travel/2009/apr/20/europe-budget-travel-short-haul-cheap|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Većina posjetitelja su Rumunji, Turci, Grci i Nijemci. <ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2019|script-title=bg:Посещения на чужденци в България по месеци и по страни|trans-title=Arrivals of foreigners in 2017 by month and country of origin|url=http://www.nsi.bg/bg/content/1969/%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%B5%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%BD%D0%B0-%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8-%D0%B2-%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%8F-%D0%BF%D0%BE-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%86%D0%B8-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE-%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref> Turizam se dodatno potiče kroz sustav [[100 turističkih mjesta Bugarske|100 turističkih mjesta]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Markov|first=Alexander|date=3 October 2011|title=100 Tourist Sites of Bulgaria|url=https://www.bnr.bg/en/post/100103688/100-tourist-sites-of-bulgaria|access-date=15 December 2019|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> === Znanost i tehnologija === Potrošnja na [[istraživanje i razvoj]] iznosi 0,78% BDP-a, {{Sfn|NSI Brochure|2018}} a najveći dio javnog financiranja istraživanja i razvoja ide [[Bugarska akademija znanosti|Bugarskoj akademiji znanosti]] (BAS). <ref name="EUpresidency">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privatna poduzeća činila su više od 73% rashoda za istraživanje i razvoj i zapošljavala su 42% od 22 000 bugarskih istraživača u 2015. <ref name="R&D spending">{{Citiranje weba|date=31 October 2016|title=R&D Spending in Bulgaria Up in 2015, Mostly Driven by Businesses|url=https://www.novinite.com/articles/177126/R%26D+Spending+in+Bulgaria+Up+in+2015%2C+Mostly+Driven+by+Businesses|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Iste godine, Bugarska je zauzela 39. mjesto od 50 zemalja na [[Bloombergov indeks inovacija|Bloombergovom Indeksu inovacija]], s najvišim rezultatom u obrazovanju (24.), a najnižim u proizvodnji s dodanom vrijednošću (48.). <ref>{{Citiranje novina|title=The 2015 Bloomberg Innovation Index|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/graphics/2015-innovative-countries/|access-date=14 July 2018}}</ref> Bugarska je bila rangirana na 35. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., u odnosu na 40. mjesto 2019. <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=2022-03-05|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2021-09-02|website=www.wipo.int|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=RTD - Item|url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898|access-date=2021-09-02|website=ec.europa.eu}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-28|title=Global Innovation Index|url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930|access-date=2021-09-02|website=INSEAD Knowledge|language=en}}</ref> Kronično premalo vladino ulaganje u istraživanje od 1990. natjeralo je mnoge stručnjake u znanosti i inženjerstvu da napuste Bugarsku. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Shopov|first=V.|date=2007|title=The impact of the European scientific area on the 'Brain leaking' problem in the Balkan countries|journal=Nauka|issue=1/2007}}</ref> [[Datoteka:BulgariaSat-1_Mission_(35491530485).jpg|alt=A SpaceX Falcon 9 rocket launching BulgariaSat-1 in June 2017|mini|SpaceX lansirao BulgariaSat-1]] Unatoč nedostatku financiranja, istraživanja u kemiji, [[Znanost o materijalima|znanosti o materijalima]] i [[Fizika|fizici]] i dalje su snažna. <ref name="EUpresidency2">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Istraživanja Antarktika aktivno se provode kroz [[Bugarska antarktička baza sv. Klimenta Ohridskog|bazu Svetog Klimenta Ohridskog]] na [[Otok Livingston|otoku Livingston]] u [[Zapadna Antarktika|Zapadnoj Antarktici]] . <ref>[https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=105044 St. Kliment Ohridski Base.]</ref> <ref>Ivanov, Lyubomir (2015).</ref> Sektor [[Informacijske i komunikacijske tehnologije|informacijskih i komunikacijskih tehnologija]] (ICT) stvara tri posto ekonomske proizvodnje i zapošljava 40.000 <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=17 October 2016|title=Bulgaria strives to become tech capital of the Balkans|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/f9a35122-44f4-11e6-9b66-0712b3873ae1|access-date=15 July 2018}}</ref> do 51.000 softverskih inženjera. <ref>{{Citiranje weba|date=12 March 2018|title=Bulgaria's ICT Sector Turnover Trebled over Last Seven Years – Deputy Economy Minister|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1762498|access-date=15 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Bugarska je bila poznata kao "komunistička [[silicijska dolina]] " tijekom sovjetske ere zbog svoje ključne uloge u proizvodnji računalne tehnologije [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|COMECON]] -a. <ref>{{Citiranje weba|last=McMullin|first=David|date=2 October 2003|title=The Great Bulgarian BrainDrain|url=https://www.delta.tudelft.nl/article/great-bulgarian-braindrain|access-date=15 July 2018|publisher=Delft Technical University}}</ref> Zajednički napor komunističke vlade da podučava računalne i informatičke vještine u školama također je neizravno učinio Bugarsku glavnim izvorom [[Računalni virus|računalnih virusa]] u 1980-im i 90-im godinama. <ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Victor|date=30 September 2021|title=Socialist Cyborgs|url=https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917195506/https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|archive-date=17 September 2021}}</ref> Država je regionalni lider u [[Superračunalo|računalstvu visokih performansi]] : upravlja ''Avitoholom'', najmoćnijim superračunalom u jugoistočnoj Europi, i ugostit će jedno od osam [[Petascale računalstvo|petascale]] [[Zajedničko poduzeće „EuroHPC”|EuroHPC]] superračunala. <ref>{{Citiranje weba|last=Zapryanov|first=Yoan|date=22 June 2018|script-title=bg:Малката изчислителна армия на България|trans-title=Bulgaria's small computing army|url=https://www.capital.bg/biznes/tehnologii_i_nauka/2018/06/22/3203630_shum_tok_i_superkompjutri/|access-date=15 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=7 June 2019|title=Digital Single Market: Europe announces eight sites to host world-class supercomputers|url=https://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2868_en.htm|access-date=15 August 2019|publisher=European Commission}}</ref> Bugarska je dala brojne doprinose [[Istraživanje svemira|istraživanju svemira]] . <ref name="Interkosmos">{{Citiranje knjige|last=Burgess|first=Colin|url={{Google books|MG__CgAAQBAJ|page=247|plainurl=yes}}|title=Interkosmos: The Eastern Bloc's Early Space Program|last2=Vis|first2=Bert|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-3-319-24161-6|pages=247–250}}</ref> To uključuje dva znanstvena satelita, više od 200 tereta i 300 eksperimenata u Zemljinoj orbiti, kao i [[program bugarskih kozmonauta|dva kozmonauta]] od 1971. <ref name="Interkosmos" /> Bugarska je bila prva zemlja koja je uzgajala [[Pšenica|pšenicu]] i povrće [[Biljke u svemiru|u svemiru]] sa svojim [[Staklenik|staklenicima]] [[SVET sustav rasta biljaka|Svet]] na [[Mir (svemirska postaja)|svemirskoj postaji Mir]] . <ref>{{Citiranje weba|date=17 April 2011|title=Cosmonauts Eager, Hopeful for Reboot of Bulgaria's Space Program|url=https://www.novinite.com/articles/127387/Cosmonauts+Eager,+Hopeful+for+Reboot+of+Bulgaria's+Space+Program|access-date=15 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivanova|first=Tanya|date=1998|title=Six-month space greenhouse experiments—a step to creation of future biological life support systems|journal=Acta Astronautica|volume=42|issue=1–8|pages=11–23|bibcode=1998AcAau..42...11I|doi=10.1016/S0094-5765(98)00102-7|pmid=11541596}}</ref> Bio je uključen u razvoj [[Gama astronomija|opservatorija za gama-zrake]] [[Granat]] <ref name="RESS">{{Citiranje knjige|last=Harland|first=David M.|url={{Google books|dZyaAAVwg5QC|page=155|plainurl=yes}}|title=Robotic Exploration of the Solar System: Part 2: Hiatus and Renewal, 1983–1996|last2=Ulivi|first2=Paolo|publisher=Springer|year=2009|isbn=978-0-387-78904-0|page=155}}</ref> i programa [[Vega program|Vega]], posebno u modeliranju putanja i [[Algoritam|algoritama]] za navođenje za obje sonde Vega. <ref>{{Citiranje knjige|last=Dimitrova|first=Milena|url={{Google books|jqJ6Ocql0XIC|page=257|plainurl=yes}}|title=Златните десятилетия на българската електроника|publisher=Trud|year=2008|isbn=9789545288456|pages=257–258|trans-title=The Golden Decades of Bulgarian Electronics}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Badescu|first=Viorel|url={{Google books|ZrAYCgAAQBAJ|page=276|plainurl=yes}}|title=Inner Solar System: Prospective Energy and Material Resources|last2=Zacny|first2=Kris|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-19568-1|page=276|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarski instrumenti korišteni su u [[Istraživanje Marsa|istraživanju Marsa]], uključujući spektrometar koji je sondom [[Fobos 2|Phobos 2]] napravio prve visokokvalitetne [[Spektroskopija|spektroskopske]] slike Marsovog mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]] . <ref name="Interkosmos" /> <ref name="RESS" /> [[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] na putu do i oko planeta mapirano je [[Instrumenti tipa Liulin|Liulin-ML]] dozimetrima na [[ExoMars Trace Gas Orbiter|ExoMars TGO]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Semkova|first=Jordanka|last2=Dachev|first2=Tsvetan|date=2015|title=Radiation environment investigations during ExoMars missions to Mars – objectives, experiments and instrumentation|url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:47073133|journal=Comptes Rendus de l'Académie Bulgare des Sciences|volume=47|issue=25|pages=485–496|issn=1310-1331|access-date=6 August 2018}}</ref> [[RADOM-7|Varijante]] ovih instrumenata također su ugrađene na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnu svemirsku postaju]] i lunarnu sondu [[Chandrayaan-1]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Radiation Dose Monitor Experiment (RADOM)|url=http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119044239/http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|archive-date=19 January 2012|access-date=20 December 2011|publisher=ISRO}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Dachev|first=Ts.|last2=Dimitrov|first2=Pl.|last3=Tomov|first3=B.|last4=Matviichuk|first4=Yu.|last5=Spurny|first5=F.|last6=Ploc|first6=O.|date=2011|title=Liulin-type spectrometry-dosimetry instruments|journal=Radiation Protection Dosimetry|volume=144|issue=1–4|pages=675–679|doi=10.1093/rpd/ncq506|issn=1742-3406|pmid=21177270}}</ref> Još jedna lunarna misija, [[SpaceIL]] -ov ''Beresheet'', također je bila opremljena slikovnim teretom proizvedenim u Bugarskoj. <ref>{{Citiranje weba|date=22 March 2019|title=Bulgarian Camera Flies to the Moon|url=https://dariknews.bg/novini/liubopitno/bylgarska-kamera-leti-kym-lunata-2155077|access-date=30 March 2019|publisher=Darik News}}</ref> Prvi bugarski [[Geosinkroni satelit|geostacionarni komunikacijski satelit]] — [[Bugarska sat-1|BulgariaSat-1]] — lansirao je [[SpaceX]] 2017. <ref>{{Citiranje weba|title=BulgariaSat-1 Mission|url=https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191117174220/https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|archive-date=17 November 2019|access-date=15 July 2018|publisher=SpaceX}}</ref> === Infrastruktura === [[Datoteka:Trakiya_highway_04.jpg|alt=Trakiya motorway, one of the main national motorways|lijevo|mini|[[Trakijska autocesta|Autocesta Trakia]]]] Telefonske usluge su široko dostupne, a središnja digitalna magistralna linija povezuje većinu regija. {{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Vivacom]] (BTC) opslužuje više od 90% fiksnih linija i jedan je od tri operatera koji pružaju mobilne usluge, uz [[Mtel (Bugarska)|A1]] i [[Telenor (Bugarska)|Telenor]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2011|title=Bulgaria: 2011 Telecommunication Market and Regulatory Developments|url=https://ec.europa.eu/digital-single-market/sites/digital-agenda/files/BG_Country_Chapter_17th_Report_0.pdf|access-date=19 March 2013|publisher=European Commission|page=2}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=3 October 2011|title=Bulgaria Opens Tender for Fourth Mobile Operator|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132606|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Penetracija [[Internet|interneta]] iznosila je 69,2% stanovništva u dobi od 16 do 74 godine i 78,9% kućanstava u 2020. <ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Individuals regularly using the Internet (Every day or at least once a week)|url=http://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224170445/https://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|archive-date=24 February 2021|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Households with Internet access at home|url=https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811160642/https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|archive-date=11 August 2020|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Strateški geografski položaj Bugarske i dobro razvijen energetski sektor čine je ključnim europskim energetskim centrom unatoč nedostatku značajnih nalazišta fosilnih goriva. <ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2008|title=Energy Hub|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/energy-hub|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Termoelektrane proizvode 48,9% električne energije, zatim [[nuklearna energija]] iz [[Nuklearna elektrana Kozloduj|reaktora Kozloduj]] (34,8%) i [[Obnovljiva energija|obnovljivi izvori]] (16,3%). {{Sfn|NSI Brochure|2018}} Oprema za drugu nuklearnu elektranu u [[Nuklearna elektrana Belene|Belenama]] je nabavljena, ali sudbina projekta ostaje neizvjesna. <ref>{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=7 June 2018|title=Bulgaria must work to restart Belene nuclear project: parliament|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-energy-nuclear/bulgaria-must-work-to-restart-belene-nuclear-project-parliament-idUSKCN1J31DP|access-date=24 October 2018}}</ref> Instalirani kapacitet iznosi 12.668 MW, što Bugarskoj omogućuje da premaši domaću potražnju i izvozi energiju. <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Power Generation|url=https://www.export.gov/article?id=Bulgaria-Power-Generation-Oil-and-Gas-Renewable-Sources-of-Energy-and-Energy-Efficiency|access-date=15 June 2018|publisher=[[International Trade Administration]]}}</ref> Državna cestovna mreža ima ukupnu duljinu od 19,512 kilometres (12,124 mi), <ref>{{Citiranje weba|title=Country comparison: Total road length|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907162530/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|archive-date=7 September 2017|access-date=15 June 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od čega 19,235 kilometres (11,952 mi) su popločani. Željeznice su glavni način prijevoza tereta, iako autoceste nose sve veći udio tereta. Bugarska ima 6,238 kilometres (3,876 mi) željezničke pruge, {{Sfn|Library of Congress|2006}} sa željezničkim vezama dostupnim za Rumunjsku, Tursku, Grčku i Srbiju, te ekspresnim vlakovima koji služe izravnim rutama za [[Kijev]], [[Minsk]], [[Moskva|Moskvu]] i [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburg]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Trains in Bulgaria|url=https://www.eurail.com/en/get-inspired/top-destinations/bulgaria-train|access-date=28 July 2018|publisher=EuRail}}</ref> Sofija i Plovdiv su središta zračnog prometa u zemlji, dok su Varna i Burgas glavne pomorske trgovačke luke. {{Sfn|Library of Congress|2006}} == Demografija == [[Datoteka:Bulgaria-demography.png|alt=Population graph|mini|Kretanje broja stanovnika od 1960]] [[Datoteka:Bulgariapop.svg|mini|[[Piramida stanovništva]] Bugarske u 2017]] Stanovništvo Bugarske prema nacionalnom popisu iz 2011. godine broji 7 364 570 ljudi. Većina stanovništva, 72,5 %, živi u urbanim sredinama. {{Sfn|NSI Census data|2011}} As of 2019 , Sofija je najnaseljenije urbano središte s 1.241.675 ljudi, a slijede [[Plovdiv]] (346.893), [[Varna]] (336.505), [[Burgas]] (202.434) i [[Ruse]] (142.902). {{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bugari]] su glavna etnička skupina i čine 84,8% stanovništva. [[Turci u Bugarskoj|Turska]] i [[Romi u Bugarskoj|romska]] manjina čine 8,8 odnosno 4,9 posto; 40-ak manjih manjina čini 0,7%, a 0,8% se ne identificira s etničkom skupinom. {{Sfn|NSI Census data|2011}} <ref name="NSI3">{{Citiranje weba|date=2011|title=Census results: population by residence, ethnic group and age|url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602032148/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|archive-date=2 June 2012|access-date=20 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Bivša voditeljica [[Nacionalni statistički institut (Bugarska)|Statistike]] [[Reneta Indžova|Reneta Indzhova]] osporila je brojke popisa iz 2011., sugerirajući da je stvarna populacija manja od prijavljene. <ref>{{Citiranje weba|date=25 March 2014|script-title=bg:НСИ: Преброяването от 2011 г. е сгрешено, нужно е ново|trans-title=NSI: The 2011 census is incorrect, a new one needed|url=https://www.vesti.bg/bulgaria/obshtestvo/nsi-prebroiavaneto-ot-2011-g.-e-sgresheno-nuzhno-e-novo-6008424|access-date=22 July 2018|publisher=Vesti|language=bg}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrova|first=Eliana|date=25 March 2014|script-title=bg:Скандални твърдения за неточности в преброяването през 2011 г.|trans-title=Scandalous claims of inaccuracies in the 2011 census|url=http://news.bnt.bg/bg/a/221926-skandalni-tva-rdeniya-za-netochnosti-v-prebroyavaneto-prez-2011-g|access-date=22 July 2018|publisher=Bulgarian National Television|language=bg}}</ref> Romska manjina obično se podcjenjuje u popisnim podacima i može predstavljati do 11% stanovništva. <ref>{{Citiranje novina|date=31 October 2017|title=Bulgarians unfazed by anti-Roma hate speech from deputy prime minister|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-unfazed-by-anti-roma-hate-speech-from-deputy-prime-minister/a-41183829}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Ethnic Groups|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201121042840/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|archive-date=21 November 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Gustoća naseljenosti je 65 po četvornom kilometru, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije. <ref>{{Citiranje weba|date=2018|title=Population density (people per sq. km of land area)|url=https://data.worldbank.org/indicator/en.pop.dnst?year_high_desc=true|access-date=12 September 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Godine 2018. prosječna [[Stopa plodnosti|stopa ukupnog fertiliteta]] (TFR) u Bugarskoj bila je 1,56 djece po ženi, <ref>{{Citiranje weba|title=Population and Demographic Processes in 2018|url=https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715141340/https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|archive-date=15 July 2020|access-date=19 May 2020|website=Nsi.bg}}</ref> ispod stope zamjene od 2,1 i znatno ispod povijesno visoke stope od 5,83 djece po ženi iz 1905. <ref>{{Citation|url=https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1850&country=BGR|title=Total Fertility Rate around the world over the last centuries|last=Max Roser|date=2014|journal=[[Our World In Data]], [[Gapminder Foundation]]}}</ref> Bugarska tako ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 43 godine. <ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|title=World Factbook EUROPE : BULGARIA|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018}} {{PD-notice}}</ref> Bugarska je u stanju demografske krize. <ref>{{Citiranje novina|date=15 November 2012|title=World Bank: The demographic crisis is Bulgaria's most serious problem|work=Klassa|url=http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|url-status=dead|access-date=8 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507005840/http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|archive-date=7 May 2016}}</ref> <ref name="BNR crisis">{{Citiranje weba|date=12 March 2012|title=Demographic crisis in Bulgaria deepening|url=http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105015344/http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|archive-date=5 November 2013|access-date=8 April 2013|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Ima negativan prirast stanovništva od ranih 1990-ih, kada je gospodarski kolaps izazvao dugotrajni val [[Iseljeništvo|iseljavanja]] . <ref name="DW Entry">{{Citiranje weba|date=26 December 2006|title=Will EU Entry Shrink Bulgaria's Population Even More?|url=https://www.dw.com/en/will-eu-entry-shrink-bulgarias-population-even-more/a-2287183|access-date=11 April 2016|publisher=Deutsche Welle}}</ref> Otprilike 937.000 do 1.200.000 ljudi—uglavnom mladih odraslih—napustilo je zemlju do 2005. <ref name="DW Entry" /> <ref>{{Citiranje knjige|last=Roth|first=Klaus|url={{Google books|pNSGDpXT4A0C|page=188|plainurl=yes}}|title=Migration In, From, and to Southeastern Europe|last2=Lauth Bacas|first2=Jutta|publisher=The British Library|year=2004|isbn=978-3643108968|page=188}}</ref> Većinu djece rađaju neudane žene. <ref>{{Citiranje weba|date=17 October 2013|title=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|archive-date=6 October 2014|access-date=25 February 2014|publisher=Eurostat}}</ref> Nadalje, trećinu svih kućanstava čini samo jedna osoba, a 75,5% obitelji nema djecu mlađu od 16 godina. <ref name="BNR crisis" /> Rezultirajuće stope nataliteta su među najnižima u svijetu <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Population growth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310000517/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|archive-date=10 March 2012|access-date=20 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Birth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615142331/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> dok su [[Mortalitet|stope smrtnosti]] među najvišima. <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Death rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615121335/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima visoke rezultate u [[Ravnopravnost spolova|rodnoj ravnopravnosti]], zauzimajući 18. mjesto u [[Globalno izvješće o rodnom jazu|Globalnom izvješću o rodnom jazu za 2018. godinu]] . <ref name="WEF">{{Citiranje knjige|url=http://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2018.pdf|title=The Global Gender Gap Report|publisher=World Economic Forum|year=2018|isbn=978-2-940631-00-1|pages=10, 45, 46|access-date=26 February 2019}}</ref> Iako [[Pravo glasa za žene|je ženama pravo glasa]] omogućeno relativno kasno, 1937. godine, žene danas imaju jednaka politička prava, visoku participaciju radne snage i zakonski propisanu [[Jednaka plaća za jednak rad|jednaku plaću]] . <ref name="WEF" /> Godine 2021. agencija za istraživanje tržišta ''Reboot Online'' rangirala je Bugarsku kao najbolju europsku zemlju za rad žena. <ref>{{Citiranje weba|title=The best countries in Europe for women to work|url=https://uk.finance.yahoo.com/news/gender-equality-the-best-countries-in-europe-for-women-to-work-125949046.html|access-date=10 March 2021|website=Yahoo! Finance}}</ref> Bugarska ima najveći udio [[Informacijska i komunikacijska tehnologija|ICT]] istraživačica u EU, <ref>{{Citiranje weba|date=25 April 2018|title=Girls and women under-represented in ICT|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20180425-1?inheritRedirect=true|access-date=15 July 2018|publisher=Eurostat}}</ref> kao i drugi najveći udio žena u tehnološkom sektoru s 44,6% radne snage. Visoke razine sudjelovanja žena [[Rodne uloge u postkomunističkoj srednjoj i istočnoj Europi|nasljeđe su socijalističkog doba]] . <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=9 March 2018|title=Bulgaria builds on legacy of female engineering elite|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e2fdfe6e-0513-11e8-9e12-af73e8db3c71|access-date=15 July 2018}}</ref> === Najveći gradovi === {{Najveći gradovi u Bugarskoj}} === Zdravstvo === Visoke stope smrtnosti rezultat su kombinacije starenja stanovništva, velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i slabog [[Zdravstveni sustav|zdravstvenog sustava]] . <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=11 January 2018|title=Bulgaria battles to stop its brain drain|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/51f1bd86-d6cc-11e7-ae3e-563c04c5339a|access-date=7 September 2018|quote=But a sharp decline in the quality of state healthcare and high poverty rates—42% of the population are at risk of poverty in old age, according to Eurostat—gives Bulgaria the second-lowest life expectancy in the EU after Lithuania.}}</ref> Više od 80% smrti uzrokovano je [[Rak (bolest)|rakom]] i [[krvožilna bolest|kardiovaskularnim stanjima]] ; gotovo petina njih se može izbjeći. <ref>Country Health Profile, p. 1</ref> Iako je [[Zdravstvo u Bugarskoj|zdravstvena skrb u Bugarskoj]] nominalno univerzalna, <ref name="Health system">{{Citiranje časopisa|last=Georgieva|first=Lidia|last2=Salchev|first2=Petko|date=2007|title=Bulgaria Health system review|url=http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/80592/E90023.pdf|journal=Health Systems in Transition|volume=9|issue=1|pages=xvi, 12|issn=1817-6127}}</ref> [[troškovi iz vlastitog džepa]] čine gotovo polovicu svih troškova zdravstvene skrbi, značajno ograničavajući pristup medicinskoj skrbi. <ref>Country Health Profile, p. 7</ref> Ostali problemi koji ometaju pružanje skrbi su iseljavanje liječnika zbog niskih plaća, nedostatak osoblja i opreme u regionalnim bolnicama, nedostatak opskrbe i česte promjene osnovnog paketa usluga za osiguranike. <ref>Country Health Profile, pp. 8, 11, 12.</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=7 January 2013|title=The Bulgaria 2012 Review: Health and Healthcare|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=146868|access-date=21 February 2013|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bloombergov indeks učinkovitosti zdravstvene zaštite za 2018. Bugarsku je svrstao na posljednje mjesto od 56 zemalja. <ref>{{Citiranje novina|last=Miller|first=Lee J|date=19 September 2018|title=These Are the Economies With the Most (and Least) Efficient Health Care|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-09-19/u-s-near-bottom-of-health-index-hong-kong-and-singapore-at-top|access-date=21 September 2018}}</ref> Prosječni [[životni vijek]] je 74,8 godina, u usporedbi s prosjekom EU od 80,99 i svjetskim prosjekom od 72,38. <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Life Expectancy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190201031608/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|archive-date=1 February 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2019|title=Life expectancy at birth, total (years)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN?locations=EU-1W&name_desc=true&year_high_desc=false|access-date=15 December 2019|publisher=The World Bank}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Sofia_University_"St._Kliment_Ohridski"_(37849719131).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg/220px-Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg|alt=Sofia University building|mini|Rektorat Sofijskog sveučilišta]] I javni izdaci za obrazovanje daleko su ispod prosjeka Europske unije. <ref name="UNICEF">{{Citiranje weba|date=2007|title=Education in Bulgaria|url=http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055249/http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=23 March 2013|publisher=UNICEF}}</ref> Obrazovni standardi [[Obrazovanje u Bugarskoj|su nekoć bili visoki]], {{Sfn|Library of Congress|2006}} ali su značajno opali od ranih 2000-ih. <ref name="UNICEF" /> Bugarski su učenici 2001. bili među najboljima u svijetu u smislu čitanja, postigavši bolje rezultate od svojih kanadskih i njemačkih kolega; do 2006. pali su rezultati u čitanju, matematici i prirodnim znanostima. Do 2018., studije [[PISA (istraživanja)|Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika]] otkrile su da je 47% učenika 9. razreda [[Funkcionalna nepismenost|funkcionalno nepismeno]] u čitanju i prirodnim znanostima. <ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrov|first=Deyan|date=3 December 2019|title=PISA 2018: Българските ученици покоряват ново дъно|trans-title=PISA 2018: Bulgarian pupils reach new lows|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/obrazovanie/2019/12/03/4000165_pisa_2018_bulgarskite_uchenici_vloshavat_rezultata_si/|access-date=15 December 2019|publisher=Kapital Daily}}</ref> Prosječna osnovna [[pismenost]] iznosi 98,4% bez značajne razlike među spolovima. <ref>{{Citiranje weba|title=Field Listing: Literacy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200329034851/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|archive-date=29 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> [[Ministarstvo obrazovanja i znanosti (Bugarska)|Ministarstvo obrazovanja i znanosti]] dijelom financira javne škole, fakultete i sveučilišta, utvrđuje kriterije za udžbenike i nadzire proces izdavanja. Obrazovanje u osnovnim i srednjim državnim školama je besplatno i obvezno. {{Sfn|Library of Congress|2006}} Proces obuhvaća 12 razreda, u kojima su razredi od jedan do osam primarni, a deveti do dvanaest sekundarni. Visoko obrazovanje sastoji se od 4-godišnjeg [[Bakalaureat|prvostupničkog]] studija i 1-godišnjeg [[magistar|magisterija]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Structure of the Education System in Bulgaria|url=http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111221228/http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|archive-date=11 January 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Ministry of Education, Youth and Science of Bulgaria}}</ref> [[Sveučilište u Sofiji]] je najviše rangirana institucija visokog obrazovanja u Bugarskoj. <ref>{{cite magazine|title=Bulgaria: University Ranking|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2018/world-ranking#!/page/0/length/25/locations/BG/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats|access-date=28 July 2018}}</ref> <ref>{{cite magazine|title=Study in Bulgaria|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/student/where-to-study/study-in-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> === Jezik === [[Bugarski jezik|Bugarski]] je jedini jezik sa službenim statusom i materinji za 85 % stanovništva. <ref>{{Harvnb|NSI Census data|2011}} In the 2011 census, the language question was optional and it was answered by 90.2% of those surveyed.</ref> Pripada [[Slavenski jezici|skupini slavenskih jezika]], ali ima niz gramatičkih osobitosti, koje dijele sa svojim najbližim srodnikom [[Makedonski jezik|makedonskim]], koje ga izdvajaju od ostalih slavenskih jezika: one uključuju složenu verbalnu morfologiju (koja također kodira razlike u [[Evidencijalnost|evidentnosti]] ), odsutnost [[Padež|padeža imenica]] i [[Infinitiv|infinitiva]] te uporaba [[Član|određenog člana]] s nastavkom . <ref>"The introduction of the definite article, which appears in the form of a suffix, and the almost total disappearance of the ancient declensions, for which the use of prepositions has been substituted, distinguish the Bulgarian from all the other members of the Slavonic family" ({{Cite EB1911}}</ref> Ostali značajni jezici koji se govore u Bugarskoj su [[Turski jezik|turski]] i [[Romski jezik|romski]], kojima prema popisu iz 2011. govori 9,1% odnosno 4,2% stanovništva. === Religija === [[Datoteka:Alexander_Nevsky_Cathedral,_Sofia_(by_Pudelek).JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG/220px-Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG|desno|mini|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji|Katedrala Aleksandra Nevskog, Sofija]]]] Više od tri četvrtine Bugara pripada [[Pravoslavlje|istočnom pravoslavlju]] . {{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Sunizam|Sunitski muslimani]] druga su po veličini vjerska zajednica i čine 10% ukupnog vjerskog sastava Bugarske, iako većina njih ne prakticira vjerski obred i smatra da je korištenje [[Hidžab|islamskih velova]] u školama neprihvatljivo. <ref>{{Citiranje novina|date=9 December 2011|title=Bulgaria's Muslims not deeply religious: study|work=Hürriyet Daily News|url=http://www.hurriyetdailynews.com/bulgarias-muslims-not-deeply-religious-study-8817|access-date=28 July 2018}}</ref> Manje od 3% stanovništva pripada [[Religija u Bugarskoj|drugim religijama]], a 11,8% je [[Nereligioznost|nereligiozno]] ili se ne identificira s religijom. {{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska pravoslavna crkva]] stekla je [[Autokefalnost|autokefalni]] status 927. godine <ref>{{Citiranje knjige|last=Kiminas|first=D.|url=https://books.google.com/books?id=QLWqXrW2X-8C&q=927&pg=PA15|title=The Ecumenical Patriarchate|publisher=Wildside Press LLC.|year=2009|isbn=978-1-4344-5876-6|page=15|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=258|plainurl=yes}}|title=Religion and power in Europe: conflict and convergence|publisher=Pisa University Press|year=2007|isbn=978-88-8492-464-3|page=258}}</ref> i ima 12 [[Dijeceza|biskupija]] i preko 2000 svećenika. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarska je [[sekularna država]] s ustavom zajamčenom vjerskom slobodom, ali je pravoslavlje označeno kao "tradicionalna" religija. <ref>{{Citiranje weba|title=The Bulgarian Constitution|url=http://www.parliament.bg/en/const|access-date=20 December 2011|publisher=Parliament of Bulgaria}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Kukeri_E8.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Kukeri_E8.jpg/220px-Kukeri_E8.jpg|alt=Bulgarian Kuker|desno|mini|''Kuker'' u [[Lesichovo|Lesichovu]]]] Suvremena bugarska kultura spaja formalnu kulturu koja je pomogla u stvaranju nacionalne svijesti pred kraj osmanske vladavine s tisućljećima starom narodnom tradicijom. <ref name="Cultural life">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bitan element bugarskog folklora je vatra, koja se koristi za tjeranje zlih duhova i bolesti. Mnogi od njih su personificirani kao vještice, dok su druga stvorenja poput [[slavenski zmaj|zmeya]] i [[Samodiva (folklor)|samodive]] ( [[Nadnaravna bića u slavenskoj religiji|veela]] ) ili dobronamjerni čuvari ili ambivalentni prevaranti. {{Sfn|MacDermott|1998}} Neki obredi protiv zlih duhova su preživjeli i još uvijek se prakticiraju, ponajprije [[kukeri]] i [[Survakane|survakari]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Creed|first=Gerald W.|url={{Google books|ilhCTCHKCAQC|page=2|plainurl=yes}}|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria|publisher=Indiana University Press|year=2011|isbn=978-0-253-22261-9|page=2}}</ref> Naveliko se slavi i [[martenica]] . <ref>{{Citiranje weba|date=1 March 2018|title=The Bulgarian Tradition of Martenitsa|url=https://www.bnt.bg/en/a/179851-the-bulgarian-tradition-of-martenitsa|access-date=28 July 2018|publisher=Bulgarian National Television}}</ref> [[Nestinarstvo]], ritualni ples s vatrom tračkog podrijetla, uvršten je na popis [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a]] . {{Sfn|MacDermott|1998}} <ref>{{Citiranje weba|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|url=https://ich.unesco.org/en/RL/nestinarstvo-messages-from-the-past-the-panagyr-of-saints-constantine-and-helena-in-the-village-of-bulgari-00191|access-date=28 July 2018|publisher=UNESCO}}</ref> [[Popis mjesta svjetske baštine u Bugarskoj|Devet povijesnih i prirodnih objekata]] nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-vom popisu svjetske baštine]] : [[Nacionalni park Pirin]], [[Rezervat Srebrna|prirodni rezervat Sreburna]], [[Madarski konjanik|Madarski jahač]], tračke grobnice u [[Tračanska grobnica u Sveštarima|Sveštariju]] i [[Tračanska grobnica u Kazanlăku|Kazanlaku]], [[Manastir Rila|samostan Rila]], [[Bojanska crkva]], crkve [[Crkve u stijenama Ivanova|uklesane u stijenama Ivanovo]] i drevni grad od [[Nеsebăr|Nesebara]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Profile|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|access-date=4 December 2011|publisher=UNESCO World Heritage Centre}}</ref> Manastir Rila osnovao je Sveti [[Sv. Ivan Rilski|Ivan Rilski]], [[svetac zaštitnik]] Bugarske, čiji je život predmet brojnih književnih izvještaja još od srednjeg vijeka. <ref name="EBLiterature">{{Cite encyclopedia}}</ref> Osnivanje [[Preslavska književna škola|preslavske]] i [[Ohridska književna škola|ohridske]] književne škole u 10. stoljeću povezuje se sa zlatnim razdobljem bugarske književnosti u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] . <ref name="EBLiterature2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Naglasak škola na kršćanskim [[sveto pismo|spisima]] učinio je Bugarsko Carstvo središtem slavenske kulture, dovodeći Slavene pod utjecaj kršćanstva i osiguravajući im [[Staroslavenski jezik|pisani jezik]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Giatzidis|first=Emil|url={{Google books|MUVgsK_GfxYC|page=11|plainurl=yes}}|title=An Introduction to post-Communist Bulgaria: Political, Economic and Social Transformation|publisher=Manchester University Press|year=2002|isbn=978-0-7190-6094-6|page=11|quote=Thus, with its early emphasis on Christian Orthodox scholarship, Bulgaria became the first major centre of Slavic culture}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Riha|first=Thomas|url={{Google books|_Bkddxc600IC|page=214|plainurl=yes}}|title=Readings in Russian Civilization|publisher=University of Chicago Press|year=1964|isbn=978-0719060946|page=214|quote=And it was mainly from Bulgaria that a rich supply of literary monuments was transferred to Kiev and other centres.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=McNeill|first=William Hardy|url={{Google books|_RsPrzrsAvoC|page=49|plainurl=yes}}|title=The Rise of the West|publisher=University of Chicago Press|year=1963|isbn=978-1112695315|page=49|quote=Accordingly, when Bulgaria was converted to Christianity (after 865), bringing massive Slavic-speaking populations within the pale of Christendom, a new literary language, Old Church Slavonic, directly based upon Bulgarian speech, developed for their use.}}</ref> Njegovo pismo, [[Ćirilica|ćirilicu]], razvila je Preslavska književna škola. <ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url={{Google books|YIAYMNOOe0YC|page=221|plainurl=yes}}|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=9780521815390|page=221}}</ref> [[Trnovska književna škola|Tarnovska književna škola]], s druge strane, povezuje se sa srebrnim dobom književnosti definiranim visokokvalitetnim rukopisima o povijesnim ili mističnim temama pod dinastijama [[Asenovci|Asen]] i [[Kuća Šišmanova|Šišman]] . <ref name="EBLiterature2" /> Osmanski osvajači uništili su mnoga književna i umjetnička remek-djela, a umjetničke aktivnosti nisu se ponovno pojavile sve do [[Bugarski narodni preporod|nacionalnog preporoda]] u 19. stoljeću. <ref name="Cultural life2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Ogroman opus [[Ivan Vazov|Ivana Vazova]] (1850. – 1921.) pokrivao je svaki žanr i doticao se svakog aspekta bugarskog društva, povezujući djela prije oslobođenja s književnošću novouspostavljene države. <ref name="EBLiterature2" /> Značajna kasnija djela su ''[[Bay Ganyo]]'' [[Aleko Konstantinov|Aleka Konstantinova]], [[Friedrich Nietzsche|ničeanska]] poezija [[Penčo Slavejkov|Pencha Slaveykova]], [[Simbolizam|simbolistička]] poezija Peya [[Pejo Javorov|Yavorova]] i [[Geo Milev|Dimcha]] [[Dimčo Debeljanov|Debelyanova]], [[Marksizam|marksistički]] nadahnuta djela Gea Mileva i [[Nikola Vapcarov|Nikole Vaptsarova]] te [[Socrealizam|socrealistički]] romani [[Dimitar Dimov|Dimitra Dimova]] i [[Dimitar Talev|Dimitra Taleva]] . <ref name="EBLiterature2" /> [[Tzvetan Todorov]] je značajan suvremeni autor, <ref>{{Citiranje weba|date=18 June 2008|title=French-Bulgarian Theorist Tzvetan Todorov Wins Top Spanish Award|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=94265|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> dok je [[Elias Canetti]] rođen u Bugarskoj dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] 1981. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Datoteka:The_Serpentine_with_"The_Mastaba"_massive_temporary_sculpture_(geograph_5815020).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg/220px-The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg|alt=Christo's Mastaba installation in Hyde Park, London|lijevo|mini|[[Christo i Jeanne-Claude|Christova]] ''Mastaba'' u [[Hyde Park (London)|Hyde Parku u Londonu]]]] Vjerska vizualna umjetnička baština uključuje [[Freska|freske]], [[Zidno slikarstvo|murale]] i [[Ikona|ikone]], od kojih su mnoge izradila srednjovjekovna [[Slikarstvo tarnovske umjetničke škole|umjetnička škola u Tarnovu]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Grabar|first=André|title=La Peinture Religieuse en Bulgarie|publisher=P. Geuthner|year=1928|page=95|trans-title=Religious Visual Arts in Bulgaria}}</ref> Poput književnosti, bugarska vizualna umjetnost počela se ponovno pojavljivati tek u razdoblju nacionalnog preporoda. [[Zahari Zograf]] bio je pionir likovne umjetnosti u doba pred oslobođenje. <ref name="Cultural life3">{{Cite encyclopedia}}</ref> Nakon oslobođenja, [[Ivana Mrkvička|Ivan Mrkvička]], [[Anton Mitov]], [[Vladimir Dimitrov]], [[Tsanko Lavrenov]] i [[Zlatju Bojadžijev|Zlatyu Boyadzhiev]] uvode novije stilove i sadržaj, prikazujući krajolike bugarskih sela, stare gradove i povijesne teme. [[Christo i Jeanne-Claude|Christo]] je najpoznatiji bugarski umjetnik 21. stoljeća, poznat po svojim instalacijama na otvorenom. <ref name="Cultural life3" /> Narodna glazba daleko je najopsežnija tradicionalna umjetnost i polako se razvijala kroz stoljeća kao spoj dalekoistočnih, orijentalnih, srednjovjekovnih istočno-pravoslavnih i standardnih zapadnoeuropskih tonaliteta i načina. <ref>{{Citiranje knjige|last=Kremenliev|first=Boris A.|url={{Google books|wOOfVFJWMLIC-zcC|page=52|plainurl=yes}}|title=Bulgarian-Macedonian Folk Music|publisher=University of California Press|year=1952|page=52|quote=Bulgaria's scales are numerous, and it may be demonstrated that they are a fusion of Eastern and Western influences.&nbsp;... first, Oriental scales; second, church modes: the osmoglasie&nbsp;... third, the conventional scales of Western Europe.&nbsp;... Among the scales which have come to the Balkans from Asia, the pentatonic is one of the most widely used in Bulgaria. Whether it came from China or Japan, as Dobri Hristov suggests}}</ref> Bugarska narodna glazba ima osebujan zvuk i koristi širok raspon tradicionalnih instrumenata, kao što su [[gadulka]], [[Gajde|gaida]], [[kaval]] i [[Tapan|tupan]] . Posebnost je ''produženo ritmičko vrijeme'', koje nema ekvivalenta u ostatku europske glazbe. <ref name="CENTCOM4">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> [[Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije|Ženski vokalni zbor državne televizije]] osvojio je [[Grammy|nagradu Grammy]] 1990. za svoje izvedbe bugarske narodne glazbe. <ref>{{Citiranje weba|date=28 November 2017|title=32nd Grammy Awards Winners|url=https://www.grammy.com/grammys/awards/32nd-annual-grammy-awards|access-date=28 July 2018|publisher=Grammy Awards}}</ref> Pisana glazbena skladba može se pratiti do djela [[Yoan Kukuzel|Yoana Kukuzela]] (oko 1280. – 1360.), <ref>{{Citiranje knjige|last=Lang|first=David Marshall|url=https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145|title=The Bulgarians: From Pagan Times to the Ottoman Conquest|publisher=Westview Press|year=1976|isbn=978-0-89158-530-5|page=[https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145 145]|quote=John Kukuzel, the eminent Bulgarian/born reformer of Byzantine music.}}</ref> ali moderna klasična glazba započela je s [[Emanuil Manolov|Emanuilom]] Manolovom, koji je skladao prvu bugarsku [[Opera|operu]] 1890. <ref name="Cultural life4">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Pančo Vladigerov|Pancho Vladigerov]] i [[Petko Staynov]] dodatno su obogatili [[Simfonija|simfoniju]], balet i operu, koju su pjevači [[Gena Dimitrova|Ghena Dimitrova]], [[Boris Hristov|Boris Christoff]], [[Ljuba Welitsch]] i [[Nikolaj Ghiaurov|Nicolai Ghiaurov]] uzdigli na svjetsku razinu. <ref name="Cultural life4" /> <ref>{{Citiranje weba|last=Tzvetkova|first=Elena|date=25 October 2011|title=The 2011/2012 season of the National Opera and Ballet House|url=http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120623132141/http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|archive-date=23 June 2012|access-date=20 December 2011|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=13 June 2005|title=Obituary: Ghena Dimitrova|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=20 December 2011|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=29 June 1993|title=Obituary: Boris Christoff|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-boris-christoff-1494547.html|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=9 September 1996|title=Obituary: Ljuba Welitsch|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-ljuba-welitsch-5601321.html|access-date=4 October 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Kozinn|first=Allan|date=29 June 1993|title=Boris Christoff, Bass, Dies at 79; Esteemed for His Boris Godunov|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1993/06/29/obituaries/boris-christoff-bass-dies-at-79-esteemed-for-his-boris-godunov.html|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Midgette|first=Anne|date=3 June 2004|title=Nicolai Ghiaurov, Operatic Bass, Dies at 74|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2004/06/03/arts/nicolai-ghiaurov-operatic-bass-dies-at-74.html|access-date=13 December 2013}}</ref> Bugarski izvođači stekli su priznanje u drugim žanrovima poput [[Elektro-pop|elektropopa]] ( [[Mira Aroyo]] ), [[Jazz|jazza]] ( [[Milčo Leviev|Milcho Leviev]] ) i mješavina jazza i folka ( [[Ivo Papazov]] ). <ref name="Cultural life5">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Bugarski nacionalni radio]], [[BTV (Bugarska)|bTV]] i dnevne novine ''[[Trud (bugarske novine)|Trud]]'', ''[[Dnevnik (Bugarska)|Dnevnik]]'' i ''[[24 sata|24 Chasa]]'' neki su od najvećih nacionalnih medija. <ref>{{Citiranje novina|date=13 July 2015|title=Bulgaria profile – Media|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-17205118|access-date=2 May 2014}}</ref> [[Mediji Bugarske|Bugarski mediji]] opisani su kao općenito nepristrani u svom izvještavanju početkom 2000-ih, a tiskani mediji nisu imali zakonska ograničenja. {{Sfn|Library of Congress|2006}} Od tada se [[sloboda tiska]] pogoršala do točke u kojoj Bugarska zauzima 111. mjesto u svijetu na Svjetskom indeksu slobode medija, niže od svih članica Europske unije i država kandidata za članstvo. Vlada je preusmjerila sredstva EU-a na simpatične medije i podmitila druge da budu manje kritični prema problematičnim temama, dok su se napadi na pojedinačne novinare povećali. <ref name="RSF">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://rsf.org/en/bulgaria|access-date=20 May 2018|publisher=[[Reporters Without Borders]]}}</ref> <ref name="guardian1">{{Citiranje novina|last=Greenslade|first=Roy|date=23 September 2014|title=Why Bulgaria is the EU's lowest ranked country on press freedom index|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/media/greenslade/2014/sep/23/press-freedom-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> Dosluh između političara, oligarha i medija je raširen. <ref name="RSF" /> [[Bugarska kuhinja]] slična je kuhinji drugih balkanskih zemalja i pokazuje snažne turske i grčke utjecaje. <ref name="Cuisine">{{Citiranje knjige|last=Albala|first=Ken|url={{Google books|zG1H75z0EYYC|page=61|plainurl=yes}}|title=Food Cultures of the World Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-0-313-37626-9|pages=61, 62}}</ref> [[Jogurt]], [[lukanka]], banica, [[Banica|šopska]] [[Šopska salata|salata]], [[ljutenica]] i [[kozunak]] su među najpoznatijim domaćim namirnicama. Potrošnja mesa niža je od europskog prosjeka, s obzirom na kulturnu sklonost velikom izboru salata. <ref name="Cuisine" /> Bugarska je do 1989. godine bila drugi najveći svjetski izvoznik vina, ali je od tada izgubila tu poziciju. <ref>{{Citiranje weba|last=Bruce-Gardyne|first=Tom|date=7 February 2012|title=Bulgaria Bounces Back|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=136420|access-date=7 February 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=21 October 2016|title=Bulgaria Ranks 22nd in World Wine Production|url=http://www.novinite.com/articles/176970/Bulgaria+Ranks+22nd+in+World+Wine+Production|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Berba 2016. dala je 128 milijuna litara vina, od čega je 62 milijuna izvezeno uglavnom u Rumunjsku, Poljsku i Rusiju. <ref>{{Citiranje weba|last=Mihaylov|first=Ivaylo|date=14 February 2017|title=Bulgaria wine production 2016|url=https://seenews.com/news/bulgaria-plans-to-export-62-mln-litres-of-wine-from-2016-grape-harvest-558027|publisher=SEE News}}</ref> [[Mavrud]], Rubin, [[Široka Melniška|Shiroka melnishka]], [[Dimiat]] i [[Mišket Červen|Cherven Misket]] tipično su grožđe koje se koristi u [[Bugarsko vino|bugarskom vinu]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Wines of Bulgaria|url=http://www.chicagonow.com/chicago-eats/2017/05/wines-of-bulgaria-are-they-the-next-must-have-wine/|access-date=30 July 2018|publisher=[[ChicagoNow]]}}</ref> [[Vinjak|Rakija je tradicionalna voćna rakija]] [[Rakija|koja]] se u Bugarskoj pila još u 14. stoljeću. <ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2011|title=Archeological Find Proves Rakia Is Bulgarian Invention|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132826|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Grigor_Dimitrov_(18697714220).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3f/Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg/220px-Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg|alt=Grigor Dimitrov in 2017|mini|[[Grigor Dimitrov]] na [[Italian Open 2015. (tenis)|Otvorenom prvenstvu Italije 2015]]]] Bugarska se pojavila na [[I. Olimpijske igre – Atena 1896.|prvim modernim Olimpijskim igrama]] 1896. godine, kada ju je predstavljao [[Gimnastika na Ljetnim olimpijskim igrama 1896|gimnastičar]] [[Charles Champaud]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Athens 1896|url=http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928142341/http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|archive-date=28 September 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Bulgarian Olympic Committee}}</ref> Od tada su bugarski sportaši osvojili 55 zlatnih, 90 srebrnih i 85 brončanih medalja, <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.olympic.org/bulgaria|access-date=5 October 2018|publisher=International Olympic Committee}}</ref> zauzimajući 25. mjesto na [[Zbrojidba svih do sad osvojenih olimpijskih odličja – po državama|tablici svih vremena]] . [[Dizanje utega]] je prepoznatljiv sport Bugarske. Trener [[Ivan Abadžijev|Ivan Abadzhiev]] razvio je inovativne prakse treninga koje su proizvele mnoge bugarske svjetske i olimpijske prvake u dizanju utega od 1980-ih. <ref name="Sport">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarski sportaši također su se istaknuli u [[Hrvanje|hrvanju]], [[Boks|boksu]], gimnastici, [[Odbojka|odbojci]] i [[Tenis|tenisu]] . <ref name="Sport" /> [[Stefka Kostadinova|Štefka Kostadinova]] aktualna je [[Svjetski atletski rekordi (muški)|svjetska]] rekorderka u ženskom [[Skok u vis|skoku uvis]] na 2.09 metres (6 ., postignuto tijekom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Svjetskog prvenstva 1987]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Highest high jump (female)|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/highest-high-jump-(female)|access-date=22 July 2018|publisher=The Guinness World Records}}</ref> [[Grigor Dimitrov]] je prvi bugarski tenisač u Top 3 [[ATP lista|ATP ljestvici]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Buddell|first=James|date=7 July 2014|title=Dimitrov Breaks Into Top 10 of Emirates ATP Rankings|url=https://www.atpworldtour.com/en/news/dimitrov-breaks-into-top-10-of-emirates-atp-rankings|access-date=9 October 2018|publisher=[[ATP World Tour]]}}</ref> [[Nogomet]] je najpopularniji sport u zemlji sa značajnom razlikom. Najbolja izvedba [[Bugarska nogometna reprezentacija|nacionalne nogometne reprezentacije]] bilo je polufinale na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|FIFA Svjetskom prvenstvu 1994.]], kada je reprezentaciju predvodio napadač [[Hristo Stoičkov|Hristo Stoichkov]] . <ref name="Sport2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Stoichkov je najuspješniji bugarski igrač svih vremena; nagrađen je [[Europska Zlatna kopačka|Zlatnom kopačkom]] i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnom loptom]] i smatran je jednim od najboljih na svijetu dok je igrao za [[FC Barcelona|FC Barcelonu]] 1990-ih. <ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov|url=https://www.fcbarcelona.com/club/history/card/hristo-stoichkov|access-date=22 July 2018|publisher=FC Barcelona}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov – Bulgarian League Ambassador|url=http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111106213859/http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|archive-date=6 November 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Professional Football Against Hunger}}</ref> [[PFK CSKA Sofija|CSKA]] i [[Levski Sofija|Levski]], oba sa sjedištem u Sofiji, <ref name="Sport2" /> su najuspješniji klubovi na domaćem terenu i [[Vječiti derbi bugarskog nogometa|dugogodišnji rivali]] . <ref>{{Citiranje weba|date=1 April 2007|title=Levski, CSKA Score Emphatic Wins Before "Eternal Derby"|url=https://www.novinite.com/articles/78723/Levski%2C+CSKA+Score+Emphatic+Wins+Before+"Eternal+Derby"|access-date=22 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorets]] je izvanredan po tome što je napredovao od lokalne četvrte lige do grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|UEFA Lige prvaka 2014-15]] u samo devet godina. <ref>{{Citiranje weba|last=Ames|first=Nick|date=16 September 2014|title=Plucky Ludogorets' rise to the Champions League group stage|url=http://www.espn.com/soccer/blog/name/93/post/2037103/headline|access-date=22 July 2018|publisher=[[ESPN]]}}</ref> Zauzeo 39. mjesto u 2018., to je najviše rangirani bugarski klub u [[UEFA|UEFA-]] i. <ref>{{Citiranje weba|title=Club Coefficients|url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html#/yr/2018|access-date=22 July 2018|publisher=UEFA}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} *{{cite web|date=2017|script-title=bg:Население по области, общини, местоживеене и пол|trans-title=Population by Province, Municipality, Address and Sex as of 31 December 2017|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2975/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5-%D0%BF%D0%BE-%D0%BE%D0%B1%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8-%D0%BE%D0%B1%D1%89%D0%B8%D0%BD%D0%B8-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D0%B5%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2017}}}} *{{cite web|date=2011|script-title=bg:Преброяване 2011 (окончателни данни)|trans-title=Final Results of the 2011 census|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181222232458/http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|archive-date=22 December 2018|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2011}}}} *{{cite web|date=2018|title=Bulgaria 2018|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/publications/Brochure_Bulgaria2018.pdf|access-date=23 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg, en|ref={{harvid|NSI Brochure|2018}}}} *{{Cite book|url=https://www.loc.gov/rr/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|title=Country Profile: Bulgaria|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=Library of Congress|year=2006|ref={{Sfnref|Library of Congress|2006}}|access-date=1 April 2016}} *{{cite web|title=State of Health in the EU. Country Health Profile: Bulgaria 2017|url=https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/state/docs/chp_bulgaria_english.pdf|access-date=20 May 2018|publisher=European Commission}} *{{cite book|last=Bell|first=John|title=Bulgaria in Transition: Politics, Economics, Society, and Culture after Communism|publisher=Westview Press|year=1998|isbn=978-0-8133-9010-9}} *{{cite book|last=Chen|first=Sanping|url={{Google books|ugbWH-5OjegC|plainurl=yes}}|title=Multicultural China in the Early Middle Ages|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2012|isbn=978-0812243703}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|iL06AAAAIAAJ|plainurl=yes}}|title=A Short History of Modern Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=1987|isbn=978-0521253406}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|Ylz4fe7757cC|plainurl=yes}}|title=A Concise History of Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-61637-9}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|title=Bulgaria|publisher=Oxford University Press|year=2007|isbn=978-0-19-954158-4}} *{{cite book|last1=Curtis|first1=Glenn E.|url=https://www.loc.gov/item/93010955/|title=Country Study: Bulgaria|last2=Mitova|first2=Pamela|last3=Marsteller|first3=William|last4=Soper|first4=Karl Wheeler|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=[[Library of Congress]]|year=1992|access-date=6 August 2018}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|ref={{Sfnref|Historical Setting}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110251/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0013%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=The First Golden Age|ref={{Sfnref|The First Golden Age}}|access-date=13 October 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0016)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073705/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0016%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=The Final Move to Independence|ref={{Sfnref|The Final Move to Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0032)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110429/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0032%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|ref={{Sfnref|San Stefano, Berlin and Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073337/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0033%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|ref={{Sfnref|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921072906/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0052%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|ref={{Sfnref|Wartime Crisis}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920105850/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0053%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=The Soviet Occupation|ref={{Sfnref|The Soviet Occupation}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0054)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073515/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0054%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=After Stalin|ref={{Sfnref|After Stalin}}|access-date=24 April 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0059)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111401/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0059%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=Domestic Policy and Its Results|ref={{Sfnref|Domestic Policy and Its Results}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0062)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111524/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0062%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Foreign Affairs in the 1960s and 1970s|ref={{Sfnref|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0066)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073626/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0066%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=The Political Atmosphere in the 1970s|ref={{Sfnref|The Political Atmosphere in the 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0068)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111029/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0068%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Bulgaria in the 1980s|ref={{Sfnref|Bulgaria in the 1980s}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0069)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111641/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0069%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|ref={{Sfnref|Topography}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073600/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0072%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|ref={{Sfnref|Climate}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073232/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0074%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 3|chapter=The Economy|ref={{Sfnref|The Economy}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0102)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110820/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0102%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Economy|chapter=Resource Base|ref={{Sfnref|Resource Base}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0103)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111053/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0103%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 4|chapter=Government and Politics|ref={{Sfnref|Government and Politics}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0149)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073159/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0149%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Arms Sales|ref={{Sfnref|Arms Sales}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0225)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110247/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0225%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Military Personnel|ref={{Sfnref|Military Personnel}}|access-date=20 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0216)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073623/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0216%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/lostintransition00ghod|title=Lost in Transition: Ethnographies of Everyday Life After Communism|publisher=Duke University Press|year=2011|isbn=978-0822351023|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|title=Muslim Lives in Eastern Europe: Gender, Ethnicity and the Transformation of Islam in Postsocialist Bulgaria|publisher=Princeton University Press|year=2009|asin=B015X41JMA|author-link=Kristen R. Ghodsee}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/redrivieragender0000ghod|title=The Red Riviera: Gender, Tourism and Postsocialism on the Black Sea|publisher=Duke University Press|year=2005|isbn=978-0822336624|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Golden|first=Peter Benjamin|url=https://www.academia.edu/12545004|title=An Introduction to the History of the Turkic Peoples: Ethnogenesis and State Formation in Medieval and Early Modern Eurasia and the Middle East|date=1992|publisher=[[Harrassowitz Verlag|Otto Harrassowitz]]|isbn=978-3447032742|author-link=Peter Benjamin Golden}} *{{cite EB1922|wstitle=Bulgaria|last1=Grogan|first1=Elinor F. B.}} *{{cite book|last=MacDermott|first=Mercia|url={{Google books|gh4IE6toGJMC|plainurl=yes}}|title=Bulgarian Folk Customs|publisher=Jessica Kingsley Publishers|year=1998|isbn=978-1853024863|pages=19, 64–70, 226}} *{{cite book|last1=Roisman|first1=Joseph|url={{Google books|QsJ183uUDkMC|plainurl=yes}}|title=A Companion to Ancient Macedonia|last2=Worthington|first2=Ian|publisher=John Wiley and Sons|year=2011|isbn=978-14-4435-163-7|ref={{Sfnref|Roisman|2011}}}} {{refend}} 7kggaj0yonr04lxbshzb1lv0wtbqwmz 6436821 6436650 2022-08-03T11:16:25Z Dean72 77466 radovi wikitext text/x-wiki {{Okvir_zemlje_svijeta | ime = Republika Bugarska | izvorno_ime = Република България | ime_genitiv = Bugarske | eng_ime = Bulgaria | zastava = Flag of Bulgaria.svg | grb = Coat of arms of Bulgaria.svg | lokacija = EU-Bulgaria.svg | službeni_jezik = [[Bugarski jezik|bugarski]] | glavni_grad = [[Sofija (grad)|Sofija]] | predstavnik_države_množina = Predsjednici | predstavnik_države = Predsjednik | predstavnik_države_osoba = [[Rumen Radev]] | predsjednik_vlade_osoba = [[Kiril Petkov]] | površina_poredak = 102 | površina = 110 910 | vode = 0,3 | stanovništvo_poredak = 104 | stanovništvo = 7 177 991<ref>[http://www.worldometers.info/world-population/bulgaria-population/ Poredak Stanovništva Bugarske 2017.], worldometers.info, pristupljeno 22. siječnja. 2017.</ref><ref>[ http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL?locations=BG Popis Stanovništva, 2015.], data.worldbank.org, pristupljeno 22. siječnja 2017.</ref> | godina_popisa = 2015. | gustoća_stanovništva = 69 | neovisnost = [[681.]] (osnovao ju [[Asparuh]])<br> [[22. rujna]] [[1908.]] (osamostaljenje od Osmanskog Carstva) | BDP_PKM_godina = 2012. | BDP_PKM = 103 705 milijardi $ | BDP_PKM_rang = 68. | BDP_PKM_per_capita = 15 933 $ | BDP_PKM_per_capita_rang = 64. | valuta = [[bugarski lev]] | stoti_dio_valute = 100 stotinki | vremenska_zona = +2 <br>[[UTC]] +3 ljeti | himna = [[Mila Rodino]]<br/><center>[[Datoteka:Mila Rodino instrumental.ogg]]</center> | internetski_nastavak = .bg | pozivni_broj = +359 | komentar = | moto = Съединението прави силата <br> (''Saedinenieto pravi silata'') <br> ([[Bugarski jezik|bugarski]]: "U jedinstvu je snaga") }} '''Bugarska''' (([[Bugarski jezik|bug.]] България, latinizirano: ''Bǎlgarija''), službeno '''Republika Bugarska''',{{Efn|{{lang-bg|Република България|links=no|Republika Bǎlgariya}}, {{IPA-bg|rɛˈpublikɐ bɐɫˈɡarijɐ|IPA}})}} je država u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Nalazi se na istočnoj strani [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] i graniči s [[Rumunjska|Rumunjskom]] na sjeveru, [[Srbija|Srbijom]] i [[Sjeverna Makedonija|Sjevernom Makedonijom]] na zapadu, [[Grčka|Grčkom]] i [[Turska|Turskom]] na jugu te [[Crno more|Crnim morem]] na istoku. Bugarska se prostire na teritoriju od 110 994 m², i [[Popis europskih zemalja po površini|šesnaesta je po veličini država]] u Europi. [[Sofija]] je glavni i [[Dodatak:Popis gradova u Bugarskoj|najveći grad zemlje]], ostali veći gradovi su [[Plovdiv]], [[Varna]] i [[Burgas]]. Jedna od najranijih prapovijesnih zajednica u zemljama današnje Bugarske bila je [[Mlađe kameno doba|neolitska]] [[Karanovska kultura]], iz 6500. pr. Kr. Od 6. do 3. stoljeća pr. Kr. na području sadašnje Bugarske vodili su borbu za prevlast [[Tračani]], [[Perzijanci]], [[Kelti]] i [[Antički Makedonci]]. Politička stabilnost je nastupila kada je [[Rimsko Carstvo]] osvojilo regiju 45. godine, nakon propasti rimske države, ponovno su se rasplamsali plemenski sukobi i invazije različitih naroda. Oko 6. stoljeća ova su područja naselili rani [[Slaveni]]. [[Protobugari|Bugari]] predvođeni [[Asparuh|Asparuhom iz Bugarske]] napali su iz zemalja [[Stara Velika Bugarska|(Stare Velike) Bugarske]] i trajno zauzeli taj dio Balkana u kasnom 7. stoljeću. Osnovali su [[Prvo Bugarsko Carstvo|(Podunavsku) Bugarsku]], koju je [[Bizantsko carstvo]] priznalo ugovorom iz 681. godine. Bugarsko carstvo dominiralo je većim dijelom [[Balkanski poluotok|Balkana]] i značajno utjecao na [[Slaveni|slavenske]] narode razvojem [[Ćirilica|ćirilice]]. Prvo bugarsko carstvo trajalo je do ranog 11. stoljeća, kada ga je bizantski car [[Bazilije II.]] osvojio i razorio. [[Ustanak Asena i Petra|Uspješna bugarska pobuna]] 1185. uspostavila je [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugo bugarsko carstvo]], koje je doseglo svoj vrhunac pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.). Nakon brojnih iscrpljujućih ratova i feudalnih sukoba, carstvo se raspalo 1396. godine i palo pod [[Osmansko Carstvo|osmansku]] vlast na gotovo pet stoljeća. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusko-turski rat iz 1877.]] imao je za posljedicu stvaranjem treće i sadašnje bugarske države. Mnogi etnički Bugari ostali su izvan granica nove nacije, što je potaknulo [[Iredentizam|iredentističke]] osjećaje koji su doveli do nekoliko sukoba sa susjedima i saveza s Njemačkom u oba svjetska rata. Godine 1946. Bugarska je postala dijelom [[Istočni blok|istočnog bloka]] pod sovjetskim vodstvom, te je postala [[Narodna Republika Bugarska|socijalistička država]]. Vladajuća [[Bugarska komunistička partija|Komunistička partija]] odrekla se svog monopola na vlast nakon [[Pad komunizma|revolucija 1989.]] i dopustila [[Višestranački sustav|višestranačke]] izbore. Bugarska je tada prešla na [[Parlamentarna demokracija|demokratski parlamentarni sustav]] i tržišno gospodarstvo. Od usvajanja [[Ustav Bugarske|demokratskog ustava]] 1991. godine, Bugarska je bila [[unitarna država|unitarna]] [[parlamentarna republika]] koju je činilo 28 pokrajina s visokim stupnjem političke, upravne i gospodarske centralizacije. Bugarska je [[Zemlje u razvoju|zemlja u razvoju]] s gospodarstvom [[Gospodarstvo Bugarske|višeg srednjeg dohotka]] i nalazi se na 56. mjestu prema [[HDI|indeksu ljudskog razvoja]]. Njezino [[tržišno gospodarstvo]] dio je [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenog europskog tržišta]] i uglavnom se temelji na uslugama, a zatim slijede industrija — posebice izgradnja strojeva i rudarstvo — te poljoprivreda. Rasprostranjena [[korupcija]] veliki je socioekonomski problem. Bugarska je rangirana kao najkorumpiranija zemlja [[Europska unija|Europske unije]] u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Corruption Perceptions Index 2018 Executive Summary|url=https://www.transparency.org/files/content/pages/2018_CPI_Executive_Summary.pdf|access-date=10. veljače 2019.|publisher=[[Transparency International]]|page=12}}</ref> Zemlja se također suočava s demografskom krizom, s godišnjim smanjenjem stanovništva koje traje od 1990. Trenutno broji otprilike sedam milijuna stanovnika, što je značajno smanjenje od vrhunca od gotovo devet milijuna kojeg je dosegla 1988. godine. Bugarska je članica Europske unije, [[NATO|NATO-]] a i [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], također je članica utemeljiteljica [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OESS-a]], te je tri puta zauzela mjesto u [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda]]. == Etimologija == Ime ''Bugarska'' potječe od ''[[Protobugari|Bugara]]'', plemena [[Turkijski narodi|turkijskog]] podrijetla koje je osnovalo [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Njihovo ime nije u potpunosti razjašnjeno i teško ga je pronaći prije 4. stoljeća nove ere,{{Sfn|Golden|1992}} ali je moguće da potječe od praturske riječi ''bulģha'' ("miješati", "tresti") i njezine izvedenice ''bulgak'' ("pobuna", "nered").<ref>{{Citiranje knjige|last=Bowersock|first=Glen W.|url={{Google books|c788wWR_bLwC|page=354|plainurl=yes}}|title=Late Antiquity: a Guide to the Postclassical World|publisher=Harvard University Press|year=1999|isbn=978-0674511736|page=354}}</ref> Značenje se dalje može proširiti na "pobuniti se", "poticati" ili "proizvesti stanje nereda", pa tako, u izvedenici, "ometači".<ref>{{Citiranje knjige|last=Petersen|first=Leif Inge Ree|url={{Google books|BRGaAAAAQBAJ|page=369|plainurl=yes}}|title=Siege Warfare and Military Organization in the Successor States (400–800 AD): Byzantium, the West and Islam|publisher=Brill|year=2013|isbn=978-9004254466|page=369}}</ref>{{Sfn|Golden|1992}} Plemenske skupine u [[Unutarnja Azija|unutarnjoj Aziji]] s fonološki bliskim imenima često su opisivane sličnim terminima, kao [[Jie (narod)|Buluoji]], sastavnica "[[Wu Hu|pet barbarskih]]" skupina, koje su tijekom 4. stoljeća prikazivane i kao "mješanci" i "smutljivci".{{Sfn|Chen|2012}} == Povijest == === Prapovijest i antika === [[Datoteka:Sofia_-_Odrysian_Wreath_from_Golyamata_Mogila.jpg|alt=Thracian golden wreath exhibited in the National Historical Museum|lijevo|mini|230px|Odriški zlatni [[vijenac]] u [[Nacionalni povijesni muzej (Bugarska)|Nacionalnom povijesnom muzeju]]]] Ostaci [[Neandertalac|neandertalaca]] na tom području datiraju iz razdoblja prije oko 150 000 godina ili [[Srednji paleolitik|srednjeg paleolitika]] i neki su od najranijih tragova ljudske aktivnosti u zemljama moderne Bugarske.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Tillier|first=Anne-Marie|last2=Sirakov|first2=Nikolay|last3=Guadelli|first3=Aleta|last4=Fernandez|first4=Philippe|last5=Sirakova|first5=Svoboda|date=October 2017|title=Evidence of Neanderthals in the Balkans: The infant radius from Kozarnika Cave (Bulgaria)|journal=Journal of Human Evolution|volume=111|issue=111|pages=54–62|doi=10.1016/j.jhevol.2017.06.002|pmid=28874274}}</ref> Pronađeni ostaci ''[[Čovjek|Homo sapiensa]]'' datirani su na 47 000 godina pr. Kr. Ovi su ostaci najraniji dokaz migriranja modernih ljudi u Europu.<ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Fewlass, H, Talamo, S, Wacker, S, et. al|date=2020|title=A 14C chronology for the Middle to Upper Palaeolithic transition at Bacho Kiro Cave, Bulgaria|journal=Nature Ecology & Evolution|volume=4|issue=6|pages=794–801|doi=10.1038/s41559-020-1136-3|pmid=32393865}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|vauthors=Hublin, J, Sirakov, N, Aldeias, V, et. al|date=2020|title=Initial Upper Palaeolithic ''Homo sapiens'' from Bacho Kiro Cave, Bulgaria|url=https://kar.kent.ac.uk/81524/1/Hublin%20et%20al%20_authors%20accepted.pdf|journal=Nature|volume=581|issue=7808|pages=299–302|bibcode=2020Natur.581..299H|doi=10.1038/s41586-020-2259-z|pmid=32433609}}</ref> [[Karanovska kultura]] nastala je oko 6500 godina pr. Kr. i bila je jedno od nekoliko [[Mlađe kameno doba|neolitskih]] društava u regiji koja su razvila [[Poljoprivreda|poljoprivredu]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Gimbutas|first=Marija A.|url={{Google books|SLACTsmH4aYC|page=29|plainurl=yes}}|title=The Gods and Goddesses of Old Europe: 7000 to 3500 BC Myths, Legends and Cult Images|publisher=University of California Press|year=1974|isbn=978-0520019959|pages=29–32}}</ref> [[Varnska kultura|Varnskoj kulturi]] iz [[Bakreno doba|bakrenog doba]] (peto tisućljeće pr. Kr.) pripisuje se izum [[Zlatarstvo|metalurgije zlata]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Roberts|first=Benjamin W.|last2=Thornton|first2=Christopher P.|year=2009|title=Development of metallurgy in Eurasia|url=https://www.academia.edu/371376|journal=Antiquity|publisher=Department of Prehistory and Europe, [[British Museum]]|volume=83|issue=322|page=1015|doi=10.1017/S0003598X00099312|access-date=28 July 2018|quote=In contrast, the earliest exploitation and working of gold occurs in the Balkans during the mid-fifth millennium BC, several centuries after the earliest known copper smelting. This is demonstrated most spectacularly in the various objects adorning the burials at Varna, Bulgaria (Renfrew 1986; Highamet al. 2007). In contrast, the earliest gold objects found in Southwest Asia date only to the beginning of the fourth millennium BC as at Nahal Qanah in Israel (Golden 2009), suggesting that gold exploitation may have been a Southeast European invention, albeit a short-lived one.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=de Laet|first=Sigfried J.|url={{Google books|BnY0KYbJC6wC|page=99|plainurl=yes}}|title=History of Humanity: From the Third Millennium to the Seventh Century BC|publisher=UNESCO / Routledge|year=1996|isbn=978-92-3-102811-3|page=99|quote=The first major gold-working centre was situated at the mouth of the Danube, on the shores of the Black Sea in Bulgaria}}</ref> [[Nekropola u Varni|Blago Varnske nekropole]] sadrži najstariji zlatni nakit na svijetu čija je približna starost preko 6000 godina.<ref>{{Citiranje knjige|last=Grande|first=Lance|url={{Google books|RnE9Fa4pbn0C|page=292|plainurl=yes}}|title=Gems and Gemstones: Timeless Natural Beauty of the Mineral World|publisher=University of Chicago Press|year=2009|isbn=978-0-226-30511-0|page=292|quote=The oldest known gold jewelry in the world is from an archaeological site in Varna Necropolis, Bulgaria, and is over 6,000 years old (radiocarbon dated between 4,600 BC and 4,200 BC).}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|gFEARIQ6zYoC|page=39|plainurl=yes}}|title=The Lost World of Old Europe: The Danube Valley, 5000–3500 BC|publisher=Institute for the Study of the Ancient World|year=2010|isbn=978-0-691-14388-0|editor-last=Anthony|editor-first=David W.|pages=39, 201|quote=grave 43 at the Varna cemetery, the richest single grave from Old Europe, dated about 4600–4500 BC.|editor-last2=Chi|editor-first2=Jennifer}}</ref> Ovo je blago bilo dragocjeno otkriće koje je omogućilo razumijevanje društvene hijerarhije i stratifikacije u najranijim europskim društvima.<ref>{{Citiranje weba|title=The Gumelnita Culture|url=https://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121013045509/http://www.culture.gouv.fr/culture/arcnat/harsova/en/dobro3.htm|archive-date=13 October 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Government of France|quote=The Necropolis at Varna is an important site in understanding this culture.}}</ref><ref name="CENTCOM">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Schoenberger|first=Erica|url={{Google books|TO5TBAAAQBAJ|page=81|plainurl=yes}}|title=Nature, Choice and Social Power|publisher=Routledge|year=2015|isbn=978-0-415-83386-8|page=81|quote=The graves at Varna range from poor to richly endowed, suggesting a rather high degree of social differentiation. Their discovery has led to a re-evaluation of the form of social organization characteristic of the Varna culture and of the onset of social stratification in Neolithic cultures.}}</ref> [[Tračani]], jedna od tri primarne skupine predaka modernih [[Bugari|Bugara]], pojavili su se na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]] nešto prije 12. stoljeća pr. Kr.{{Sfn|Crampton|1987}}<ref name="EBBulgars">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Boardman|first=John|url={{Google books|vXljf8JqmkoC|page=53|plainurl=yes}}|title=The Cambridge Ancient History – part 1: The Prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean World, Tenth to Eighth Centuries BC|last2=Edwards|first2=I.E.S.|last3=Sollberger|first3=E.|publisher=Cambridge University Press|year=1982|isbn=978-0521224963|volume=3|page=53|quote=Yet we cannot identify the Thracians at that remote period, because we do not know for certain whether the Thracian and Illyrian tribes had separated by then. It is safer to speak of Proto-Thracians from whom there developed in the Iron Age}}</ref> Istaknuli su se u [[Metalurgija|metalurgiji]] i imali su određen kulturni utjecaj na [[Stara Grčka|Antičke Grke]], koji su preuzeli su njih [[Orfej|Orfejeve]] i [[Dioniz|Dionizijeve]] kultove, ali nikad nisu razvili državni sustav vlasti, već su ostali na plemenskoj strukturi vladanja.<ref name="EBBalkans">{{Cite encyclopedia}}</ref> Perzijsko [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|Ahemenidsko Carstvo]] osvojilo je dijelove današnje Bugarske (osobito istočnu Bugarsku) u 6. stoljeću pr. Kr. i zadržalo je kontrolu nad regijom do [[Druga perzijska invazija Grčke|479. godine pr. Kr]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Kidner|first=Frank|url={{Google books|1_E_CQAAQBAJ|page=57|plainurl=yes}}|title=Making Europe: The Story of the West|publisher=Cengage Learning|year=2013|isbn=978-1111841317|page=57}}</ref>{{Sfn|Roisman|2011}} Invazija je postala katalizator za jedinstvo Tračana, a većina njihovih plemena ujedinila se pod kraljem [[Teres I.|Teresom]] i formirala [[Odrisko kraljevstvo|Odrisko Kraljevstvo]] 470-ih godina pr. Kr.<ref name="EBBalkans" />{{Sfn|Roisman|2011}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Nagle|first=D. Brendan|title=Readings in Greek History: Sources and Interpretations|publisher=Oxford University Press|year=2006|isbn=978-0199978458|page=230|quote=However, one of the Thracian tribes, the Odrysians, succeeded in unifying the Thracians and creating a powerful state}}</ref> Ovo je kraljevstvo oslabio i natjerao u vazalstvo [[Filip II. Makedonski]] 341. pr. Kr.,<ref>{{Citiranje knjige|last=Ashley|first=James R.|url={{Google books|nTmXOFX-wioC|page=139|plainurl=yes}}|title=The Macedonian Empire: The Era of Warfare Under Philip II and Alexander the Great, 359–323 B.C|publisher=McFarland & Company, Inc.|year=1998|isbn=978-0786419180|pages=139–140}}</ref> a područje su napali [[Kelti]] u 3. stoljeću i ondje osnovali svoju državu s glavnim gradom [[Tilis|Tilisom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=O Hogain|first=Daithi|url={{Google books|-yd1huHoXJwC|page=69|plainurl=yes}}|title=The Celts: A History|date=2002|publisher=The Boydell Press|isbn=978-0851159232|pages=69–71}}</ref> Područje Bugarske konačno postaje [[Tracija (rimska provincija)|provincija]] [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] 45. godine.<ref>{{Citiranje knjige|url={{Google books|lNV6-HsUppsC|page=55|plainurl=yes}}|title=The Oxford Encyclopedia of Ancient Greece and Rome|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0-19-517072-6|editor-last=Gagarin|editor-first=Michael|volume=1|page=55}}</ref> Do kraja 1. stoljeća nove ere rimska je uprava uspostavljena nad cijelim Balkanskim poluotokom, a [[kršćanstvo]] se počelo širiti u regiji u 4. stoljeću.<ref name="EBBalkans2">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Gotska Biblija|Gotsku Bibliju]] — prvu knjigu na [[Germanski jezici|germanskom jeziku]] — stvorio je [[Goti|gotski]] biskup [[Wulfila|Ulfila]] u današnjoj sjevernoj Bugarskoj oko 381.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Regija je došla pod kontrolu [[Bizant|Bizanta]] nakon [[Pad Zapadnog Rimskog Carstva|pada Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine. Bizant je vodio dugotrajni rat protiv Perzije i nije mogao obraniti svoje balkanske teritorije od barbarskih napada.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> To je omogućilo Slavenima da kao pljačkaši uđu na Balkanski poluotok, prvenstveno kroz područje između rijeke Dunav i Balkanskih planina poznato kao [[Mezija]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Singleton|first=Fred|url={{Google books|qTLSZ3ucaZMC|page=13|plainurl=yes}}|title=A Short History of the Yugoslav Peoples|last2=Fred|first2=Singleton|publisher=Cambridge University Press|year=1985|isbn=9780521274852|pages=13–14}}</ref> Postupno je unutrašnjost poluotoka postala zemlja [[Sklavinija|Južnih Slavena]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Fouracre|first=Paul|url={{Google books|JcmwuoTsKO0C|page=524|plainurl=yes}}|title=The New Cambridge Medieval History: Volume 1, c. 500 – c. 700|last2=McKitterick|first2=Rosamond|last3=Reuter|first3=Timothy|last4=Abulafia|first4=David|last5=Luscombe|first5=David Edward|last6=Allmand|first6=C.T.|last7=Riley-Smith|first7=Jonathan|last8=Jones|first8=Michael|publisher=Cambridge University Press|year=1995|isbn=9780521362917|page=524}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url=https://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|title=The Making of the Slavs: History and Archaeology of the Lower Danube Region, c. 500–700|date=2001|publisher=Cambridge University Press|isbn=9781139428880|pages=311–334|access-date=20 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326235159/http://www.limesromanus.org/sites/all/files/The%20Making%20of%20the%20Slavs.pdf|archive-date=26 March 2016|url-status=dead}}</ref> Slaveni su asimilirali djelomično [[Helenizam|helenizirane]], romanizirane i [[Trački Goti|gotizirane]] Tračane u ruralnim područjima.{{Sfn|MacDermott|1998}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|title=Historical Dictionary of Bulgaria|publisher=Rowman & Littlefield|year=2014|isbn=978-1442241794|page=5}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|title=The Blackwell Companion to Eastern Christianity|publisher=Wiley-Blackwell|year=2010|isbn=978-1444333619|editor-last=Parry|editor-first=Ken|page=48|quote=The conquest of the Balkans and the rise of the Bulgarian Empire was not a disaster for the indigenous population and its material and spiritual culture. The settlers and the local Romanised or semi-Romanised Thraco-Illyrian Christians influenced each other's way of life and socio-economic organization, as well as each other's cultures, language and religious outlook.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Wolfram|first=Herwig|url={{Google books|xsQxcJvaLjAC|page=8|plainurl=yes}}|title=History of the Goths|publisher=University of California Press|year=1990|isbn=978-0520069831|page=8}}</ref> === Prvo Bugarsko Carstvo === [[Datoteka:Borismeetingdisciples.JPG|desno|mini|250px|Susret kneza Borisa I. s učenicima svetih Ćirila i Metoda.]] Nedugo nakon slavenskog prodora, [[Mezija]] je ponovno napadnuta, ovaj put od strane [[Protobugari|Bugara]] pod [[Kan (naslov)|kanom]] [[Asparuh|Asparuhom]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Zlatarski|first=Vasil|url=http://macedonia.kroraina.com/vz1a/vz1a_b1_1.html|title=V. Zlatarski - Istorija 1A - b1 - 1|publisher=Marin Drinov Publishing House|year=1938|isbn=978-9544302986|page=188|language=bg|script-title=bg:История на Първото българско Царство. I. Епоха на хуно–българското надмощие (679–852)|trans-title=History of the First Bulgarian Empire. Period of Hunnic-Bulgarian domination (679–852)|access-date=23 May 2012}}</ref> Njihova horda bila je ostatak [[Stara Velika Bugarska|stare Velike Bugarske]], izumrle plemenske konfederacije smještene sjeverno od Crnog mora u današnjoj Ukrajini i južnoj Rusiji. Asparuh je 680. godine napao bizantske teritorije u Meziji i pokorio tamošnja slavenska plemena.<ref name="EBBulgars2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Mirovni ugovor s [[Bizant|Bizantskim Carstvom]] potpisan je 681. godine, označavajući utemeljenje [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvog bugarskog carstva]]. Manjinski Bugari činili su blisko povezanu vladajuću kastu.<ref name="fine">{{Citiranje knjige|last=Fine|first=John V.A.|url=https://books.google.com/books?id=Y0NBxG9Id58C&pg=PR4|title=The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century|last2=Fine|first2=John Van Antwerp|publisher=University of Michigan Press|year=1991|isbn=978-0472081493|pages=68–70}}</ref> Novi vladari koji su preuzimali vlast jačali su bugarsku državu tijekom 8. i 9. stoljeća. [[Krum]] je uveo pisani zakonik<ref>{{Citiranje knjige|last=Vlasto|first=Alexis P.|url={{Google books|fpVOAAAAIAAJ|page=157|plainurl=yes}}|title=The Entry of the Slavs Into Christendom: An Introduction to the Medieval History of the Slavs|publisher=Cambridge University Press|year=1970|isbn=978-0521074599|page=157}}</ref> i zaustavio veliki bizantski prodor u [[Bitka kod Pliske|bitci kod Pliske]], u kojoj je ubijen bizantski car [[Nikefor I.]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Boris I.]] ukinuo je 864. godine [[poganstvo]] u korist [[Pravoslavna crkva|istočnog pravoslavnog kršćanstva]]. [[Pokrštavanje Bugarske|Pokrštavanje]] je pratilo bizantsko priznanje [[Bugarska pravoslavna Crkva|bugarske crkve]]<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> i prihvaćanje [[Ćirilica|ćirilice]], razvijene u glavnom gradu [[Veliki Preslav|Preslavu]].{{Sfn|Crampton|2007}} Zajednički jezik, vjera i pismo ojačali su središnju vlast i postupno stopili Slavene i Bugare u jedinstveni narod koji govori jednim [[Slavenski jezici|slavenskim jezikom]].<ref name="EB">{{Cite encyclopedia}}</ref>{{Sfn|Crampton|2007}} Zlatno doba započelo je tijekom 34-godišnje vladavine [[Simeon|Simeona Velikog]], pod čijom je vlašću država dosegla najveće teritorijalno proširenje.{{Sfn|The First Golden Age}} Nakon Simeonove smrti, Bugarska je oslabljena ratovima s [[Mađari|Mađarima]] i [[Pečenezi|Pečenezima]] i širenjem [[Bogumilstvo|bogumilske hereze]].<ref name="EB2">{{Cite encyclopedia}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Browning|first=Robert|url=https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194|title=Byzantium and Bulgaria|publisher=Temple Smith|year=1975|isbn=978-0520026704|pages=[https://archive.org/details/byzantiumbulgari0000brow/page/194 194–195]}}</ref> Grad Preslav u konačnici je zauzela bizantska vojska 971. godine nakon uzastopnih [[Kijevska Rus'|ruskih]] i bizantskih invazija.<ref name="EB2" /> Carstvo se nakratko oporavilo od napada pod [[Samuilo|Samuilom]],<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> no bizantski car [[Bazilije II.|Bazilije II]] porazio je bugarsku vojsku kod [[Bitka kod Kleidiona|Ključa]] 1014. godine. Samuilo je umro ubrzo nakon bitke,<ref>{{Citiranje knjige|last=Scylitzae|first=Ioannis|title=Synopsis Historiarum|work=Corpus Fontium Byzantiae Historiae|publisher=De Gruyter|year=1973|isbn=978-3-11-002285-8|page=457}}</ref> a 1018. Bizant je u potpunosti osvojio Prvo bugarsko carstvo.{{Sfn|Crampton|1987}} Nakon osvajanja, Bazilije II je spriječio pobune zadržavši vlast lokalnog plemstva, integrirajući ih u bizantsku birokraciju i aristokraciju i oslobodivši njihove zemlje obveze plaćanja poreza u zlatu, dopuštajući umjesto toga porez u naturi.<ref name="Averil">{{Citiranje knjige|last=Cameron|first=Averil|url=https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came|title=The Byzantines|publisher=Blackwell Publishing|year=2006|isbn=978-1-4051-9833-2|page=[https://archive.org/details/byzantinesthepeo00came/page/n186 170]|url-access=limited}}</ref><ref name="Ostrog">{{Citiranje knjige|last=Ostrogorsky|first=Georgije|url=https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311|title=History of the Byzantine State|publisher=Rutgers University Press|year=1969|isbn=978-0813511986|page=[https://archive.org/details/historyofbyzanti00ostr/page/311 311]}}</ref> [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska patrijaršija]] svedena je na [[Ohridska arhiepiskopija|arhiepiskopiju]], ali je zadržala svoj [[Autokefalnost|autokefalni status]] i svoje [[Dijeceza|biskupije]].<ref name="Ostrog" /><ref name="Averil" /> === Drugo bugarsko carstvo === [[Datoteka:20140621_Veliko_Tarnovo_002.jpg|alt=A view of the walls of Tsarevets fortress in Tarnovo|mini|Zidine [[Tsarevets (tvrđava)|tvrđave Tsarevets]] u [[Veliko Trnovo|Velikom Trnovu]], glavnom gradu Drugog carstva]] Bizantska unutarnja politika promijenila se nakon Bazilijeve smrti kada je izbio niz neuspješnih pobuna, a najveću je predvodio [[Petar Deljan]]. Autoritet Carstva opao je nakon katastrofalnog vojnog [[Bitka kod Manzikerta|poraza kod Manzikerta]] protiv [[Seldžuci|seldžučkih]] osvajača, a dodatno su ga potresli [[križarski ratovi]]. Time su spriječeni bizantski pokušaji [[helenizacija|helenizacije]] i stvoreno je plodno tlo za daljnji ustanak. Godine 1185. plemići iz [[Asenovci|dinastije Asen]] [[Ivan Asen I.]] i Petar IV . organizirali su veliki ustanak i uspjeli ponovno uspostaviti bugarsku državu. Ivan Asen i Petar postavili su temelje Drugog bugarskog carstva s prijestolnicom u [[Veliko Trnovo|Trnovu]].<ref name="EBSecondEmpire">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Kalojan]], treći od asenskih monarha, proširio je svoju vlast na [[Beograd]] i [[Ohrid]]. Priznao je duhovno vrhovništvo [[Papa|pape]] i primio kraljevsku krunu od [[Papinski legat|papinskog legata]].<ref name="EB1911">{{Cite EB1911}}</ref> Carstvo je dosegnulo svoj zenit pod [[Ivan Asen II.|Ivanom Asenom II.]] (1218. – 1241.), kada su se njegove granice proširile do obala [[Albanija|Albanije]], Srbije i [[Epir|Epira]], dok su trgovina i kultura cvjetali.<ref name="EB1911" /><ref name="EBSecondEmpire2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Vladavina Ivana Asena također je obilježena odmakom od Rima u vjerskim pitanjima.{{Sfn|Crampton|1987}} Dinastija Asena izumrla je 1257. godine. Uslijedili su unutarnji sukobi i neprekidni bizantski i ugarski napadi, koji su [[Zlatna Horda|Mongolima]] omogućili uspostavljanje suvereniteta nad oslabljenom bugarskom državom.<ref name="EB19112">{{Cite EB1911}}</ref>{{Sfn|Crampton|1987}} Godine 1277. svinjar [[Ivajlo Bugarski|Ivajlo]] poveo je [[Ivajlov ustanak|veliku seljačku pobunu]] koja je protjerala Mongole iz Bugarske i nakratko ga učinila carem.<ref name="Martin 2017">{{Citiranje knjige|last=Martin|first=Michael|url={{Google books|gN8lDwAAQBAJ|page=344|plainurl=yes}}|title=City of the Sun: Development and Popular Resistance in the Pre-Modern West|publisher=Algora Publishing|year=2017|isbn=978-1628942798|page=344}}</ref><ref name="EBSecondEmpire3">{{Cite encyclopedia}}</ref> S vlasti su ga 1280. svrgnuli [[Boljari|feudalni veleposjednici]],<ref name="Martin 2017" /> čiji su frakcijski sukobi prouzročili da se Drugo bugarsko carstvo raspalo na male feudalne posjede sve do 14. stoljeća.<ref name="EBSecondEmpire3" /> Ove rascjepkane krnje države, dva carstva u [[Vidinsko carstvo|Vidinu]] i [[Drugo Bugarsko Carstvo|Trnovu]] i [[Despotovina Dobrudža|Despotovina]] Dobrudža, postale su lak plijen za novu prijetnju koja je pristizala s jugoistoka: [[Osmanska dinastija|Osmanske Turke]].<ref name="EB19112" /> === Osmanska vlast === [[Datoteka:Battle_of_Nicopolis,_1396,_Facsimile_of_a_Miniature_Conserved_in_the_Topkapi_Museum_in_Istanbul-.jpg|lijevo|mini|230px|Bitka kod Nikopolja 1396. označila je kraj srednjovjekovne bugarske državnosti.]] Bizantinci su najprije 1340-ih zaposlili Osmanlije kao plaćenike, koji su kasnije sami postali osvajači.<ref name="Ottoman rule">{{Cite encyclopedia}}</ref> Sultan [[Murat I.]] osvojio je [[Edirne|Adrijanopol]] od Bizanta 1362.; [[Sofija]] je pala 1382., a nakon [[Šumen|nje Shumen]] 1388.<ref name="Ottoman rule" /> Osmansko Carstvo završilo je osvajanje bugarskih zemalja 1393. godine kada je Tarnovo opljačkano nakon tromjesečne opsade i [[Bitka kod Nikopolja|bitke kod Nikopolja]] koja je dovela do pada Vidinskog carstva 1396. godine. [[Sozopol]] je bio posljednje bugarsko naselje koje je palo 1453.<ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=10 October 2011|title=Old Town Sozopol – Bulgaria's 'Rescued' Miracle and Its Modern Day Saviors|url=https://www.novinite.com/articles/132804/|access-date=16 November 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarsko plemstvo je eliminirano, a seljaštvo je [[Kmetstvo|porobljeno]] od osmanskih gospodara,<ref name="Ottoman rule" /> dok je velik dio obrazovanog svećenstva pobjegao u druge zemlje.<ref name="Jireček">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> Bugari su bili podvrgnuti teškim porezima (uključujući [[Danak u krvi|devširme]] ili danak u ''krvi''), njihova kultura je potisnuta<ref name="Jireček2">{{Citiranje knjige|last=Jireček|first=K.J.|url={{Google books|VBhThVLpc4MC|page=88|plainurl=yes}}|title=Geschichte der Bulgaren|publisher=Nachdr. d. Ausg. Prag|year=1876|isbn=978-3487064086|page=88|language=de|trans-title=History of the Bulgarians|author-link=Konstantin Josef Jireček}}</ref> i doživjeli su djelomičnu [[Islamizacija|islamizaciju]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Minkov|first=Anton|url={{Google books|zQsB_AghBKkC|page=193|plainurl=yes}}|title=Conversion to Islam in the Balkans: Kisve Bahası – Petitions and Ottoman Social Life, 1670–1730|publisher=Brill|year=2004|isbn=978-9004135765|page=193}}</ref> Osmanske vlasti uspostavile su vjersku upravnu zajednicu pod nazivom [[Rum Millet|Rum milet]], koja je upravljala svim pravoslavcima bez obzira na njihovu etničku pripadnost.<ref>{{Citiranje knjige|last=Detrez|first=Raymond|url={{Google books|htMUx8qlWCMC|page=36|plainurl=yes}}|title=Europe and the Historical Legacies in the Balkans|publisher=Peter Lang Publishers|year=2008|isbn=978-9052013749|page=36}}</ref> Većina lokalnog stanovništva tada je postupno izgubila nacionalnu svijest, identificirajući se samo po vjeri.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fishman|first=Joshua A.|url={{Google books|7oAUeUVtc58C|page=276|plainurl=yes}}|title=Handbook of Language and Ethnic Identity: Disciplinary and Regional Perspectives|publisher=Oxford University Press|year=2010|isbn=978-0195374926|page=276|quote=There were almost no remnants of a Bulgarian ethnic identity; the population defined itself as Christians, according to the Ottoman system of millets, that is, communities of religious beliefs. The first attempts to define a Bulgarian ethnicity started at the beginning of the 19th century.|access-date=30 September 2018}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Roudometof|first=Victor|url={{Google books|I9p_m7oXQ00C|page=68|plainurl=yes}}|title=Nationalism, Globalization, and Orthodoxy: The Social Origins of Ethnic Conflict in the Balkans|last2=Robertson|first2=Roland|publisher=Greenwood Publishing Group|year=2001|isbn=978-0313319495|pages=68–71}}</ref> Svećenstvo koje je ostalo u nekim izoliranim samostanima održalo je svoj etnički identitet na životu, omogućivši mu opstanak u udaljenim ruralnim područjima,{{Sfn|Crampton|1987}} i u militantnoj [[Katolička Crkva u Bugarskoj|katoličkoj zajednici]] na sjeverozapadu zemlje.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=261|plainurl=yes}}|title=Religion and Power in Europe: Conflict and Convergence|publisher=Edizioni Plus|year=2007|isbn=978-8884924643|page=261}}</ref> [[Datoteka:The_defeat_of_Shipka_Peak,_Bulgarian_War_of_Independence.JPG|alt=The Defence of the Eagle's Nest, painting by Alexey Popov from 1893, depicting the Defence of Shipka Pass|mini|Rusko-bugarska obrana prolaza Shipka 1877.]] Kako je osmanska moć počela slabiti, [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo|Rusija]] vidjele su bugarske kršćane kao potencijalne saveznike. [[Habsburška Monarhija|Austrijanci]] su prvo podržali [[Prvi Tarnovski ustanak|ustanak u Tarnovu 1598.]], zatim [[Drugi Trnovski ustanak|drugi 1686.]], [[Čiprovački ustanak]] 1688. i konačno [[Karpoševa buna|Karpoševu pobunu]] 1689.<ref name="Decline">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Rusko Carstvo|Rusko se Carstvo]] također nametnulo kao zaštitnik kršćana u osmanskim zemljama [[Kučuk-Kajnardžijski mir|sporazumom iz Küçük Kaynarca]] 1774.<ref name="Decline" /> Zapadnoeuropsko [[prosvjetiteljstvo]] u 18. stoljeću utjecalo je na početak [[Bugarski narodni preporod|bugarskog nacionalnog preporoda]].<ref name="Ottoman rule2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Obnovila je nacionalnu svijest i dala ideološku podlogu oslobodilačkoj borbi, što je rezultiralo Travanjskim ustankom 1876. godine. Dok su otomanske vlasti gušile pobunu, ubijeno je do 30 000 Bugara. Masakri su potaknuli [[Velesila|velike sile]] na djelovanje.{{Sfn|The Final Move to Independence}} Sazvali su [[Carigradske konferencije|Carigradsku konferenciju]] 1876., ali njihove je odluke Osmansko Carstvo odbacilo. To je omogućilo [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] da traži vojno rješenje bez opasnosti od sukoba s drugim velikim silama, kao što se dogodilo u [[Krimski rat|Krimskom ratu]].{{Sfn|The Final Move to Independence}} Godine 1877. [[Rusko-turski rat (1877. – 1878.)|Rusija je objavila rat]] Osmanlijama i porazila ih uz pomoć [[Opalčenci|bugarskih pobunjenika]], posebno tijekom ključne [[Bitka na prijevoju Šipka|bitke na prijevoju Šipka]] koja je osigurala rusku kontrolu nad glavnom cestom prema [[Carigrad|Carigradu]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2011|title=Reminiscence from Days of Liberation*|url=http://novinite.com/view_news.php?id=125840|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> === Treća bugarska država === [[Rusko Carstvo|Rusija]] i [[Osmansko Carstvo]] potpisali su 3. ožujka 1878. godine [[Sanstefanski mir]]. Trebalo je uspostaviti autonomnu bugarsku kneževinu koja obuhvaća [[Mezija|Meziju]], [[Makedonija (regija)|Makedoniju]] i [[Tracija (regija)|Trakiju]], otprilike na teritorijima [[Drugo Bugarsko Carstvo|Drugog bugarskog carstva]],{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref>{{Citiranje knjige|last=Blamires|first=Cyprian|url={{Google books|jR98-nvD2rZSVau4C|page=107|plainurl=yes}}|title=World Fascism: A Historical Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2006|isbn=978-1576079409|page=107|quote=The "Greater Bulgaria" re-established in March 1878 on the lines of the medieval Bulgarian empire after liberation from Turkish rule did not last long.}}</ref> i ovaj se dan danas slavi državni praznik [[Dan oslobođenja (Bugarska)|Dan nacionalnog oslobođenja]].<ref>{{Citiranje weba|date=3 March 2017|title=On March 3 Bulgaria celebrates National Liberation Day|url=http://bnr.bg/en/post/100803129/on-march-3-bulgaria-celebrates-national-liberation-day|access-date=24 February 2019|website=Radio Bulgaria}}</ref> Ostale su [[Velesila|velike sile]] odmah odbacile ugovor iz straha da bi tako velika država na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] mogla ugroziti njihove interese. Zamijenjen je [[Berlinski ugovor (1878.)|Berlinskim ugovorom]], potpisanim 13. srpnja. Njime je predviđena mnogo manja država, [[Kneževina Bugarska]], koja se sastoji samo od Mezije i regije [[Sofija|Sofije]], ostavljajući veliki dio etničkih Bugara izvan novoosnovane države.{{Sfn|San Stefano, Berlin and Independence}}<ref name="BBCProfile">{{Citiranje novina|date=6 May 2010|title=Timeline: Bulgaria – A chronology of key events|work=BBC News|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/country_profiles/1061402.stm|access-date=20 December 2011}}</ref> To je značajno pridonijelo bugarskom militarističkom pristupu vanjskim poslovima tijekom prve polovice 20. stoljeća.{{Sfn|Historical Setting}} [[Datoteka:Bulgaria-SanStefano_-(1878)-byTodorBozhinov.png|alt=Map of Bulgaria according to the Treaty of San Stefano|lijevo|mini|Granice Bugarske prema preliminarnom Sanstefanskom ugovoru]] Bugarska je kneževina pobijedila [[Srpsko-bugarski rat 1885.|u ratu protiv Srbije]] i pripojila poluautonomno osmansko područje [[Istočna Rumelija|Istočne Rumelije]] 1885., koje se kasnije proglasilo neovisnom državom 5. listopada 1908.{{Sfn|Crampton|2007}} U godinama nakon neovisnosti, Bugarska se sve više militarizirala i često se nazivala "balkanskom [[Pruska|Pruskom]] ".<ref>{{Citiranje knjige|last=Pinon|first=Rene|url={{Google books|xL9DAAAAYAAJ|page=411|plainurl=yes}}|title=L'Europe et la Jeune Turquie: Les Aspects Nouveaux de la Question d'Orient|publisher=Perrin et cie|year=1913|isbn=978-1-144-41381-9|page=411|language=fr|trans-title=Europe and Young Turkey: The new aspects of the Eastern Question|quote=On a dit souvent de la Bulgarie qu'elle est la Prusse des Balkans}}</ref> Sudjelovala je u tri uzastopna sukoba između 1912. i 1918., dva [[Balkanski ratovi|balkanska rata]] i [[Prvi svjetski rat]]. Nakon katastrofalnog poraza u [[Drugi balkanski rat|Drugom balkanskom ratu]], Bugarska se opet našlana strani gubitnika kao posljedica saveza sa [[Centralne sile|Centralnim silama]] u Prvom svjetskom ratu. Unatoč tome što je regrutirala više od četvrtine svog stanovništva i formirala vojsku od 1 200 000 vojnika,<ref>{{Citiranje knjige|last=Tucker|first=Spencer C|url={{Google books|EHI3PCjDtsUC|page=173|plainurl=yes}}|title=The European Powers in the First World War: An Encyclopedia|last2=Wood|first2=Laura|publisher=Taylor & Francis|year=1996|isbn=978-0815303992|page=173}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Broadberry|first=Stephen|last2=Klein|first2=Alexander|date=8 February 2008|title=Aggregate and Per Capita GDP in Europe, 1870–2000: Continental, Regional and National Data with Changing Boundaries|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120622094503/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=22 June 2012|access-date=24 May 2012|publisher=[[Centre for Economic Policy Research]]|page=18}}</ref> nakon početnih vojnih uspjeha u nekoliko odlučujućih pobjeda kod [[Bitka kod Doirana (1917.)|Doirana]] i [[Bitka za Monastir (1917.)|Monastira]], zemlja je kapitulirala 1918. godine. Rat je rezultirao značajnim teritorijalnim gubicima i ukupno 87 500 poginulih vojnika.<ref>{{Citiranje weba|title=WWI Casualty and Death Tables|url=https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20161003230916/https://www.pbs.org/greatwar/resources/casdeath_pop.html|archive-date=3 October 2016|access-date=28 July 2018|publisher=PBS}}</ref> Više od 253 000 izbjeglica s izgubljenih teritorija [[Useljeništvo|emigriralo]] je u Bugarsku od 1912. do 1929.,<ref>{{Citiranje časopisa|last=Mintchev|first=Veselin|date=October 1999|title=External Migration in Bulgaria|url=http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|url-status=dead|journal=South-East Europe Review|issue=3/99|page=124|archive-url=https://web.archive.org/web/20130117012418/http://www.ceeol.com/aspx/getdocument.aspx?logid=5&id=473FBAEF-623D-4ADA-903A-17241B78BDDB|archive-date=17 January 2013|access-date=6 August 2018}}</ref> što je dodatno opteretilo već uništeno nacionalno gospodarstvo.<ref>{{Citiranje knjige|last=Chenoweth|first=Erica|url={{Google books|JyD_AmGnu34C|page=129|plainurl=yes}}|title=Rethinking Violence: States and Non-State Actors in Conflict|publisher=Belfer Center for Science and International Affairs|year=2010|isbn=978-0-262-01420-5|page=129}}</ref> [[Datoteka:BASA-3K-7-342-28-Boris_III_of_Bulgaria.jpeg|alt=A portrait of Tsar Boris III|mini|Car Boris III|306x306px]] Nastali politički nemiri doveli su do uspostave kraljevske [[Autoritarizam|autoritarne diktature]] cara [[Boris III.|Borisa III]]. (1918. – 1943.). Bugarska je ušla u Drugi svjetski rat 1941. kao članica [[Sile Osovine|Osovine]], ali je odbila sudjelovati u [[Operacija Barbarossa|operaciji Barbarossa]] i spasila svoje židovsko stanovništvo od deportacije u [[Nacistički koncentracijski logori|koncentracijske logore]].{{Sfn|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}} Nakon iznenadna smrti Borisa III. sredinom 1943. i kako se rat okrenuo protiv Njemačke zemlju su zahvatila politička previranja, a komunistički gerilski pokret dobio na zamahu. Vlada [[Bogdan Filov|Bogdana Filova]] nije uspjela postići mir sa Saveznicima. Bugarska nije udovoljila sovjetskim zahtjevima da protjera njemačke snage sa svog teritorija, što je rezultiralo objavom rata i invazijom SSSR-a u rujnu 1944.{{Sfn|Wartime Crisis}} [[Domovinski front (Bugarska)|Domovinski front]] kojom su dominirali komunisti preuzela je vlast, okončala sudjelovanje u [[Sile Osovine|Silama osovine]] i pridružila se savezničkoj strani do kraja rata.<ref>{{Citiranje knjige|last=Pavlowitch|first=Stevan K.|url={{Google books|R8d2409V9tEC|page=238|plainurl=yes}}|title=Hitler's New Disorder: The Second World War in Yugoslavia|publisher=Columbia University Press|year=2008|isbn=978-0199326631|pages=238–240|quote=When Bulgaria switched sides in September}}</ref> Bugarska je pretrpjela malu ratnu štetu, a [[Sovjetski Savez]] nije tražio nikakvu odštetu. Ali svi ratni teritorijalni dobici, s značajnom iznimkom [[Ugovor iz Craiove|Južne Dobrudže]], izgubljeni su.{{Sfn|The Soviet Occupation}} [[Datoteka:Georgi_Dimitrov.jpg|lijevo|mini|193x193px|Georgi Dimitrov, vođa Bugarske komunističke partije od 1946. do 1949]] [[Bugarski državni udar 1944.|Ljevičarski državni udar]] 9. rujna 1944. doveo je do ukidanja monarhije i pogubljenja oko 1000 – 3000 disidenata, ratnih zločinaca i članova bivše kraljevske elite,<ref>{{Citiranje knjige|last=Valentino|first=Benjamin A.|url=https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale|title=Final Solutions: Mass Killing and Genocide in the Twentieth Century|publisher=Cornell University Press|year=2005|isbn=978-0-8014-3965-0|pages=[https://archive.org/details/finalsolutionsma00vale/page/91 91]–151|url-access=limited}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Stankova|first=Marietta|url={{Google books|y7G2BgAAQBAJ|page=99|plainurl=yes}}|title=Bulgaria in British Foreign Policy, 1943–1949|publisher=Anthem Press|year=2015|isbn=978-1-78308-430-2|page=99}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Neuburger|first=Mary C.|url={{Google books|E7JDJzogCHMC|page=162|plainurl=yes}}|title=Balkan Smoke: Tobacco and the Making of Modern Bulgaria|publisher=Cornell University Press|year=2013|isbn=978-0-8014-5084-6|page=162}}</ref> no tek je 1946. nakon referenduma uspostavljena [[Jednostranački sustav|jednostranačka]] [[narodna republika]].{{Sfn|Crampton|2005}} Bugarska je pala pod sovjetsku sferu utjecaja predvođena [[Georgi Dimitrov|Georgijem Dimitrovim]] (1946. – 1949.), koji je uspostavio represivnu [[Staljinizam|staljinističku]] državu i pokrenuo brzu [[Industrijalizacija|industrijalizaciju]].{{Sfn|The Soviet Occupation}} Do sredine 1950-ih, životni standard je značajno porastao, a politička represija je popustila.{{Sfn|Domestic Policy and Its Results}}{{Sfn|After Stalin}} U [[Plansko gospodarstvo|planskoj ekonomiji]] sovjetskog stila pojavile su se neke eksperimentalne tržišno orijentirane politike pod [[Todor Živkov|Todorom Živkovom]] (1954. – 1989.).{{Sfn|The Economy}} U usporedbi s ratnim razinama, nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] peterostruko se povećao, a BDP po stanovniku učetverostručio se do 1980-ih,<ref>{{Citiranje weba|last=Stephen Broadberry|last2=Alexander Klein|date=27 October 2011|title=Aggregate and per capita GDP in Europe, 1870–2000|url=http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130530083710/http://www.cepr.org/meets/wkcn/1/1699/papers/Broadberry_Klein.pdf|archive-date=30 May 2013|access-date=12 July 2013|pages=23, 27}}</ref> iako su se 1960., 1977. i 1980 dogodili ozbiljne epizode povećanja javnog duga.<ref>{{Citiranje knjige|last=Vachkov|first=Daniel|title=Българският външен дълг 1944–1989: Банкрутът на комунистическата икономика|last2=Ivanov|first2=Martin|publisher=Siela|year=2008|isbn=978-9542803072|pages=103, 153, 191|trans-title=Bulgarian Foreign Debt 1944–1989}}</ref> Zhivkovljeva kći [[Ljudmila Živkova|Ljudmila]] ojačala je nacionalni ponos promicanjem bugarske baštine, kulture i umjetnosti diljem svijeta.{{Sfn|The Political Atmosphere in the 1970s}} Suočena s padom nataliteta među etničkom bugarskom većinom, Zhivkovljeva vlada je 1984. prisilila manjinske etničke [[bugarski Turci|Turke]] da usvoje slavenska imena u pokušaju da izbrišu njihov identitet i asimiliraju ih.{{Sfn|Bulgaria in the 1980s}} Ova je politika rezultirala iseljavanjem oko 300 000 etničkih Turaka u Tursku.<ref>{{Citiranje novina|last=Bohlen|first=Celestine|date=17 October 1991|title=Vote Gives Key Role to Ethnic Turks|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1991/10/17/world/bulgaria-vote-gives-key-role-to-ethnic-turks.html|access-date=20 December 2011|quote=in 1980s&nbsp;... the Communist leader, Todor Zhivkov, began a campaign of cultural assimilation that forced ethnic Turks to adopt Slavic names, closed their mosques and prayer houses and suppressed any attempts at protest. One result was the mass exodus of more than 300,000 ethnic Turks to neighboring [[Turkey]] in 1989}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Mudeva|first=Anna|date=31 May 2009|title=Cracks show in Bulgaria's Muslim ethnic model|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-muslims/cracks-show-in-bulgarias-muslim-ethnic-model-idUSTRE55001C20090601|access-date=30 October 2011}}</ref> Komunistička partija bila je prisiljena odreći se svog političkog monopola 10. studenog 1989. pod utjecajem [[Pad komunizma|revolucija 1989. godine]]. Zhivkov je dao ostavku i Bugarska je krenula u tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji.{{Sfn|Government and Politics}} Na prvim slobodnim izborima u lipnju 1990. pobijedila je Komunistička partija, sada preimenovana u [[Bugarska socijalistička partija]].<ref>{{Citiranje weba|date=5 July 2010|title=Bulgarian Politicians Discuss First Democratic Elections 20y After|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117822|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[Ustav Bugarske|Novi ustav]] koji je predviđao relativno slabog izabranog predsjednika i premijera odgovornog zakonodavnom tijelu usvojen je u srpnju 1991.<ref>{{Citiranje weba|title=National Assembly of the Republic of Bulgaria – Constitution|url=https://www.parliament.bg/en/const/|website=www.parliament.bg}}</ref> Novi sustav u početku nije uspio poboljšati životni standard ili stvoriti gospodarski rast, prosječna kvaliteta života i ekonomski učinak ostali su niži nego u komunizmu čak u ranim 2000-ima.<ref>{{Citiranje novina|last=Prodanov|first=Vasil|date=1 October 2007|script-title=bg:Разрушителният български преход|language=bg|trans-title=The destructive Bulgarian transition|work=[[Le Monde diplomatique]]|url=http://bg.mondediplo.com/article181.html|access-date=20 December 2011}}</ref> Nakon 2001., ekonomski, politički i geopolitički uvjeti znatno su se poboljšali,{{Sfn|Library of Congress|2006}} a Bugarska je 2003. postigla visok status društvenog razvoja.<ref>{{Citiranje weba|year=2005|title=Human Development Index Report|url=http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110310193948/http://hdr.undp.org/en/media/HDR05_complete.pdf|archive-date=10 March 2011|access-date=28 July 2018|publisher=United Nations|page=224}}</ref> Postala je članica [[NATO|NATO-]] a 2004.<ref name="nato">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i sudjelovala je u [[Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)|ratu u Afganistanu]]. Nakon nekoliko godina reformi, pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]] i [[Unutarnje tržište EU|jedinstvenom tržištu]] 2007., unatoč zabrinutosti EU zbog raširene korupcije.<ref name="Ind">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Bugarska je bila domaćin [[Predsjedanje Vijećem Europske unije|predsjedanja Vijećem Europske unije]] 2018. u Nacionalnoj palači kulture u Sofiji.<ref>{{Citiranje weba|date=2 August 2017|title=Bulgaria Absolutely Ready to Take Over EU Presidency, Minister Says|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1627764|access-date=21 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> == Geografija == [[Datoteka:Bulgaria-geographic_map-en.svg|alt=Topographic map of Bulgaria|lijevo|mini|Topografija Bugarske]] Bugarska je država u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]], smještena je na istoku [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]]. Površina državnog teritorija je 110 994 km², ukupna duljina kopnenih granica s pet susjednih zemalja je 1808 km, a duljina obale je 354 km.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Zemljopisne koordinate Bugarske su 43° N 25° E .<ref name="CIA World Factbook">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Najznačajnija [[Topografija|topografska]] obilježja zemlje jesu [[Dunavska nizina (Bugarska)|Dunavska nizina]], [[Balkan (planina)|planina Balkan]], [[Tračka nizina]] i [[Rila|Rilo]]-[[Rodopi|Rodopski]] [[masiv]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Južna granica Dunavske nizine dodiruje podnožje planine Balkan, dok [[Dunav]] definira granicu s Rumunjskom. [[Tracija (rimska provincija)|Tračka]] nizina je otprilike trokutasta oblika, započinje jugoistočno od [[Sofija|Sofije]] i postupno se širi sve do obale [[Crno more|Crnoga mora]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Planina Balkan proteže se sredinom zemlje od granice sa Srbijom na zapadu prema istoku. Na jugozapadnom planinskom području nalaze se dva različita planinska lanca [[Glacijalni reljef|alpskog tipa]], [[Rila]] i [[Pirin (planina)|Pirin]], koji graniče s nižim, ali prostranijim [[Rodopi|Rodopima]] na istoku i srednje visokim planinama na zapadu, sjeverozapadu i jugu, poput [[Vitoša|Vitoše]], [[Osogovske planine|Osogova]] i [[Belasica|Belasice]].{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sa svojih 2925 metara nadmorske visine, planinski je vrh [[Musala (planinski vrh)|Musala]] najviša točka u Bugarskoj i na Balkanu. Obala Crnoga mora je pak najniža točka u državi.<ref name="CIA World Factbook2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|access-date=4 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Ravnice zauzimaju oko jedne trećine teritorija, dok visoravni i brežuljci zauzimaju 41%.{{Sfn|Topography}} Većina su rijeka kratke i s niskim vodostajima. Najduža rijeka koja se nalazi isključivo na bugarskom teritoriju, [[Iskr|Iskar]], dugačka je 368 kilometara. [[Struma]] i [[Marica (rijeka)|Marica]] dvije su velike rijeke na jugu zemlje.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}{{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Datoteka:Pirin-mountains-Bansko.jpg|mini|Planinski masiv Pirin.]] Bugarska ima raznoliku i promjenjivu klimu, koja je rezultat njezinog položaja na području susreta [[Sredozemna klima|mediteranskih]], [[Oceanska klima|oceanskih]] i [[Kontinentalna klima|kontinentalnih]] zračnih masa u kombinaciji s barijernim učinkom njezinih planina.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Sjeverna Bugarska je prosječno 1°C hladnija i ima 200 milimetara više oborina od regija južno od planine Balkan. Temperaturne amplitude značajno variraju u različitim područjima. Najniža zabilježena temperatura je −38,3 °C, dok je najviša 45,2 °C.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria Second National Communication|url=https://unfccc.int/resource/docs/natc/bulnc2.pdf|access-date=9 October 2018|publisher=[[United Nations Framework Convention on Climate Change]]}}</ref> Prosječna [[Oborina|količina padalina]] je oko 630 milimetara godišnje, a varira od 500 milimetara u [[Dobrudža|Dobrudži]] do više od 2500 milimetara u planinskim područjima. Kontinentalne zračne mase donose značajne količine snježnih oborina tijekom zime.{{Sfn|Climate}} === Bioraznolikost i okoliš === [[Datoteka:Lacerta_viridis_Зелен_гущер.jpg|alt=A Lacerta viridis, or European green lizard, on a tree stump in the Ropotamo reserve|desno|mini|''[[Zelembać|Lacerta viridis]]'' u [[Ropotamo|Ropotamu]], jednom od 16 bugarskih rezervata biosfere.]] Međudjelovanje klimatskih, hidroloških, geoloških i topografskih uvjeta imalo je kao posljedicu relativno veliku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta.<ref name="biodiversity">{{Citiranje weba|title=Характеристика на флората и растителността на България|url=http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130427002409/http://www.flora.biodiversity.bg/bg_flora_fr.htm|archive-date=27 April 2013|access-date=21 March 2013|publisher=Bulgarian-Swiss Program For Biodiversity}}</ref> Bugarska [[bioraznolikost]], jedna od najbogatijih u Europi,<ref name="diversity of flora and fauna">{{Citiranje weba|date=2013|script-title=bg:Видово разнообразие на България|trans-title=Species biodiversity in Bulgaria|url=http://unesco-bg.org/file_store/2._bogatstvobr_25.1.10.pdf|access-date=30 July 2018|publisher=UNESCO report|language=bg}}</ref> zaštićena je trima nacionalnim parkovima, 11 parkova prirode, 10 [[Prirodni rezervat|rezervata biosfere]] i 565 zaštićenih područja.{{Sfn|NSI Brochure|2018}}<ref>{{Citiranje weba|last=Belev|first=Toma|date=June 2010|title=Бъдещето на природните паркове в България и техните администрации|trans-title=The future of Bulgaria's natural parks and their administrations|url=http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111102101145/http://www.gorabg-magazine.info/bg/index.php?option=com_content&view=article&id=14&showall=1|archive-date=2 November 2011|access-date=20 December 2011|publisher=Gora Magazine}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Europe & North America: 297 biosphere reserves in 36 countries|url=http://www.unesco.org/new/en/natural-sciences/environment/ecological-sciences/biosphere-reserves/europe-north-america/|access-date=4 April 2016|publisher=[[UNESCO]]}}</ref> Devedeset i tri od 233 vrste [[Sisavci|sisavaca]] u Europi nalaze se u Bugarskoj, kao i 49% vrsta [[Dnevni leptiri|leptira]] i 30% vrsta [[Vaskularne biljke|vaskularnih biljaka]].<ref name="IUCN">{{Citiranje weba|date=2013|title=Bulgaria's biodiversity at risk|url=https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150504023321/https://cmsdata.iucn.org/downloads/bulgaria_s_biodiversity_at_risk_fact_sheet_may_2013.pdf|archive-date=4 May 2015|access-date=12 September 2018|publisher=[[IUCN Red List]]}}</ref> Sveukupno su prisutne 41 493 biljne i životinjske vrste.<ref name="IUCN" /> Veći sisavci sa znatnom populacijom su [[Jeleni|jelen]]<nowiki/>i (106 323 jedinke), [[Divlja svinja|divlje svinje]] (88 948), [[Zlatni čagalj|čagljevi]] (47 293) i [[Crvena lisica|lisice]] (32 326). [[Jarebica|Jarebice]] broje oko 328 000 jedinki, što ih čini najrasprostranjenijom [[Divljač|divljači]].{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Trećina svih ptica gnjezdarica u Bugarskoj nastanjuju [[Nacionalni park Rila]], koji također ugošćuje arktičke i alpske vrste na velikim nadmorskim visinama.<ref name="EB Bio">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bogata flora obuhvaća više od 3800 vrsta vaskularnih biljaka od kojih je 170 [[Endem|endemskih]], a 150 ugroženih.<ref name="biodiversity" /> Popis većih [[Gljive|gljiva]] u Bugarskoj koji je izradio Bugarski institut za botaniku broji više od 1500 vrsta.<ref>{{Citiranje weba|last=Denchev|first=Cvetomir|title=Checklist of the larger basidiomycetes ın Bulgaria|url=http://mycotaxon.com/resources/checklists/denchev-v111-checklist.pdf|access-date=12 September 2018|publisher=Institute of Botany, Bulgarian Academy of Sciences}}</ref> Više od 35% kopnene površine pokriveno je šumama.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Environmental Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> Godine 1998. bugarska je vlada usvojila Nacionalnu strategiju očuvanja biološke raznolikosti, sveobuhvatan program usmjeren na očuvanje lokalnih ekosustava, zaštitu ugroženih vrsta i očuvanje genetskih resursa.<ref>{{Citiranje weba|title=Biodiversity in Bulgaria|url=http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160430050257/http://enrin.grida.no/biodiv/biodiv/national/bulgaria/index.htm|archive-date=30 April 2016|access-date=21 March 2014|publisher=GRID-Arendal}}</ref> U Bugarskoj se nalaze neka od najvećih područja [[Natura 2000]] u Europi koja pokrivaju 33,8% njezina teritorija.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the Nature protection and biodiversity in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140322001515/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=biodiversity|archive-date=22 March 2014|access-date=16 October 2018|publisher=European Environment Agency}}</ref> Bugarska je već postigla svoj cilj [[Protokol iz Kyota|Protokola iz Kyota]] o smanjenju emisija [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikovog dioksida]] za 30% od 1990. do 2009.<ref>{{Citiranje weba|date=11 August 2009|title=Bulgaria Achieves Kyoto Protocol Targets – IWR Report|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=106682|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bugarska je na 30. mjestu u [[Indeks ekološke učinkovitosti|Indeksu ekološke učinkovitosti]] za 2018., ali ima niske rezultate u kvaliteti zraka.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://epi.envirocenter.yale.edu/epi-country-report/BGR|access-date=12 September 2018|publisher=[[Environmental Performance Index]]/[[Yale University]]}}</ref> Razine čestica raspršenih u zraku su najviše u Europi,<ref>{{Citiranje novina|last=Hakim|first=Danny|date=15 October 2013|title=Bulgaria's Air Is Dirtiest in Europe, Study Finds, Followed by Poland|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|url-access=limited|access-date=15 October 2013|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220101/https://www.nytimes.com/2013/10/15/business/international/bulgarias-air-is-dirtiest-in-europe-study-finds-followed-by-poland.html|archive-date=2022-01-01}}</ref> posebno u urbanim područjima s gustim automobilskim prometom i u blizini termoelektrana na ugljen.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2008|title=High Air Pollution to Close Downtown Sofia|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=89367|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 June 2010|title=Bulgaria's Sofia, Plovdiv Suffer Worst Air Pollution in Europe|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=117439|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Jedna od njih, termoelekrana [[Kompleks Maritsa Iztok|Maritsa Iztok-2]] na [[lignit]], uzrokuje najveću štetu zdravlju i okolišu u cijeloj Europskoj uniji.<ref name="EEA">{{Citiranje weba|title=Industrial facilities causing the highest damage costs to health and the environment|url=http://www.eea.europa.eu/data-and-maps/daviz/industrial-facilities-causing-the-highest-damage#tab-daviz-tabular|access-date=25 November 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> Masovna uporaba pesticida u poljoprivredi i zastarjeli industrijski kanalizacijski sustavi uzrokuju znatno onečišćenje tla i vode.<ref name="ESI">{{Citiranje weba|date=10 December 2008|title=Bulgaria's quest to meet the environmental acquis|url=http://www.esiweb.org/index.php?lang=en&id=379|access-date=20 December 2011|publisher=European Stability Initiative}}</ref> Kvaliteta vode počela se poboljšavati 1998. godine i zadržala je trend umjerenog poboljšanja. Više od 75% površinskih rijeka zadovoljava europske standarde dobre kvalitete.<ref>{{Citiranje weba|title=Report on European Environment Agency about the quality of freshwaters in Europe|url=http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140416022753/http://www.eea.europa.eu/soer/countries/bg/soertopic_view?topic=freshwater|archive-date=16 April 2014|access-date=21 March 2014|publisher=European Environment Agency}}</ref> == Politika == [[Datoteka:Sofia_(15326483440).jpg|alt=The National Assembly building in Sofia|lijevo|mini|Trg neovisnosti u [[Sofija|Sofiji]], sjedište Predsjedništva (desno), Narodna skupština (u sredini) i Vijeće ministara (lijevo).]] Bugarska je država [[Parlamentarni sustav|parlamentarna demokracija]] u kojoj je [[premijer Bugarske|premijer]] [[Predsjednik vlade|šef vlade]] i najmoćnija izvršna pozicija.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Politički sustav ima tri grane, zakonodavnu, izvršnu i sudsku, a svi građani s najmanje 18 godina starosti imaju pravo glasa. [[Ustav Bugarske|Bugarski Ustav]] također pruža mogućnost izravne demokracije, odnosno peticije i nacionalnog [[referendum|referenduma]].<ref name="DD-Navi">{{Citiranje weba|title=Overview of direct democratic instruments in Bulgaria|url=http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140116183501/http://direct-democracy-navigator.org/countries/bulgaria/legal_designs|archive-date=16 January 2014|access-date=25 July 2018|publisher=Navigator to Direct Democracy}}</ref> Izbore nadzire neovisno Središnje izborno povjerenstvo koje uključuje članove svih glavnih političkih stranaka. Stranke se moraju registrirati kod povjerenstva prije sudjelovanja na nacionalnim izborima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Premijer je obično čelnik stranke koja je dobila najviše glasova na parlamentarnim izborima, iako to nije uvijek slučaj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Za razliku od premijera, [[predsjednik Bugarske]] ima manje ovlasti. Predsjednik se izravno bira i ima ulogu [[Poglavar države|državnog poglavara]] i [[vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]] oružanih snaga, te ima ovlasti vratiti prijedlog zakona na daljnju raspravu, iako parlament može nadjačati [[Veto|predsjednički veto]] jednostavnom većinom glasova.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Političke stranke okupljaju se u [[Narodna skupština (Bugarska)|Narodnoj skupštini]], tijelu od 240 zastupnika izabranih na četverogodišnji mandat izravnim glasovanjem. Nacionalna skupština ima ovlasti donositi zakone, odobravati proračun, zakazivati predsjedničke izbore, birati i smjenjivati premijera i druge ministre, objavljivati rat, raspoređivati trupe u inozemstvu i ratificirati međunarodne ugovore i sporazume.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {{multiple image|align=right|direction=horizontal|caption_align=center|image1=Rumen Radev official portrait (cropped).jpg|alt1=Portrait of president Rumen Radev|width1=121|caption1=[[Rumen Radev]]<br /><small>Predsjednik države</small>|image2=Kiril Petkov 2021 (cropped 2).jpg|alt2=Portrait of prime minister Kiril Petkov|width2=123|caption2=[[Kiril Petkov]]<br /><small>Premijer</small>}} Općenito, u Bugarskoj je izvršna vlast uglavnom nestabilna.<ref>{{Citiranje novina|date=23 November 2016|title=Fitch: Early Bulgaria Elections Would Create Fiscal Uncertainty|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/idUSFit981123|access-date=9 July 2018}}</ref> [[Bojko Borisov]] je bio premijer u tri mandata od 2009. do 2021.<ref name="WP1">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> kada je njegova stranka desnog centra, proeuropska stranka [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]], pobijedila na općim izborima i vladala kao manjinska vlada sa 117 mjesta u Nacionalnoj skupštini.<ref>{{cite magazine|date=6 April 2012|title=Bulgarian Cabinet Faces No-Confidence Vote Over Atomic Plant|magazine=[[Bloomberg Businessweek]]|url=http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|url-status=dead|access-date=1 June 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726205035/http://www.businessweek.com/news/2012-04-06/bulgarian-cabinet-faces-no-confidence-vote-over-atomic-plant|archive-date=26 July 2013}}</ref> Njegova prva vlada podnijela je ostavku 20. veljače 2013. nakon općih prosvjeda uzrokovanih visokim troškovima komunalnih usluga, niskim životnim standardom, korupcijom<ref>{{Citiranje novina|last=Cage|first=Sam|title=Bulgarian government resigns amid growing protests|work=Yahoo! News|url=https://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=/|url-status=dead|access-date=20 February 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20130308142025/http://news.yahoo.com/bulgaria-government-resigns-national-protests-073220738.html?.b=index&.cf3=World+News&.cf4=1&.cf5=Reuters&.cf6=%2F|archive-date=8 March 2013}}</ref> i percipiranim neuspjehom demokratskog sustava. Prosvjedni val bio je poznat po [[Samospaljivanje|samospaljivanjima]], spontanim demonstracijama i snažnom raspoloženju protiv političkih stranaka.<ref>{{Citiranje weba|last=Petkova|first=Mariya|date=21 February 2013|title=Protests in Bulgaria and the new practice of democracy|url=http://www.aljazeera.com/indepth/opinion/2013/02/201322163943882279.html|access-date=7 March 2013|publisher=Al Jazeera}}</ref> Prijevremeni izbori koji su uslijedili u svibnju 2013. rezultirali su tijesnom pobjedom [[Građani za europski razvoj Bugarske|GERB]] -a,<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=12 May 2013|title=Rightist GERB holds lead in Bulgaria's election|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|url-status=live|access-date=15 May 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20150924181140/http://www.reuters.com/article/2013/05/12/us-bulgaria-election-idUSBRE94A09920130512|archive-date=24 September 2015}}</ref> ali je [[Bugarska socijalistička partija|Bugarska socijalistička stranka]] na kraju formirala vladu koju je vodio [[Plamen Orešarski|Plamen Oresharski]] nakon što Borisov nije uspio osigurati potporu parlamenta.<ref name="form">{{Citiranje weba|date=25 May 2013|title=PM Hopeful: New Bulgarian Cabinet Will Be 'Expert, Pragmatic'|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=150686|access-date=12 March 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Buckley|first=Neil|date=29 May 2013|title=Bulgaria parliament votes for a 'Mario Monti' to lead government|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/fc0873ba-c7b2-11e2-9c52-00144feab7de|access-date=28 July 2018}}</ref> Oresharskijeva vlada podnijela je ostavku u srpnju 2014. u jeku stalnih prosvjeda velikih razmjera.<ref>{{Citiranje weba|last=Seiler|first=Bistra|date=26 June 2013|title=Bulgarians protest government of 'oligarchs'|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-protest-government-of-oligarchs/a-16909751|access-date=28 July 2018|publisher=Deutsche Welle}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=24 July 2014|title=Timeline of Oresharski's Cabinet: A Government in Constant Jeopardy|url=https://www.novinite.com/articles/162221/Timeline+of+Oresharski%27s+Cabinet%3A+A+Government+in+Constant+Jeopardy|access-date=29 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=23 July 2014|title=Bulgaria's Plamen Oresharski resigns|url=https://www.novinite.com/articles/162217/Bulgaria%27s+PM+Plamen+Oresharski+Resigns%7Ctitle=Bulgaria's%20PM%20Plamen%20Oresharski%20Resigns|access-date=25 July 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privremena vlada preuzela je vlast<ref>{{Citiranje weba|date=5 August 2014|title=Bulgaria's President Names Georgi Bliznashki as Prime Minister|url=http://www.novinite.com/articles/162494/Bulgaria's+President+Names+Georgi+Bliznashki+as+Prime+Minister|access-date=7 April 2016|publisher=[[Novinite]]}}</ref> i raspisala izbore u listopadu 2014.<ref name="Sofia News Agency">{{Citiranje weba|date=6 August 2014|title=Bulgaria's 42nd Parliament Dissolved, Elections on October 5|url=https://www.novinite.com/articles/162542/Bulgaria%27s+42nd+Parliament+Dissolved%2C+Elections+on+October+5|access-date=9 August 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> koji su rezultirali trećom pobjedom GERB-a, a ukupno je osam stranaka ušlo u parlament.<ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Angel|date=6 October 2014|title=Bulgaria's Grand Parliament Chessboard Might Be Both Ailment and Cure|url=http://www.novinite.com/articles/163898/Bulgaria%27s+Grand+Parliament+Chessboard+Might+Be+Both+Ailment+and+Cure|access-date=7 October 2014|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Borisov je formirao koaliciju<ref>{{Citiranje novina|last=Tsolova|first=Tsvetelia|date=6 November 2014|title=Bulgaria's Borisov plasters together coalition government|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government-idUSKBN0IQ1ID20141106|access-date=28 July 2018}}</ref> s nekoliko desničarskih stranaka, ali je ponovno podnio ostavku nakon što kandidat kojeg je poduprla njegova stranka nije uspio pobijediti na predsjedničkim izborima 2016. godine . Na prijevremenim izborima u ožujku 2017. ponovno je pobijedio GERB, ali s 95 mjesta u parlamentu. Formirali su koaliciju s krajnje desnim [[Ujedinjeni domoljubi|Ujedinjenim patriotima]], koji su imali 27 zastupnika.<ref name="WP12">{{Citiranje novina|last=Barzachka|first=Nina|date=25 April 2017|title=Bulgaria's government will include far-right nationalist parties for the first time|work=[[The Washington Post]]|url=https://www.washingtonpost.com/news/monkey-cage/wp/2017/04/25/bulgarias-government-will-include-nationalist-parties-on-the-far-right-heres-why-and-what-this-means/|access-date=9 July 2018}}</ref> Tiekom Borisovljevog posljednjeg kabineta došlo je dramatičnog smanjenja slobode tiska i brojnih otkrića korupcije što je pokrenulo još jedan val masovnih prosvjeda 2020. godine.<ref>Todorov, Svetoslav (10 July 2020).</ref><ref>[https://www.dw.com/en/bulgaria-anti-government-protests-continue-for-a-ninth-day/a-54224137 "Bulgaria: Anti-Government Protests Continue for a Ninth Day"] (18 July 2020).</ref> GERB je izašao prvi na redovnim izborima u travnju 2021., ali s dosad najslabijim rezultatom.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria election: PM Borissov's party wins but falls short of majority &#124; DW &#124; 05.04.2021|url=https://www.dw.com/en/bulgaria-election-pm-borissovs-party-wins-but-falls-short-of-majority/a-57102610|website=[[Deutsche Welle]]}}</ref> Sve druge stranke odbile su formirati vladu,<ref>{{Citiranje novina|date=May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgaria-faces-fresh-elections-socialists-refuse-form-government-2021-05-01/}}</ref> i nakon kratkog zastoja, novi izbori raspisani su za srpanj 2021., a [[Stefan Yanev (general)|Stefan Janev]] je do tada bio privremeni premijer privremene vlade.<ref>{{Citiranje novina|date=12 May 2021|title=Reuters|work=[[Reuters]]|url=https://www.reuters.com/world/europe/bulgarias-caretaker-prime-minister-says-priority-is-rule-law-2021-05-12/}}</ref> Na prijevremenim izborima u srpnju 2021. antielitna stranka pod nazivom Postoji takav narod ([[ITN (Bugarska politička stranka)|ITN]]) završila je prva s 24,08% glasova, a koalicija bivšeg premijera Bojka Borisova predvođena GERB-om bila je druga s 23,51%.<ref>{{Citiranje weba|date=13 July 2021|title=Final Results In Bulgarian Vote Confirm Win For Anti-Elite Party|url=https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210713230750/https://www.rferl.org/a/bulgaria-elections-borisov-gerb-trifonov/31357002.html|archive-date=13 July 2021|access-date=23 August 2021|website=Radio Free Europe}}</ref> [[Freedom House]] je izvijestio o kontinuiranom pogoršanju demokratskog upravljanja nakon 2009., navodeći kao problem smanjenu neovisnost medija, zastoj u reformama, zloporabu ovlasti na najvišoj razini i povećanu ovisnost lokalnih uprava o središnjoj vlasti.<ref name="FH">{{Citiranje weba|last=Zankina|first=Emilia|title=Bulgaria Country Profile|url=https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180724154012/https://freedomhouse.org/report/nations-transit/2018/bulgaria|archive-date=24 July 2018|access-date=24 July 2018|publisher=Freedom House}}</ref> Bugarska je još uvijek navedena kao "slobodna", s političkim sustavom označenim kao polukonsolidirana demokracija, iako sa sve lošijim rezultatima.<ref name="FH" /> [[Indeks demokracije|Democracy Index]] definira ju kao "demokraciju s manjkavošću".<ref>{{Citiranje weba|title=Democracy Index 2017: Free speech under attack|url=https://www.eiu.com/public/topical_report.aspx?campaignid=DemocracyIndex2017|access-date=24 July 2018|publisher=The Economist Intelligence Unit}}</ref> Istraživanje [[Institut za ekonomiju i mir|Instituta za ekonomiju i mir]] iz 2018. pokazalo je da manje od 15% ispitanika smatra da su izbori pošteni.<ref name="GPI">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> === Pravni sustav === Bugarska ima pravni sustav utemeljen na [[Građansko pravo|građanskom prav]]<nowiki/>u.<ref>{{Citiranje weba|date=August 2006|title=The Bulgarian Legal System and Legal Research|url=http://www.nyulawglobal.org/globalex/Bulgaria.html|access-date=28 July 2018|publisher=Hauser Global Law School Program}}</ref> Pravosuđe nadzire Ministarstvo pravosuđa, a Vrhovni upravni sud i Vrhovni kasacijski sud najviši su žalbeni sudovi i nadziru primjenu zakona na nižim sudovima.{{Sfn|Library of Congress|2006}} Vrhovno sudbeno vijeće upravlja sustavom i imenuje suce. I domaći i međunarodni promatrači smatraju pravni sustav jednim od najneučinkovitijih u Europi zbog sveprisutne netransparentnosti i korupcije.<ref name="SG1">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=3 June 2010|script-title=bg:Съдебната ни система – първенец по корупция|trans-title=Our justice system – a leader in corruption|url=https://news.bg/crime/sadebnata-ni-sistema-parvenets-po-koruptsiya.html|access-date=28 July 2018|publisher=News.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Brunwasser|first=Matthew|date=5 November 2006|title=Questions arise again about Bulgaria's legal system|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/12/05/world/europe/05iht-bulgaria.3792672.html|access-date=20 December 2011}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=1 December 2012|title=Transparency International report: Bulgaria perceived as EU's most corrupt country|url=http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112317/http://bnr.bg/sites/en/News_eng/Pages/en0112_B2.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=23 May 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Konstantinova|first=Elizabeth|date=17 February 2011|title=Bulgaria Sets Up Anti-Corruption Unit; Security Chief Steps Down|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2011-02-17/bulgaria-sets-up-anti-corruption-unit-security-chief-steps-down|access-date=28 July 2018}}</ref> Provedbu zakona provode organizacije uglavnom podređene Ministarstvu unutarnjih poslova. <ref>{{Citiranje weba|title=Interpol entry on Bulgaria|url=http://www.interpol.int/Member-countries/Europe/Bulgaria|access-date=20 December 2011|publisher=Interpol}}</ref> Glavna uprava nacionalne policije (GDNP) bori se protiv općeg kriminala i održava javni red.<ref>{{Citiranje weba|title=National Police Service|url=http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121003054128/http://www.mvr.bg/en/AboutUs/StructuralUnits/National+MoI+Services/Police/default.htm|archive-date=3 October 2012|access-date=25 May 2012|publisher=Ministry of the Interior of Bulgaria}}</ref> GDNP broji 26 578 policijskih službenika u svojim lokalnim i nacionalnim odjelima.<ref>{{Citiranje weba|date=31 May 2018|script-title=bg:Справка за щатната численост и незаетите бройки в структурите на МВР към 31 May 2018 г.|trans-title=Summary of staff and vacancies in structures of the Ministry of the Interior as of 31 May 2018|url=https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180710164755/https://www.mvr.bg/docs/default-source/structura/vak_31_05_2018.pdf?sfvrsn=513e949_6|archive-date=10 July 2018|access-date=10 July 2018|publisher=Ministry of the Interior|language=bg}}</ref> Većina kaznenih predmeta povezana je s prometom, slijede [[Krađa|krađe]] i kriminal povezan s drogom, dok su stope ubojstava niske.{{Sfn|NSI Brochure|2018}} Ministarstvo unutarnjih poslova također vodi Službu granične policije i Nacionalnu žandarmeriju: specijalizirani ogranak za protuterorističke aktivnosti, upravljanje krizama i suzbijanje nereda. Protuobavještajni rad i nacionalna sigurnost u nadležnosti su Državne agencije za nacionalnu sigurnost.<ref>{{Citiranje weba|title=State Agency for National Security Official Website|url=http://www.dans.bg/|access-date=20 December 2011|publisher=State Agency for National Security}}</ref> === Administrativna podjela === Bugarska je administrativno [[Unitarizam|unitarna država]].<ref>{{Citiranje weba|title=Local Structures in Bulgaria|url=http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120604090547/http://www.ccre.org/en/membres/Bulgarie.htm|archive-date=4 June 2012|access-date=11 April 2012|publisher=Council of European Municipalities and Regions}}</ref> Od [[1880-ih]] broj jedinica teritorijalne uprave kretao se od sedam do 26.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Историческо развитие на административно–териториалното устройство на Република България|trans-title=Historical development of the administrative and territorial division of the Republic of Bulgaria|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20140202100126/http://www.mrrb.government.bg/index.php?controller=articles&id=4216|archive-date=2 February 2014|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development|language=bg}}</ref> Između 1987. i 1999. administrativnu strukturu činilo je devet pokrajina (''[[oblast|oblasti]]''). Paralelno s decentralizacijom gospodarskog sustava usvojen je novi administrativni ustroj,<ref>{{Citiranje weba|title=Областите в България. Портрети|trans-title=The oblasts in Bulgaria. Portraits|url=http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120619040835/http://www.mrrb.government.bg/index.php?lang=bg&do=atums&type=71&id=13|archive-date=19 June 2012|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Regional Development}}</ref> Ukojeg čini 27 pokrajina, te pokrajina glavnog grada ([[Sofija]] grad). Sva su područja dobila imena po svojim glavnim gradovima. Pokrajine su podijeljene na 265 općina kojima upravljaju gradonačelnici koji se biraju na četverogodišnji mandat, te neposredno izabrana općinska vijeća. Bugarska je visoko [[Centralizacija|centralizirana]] država u gdje vlada izravno imenuje regionalne guvernere i sve pokrajine i općine uvelike financijski ovise o njoj.{{Sfn|Library of Congress|2006}} {| style="margin:auto;" cellpadding="10" |- | [[File:Bulgaria Aministrative Provinces numbered.png|300px|right]] |style="font-size:90%;font-weight:bold;"| {{col-begin|width=auto}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=1|[[Blagoevgrad Province|Blagoevgrad]]|[[Burgas Province|Burgas]]|[[Dobrich Province|Dobrich]]|[[Gabrovo Province|Gabrovo]]|[[Haskovo Province|Haskovo]]|[[Kardzhali Province|Kardzhali]]|[[Kyustendil Province|Kyustendil]]|[[Lovech Province|Lovech]]|[[Montana Province|Montana]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=10|[[Pazardzhik Province|Pazardzhik]]|[[Pernik Province|Pernik]]|[[Pleven Province|Pleven]]|[[Plovdiv Province|Plovdiv]]|[[Razgrad Province|Razgrad]]|[[Ruse Province|Ruse]]|[[Shumen Province|Shumen]]|[[Silistra Province|Silistra]]|[[Sliven Province|Sliven]]}} {{col-break|gap=2em}} {{ordered list|start=19|[[Smolyan Province|Smolyan]]|[[Sofia Province]]|[[Stara Zagora Province|Stara Zagora]]|[[Targovishte Province|Targovishte]]|[[Varna Province|Varna]]|[[Veliko Tarnovo Province|Veliko Tarnovo]]|[[Vidin Province|Vidin]]|[[Vratsa Province|Vratsa]]|[[Yambol Province|Yambol]]}} {{col-end}} |} === Vanjski poslovi i obrana === Bugarska je postala članicom [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] 1955. godine, a od 1966. tri puta bila je nestalna članica [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]], posljednji put od 2002. do 2003.<ref>{{Citiranje weba|title=The United Nations Security Council|url=http://www.thegreenpapers.com/ww/UNSecurityCouncil.phtml|access-date=4 December 2011|publisher=The Green Papers Worldwide}}</ref> Također je bila među državama osnivačima [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|Organizacije za europsku sigurnost i suradnju]] (OESS) 1975. Euroatlantske integracije bile su prioritet vlasti još od pada komunizma, iako je komunističko vodstvo također imalo težnje napuštanja [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]] i pridruživanja [[europske zajednice|Europskim zajednicama]] već 1987.<ref>{{Citiranje weba|date=15 August 2008|script-title=bg:Бай Тошовият блян – България в ЕС през '87|trans-title=Todor Zhivkov's dream – Bulgaria in the EC in '87|url=http://www.dnes.bg/obshtestvo/2008/08/15/bai-toshoviiat-blian-bylgariia-v-es-prez-039-87.55776|access-date=20 December 2011|publisher=Dnes.bg|language=bg}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=3 September 2008|script-title=bg:"Дойче веле": Тодор Живков искал България да стане член на ЕС|language=bg|trans-title="Deutsche Welle": Todor Zhivkov wanted Bulgaria to join the EC|work=Vesti|url=https://www.vesti.bg/novini/prez-1988-g.-komunisticheskiiat-lider-veche-iskal-ne-prosto-reforma-na-socializma-a-smiana-na-sistemata-1230064|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarska je potpisala Ugovor o pristupanju Europskoj uniji 25. travnja 2005.,<ref name="ec">{{Citiranje weba|date=25 April 2005|title=European Commission Enlargement Archives: Treaty of Accession of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110219145342/http://ec.europa.eu/enlargement/archives/enlargement_process/future_prospects/negotiations/eu10_bulgaria_romania/treaty_2005_en.htm|archive-date=19 February 2011|access-date=20 December 2011|publisher=European Commission}}</ref> a postala je punopravnom članicom Europske unije 1. siječnja 2007.<ref name="Ind2">{{Citiranje novina|last=Castle|first=Steven|date=29 December 2006|title=The Big Question: With Romania and Bulgaria joining the EU, how much bigger can it get?|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/world/europe/the-big-question-with-romania-and-bulgaria-joining-the-eu-how-much-bigger-can-it-get-430061.html|access-date=14 September 2018}}</ref> Osim toga, potpisala je tripartitnu gospodarsku i diplomatsku suradnju s Rumunjskom i Grčkom,<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – relations|url=http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120205023232/http://www2.mfa.gr/www.mfa.gr/en-US/Policy/Geographic+Regions/South-Eastern+Europe/Balkans/Bilateral+Relations/Bulgaria/|archive-date=5 February 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Foreign Affairs of Greece}}</ref> njeguje dobre veze s Kinom<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Bilateral Relations|url=http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130726144918/http://www.fmprc.gov.cn/eng/wjb/zzjg/xos/gjlb/3150/|archive-date=26 July 2013|access-date=28 July 2018|publisher=Ministry of Foreign Affairs of the PRC}}</ref> i [[Vijetnam|Vijetnamom]]<ref>{{Citiranje weba|date=28 October 2010|title=Vietnam Thanks Bulgaria for University Graduates|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=121248|access-date=31 March 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> te ima povijesno dobre odnose s [[Rusija|Rusijom]].<ref>{{Citiranje weba|date=22 October 2014|title=Russia's borders: old ties pull Bulgaria in two directions|url=https://theconversation.com/russias-borders-old-ties-pull-bulgaria-in-two-directions-33288|access-date=13 January 2022|website=[[The Conversation (website)|The Conversation]]|quote=Modern relations between Bulgaria and Russia began about two centuries ago...}}</ref> [[Datoteka:BAF_MiG-29s_in_flight_Garchev.png|alt=Bulgarian MiG-29 fighters in flight|lijevo|mini|Mlazni lovci [[MiG-29]] bugarskog ratnog zrakoplovstva.]] Bugarska je tijekom [[Hladni rat|Hladnog rata]] rasporedila značajan broj civilnih i vojnih savjetnika u zemljama sovjetskim saveznicima poput [[Nikaragvanska revolucija|Nikaragve]] {{Sfn|Arms Sales}} i [[Velika Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija|Libije]].{{Sfn|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}} Prvo raspoređivanje stranih trupa na bugarskom tlu od Drugog svjetskog rata dogodilo se 2001. godine, kada je zemlja ugostila šest zrakoplova [[KC-135 Stratotanker]] i 200 osoba za podršku ratnim naporima u Afganistanu.<ref name="CENTCOM2">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> Međunarodni vojni odnosi dodatno su prošireni pristupanjem [[NATO|NATO-]]<nowiki/>u u ožujku 2004.<ref name="nato2">{{Citiranje weba|date=29 March 2004|title=NATO Update: Seven new members join NATO|url=http://www.nato.int/docu/update/2004/03-march/e0329a.htm|access-date=20 December 2011|publisher=NATO}}</ref> i Američko-bugarskim sporazumom o obrambenoj suradnji potpisanim u travnju 2006. Zračne baze [[Zračna baza Bezmer|Bezmer]] i [[Zračna baza Graf Ignatievo|Graf Ignatievo]], te vojni poligon Novo Selo i logističko središte u Ajtosu kasnije su postali objekti za vojnu obuku koje su zajednički koristile američke i bugarske vojske.<ref name="State">{{Citiranje weba|title=Bulgaria Factbook|url=https://2009-2017.state.gov/r/pa/ei/bgn/3236.htm|access-date=4 December 2011|publisher=Bureau of European and Eurasian Affairs, U.S. Department of State}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=28 April 2006|title=US, Bulgaria sign defence co-operation agreement|url=http://www.setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110125201923/http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2006/04/28/feature-01|archive-date=25 January 2011|access-date=20 December 2011|publisher=[[Southeast European Times]]}}</ref> Unatoč svojoj aktivnoj međunarodnoj obrambenoj suradnji, Bugarska se ubraja među najmiroljubivije zemlje na svijetu, držeći se na 6. mjestu zajedno s Islandom u pogledu domaćih i međunarodnih sukoba, te na 26. mjestu na [[Globalni indeks mira|Globalnom indeksu mira]].<ref name="GPI2">{{Citiranje weba|title=Global Peace Index 2019|url=http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190827155045/http://visionofhumanity.org/app/uploads/2019/06/GPI-2019-web003.pdf|archive-date=27 August 2019|access-date=16 December 2019|publisher=[[Institute for Economics and Peace]]|pages=8, 41, 96}}</ref> Obrana teritorija u ingerenciji je potpuno dobrovoljnih [[bugarske oružane snage|bugarskih oružanih snaga]], koje čine kopnene snage, mornarica i [[Bugarsko ratno zrakoplovstvo|zračne snage]]. Kopnene snage sastoje se od dvije [[Mehanizirano pješaštvo|mehanizirane]] [[Brigada|brigade]] i osam samostalnih [[pukovnija]] i [[Bojna|bataljuna]] ; zračne snage upravljaju sa 106 zrakoplova i sustavima [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] u šest zračnih baza, a mornarica uključuje raznie brodove, helikoptere i obalno obrambene oružje.<ref name="AF plan">{{Citiranje weba|date=2010|title=Armed Forces Development Plan|url=http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120628195116/http://www.mod.bg/en/doc/misc/20110207_AFDP_ENG.pdf|archive-date=28 June 2012|access-date=31 March 2012|publisher=Ministry of Defence of Bulgaria}}</ref> Aktivne postrojbe smanjile su se sa 152 000 1988. godine{{Sfn|Military Personnel}} na 31 300 2017., ali dopunjene su s 3 000 rezervista i 16 000 pripadnika [[Paravojna postrojba|paravojnih]] postrojbi.<ref>{{Citiranje knjige|title=The Military Balance 2017|publisher=[[Routledge]]|year=2017|isbn=978-1857439007|editor-last=Hackett|editor-first=James|page=96}}</ref> Vojni inventar uglavnom sčini sovjetsko naoružanje kao što su [[MiG-29|zrakoplovi MiG-29]] i [[Suhoj Su-25]],<ref>{{Citiranje weba|last=Palowski|first=Jakub|date=6 October 2015|title=Bulgaria Will Modernize Its Army. "Fighters, infantry fighting vehicles"|url=https://www.defence24.com/bulgaria-will-modernize-its-army-fighters-infantry-fighting-vehicles|access-date=21 July 2018|publisher=Defence24}}</ref> sustavi protuzračne obrane [[S-300|S-300PT]]<ref>{{Citiranje weba|date=6 August 2015|title=S-300 Surface-to-air Missile System|url=http://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190808002052/https://aviationweek.com/site-files/aviationweek.com/files/uploads/2015/07/asd_08_06_2015_dossier.pdf|archive-date=8 August 2019|access-date=21 July 2018|publisher=Aerospace Daily & Defense Report}}</ref> i [[Balistički projektil|balistički projektili]] kratkog dometa [[SS-21]].<ref>{{cite magazine|last=Roblin|first=Sebastien|date=12 September 2016|title=SS-21 Scarab: Russia's Forgotten (But Deadly) Ballistic Missile|magazine=The National Interest|url=https://nationalinterest.org/blog/ss-21-scarab-russias-forgotten-deadly-ballistic-missile-17679?page=0%2C1|access-date=21 July 2018}}</ref> == Gospodarstvo == [[Datoteka:Historical_economic_growth_of_Bulgaria.jpg|mini|Povijesni razvoj BDP-a po glavi stanovnika]] [[Datoteka:Economic_Growth_in_Bulgaria.gif|alt=Graph showing GDP and unemployment|mini|Statistika gospodarskog rasta (zelena) i nezaposlenosti (plava) od 2001]] Bugarska je zemlja s otvorenim [[tržišno gospodarstvo|tržišnim gospodarstvom]] i [[Zemlje u razvoju|višim srednjim dohotkom]] u kojem privatni sektor čini više od 70% [[Bruto domaći proizvod|BDP-a]].<ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=World Bank Country and Lending Groups|url=https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180111190936/https://datahelpdesk.worldbank.org/knowledgebase/articles/906519|archive-date=11 January 2018|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank Group}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2002|title=Bulgaria Overview|url=http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-url=https://web.archive.org/web/20110710020431/http://www.usaid.gov/pubs/cbj2002/ee/bg/|archive-date=10 July 2011|access-date=2 November 2011|publisher=[[USAID]]}}</ref> Od poljoprivredne zemlje s pretežno ruralnim stanovništvom 1948. godine, do 1980-ih Bugarska se transformirala u industrijsko gospodarstvo, sa znanstvenim i tehnološkim istraživanjem pri vrhu prioriteta svojih proračunskih rashoda.<ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Gubitak tržišta [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|SEV]]-a 1990. i kasnija " [[Šok terapija (ekonomija)|šok terapija]] " [[Plansko gospodarstvo|planskog sustava]] uzrokovali su nagli pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje, nakon čega je u konačnici uslijedio ekonomski kolaps 1997.<ref name="Economies">{{Citiranje weba|date=January 2007|title=The economies of Bulgaria and Romania|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4326_en.htm|access-date=20 December 2011|publisher=[[European Commission]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|url=https://read.oecd-ilibrary.org/economics/oecd-economic-surveys-bulgaria-1999_eco_surveys-bgr-1999-en#page24|title=OECD Economic Surveys: Bulgaria|publisher=[[OECD]]|year=1999|isbn=9789264167735|page=24|quote=The previous 1997 Economic Survey of Bulgaria documented how a combination of difficult initial conditions, delays in structural reforms,&nbsp;... culminated in the economic crisis of 1996–97.|access-date=4 October 2018}}</ref> Gospodarstvo se uglavnom oporavilo tijekom razdoblja brzog rasta nekoliko godina kasnije,<ref name="Economies" /> ali prosječna plaća od 1036 leva (oko 530 [[Euro|EUR]]) mjesečno ostaje najniža u EU.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Средната работна заплата расте до 1036 лв.|trans-title=Average monthly wages wage increased to 1,036 lv|url=https://btvnovinite.bg/bulgaria/ikonomika/srednata-rabotna-zaplata-raste-do-1036lv.html|access-date=15 May 2017|publisher=BTV|language=bg}}</ref> Više od petine radne snage radi za [[Minimalna plaća|minimalnu plaću]] od 1,14 eura po satu.<ref>{{Citiranje weba|date=20 December 2012|title=One out of six employees in the EU27 was a low-wage earner in 2010|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121224023912/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/3-20122012-AP/EN/3-20122012-AP-EN.PDF|archive-date=24 December 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Uravnoteženi proračun]] postignut je 2003. godine, a zemlja je sljedeće godine počela ostvarivati [[proračunski suficit]].<ref name="OECD1">{{Citiranje časopisa|last=Hawkesworth|first=Ian|date=2009|title=Budgeting in Bulgaria|url=https://www.oecd.org/countries/bulgaria/46051594.pdf|journal=OECD Journal on Budgeting|issue=3/2009|page=137|access-date=6 August 2018}}</ref> Rashodi su iznosili 21,15 milijardi dolara, a prihodi 21,67 milijardi dolara u 2017.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Budget|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2056.html#bu|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Većina državnih izdataka za institucije namijenjena je sigurnosti. Ministarstvom obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa dodjeljuje se najveći dio godišnjeg državnog proračuna, a najmanje onima nadležnima za okoliš, turizam i energetiku.<ref name="2018budget">{{Citiranje weba|last=Denizova|first=Vera|date=23 October 2017|script-title=bg:Бюджет 2018: Повече за заплати, здраве и пенсии|trans-title=2018 Budget: More for salaries, health and pensions|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/10/23/3064620_bjudjet_2018_poveche_za_zaplati_zdrave_i_pensii/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Porezi čine najveći dio državnih prihoda<ref name="2018budget" /> i iznose 30% BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Taxes and other revenue|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20180716223948/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2221.html#bu|archive-date=16 July 2018|access-date=16 July 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima neke od najnižih stopa [[Porez na dobit|poreza na dobit]] za poduzeća u cijeloj Eeropskoj Uniji koji iznosi 10%.<ref>{{Citiranje weba|date=15 March 2016|title=These are the 29 countries with the world's lowest levels of tax|url=http://uk.businessinsider.com/wef-countries-with-the-lowest-levels-of-tax-on-earth-2016-3/#29-bulgaria-27--corporate-taxes-in-bulgaria-are-just-10-the-same-as-the-maximum-possible-income-tax-charged-to-individuals-in-the-country-that-numbers-is-one-of-the-five-lowest-in-europe-1|access-date=16 July 2018|website=Business Insider}}</ref> Porezni sustav je dvostupanjski. [[Porez na dodanu vrijednost]], [[trošarine]], porez na dobit poduzeća i osobni dohodak nacionalni su porezi, dok porez na nekretnine, nasljedstvo i vozila naplaćuju lokalne vlasti.<ref>{{Citiranje weba|title=Structure of Bulgarian Tax System|url=http://www.minfin.bg/en/774|access-date=16 July 2018|publisher=Ministry of Finance of Bulgaria}}</ref> Snažni gospodarski rezultati u ranim 2000-ima smanjili su [[državni dug]] sa 79,6% u 1998. na 14,1% u 2008.<ref name="OECD1" /> Od tada se povećao na 28,7% BDP-a do 2016., ali je i dalje treći najniži u EU.<ref>{{Citiranje weba|title=General government gross debt – annual data|url=http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/7826125/2-23012017-AP-EN.pdf|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Plansko područje [[jugozapaden|"Jugozapaden"]] ([[Hrvatski jezik|hrv.]] "Jugozapad") najrazvijenija je regija s bruto domaćim proizvodom po stanovniku ([[Paritet kupovne moći|PPP]]) od 29 816 USD u 2018.<ref>{{Citiranje weba|title=Regional gross domestic product (PPS per inhabitant), by NUTS 2 regions|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tgs00005&plugin=1|access-date=12 March 2017|publisher=Eurostat}}</ref> Područje obuhvaća glavni grad i okolnu [[Sofijska oblast|Sofijsku pokrajinu]], koja sama stvara 42% nacionalnog bruto domaćeg proizvoda unatoč tome što u njoj živi samo 22% stanovništva.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:БВП – регионално ниво|trans-title=GDP – regional level|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2215/бвп-регионално-ниво|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref>{{Sfn|NSI Census data|2017}} Nacionalni [[Bruto domaći proizvod|BDP]] po stanovniku i troškovi života u 2019. iznosili su 53 odnosno 52,8 % prosjeka EU (100 %).<ref>{{Citiranje weba|title=GDP per capita in PPS|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=Comparative price levels|url=http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00120|access-date=19 June 2020|website=ec.europa.eu/eurostat|publisher=Eurostat}}</ref> Nacionalni BDP procijenjen je na 143,1 milijardi USD u 2016., s vrijednošću od 20 116 dolara po stanovniku.<ref name="imf2">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2016/02/weodata/weorept.aspx?pr.x=53&pr.y=5&sy=2011&ey=2016&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=918&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=|access-date=12 March 2017|publisher=International Monetary Fund}}</ref> Statistika gospodarskog rasta uzima u obzir i nezakonite transakcije iz neformalne ekonomije, koja je kao postotak gospodarske aktivnosti najveća u EU-u.<ref>{{Citiranje weba|date=9 September 2014|title=EU: Countries to Begin Counting Drugs, Prostitution in Economic Growth|url=https://www.occrp.org/en/27-ccwatch/cc-watch-briefs/2616-eu-countries-to-begin-counting-drugs-prostitution-in-economic-growth|access-date=16 July 2018|publisher=Organized Crime and Corruption Reporting Project}}</ref><ref>{{Citiranje weba|date=2012|title=Shadow Economy|url=http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114234654/http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/themes/06_shadow_economy.pdf|archive-date=14 November 2012|access-date=20 December 2012|publisher=Eurostat}}</ref> [[Bugarska narodna banka]] izdaje nacionalnu valutu [[Bugarski lev|lev]], koja je vezana za euro po tečaju od 1,95583 leva za euro.<ref>{{Citiranje weba|script-title=bg:Курсове на българския лев към еврото и към валутите на държавите, приели еврото|trans-title=Exchange rates of the lev to the euro and Eurozone currencies replaced by the euro|url=http://www.bnb.bg/Statistics/StExternalSector/StExchangeRates/StERFixed/index.htm|access-date=16 October 2018|publisher=Bulgarian National Bank|language=bg}}</ref> Nakon nekoliko uzastopnih godina visokog rasta, posljedice [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|financijske krize 2007. – 2008.]] rezultirale su smanjenjem BDP-a od 3,6% u 2009. i povećanjem nezaposlenosti.<ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria: GDP growth (annual %)|url=https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.KD.ZG?locations=BG|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref><ref>{{Citiranje weba|year=2018|title=Bulgaria: Unemployment, total (% of total labor force) (modeled ILO estimate)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SL.UEM.TOTL.ZS?end=2017&locations=BG&start=1991&view=chart|access-date=28 July 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Pozitivan rast obnovljen je 2010., ali je međukompanijski dug premašio 59 milijardi USD, što znači da je 60% svih bugarskih poduzeća bilo međusobno zaduženo.<ref>{{Citiranje weba|last=Harizanova|first=Tanya|date=17 June 2010|title=Inter-company debt – one of Bulgarian economy's serious problems|url=http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121101112308/http://bnr.bg/sites/en/Economy/Pages/1706compandebts.aspx|archive-date=1 November 2012|access-date=10 July 2012|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Do 2012. dug je porastao na 97 milijardi USD, odnosno 227% BDP-a.<ref>{{Citiranje weba|date=14 January 2013|script-title=bg:Бизнесът очерта уникална диспропорция в България|trans-title=Business points to a major disproportion in Bulgaria|url=https://dnes.dir.bg/ikonomika/firmi-bozhidar-danev-balgarskata-stopanska-kamara-zadalzhenia-12811577|access-date=28 July 2018|publisher=Dir.bg|language=bg}}</ref> Vlada je provela stroge mjere štednje uz podršku [[MMF|MMF-a]] i [[Europska unija|EU-a]] na neke pozitivne fiskalne rezultate, ali prema mišljenju [[Međunarodna konfederacija sindikata|Međunarodne konfederacije sindikata]], socijalne posljedice tih mjera, poput povećane [[Ekonomska nejednakost|nejednakosti dohotka]] i ubrzanog iseljavanja bile su "katastrofalne".<ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2012|title=ITUC Frontlines Report 2012: Section on Bulgaria|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=144010|access-date=10 October 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Izlijevanje javnih sredstava obiteljima i rodbini političara iz vladajućih stranaka rezultiralo je fiskalnim gubicima i gubicima na socijalnom planu za društvo.<ref>{{Citiranje weba|date=21 July 2010|title=Bulgaria, Romania Rapped for Public Procurement Fraud|url=https://www.novinite.com/articles/118351/Bulgaria%2C+Romania+Rapped+for+Public+Procurement+Fraud|access-date=16 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Center for the Study of Democracy|url={{Google books|EgHHCbYKZXoC|page=44|plainurl=yes}}|title=Anti-corruption Reforms in Bulgaria: Key Results and Risks|publisher=Center for the Study of Democracy|year=2007|isbn=9789544771461|page=44}}</ref> Bugarska se nalazi na 71. mjestu u [[Indeks percepcije korupcije|Indeksu percepcije korupcije]]<ref>{{Citiranje weba|year=2017|title=Corruption Perceptions Index: Transparency International|url=https://www.transparency.org/news/feature/corruption_perceptions_index_2017|access-date=16 July 2018|publisher=[[Transparency International]]}}</ref> i ima najgoru razinu [[Korupcija|korupcije]] u Europskoj uniji, što je fenomen koji je i dalje izvorom dubokog nezadovoljstva javnosti.<ref name="cloud">{{Citiranje novina|last=Rankin|first=Jennifer|date=28 December 2017|title=Cloud of corruption hangs over Bulgaria as it takes up EU presidency|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/2017/dec/28/bulgaria-corruption-eu-presidency-far-right-minority-parties-concerns|access-date=9 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|date=12 December 2014|title=Bulgarian corruption at 15-year high|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=9 July 2018|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/bulgaria/11290458/Bulgarian-corruption-at-15-year-high.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> Uz organizirani kriminal, korupcija je imala za posljedicu odbijanje zahtjeva zemlje za ulazak u [[schengenski prostor]] i povlačenje stranih ulaganja.<ref>{{Citiranje novina|date=24 March 2018|title=Bulgarian border officers suspended over airport security lapse|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-security/bulgarian-border-officers-suspended-over-airport-security-lapse-idUSKBN1H00L2|access-date=9 July 2018}}</ref><ref>{{Citiranje novina|last=Macdonald|first=Alastair|date=11 January 2018|title=Bulgaria savors EU embrace despite critics|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-eu-bulgaria/bulgaria-savors-eu-embrace-despite-critics-idUSKBN1F02V8|access-date=9 July 2018}}</ref><ref name="reuters_USKBN1F61EQ">{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=17 January 2018|title=Bulgaria's government faces no-confidence vote over corruption|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-government/bulgarias-government-faces-no-confidence-vote-over-corruption-idUSKBN1F61EQ|access-date=9 July 2018}}</ref> Vladini dužnosnici navodno se nekažnjeno bave pronevjerom, trgovinom utjecajem, kršenjem pravila javne nabave i podmićivanjem.<ref name="SG12">{{Citiranje weba|date=21 April 2018|title=US State Dept criticises Bulgaria on prisons, judiciary, corruption, people-trafficking and violence against minorities|url=https://sofiaglobe.com/2018/04/21/us-state-dept-criticises-bulgaria-on-prisons-judiciary-corruption-people-trafficking-and-violence-against-minorities/|access-date=9 July 2018|publisher=The Sofia Globe}}</ref> Posebno je državna nabava kritično područje u pogledu rizika od korupcije. Procjenjuje se da se svake godine na javne natječaje potroši oko 10 milijardi leva (5,99 milijardi dolara) državnog proračuna i [[Strukturni fondovi i Kohezijski fond|europskih kohezijskih]] fondova,<ref>{{Citiranje novina|date=21 February 2016|script-title=bg:10 млрд. лв. годишно се харчат с обществени поръчки|language=bg|trans-title=10 bln. leva are spent on public procurement every year|work=24 Chasa|url=https://www.24chasa.bg/novini/article/5316312|access-date=30 July 2018}}</ref> a samo u 2017. godini potrošeno je gotovo 14 milijardi (8,38 milijardi USD) na javne ugovore.<ref>{{Citiranje weba|last=Stanchev|first=Ivaylo|date=29 December 2017|script-title=bg:Рекорд при обществените поръчки: открити са търгове за почти 14 млрд. лв.|trans-title=A record in public procurement: tenders worth nearly 14 billion lv unveiled|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/bulgaria/2017/12/29/3104548_rekord_pri_obshtestvenite_poruchki_otkriti_sa_turgove/|access-date=16 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> Velik dio tih ugovora dodjeljuje se nekolicini politički povezanih<ref>{{Citiranje časopisa|last=Stefanov|first=Ruslan|date=2015|title=The Bulgarian Public Procurement Market: Corruption Risks and Dynamics in the Construction Sector|url=http://www.romaniacurata.ro/wp-content/uploads/2017/12/ACRVolume3_Ch3_Bulgaria.pdf|journal=Government Favouritism in Europe: The Anticorruption Report 3|issue=3/2015|page=35|doi=10.2307/j.ctvdf0g12.6|access-date=6 August 2018}}</ref> tvrtki usred raširenih nepravilnosti, kršenja procedura i prilagođenih kriterija dodjele.<ref>{{Citiranje weba|date=2015|title=Public procurement in Bulgaria|url=http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/policy/how/improving-investment/public-procurement/study/country_profile/bg.pdf|access-date=16 July 2018|publisher=European Commission}}</ref> Unatoč opetovanim kritikama [[Europska komisija|Europske komisije]],<ref name="reuters_USKBN1F61EQ" /> institucije EU suzdržavaju se od poduzimanja mjera protiv Bugarske jer ista daje podršku Bruxellesu u brojnim pitanjima, za razliku od [[Poljska|Poljske]] ili [[Mađarska|Mađarske]].<ref name="cloud" /> === Gospodarska struktura i proizvodni sektori === [[Datoteka:Bulgaria_2016_export_treemap.svg|alt=Economic complexity chart showing the various kinds of Bulgarian exports|mini|[[Karta stabla]] bugarskog izvoza u 2016]] Radna snaga je 3,36&nbsp;milijuna ljudi, <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200307175501/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/218.html#BU|archive-date=7 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od kojih je 6,8% zaposleno u poljoprivredi, 26,6% u industriji i 66,6% u uslužnom sektoru. <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Labor force by occupation|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190420181021/https://www.cia.gov/Library/publications/the-world-factbook/fields/219.html#BU|archive-date=20 April 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Vađenje metala i minerala, proizvodnja [[Kemijska industrija|kemikalija]], [[Industrija strojeva|izgradnja strojeva]], čelika, biotehnologija, duhan, prerada hrane i [[Rafinerija nafte|rafiniranje nafte]] su među glavnim industrijskim djelatnostima. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Industries|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/216.html#BU|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=31 August 2011|title=Bulgaria: Selling off steel|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/bulgaria-selling-steel|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Samo rudarstvo zapošljava 24 000 ljudi i stvara oko 5% BDP-a zemlje; broj zaposlenih u svim djelatnostima povezanim s rudarstvom je 120.000. <ref>{{Citiranje weba|date=29 August 2015|title=Mining Industry Accounts for 5% of Bulgaria's GDP – Energy Minister|url=https://www.novinite.com/articles/170584/Mining+Industry+Accounts+for+5+of+Bulgaria's+GDP+–+Energy+Minister|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref name="Ore exports">{{Citiranje novina|date=18 August 2011|title=Bulgaria's ore exports rise 10% in H1 2011 – industry group|work=The Sofia Echo|url=http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|url-status=dead|access-date=20 December 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316132149/http://thesofiaecho.com/2011/08/18/1141389_bulgarias-ore-exports-rise-10per-cent-in-h1-2011-industry-group|archive-date=16 March 2012}}</ref> Bugarska je peti najveći proizvođač ugljena u Europi. <ref name="Ore exports" /> <ref>{{Citiranje weba|title=Total Primary Coal Production (Thousand Short Tons)|url=https://www.eia.gov/beta/international/data/browser/#/?pa=0000000000000000000000000000000000000000000000000000g&c=1438j008006gg6168g80a4k000e8ag00gg0004gc00ho00go&ct=0&tl_id=1-A&vs=INTL.7-1-ALB-TST.A&ord=CR&cy=2015&vo=0&v=H&start=2014&end=2016|access-date=28 July 2018|publisher=U.S. Energy Information Administration}}</ref> Lokalna nalazišta ugljena, željeza, bakra i olova vitalna su za proizvodni i energetski sektor. {{Sfn|Resource Base}} Glavna odredišta bugarskog izvoza izvan EU su Turska, Kina i Sjedinjene Države, dok su Rusija i Turska daleko najveći uvozni partneri. Većina izvoza je industrijska roba, strojevi, kemikalije, goriva i hrana. <ref>{{Citiranje weba|date=November 2019|title=Trade In Goods of Bulgaria With Third Countries In the Period January – October 2019 (Preliminary Data)|url=https://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/FTS_Extrastat_2019-10_en_HDT5DBO.pdf|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|pages=7, 8}}</ref> Dvije trećine izvoza hrane i poljoprivrednih proizvoda ide u zemlje [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|OECD-]] a. <ref>{{Citiranje weba|date=2007|title=Agricultural Policies in non-OECD countries: Monitoring and Evaluation|url=http://www.oecd.org/agriculture/agricultural-policies/40354124.pdf|access-date=28 July 2018|publisher=[[OECD]]}}</ref> Iako je proizvodnja žitarica i povrća pala za 40% između 1990. i 2008., <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Natural conditions, farming traditions and agricultural structures|url=http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080328063300/http://www.fao.org/regional/seur/Review/Bulgaria.htm|archive-date=28 March 2008|access-date=2 November 2011|publisher=Food and Agriculture Organization}}</ref> proizvodnja žitarica se od tada povećala, a sezona 2016. – 2017. bilježi najveću proizvodnju žitarica u desetljeću. <ref name="UNdata">{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Economic Summary, UNData, United Nations|url=http://data.un.org/en/iso/bg.html|access-date=20 December 2011|publisher=United Nations}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=4 August 2017|title=Experts: Bumper Year for Wheat Producers in Dobrich Region|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1628901|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Uzgajaju se i [[kukuruz]], [[Ječam ozimac|ječam]], [[Obična zob|zob]] i [[riža]] . Kvalitetan [[turski duhan|orijentalni duhan]] je značajna industrijska kultura. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarska je također najveći svjetski proizvođač ulja [[Lavandino ulje|lavande]] i [[Ružino ulje|ruže]], koji se naširoko koriste u mirisima. <ref name="CENTCOM3">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Ivanova|first=Miglena|date=31 May 2017|title=Bulgarian rose oil keeps its top place on world market|url=http://bnr.bg/en/post/100837137/bulgarian-rose-oil-keeps-its-top-place-on-world-market|access-date=20 July 2018|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=30 November 2017|title=Bulgaria is Again the World's First Producer of Lavender Oil|url=https://www.novinite.com/articles/185754/Bulgaria+is+Again+the+World%27s+First+Producer+of+Lavender+Oil|access-date=20 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=16 July 2014|title=Bulgaria tops lavender oil production, outpacing France|url=http://www.foxnews.com/world/2014/07/16/bulgaria-tops-lavender-oil-production-outpacing-france.html|access-date=12 September 2018|publisher=Fox News}}</ref> U sektoru usluga, [[Turizam u Bugarskoj|turizam]] značajno pridonosi gospodarskom rastu. [[Sofija]], [[Plovdiv]], [[Veliko Trnovo|Veliko Tarnovo]], obalna odmarališta [[Albena]], [[Zlatni pijesci]] i [[Sunčana obala]] te zimska odmarališta [[Bansko]], [[Pamporovo]] i [[Borovec|Borovets]] neke su od lokacija koje turisti najviše posjećuju. <ref>{{Citiranje novina|date=20 April 2009|title=Europe (without the euro)|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/travel/2009/apr/20/europe-budget-travel-short-haul-cheap|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Većina posjetitelja su Rumunji, Turci, Grci i Nijemci. <ref>{{Citiranje weba|date=15 February 2019|script-title=bg:Посещения на чужденци в България по месеци и по страни|trans-title=Arrivals of foreigners in 2017 by month and country of origin|url=http://www.nsi.bg/bg/content/1969/%D0%BF%D0%BE%D1%81%D0%B5%D1%89%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D1%8F-%D0%BD%D0%B0-%D1%87%D1%83%D0%B6%D0%B4%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8-%D0%B2-%D0%B1%D1%8A%D0%BB%D0%B3%D0%B0%D1%80%D0%B8%D1%8F-%D0%BF%D0%BE-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D0%B5%D1%86%D0%B8-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE-%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8|access-date=15 December 2019|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg}}</ref> Turizam se dodatno potiče kroz sustav [[100 turističkih mjesta Bugarske|100 turističkih mjesta]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Markov|first=Alexander|date=3 October 2011|title=100 Tourist Sites of Bulgaria|url=https://www.bnr.bg/en/post/100103688/100-tourist-sites-of-bulgaria|access-date=15 December 2019|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> === Znanost i tehnologija === Potrošnja na [[istraživanje i razvoj]] iznosi 0,78% BDP-a, {{Sfn|NSI Brochure|2018}} a najveći dio javnog financiranja istraživanja i razvoja ide [[Bugarska akademija znanosti|Bugarskoj akademiji znanosti]] (BAS). <ref name="EUpresidency">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Privatna poduzeća činila su više od 73% rashoda za istraživanje i razvoj i zapošljavala su 42% od 22 000 bugarskih istraživača u 2015. <ref name="R&D spending">{{Citiranje weba|date=31 October 2016|title=R&D Spending in Bulgaria Up in 2015, Mostly Driven by Businesses|url=https://www.novinite.com/articles/177126/R%26D+Spending+in+Bulgaria+Up+in+2015%2C+Mostly+Driven+by+Businesses|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Iste godine, Bugarska je zauzela 39. mjesto od 50 zemalja na [[Bloombergov indeks inovacija|Bloombergovom Indeksu inovacija]], s najvišim rezultatom u obrazovanju (24.), a najnižim u proizvodnji s dodanom vrijednošću (48.). <ref>{{Citiranje novina|title=The 2015 Bloomberg Innovation Index|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/graphics/2015-innovative-countries/|access-date=14 July 2018}}</ref> Bugarska je bila rangirana na 35. mjestu u [[Indeks globalne inovacije|Globalnom indeksu inovacija]] 2021., u odnosu na 40. mjesto 2019. <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2021|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2021/|access-date=2022-03-05|website=[[World Intellectual Property Organization]]|publisher=[[United Nations]]|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Global Innovation Index 2019|url=https://www.wipo.int/global_innovation_index/en/2019/index.html|access-date=2021-09-02|website=www.wipo.int|language=en}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=RTD - Item|url=https://ec.europa.eu/newsroom/rtd/items/691898|access-date=2021-09-02|website=ec.europa.eu}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2013-10-28|title=Global Innovation Index|url=https://knowledge.insead.edu/entrepreneurship-innovation/global-innovation-index-2930|access-date=2021-09-02|website=INSEAD Knowledge|language=en}}</ref> Kronično premalo vladino ulaganje u istraživanje od 1990. natjeralo je mnoge stručnjake u znanosti i inženjerstvu da napuste Bugarsku. <ref>{{Citiranje časopisa|last=Shopov|first=V.|date=2007|title=The impact of the European scientific area on the 'Brain leaking' problem in the Balkan countries|journal=Nauka|issue=1/2007}}</ref> [[Datoteka:BulgariaSat-1_Mission_(35491530485).jpg|alt=A SpaceX Falcon 9 rocket launching BulgariaSat-1 in June 2017|mini|SpaceX lansirao BulgariaSat-1]] Unatoč nedostatku financiranja, istraživanja u kemiji, [[Znanost o materijalima|znanosti o materijalima]] i [[Fizika|fizici]] i dalje su snažna. <ref name="EUpresidency2">{{Citiranje weba|date=22 March 2018|title=EU Presidency Puts Lagging Bulgarian Science in the Spotlight|url=https://www.novinite.com/articles/188930/EU+Presidency+Puts+Lagging+Bulgarian+Science+in+the+Spotlight|access-date=14 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Istraživanja Antarktika aktivno se provode kroz [[Bugarska antarktička baza sv. Klimenta Ohridskog|bazu Svetog Klimenta Ohridskog]] na [[Otok Livingston|otoku Livingston]] u [[Zapadna Antarktika|Zapadnoj Antarktici]] . <ref>[https://data.aad.gov.au/aadc/gaz/scar/display_name.cfm?gaz_id=105044 St. Kliment Ohridski Base.]</ref> <ref>Ivanov, Lyubomir (2015).</ref> Sektor [[Informacijske i komunikacijske tehnologije|informacijskih i komunikacijskih tehnologija]] (ICT) stvara tri posto ekonomske proizvodnje i zapošljava 40.000 <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=17 October 2016|title=Bulgaria strives to become tech capital of the Balkans|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/f9a35122-44f4-11e6-9b66-0712b3873ae1|access-date=15 July 2018}}</ref> do 51.000 softverskih inženjera. <ref>{{Citiranje weba|date=12 March 2018|title=Bulgaria's ICT Sector Turnover Trebled over Last Seven Years – Deputy Economy Minister|url=http://www.bta.bg/en/c/DF/id/1762498|access-date=15 July 2018|publisher=Bulgarian Telegraph Agency}}</ref> Bugarska je bila poznata kao "komunistička [[silicijska dolina]] " tijekom sovjetske ere zbog svoje ključne uloge u proizvodnji računalne tehnologije [[Savjet za uzajamnu ekonomsku pomoć|COMECON]] -a. <ref>{{Citiranje weba|last=McMullin|first=David|date=2 October 2003|title=The Great Bulgarian BrainDrain|url=https://www.delta.tudelft.nl/article/great-bulgarian-braindrain|access-date=15 July 2018|publisher=Delft Technical University}}</ref> Zajednički napor komunističke vlade da podučava računalne i informatičke vještine u školama također je neizravno učinio Bugarsku glavnim izvorom [[Računalni virus|računalnih virusa]] u 1980-im i 90-im godinama. <ref>{{Citiranje weba|last=Petrov|first=Victor|date=30 September 2021|title=Socialist Cyborgs|url=https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20210917195506/https://logicmag.io/kids/socialist-cyborgs/|archive-date=17 September 2021}}</ref> Država je regionalni lider u [[Superračunalo|računalstvu visokih performansi]] : upravlja ''Avitoholom'', najmoćnijim superračunalom u jugoistočnoj Europi, i ugostit će jedno od osam [[Petascale računalstvo|petascale]] [[Zajedničko poduzeće „EuroHPC”|EuroHPC]] superračunala. <ref>{{Citiranje weba|last=Zapryanov|first=Yoan|date=22 June 2018|script-title=bg:Малката изчислителна армия на България|trans-title=Bulgaria's small computing army|url=https://www.capital.bg/biznes/tehnologii_i_nauka/2018/06/22/3203630_shum_tok_i_superkompjutri/|access-date=15 July 2018|publisher=Kapital Daily|language=bg}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=7 June 2019|title=Digital Single Market: Europe announces eight sites to host world-class supercomputers|url=https://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2868_en.htm|access-date=15 August 2019|publisher=European Commission}}</ref> Bugarska je dala brojne doprinose [[Istraživanje svemira|istraživanju svemira]] . <ref name="Interkosmos">{{Citiranje knjige|last=Burgess|first=Colin|url={{Google books|MG__CgAAQBAJ|page=247|plainurl=yes}}|title=Interkosmos: The Eastern Bloc's Early Space Program|last2=Vis|first2=Bert|publisher=Springer|year=2016|isbn=978-3-319-24161-6|pages=247–250}}</ref> To uključuje dva znanstvena satelita, više od 200 tereta i 300 eksperimenata u Zemljinoj orbiti, kao i [[program bugarskih kozmonauta|dva kozmonauta]] od 1971. <ref name="Interkosmos" /> Bugarska je bila prva zemlja koja je uzgajala [[Pšenica|pšenicu]] i povrće [[Biljke u svemiru|u svemiru]] sa svojim [[Staklenik|staklenicima]] [[SVET sustav rasta biljaka|Svet]] na [[Mir (svemirska postaja)|svemirskoj postaji Mir]] . <ref>{{Citiranje weba|date=17 April 2011|title=Cosmonauts Eager, Hopeful for Reboot of Bulgaria's Space Program|url=https://www.novinite.com/articles/127387/Cosmonauts+Eager,+Hopeful+for+Reboot+of+Bulgaria's+Space+Program|access-date=15 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Ivanova|first=Tanya|date=1998|title=Six-month space greenhouse experiments—a step to creation of future biological life support systems|journal=Acta Astronautica|volume=42|issue=1–8|pages=11–23|bibcode=1998AcAau..42...11I|doi=10.1016/S0094-5765(98)00102-7|pmid=11541596}}</ref> Bio je uključen u razvoj [[Gama astronomija|opservatorija za gama-zrake]] [[Granat]] <ref name="RESS">{{Citiranje knjige|last=Harland|first=David M.|url={{Google books|dZyaAAVwg5QC|page=155|plainurl=yes}}|title=Robotic Exploration of the Solar System: Part 2: Hiatus and Renewal, 1983–1996|last2=Ulivi|first2=Paolo|publisher=Springer|year=2009|isbn=978-0-387-78904-0|page=155}}</ref> i programa [[Vega program|Vega]], posebno u modeliranju putanja i [[Algoritam|algoritama]] za navođenje za obje sonde Vega. <ref>{{Citiranje knjige|last=Dimitrova|first=Milena|url={{Google books|jqJ6Ocql0XIC|page=257|plainurl=yes}}|title=Златните десятилетия на българската електроника|publisher=Trud|year=2008|isbn=9789545288456|pages=257–258|trans-title=The Golden Decades of Bulgarian Electronics}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Badescu|first=Viorel|url={{Google books|ZrAYCgAAQBAJ|page=276|plainurl=yes}}|title=Inner Solar System: Prospective Energy and Material Resources|last2=Zacny|first2=Kris|publisher=Springer|year=2015|isbn=978-3-319-19568-1|page=276|access-date=28 July 2018}}</ref> Bugarski instrumenti korišteni su u [[Istraživanje Marsa|istraživanju Marsa]], uključujući spektrometar koji je sondom [[Fobos 2|Phobos 2]] napravio prve visokokvalitetne [[Spektroskopija|spektroskopske]] slike Marsovog mjeseca [[Fobos (mjesec)|Fobosa]] . <ref name="Interkosmos" /> <ref name="RESS" /> [[Kozmičke zrake|Kozmičko zračenje]] na putu do i oko planeta mapirano je [[Instrumenti tipa Liulin|Liulin-ML]] dozimetrima na [[ExoMars Trace Gas Orbiter|ExoMars TGO]] . <ref>{{Citiranje časopisa|last=Semkova|first=Jordanka|last2=Dachev|first2=Tsvetan|date=2015|title=Radiation environment investigations during ExoMars missions to Mars – objectives, experiments and instrumentation|url=https://inis.iaea.org/search/search.aspx?orig_q=RN:47073133|journal=Comptes Rendus de l'Académie Bulgare des Sciences|volume=47|issue=25|pages=485–496|issn=1310-1331|access-date=6 August 2018}}</ref> [[RADOM-7|Varijante]] ovih instrumenata također su ugrađene na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnu svemirsku postaju]] i lunarnu sondu [[Chandrayaan-1]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Radiation Dose Monitor Experiment (RADOM)|url=http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120119044239/http://www.isro.org/chandrayaan/htmls/radom_bas.htm|archive-date=19 January 2012|access-date=20 December 2011|publisher=ISRO}}</ref> <ref>{{Citiranje časopisa|last=Dachev|first=Ts.|last2=Dimitrov|first2=Pl.|last3=Tomov|first3=B.|last4=Matviichuk|first4=Yu.|last5=Spurny|first5=F.|last6=Ploc|first6=O.|date=2011|title=Liulin-type spectrometry-dosimetry instruments|journal=Radiation Protection Dosimetry|volume=144|issue=1–4|pages=675–679|doi=10.1093/rpd/ncq506|issn=1742-3406|pmid=21177270}}</ref> Još jedna lunarna misija, [[SpaceIL]] -ov ''Beresheet'', također je bila opremljena slikovnim teretom proizvedenim u Bugarskoj. <ref>{{Citiranje weba|date=22 March 2019|title=Bulgarian Camera Flies to the Moon|url=https://dariknews.bg/novini/liubopitno/bylgarska-kamera-leti-kym-lunata-2155077|access-date=30 March 2019|publisher=Darik News}}</ref> Prvi bugarski [[Geosinkroni satelit|geostacionarni komunikacijski satelit]] — [[Bugarska sat-1|BulgariaSat-1]] — lansirao je [[SpaceX]] 2017. <ref>{{Citiranje weba|title=BulgariaSat-1 Mission|url=https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20191117174220/https://www.spacex.com/news/2017/06/23/bulgariasat-1-mission|archive-date=17 November 2019|access-date=15 July 2018|publisher=SpaceX}}</ref> === Infrastruktura === [[Datoteka:Trakiya_highway_04.jpg|alt=Trakiya motorway, one of the main national motorways|lijevo|mini|[[Trakijska autocesta|Autocesta Trakia]]]] Telefonske usluge su široko dostupne, a središnja digitalna magistralna linija povezuje većinu regija. {{Sfn|Library of Congress|2006}} [[Vivacom]] (BTC) opslužuje više od 90% fiksnih linija i jedan je od tri operatera koji pružaju mobilne usluge, uz [[Mtel (Bugarska)|A1]] i [[Telenor (Bugarska)|Telenor]] . <ref>{{Citiranje weba|date=2011|title=Bulgaria: 2011 Telecommunication Market and Regulatory Developments|url=https://ec.europa.eu/digital-single-market/sites/digital-agenda/files/BG_Country_Chapter_17th_Report_0.pdf|access-date=19 March 2013|publisher=European Commission|page=2}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=3 October 2011|title=Bulgaria Opens Tender for Fourth Mobile Operator|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132606|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Penetracija [[Internet|interneta]] iznosila je 69,2% stanovništva u dobi od 16 do 74 godine i 78,9% kućanstava u 2020. <ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Individuals regularly using the Internet (Every day or at least once a week)|url=http://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20210224170445/https://www.nsi.bg/en/content/6105/individuals-regularly-using-internet|archive-date=24 February 2021|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=27 February 2021|title=Households with Internet access at home|url=https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200811160642/https://www.nsi.bg/en/content/6099/households-internet-access-home|archive-date=11 August 2020|access-date=27 February 2021|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Strateški geografski položaj Bugarske i dobro razvijen energetski sektor čine je ključnim europskim energetskim centrom unatoč nedostatku značajnih nalazišta fosilnih goriva. <ref>{{Citiranje weba|date=13 October 2008|title=Energy Hub|url=https://oxfordbusinessgroup.com/news/energy-hub|access-date=28 July 2018|publisher=Oxford Business Group}}</ref> Termoelektrane proizvode 48,9% električne energije, zatim [[nuklearna energija]] iz [[Nuklearna elektrana Kozloduj|reaktora Kozloduj]] (34,8%) i [[Obnovljiva energija|obnovljivi izvori]] (16,3%). {{Sfn|NSI Brochure|2018}} Oprema za drugu nuklearnu elektranu u [[Nuklearna elektrana Belene|Belenama]] je nabavljena, ali sudbina projekta ostaje neizvjesna. <ref>{{Citiranje novina|last=Krasimirov|first=Angel|date=7 June 2018|title=Bulgaria must work to restart Belene nuclear project: parliament|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-energy-nuclear/bulgaria-must-work-to-restart-belene-nuclear-project-parliament-idUSKCN1J31DP|access-date=24 October 2018}}</ref> Instalirani kapacitet iznosi 12.668 MW, što Bugarskoj omogućuje da premaši domaću potražnju i izvozi energiju. <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Power Generation|url=https://www.export.gov/article?id=Bulgaria-Power-Generation-Oil-and-Gas-Renewable-Sources-of-Energy-and-Energy-Efficiency|access-date=15 June 2018|publisher=[[International Trade Administration]]}}</ref> Državna cestovna mreža ima ukupnu duljinu od 19,512 kilometres (12,124 mi), <ref>{{Citiranje weba|title=Country comparison: Total road length|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20170907162530/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2085rank.html#bu|archive-date=7 September 2017|access-date=15 June 2018|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> od čega 19,235 kilometres (11,952 mi) su popločani. Željeznice su glavni način prijevoza tereta, iako autoceste nose sve veći udio tereta. Bugarska ima 6,238 kilometres (3,876 mi) željezničke pruge, {{Sfn|Library of Congress|2006}} sa željezničkim vezama dostupnim za Rumunjsku, Tursku, Grčku i Srbiju, te ekspresnim vlakovima koji služe izravnim rutama za [[Kijev]], [[Minsk]], [[Moskva|Moskvu]] i [[Sankt-Peterburg|Sankt Peterburg]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Trains in Bulgaria|url=https://www.eurail.com/en/get-inspired/top-destinations/bulgaria-train|access-date=28 July 2018|publisher=EuRail}}</ref> Sofija i Plovdiv su središta zračnog prometa u zemlji, dok su Varna i Burgas glavne pomorske trgovačke luke. {{Sfn|Library of Congress|2006}} == Demografija == [[Datoteka:Bulgaria-demography.png|alt=Population graph|mini|Kretanje broja stanovnika od 1960]] [[Datoteka:Bulgariapop.svg|mini|[[Piramida stanovništva]] Bugarske u 2017]] Stanovništvo Bugarske prema nacionalnom popisu iz 2011. godine broji 7 364 570 ljudi. Većina stanovništva, 72,5 %, živi u urbanim sredinama. {{Sfn|NSI Census data|2011}} As of 2019 , Sofija je najnaseljenije urbano središte s 1.241.675 ljudi, a slijede [[Plovdiv]] (346.893), [[Varna]] (336.505), [[Burgas]] (202.434) i [[Ruse]] (142.902). {{Sfn|NSI Census data|2017}} [[Bugari]] su glavna etnička skupina i čine 84,8% stanovništva. [[Turci u Bugarskoj|Turska]] i [[Romi u Bugarskoj|romska]] manjina čine 8,8 odnosno 4,9 posto; 40-ak manjih manjina čini 0,7%, a 0,8% se ne identificira s etničkom skupinom. {{Sfn|NSI Census data|2011}} <ref name="NSI3">{{Citiranje weba|date=2011|title=Census results: population by residence, ethnic group and age|url=http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120602032148/http://censusresults.nsi.bg/Census/Reports/2/2/R7.aspx|archive-date=2 June 2012|access-date=20 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria}}</ref> Bivša voditeljica [[Nacionalni statistički institut (Bugarska)|Statistike]] [[Reneta Indžova|Reneta Indzhova]] osporila je brojke popisa iz 2011., sugerirajući da je stvarna populacija manja od prijavljene. <ref>{{Citiranje weba|date=25 March 2014|script-title=bg:НСИ: Преброяването от 2011 г. е сгрешено, нужно е ново|trans-title=NSI: The 2011 census is incorrect, a new one needed|url=https://www.vesti.bg/bulgaria/obshtestvo/nsi-prebroiavaneto-ot-2011-g.-e-sgresheno-nuzhno-e-novo-6008424|access-date=22 July 2018|publisher=Vesti|language=bg}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrova|first=Eliana|date=25 March 2014|script-title=bg:Скандални твърдения за неточности в преброяването през 2011 г.|trans-title=Scandalous claims of inaccuracies in the 2011 census|url=http://news.bnt.bg/bg/a/221926-skandalni-tva-rdeniya-za-netochnosti-v-prebroyavaneto-prez-2011-g|access-date=22 July 2018|publisher=Bulgarian National Television|language=bg}}</ref> Romska manjina obično se podcjenjuje u popisnim podacima i može predstavljati do 11% stanovništva. <ref>{{Citiranje novina|date=31 October 2017|title=Bulgarians unfazed by anti-Roma hate speech from deputy prime minister|work=Deutsche Welle|url=https://www.dw.com/en/bulgarians-unfazed-by-anti-roma-hate-speech-from-deputy-prime-minister/a-41183829}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Field listing: Ethnic Groups|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20201121042840/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/400.html#BU|archive-date=21 November 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Gustoća naseljenosti je 65 po četvornom kilometru, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije. <ref>{{Citiranje weba|date=2018|title=Population density (people per sq. km of land area)|url=https://data.worldbank.org/indicator/en.pop.dnst?year_high_desc=true|access-date=12 September 2018|publisher=The World Bank}}</ref> Godine 2018. prosječna [[Stopa plodnosti|stopa ukupnog fertiliteta]] (TFR) u Bugarskoj bila je 1,56 djece po ženi, <ref>{{Citiranje weba|title=Population and Demographic Processes in 2018|url=https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200715141340/https://www.nsi.bg/en/content/17554/%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%8F/population-and-demographic-processes-2018|archive-date=15 July 2020|access-date=19 May 2020|website=Nsi.bg}}</ref> ispod stope zamjene od 2,1 i znatno ispod povijesno visoke stope od 5,83 djece po ženi iz 1905. <ref>{{Citation|url=https://ourworldindata.org/grapher/children-born-per-woman?year=1850&country=BGR|title=Total Fertility Rate around the world over the last centuries|last=Max Roser|date=2014|journal=[[Our World In Data]], [[Gapminder Foundation]]}}</ref> Bugarska tako ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, s prosječnom dobi od 43 godine. <ref>{{Citation|url=https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/bulgaria/|title=World Factbook EUROPE : BULGARIA|journal=[[The World Factbook]]|date=12 July 2018}} {{PD-notice}}</ref> Bugarska je u stanju demografske krize. <ref>{{Citiranje novina|date=15 November 2012|title=World Bank: The demographic crisis is Bulgaria's most serious problem|work=Klassa|url=http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|url-status=dead|access-date=8 April 2013|archive-url=https://web.archive.org/web/20160507005840/http://www.klassa.bg/News/Read/article/216069_World+Bank%3A+The+demographic+crisis+is+Bulgaria%E2%80%99s+most+serious+problem|archive-date=7 May 2016}}</ref> <ref name="BNR crisis">{{Citiranje weba|date=12 March 2012|title=Demographic crisis in Bulgaria deepening|url=http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20131105015344/http://bnr.bg/sites/en/Lifestyle/Life/Pages/1203DemographiccrisisDeepening.aspx|archive-date=5 November 2013|access-date=8 April 2013|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> Ima negativan prirast stanovništva od ranih 1990-ih, kada je gospodarski kolaps izazvao dugotrajni val [[Iseljeništvo|iseljavanja]] . <ref name="DW Entry">{{Citiranje weba|date=26 December 2006|title=Will EU Entry Shrink Bulgaria's Population Even More?|url=https://www.dw.com/en/will-eu-entry-shrink-bulgarias-population-even-more/a-2287183|access-date=11 April 2016|publisher=Deutsche Welle}}</ref> Otprilike 937.000 do 1.200.000 ljudi—uglavnom mladih odraslih—napustilo je zemlju do 2005. <ref name="DW Entry" /> <ref>{{Citiranje knjige|last=Roth|first=Klaus|url={{Google books|pNSGDpXT4A0C|page=188|plainurl=yes}}|title=Migration In, From, and to Southeastern Europe|last2=Lauth Bacas|first2=Jutta|publisher=The British Library|year=2004|isbn=978-3643108968|page=188}}</ref> Većinu djece rađaju neudane žene. <ref>{{Citiranje weba|date=17 October 2013|title=Eurostat – Tables, Graphs and Maps Interface (TGM) table|url=http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141006114113/http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tps00018|archive-date=6 October 2014|access-date=25 February 2014|publisher=Eurostat}}</ref> Nadalje, trećinu svih kućanstava čini samo jedna osoba, a 75,5% obitelji nema djecu mlađu od 16 godina. <ref name="BNR crisis" /> Rezultirajuće stope nataliteta su među najnižima u svijetu <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Population growth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120310000517/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2002rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=228#bu|archive-date=10 March 2012|access-date=20 December 2011|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Birth rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615142331/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2054rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=205#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> dok su [[Mortalitet|stope smrtnosti]] među najvišima. <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Death rate|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20130615121335/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2066rank.html?countryName=Bulgaria&countryCode=bu&regionCode=eur&rank=9#bu|archive-date=15 June 2013|access-date=8 April 2013|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> Bugarska ima visoke rezultate u [[Ravnopravnost spolova|rodnoj ravnopravnosti]], zauzimajući 18. mjesto u [[Globalno izvješće o rodnom jazu|Globalnom izvješću o rodnom jazu za 2018. godinu]] . <ref name="WEF">{{Citiranje knjige|url=http://www3.weforum.org/docs/WEF_GGGR_2018.pdf|title=The Global Gender Gap Report|publisher=World Economic Forum|year=2018|isbn=978-2-940631-00-1|pages=10, 45, 46|access-date=26 February 2019}}</ref> Iako [[Pravo glasa za žene|je ženama pravo glasa]] omogućeno relativno kasno, 1937. godine, žene danas imaju jednaka politička prava, visoku participaciju radne snage i zakonski propisanu [[Jednaka plaća za jednak rad|jednaku plaću]] . <ref name="WEF" /> Godine 2021. agencija za istraživanje tržišta ''Reboot Online'' rangirala je Bugarsku kao najbolju europsku zemlju za rad žena. <ref>{{Citiranje weba|title=The best countries in Europe for women to work|url=https://uk.finance.yahoo.com/news/gender-equality-the-best-countries-in-europe-for-women-to-work-125949046.html|access-date=10 March 2021|website=Yahoo! Finance}}</ref> Bugarska ima najveći udio [[Informacijska i komunikacijska tehnologija|ICT]] istraživačica u EU, <ref>{{Citiranje weba|date=25 April 2018|title=Girls and women under-represented in ICT|url=http://ec.europa.eu/eurostat/web/products-eurostat-news/-/EDN-20180425-1?inheritRedirect=true|access-date=15 July 2018|publisher=Eurostat}}</ref> kao i drugi najveći udio žena u tehnološkom sektoru s 44,6% radne snage. Visoke razine sudjelovanja žena [[Rodne uloge u postkomunističkoj srednjoj i istočnoj Europi|nasljeđe su socijalističkog doba]] . <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=9 March 2018|title=Bulgaria builds on legacy of female engineering elite|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/e2fdfe6e-0513-11e8-9e12-af73e8db3c71|access-date=15 July 2018}}</ref> === Najveći gradovi === {{Najveći gradovi u Bugarskoj}} === Zdravstvo === Visoke stope smrtnosti rezultat su kombinacije starenja stanovništva, velikog broja ljudi u riziku od siromaštva i slabog [[Zdravstveni sustav|zdravstvenog sustava]] . <ref>{{Citiranje novina|last=Hope|first=Kerin|date=11 January 2018|title=Bulgaria battles to stop its brain drain|work=The Financial Times|url=https://www.ft.com/content/51f1bd86-d6cc-11e7-ae3e-563c04c5339a|access-date=7 September 2018|quote=But a sharp decline in the quality of state healthcare and high poverty rates—42% of the population are at risk of poverty in old age, according to Eurostat—gives Bulgaria the second-lowest life expectancy in the EU after Lithuania.}}</ref> Više od 80% smrti uzrokovano je [[Rak (bolest)|rakom]] i [[krvožilna bolest|kardiovaskularnim stanjima]] ; gotovo petina njih se može izbjeći. <ref>Country Health Profile, p. 1</ref> Iako je [[Zdravstvo u Bugarskoj|zdravstvena skrb u Bugarskoj]] nominalno univerzalna, <ref name="Health system">{{Citiranje časopisa|last=Georgieva|first=Lidia|last2=Salchev|first2=Petko|date=2007|title=Bulgaria Health system review|url=http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0006/80592/E90023.pdf|journal=Health Systems in Transition|volume=9|issue=1|pages=xvi, 12|issn=1817-6127}}</ref> [[troškovi iz vlastitog džepa]] čine gotovo polovicu svih troškova zdravstvene skrbi, značajno ograničavajući pristup medicinskoj skrbi. <ref>Country Health Profile, p. 7</ref> Ostali problemi koji ometaju pružanje skrbi su iseljavanje liječnika zbog niskih plaća, nedostatak osoblja i opreme u regionalnim bolnicama, nedostatak opskrbe i česte promjene osnovnog paketa usluga za osiguranike. <ref>Country Health Profile, pp. 8, 11, 12.</ref> <ref>{{Citiranje weba|last=Guineva|first=Maria|date=7 January 2013|title=The Bulgaria 2012 Review: Health and Healthcare|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=146868|access-date=21 February 2013|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Bloombergov indeks učinkovitosti zdravstvene zaštite za 2018. Bugarsku je svrstao na posljednje mjesto od 56 zemalja. <ref>{{Citiranje novina|last=Miller|first=Lee J|date=19 September 2018|title=These Are the Economies With the Most (and Least) Efficient Health Care|work=Bloomberg.com|publisher=Bloomberg|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2018-09-19/u-s-near-bottom-of-health-index-hong-kong-and-singapore-at-top|access-date=21 September 2018}}</ref> Prosječni [[životni vijek]] je 74,8 godina, u usporedbi s prosjekom EU od 80,99 i svjetskim prosjekom od 72,38. <ref>{{Citiranje weba|title=Country Comparison: Life Expectancy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20190201031608/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/355rank.html#BU|archive-date=1 February 2019|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=2019|title=Life expectancy at birth, total (years)|url=https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN?locations=EU-1W&name_desc=true&year_high_desc=false|access-date=15 December 2019|publisher=The World Bank}}</ref> === Obrazovanje === [[Datoteka:Sofia_University_"St._Kliment_Ohridski"_(37849719131).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ac/Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg/220px-Sofia_University_%22St._Kliment_Ohridski%22_%2837849719131%29.jpg|alt=Sofia University building|mini|Rektorat Sofijskog sveučilišta]] I javni izdaci za obrazovanje daleko su ispod prosjeka Europske unije. <ref name="UNICEF">{{Citiranje weba|date=2007|title=Education in Bulgaria|url=http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304055249/http://www.unicef.org/ceecis/Bulgaria.pdf|archive-date=4 March 2016|access-date=23 March 2013|publisher=UNICEF}}</ref> Obrazovni standardi [[Obrazovanje u Bugarskoj|su nekoć bili visoki]], {{Sfn|Library of Congress|2006}} ali su značajno opali od ranih 2000-ih. <ref name="UNICEF" /> Bugarski su učenici 2001. bili među najboljima u svijetu u smislu čitanja, postigavši bolje rezultate od svojih kanadskih i njemačkih kolega; do 2006. pali su rezultati u čitanju, matematici i prirodnim znanostima. Do 2018., studije [[PISA (istraživanja)|Programa za međunarodno ocjenjivanje učenika]] otkrile su da je 47% učenika 9. razreda [[Funkcionalna nepismenost|funkcionalno nepismeno]] u čitanju i prirodnim znanostima. <ref>{{Citiranje weba|last=Dimitrov|first=Deyan|date=3 December 2019|title=PISA 2018: Българските ученици покоряват ново дъно|trans-title=PISA 2018: Bulgarian pupils reach new lows|url=https://www.capital.bg/politika_i_ikonomika/obrazovanie/2019/12/03/4000165_pisa_2018_bulgarskite_uchenici_vloshavat_rezultata_si/|access-date=15 December 2019|publisher=Kapital Daily}}</ref> Prosječna osnovna [[pismenost]] iznosi 98,4% bez značajne razlike među spolovima. <ref>{{Citiranje weba|title=Field Listing: Literacy|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200329034851/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/370.html#BU|archive-date=29 March 2020|access-date=15 December 2019|website=[[The World Factbook]]|publisher=[[Central Intelligence Agency]]}}</ref> [[Ministarstvo obrazovanja i znanosti (Bugarska)|Ministarstvo obrazovanja i znanosti]] dijelom financira javne škole, fakultete i sveučilišta, utvrđuje kriterije za udžbenike i nadzire proces izdavanja. Obrazovanje u osnovnim i srednjim državnim školama je besplatno i obvezno. {{Sfn|Library of Congress|2006}} Proces obuhvaća 12 razreda, u kojima su razredi od jedan do osam primarni, a deveti do dvanaest sekundarni. Visoko obrazovanje sastoji se od 4-godišnjeg [[Bakalaureat|prvostupničkog]] studija i 1-godišnjeg [[magistar|magisterija]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Structure of the Education System in Bulgaria|url=http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120111221228/http://www.mon.bg/english/high/system_educ.htm|archive-date=11 January 2012|access-date=4 December 2011|publisher=Ministry of Education, Youth and Science of Bulgaria}}</ref> [[Sveučilište u Sofiji]] je najviše rangirana institucija visokog obrazovanja u Bugarskoj. <ref>{{cite magazine|title=Bulgaria: University Ranking|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/world-university-rankings/2018/world-ranking#!/page/0/length/25/locations/BG/sort_by/rank/sort_order/asc/cols/stats|access-date=28 July 2018}}</ref> <ref>{{cite magazine|title=Study in Bulgaria|magazine=Times Higher Education|url=https://www.timeshighereducation.com/student/where-to-study/study-in-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> === Jezik === [[Bugarski jezik|Bugarski]] je jedini jezik sa službenim statusom i materinji za 85 % stanovništva. <ref>{{Harvnb|NSI Census data|2011}} In the 2011 census, the language question was optional and it was answered by 90.2% of those surveyed.</ref> Pripada [[Slavenski jezici|skupini slavenskih jezika]], ali ima niz gramatičkih osobitosti, koje dijele sa svojim najbližim srodnikom [[Makedonski jezik|makedonskim]], koje ga izdvajaju od ostalih slavenskih jezika: one uključuju složenu verbalnu morfologiju (koja također kodira razlike u [[Evidencijalnost|evidentnosti]] ), odsutnost [[Padež|padeža imenica]] i [[Infinitiv|infinitiva]] te uporaba [[Član|određenog člana]] s nastavkom . <ref>"The introduction of the definite article, which appears in the form of a suffix, and the almost total disappearance of the ancient declensions, for which the use of prepositions has been substituted, distinguish the Bulgarian from all the other members of the Slavonic family" ({{Cite EB1911}}</ref> Ostali značajni jezici koji se govore u Bugarskoj su [[Turski jezik|turski]] i [[Romski jezik|romski]], kojima prema popisu iz 2011. govori 9,1% odnosno 4,2% stanovništva. === Religija === [[Datoteka:Alexander_Nevsky_Cathedral,_Sofia_(by_Pudelek).JPG|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/04/Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG/220px-Alexander_Nevsky_Cathedral%2C_Sofia_%28by_Pudelek%29.JPG|desno|mini|[[Hram Svetog Aleksandra Nevskog u Sofiji|Katedrala Aleksandra Nevskog, Sofija]]]] Više od tri četvrtine Bugara pripada [[Pravoslavlje|istočnom pravoslavlju]] . {{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Sunizam|Sunitski muslimani]] druga su po veličini vjerska zajednica i čine 10% ukupnog vjerskog sastava Bugarske, iako većina njih ne prakticira vjerski obred i smatra da je korištenje [[Hidžab|islamskih velova]] u školama neprihvatljivo. <ref>{{Citiranje novina|date=9 December 2011|title=Bulgaria's Muslims not deeply religious: study|work=Hürriyet Daily News|url=http://www.hurriyetdailynews.com/bulgarias-muslims-not-deeply-religious-study-8817|access-date=28 July 2018}}</ref> Manje od 3% stanovništva pripada [[Religija u Bugarskoj|drugim religijama]], a 11,8% je [[Nereligioznost|nereligiozno]] ili se ne identificira s religijom. {{Sfn|NSI Census data|2011}} [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarska pravoslavna crkva]] stekla je [[Autokefalnost|autokefalni]] status 927. godine <ref>{{Citiranje knjige|last=Kiminas|first=D.|url=https://books.google.com/books?id=QLWqXrW2X-8C&q=927&pg=PA15|title=The Ecumenical Patriarchate|publisher=Wildside Press LLC.|year=2009|isbn=978-1-4344-5876-6|page=15|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Carvalho|first=Joaquim|url={{Google books|jR98-Ata0CkC|page=258|plainurl=yes}}|title=Religion and power in Europe: conflict and convergence|publisher=Pisa University Press|year=2007|isbn=978-88-8492-464-3|page=258}}</ref> i ima 12 [[Dijeceza|biskupija]] i preko 2000 svećenika. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarska je [[sekularna država]] s ustavom zajamčenom vjerskom slobodom, ali je pravoslavlje označeno kao "tradicionalna" religija. <ref>{{Citiranje weba|title=The Bulgarian Constitution|url=http://www.parliament.bg/en/const|access-date=20 December 2011|publisher=Parliament of Bulgaria}}</ref> == Kultura == [[Datoteka:Kukeri_E8.jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Kukeri_E8.jpg/220px-Kukeri_E8.jpg|alt=Bulgarian Kuker|desno|mini|''Kuker'' u [[Lesichovo|Lesichovu]]]] Suvremena bugarska kultura spaja formalnu kulturu koja je pomogla u stvaranju nacionalne svijesti pred kraj osmanske vladavine s tisućljećima starom narodnom tradicijom. <ref name="Cultural life">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bitan element bugarskog folklora je vatra, koja se koristi za tjeranje zlih duhova i bolesti. Mnogi od njih su personificirani kao vještice, dok su druga stvorenja poput [[slavenski zmaj|zmeya]] i [[Samodiva (folklor)|samodive]] ( [[Nadnaravna bića u slavenskoj religiji|veela]] ) ili dobronamjerni čuvari ili ambivalentni prevaranti. {{Sfn|MacDermott|1998}} Neki obredi protiv zlih duhova su preživjeli i još uvijek se prakticiraju, ponajprije [[kukeri]] i [[Survakane|survakari]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Creed|first=Gerald W.|url={{Google books|ilhCTCHKCAQC|page=2|plainurl=yes}}|title=Masquerade and Postsocialism: Ritual and Cultural Dispossession in Bulgaria|publisher=Indiana University Press|year=2011|isbn=978-0-253-22261-9|page=2}}</ref> Naveliko se slavi i [[martenica]] . <ref>{{Citiranje weba|date=1 March 2018|title=The Bulgarian Tradition of Martenitsa|url=https://www.bnt.bg/en/a/179851-the-bulgarian-tradition-of-martenitsa|access-date=28 July 2018|publisher=Bulgarian National Television}}</ref> [[Nestinarstvo]], ritualni ples s vatrom tračkog podrijetla, uvršten je na popis [[Nematerijalna svjetska baština|nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a]] . {{Sfn|MacDermott|1998}} <ref>{{Citiranje weba|title=Nestinarstvo, messages from the past: the Panagyr of Saints Constantine and Helena in the village of Bulgari|url=https://ich.unesco.org/en/RL/nestinarstvo-messages-from-the-past-the-panagyr-of-saints-constantine-and-helena-in-the-village-of-bulgari-00191|access-date=28 July 2018|publisher=UNESCO}}</ref> [[Popis mjesta svjetske baštine u Bugarskoj|Devet povijesnih i prirodnih objekata]] nalazi se na [[Svjetska baština|UNESCO-vom popisu svjetske baštine]] : [[Nacionalni park Pirin]], [[Rezervat Srebrna|prirodni rezervat Sreburna]], [[Madarski konjanik|Madarski jahač]], tračke grobnice u [[Tračanska grobnica u Sveštarima|Sveštariju]] i [[Tračanska grobnica u Kazanlăku|Kazanlaku]], [[Manastir Rila|samostan Rila]], [[Bojanska crkva]], crkve [[Crkve u stijenama Ivanova|uklesane u stijenama Ivanovo]] i drevni grad od [[Nеsebăr|Nesebara]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria – Profile|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/bg|access-date=4 December 2011|publisher=UNESCO World Heritage Centre}}</ref> Manastir Rila osnovao je Sveti [[Sv. Ivan Rilski|Ivan Rilski]], [[svetac zaštitnik]] Bugarske, čiji je život predmet brojnih književnih izvještaja još od srednjeg vijeka. <ref name="EBLiterature">{{Cite encyclopedia}}</ref> Osnivanje [[Preslavska književna škola|preslavske]] i [[Ohridska književna škola|ohridske]] književne škole u 10. stoljeću povezuje se sa zlatnim razdobljem bugarske književnosti u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] . <ref name="EBLiterature2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Naglasak škola na kršćanskim [[sveto pismo|spisima]] učinio je Bugarsko Carstvo središtem slavenske kulture, dovodeći Slavene pod utjecaj kršćanstva i osiguravajući im [[Staroslavenski jezik|pisani jezik]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Giatzidis|first=Emil|url={{Google books|MUVgsK_GfxYC|page=11|plainurl=yes}}|title=An Introduction to post-Communist Bulgaria: Political, Economic and Social Transformation|publisher=Manchester University Press|year=2002|isbn=978-0-7190-6094-6|page=11|quote=Thus, with its early emphasis on Christian Orthodox scholarship, Bulgaria became the first major centre of Slavic culture}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=Riha|first=Thomas|url={{Google books|_Bkddxc600IC|page=214|plainurl=yes}}|title=Readings in Russian Civilization|publisher=University of Chicago Press|year=1964|isbn=978-0719060946|page=214|quote=And it was mainly from Bulgaria that a rich supply of literary monuments was transferred to Kiev and other centres.}}</ref> <ref>{{Citiranje knjige|last=McNeill|first=William Hardy|url={{Google books|_RsPrzrsAvoC|page=49|plainurl=yes}}|title=The Rise of the West|publisher=University of Chicago Press|year=1963|isbn=978-1112695315|page=49|quote=Accordingly, when Bulgaria was converted to Christianity (after 865), bringing massive Slavic-speaking populations within the pale of Christendom, a new literary language, Old Church Slavonic, directly based upon Bulgarian speech, developed for their use.}}</ref> Njegovo pismo, [[Ćirilica|ćirilicu]], razvila je Preslavska književna škola. <ref>{{Citiranje knjige|last=Curta|first=Florin|url={{Google books|YIAYMNOOe0YC|page=221|plainurl=yes}}|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250|publisher=Cambridge University Press|year=2006|isbn=9780521815390|page=221}}</ref> [[Trnovska književna škola|Tarnovska književna škola]], s druge strane, povezuje se sa srebrnim dobom književnosti definiranim visokokvalitetnim rukopisima o povijesnim ili mističnim temama pod dinastijama [[Asenovci|Asen]] i [[Kuća Šišmanova|Šišman]] . <ref name="EBLiterature2" /> Osmanski osvajači uništili su mnoga književna i umjetnička remek-djela, a umjetničke aktivnosti nisu se ponovno pojavile sve do [[Bugarski narodni preporod|nacionalnog preporoda]] u 19. stoljeću. <ref name="Cultural life2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Ogroman opus [[Ivan Vazov|Ivana Vazova]] (1850. – 1921.) pokrivao je svaki žanr i doticao se svakog aspekta bugarskog društva, povezujući djela prije oslobođenja s književnošću novouspostavljene države. <ref name="EBLiterature2" /> Značajna kasnija djela su ''[[Bay Ganyo]]'' [[Aleko Konstantinov|Aleka Konstantinova]], [[Friedrich Nietzsche|ničeanska]] poezija [[Penčo Slavejkov|Pencha Slaveykova]], [[Simbolizam|simbolistička]] poezija Peya [[Pejo Javorov|Yavorova]] i [[Geo Milev|Dimcha]] [[Dimčo Debeljanov|Debelyanova]], [[Marksizam|marksistički]] nadahnuta djela Gea Mileva i [[Nikola Vapcarov|Nikole Vaptsarova]] te [[Socrealizam|socrealistički]] romani [[Dimitar Dimov|Dimitra Dimova]] i [[Dimitar Talev|Dimitra Taleva]] . <ref name="EBLiterature2" /> [[Tzvetan Todorov]] je značajan suvremeni autor, <ref>{{Citiranje weba|date=18 June 2008|title=French-Bulgarian Theorist Tzvetan Todorov Wins Top Spanish Award|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=94265|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> dok je [[Elias Canetti]] rođen u Bugarskoj dobio [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]] 1981. <ref>{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Datoteka:The_Serpentine_with_"The_Mastaba"_massive_temporary_sculpture_(geograph_5815020).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1d/The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg/220px-The_Serpentine_with_%22The_Mastaba%22_massive_temporary_sculpture_%28geograph_5815020%29.jpg|alt=Christo's Mastaba installation in Hyde Park, London|lijevo|mini|[[Christo i Jeanne-Claude|Christova]] ''Mastaba'' u [[Hyde Park (London)|Hyde Parku u Londonu]]]] Vjerska vizualna umjetnička baština uključuje [[Freska|freske]], [[Zidno slikarstvo|murale]] i [[Ikona|ikone]], od kojih su mnoge izradila srednjovjekovna [[Slikarstvo tarnovske umjetničke škole|umjetnička škola u Tarnovu]] . <ref>{{Citiranje knjige|last=Grabar|first=André|title=La Peinture Religieuse en Bulgarie|publisher=P. Geuthner|year=1928|page=95|trans-title=Religious Visual Arts in Bulgaria}}</ref> Poput književnosti, bugarska vizualna umjetnost počela se ponovno pojavljivati tek u razdoblju nacionalnog preporoda. [[Zahari Zograf]] bio je pionir likovne umjetnosti u doba pred oslobođenje. <ref name="Cultural life3">{{Cite encyclopedia}}</ref> Nakon oslobođenja, [[Ivana Mrkvička|Ivan Mrkvička]], [[Anton Mitov]], [[Vladimir Dimitrov]], [[Tsanko Lavrenov]] i [[Zlatju Bojadžijev|Zlatyu Boyadzhiev]] uvode novije stilove i sadržaj, prikazujući krajolike bugarskih sela, stare gradove i povijesne teme. [[Christo i Jeanne-Claude|Christo]] je najpoznatiji bugarski umjetnik 21. stoljeća, poznat po svojim instalacijama na otvorenom. <ref name="Cultural life3" /> Narodna glazba daleko je najopsežnija tradicionalna umjetnost i polako se razvijala kroz stoljeća kao spoj dalekoistočnih, orijentalnih, srednjovjekovnih istočno-pravoslavnih i standardnih zapadnoeuropskih tonaliteta i načina. <ref>{{Citiranje knjige|last=Kremenliev|first=Boris A.|url={{Google books|wOOfVFJWMLIC-zcC|page=52|plainurl=yes}}|title=Bulgarian-Macedonian Folk Music|publisher=University of California Press|year=1952|page=52|quote=Bulgaria's scales are numerous, and it may be demonstrated that they are a fusion of Eastern and Western influences.&nbsp;... first, Oriental scales; second, church modes: the osmoglasie&nbsp;... third, the conventional scales of Western Europe.&nbsp;... Among the scales which have come to the Balkans from Asia, the pentatonic is one of the most widely used in Bulgaria. Whether it came from China or Japan, as Dobri Hristov suggests}}</ref> Bugarska narodna glazba ima osebujan zvuk i koristi širok raspon tradicionalnih instrumenata, kao što su [[gadulka]], [[Gajde|gaida]], [[kaval]] i [[Tapan|tupan]] . Posebnost je ''produženo ritmičko vrijeme'', koje nema ekvivalenta u ostatku europske glazbe. <ref name="CENTCOM4">{{Citiranje weba|date=December 2011|title=Bulgaria Factbook|url=http://www.centcom.mil/bulgaria/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111018052026/http://www.centcom.mil/bulgaria/|archive-date=18 October 2011|access-date=4 October 2018|publisher=United States Central Command}}</ref> [[Ženski vokalni zbor Bugarske državne televizije|Ženski vokalni zbor državne televizije]] osvojio je [[Grammy|nagradu Grammy]] 1990. za svoje izvedbe bugarske narodne glazbe. <ref>{{Citiranje weba|date=28 November 2017|title=32nd Grammy Awards Winners|url=https://www.grammy.com/grammys/awards/32nd-annual-grammy-awards|access-date=28 July 2018|publisher=Grammy Awards}}</ref> Pisana glazbena skladba može se pratiti do djela [[Yoan Kukuzel|Yoana Kukuzela]] (oko 1280. – 1360.), <ref>{{Citiranje knjige|last=Lang|first=David Marshall|url=https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145|title=The Bulgarians: From Pagan Times to the Ottoman Conquest|publisher=Westview Press|year=1976|isbn=978-0-89158-530-5|page=[https://archive.org/details/bulgariansfrompa00lang/page/145 145]|quote=John Kukuzel, the eminent Bulgarian/born reformer of Byzantine music.}}</ref> ali moderna klasična glazba započela je s [[Emanuil Manolov|Emanuilom]] Manolovom, koji je skladao prvu bugarsku [[Opera|operu]] 1890. <ref name="Cultural life4">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Pančo Vladigerov|Pancho Vladigerov]] i [[Petko Staynov]] dodatno su obogatili [[Simfonija|simfoniju]], balet i operu, koju su pjevači [[Gena Dimitrova|Ghena Dimitrova]], [[Boris Hristov|Boris Christoff]], [[Ljuba Welitsch]] i [[Nikolaj Ghiaurov|Nicolai Ghiaurov]] uzdigli na svjetsku razinu. <ref name="Cultural life4" /> <ref>{{Citiranje weba|last=Tzvetkova|first=Elena|date=25 October 2011|title=The 2011/2012 season of the National Opera and Ballet House|url=http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120623132141/http://bnr.bg/sites/en/Music/Pages/2510The20112012seasonoftOperaand.aspx|archive-date=23 June 2012|access-date=20 December 2011|publisher=Bulgarian National Radio}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|date=13 June 2005|title=Obituary: Ghena Dimitrova|work=The Telegraph|url=https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|url-status=live|url-access=subscription|access-date=20 December 2011|archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220110/https://www.telegraph.co.uk/news/obituaries/1491905/Ghena-Dimitrova.html|archive-date=10 January 2022}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=29 June 1993|title=Obituary: Boris Christoff|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-boris-christoff-1494547.html|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Forbes|first=Elizabeth|date=9 September 1996|title=Obituary: Ljuba Welitsch|work=[[The Independent]]|url=https://www.independent.co.uk/news/people/obituary-ljuba-welitsch-5601321.html|access-date=4 October 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Kozinn|first=Allan|date=29 June 1993|title=Boris Christoff, Bass, Dies at 79; Esteemed for His Boris Godunov|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/1993/06/29/obituaries/boris-christoff-bass-dies-at-79-esteemed-for-his-boris-godunov.html|access-date=20 December 2011}}</ref> <ref>{{Citiranje novina|last=Midgette|first=Anne|date=3 June 2004|title=Nicolai Ghiaurov, Operatic Bass, Dies at 74|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2004/06/03/arts/nicolai-ghiaurov-operatic-bass-dies-at-74.html|access-date=13 December 2013}}</ref> Bugarski izvođači stekli su priznanje u drugim žanrovima poput [[Elektro-pop|elektropopa]] ( [[Mira Aroyo]] ), [[Jazz|jazza]] ( [[Milčo Leviev|Milcho Leviev]] ) i mješavina jazza i folka ( [[Ivo Papazov]] ). <ref name="Cultural life5">{{Cite encyclopedia}}</ref> [[Bugarski nacionalni radio]], [[BTV (Bugarska)|bTV]] i dnevne novine ''[[Trud (bugarske novine)|Trud]]'', ''[[Dnevnik (Bugarska)|Dnevnik]]'' i ''[[24 sata|24 Chasa]]'' neki su od najvećih nacionalnih medija. <ref>{{Citiranje novina|date=13 July 2015|title=Bulgaria profile – Media|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-17205118|access-date=2 May 2014}}</ref> [[Mediji Bugarske|Bugarski mediji]] opisani su kao općenito nepristrani u svom izvještavanju početkom 2000-ih, a tiskani mediji nisu imali zakonska ograničenja. {{Sfn|Library of Congress|2006}} Od tada se [[sloboda tiska]] pogoršala do točke u kojoj Bugarska zauzima 111. mjesto u svijetu na Svjetskom indeksu slobode medija, niže od svih članica Europske unije i država kandidata za članstvo. Vlada je preusmjerila sredstva EU-a na simpatične medije i podmitila druge da budu manje kritični prema problematičnim temama, dok su se napadi na pojedinačne novinare povećali. <ref name="RSF">{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://rsf.org/en/bulgaria|access-date=20 May 2018|publisher=[[Reporters Without Borders]]}}</ref> <ref name="guardian1">{{Citiranje novina|last=Greenslade|first=Roy|date=23 September 2014|title=Why Bulgaria is the EU's lowest ranked country on press freedom index|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/media/greenslade/2014/sep/23/press-freedom-bulgaria|access-date=20 May 2018}}</ref> Dosluh između političara, oligarha i medija je raširen. <ref name="RSF" /> [[Bugarska kuhinja]] slična je kuhinji drugih balkanskih zemalja i pokazuje snažne turske i grčke utjecaje. <ref name="Cuisine">{{Citiranje knjige|last=Albala|first=Ken|url={{Google books|zG1H75z0EYYC|page=61|plainurl=yes}}|title=Food Cultures of the World Encyclopedia|publisher=ABC-CLIO|year=2011|isbn=978-0-313-37626-9|pages=61, 62}}</ref> [[Jogurt]], [[lukanka]], banica, [[Banica|šopska]] [[Šopska salata|salata]], [[ljutenica]] i [[kozunak]] su među najpoznatijim domaćim namirnicama. Potrošnja mesa niža je od europskog prosjeka, s obzirom na kulturnu sklonost velikom izboru salata. <ref name="Cuisine" /> Bugarska je do 1989. godine bila drugi najveći svjetski izvoznik vina, ali je od tada izgubila tu poziciju. <ref>{{Citiranje weba|last=Bruce-Gardyne|first=Tom|date=7 February 2012|title=Bulgaria Bounces Back|url=http://www.novinite.com/view_news.php?id=136420|access-date=7 February 2012|publisher=[[Novinite]]}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|date=21 October 2016|title=Bulgaria Ranks 22nd in World Wine Production|url=http://www.novinite.com/articles/176970/Bulgaria+Ranks+22nd+in+World+Wine+Production|publisher=[[Novinite]]}}</ref> Berba 2016. dala je 128 milijuna litara vina, od čega je 62 milijuna izvezeno uglavnom u Rumunjsku, Poljsku i Rusiju. <ref>{{Citiranje weba|last=Mihaylov|first=Ivaylo|date=14 February 2017|title=Bulgaria wine production 2016|url=https://seenews.com/news/bulgaria-plans-to-export-62-mln-litres-of-wine-from-2016-grape-harvest-558027|publisher=SEE News}}</ref> [[Mavrud]], Rubin, [[Široka Melniška|Shiroka melnishka]], [[Dimiat]] i [[Mišket Červen|Cherven Misket]] tipično su grožđe koje se koristi u [[Bugarsko vino|bugarskom vinu]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Wines of Bulgaria|url=http://www.chicagonow.com/chicago-eats/2017/05/wines-of-bulgaria-are-they-the-next-must-have-wine/|access-date=30 July 2018|publisher=[[ChicagoNow]]}}</ref> [[Vinjak|Rakija je tradicionalna voćna rakija]] [[Rakija|koja]] se u Bugarskoj pila još u 14. stoljeću. <ref>{{Citiranje weba|date=10 October 2011|title=Archeological Find Proves Rakia Is Bulgarian Invention|url=http://novinite.com/view_news.php?id=132826|access-date=20 December 2011|publisher=[[Novinite]]}}</ref> == Sport == [[Datoteka:Grigor_Dimitrov_(18697714220).jpg|poveznica=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3f/Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg/220px-Grigor_Dimitrov_%2818697714220%29.jpg|alt=Grigor Dimitrov in 2017|mini|[[Grigor Dimitrov]] na [[Italian Open 2015. (tenis)|Otvorenom prvenstvu Italije 2015]]]] Bugarska se pojavila na [[I. Olimpijske igre – Atena 1896.|prvim modernim Olimpijskim igrama]] 1896. godine, kada ju je predstavljao [[Gimnastika na Ljetnim olimpijskim igrama 1896|gimnastičar]] [[Charles Champaud]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Athens 1896|url=http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110928142341/http://www.bgolympic.org/fce/index.shtml?s=001&p=0039&n=000001|archive-date=28 September 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Bulgarian Olympic Committee}}</ref> Od tada su bugarski sportaši osvojili 55 zlatnih, 90 srebrnih i 85 brončanih medalja, <ref>{{Citiranje weba|title=Bulgaria|url=https://www.olympic.org/bulgaria|access-date=5 October 2018|publisher=International Olympic Committee}}</ref> zauzimajući 25. mjesto na [[Zbrojidba svih do sad osvojenih olimpijskih odličja – po državama|tablici svih vremena]] . [[Dizanje utega]] je prepoznatljiv sport Bugarske. Trener [[Ivan Abadžijev|Ivan Abadzhiev]] razvio je inovativne prakse treninga koje su proizvele mnoge bugarske svjetske i olimpijske prvake u dizanju utega od 1980-ih. <ref name="Sport">{{Cite encyclopedia}}</ref> Bugarski sportaši također su se istaknuli u [[Hrvanje|hrvanju]], [[Boks|boksu]], gimnastici, [[Odbojka|odbojci]] i [[Tenis|tenisu]] . <ref name="Sport" /> [[Stefka Kostadinova|Štefka Kostadinova]] aktualna je [[Svjetski atletski rekordi (muški)|svjetska]] rekorderka u ženskom [[Skok u vis|skoku uvis]] na 2.09 metres (6 ., postignuto tijekom [[Svjetsko prvenstvo u atletici 1987.|Svjetskog prvenstva 1987]] . <ref>{{Citiranje weba|title=Highest high jump (female)|url=http://www.guinnessworldrecords.com/world-records/highest-high-jump-(female)|access-date=22 July 2018|publisher=The Guinness World Records}}</ref> [[Grigor Dimitrov]] je prvi bugarski tenisač u Top 3 [[ATP lista|ATP ljestvici]] . <ref>{{Citiranje weba|last=Buddell|first=James|date=7 July 2014|title=Dimitrov Breaks Into Top 10 of Emirates ATP Rankings|url=https://www.atpworldtour.com/en/news/dimitrov-breaks-into-top-10-of-emirates-atp-rankings|access-date=9 October 2018|publisher=[[ATP World Tour]]}}</ref> [[Nogomet]] je najpopularniji sport u zemlji sa značajnom razlikom. Najbolja izvedba [[Bugarska nogometna reprezentacija|nacionalne nogometne reprezentacije]] bilo je polufinale na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SAD 1994.|FIFA Svjetskom prvenstvu 1994.]], kada je reprezentaciju predvodio napadač [[Hristo Stoičkov|Hristo Stoichkov]] . <ref name="Sport2">{{Cite encyclopedia}}</ref> Stoichkov je najuspješniji bugarski igrač svih vremena; nagrađen je [[Europska Zlatna kopačka|Zlatnom kopačkom]] i [[Zlatna lopta France Footballa|Zlatnom loptom]] i smatran je jednim od najboljih na svijetu dok je igrao za [[FC Barcelona|FC Barcelonu]] 1990-ih. <ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov|url=https://www.fcbarcelona.com/club/history/card/hristo-stoichkov|access-date=22 July 2018|publisher=FC Barcelona}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|title=Hristo Stoichkov – Bulgarian League Ambassador|url=http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20111106213859/http://www.epfl-europeanleagues.com/fao/hristo_stoichkov.htm|archive-date=6 November 2011|access-date=4 December 2011|publisher=Professional Football Against Hunger}}</ref> [[PFK CSKA Sofija|CSKA]] i [[Levski Sofija|Levski]], oba sa sjedištem u Sofiji, <ref name="Sport2" /> su najuspješniji klubovi na domaćem terenu i [[Vječiti derbi bugarskog nogometa|dugogodišnji rivali]] . <ref>{{Citiranje weba|date=1 April 2007|title=Levski, CSKA Score Emphatic Wins Before "Eternal Derby"|url=https://www.novinite.com/articles/78723/Levski%2C+CSKA+Score+Emphatic+Wins+Before+"Eternal+Derby"|access-date=22 July 2018|publisher=[[Novinite]]}}</ref> [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorets]] je izvanredan po tome što je napredovao od lokalne četvrte lige do grupne faze [[UEFA Liga prvaka 2014./15.|UEFA Lige prvaka 2014-15]] u samo devet godina. <ref>{{Citiranje weba|last=Ames|first=Nick|date=16 September 2014|title=Plucky Ludogorets' rise to the Champions League group stage|url=http://www.espn.com/soccer/blog/name/93/post/2037103/headline|access-date=22 July 2018|publisher=[[ESPN]]}}</ref> Zauzeo 39. mjesto u 2018., to je najviše rangirani bugarski klub u [[UEFA|UEFA-]] i. <ref>{{Citiranje weba|title=Club Coefficients|url=https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/club/index.html#/yr/2018|access-date=22 July 2018|publisher=UEFA}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == {{refbegin|30em}} *{{cite web|date=2017|script-title=bg:Население по области, общини, местоживеене и пол|trans-title=Population by Province, Municipality, Address and Sex as of 31 December 2017|url=http://www.nsi.bg/bg/content/2975/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%B5-%D0%BF%D0%BE-%D0%BE%D0%B1%D0%BB%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8-%D0%BE%D0%B1%D1%89%D0%B8%D0%BD%D0%B8-%D0%BC%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%B6%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D0%B5%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%BF%D0%BE%D0%BB|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2017}}}} *{{cite web|date=2011|script-title=bg:Преброяване 2011 (окончателни данни)|trans-title=Final Results of the 2011 census|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181222232458/http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/pressreleases/Census2011final.pdf|archive-date=22 December 2018|access-date=22 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg|ref={{harvid|NSI Census data|2011}}}} *{{cite web|date=2018|title=Bulgaria 2018|url=http://www.nsi.bg/sites/default/files/files/publications/Brochure_Bulgaria2018.pdf|access-date=23 July 2018|publisher=National Statistical Institute of Bulgaria|language=bg, en|ref={{harvid|NSI Brochure|2018}}}} *{{Cite book|url=https://www.loc.gov/rr/frd/cs/profiles/Bulgaria.pdf|title=Country Profile: Bulgaria|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=Library of Congress|year=2006|ref={{Sfnref|Library of Congress|2006}}|access-date=1 April 2016}} *{{cite web|title=State of Health in the EU. Country Health Profile: Bulgaria 2017|url=https://ec.europa.eu/health/sites/health/files/state/docs/chp_bulgaria_english.pdf|access-date=20 May 2018|publisher=European Commission}} *{{cite book|last=Bell|first=John|title=Bulgaria in Transition: Politics, Economics, Society, and Culture after Communism|publisher=Westview Press|year=1998|isbn=978-0-8133-9010-9}} *{{cite book|last=Chen|first=Sanping|url={{Google books|ugbWH-5OjegC|plainurl=yes}}|title=Multicultural China in the Early Middle Ages|publisher=University of Pennsylvania Press|year=2012|isbn=978-0812243703}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|iL06AAAAIAAJ|plainurl=yes}}|title=A Short History of Modern Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=1987|isbn=978-0521253406}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|url={{Google books|Ylz4fe7757cC|plainurl=yes}}|title=A Concise History of Bulgaria|publisher=Cambridge University Press|year=2005|isbn=978-0-521-61637-9}} *{{cite book|last=Crampton|first=R. J.|title=Bulgaria|publisher=Oxford University Press|year=2007|isbn=978-0-19-954158-4}} *{{cite book|last1=Curtis|first1=Glenn E.|url=https://www.loc.gov/item/93010955/|title=Country Study: Bulgaria|last2=Mitova|first2=Pamela|last3=Marsteller|first3=William|last4=Soper|first4=Karl Wheeler|work=[[Library of Congress Country Studies]]|publisher=[[Library of Congress]]|year=1992|access-date=6 August 2018}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=Historical Setting|ref={{Sfnref|Historical Setting}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0013)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110251/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0013%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 1|chapter=The First Golden Age|ref={{Sfnref|The First Golden Age}}|access-date=13 October 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0016)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073705/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0016%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=The Final Move to Independence|ref={{Sfnref|The Final Move to Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0032)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110429/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0032%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Bulgarian Independence Movement|chapter=San Stefano, Berlin, and Independence|ref={{Sfnref|San Stefano, Berlin and Independence}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0033)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073337/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0033%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Bulgaria in World War II: The Passive Alliance|ref={{Sfnref|Bulgaria in World War II: The Passive Alliance}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0052)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921072906/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0052%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=Wartime Crisis|ref={{Sfnref|Wartime Crisis}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0053)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920105850/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0053%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=World War II|chapter=The Soviet Occupation|ref={{Sfnref|The Soviet Occupation}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0054)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073515/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0054%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=After Stalin|ref={{Sfnref|After Stalin}}|access-date=24 April 2012|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0059)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111401/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0059%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Communist Consolidation|chapter=Domestic Policy and Its Results|ref={{Sfnref|Domestic Policy and Its Results}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0062)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111524/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0062%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Foreign Affairs in the 1960s and 1970s|ref={{Sfnref|Foreign Affairs in the 1960s and 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0066)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073626/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0066%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=The Political Atmosphere in the 1970s|ref={{Sfnref|The Political Atmosphere in the 1970s}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0068)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111029/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0068%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Zhivkov Era|chapter=Bulgaria in the 1980s|ref={{Sfnref|Bulgaria in the 1980s}}|access-date=27 July 2018|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0069)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111641/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0069%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Topography|ref={{Sfnref|Topography}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0072)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073600/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0072%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Society and its Environment|chapter=Climate|ref={{Sfnref|Climate}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0074)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073232/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0074%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 3|chapter=The Economy|ref={{Sfnref|The Economy}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0102)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110820/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0102%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=The Economy|chapter=Resource Base|ref={{Sfnref|Resource Base}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0103)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920111053/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0103%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=Chapter 4|chapter=Government and Politics|ref={{Sfnref|Government and Politics}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0149)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073159/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0149%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Arms Sales|ref={{Sfnref|Arms Sales}}|access-date=4 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0225)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080920110247/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0225%29|archive-date=20 September 2008|url-status=dead}} **{{Cite book|title=National Security|chapter=Military Personnel|ref={{Sfnref|Military Personnel}}|access-date=20 December 2011|chapter-url=http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field(DOCID+bg0216)|archive-url=https://web.archive.org/web/20080921073623/http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd%2Fcstdy%3A%40field%28DOCID+bg0216%29|archive-date=21 September 2008|url-status=dead}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/lostintransition00ghod|title=Lost in Transition: Ethnographies of Everyday Life After Communism|publisher=Duke University Press|year=2011|isbn=978-0822351023|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|title=Muslim Lives in Eastern Europe: Gender, Ethnicity and the Transformation of Islam in Postsocialist Bulgaria|publisher=Princeton University Press|year=2009|asin=B015X41JMA|author-link=Kristen R. Ghodsee}} *{{cite book|last=Ghodsee|first=Kristen R.|url=https://archive.org/details/redrivieragender0000ghod|title=The Red Riviera: Gender, Tourism and Postsocialism on the Black Sea|publisher=Duke University Press|year=2005|isbn=978-0822336624|author-link=Kristen R. Ghodsee|url-access=registration}} *{{cite book|last=Golden|first=Peter Benjamin|url=https://www.academia.edu/12545004|title=An Introduction to the History of the Turkic Peoples: Ethnogenesis and State Formation in Medieval and Early Modern Eurasia and the Middle East|date=1992|publisher=[[Harrassowitz Verlag|Otto Harrassowitz]]|isbn=978-3447032742|author-link=Peter Benjamin Golden}} *{{cite EB1922|wstitle=Bulgaria|last1=Grogan|first1=Elinor F. B.}} *{{cite book|last=MacDermott|first=Mercia|url={{Google books|gh4IE6toGJMC|plainurl=yes}}|title=Bulgarian Folk Customs|publisher=Jessica Kingsley Publishers|year=1998|isbn=978-1853024863|pages=19, 64–70, 226}} *{{cite book|last1=Roisman|first1=Joseph|url={{Google books|QsJ183uUDkMC|plainurl=yes}}|title=A Companion to Ancient Macedonia|last2=Worthington|first2=Ian|publisher=John Wiley and Sons|year=2011|isbn=978-14-4435-163-7|ref={{Sfnref|Roisman|2011}}}} {{refend}} jhnsh54xiwbyrt7wfq76wico83o2v0o 0 517726 6436697 6236690 2022-08-03T05:43:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 1) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir zračni prijevoznik | zračni prijevoznik = Kenya Airways | slika = Kenya Airways Logo.svg | slika_veličina = 250 | IATA = KQ | ICAO = KQA | pozivna_oznaka = KENYA | osnovana = [[1977.]] | ugašena = | čvorište = [[Jomo Kenyatta International Airport]] | ostala_čvorišta = | frequent_flyer = Flying Blue | salon = Simba Lounge | udruženje = [[SkyTeam]] | podružnice = <div> * African Cargo Handling Limited (100%) * Jambojet (100%) * Kenya Airfreight Handling Limited (51%) </div> | flota = 49 | odredišta = 56 | društvo_majka = | slogan = The Pride of Africa | sjedište = [[Nairobi]], [[Kenija]] | uprava = <div> * Evanson Mwaniki (predsjednik) * Titus Naikuni (izvršni direktor) </div> | website = [http://www.kenya-airways.com/ www.kenya-airways.com] }} '''Kenya Airways Ltd.''' je nacionalni zračni prijevoznik iz [[Kenija|Kenije]].<ref name="Fire closes Nairobi's Jomo Kenyatta airport">{{cite news |title=Fire closes Nairobi's Jomo Kenyatta airport |first=Niall |last=O'Keeffe |publisher=Flightglobal |date=7. kolovoza |url=http://www.flightglobal.com/news/articles/fire-closes-nairobis-jomo-kenyatta-airport-389229/ |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IiZkS9JU?url=http://www.flightglobal.com/news/articles/fire-closes-nairobis-jomo-kenyatta-airport-389229/ |archivedate=2013-08-08 |quote=Flag carrier Kenya Airways has confirmed that all flights from the airport have been cancelled until further notice. |accessdate=2014-09-02}}</ref>Kompanija je utemeljena [[1977.]] nakon raspuštanja kompanije [[East African Airways]]. Sjedište kompanije je u [[Nairobi]]ju.<ref name="Kenya Contact Details">http://www.kenya-airways.com/Home/Customer_Care/Contact_Us/Kenya/Kenya_Contact_Details/|archiveurl= http://www.webcitation.org/69at6p1Gq|accessdate={{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 1. kolovoza 2012.</ref> Sa svojom flotom od preko 40 zrakoplova iz svog središta,[[Jomo Kenyatta International Airport]], lete prema više od 50 destinacija širom svijeta.<ref>{{cite web |title=Kenya Airways |publisher=SkyTeam |url=http://www.skyteam.com/en/About-us/Our-members/Kenya-Airways/ |archiveurl=https://www.webcitation.org/69atMuoMa?url=http://www.skyteam.com/en/About-us/Our-members/Kenya-Airways/ |archivedate=2012-08-01 |quote=Hub airport: Jomo Kenyatta International Airport |accessdate=2014-09-02}}</ref> Sve do [[1996.]] godine bila je u potpunom državnom vlasništvu, a tada je privatizirana i Vlada je zadržala 29,8% vlasništva. Drugi najveći dioničar je [[KLM]] koji ima 26,73% vlasništva.<ref name="Kenya Airways’ Uplifting Mission">{{cite news |title=Kenya Airways' Uplifting Mission |first=Cathy |last=Buyck |date=2010-11-01 |publisher=Air Transport World |url=http://atwonline.com/airline-finance-data/article/kenya-airways-uplifting-mission-1028 |archiveurl=https://www.webcitation.org/69cpbkG4g?url=http://atwonline.com/airline-finance-data/article/kenya-airways-uplifting-mission-1028 |accessdate=2012-08-02 |archivedate=2012-08-02}}</ref> U siječnju [[2013.]] Kenya Airways je na listi najvećih zračnih prijevoznika [[Afrika|Afrike]] (mjereno ukupnom kapacitetu putnika svih zrakoplova) zasjeo na četvrto mjesto. Prva tri mjesta zauzimaju [[South African Airways]], [[Ethiopian Airlines]] i [[EgyptAir]].<ref name="Kenya Airways and Ethiopian Airways compete for Nairobi and Addis hub power as Gulf carriers expand">{{cite news |title=Kenya Airways and Ethiopian Airways compete for Nairobi and Addis hub power as Gulf carriers expand |publisher=Centre for Aviation |date=2013-01-21 |url=http://centreforaviation.com/analysis/kenya-airways-and-ethiopian-airways-compete-for-nairobi-and-addis-hub-power-as-gulf-carriers-expand-94657 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6DqtQovJN?url=http://centreforaviation.com/analysis/kenya-airways-and-ethiopian-airways-compete-for-nairobi-and-addis-hub-power-as-gulf-carriers-expand-94657 |accessdate=2013-01-22 |archivedate=2013-01-22}}</ref> U lipnju [[2010.]] Kenya Airways je postala punopravni član udruženja [[SkyTeam]].<ref name="KQ_History">{{cite web |url=http://www.kenya-airways.com/Home/Corporate_Information/About_Kenya_Airways/History/ |title=History |publisher=Kenya Airways |accessdate=2011-12-06}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.afraa.org/index.php/membership/current-members |title=AFRAA Current Members |publisher=African Airlines Association |accessdate=2011-12-06}}</ref> U lipnju [[2013.]] su imali 4.006 zaposlenih. == Flota == [[File:Kenya Airways Boeing 777-300ER 5Y-KZZ AMS 2014-02-16.png|thumb|Kenya Airways [[Boeing 777|Boeing 777-300ER]] na prilazu u zračnu luku Schiphol (2014.)]] [[File:Kenya Airways Boeing 777-200ER 5Y-KYZ AMS 2013-08-04.png|thumb|Kenya Airvays [[Boeing 777|Boeing 777-200ER]]]] Kenya Airways flota se sastoji od sljedećih zrakoplova (rujan 2014.):<ref>{{cite web |title=Fleet |url=http://www.kenya-airways.com/Global/Where_We_Fly/Fleet/Kenya_Airways_Fleet/ |publisher=Kenya Airways |accessdate=2014-06-02}}</ref> <center> {|class="toccolours" border="1" cellpadding="3" style="border-collapse:collapse; text-align:center" |+ '''Kenya Airways flota''' |- bgcolor=#E62020 !colspan="8"|<span style="color:white;">Flota putničkih zrakoplova |- bgcolor=#E62020 !rowspan="2" style="width:120px;"|<span style="color:white;">Zrakoplov !rowspan="2" style="width:50px;"|<span style="color:white;">U floti !rowspan="2" style="width:50px;"|<span style="color:white;">Naručeno !rowspan="2" style="width:50px;"|<span style="color:white;">Opcije !colspan="3"|<span style="color:white;">Broj putnika !rowspan="2"|<span style="color:white;">Bilješke |- bgcolor=#E62020 style=color: white; !style="width:25px;"|<abbr title="Business Premier World"><span style="color:white;">C*</abbr> !style="width:25px;"|<abbr title="Economy"><span style="color:white;">Y*</abbr> !style="width:25px;"|<span style="color:white;">Ukupno |- |[[Boeing 737|Boeing 737-300]] |6 |— |— |16 |100 |116 | |- |[[Boeing 737|Boeing 737-700]] |4 |— |— |16 |100 |116 | |- |[[Boeing 737|Boeing 737-800]] |5 |— |— |16 |129 |145 | |- |[[Boeing 767|Boeing 767-300ER]] |6 |— |— |20 |196 |216 |Izbacivanje iz flote do kraja 2014.; zamjenski zrakoplov Boeing 787-8<ref name="Kenya Airways to focus on Asia, with new Beijing and Shanghai routes, as 787s and more 777s arrive">{{cite news |title=Kenya Airways to focus on Asia, with new Beijing and Shanghai routes, as 787s and more 777s arrive |url=http://centreforaviation.com/analysis/kenya-airways-to-focus-on-asia-with-new-beijing-and-shanghai-routes-as-787s-and-more-777s-arrive-157913 |work=Centre for Aviation |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140319142842/http://centreforaviation.com/analysis/kenya-airways-to-focus-on-asia-with-new-beijing-and-shanghai-routes-as-787s-and-more-777s-arrive-157913 |archivedate=2014-03-19 |deadurl=no |accessdate=2014-09-02}}</ref> |- |[[Boeing 777|Boeing 777-200ER]] |4 |— |— |28 |294 |322 | |- |[[Boeing 777|Boeing 777-300ER]] |3<ref>{{cite web |url=http://www.kbc.co.ke/?p=25573 |title=Kenya Airways' third Boeing 777-300ER lands |publisher=KBC |accessdate=2014-07-05 |archive-date=14. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140714183952/http://www.kbc.co.ke/?p=25573 |url-status=dead}}</ref> |1<ref name="Boeing Delivers Kenya Airways' First 777-300ER" /> |— |28 |372 |400<ref name="Boeing Delivers Kenya Airways' First 777-300ER">Boeing Delivers Kenya Airways' First 777-300ER|publisher= [[Boeing]]|url= http://boeing.mediaroom.com/2013-10-25-Boeing-Delivers-Kenya-Airways-First-777-300ER|date={{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} 25 October 2013|archiveurl= https://web.archive.org/web/20140625223406/http://boeing.mediaroom.com/2013-10-25-Boeing-Delivers-Kenya-Airways-First-777-300ER%7Carchivedate%3D 25. lipnja 2014.</ref> | |- |[[Boeing 787]]–8 |3<ref name="airline-news-22">{{cite news |title=Airline News |work=Air Transport World |date=2014-08-07 |url=http://atwonline.com/airlines/airline-news-22 |quote=Kenya Airways has taken delivery of a third Boeing 787 Dreamliner aircraft.}}</ref> |6 |4 |30 |204 |234 | |- |[[Embraer E-Jet family#E-170 and 175|Embraer 170]] |3 |— |— |8 |64 |72 | |- |[[Embraer 190#E-190 and 195|Embraer 190]] |15 | |— |12 |84 |96<ref name="Kenya Airways acquires a new Embraer to growing fleet KQ proud owner of the 900th E-Jet Manufactured by Embraer">{{cite press release |title=Kenya Airways acquires a new Embraer to growing fleet KQ proud owner of the 900th E-Jet Manufactured by Embraer |publisher=Kenya Airways |url=http://www.kenya-airways.com/Home/Corporate_Information/Press_Releases/Current_Press_Releases/Kenya_Airways_acquires_a_new_Embraer_to_growing_fleet_KQ_proud_owner_of_the_900th_E-Jet_Manufactured_by_Embraer/?dis=y |archiveurl=http://www.webcitation.org/6BN5WKmJW |accessdate=2012-10-13}}</ref> | |- bgcolor=#E62020 !colspan="8"|<span style="color:white;">Cargo flota |- |[[Boeing 737|Boeing 737-300F]] |1 |— |— |colspan="3"| N/A | |- !Total !49 !8 !4 !colspan="4"| |} </center> <nowiki>*</nowiki> [[Međunarodna udruga za zračni prijevoz#Booking kodovi|C i Y]] su kodovi koji označavaju klasu sjedala u zrakoplovima, a određeni su od strane Međunarodne udruge za zračni prijevoz. == Poslovni rezultati == Ključni poslovni trendovi Kenya Airwaysa u posljednjih nekoliko godina: <center> {| class="wikitable" |- align="center" !style="background: #E62020;" | ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2003. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2004. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2005. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2006. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2007. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2008. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2009. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2010. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2011. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2012. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2013. ! style="background: #E62020;" | <span style="color:white;">2014. |- | Prihodi ([[Kenijski šiling|KSh]] mil.) | align=center|27.461 | align=center|30.984 | align=center|42.234 | align=center|52.804 | align=center|58.792 | align=center|60.471 | align=center|71.829 | align=center|70.743 | align=center|85.836 | align=center|107.897 | align=center|98.860 ! align=center|106.009 |- | Dobit (EBT) (KSh mil.) | align=center|547 | align=center|2.075 | align=center|5.520 | align=center|6.960 | align=center|5.975 | align=center|6.526 | align=center|<span style="color:red;">-5.664 | align=center|2.671 | align=center|5.002 | align=center|2.146 | align=center|<span style="color:red;">-10.826 ! align=center|<span style="color:red;">-4.861 |- | Broj zaposlenih | align=center|3.418 | align=center|2.977 | align=center|3.222 | align=center|3.599 | align=center|4.154 | align=center|4.267 | align=center|4.179 | align=center|4.133 | align=center|4.355 | align=center|4.834 | align=center|4.006 ! |- | Broj putnika (mil.) | align=center|1,6 | align=center|1,7 | align=center|2,0 | align=center|2,4 | align=center|2,6 | align=center|2,7 | align=center|2,8 | align=center|2,9 | align=center|3,1 | align=center|3,6 | align=center|3,6 ! |- | Faktor popunjenosti (%) | align=center|68,0 | align=center|70,2 | align=center|75,4 | align=center|74,2 | align=center|73,6 | align=center|70,4 | align=center|70,8 | align=center|66,5 | align=center|69,2 | align=center|71,7 | align=center|68,7 ! align=center|65,6 |- | Broj zrakoplova (na kraju godine) | align=center|17 | align=center|19 | align=center|20 | align=center|21 | align=center|23 | align=center|24 | align=center|28 | align=center|27 | align=center|31 | align=center|34 | align=center|43 ! align=center|46 |- | <small>''Bilješke/izvori''</small> | align=center|<ref>{{cite web |title=Annual Financial Report & Accounts 2003 |url=http://www.africanfinancials.com/Report.aspx?afr_year=2003&CountryDOMAIN=ke&CshortName=KQ |accessdate=2012-08-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150302091145/http://www.africanfinancials.com/Report.aspx?afr_year=2003&CountryDOMAIN=ke&CshortName=KQ |archivedate=2. ožujka 2015.}}</ref> | align=center|<ref name="Annual Report 2004-2005">{{cite web |title=Annual Financial Reports & Accounts 2004/5 |url=http://www.africanfinancials.com/Report.aspx?afr_year=2004&CountryDOMAIN=ke&CshortName=KQ |accessdate=2012-08-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150305032902/http://www.africanfinancials.com/Report.aspx?afr_year=2004&CountryDOMAIN=ke&CshortName=KQ |archivedate=5. ožujka 2015.}}</ref> | align=center|<ref name="Annual Report 2004-2005"/> | align=center|<ref name="Annual Report 2007-2008">{{cite web |title=2007-2008 Annual Report |publisher=Kenya Airways |url=http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Home/Corporate_Information/Investor_Information/Annual_Reports/2007-2008%20annual%20report.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/69ZzAPnxF?url=http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Home/Corporate_Information/Investor_Information/Annual_Reports/2007-2008%20annual%20report.pdf |archivedate=2012-08-01 |accessdate=2014-09-02}}</ref> | align=center|<ref name="Annual Report 2007-2008"/> | align=center|<ref name="Annual Report & Accounts 2009-2010">{{cite web |title=Annual Report & Accounts 2009-2010 |publisher=Kenya Airways |url=http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Home/Corporate_Information/Investor_Information/Annual_Reports/Annual%20Report%202010.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121224035652/http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Home/Corporate_Information/Investor_Information/Annual_Reports/Annual%20Report%202010.pdf |accessdate=1. kolovoza 2012. |archive-date=24. prosinca 2012. |url-status=dead }}</ref> | align=center|<ref name="Annual Report & Accounts 2009-2010"/> | align=center|<ref name="Annual Report & Accounts 2009-2010"/> | align=center|<ref name="Annual Report 2011-2012">{{cite web |title=Business and Financial Review–Full Year Ended 31 March 2012 |publisher=Kenya Airways |url=http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Global/About_Kenya_Airways/Investor_Information/Investor_News/2011-12%20Full%20Year%20%20Investors%20Presentation.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130825173205/http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Global/About_Kenya_Airways/Investor_Information/Investor_News/2011-12%20Full%20Year%20%20Investors%20Presentation.pdf |accessdate=1. kolovoza 2012. |archive-date=25. kolovoza 2013. |url-status=dead }}</ref> | align=center|<ref name="Annual Report 2011-2012"/> | align=center|<ref name="FY2013">{{cite web |title=Summary audited group results for the year ended |publisher=Kenya Airways Limited |url=http://centreforaviation.com/files/analysis/114409/FY2013%20Announcement.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/6HRQb42Cq?url=http://centreforaviation.com/files/analysis/114409/FY2013%20Announcement.pdf |archivedate=2013-06-17 |accessdate=2014-09-02}}</ref><ref name="Annual Report 2012-2013">{{cite web |title=Annual Reports & Financial Statements 2013 |publisher=Kenya Airways |url=http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Home/Corporate_Information/Investor_Information/Annual_Reports/KQ%20Annual%20Report.pdf |archiveurl=https://www.webcitation.org/6KfdJysNt?url=http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Home/Corporate_Information/Investor_Information/Annual_Reports/KQ%20Annual%20Report.pdf |archivedate=2013-10-27 |accessdate=2014-09-02}}</ref> | align=center|<ref>{{cite news |title=Kenya Airways narrows losses in a difficult financial year |first=Alan |last=Dron |work=Air Transport World |url=http://atwonline.com/finance-data/kenya-airways-narrows-losses-difficult-financial-year |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140627161001/http://atwonline.com/finance-data/kenya-airways-narrows-losses-difficult-financial-year |archivedate=2014-06-27 |accessdate=2014-09-02}}</ref><ref>{{cite web |title=KQ 2013 - 14 Full Year Investors Brief |publisher=Kenya Airways |url=http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Global/About_Kenya_Airways/Investor_Information/2013-14FullYearInvestorsPresentation.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140625221810/http://www.kenya-airways.com/uploadedFiles/Global/About_Kenya_Airways/Investor_Information/2013-14FullYearInvestorsPresentation.pdf |archivedate=2014-06-25 |accessdate=2014-09-02}}</ref><ref>{{cite news |title=UPDATE 2-Kenya Airways looks to transit business to offset drop in tourist traffic |first=Duncan |last=Miriri |work=Reuters Africa |url=http://af.reuters.com/article/kenyaNews/idAFL6N0P610F20140625?sp=true |access-date=2. rujna 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140625221759/http://af.reuters.com/article/kenyaNews/idAFL6N0P610F20140625?sp=true |archive-date=25. lipnja 2014.}}</ref> |} </center> == Nesreće i incidenti == *[[30. siječnja]] [[2000.]] - zrakoplov Airbus A310 na letu 431 ([[Abidjan]]–[[Nairobi]]) je pao u ocean jednu minutu nakon polijetanja. U zrakoplovu se nalazilo 179 osoba, a poginulo ih je 169.<ref name="Kenyan plane crashes into sea">{{cite news |title=Kenyan plane crashes into sea |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/625188.stm |publisher=BBC News |archiveurl=https://www.webcitation.org/65tgkIWcd?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/625188.stm |archivedate=2012-03-03 |accessdate=2014-09-02}}</ref> *[[5. svibnja]] [[2007.]] - zrakoplov Boeing 737-800 na letu 507 se srušio nedugo nakon polijetanja u močvaru. Život jer izgubilo 105 putnika i devet članova posade.<ref name="'No survivors' in Cameroon crash">{{cite news |title='No survivors' in Cameroon crash |publisher=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6631507.stm |archiveurl=https://www.webcitation.org/69oNHhGqf?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/6631507.stm |accessdate=2012-08-10 |archivedate=2012-08-10}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Zrakoplovne tvrtke]] [[Kategorija:Kenija]] {{SkyTeam}} 7hov5k43aj23axcc4887d9hoyofet31 0 521843 6436800 5274620 2022-08-03T10:43:41Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski božićni albumi|Hrvatski božićni albumi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Alegrate mi pueblo / Radujte se narodi! |ime_glazbenika = [[Cubismo]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = |žanr = [[latin]], [[cubano]], [[folk]], world, & country |datum = [[1999.]] |snimanje = |trajanje = |izdavač = [[Aquarius Records]] |producent = |recenzija = |album_prije = [[Viva la Havana!]] |godina0 = 1998. |godina = 1999. |album_poslije = [[Motivo cubano]] |godina2 = 2000. }} '''Alegrate mi pueblo / Radujte se narodi''' je treći album sastava [[Cubismo]]. Sniman je u studijima Ater u Zagrebu u Hrvatskoj i studiju Megamix u Mariboru u Sloveniji. Izdavač je Aquarius Records godine. Izdan je na CD-u 1999. godine. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Allegrate mi pueblo / Radujte se narodi | trajanje1 = 5:53 | skladba2 = Djetešce nam se rodilo | trajanje2 = 2:24 | skladba3 = Traigo una buenanueva / Veselje ti navješćujem | trajanje3 = 3:44 | skladba4 = En el tiempo de Navidad / U to vrime godišta | trajanje4 = 3:28 | skladba5 = Ave Maria Morena | trajanje5 = 4:44 | skladba6 = Kyrie eleison | trajanje6 = 3:17 | skladba7 = Radujte se narodi | trajanje7 = 5:53 | skladba8 = U to vrime godišta | trajanje8 = 3:27 }} == Izvođači == Za Cubismo su svirali: * [[Hrvoje Rupčić]] - konge, udaraljke, glazbeni producent * Ricardo Luque - vokal * Mario Igrec - gitara, električna gitara * Josip Grah - trompeta * Nenad Grahovac - trombon * Zlatan Došlić - klavir * Krešimir Tomec - bas-gitara, glazbeni producent * Jurica Ugrinović - timbalesi * Zdravko Tabain - timbalesi * Mladen Hrvoje Ilić - bongosi, udaraljke * Davor Križić - trompeta, krilnica == Izvori == *[http://www.discogs.com/Cubismo-Allegrate-Mi-Pueblo-Radujte-Se-Narodi/release/1144035 Cubismo], [[Discogs]] {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatski božićni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 1999.]] fqrbfb2hgdwv7z0xln8r9vte9ed46da 10 537588 6436593 6434851 2022-08-02T21:40:06Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - HNK Rijeka | naslov = <span style="color:#017bd6;"> [[HNK Rijeka|<span style="color:#017bd6;">Sastav HNK Rijeka</span>]] – [[HNL 2022./23.|<span style="color:#017bd6;">Sezona 2022./2023.</span>]]</span> | naslov-style = background:white; border:1px solid #017bd6; color:#017bd6; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Nediljko Labrović|Labrović]]&nbsp;• <small>2</small>&nbsp;[[Filip Braut|Braut]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[Maihail Merkulov|Merkulov]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Mateo Pavlović|Pavlović]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Niko Galešić|Galešić]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Matej Mitrović|Mitrović]]&nbsp;• <small>7</small>&nbsp;[[Mario Vrančić|Vrančić]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Adrian Liber|Liber]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Jorge Obregón|Obregón]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Alen Halilović|Halilović]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Prince Obeng Ampem|Ampem]]&nbsp;• <small>12</small>&nbsp;[[Andrija Vukčević|Vukčević]]&nbsp;• <small>13</small>&nbsp;[[Ivan Lepinjica|Lepinjica]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Darko Velkovski|Velkovski]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Anton Krešić|Krešić]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Matej Vuk|Vuk]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Lindon Selahi|Selahi]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Haris Vučkić|Vučkić]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Andrés Solano|Solano]]&nbsp;• <small>21</small>&nbsp;[[Nikita Vlasenko|Vlasenko]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Roko Jurišić|Jurišić]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Denis Bušnja|Bušnja]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Matija Frigan|Frigan]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Veldin Hodža|Hodža]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Admir Bristrić|Bristrić]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Ivan Smolćić|Smolćić]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[Djibrilla Ibrahim|Ibrahim]]&nbsp;• <small>33</small>&nbsp;[[David Nwolokor|Nwolokor]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Pablo Álvarez|Álvarez]]&nbsp;• <small>44</small>&nbsp;[[Filip Dujmović (hrvatski nogometaš)|F. Dujmović]]&nbsp;• <small>55</small>&nbsp;[[Duje Dujmović|D. Dujmović]]&nbsp;• <small>80</small>&nbsp;[[Bernard Karrica|Karrica]]&nbsp;• <small>98</small>&nbsp;[[Martin Zlomislić|Zlomislić]]&nbsp;• <small>99</small>&nbsp;[[Näis Djouahra|Djouahra]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Ivan Tomečak|Tomečak]]&nbsp;• <small>Trener: </small>[[Fausto Budicin|Budicin]] </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Rijeka]] [[Kategorija:HNK Rijeka|p-sastav]] </noinclude> iftskchmegkzsu4lzpsop8bd22uhjmv 10 539878 6436604 6432176 2022-08-02T21:42:25Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Sastav - Hajduk Split | naslov = <span style="color:darkblue;"> [[HNK Hajduk Split|<span style="color:darkblue;">HNK Hajduk Split – sadašnji sastav</span>]] </span> | naslov-style = background:white; border:solid 1px darkblue; color:solid darkblue; | popis-style = text-align:center; | popis1 = <div> <small>1</small>&nbsp;[[Danijel Subašić|Subašić]]&nbsp;• <small>3</small>&nbsp;[[David Čolina|Čolina]]&nbsp;• <small>4</small>&nbsp;[[Josip Vuković|Vuković]]&nbsp;• <small>5</small>&nbsp;[[Toni Borevković|Borevković]]&nbsp;• <small>6</small>&nbsp;[[Marco Fossati|Fossati]]&nbsp;• <small>8</small>&nbsp;[[Stefan Simić|Simić]]&nbsp;• <small>9</small>&nbsp;[[Nikola Kalinić|N. Kalinić]]&nbsp;• <small>10</small>&nbsp;[[Marko Livaja|Livaja]]&nbsp;• <small>11</small>&nbsp;[[Samuel Edouk|Edouk]]&nbsp;• <small>14</small>&nbsp;[[Lukas Grgić|Grgić]]&nbsp;• <small>15</small>&nbsp;[[Kristijan Dimitrov|Dimitrov]]&nbsp;• <small>17</small>&nbsp;[[Dario Melnjak|Melnjak]]&nbsp;• <small>18</small>&nbsp;[[Ivan Šarić (nogometaš)|Šarić]]&nbsp;• <small>19</small>&nbsp;[[Josip Elez|Elez]]&nbsp;• <small>20</small>&nbsp;[[Jani Atanasov|Atanasov]]&nbsp;• <small>22</small>&nbsp;[[Ivan Krolo|Krolo]]&nbsp;• <small>23</small>&nbsp;[[Filip Krovinović|Krovinović]]&nbsp;• <small>24</small>&nbsp;[[Dino Mikanović|Mikanović]]&nbsp;• <small>25</small>&nbsp;[[Chidozie Awaziem|Awaziem]]&nbsp;• <small>26</small>&nbsp;[[Gergő Lovrencsics|Lovrencsics]]&nbsp;• <small>27</small>&nbsp;[[Stipe Biuk|Biuk]]&nbsp;• <small>28</small>&nbsp;[[Dimitris Diamantakos|Diamantakos]]&nbsp;• <small>29</small>&nbsp;[[Jan Mlakar|Mlakar]]&nbsp;• <small>30</small>&nbsp;[[Karlo Sentić|Sentić]]&nbsp;• <small>31</small>&nbsp;[[Dominik Prpić|Prpić]]&nbsp;• <small>40</small>&nbsp;[[Ivan Perić|Perić]]&nbsp;• <small>77</small>&nbsp;[[Emir Sahiti|Sahiti]]&nbsp;• <small>88</small>&nbsp;[[Ivan Ćubelić|Ćubelić]]&nbsp;• <small>91</small>&nbsp;[[Lovre Kalinić|L. Kalinić]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Jakov Blagaić|Blagaić]]&nbsp;• <small>?</small>&nbsp;[[Tvrtko Buljan|Buljan]]&nbsp;• <small>Trener:</small> [[Valdas Dambrauskas|Dambrauskas]]</small> </div> }}<noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Predlošci sastava hrvatskih nogometnih klubova|Hajduk Split]] [[Kategorija:Sastavi momčadi HNK Hajduk Split]] </noinclude> nh3lrsjw0qozvfybpz41d77ys6peoc8 0 540452 6436805 6034713 2022-08-03T10:47:10Z Mudroslov 168716 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = Klapa Intrade & Oliver |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = live album |s_albuma = |slika = CD Klapa Intrade & Oliver.jpg |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2004. |snimanje = |trajanje = 33:07 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = |godina0 = |godina = |album_poslije = [[20 godina klape Intrade]] |godina2 = 2006. |ostalo = }} '''''Klapa Intrade & Oliver''''' naziv je prvog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]] i njihova gosta [[Oliver Dragojević|Olivera Dragojevića]]. Snimka je to njihova zajedničkog [[koncert]]a u [[Zadar|Zadru]] 2002. koju je kao album [[2004.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/intrade-i-oliver Scardona: ''Klapa Intrade & Oliver''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120190315/http://www.scardona.hr/intrade-i-oliver |date=20. siječnja 2015. }}, pristupljeno 5. lipnja 2015.</ref><ref>[http://dnevnik.hr/showbuzz/clubzone/tomislav-bralic-i-klape-intrade-ponovno-u-zagrebu-a-s-njima-i-oliver-dragojevic---313645.html Dnevnik.hr – "Tomislav Bralić i klape Intrade opet u Zagrebu - s njima i Oliver Dragojević!"], pristupljeno 5. lipnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 33:07 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Namisto molitve | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = [[Ljubo Stipišić]] | glazba1 = Ljubo Stipišić | extra1 = Ljubo Stipišić | trajanje1 = 3:17 | skladba2 = Misao svijeta | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = [[Silvije Strahimir Kranjčević]] | glazba2 = [[Krešimir Magdić]] | extra2 = Krešimir Magdić | trajanje2 = 4:06 | skladba3 = Momen dragu prva mu je leva | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = Trad. | glazba3 = Trad. | extra3 = [[Joško Ćaleta]] | trajanje3 = 1:47 | skladba4 = Pjesma jednog maestrala | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = Jasminka Čupić | glazba4 = Krešimir Magdić | extra4 = Krešimir Magdić | trajanje4 = 4:29 | skladba5 = Ni u moru mire | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = [[Arsen Dedić]] | glazba5 = Arsen Dedić | extra5 = Arsen Dedić | trajanje5 = 3:13 | skladba6 = O’ miruj srce | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Zdravko Aralica | glazba6 = [[Davor Petrović]] | extra6 = | trajanje6 = 3:59 | skladba7 = Dida moj | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = Arsen Dedić | glazba7 = Arsen Dedić | extra7 = Arsen Dedić | trajanje7 = 3:00 | skladba8 = Sve ti sritno bilo | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = Stjepan Gulin | glazba8 = Arsen Dedić | extra8 = Arsen Dedić | trajanje8 = 3:14 | skladba9 = Umrli su kapitani | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = [[Drago Britvić]] | glazba9 = [[Stjepan Mihaljinec]] | extra9 = Davor Petrović | trajanje9 = 3:41 | skladba10 = Tamo da putujem / Povratak | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = [[Tin Ujević]] | glazba10 = Arsen Dedić | extra10 = | trajanje10 = 3:51 | skladba11 = Dalmacijo lipa | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = Marina Anđelković | glazba11 = [[Toni Eterović]] | extra11 = Toni Eterović | trajanje11 = 3:43 | skladba12 = Croatio, iz duše te ljubim | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = [[Ante Sikirić]] | glazba12 = Ante Sikirić | extra12 = Davor Petrović | trajanje12 = 3:42 | skladba13 = Pismo moja | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = [[Jure May Stanić]] | glazba13 = Jure May Stanić | extra13 = | trajanje13 = 4:38 | skladba14 = Picaferaj | napomena14 = | autor14 = | tekst14 = Ante Duplančić | glazba14 = [[Zdenko Runjić]] | extra14 = | trajanje14 = 2:38 | skladba15 = Vrime | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = [[Petar Grašo]] | glazba15 = Petar Grašo | extra15 = | trajanje15 = 5:32 | skladba16 = Kad mi dođeš ti | napomena16 = | autor16 = | tekst16 = [[Vinko Barčot]] | glazba16 = Vinko Barčot | extra16 = | trajanje16 = 4:13 | skladba17 = Dva put san umra | napomena17 = | autor17 = | tekst17 = [[Tonči Huljić]] | glazba17 = [[Vjekoslava Huljić]] | extra17 = | trajanje17 = 5:17 | skladba18 = Konoba | napomena18 = | autor18 = | tekst18 = Robert Šunjić | glazba18 = Slobodan M. Kovačević | extra18 = | trajanje18 = 5:44 | skladba19 = Zadar je u srcu mome | napomena19 = | autor19 = | tekst19 = [[Đani Maršan]] | glazba19 = Đani Maršan | extra19 = Davor Petrović | trajanje19 = 3:12 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/intrade-i-oliver Scardona: ''Klapa Intrade & Oliver''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120190315/http://www.scardona.hr/intrade-i-oliver |date=20. siječnja 2015. }} {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] [[Kategorija:Albumi Olivera Dragojevića]] [[Kategorija:Albumi iz 2004.]] m4ypu55vt5rygaopuvnwackjsu42gsm 0 540453 6436799 6017312 2022-08-03T10:42:21Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski klapski albumi|Hrvatski klapski albumi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = 20 godina klape Intrade |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = live album |s_albuma = |slika = CD 20 godina klape Intrade.jpg |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2006. |snimanje = |trajanje = 62:30 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Klapa Intrade & Oliver]] |godina0 = 2004. |godina = |album_poslije = [[Intrade u Božiću]] |godina2 = 2006. |ostalo = }} '''''20 godina klape Intrade''''' naziv je drugog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]]. Album je [[2006.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade Scardona: Klapa Intrade – ''20 godina klape Intrade''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120193149/http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade |date=20. siječnja 2015. }}, pristupljeno 6. lipnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 62:30 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Intrade san popi | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = [[Ljubo Stipišić]] | glazba1 = Ljubo Stipišić | extra1 = | trajanje1 = 2:22 | skladba2 = Da mi se vratit | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = [[Teo Trumbić]] | glazba2 = Teo Trumbić | extra2 = | trajanje2 = 4:33 | skladba3 = Galiotova pesam | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = [[Vladimir Nazor]] | glazba3 = [[Dinko Fio]] | extra3 = | trajanje3 = 4:04 | skladba4 = Karta ljubavi | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = [[Davor Juraga]] | glazba4 = Davor Juraga | extra4 = | trajanje4 = 3:28 | skladba5 = Mene zovu bodulo | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = [[Vlaho Paljetak]] | glazba5 = Vlaho Paljetak | extra5 = | trajanje5 = 3:42 | skladba6 = Va dihe mora | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Vjekoslav Alilović | glazba6 = Aleksandar Valenčić | extra6 = | trajanje6 = 5:16 | skladba7 = Kad se suza sa vinom pomiša | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = [[Vili Tomašić]] | glazba7 = [[Davor Petrović]] | extra7 = | trajanje7 = 4:37 | skladba8 = Zvizde mi kažu | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = [[Krešimir Magdić]] | glazba8 = Krešimir Magdić | extra8 = | trajanje8 = 3:50 | skladba9 = Povratak | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = [[Tin Ujević]] | glazba9 = [[Arsen Dedić]] | extra9 = | trajanje9 = 4:24 | skladba10 = Vratite se mili moji | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = [[Drago Britvić]] | glazba10 = [[Đani Maršan]] | extra10 = | trajanje10 = 4:40 | skladba11 = Moja jube | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = [[Zdenko Runjić]] | glazba11 = Zdenko Runjić | extra11 = | trajanje11 = 4:59 | skladba12 = Da mi nije moje dice | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = Arsen Dedić | glazba12 = Arsen Dedić | extra12 = | trajanje12 = 3:55 | skladba13 = Kolajna od zlata | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = [[Ante Sikirić]] | glazba13 = Davor Petrović | extra13 = | trajanje13 = 3:26 | skladba14 = Sušna zikva na školju | napomena14 = | autor14 = | tekst14 = [[Slavko Govorčin]] | glazba14 = Krešimir Magdić | extra14 = | trajanje14 = 4:23 | skladba15 = Ispod tvoje boloture | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = [[Ante Sikirić]] | glazba15 = Davor Petrović | extra15 = | trajanje15 = 4:18 | skladba16 = Hvala ti more | napomena16 = | autor16 = | tekst16 = Boris Oštrić | glazba16 = Boris Oštrić | extra16 = | trajanje16 = 4:04 | skladba17 = Arija Marice (iz operete "Splitski akvarel") | napomena17 = | autor17 = | tekst17 = [[Ivo Tijardović]] | glazba17 = Ivo Tijardović | extra17 = | trajanje17 = 3:14 | skladba18 = Kalelarga | napomena18 = | autor18 = | tekst18 = [[Tomislav Ivčić]] | glazba18 = Tomislav Ivčić | extra18 = | trajanje18 = 3:15 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade Scardona: Klapa Intrade – ''20 godina klape Intrade''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120193149/http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade |date=20. siječnja 2015. }} *[http://www.scardona.hr/bio-klapa-intrade Scardona: Klapa Intrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924094811/http://www.scardona.hr/bio-klapa-intrade |date=24. rujna 2015. }} {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Hrvatski klapski albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] 1kjb4t94egonerknz2qp6wsjpnjkmqa 6436804 6436799 2022-08-03T10:46:21Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski klapski albumi|Hrvatski klapski albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Albumi Klape Intrade|Albumi Klape Intrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = 20 godina klape Intrade |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = live album |s_albuma = |slika = CD 20 godina klape Intrade.jpg |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2006. |snimanje = |trajanje = 62:30 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Klapa Intrade & Oliver]] |godina0 = 2004. |godina = |album_poslije = [[Intrade u Božiću]] |godina2 = 2006. |ostalo = }} '''''20 godina klape Intrade''''' naziv je drugog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]]. Album je [[2006.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade Scardona: Klapa Intrade – ''20 godina klape Intrade''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120193149/http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade |date=20. siječnja 2015. }}, pristupljeno 6. lipnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 62:30 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Intrade san popi | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = [[Ljubo Stipišić]] | glazba1 = Ljubo Stipišić | extra1 = | trajanje1 = 2:22 | skladba2 = Da mi se vratit | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = [[Teo Trumbić]] | glazba2 = Teo Trumbić | extra2 = | trajanje2 = 4:33 | skladba3 = Galiotova pesam | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = [[Vladimir Nazor]] | glazba3 = [[Dinko Fio]] | extra3 = | trajanje3 = 4:04 | skladba4 = Karta ljubavi | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = [[Davor Juraga]] | glazba4 = Davor Juraga | extra4 = | trajanje4 = 3:28 | skladba5 = Mene zovu bodulo | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = [[Vlaho Paljetak]] | glazba5 = Vlaho Paljetak | extra5 = | trajanje5 = 3:42 | skladba6 = Va dihe mora | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Vjekoslav Alilović | glazba6 = Aleksandar Valenčić | extra6 = | trajanje6 = 5:16 | skladba7 = Kad se suza sa vinom pomiša | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = [[Vili Tomašić]] | glazba7 = [[Davor Petrović]] | extra7 = | trajanje7 = 4:37 | skladba8 = Zvizde mi kažu | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = [[Krešimir Magdić]] | glazba8 = Krešimir Magdić | extra8 = | trajanje8 = 3:50 | skladba9 = Povratak | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = [[Tin Ujević]] | glazba9 = [[Arsen Dedić]] | extra9 = | trajanje9 = 4:24 | skladba10 = Vratite se mili moji | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = [[Drago Britvić]] | glazba10 = [[Đani Maršan]] | extra10 = | trajanje10 = 4:40 | skladba11 = Moja jube | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = [[Zdenko Runjić]] | glazba11 = Zdenko Runjić | extra11 = | trajanje11 = 4:59 | skladba12 = Da mi nije moje dice | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = Arsen Dedić | glazba12 = Arsen Dedić | extra12 = | trajanje12 = 3:55 | skladba13 = Kolajna od zlata | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = [[Ante Sikirić]] | glazba13 = Davor Petrović | extra13 = | trajanje13 = 3:26 | skladba14 = Sušna zikva na školju | napomena14 = | autor14 = | tekst14 = [[Slavko Govorčin]] | glazba14 = Krešimir Magdić | extra14 = | trajanje14 = 4:23 | skladba15 = Ispod tvoje boloture | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = [[Ante Sikirić]] | glazba15 = Davor Petrović | extra15 = | trajanje15 = 4:18 | skladba16 = Hvala ti more | napomena16 = | autor16 = | tekst16 = Boris Oštrić | glazba16 = Boris Oštrić | extra16 = | trajanje16 = 4:04 | skladba17 = Arija Marice (iz operete "Splitski akvarel") | napomena17 = | autor17 = | tekst17 = [[Ivo Tijardović]] | glazba17 = Ivo Tijardović | extra17 = | trajanje17 = 3:14 | skladba18 = Kalelarga | napomena18 = | autor18 = | tekst18 = [[Tomislav Ivčić]] | glazba18 = Tomislav Ivčić | extra18 = | trajanje18 = 3:15 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade Scardona: Klapa Intrade – ''20 godina klape Intrade''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150120193149/http://www.scardona.hr/20-godina-klape-intrade |date=20. siječnja 2015. }} *[http://www.scardona.hr/bio-klapa-intrade Scardona: Klapa Intrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924094811/http://www.scardona.hr/bio-klapa-intrade |date=24. rujna 2015. }} {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] d4jqeyexjx6c85kdfa62n3z69t6b8lr 0 540454 6436807 6115349 2022-08-03T10:49:24Z Mudroslov 168716 dodana kategorija [[:Kategorija:Albumi Klape Intrade|Albumi Klape Intrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = Intrade u Božiću |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = CD Intrade u Bozicu.jpg |žanr = [[duhovna glazba]], [[božićne pjesme]] |datum = 2006. |snimanje = |trajanje = 33:07 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[20 godina klape Intrade]] |godina0 = 2006. |godina = |album_poslije = [[Croatio, iz duše te ljubim]] |godina2 = 2007. |ostalo = }} '''''Intrade u Božiću''''' naziv je trećeg [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]]. Album s 12 [[Božićne pjesme|božićnih pjesama]] objavila je [[2006.]] godine [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/intrade-u-bozicu Scardona: Klapa Intrade – ''Intrade u Božiću''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121061741/http://www.scardona.hr/intrade-u-bozicu |date=21. siječnja 2015. }}, pristupljeno 30. svibnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 33:07 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Rodil se je Isus | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Anđelko Sorić, [[Nikola Buble]] | glazba1 = Nikola Buble | extra1 = | trajanje1 = 2:10 | skladba2 = Bijeli Božić | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = [[Drago Britvić]] | glazba2 = [[Zdenko Runjić]] | extra2 = | trajanje2 = 5:24 | skladba3 = Narodi nam se | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = Trad. | glazba3 = Trad. | extra3 = [[Davor Petrović]] | trajanje3 = 2:27 | skladba4 = Veseli se, majko Božja | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = Trad. | glazba4 = Trad. | extra4 = Davor Petrović | trajanje4 = 2:42 | skladba5 = Kirie Eleison | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = Trad. | glazba5 = Trad. | extra5 = Davor Petrović | trajanje5 = 3:06 | skladba6 = Radujte se narodi | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Trad. | glazba6 = Trad. | extra6 = Davor Petrović | trajanje6 = 1:54 | skladba7 = Pastorale | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = | glazba7 = [[Francois Couperin]] | extra7 = Davor Petrović | trajanje7 = 2:37 | skladba8 = O Betleme | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = Trad. | glazba8 = Trad. | extra8 = Davor Petrović | trajanje8 = 2:11 | skladba9 = Tiha noć | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = | glazba9 = [[Franz Xaver Gruber]] | extra9 = Davor Petrović | trajanje9 = 2:45 | skladba10 = White Christmas | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = [[Irving Berlin]] | glazba10 = Irving Berlin | extra10 = | trajanje10 = 2:16 | skladba11 = Božić je | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = Frane Bilić | glazba11 = [[Joško Banov]] | extra11 = | trajanje11 = 2:40 | skladba12 = Svim na zemlji | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = Trad. | glazba12 = Trad. | extra12 = Davor Petrović | trajanje12 = 2:47 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/intrade-u-bozicu Scardona: Klapa Intrade – ''Intrade u Božiću''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150121061741/http://www.scardona.hr/intrade-u-bozicu |date=21. siječnja 2015. }} *[http://www.diskografija.com/album/intrade-u-bozicu-1071.htm Diskografija.com – Album ''Intrade u Božiću''] {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Hrvatski božićni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 2006.]] [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] bhtzzok8sqv1zchgz0hra55lqwhr2u6 0 540455 6436808 6023895 2022-08-03T10:50:01Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Albumi Klape Intrade|Albumi Klape Intrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = Croatio, iz duše te ljubim |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = live album |s_albuma = |slika = CD Croatio iz duse te ljubim.jpg |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2007. |snimanje = |trajanje = 74:25 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Intrade u Božiću]] |godina0 = 2006. |godina = |album_poslije = [[Kameni grad]] |godina2 = 2008. |ostalo = }} '''''Croatio, iz duše te ljubim''''' naziv je četvrtog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]] i [[Tomislav Bralić|Tomislava Bralića]]. Snimka je to [[koncert]]a klape Intrade u zagrebačkoj [[KDVL|Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]]: album je [[2007.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/croatio-iz-duse-te-ljubim Scardona: Klapa Intrade – ''Croatio, iz duše te ljubim''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160327134141/http://www.scardona.hr/croatio-iz-duse-te-ljubim |date=27. ožujka 2016. }}, pristupljeno 5. lipnja 2015.</ref><ref>[http://www.scardona.hr/bio-klapa-intrade Scardona: Klapa Intrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924094811/http://www.scardona.hr/bio-klapa-intrade |date=24. rujna 2015. }}, pristupljeno 5. lipnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 74:25 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Ane moja | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = [[Ante Sikirić]] | glazba1 = [[Mladen Grdović]] | extra1 = [[Remi Kazinoti]] | trajanje1 = 4:07 | skladba2 = Da mi nije moje dice | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = [[Arsen Dedić]] | glazba2 = Arsen Dedić | extra2 = Davor Petrović | trajanje2 = 3:40 | skladba3 = Ni u moru mire | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = Arsen Dedić | glazba3 = Arsen Dedić | extra3 = Klapa Intrade | trajanje3 = 3:36 | skladba4 = Umrli su kapitani | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = [[Drago Britvić]] | glazba4 = [[Stjepan Mihaljinec]] | extra4 = Klapa Intrade | trajanje4 = 3:51 | skladba5 = O miruj srce | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = Zdravko Aralica | glazba5 = Davor Petrović | extra5 = Davor Petrović | trajanje5 = 4:10 | skladba6 = Mene zovu bodulo | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = [[Vlaho Paljetak]] | glazba6 = Vlaho Paljetak | extra6 = Davor Petrović | trajanje6 = 4:02 | skladba7 = Da mi se vratit | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = Teo Trumbić | glazba7 = Teo Trumbić | extra7 = Davor Petrović | trajanje7 = 4:32 | skladba8 = Povratak | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = [[Tin Ujević]] | glazba8 = Arsen Dedić | extra8 = | trajanje8 = 4:43 | skladba9 = Kada mi dođeš ti | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = [[Vinko Barčot]] | glazba9 = Vinko Barčot | extra9 = | trajanje9 = 4:37 | skladba10 = Konoba | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = Robert Šunjić | glazba10 = Slobodan M. Kovačević | extra10 = R. Rihtman | trajanje10 = 5:06 | skladba11 = Kuća kraj ferala | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = Davor Juraga | glazba11 = Davor Juraga | extra11 = Ante Gašpardi | trajanje11 = 3:56 | skladba12 = Ribar san star | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = [[Vilma Neškovčin]] | glazba12 = Joško Bogavčić | extra12 = Remi Kazinoti | trajanje12 = 3:47 | skladba13 = Ispod tvoje boloture | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = Ante Sikirić | glazba13 = Davor Petrović | extra13 = Davor Petrović | trajanje13 = 3:51 | skladba14 = Ti gitaro moja | napomena14 = | autor14 = | tekst14 = Vili Tomašić | glazba14 = Davor Petrović | extra14 = Davor Petrović | trajanje14 = 3:52 | skladba15 = Ne znam što me tebi vuče | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = Ante Sikirić | glazba15 = Davor Petrović | extra15 = Davor Petrović | trajanje15 = 4:45 | skladba16 = Croatio, iz duše te ljubim | napomena16 = | autor16 = | tekst16 = Ante Sikirić | glazba16 = Ante Sikirić | extra16 = Davor Petrović | trajanje16 = 6:53 | skladba17 = Zadar je u srcu mome / Kalelarga | napomena17 = | autor17 = | tekst17 = [[Đani Maršan]] / [[Tomislav Ivčić]] | glazba17 = Đani Maršan / Tomislav Ivčić | extra17 = Klapa Intrade, Dušan Šarac | trajanje17 = 4:49 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/croatio-iz-duse-te-ljubim Scardona: Klapa Intrade – ''Croatio, iz duše te ljubim''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160327134141/http://www.scardona.hr/croatio-iz-duse-te-ljubim |date=27. ožujka 2016. }} {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] [[Kategorija:Albumi iz 2007.]] 7r1pl42wys5qdet9jcpkpqt8047ssqw 0 540456 6436809 6033554 2022-08-03T10:50:21Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Albumi Klape Intrade|Albumi Klape Intrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = Kameni grad |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = Kameni grad Klapa Intrade.JPG |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2008. |snimanje = |trajanje = 54:02 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Croatio, iz duše te ljubim]] |godina0 = 2007. |godina = |album_poslije = [[Zora bila (album klape Intrade)|Zora bila]] |godina2 = 2010. |ostalo = }} '''''Kameni grad''''' naziv je petog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]]. Album je [[2008.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/kameni-grad Scardona: Klapa Intrade – ''Kameni grad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160822043225/http://www.scardona.hr/kameni-grad |date=22. kolovoza 2016. }}, pristupljeno 28. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.057info.hr/kultura/2008-05-27/novi-album-klape-intrade www.057info.hr – Novi album klape Intrade], pristupljeno 28. svibnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 54:02 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Kameni grad | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Slavko Govorčin | glazba1 = [[Davor Petrović]] | extra1 = Davor Petrović | trajanje1 = 4:08 | skladba2 = Intrade san popi | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = [[Ljubo Stipišić]] | glazba2 = Ljubo Stipišić | extra2 = Ljubo Stipišić | trajanje2 = 2:14 | skladba3 = Primaliće moj zeleno | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = Trad. | glazba3 = Trad. | extra3 = Ljubo Stipišić | trajanje3 = 1:51 | skladba4 = Omili mi | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = Trad. | glazba4 = Trad. | extra4 = [[Jakov Gotovac]] | trajanje4 = 3:58 | skladba5 = Vrnu se | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = [[Slavko Govorčin]] | glazba5 = [[Josip Kaplan]] | extra5 = Josip Kaplan | trajanje5 = 3:01 | skladba6 = Budila majka sina | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Trad. | glazba6 = Trad. | extra6 = Zvonko Keran | trajanje6 = 3:13 | skladba7 = Namisto molitve | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = Ljubo Stipišić | glazba7 = Ljubo Stipišić | extra7 = Ljubo Stipišić | trajanje7 = 2:53 | skladba8 = Sutra će te ponit | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = [[Jakša Fiamengo]] | glazba8 = [[Krešimir Magdić]] | extra8 = Krešimir Magdić | trajanje8 = 4:26 | skladba9 = More | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = [[Josip Pupačić]] | glazba9 = Ivo Brkić | extra9 = Ivo Brkić | trajanje9 = 2:53 | skladba10 = Žilju moj pribili | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = Trad. | glazba10 = Trad. | extra10 = Krešimir Magdić | trajanje10 = 2:59 | skladba11 = Maslina | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = Slavko Govorčin | glazba11 = Davor Petrović | extra11 = Davor Petrović | trajanje11 = 3:56 | skladba12 = Ovdi je moja Polača | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = Trad. | glazba12 = Trad. | extra12 = | trajanje12 = 2:40 | skladba13 = Sušna zikva na škoju | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = Slavko Govorčin | glazba13 = Krešimir Magdić | extra13 = Krešimir Magdić | trajanje13 = 4:26 | skladba14 = Moji tići | napomena14 = | autor14 = | tekst14 = [[Ante Sikirić]] | glazba14 = Davor Petrović | extra14 = Davor Petrović | trajanje14 = 3:35 | skladba15 = Lito kad je | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = Ante Sikirić | glazba15 = Davor Petrović | extra15 = Davor Petrović | trajanje15 = 4:03 | skladba16 = Mare nostrum | napomena16 = | autor16 = | tekst16 = Lovre Kovačević | glazba16 = Davor Petrović | extra16 = Davor Petrović | trajanje16 = 3:36 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/kameni-grad Scardona: Klapa Intrade – ''Kameni grad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160822043225/http://www.scardona.hr/kameni-grad |date=22. kolovoza 2016. }} {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] [[Kategorija:Albumi iz 2008.]] gn1fxmxcfkuxm7u00ni23l1m9g0vgig 0 540457 6436810 6015766 2022-08-03T10:50:49Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Albumi Klape Intrade|Albumi Klape Intrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{POKAŽINASLOV:''Zora bila'' (album klape Intrade)}} {{Infookvir album |ime_albuma = Zora bila |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = CD Zora bila Klapa Intrade.jpg |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2010. |snimanje = |trajanje = 47:02 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Kameni grad]] |godina0 = 2008. |godina = |album_poslije = [[Arena Zagreb!]] |godina2 = 2012. |ostalo = }} '''''Zora bila''''' naziv je šestog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]]. Album je u povodu 25. obljetnice uspješnoga djelovanja klape [[2010.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/zora-bila Scardona: Klapa Intrade – ''Zora bila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325134224/http://www.scardona.hr/zora-bila |date=25. ožujka 2016. }}, pristupljeno 28. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.zadarskilist.hr/clanci/29112010/intradama-izlazi-album-zora-bila Zadarski list.hr – Irena Jurjević: »Intradama izlazi album "Zora bila"«], pristupljeno 28. svibnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 47:02 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Zora bila | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Sanja Tafra | glazba1 = [[Pero Kozomara]] | extra1 = [[Remi Kazinoti]] | trajanje1 = 4:30 | skladba2 = Neka klapa još jednu zapiva | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = Vili Tomašić | glazba2 = Davor Petrović | extra2 = Ante Gašpardi | trajanje2 = 4:34 | skladba3 = Lito kad je | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = [[Ante Sikirić]] | glazba3 = Davor Petrović | extra3 = Nebojša Lakić | trajanje3 = 3:54 | skladba4 = Na me' se nasloni | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = Branko Slivar | glazba4 = Zdenko Knežević | extra4 = [[Toni Eterović]] | trajanje4 = 3:36 | skladba5 = Bura dalmatinska | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = Davor Juraga | glazba5 = Davor Juraga | extra5 = Ante Gašpardi | trajanje5 = 3:17 | skladba6 = Mriža života | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Vili Tomašić | glazba6 = Davor Petrović | extra6 = Nenad Šiškov | trajanje6 = 4:06 | skladba7 = O' miruj srce | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = Zdravko Aralica | glazba7 = Davor Petrović | extra7 = Nebojša Lakić | trajanje7 = 4:22 | skladba8 = Slike iz ditinjstva | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = Ante Sikirić | glazba8 = Ante Sikirić | extra8 = [[Remi Kazinoti]] | trajanje8 = 3:26 | skladba9 = Biser života | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = Vilma Neškovčin | glazba9 = Joško Bogavčić | extra9 = Remi Kazinoti | trajanje9 = 3:26 | skladba10 = Neka ne sazna | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = Roko Mijić | glazba10 = Roko Mijić | extra10 = Nebojša Lakić | trajanje10 = 4:21 | skladba11 = Klapa Intrade | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = Vili Tomašić | glazba11 = Ivica Badurina | extra11 = Remi Kazinoti | trajanje11 = 3:07 | skladba12 = Snaga Slavonije | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = Davor Petrović, Mijo Babić | glazba12 = Davor Petrović | extra12 = Toni Eterović, [[Siniša Leopold]] | trajanje12 = 4:17 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/zora-bila Scardona: Klapa Intrade – ''Zora bila''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160325134224/http://www.scardona.hr/zora-bila |date=25. ožujka 2016. }} *[http://www.naklapskinacin.hr/zadarska-klapa-intrade-objavila-novi-cd-pod-nazivom-zora-bila-sa-12-novih-pj-56.html www.naklapskinacin.hr – Mojmir Čačija: »Zadarska klapa Intrade objavila novi CD pod nazivom "Zora bila" sa 12 novih pjesama«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304121612/http://www.naklapskinacin.hr/zadarska-klapa-intrade-objavila-novi-cd-pod-nazivom-zora-bila-sa-12-novih-pj-56.html |date=4. ožujka 2016. }} {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] [[Kategorija:Albumi iz 2010.]] t732pfx49ftpqnlqt0zsqe9lmr24lfb 0 540458 6436811 6008232 2022-08-03T10:51:22Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Albumi Klape Intrade|Albumi Klape Intrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = Sritan čovik |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = CD Sritan covik Bralic & Intrade.jpg |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2012. |snimanje = |trajanje = 42:50 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Arena Zagreb!]] |godina0 = 2012. |godina = |album_poslije = [[Cviće]] |godina2 = 2014. |ostalo = }} '''''Sritan čovik''''' naziv je osmog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]] i [[Tomislav Bralić|Tomislava Bralića]]. Album je [[2012.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/sritan-covik Scardona: Tomislav Bralić i klapa Intrade – ''Sritan čovik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529174624/http://www.scardona.hr/sritan-covik |date=29. svibnja 2015. }}, pristupljeno 29. svibnja 2015.</ref><ref>[http://www.radiodalmacija.hr/rubrike/domaca-glazba/item/723-tomislav-brali%C4%87-i-klapa-intrade-predstavljaju-album-%E2%80%93-%E2%80%9Esritan-%C4%8Dovik%E2%80%9C.html Radio Dalmacija.hr – Tomislav Bralić i Klapa Intrade predstavljaju album "Sritan čovik"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529174122/http://www.radiodalmacija.hr/rubrike/domaca-glazba/item/723-tomislav-brali%C4%87-i-klapa-intrade-predstavljaju-album-%E2%80%93-%E2%80%9Esritan-%C4%8Dovik%E2%80%9C.html |date=29. svibnja 2015. }}, pristupljeno 29. svibnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 42:50 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Zašto uvik pivan | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Vjekoslav Alilović | glazba1 = Duško Rapotec Ute | extra1 = Duško Rapotec Ute | trajanje1 = 3:58 | skladba2 = Škrinja jubavi | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = Vilma Neškovčin | glazba2 = Joško Bogavčić | extra2 = [[Remi Kazinoti]] | trajanje2 = 3:55 | skladba3 = Nisan te sriće | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = Snježana Perić | glazba3 = Ivica Badurina | extra3 = Remi Kazinoti | trajanje3 = 4:03 | skladba4 = Što bi moja duša bila | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = [[Ante Sikirić]] | glazba4 = Ante Sikirić | extra4 = Nebojša Lakić | trajanje4 = 3:39 | skladba5 = Sritan čovik | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = Ivana Burić | glazba5 = Ivana Burić | extra5 = Remi Kazinoti | trajanje5 = 3:49 | skladba6 = Kad se zamislim | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = [[Jakša Fiamengo]] | glazba6 = Ivica Badurina | extra6 = Remi Kazinoti | trajanje6 = 3:39 | skladba7 = Živim za svaki dan | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = Sewen | glazba7 = [[Marsell Benzon]], Zvonimir Divić | extra7 = Marsell Benzon | trajanje7 = 3:12 | skladba8 = Riči u mislima (Bolje sam moga) | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = Davor Juraga | glazba8 = Davor Juraga | extra8 = Remi Kazinoti | trajanje8 = 3:22 | skladba9 = Za onu viru ča san ti je da | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = [[Jakša Fiamengo]] | glazba9 = Duško Rapotec Ute | extra9 = Duško Rapotec Ute | trajanje9 = 4:35 | skladba10 = Pisma nas je vezala | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = Robert Pilepić | glazba10 = [[Marko Tomasović]] | extra10 = Aleksandar Valenčić | trajanje10 = 4:32 | skladba11 = Sritan Božić | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = [[Davor Juraga]] | glazba11 = Davor Juraga | extra11 = Ante Gašpardi | trajanje11 = 4:07 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/sritan-covik Scardona: Tomislav Bralić i klapa Intrade – ''Sritan čovik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150529174624/http://www.scardona.hr/sritan-covik |date=29. svibnja 2015. }} *[http://www.antenazadar.hr/clanak/2012/12/bralic-sritan-covik-idealan-je-poklon-za-sve-ljubitelje-intrade/ Antena Zadar.hr – Marin Sarić: »Bralić: "Sritan čovik" idealan je poklon za sve ljubitelje Intrade«] (intervju) {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] [[Kategorija:Albumi iz 2012.]] r1w48a62e8cs5fu88rrc9tbv09w2wjp 0 540460 6436812 6023984 2022-08-03T10:51:47Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Albumi Klape Intrade|Albumi Klape Intrade]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir album |ime_albuma = Cviće |ime_glazbenika = Klapa Intrade |vrsta = studijski album |s_albuma = |slika = Cvice Bralic & Intrade.jpg |žanr = [[pop]], [[zabavna glazba]] |datum = 2014. |snimanje = |trajanje = 47:43 |izdavač = [[Scardona]] |producent = |recenzija = |kronologija = |album_prije = [[Sritan čovik]] |godina0 = 2012. |godina = |album_poslije = |godina2 = |ostalo = }} '''''Cviće''''' je naziv devetog [[album]]a [[zadar]]ske [[Klapa|klape]] [[Klapa Intrade|Intrade]] i [[Tomislav Bralić|Tomislava Bralića]]. Album je [[2014.]] objavila [[diskografska kuća]] [[Scardona]].<ref>[http://www.scardona.hr/lako-cete-se-zaljubiti-u-novi-album-cvice-toislava-bralica-i-klape-intrade Scardona: Lako ćete se zaljubiti u novi album ''Cviće'' Tomislava Bralića i klape Intrade!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150308050305/http://www.scardona.hr/lako-cete-se-zaljubiti-u-novi-album-cvice-toislava-bralica-i-klape-intrade |date=8. ožujka 2015. }}, pristupljeno 28. svibnja 2015.</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Aranžman | ukupno_trajanje = 47:43 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Cviće | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Bruno Vučković | glazba1 = [[Tedi Spalato]] | extra1 = [[Remi Kazinoti]] | trajanje1 = 4:07 | skladba2 = Da mi budeš jidro | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = [[Jakša Fiamengo]] | glazba2 = Ivica Badurina | extra2 = Remi Kazinoti | trajanje2 = 4:26 | skladba3 = Lipoto | napomena3 = | autor3 = | tekst3 = Rudolf Dvorski | glazba3 = Rudolf Dvorski | extra3 = Remi Kazinoti | trajanje3 = 3:33 | skladba4 = Ti si ka' pisma | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = Lući Tukić | glazba4 = [[Duško Rapotec Ute]] | extra4 = Duško Rapotec Ute | trajanje4 = 3:53 | skladba5 = Nevista moja | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = Vjekoslav Alilović | glazba5 = Duško Rapotec Ute | extra5 = Duško Rapotec Ute | trajanje5 = 4:20 | skladba6 = Samo za tebe | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = Vinko Barčot | glazba6 = Vinko Barčot | extra6 = Remi Kazinoti | trajanje6 = 4:04 | skladba7 = O’ života ura | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = Vili Tomašić | glazba7 = Davor Petrović | extra7 = Joško Banov | trajanje7 = 3:37 | skladba8 = Zalutali pogled | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = Vinko Barčot | glazba8 = Vinko Barčot | extra8 = Remi Kazinoti | trajanje8 = 3:56 | skladba9 = Poruka u boci | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = Vili Tomašić | glazba9 = Davor Petrović | extra9 = Tomislav Pehar | trajanje9 = 3:31 | skladba10 = Ako me još voliš | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = Davor Juraga | glazba10 = Davor Juraga | extra10 = Igor Ivanović | trajanje10 = 4:15 | skladba11 = Kadena jubavi | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = Robert Zaharija | glazba11 = Duško Rapotec Ute | extra11 = Duško Rapotec Ute | trajanje11 = 3:58 | skladba12 = Hrvatska | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = [[Bruno Krajcar]] | glazba12 = Bruno Krajcar | extra12 = Remi Kazinoti | trajanje12 = 3:58 }} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[http://www.scardona.hr/cvice Scardona: ''Cviće'' – album Tomislava Bralića i klape Intrade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150428072544/http://www.scardona.hr/cvice |date=28. travnja 2015. }} {{mrva-glazbeni-album}} [[Kategorija:Albumi Klape Intrade]] [[Kategorija:Albumi iz 2014.]] nxm7ar9ik9478jn8erihkv97ojxx224 0 540572 6436719 6370693 2022-08-03T06:59:23Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki Kolonijalna arhitektura na području [[Latinska Amerika|Latinske Amerike]] odnosi se na razdoblje nakon [[Kristofor Kolumbo|Kolumbovog]] otkrića novog kontinenta [[1492.]] pa sve do osamostaljenja kolonijalnih zemalja u XIX. stoljeću. Europski, ponajviše španjolski arhitektonski modeli prenose se na novi kontinent, gdje se osnivaju radionice u kojima se podučvaju mjesni kolonizatori i stanovništvo. Mjesno stanovništvo je doprinijelo stilskim promjenama uvođenjem novih tehnika izgradnje te novih materijala, kao što su razna ljepila, boje i kamenje. Europski modeli i tehnike zadržavaju se kao norma [[Katolička crkva|Katoličke crkve]], kojoj je primarni cilj bila [[evangelizacija]] [[Indijanci|američkih indijanaca]]. Katolička crkva je u tom razdoblju bila glavni pokrovitelj općenito u poticanju razvoja [[Arhitektura|arhitekture]] i [[umjetnost]]i. Iz tog razloga dominira crkveno graditeljstvo, iako nailazimo i na značajne objekte civilne arhitekture. Mješavina europske i indijanske kulture omogućila je bogat [[sinkretizam]] različitih stilova i razdoblja. [[Datoteka:Santamatonan.JPG|thumb|Primjer chirrugueresco stila, koji je donesen iz Španjolske i razvijen na području današnjeg Meksika - [[barok]]na crkva Santa Maria de Tonantzitla]] == Crkvena arhitektura == Na početku kolonijalnog razdoblja crkve i samostani koje su podigli redovnici sličili su na utvrde. Njihovo je ukrašavanje odgovaralo težnjama razdoblja. Prvi misionari nisu bili ni arhitekti ni [[inženjer]]i, ali su unatoč tome sa svojim oskudnim znanjem uspjeli izgraditi veličanstvene građevine u svrhu evangelizacije. Na građevinama su vidljivi utjecaji španjolske srednjovjekovne i [[Maori|maorske]] arhitekture, gotike i renesanse koji se udružuju sa specifičnostima svakog pojedinog reda. Rađanje nove latinoameričke civilizacije teklo je usporedno s razvojem europskih kulturno-umjetničkih razdoblja. Primjena novih tehnika gradnje, novih materijala, mješavina [[gotika|gotičkog]], [[renesansa|renesansnog]] i baroknog stila s elementima indijanske kulture te prilagodbe na etničke i geografske prilike rezultirali su jedinstvenim arhitektonskim stilom. Iz tih razloga vrlo su rijetke građevine čistog stila, kao što su katedrala sv. Dominika (Santo Domingo) i neke određene građevine poput Palače Diega Kolumba (Diego Colón) u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. [[Datoteka:Cathedral Santo Domingo.JPG|thumb|Katedrala Santo Domingo, Dominikanska Republika]] Samostani crkvenih redova, ponajprije [[Franjevci|franjevaca]] i augustinaca, izgrađeni prije 1570. poprimaju značajke gotičkog stila. Renesansa se uvodi u tri etape: u prvoj se miješa s gotičkim stilom, zatim poprima značajke pleterskog stila. U posljednjoj se fazi uvode geometrijski ornamenti. Barok je u Latinskoj Americi ponajprije dekorativne naravi. U [[Meksiko|Meksiku]] i [[Peru]]u ovaj barok doživljava svoj arhitektonski procvat. Za Meksiko je značajna primjena polikromnih dekoracija. [[Neoklasicizam]] donosi povratak u [[Antika|antiku]] i pregršt antičkih elemenata na građevinama. Korintski stupovi s klasičnim zabatnim trokutom (timpanom) ili zaobljenim [[zabat]]om pridonose monumentalnosti ovog stila koji se može vidjeti u [[Gvatemala|Gvatemali]], [[Urugvaj]]u ili Peruu. === Arhitektura crkvenih redova === ==== [[Franjevci]] ==== Za ovaj red misionara osobiti su stropovi od greda, [[atrij]]i skromnih proporcija s minimalnim ukrasima. U XVI. stoljeću franjevci su izgradili više od četrdeset građevina. Ogledni primjerci su samostan u Tapeaci, koji sliči na utvrdu, samostani u Talamanalcu, Huejotzingu, Calpánu y Atlixcu. [[Datoteka:FacadeChurchSMAHuejotzingo.JPG|thumb|Fasada samostana u Huejotzingou]] ==== [[Dominikanci]] ==== Dominikanci uvode stabilan bazilikalni tip građevina. Franjevce i augustince pokušali su nadmašiti izgradnjom kolosalnih samostana u Tepotztlánu, Oaxaci i Yanhuitlánu. Počeli su primjenjivati uzdužni križni tlocrt koji dominira kod njihovih građevina, što je vidljivo na crkvi u Oaxatepecu s karakterističnim lepezastim [[svod]]om i šiljastim lukovima. [[Datoteka:OAXACA EX CONVENTO SANTO DOMINGO.jpg|thumb|Samostan Santo Domingo, Oaxaca]] ==== [[Augustinci]] ==== Svoju tendenciju za lijepim i dekorativnim prenose na raskošne zidne [[Freska|freske]]. Izgradili su obilno ukrašene kolosalne građevine, na kojima se odražava prijelaz iz gotike u barok bez značajnog stilskog nastavka. Od dvadesetak augustinskih crkava i samostana, najznačajniji su oni u Acolmánu, Actopanu, Cuitzeu y Yuririi. [[Datoteka:Templo y Antiguo Convento de San Agustín Acolman.jpg|thumb|Samostan i crkva u Acolmanu]] ==== Kapelice ==== Otvorene kapelice nalaze se unutar atrija ili čine poveznicu s [[Klaustar|klaustrom]] samostana na mjestima na kojima se odvijaju crkveni rituali. Otvorena kapelica je naziv za arhitektonsko rješenje misionara u XVI. stoljeću na području [[Vicekraljevstvo Nova Španjolska|Vicekraljevstva Nove Španjolske]]. Imale su funkciju vanjskog prezbiterija. Time je nastavljena indijanska tradicija izvođenja obreda na otvorenom, ispred velikih hramova i uvelike olakšana evangelizacija pučanstva. Na zatvorene kapelice nailazimo na svakom koraku. Njihova namjena bila je višestruka, no najčešće su se koristile kao postaje na [[procesija]]ma, unutar kojih bi se održala ceremonija i nakon toga bi se nastavilo s procesijom. === [[Metropolitanska katedrala Mexico Cityja]] === [[Katedrala]] glavnog grada Meksika je jedna od građevina koja je najviše utjecala na arhitekturu kolonijalne Španjolske na američkom kontinentu. Projektirao ju je arhitekt Claudio de Arciniega po narudžbi nadbiskupa Alonsa de Montúfara, koji je želio izgraditi pandan katedrali u [[Sevilla|Sevilli]]. Gradnja katedrale započinje 1563. i završava 1813. Katedrala se nalazi na Plaza de la Constitución, u povijesnom središtu grada i sjedište je meksičke nadbiskupije. Katedrala je široka 55,4 [[metar]]a i duga 110 metara. Sastoji se od pet lađa i osamnaest lateralnih kapelica. Posvećena je [[Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo|uznesenju Djevice Marije]].<ref>[https://web.archive.org/web/20090412145647/http://es.encarta.msn.com/encyclopedia_761586713/Catedral_de_M%C3%A9xico.html MSN s izvornika arhivirano 31. listopada 2009., pristupljeno 29. lipnja 2015.] {{Spa oznaka}}</ref><ref>Galind, Carmen; Magdelena Galindo, Mexico City: Ediciones Nueva Guia, 2002., Mexico City Historic Center. str. 41.–49. {{ISBN|968-5437-29-7}} {{eng oznaka}}</ref> [[Datoteka:Catedral de Mexico.jpg|thumb|[[Metropolitanska katedrala Mexico Cityja]]]] == Civilna arhitektura == U civilnoj arhitekturi najviše se ističu gradske [[palača|palače]], građene gotovo bez varijacija: unutarnje četvrtasto dvorište okruženo s četiri natkrivene galerije. Na građevinama iz XVI. stoljeća vidljiv je srednjovjekovni utjecaj, iako se podosta isprepliće s renesansnim. Fasade na ulicama su raskošne, što je u skladu s kupovnom moći vlasnika. Primjeri takvog tipa gradskih palača su između ostalih: kuća Mazariegas, San Cristobal de las Casas, država Chiapas, Meksiko, gradska palača grada Cuernavaca, država Morelos, Meksiko, i palača Montejo, Merida, poluotok [[Yucatán]], Méksiko. Kuće običnih ljudi ističu se svojom jednostavnošću. Njihova pročelja nisu prožeta dekorativnim elementima, kao što je to slučaj kod gradskih palača, kod kojih dominira utjecaj maorskog stila ukrašavanja. Kuće tog tipa su prije svega funkcionalne. Za njihovu izgradnju se koriste materijali poput [[drvo|drva]], [[trska|trske]], [[glina|gline]] i zidne ograde koji su služili i za izradu [[ornament|ornamenata]]. Osnovne funkcije su zaštita od sunca i kiše. === Palača Cortés u Meksiku === Palača Cortés (Kolumbo) je povijesni spomenik smješten u Morelosu, [[Dominikanska Republika]]. Dao ju je izgraditi sam [[Hernán Kolumbo]], sin Kristofora Kolumba prvih godina nakon osvajanja Meksika. Služila mu je kao rezidencija nakon povratka iz grada Meksika. Danas je sjedište [[muzej]]a Cuernavaca. Gradnja je započeta 1526., što palaču čini jednom od najstarijih očuvanih arhitektonskih zdanja u Meksiku. Izgrađena je na ruševinama obrednog mjesta Tlalocayacalli, koje se koristilo u svrhe donošenja starješini Tlahuica te je time zadržala svoj istaknuti položaj. Palača je tijekom vremena imala različite funkcije. Na početku je bila rezidencija Hernána Kolumba i njegove žene Juane Zúñige. Od 1774. do 1821. je služila kao zatvor. Tijekom 1855. je bila sjedište privremene republike Juana N. Álvareza protiv Sante Ane. Od 1864. do 1866. bila je službeni ured [[Nadvojvoda Maksimilijan|nadvojvode Maksimilijana I]]. Već 1872., nakon restauracije republike, palača je ugostila vladu nedavno izabranog Moralesa. [[Datoteka:Palacio de Cortés Cuernavaca - 1.jpg|thumb|Palača Cortés, Cuernavaca]] === Palača Montejo u Méridi u Meksiku === Palaču su izgradili osvajači poluotoka Yucatán, članovi obitelji Montejo. Služila im je kao obiteljska rezidencija u povijesnom središtu grada [[Mérida, Yucatán|Méride]]. Zgrada je danas očuvana u originalnom izdanju, ne računajući manje preinake i restauracije tijekom minulih stoljeća. Danas palača djeluje u službi Kuće kulture i muzeja Casa Montejo. Jedini je sačuvani primjer renesansne civilne palače u Meksiku. [[Datoteka:Merida palacio montejo 2.jpg|thumb|Palača Montejo, Mérida]] == Izvori == {{izvori}} == Literatura == * [http://www.historiadelarte.us/arquitectura-colonial/inicio-arquitectura-colonial/ Historia del Arte, Arquitectura colonial americana], {{Spa oznaka}} pristupljeno 29. lipnja 2015. * [http://www.actiweb.es/arianaya/archivo1.pdf ÁLVAREZ, ALIX; BUESO, LAURA, LUISA, MARIA; MARTINEZ, JAVIER: Arquitectura y urbanismo colonial], {{Spa oznaka}} pristupljeno 29. lipnja 2015. [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Umjetnost]] iz3ndkvngdhiqjdsars1zzxndb89lo5 0 540964 6436813 6160437 2022-08-03T10:51:48Z Pojmoslovac 51927 manja dopuna wikitext text/x-wiki {{Infookvir svetac | ime = Sveti Petar Julijan Eymard | slika = Eymard.jpg | opis_slike = | naslov = | nadnevak rođenja = [[4. veljače]] [[1811.]] | mjesto rođenja = [[La Mure]] | nadnevak smrti = [[1. kolovoza]] [[1868.]] | mjesto smrti = [[La Mure]] | nadnevak proglašenja slugom Božjim = | nadnevak proglašenja blaženim = [[12. srpnja]] [[1925.]] | nadnevak proglašenja svetim = [[9. prosinca]] [[1962.]] | slavi se u = | nadnevak spomendana = [[2. kolovoza]] | simboli na slikama toga svetca = | zaštitnik = | zaštitnik zemljopisno = | zaštitnik zanimanja = | glavna svetišta = }} '''Petar Julijan Eymard''' ([[La Mure]], [[4. veljače]] [[1811.]] – [[La Mure]], [[1. kolovoza]] [[1868.]]), [[francuzi|francuski]] [[svećenik]] i [[svetac]]. == Životopis == Rodio se [[4. veljače]] [[1811.]] u La Mureu u Francuskoj. Još kao mladić želio je postati [[svećenik]], no njegov otac se tome opirao. Nakon očeve [[smrt]]i odlazi u [[sjemenište]] u Grenobleu. [[Svećenički red]] prima [[20. srpnja]] [[1834.]] godine. Stupio je u Kongregaciju marista. Kao marist 17 godina obavlja službu duhovnika, poglavara, provincijala i generalnog asistenta.<ref>[http://sveci.net/index.php/component/content/article/2-uncategorised/663-sveti-petar-julijan-eymard Sveti Petar Julijan Eymard - svećenik, utemeljitelj svećenika klanjatelja Euharistije i Bratovštine Pres. Olt. Sakramenta], pristupljeno 26. svibnja 2015.</ref> Dne [[13. svibnja]] [[1856.]] s dopuštenjem istupa iz Kongregacije marista te osnovao novu Kongregaciju svećenika klanjatelja Euharistije. Umro je u svom rodnom mjestu [[1. kolovoza]] [[1868.]] Blaženim ga je proglasio [[12. srpnja]] [[1925.]] [[Pio XI.]], a svetim [[9. prosinca]] [[1962.]] [[Ivan XXIII.]] Spomendan mu se obilježava [[2. kolovoza]]. Tijelo mu je ostalo [[neraspadljivost|neraspadnuto]] do danas.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catholicherald.co.uk/spirituallife/saintoftheweek/2014/07/24/the-saint-who-had-an-intense-devotion-to-the-blessed-virgin-mary/ |title=The saint who had an intense devotion to the Blessed Virgin Mary |archive-url=https://web.archive.org/web/20150714183213/http://www.catholicherald.co.uk/spirituallife/saintoftheweek/2014/07/24/the-saint-who-had-an-intense-devotion-to-the-blessed-virgin-mary/ |archive-date=14. srpnja 2015. |access-date=26. svibnja 2015.}}</ref> ==Bibliografija== * [[Franjo Velčić]], ''Hrvatsko-slovenski vjesnik »Sanctissima Eucharistia« (1902.-1911.) i Društvo svećenika klanjalaca'', ''[[Riječki teološki časopis]]'' 1/2010., str. 151-169. <small>([https://haw.nsk.hr/arhiva/vol6/5056/42962/www.rijeka.kbf.hr/sadrzaj/data/upimages/RTC_35_2010.pdf elektronička inačica])</small> == Izvori == {{izvori}} ==Vanjske poveznice== ;Mrežna mjesta * [https://stpeterjulianeymard.com St Peter Julian Eymard] {{eng oznaka}} <big></big> {{Opći rimski kalendar}} [[kategorija:Francuski sveci]] [[kategorija:francuski katolički svećenici]] go5afy9uyjvez3vnpwf5azfkkm1yrma 0 541416 6436662 6351339 2022-08-03T01:52:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki '''Jelići''' su u Hrvatskoj najčešće [[Hrvati]], većim dijelom iz okolice [[Senj]]a, a prema nekim izvorima iz Dolca kraj Splita, s otoka [[Iž]]a, [[Čavoglave|Čavoglava]] kraj [[Drniš]]a ili Hercegovine ([[Rama-Prozor|Rame]], [[Široki Brijeg|Širokog Brijega]]). Rijetko su i [[Srbi]] iz Hrvatske (okolica [[Knin]]a). Razmjerno najviše Jelića u proteklih sto godina rođeno je u [[Rastoke|Rastokama]] pokraj [[Gospić]]a, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Jelić. U Hrvatskoj danas živi oko 4 tisuće Jelića u 1.500 ga čini 55. prezimenom prema brojnosti u Hrvatskoj.<ref>[http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-jelic-2 Prezime Jelić]</ref> U [[Srbija|Srbiji]], od sedam milijuna stanovnika, ovo prezime je 47. prema brojnosti.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Prezime Jelić |url=http://imenjak.com/prezimena/jelic/ |date=2015-12-10 |accessdate=2020-08-18 |journal= |archive-date=10. prosinca 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20151210211755/http://imenjak.com/prezimena/jelic/ |url-status=bot: unknown }}</ref> Ovo se prezime može pronaći i u Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini. == Poznati Jelići == *[[Christian Yelich]], američki igrač [[bejzbol]]a, [[Srbi u SAD-u|srpskoga]] podrijetla<ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://www.usatoday.com/story/sports/mlb/2018/10/12/in-milwaukee-yelichs-success-stirs-serbian-pride/38131515/ |title=In Milwaukee, Yelich's success stirs Serbian pride |author=AP |date=2018-10-12 |work=usatoday.com |language=engleski |accessdate=2020-08-11}}</ref> *Nikola Jelić, [[Srbi|srpski]] [[Hip-hop|hip hop]] glazbenik poznatiji kao „Mikri Maus”<ref>{{Citiranje časopisa |title=Tragično preminuli srpski reper predvideo blistavu Đokovićevu karijeru (VIDEO) |url=http://www.alo.rs/sport/tenis/novak-dokovic-moskri-reper-rep-tenis-mikri/320612/vest |language=sr |accessdate=2020-08-18}}</ref> *Dragutin „Dragi” Jelić, [[Srbi|srpski]] [[rock]] glazbenik, član [[YU grupa|YU grupe]]<ref name=":5">{{Citiranje časopisa |title=Славље у породици Јелић: Заједно засвирала три брата за крај изолације и рођење унуке (ФОТО) |url=https://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D1%81%D1%86%D0%B5%D0%BD%D0%B0.483.html:863567-%D0%A1%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5-%D1%83-%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B8-%D0%88%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%9B-%D0%97%D0%B0%D1%98%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%BE-%D0%B7%D0%B0%D1%81%D0%B2%D0%B8%D1%80%D0%B0%D0%BB%D0%B0-%D1%82%D1%80%D0%B8-%D0%B1%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B0-%D0%B7%D0%B0-%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%98-%D0%B8%D0%B7%D0%BE%D0%BB%D0%B0%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B5-%D0%B8-%D1%80%D0%BE%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5-%D1%83%D0%BD%D1%83%D0%BA%D0%B5-%D0%A4%D0%9E%D0%A2%D0%9E |language=sr |accessdate=2020-08-18}}</ref> *Živorad „Žika” Jelić, [[Srbi|srpski]] [[rock]] glazbenik, član [[YU grupa|YU grupe]]<ref name=":5" /> *Aleksa Jelić, [[Srbi|srpski]] [[pop]] glazbenik i [[Umjetnik|umetnik]]<ref>{{Citiranje časopisa |title=Алекса Јелић: Хитови за сва времена |url=https://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D1%81%D1%86%D0%B5%D0%BD%D0%B0.483.html:627094-%D0%90%D0%BB%D0%B5%D0%BA%D1%81%D0%B0-%D0%88%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D1%9B-%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B8-%D0%B7%D0%B0-%D1%81%D0%B2%D0%B0-%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B0 |language=sr |accessdate=2020-08-18}}</ref> *Prim. dr. Roman Jelić, hrvatski doktor i povjesničar (opća povijest i povijest medicine) *Ivan Jelić, hrvatski dipl.ing.agronomije *[[Vinko Jelić]], hrvatski skladatelj *[[Luka Jelić]], hrvatski povjesničar i arheolog *[[Mišo Jelić]], hrvatski književnik iz [[Mađarska|Mađarske]] *[[Branimir Jelić]], hrvatski političar, [[liječnik]] i publicist *[[Vojin Jelić]], hrvatski književnik [[Srbi|srpske]] nacionalnosti *don [[Ante Jelić]], hrvatski svećenik *[[Dragi Jelić]], srpski [[rock]] glazbenik *[[Lynne Yelich]], kanadska državna ministrica hrvatskog podrijetla *[[Milan Jelić]], bivši predsjednik [[Republika Srpska|Republike Srpske]] *[[Chris Jelić]], američki igrač basseballa hrvatskog podrijetla *[[Sonja Yelich]], novozelandska pjesnikinja hrvatskog podrijetla *[[Colonia|Tomislav Jelić]], hrvatski glazbenik, bivi član grupe [[Colonia]] *[[Dušan Jelić]], srpski [[košarka]]š *[[Barbara Jelić Ružić]], hrvatska [[odbojka]]šica *[[Petar Jelić (nogometaš)|Petar Jelić]], [[BiH|bosanskohercegovački]] nogometaš *[[Matej Jelić]], hrvatski nogometaš *[[Nikolina Jelić]], hrvatska [[odbojka]]šica *[[Lorde]] rođena kao '''Ella Jelić-O'Connor''', novozelandska pjevačica hrvatskog podrijetla *[[Matea Jelić]], hrvatska taekwandoašica == Zanimljivosti == *Djed i baka Miss Amerike [[Teresa Scanlan|Terese Scanlan]] koji su podrijetlom s otoka [[Ilovik]]a zovu se Nives i Franko Jelić<ref>[http://www.vecernji.hr/najmladja-miss-amerike-ima-hrvatske-korijene-239880 Miss Amerike ima hrvatske korijene]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Hrvatska prezimena]] [[Kategorija:Srpska prezimena]] k09iq20gp68jeapaeyw9l8ruqzfetzl 0 544007 6436669 6240878 2022-08-03T02:21:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki '''John Clellon Holmes''' (Holyoke, [[Massachusetts]], [[12. ožujka]] [[1926.]], - [[Middletown, Connecticut|Middletown]], [[Connecticut]], [[30. ožujka]] [[1988.]]), bio je američki pjesnik pjesnik, [[pisac]], i profesor, najpoznatiji po svom romanu ''Go'' (hr. Idi), iz 1952. Roman ''Go'' smatra se prvim romanom "[[beat generacija|beat generacije]]", i opisuje događaje iz Holmesovog života s prijateljima [[Jack Kerouac|Jackom Kerouacom]], [[Neal Cassady|Nealom Cassadyem]] i [[Allen Ginsberg|Allenom Ginsbergom]]. Često je nazivan "the quiet Beat," (tihi beatnik) i bio je jedan od Kerouacovih najbližih prijatelja. Napisao je i roman ''The Horn'' koji se smatra [[jazz]]romanom koji je dolazio iz beat generacije. == Bibliografija == * ''Go'' (1952.) * ''The Horn'' (1958.) * ''The Philosophy of the Beat Generation'' (1958.) * ''Get Home Free'' (1964.) * ''Nothing More to Declare'' (1967.) * ''The Bowling Green Poems'' (1977.) * ''Death Drag: Selected Poems 1948–1979'' (1979.) * ''Visitor: Jack Kerouac in Old Saybrook'' (1981.) * ''Gone in October: Last Reflections on Jack Kerouac'' (1985.) * ''Displaced Person: The Travel Essays'' (1987.) * ''Representative Men: The Biographical Essays'' (1988.) * ''Passionate Opinions: The Cultural Essays'' (1988.) * ''Dire Coasts: Poems'' (1988.) * ''Night Music: Selected Poems'' (1989.) ==Literatura== *Charters, Ann (ed.). ''The Portable Beat Reader''. Penguin Books. New York. 1992. ISBN 0-670-83885-3 (hc); ISBN 0-14-015102-8 (pbk) * Collins, Ronald & Skover, David. ''Mania: The Story of the Outraged & Outrageous Lives that Launched a Cultural Revolution'' (Top-Five Books, March 2013) == Vanjske poveznice == *[http://www.beatbookcovers.com/holmes John Clellon Holmes: Gallery of book covers] *[http://speccoll.library.kent.edu/music/holmes1.html John Clellon Holmes: Recordings]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204064907/http://speccoll.library.kent.edu/music/holmes1.html |date=4. veljače 2012. }} *[http://speccoll.library.kent.edu/literature/poetry/holmes2.html John Clellon Holmes: Papers at Kent State University] *[http://www.litkicks.com/Texts/ThisIsBeatGen.html "This Is the Beat Generation," ''The New York Times'', November 16, 1952.] {{GLAVNIRASPORED:Holmes, John Clellon}} [[Kategorija:Američki književnici]] f83lxl6rm3n29z0oopmv52frt474evr 0 551614 6436589 6434405 2022-08-02T21:31:40Z Croxyz 205325 /* Klupska statistika */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Mislav Oršić | slika = [[Datoteka:Mislav Oršić.jpg|250px]] | opis slike = Oršić u dresu [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yataija]] [[2016.]] godine | država = {{ZD+X/H|HRV}} | puno ime = Mislav Oršić | nadimak = ''Orša'' | datum rođenja = [[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1992.]] | datum smrti = | visina = 179 cm<ref name=dinamo>[https://gnkdinamo.hr/HR/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> | težina = 69 kg<ref name=dinamo/> | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 99 | pozicija = [[Napadač (nogomet)|lijevo krilo]] | ugovor = | mlade godine = <br> {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2008.]] <br />[[2008.]] – [[2009.]] | juniorski klubovi = [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]] <br> [[NK Kustošija Zagreb|Kustošija Zagreb]]<br />[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] | godina = [[2009.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]] – [[2014.]]<br />[[2014.]]<br />[[2014.]] <br /> [[2015.]]<br />[[2016.]]<br />[[2016.]]<br />[[2017.]] – [[2018.]]<br />[[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]<br />[[Spezia Calcio|Spezia]]<br />[[HNK Rijeka|Rijeka]]<br /> → [[NK Celje|Celje]] (posudba)<br /> → [[Jeonnam Dragons]] (posudba)<br /> [[Jeonnam Dragons]]<br />[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]] <br />[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]] <br /> [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}90 {{0}}{{0}}(21)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}13 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}33 {{0}}{{0}}{{0}}(9)<br />{{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(5)<br />{{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(2)<br />{{0}}{{0}}52 {{0}}{{0}}(14)<br />{{0}}120 {{0}}{{0}}(51) | godine u reprezentaciji = [[2010.]]<br />[[2010.]] – [[2011.]]<br />[[2011.]] – [[2013.]]<br />[[2013.]]<br />[[2019.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{NogRep|HRV18}}<br />{{NogRep|HRV19}}<br />{{NogRep|HRV20}}<br />{{NogRep|HRV21}}<br />{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br />{{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br />{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(1)<br />{{0}}{{0}}19 {{0}}{{0}}{{0}}(1) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | bilješka = | ažurirano = 29. srpnja 2022. }} '''Mislav Oršić''' ([[Zagreb]], [[29. prosinca]] [[1992.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] i reprezentativac koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevku]], [[NK Kustošija|Kustošiju]] i [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]. Za potonji klub ostvario je 2009. seniorski debi. Kao igrač tog kluba, Oršić je postigao najmlađi igrač koji je postigao [[hat-trick]] u [[1. HNL]]. U Interu je ostao do 2013. kada prelazi u redove [[Italija|talijanskog]] drugoligaša [[Spezia Calcio|Spezije]] za koju je igrao jednu sezonu. Potom postaje igrač [[HNK Rijeka|Rijeke]] za koju nikada nije igrao, već je bio posuđen [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u koji ga i otkupljuje. Nakon godine i pol u Južnoj Koreji, Oršić je prešao u [[Narodna Republika Kina|kineski]] [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]. Poslije pola godine u Narodnoj Republici Kini, Oršić se u veljači 2017. vratio u Južnu Koreju te je postao igrač kluba [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]. S tim je klubom osvojio [[Južnokorejski nogometni kup|kup]] ujedno i svoj prvi trofej. Krajem svibnja 2018. prešao je u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]. S [[#Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima|23]]<ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/lani-su-modri-nakon-ispadanja-od-villarreala-zavrsili-sezonu-bez-poraza-moze-li-kopic-ponoviti-krznara/96407 Lani su Modri nakon ispadanja od Villarreala završili sezonu bez poraza. Može li Kopić ponoviti Krznara?], Germanijak, objavljeno 25. veljače 2022., pristupljeno 25. veljače 2022.</ref> postignuta pogotka, Oršić je ne samo Dinamov rekorder po broju postignutih golova u [[Dodatak:GNK Dinamo Zagreb u međunarodnim natjecanjima|europskim klupskim natjecanjima]], već i rekorder među svim hrvatskim klubovima. U europskim utakmicama zabijao je brojnim velikanima kao što su [[Atalanta BC|Atalanta]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]], [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]], [[Villarreal CF|Villarreal]], [[West Ham United F.C.|West Ham United]] i [[Sevilla F.C.|Sevilla]]. Oršić je s hat-trickovima postignutima protiv Atalante i Tottenham Hotspura, jedini igrač u povijesti Dinama koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama. U jednom navratu uvršten je u najbolju momčad [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]. == Klupska karijera == === Rana karijera === Svoju nogometnu karijeru Oršić je započeo u [[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevci]]. Potom je igrao za [[NK Kustošija|Kustošiju]] sve do 2008. kada je prešao u [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] za iznos od 90.000 kuna.<ref name="90k">Damir Mrvec, [https://www.vecernji.hr/sport/iz-kustosije-u-inter-presao-je-za-90-000-kuna-a-sada-vrijedi-5-5-milijuna-eura-1346556 Iz Kustošije u Inter prešao je za 90.000 kuna, a sada vrijedi 5,5 milijuna eura], [[Večernji list]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-naravno-da-imam-tremu-s-13-godina-zbog-modrica-sam-isao-na-sjever-a-sada-cu-igrati-uz-najboljeg-igraca-svijeta-foto-20190831 Mislav Oršić: Naravno da imam tremu. S 13 godina zbog Modrića sam išao na sjever, a sada ću igrati uz najboljeg igrača svijeta], Tportal, objavljeno 31. kolovoza 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]], pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> === Inter Zaprešić === Za [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] debitirao je 12. rujna 2009. u utakmici [[1. HNL]] u kojoj je Inter izgubio od [[zagreb]]ačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] s minimalnih 0:1.<ref name="90k" /><ref name="INT">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=918&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Inter Zapresic], [[Transfermarkt]], pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Svoja prva tri gola za kluba postigao je 13. svibnja 2010. kada je Inter u utakmici zadnjeg ligaškog kola pobijedio [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotivu Zagreb]] 4:2.<ref name="INT" /> Tim golovima osigurao je opstanak Intera u 1. HNL.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/orsic-valjda-su-me-svi-ti-skauti-primjetili-403930 Oršić: Valjda su me svi ti skauti primjetili!], [[Večernji list]], objavljeno 29. travnja 2012., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Tada je imao samo 17 godina i 135 dana<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/jedini-zagrepcanin-u-momcadi-hajduk-mu-musterija-a-kek-ga-se-odrekao-1265588 Jedini Zagrepčanin u momčadi: Hajduk mu mušterija, a Kek ga se odrekao], [[Večernji list]], objavljeno 24. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> te je postao najmlađi strijelac prvenstvenog hat-tricka u 1. HNL.<ref name="Rud72" /> Dana 22. rujna 2012. postigao je gol i dvije asistencije na ligaškoj utakmici protiv [[NK Zadar|Zadra]] koji je poražen rezultatom 1:5.<ref name="INT" /> U veljači 2013. bio je meta [[Italija|talijanskog]] prvoligaša [[Torino FC|Torina]].<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/torino-zagrizao-za-interova-mislava-orsica-lazio-bi-brozovica-511750 Torino zagrizao za Interova Mislava Oršića, Lazio bi Brozovića], [[Večernji list]], objavljeno 17. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Postigao je dva pogotka u utakmici 1. HNL odigrane 22. veljače 2013. protiv [[NK Slaven Belupo|Slavena Belupa]] koja je završila 2:2.<ref name="INT" /><ref>Borut Šips, [https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/maxtv-prva-liga-dva-remija-orsic-zaustavio-crni-niz-intera-20130223 MAXtv Prva liga: Dva remija, Oršić zaustavio crni niz Intera], Tportal, objavljeno 22. veljače 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Idući put kada je postigao dva gola u nekoj ligaškoj utakmici bilo je 28. ožujka kada je Inter igrao 2:2 s Lokomotivom.<ref name="INT" /> U utakmici domaćeg prvenstva odigranoj 27. travnja protiv Zadra koji je poražen rezultatom 1:2, Oršić je prvi put bio [[Kapetan (šport)|klupski kapetan]] te je postigao gol i asistenciju.<ref name="INT" /> S 12 postignutih pogodaka u [[1. HNL 2012./13.|sezoni 2012./13. 1. HNL-a]], Oršić je bio najbolji strijelac kluba te je sa [[NK Zagreb|Zagrebovim]] [[Besart Abdurahimi|Besartom Abdurahimijem]] dijelio četvrtu poziciji na ljestvici najboljih strijelaca 1. HNL 2012./13.<ref>[https://web.archive.org/web/20130702140259/http://www.hrsport.net/statistika/245/strijelci/ LJESTVICA STRIJELACA], Sportnet.rtl.hr., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U srpnju 2013. [[Engleska|engleski]] [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] ponudio je za Oršića Interu 850.000 funti, odnosno 975.000 eura.<ref>James Dickenson, [https://www.express.co.uk/sport/football/415591/Crystal-Palace-ponder-move-for-Croatia-U21-starlet-Mislav-Orsic Crystal Palace ponder move for Croatia U21 starlet Mislav Orsic], [[Daily Express]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>Luka Vuletić, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-na-meti-crystal-palacea-nude-mu-975000-324335 Mislav Oršić na meti Crystal Palacea: Nude mu 975.000 €], [[24sata]], objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref><ref>D. K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/engleski-prvoligas-kupuje-igraca-hrvatske-druge-lige-20130718 Engleski prvoligaš kupuje igrača hrvatske druge lige], Tportal, objavljeno 18. srpnja 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> U kolovozu 2013. Oršić je trebao prijeći u [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]].<ref> Alen Orlić, [https://web.archive.org/web/20151117144738/http://sportske.jutarnji.hr/mario-pasalic-u-cataniji-za-1-5-milijuna-eura--mislav-orsic-stize-u-hajduk-/1123251/ Mario Pašalić u Cataniji za 1,5 milijuna eura, Mislav Oršić stiže u Hajduk?], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. kolovoza 2013., pristupljeno 28. prosinca 2021.</ref> Za Inter je sveukupno u 90 ligaških susreta postigao 22 gola i 7 asistencija.<ref name="INT" /> === Spezia === U rujnu 2013. prešao je u talijansku [[Spezia Calcio|Speziju]] za nepoznati iznos.<ref name="TM" /><ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-ufficiale-mislav-orsic-allo-spezia-c-il-transfert.8152.html MERCATO: UFFICIALE MISLAV ORSIC ALLO SPEZIA, C'È IL TRANSFERT], [[Spezia Calcio]], objavljeno 21. rujna 2013., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je debitirao tek 3. prosinca u utakmici [[Coppa Italia|Coppa Italije]] u kojoj je Spezia dobila [[Delfino Pescara 1936|Delfino]] iz [[Pescara|Pescare]] 3:0.<ref name="SPE">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3522&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Spezia Calcio], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Serie B|talijanskoj drugoj ligi]] debitirao je 29. prosinca kada je Spezia od [[Latina Calcio 1932|Latine]] izgubila rezultatom 1:4.<ref name="SPE" /> Oršić je prvi put bio član početne postave Spezije u svojoj predzadnjoj utakmici za klub odigrane 2. svibnja 2014. protiv [[Reggina 1914|Reggine]] koju je Spezia dobila 2:1.<ref name="SPE" /><ref>[https://www.acspezia.com/news/spezia-reggina-orsic-e-ferrari-le-novit-dal-primo-minuto.9615.html SPEZIA-REGGINA: ORSIC E FERRARI LE NOVITÀ DAL PRIMO MINUTO], [[Spezia Calcio]], objavljeno 2. svibnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Speziju je sveukupno odigrao devet utakmica u drugoj ligi te dvije u kupu, no nikada nije postigao niti jedan gol za klub, no postigao je dvije asistencije u ligi.<ref name="SPE" /> === Rijeka === Dana 25. lipnja 2014. Spezia je prodala Oršića [[HNK Rijeka|Rijeci]]<ref>[https://www.acspezia.com/it/news/mercato-mislav-orsic-si-trasferisce-allhnk-rijeka.9932.html MERCATO: MISLAV ORSIC SI TRASFERISCE ALL'HNK RIJEKA], [[Spezia Calcio]], objavljeno 29. prosinca 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> s kojom je idući dan potpisao ugovor na dvije godine s mogućnošću produljenja ugovora na još jednu godinu.<ref>[https://web.archive.org/web/20161030204510/https://nk-rijeka.hr/vijest/za-rijeku-potpisao-mislav-orsic/ Za Rijeku potpisao Mislav Oršić], [[HNK Rijeka]], objavljeno 26. lipnja 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Rijeku nikada nije nastupio, već je bio posuđen [[Slovenija|slovenskom]] [[NK Celje|Celju]] i [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u. === Celje === Dana 31. kolovoza, na posljednji dan prijelaznog roka, Oršić je posuđen [[NK Celje|Celju]]<ref name="TM" /><ref>[https://web.archive.org/web/20161002095648/https://nk-rijeka.hr/vijest/potpisao-marko-vesovic/ Potpisao Marko Vešović], [[HNK Rijeka]], objavljeno 1. rujna 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> u kojem je ostao do kraja prve polovice sezone.<ref name="TM" /> Za Celje je debitirao 13. rujna u utakmici [[1. SNL]] protiv [[ND Gorica|Gorice]] koja je završila 1:1.<ref name="CELJ">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=710&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – NK Celje], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U [[Slovenski nogometni kup|Slovenskom nogometnom kupu]] ostvario je svoj debi tri dana kasnije kada je [[NK Kranj|Zarica Kranj]] poražena 1:2.<ref name="CELJ" /> Svoj prvi gol i asistenciju za Celje postigao je 27. rujna u ligaškoj utakmici u kojoj je Celje pobijedilo [[NK Domžale|Domžale]] 2:0.<ref name="CELJ" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvatski-nogometas-potezom-poput-ronaldinhova-odusevio-navijace-965195 Mislav Oršić potezom poput Ronaldinhova oduševio navijače], [[Večernji list]], objavljeno 4. listopada 2014., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Za Celje je u 16 utakmica postigao dva gola i četiri asistencije.<ref name="CELJ" /> === Jeonnam Dragons === Dana 1. siječnja 2015. Rijeka je posudila Oršiću [[Južna Koreja|južnokorejskom]] [[Jeonnam Dragons]]u.<ref>Rok Plestenjak, [https://siol.net/sportal/nogomet/junaska-enajsterica-celja-izgubila-pomembnega-hrvata-175603 Junaška enajsterica Celja izgubila pomembnega Hrvata], Siol.net, objavljeno 1. siječnja 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U južnokorejskoj ligi, zvanoj [[K League 1|K League Classic]], Oršić je bio registriran kao „Orša” ([[Korejski jezik|korejski]]: 오르샤) jer su drugi igrači imali problema s izgovaranjem njegovog prezimena.<ref>[http://www.footballist.co.kr/news/articleView.html?idxno=14468 전남 오르시치 등록명 ‘오르샤’로 새 출발, 왜?], Footballist, objavljeno 27. veljače 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U ligi je debitirao 8. ožujka protiv [[Jeju United FC|Jeju Uniteda]] s kojim je Oršićev novi klub igrao 1:1.<ref name="JEO">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=6503&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Jeonnam Dragons], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Prvu asistenciju za Jeonnam Dragons postigao je 26. travnja u ligaškoj utakmici u kojoj je [[Jeonbuk Hyundai Motors]] poražen 2:1.<ref name="JEO" /> U svojoj debitantskoj utakmici u [[Korejski nogometni kup|Korejskom nogometnom kupu]] odigranoj 13. svibnja protiv [[Suwon Samsung Bluewings]]a, Oršić je postigao svoj prvi gol za klub.<ref name="JEO" /> Deset dana kasnije u ligaškom susretu protiv Jeju Uniteda od kojeg je Jeonnam Dragons izgubio 3:2, Oršić je postigao asistenciju i svoj prvi pogodak u korejskoj ligi.<ref name="JEO" /> U ligaškoj utakmici odigranoj 20. lipnja protiv [[FC Seoul|Seoula]], Oršić je postigao gol i asistenciju te je time sudjelovao u postizanju jedina dva gola na utakmici.<ref name="JEO" /> Dana 12. srpnja ponovno je postigao gol i asistenciju, ovaj put protiv [[Daejeon Hana Citizen|Daejeon Citizena]] koji je u ligaškom susretu poražen 2:3.<ref name="JEO" /> Četrnaest dana kasnije postigao je dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Jeonnam Dragons pobijedio Jeju United 3:1.<ref name="JEO" /> S Jeonnam Dragonsom ispao je u polufinalu Južnokorejskog nogometnog kupa 2015.<!---U Južnoj Koreji jedna sezona traje čitavu kalendarsku godinu.---><ref name="JEO" /> U sezoni 2015. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao devet golova i osam asistencija u 33 ligaške utakmice, kao i jedan gol u četiri utakmice kupa.<ref name="JEO" /> U studenom 2015. Jeonnam Dragons aktivirao je klauzulu o otkupu Oršićevog ugovora za milijun američkih dolara.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.goal.com/hr/news/7037/prva-hnl/2015/11/15/17359762/mislav-or%C5%A1i%C4%87-donosi-rijeci-milijun-dolara Mislav Oršić donosi Rijeci milijun dolara], Goal.com, objavljeno 15. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref><ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=109&aid=0003200720 오르샤, 전남으로 완전 이적...3년 계약], Sports.news.naver.com, objavljeno 13. studenog 2015., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> U utakmici drugog kola sezone 2016., Oršić je 20. ožujka postigao svoj prvi gol i asistenciju te sezone i to protiv Suwon Samsung Bluewingsa s kojim je Jeonnam Dragons igrao 2:2.<ref name="JEO" /> Postigao je dva gola u utakmici kupa odigranoj 11. svibnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 4:0.<ref name="JEO" /> Dana 15. lipnja postigao je gol i asistenciju protiv [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundaija]] koji je poražen 3:1 u ligaškoj utakmici.<ref name="JEO" /> U sezoni 2016. Oršić je za Jeonnam Dragons postigao pet golova i tri asistencije u 17 ligaških utakmica te dva gola u jednoj utakmici kupa.<ref name="JEO" /> === Changchun Yatai === U srpnju 2016. prešao je u [[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=139&aid=0002058293 [단독] ‘킥 마스터’ 오르샤, 이장수의 창춘 이적], Sports.news.naver.com, objavljeno 26. rujna 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> za 1,3 milijuna eura.<ref name="TM" /> Za Changchun Yatai debitirao je 3. srpnja kada je njegov novi klub izgubio 3:0 od [[Shanghai Shenhua F.C.|Shanghai Greenland Shenhue]] u utakmici [[Kineska Super Liga|Kineske Super Lige]].<ref name="CHA">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=4768&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Changchun Yatai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj prvi gol za klub postigao je 24. srpnja kada je [[Hebei F.C.|Hebei China Fortune]] pobijedio Changchun Yatai 2:1.<ref name="CHA" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-zabio-prvijenac-u-kineskoj-ligi-1101884 Mislav Oršić zabio prvijenac u kineskoj ligi], [[Večernji list]], objavljeno 26. srpnja 2016., pristupljeno 29. prosinca 2021.</ref> Svoj drugi, ujedno i posljednji gol za klub, postigao je 10. rujna u utakmici protiv [[Shandong Taishan F.C.|Shandong Luneng Taishana]] koja je završila 1:1.<ref name="CHA" /> Za Changchun Yatai upisao je dva pogotka u 14 nastupa.<ref name="CHA" /> === Ulsan Hyundai === U veljači 2017. prešao je u [[Južna Koreja|južnokorejski]] [[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]<ref>[https://sports.news.naver.com/news?oid=108&aid=0002589156 [오피셜] 울산 현대, 크로아티아 FW 오르샤 영입], Sports.news.naver.com, objavljeno 9. veljače 2017., pristupljeno 30. prosinca 2021.</ref> i to za 935 tisuća eura.<ref name="TM" /> Za Ulsan Hyundai debitirao je 21. veljače u utakmici grupne faze [[AFC Liga prvaka|AFC Lige prvaka]] u kojoj je njegova nova momčad izgubila 2:0 od [[japan]]skog [[Kashima Antlers]]a.<ref name="ULS">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=3535&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – Ulsan Hyundai], [[Transfermarkt]], pristupljeno 31. prosinca 2021.</ref> Tjedan dana kasnije postigao je svoja prva dva gola za klub u utakmici istog natjecanja u kojoj je Ulsan Hyundai pobijedio [[Australija|australski]] [[Brisbane Roar FC|Brisbane Roar]] 6:0.<ref name="ULS" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/hrvat-kojeg-su-platili-milijun-dolara-s-dva-pogotka-briljirao-u-azijskoj-ligi-prvaka-1152823 Hrvat kojeg su platili milijun dolara s dva pogotka briljirao u Azijskoj ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 28. veljače 2017., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[K League 1|južnokorejskoj ligi]] debitirao je za Ulsan Hyundai 4. ožujka kada je [[Pohang Steelers]] poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi gol u tom natjecanju u dresu Ulsan Hyundaija postigao je 2. travnja protiv [[Gangwon FC|Gangwona]] koji je poražen 2:1.<ref name="ULS" /> Sedamnaest dana kasnije ostvario je svoj [[Južnokorejski nogometni kup|kupski]] debi za klub i to protiv [[Chuncheon FC|Chuncheona]] koji je izgubio susret 3:1.<ref name="ULS" /> Svoj prvi klupski gol i asistenciju u kupu postigao je 9. kolovoza kada je Ulsan Hyundai pobijedio klub [[Gimcheon Sangmu FC|Sangju Sangmu]] 3:1.<ref name="ULS" /> Protiv istog je protivnika postigao dva gola 9. rujna kada je Ulsan Hyundai slavio s 4:2.<ref name="ULS" /> Dana 19. studenog postigao je gol i asistenciju u ligaškom susretu koji je Gangwon izgubio 1:2.<ref name="ULS" /> Dana 29. studenog asistirao je za drugi gol Ulsana Hyundaija u prvoj finalnoj utakmici južnokorejskog nogometnog kupa protiv [[Busan IPark]]a kojeg je Ulsan Hyundai dobio rezultatom 1:2.<ref name="ULS" /> Uzvratna utakmica odigrana 3. prosinca završila je bez golova te je time Ulsan Hyundai osvojio južnokorejski kup,<ref name="ULS" /> a Oršić svoj prvi trofej u karijeri. Svoja prva dva gola i prvu asistenciju u sezoni 2018. postigao je 13. veljače 2018. kada je Ulsan Hyundai u AFC Ligi prvaka igrao 3:3 s [[Melbourne Victory FC|Melbourne Victoryjem]].<ref name="ULS" /> Osam dana kasnije asistirao je za oba gola Ulsana Hyundai u utakmici istog natjecanju protiv japanskog kluba [[Kawasaki Frontale]] koja je završila 2:1.<ref name="ULS" /> Dana 4. travnja ponovno je postigao dva gola protiv Melbourne Victoryja. Taj je put Ulsan Hyundai slavio s visokih 6:2.<ref name="ULS" /> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Gangwona koji je izgubio utakmicu 3:1.<ref name="ULS" /> === Dinamo Zagreb === ==== Sezona 2018./19. ==== [[Datoteka:Mislav-Orsic.png|desno|thumb|250 px|Mislav Oršić [[2021.]] godine]] Dana 25. svibnja 2018. Oršić je postao novi igrač [[zagreb]]ačkog Dinama i to za milijun eura.<ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak/orsic-potpisao-za-dinamo ORŠIĆ: ISPUNIO SE MOJ DJEČAČKI SAN], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/pojacanje-sletjelo-u-maksimiru-dinamo-ga-platio-milijun-eura-1247922 Pojačanje sletjelo u Maksimiru: Dinamo ga platio milijun eura?!], [[Večernji list]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-ispunio-bjelicinu-zelju-mislav-orsic-novi-igrac-plavih-575250 Dinamo ispunio Bjeličinu želju: Mislav Oršić novi igrač 'plavih'], [[24sata]], objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/trener-bjelica-odobrio-dovodenje-hit-igraca-iz-azije-foto-20180525 Trener Bjelica odobrio dovođenje hit-igrača iz Azije!], Tportal, objavljeno 25. svibnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Odabrao je dres s brojem 99 jer je dres s brojem 9 nosio Dinamov igrač [[Mario Budimir]].<ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/samo-ja-idem-od-zapresica-do-zagreba-preko-juzne-koreje-583666 'Samo ja idem od Zaprešića do Zagreba preko – Južne Koreje'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za novi je klub debitirao i postigao svoj prvi gol 24. srpnja u utakmici drugog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] u kojoj je [[izrael]]ski [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] poražen s visokih 5:0.<ref name="DIN">[https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/leistungsdatendetails/spieler/119150/plus/0?saison=&verein=419&liga=&wettbewerb=&pos=&trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/dinamo-novu-sezonu-otvara-protiv-izraelskog-prvaka-hapoela-1260275 Petarda u Maksimiru! Dinamo pregazio izraelskog prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/decko-sam-iz-zagreba-najezio-sam-se-kad-sam-cuo-te-ovacije-583561 'Dečko sam iz Zagreba, naježio sam se kad sam čuo te ovacije'], [[24sata]], objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Janković, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/maksimir-dobio-novu-neocekivanu-zvijezdu-to-se-zove-briljantan-povratak-u-hrvatski-nogomet-foto-20180725 Maksimir dobio novu neočekivanu zvijezdu: To se zove briljantan povratak u hrvatski nogomet], Tportal, objavljeno 24. srpnja 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> Za Dinamo je u [[1. HNL]] debitirao 3. kolovoza kada je Dinamo pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 3:0.<ref name="DIN" /> Četrnaest dana kasnije na utakmici protiv [[NK Osijek|Osijeka]] koja je završila 2:1, postigao je gol za 2:0, ujedno i svoj prvi ligaški gol u dresu Dinama. Tom je pobjedom Dinamo sjeo na vrhu ljestvice [[1. HNL 2018./19.]]<ref name="DIN" /><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-osijeka-bjelica-je-opet-izmiksao-cijeli-sastav-586535 'Modri' dobili Osijek u Zagrebu i zasjeli na vrh ljestvice HNL-a], [[24sata]], objavljeno 17. kolovoza 2018., pristupljeno 3. siječnja 2022.</ref> U [[UEFA Europska liga|UEFA Europskoj ligi]] debitirao je 20. rujna kada je Dinamo pobijedio [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] 4:1.<ref name="DIN" /> U [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskom nogometnom kupu]] debitirao je 26. rujna kada je [[HNK Sloga Mravince|Sloga]] iz [[Mravince|Mravinca]] poražena s minimalnih 0:1.<ref name="DIN" /> Svoj prvi gol u UEFA Europskoj ligi postigao je 25. listopada kada je [[FC Spartak Trnava|Spartak]] iz [[Slovačka|slovačkog]] grada [[Trnava (Slovačka)|Trnave]] poražen 1:2.<ref name="DIN" /> Prvi gol u kupu za Dinamo postigao je 5. prosinca kada je u četvrtfinalnoj utakmici kupa postigao jedini gol protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]].<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-se-zeli-prikljuciti-rijeci-i-osijeku-u-polufinalu-kupa-603392 Rutinska pobjeda Dinama! Oršić donio polufinale Kupa...], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-moj-dolazak-u-dinamo-je-pun-pogodak-gol-je-bio-sretan-603422 Oršić: Moj dolazak u Dinamo je pun pogodak, gol je bio sretan], [[24sata]], objavljeno 5. prosinca 2018., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Dana 2. veljače 2019. Oršić je u utakmici 1. HNL-a protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] koja je završila 7:2, postigao svoj prvi [[hat-trick]] za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/bjelica-zadovoljan-ali-istice-suparnik-nam-je-iz-jedne-sanse-zabio-dva-gola-1298483 Bjelica zadovoljan ali ističe: Suparnik nam je iz jedne šanse zabio dva gola], [[Večernji list]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> To mu je bio drugi hat-trick u karijeri, prvi je postigao 2010. u dresu [[zaprešić]]kog [[NK Inter Zaprešić|Intera]] protiv [[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotive Zagreb]].<ref name="Rud72>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rekorder-orsic-hat-trick-je-zabio-brze-i-od-lea-messija-612227 Rekorder Oršić: Hat-trick je zabio brže i od Lea Messija...], [[24sata]], objavljeno 4. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Ta tri gola postigao je u samo 7 minuta i 47 sekundi te je time oborio rekord za najbrži postignuti hat-trick u povijesti Dinama kojeg je do tada držao [[Igor Cvitanović]] koji je postigao tri gola u devet minuta utakmice [[1. HNL 1995./96.]] protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]] koja je završila 6:0.<ref name="Rud72" /> Također, Oršićev hat-trick na utakmici protiv Rudeša tada je bio drugi najbrži hat-trick u povijesti 1. HNL. U tom trenutku rekord za najbrži postignuti hat-trick u 1. HNL držao je [[Davor Vugrinec]] koji je u šest minuta postigao tri gola za [[NK Zagreb|Zagreb]] u utakmici u kojoj je Osijek pobijedio 5:3.<ref name="VUG">D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/promijenjene-knjige-rekorda-dinamo-je-to-jos-napravio-samo-partizanu-a-orsic-je-srusio-cvitanovica-foto-20190202 Promijenjene knjige rekorda; Dinamo je to još napravio samo Partizanu, a Oršić je srušio Cvitanovića], Tportal, objavljeno 5. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Zadnji put kada je Dinamo zabio sedam golova prije navedene utakmice protiv Rudeša bilo je 2011. kada je dobio [[NK Varaždin|Varaždin]] 7:0.<ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-protiv-rudesa-koji-im-je-vec-jednom-otkinuo-bod-612096 Dinamo napunio Rudeš: Osam godina nije bilo ovakve golijade], [[24sata]], objavljeno 2. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Također, ovo je druga službena utakmica u povijesti Dinama u kojoj je Dinamo pobijedio sa 7:2. Prva je bila 20. svibnja 1964. kada je u polufinalu [[Kup maršala Tita|Kupu maršala Tita]] poražen [[beograd]]ski [[FK Partizan Beograd|Partizan]].<ref name="VUG" /> Dana 17. veljače Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Slaven Belupa koja je završila 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-proigrao-tek-nakon-sat-vremena-hajrovic-i-orsic-dalekometnim-bombama-razbili-slaven-belupo-foto-20190217 Dinamo proigrao tek nakon sat vremena; Hajrović i Oršić dalekometnim bombama 'razbili' Slaven Belupo], Tportal, objavljeno 18. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-protiv-slavena-s-cak-11-novih-igraca-u-odnosu-na-el-614629 'Modri' razbili Slaven Belupo i Viktoriji poslali snažnu poruku], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u uzvratnoj utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2018./19. u kojoj je [[Češka|češki]] klub [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] poražen 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/izbornice-jesmo-li-u-petkovicu-dobili-zamjenu-za-mandzukica-615414 Izborniče, jesmo li u Petkoviću dobili zamjenu za Mandžukića?], [[24sata]], objavljeno 22. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Akcijom [[Bruno Petković|Bruna Petkovića]] i [[Dani Olmo|Danija Olma]] kojom je Oršić postigao gol za 1:0, [[UEFA]] je proglasila potezom dana.<ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/iznena-enje-u-sastavu-sunjic-od-prve-minute-na-viktoriju-615393 Ovo nije san, bajka o Dinamu ide dalje! Modri u osmini finala], [[24sata]], objavljeno 21. veljače 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Prvu utakmicu Dinamo je izgubio 2:1 tako da je ovom pobjedom izborio osminu finalu natjecanja.<ref name="DIN" /> Dana 13. travnja Oršić je postigao gol i asistenciju u ligaškoj utakmici u kojoj je Istra 1961 poražena rezultatom 0:4.<ref name="DIN" /><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-dinamo-vec-danas-moze-osvojiti-naslov-prvaka-hnl-a-624377 Dinamo razbio Istru u gostima i na korak je do titule prvaka], [[24sata]], objavljeno 13. travnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol u finalu kupa u kojem je Dinamo izgubio od [[HNK Rijeka|Rijeke]] 1:3.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bitka-za-rabuzinovo-sunce-olmo-i-petko-protiv-puljica-630796 Sunce se vratilo na Kvarner! Rijeka je osvojila Hrvatski kup], [[24sata]], objavljeno 22. svibnja 2019., pristupljeno 4. siječnja 2022.</ref> U sezoni 2018./19. postigao je 13 golova i 7 asistencija u 44 utakmica.<ref name="DIN" /> ==== Sezona 2019./20. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Petar Stojanović (nogometaš)|Stojanović]]''' | RCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LCB = '''[[Dino Perić|Perić]]''' | LB = '''[[Marin Leovac|Leovac]]''' | RM = '''[[Nikola Moro|Moro]]''' | DM = '''[[Emir Dilaver|Dilaver]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Dani Olmo|Olmo]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Atalanta BC|Atalante]]<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/match/2027029--dinamo-zagreb-vs-atalanta/?referrer=%2Fuefachampionsleague%2Fseason%3D2020%2Fmatches%2Fround%3D2001140%2Fmatch%3D2027029%2F Dinamo Zagreb 4 – 0 Atalanta], [[UEFA]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} Sezonu 2019./20. započeo je pogotkom u utakmici prvog kola [[1. HNL 2019./20.]] odigrane 19. srpnja 2019. protiv Lokomotive Zagreb koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-bez-pola-momcadi-protiv-uvijek-neugodnih-lokosa-640501 Bjeličin stroj je nezaustavljiv! Obje momčadi promašile penal], [[24sata]], objavljeno 19. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici prvog kvalifikacijskog kola [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] te je tako sudjelovao u postizanju oba gola na utakmici protiv [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtala]] iz [[Tbilisi]]ja.<ref name="DIN" /><ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/rezultat-bolji-od-dojma-bjelica-isao-na-sigurno-junak-je-orsic-641056 Rezultat bolji od dojma: Bjelica išao na sigurno, junak je Oršić!], [[24sata]], objavljeno 23. srpnja 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> U UEFA Ligi prvaka debitirao je 18. rujna te je pritom postigao svoj prvi hat-trick u tom natjecanju i to protiv [[Atalanta BC|Atalante]], treće najbolje talijanske momčadi, koja je poražena 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-kao-nikad-manji-autsajder-krece-u-ligu-prvaka-1346228 Plava rapsodija u Maksimiru! Dinamo slomio Atalantu, Oršić zabio 'hat-trick'], [[Večernji list]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/igraci-dinama-kao-u-transu-ovo-je-cudo-odigrali-smo-fantasticno-moglo-je-mozda-biti-i-vise-golova-foto-20190919 Igrači Dinama kao u transu: Ovo je čudo, odigrali smo fantastično, moglo je možda biti i više golova], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/talijanski-mediji-vriste-o-sramoti-koju-je-atalanta-dozivjela-u-zagrebu-foto-20190919 Talijanski mediji 'vrište' o sramoti koju je Atalanta doživjela u Zagrebu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Silvijo Šrklec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/junak-mislav-orsic-debitirao-hat-trickom-u-ligi-prvaka-i-otkrio-nam-sto-ce-napraviti-s-trofejom-kojeg-je-ponio-kuci-foto-20190919 Junak Mislav Oršić debitirao hat-trickom u Ligi prvaka i otkrio nam što će napraviti s trofejem koji je ponio kući], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref name="ATA40">[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/maksimir-ce-gorjeti-dinamo-protiv-atalante-u-1-kolu-lp-a-649361 Maksimir slavi fantastičnu noć! Hat-trick Oršić srušio Atalantu], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/olmo-se-igra-nogometa-stojke-i-ademi-dodavaju-a-orsic-trpa-649394 Večer života Oršića: Prvi, drugi pa treći... Gollini će ga sanjati], [[24sata]], objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Postigavši hat-trick, Oršić je postao peti Hrvat koji je zabio hat-trick na nekoj utakmici UEFA Lige prvaka, poslije [[Dado Pršo|Dade Prše]], [[Ivan Klasnić|Ivana Klasnića]], [[Ivica Olić|Ivice Olića]] i [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-peti-hrvat-s-hat-trickom-u-lp-u-a-tek-deveti-u-debiju-649501 Oršić peti Hrvat s hat-trickom u LP-u, a tek deveti u debiju...], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Tom je pobjedom Dinamo ostvario svoju prvu pobjedu u UEFA Ligi prvaka od 16. rujna 2015. kada je pobijedio [[Arsenal F.C.|Arsenal]] 2:1.<ref name="ATA40" /> Taj poraz bio je drugi najteži Atalantin u zadnjih pet godina.<ref>Dubravko Miličić, [https://www.24sata.hr/sport/cestitke-vecer-kad-je-dinamo-od-atalante-napravio-atlantidu-649403 Čudesno: Večer kad je Dinamo od Atalante napravio Atlantidu], [[24sata]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Mislav Oršić bio je među četiri igrača koji su bili kandidati za najboljeg igrača prvog kola UEFA Lige prvaka, a ostali su bili: [[Ángel Di María]], [[Erling Haaland]] i [[Marc-André ter Stegen]].<ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-me-u-kandidatima-za-igraca-kola-u-ligi-prvaka-1346584 Oršić među kandidatima za igrača kola u Ligi prvaka], [[Večernji list]], objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Starešinčić, [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/evo-gdje-mozete-glasati-za-dinamovog-junaka-koji-je-sredio-atalantu-foto-20190919 Evo gdje možete glasati za Dinamovog junaka koji je sredio Atalantu], Tportal, objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Nagradu je na kraju osvojio Erling Haaland.<ref>[https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0255-0e99f20f0002-ec132bef01b8-1000--haaland-takes-player-of-the-week-honour/ Haaland takes Player of the Week honour], [[UEFA]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Oršić je s klupskim suigračem [[Marin Leovac|Marinom Leovcem]] koji je postigao prvi gol na utakmici protiv Atalante, uvršten u najbolju momčad prvog kola UEFA Lige prvaka 2019./20.<ref name="LP1920">Jelena Ćubel, [https://www.24sata.hr/sport/kakva-dominacija-hrvata-tri-nasa-igraca-u-momcadi-tjedna-649746 Kakva dominacija Hrvata! Tri naša igrača u momčadi tjedna], [[24sata]], objavljeno 20. rujna 2019., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> Dana 18. listopada, točno mjesec dana od utakmice protiv Atalante, Oršić je ponovno postigao hat-trick, ovaj put u ligaškoj utakmici u kojoj je [[HNK Gorica|Gorica]] poražena 2:4.<ref name="DIN" /><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/bjelica-ispremijesao-sastav-gorica-jos-ne-zna-ni-za-bod-654320 Golijada u V. Gorici! Dinamo na krilima Oršića srušio domaćine], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Antonio Bevanda, [https://www.24sata.hr/sport/sahtar-cuvaj-se-kada-orsic-ovako-igra-dinamo-pobje-uje-654347 Šahtar, čuvaj se! Kada Oršić ovako zabija, Dinamo pobjeđuje], [[24sata]], objavljeno 18. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Četiri dana kasnije postigao je gol i asistenciju u utakmici UEFA Lige prvaka protiv [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a koja je završila 2:2.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, Drago Hudika, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-plavi-pred-novim-europskim-izazovom-ademi-i-petkovic-upitni-1354091 Dinamo odličnom igrom stigao do boda u Harkivu, a mogao je puno više], [[Večernji list]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/sjajna-partija-dinama-u-ukrajini-osvojili-su-modri-veliki-bod-ali-mogli-su-i-puno-vise-foto-20191022 Sjajna partija Dinama u Ukrajini; osvojili su 'modri' veliki bod, ali mogli su i puno više...], Tportal, objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-prvu-pobjedu-protiv-sahtara-petko-i-ademi-igraju-655041 Stative uzele pobjedu Dinamu: Gubili, okrenuli pa osvojili bod], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/za-orsicem-su-gutali-prasinu-stojanovic-najlosiji-na-terenu-655068 Za Oršićem su gutali prašinu, Marlos amaterski izgubio loptu], [[24sata]], objavljeno 22. listopada 2019., pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 10. studenog u kojoj je Rijeka poražena s visokih 5:0, Oršić je ponovno postigao hat-trick za Dinamo.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamo-demolirao-rijeku-cetiri-gola-modri-su-zabili-u-razmaku-od-12-minuta-uz-hat-trick-mislava-orsica-foto-video-20191110 VIDEO Dinamo 'demolirao' Rijeku; četiri gola 'modri' su zabili u razmaku od 12 minuta uz hat-trick Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rijeka-krece-u-napad-dinamo-s-najjacim-sastavom-na-rujevici-658649 Pala petarda na Rujevici: Oršić i Petković deklasirali su Rijeku], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref><ref>Danijel Vukušić, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-ovo-je-bilo-za-sahtar-znamo-da-smo-bolji-od-toga-658696 Oršić: 'Ovo je bilo za Šahtar, znamo da smo bolji od toga...'], [[24sata]], objavljeno 10. studenog, pristupljeno 6. siječnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 30. studenog kada je Istra 1961 u utakmici 1. HNL poražena 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-zelli-isprati-gorak-okus-atalante-istra-bjezi-od-2-hnl-662512 Oršić i Kadzior izdominirali su Istrane! Ćuže je zabio penal...], [[24sata]], objavljeno 30. studenog 2019.</ref> Oršić je 29. veljače 2020. postigao jedan gol i dvije asistencije u ligaškoj utakmici protiv Rijeke koja je završila 4:0.<ref name="DIN" /><ref>Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-opet-na-klupi-colak-i-stefulj-zele-scenarij-s-rujevice-678638 'Modri' se pojavili u 10 minuta nastavka i utrpali još tri gola], [[24sata]], objavljeno 29. veljače 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2020./21. ==== {{football squad on pitch|align=right | GK = '''[[Dominik Livaković|Livaković]]''' | RB = '''[[Stefan Ristovski|Ristovski]]''' | RCB = '''[[Rasmus Lauritsen|Lauritsen]]''' | LCB = '''[[Kévin Théophile-Catherine|Théophile-Catherine]]''' | LB = '''[[Bartol Franjić|Franjić]]''' | RM = '''[[Lovro Majer|Majer]]''' | CM = '''[[Kristijan Jakić|Jakić]]''' | LM = '''[[Arijan Ademi|Ademi]]''' | RF = '''[[Luka Ivanušec|Ivanušec]]''' | CF = '''[[Bruno Petković|Petković]]''' | LF = '''Oršić''' | caption = Postava Dinama protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/match/2029893/ Dinamo Zagreb 3 – 0 Tottenham], [[UEFA]], objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 5. siječnja 2022.</ref> }} Oršić je postigao gol i asistenciju 16. kolovoza 2020. u utakmici prvog kola [[1. HNL 2020./21.]] u kojoj je Lokomotiva Zagreb poražena s visokih 6:0.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Hrvoje Tironi, Eva Grgić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-trazi-popravak-imidza-protiv-rasprodane-lokomotive-711337 Dinamo deklasirao Lokomotivu: Majer odigrao 'partiju života'], [[24sata]], objavljeno 16. kolovoza 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 12. rujna postigao je gol i asistenciju protiv [[HNK Hajduk Split|Hajduka Split]] koji je izgubio ligaški susret rezultatom 1:2.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Marko Pavić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-hajduk-i-dinamo-igraju-veliki-derbi-na-poljudu-pogledajte-sastave-1430924 Dinamo na Poljudu slavio protiv Hajduka, Oršić zabio golčinu], [[Večernji list]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/petkovic-je-ipak-u-prvih-11-a-tu-je-i-gvardiol-hajduk-s-gyurcsom-715993 Dinamo u spektaklu slavio na Poljudu! Zabili Oršić i Kastrati], [[24sata]], objavljeno 12. rujna 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola postigao je 4. listopada kada je Dinamo u ligi igrao 1:2 s [[NK Varaždin Varaždin|Varaždinom]].<ref name="DIN" /><ref>S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-mislav-orsic-s-dva-je-vrhunska-slobodnjaka-osigurao-dinamu-pobjedu-kod-varazdina-i-spasio-debitanta-lauritsena-blamaze-foto-20201004 VIDEO, FOTO Mislav Oršić s dva je vrhunska 'slobodnjaka' osigurao Dinamu pobjedu kod Varaždina i spasio debitanta Lauritsena blamaže], Tportal, objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-ne-zna-za-poraz-moze-li-ga-ugroziti-varazdin-720103 Dinamo uz puno muke srušio Varaždin! Briljirao sjajni Oršić], [[24sata]], objavljeno 4. listopada 2020., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> U posljednjoj utakmici [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 10. prosinca 2021. protiv [[CSKA Moskva|CSKA Moskve]] koju je Dinamo dobio 3:1, Oršić je postigao jedan gol.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, Patrik Mršnik, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/dinamo-slavi-ali-ipak-nije-postao-svjetski-rekorder-hrvat-pokvario-potpuni-show-modrih-na-maksimiru-15036166 DINAMO SLAVI, ALI IPAK NIJE POSTAO SVJETSKI REKORDER! HRVAT POKVARIO POTPUNI SHOW MODRIH NA MAKSIMIRU], [[Sportske novosti]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-dinamo-se-veceras-moze-upisati-u-povijest-mamic-odabrao-najjaci-sastav-1452851 Dinamo sa stilom dovršio posao u skupini, minute su nedostajalo da uđe i u povijest], [[Večernji list]], objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamovi-igraci-nakon-velicanstvene-pobjede-protiv-cska-zale-samo-za-jednim-to-nam-ipak-nije-trebalo-foto-20201211 VIDEO/FOTO Dinamovi igrači nakon veličanstvene pobjede protiv CSKA žale samo za jednim: To nam ipak nije trebalo...], Tportal, objavljno 10. prosinca 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Također, nastup na ovoj utakmici bio je Oršićev 37. uzastopni u europskim natjecanjima, a da nije dobio karton. Time je Oršić oborio klupski rekord za najviše uzastopnih nastupa u europskim natjecanjima bez dobivanje kartona, koji je prethodno držao [[Tomislav Butina]].<ref>Ante Buškulić, [https://www.24sata.hr/sport/luda-sezona-rekorda-u-europi-dinamo-ih-vec-postavio-osam-747433 Luda sezona rekorda u Europi: Dinamo ih već postavio osam!], [[24sata]], objavljeno 24. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dva gola ponovno je postigao 27. siječnja 2021. i to u ligaškoj utakmici protiv Hajduka Split koja je završila 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Silvijo Škrlec, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-golove-mislava-orsica-kojih-se-ne-bi-posramio-ni-lionel-messi-foto-20210127 VIDEO/FOTO Pogledajte golove Mislava Oršića, kojih se ne bi posramio ni Lionel Messi], Tportal, objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Batišić, [https://www.24sata.hr/sport/petko-i-gavro-napadaju-hajduk-hajdukov-junak-krece-s-klupe-742058 Dinamo još jednom bolji od Hajduka! 'Bili' promašivali, oduševio velemajstor Oršić...], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 5. veljače Oršić je potpisao novi višegodišnji ugovor s Dinamom.<ref>[https://www.gnkdinamo.hr/hr/Novosti/Clanak/mislav-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom MISLAV ORŠIĆ POTPISAO NOVI UGOVOR S DINAMOM!], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/sjajne-vijesti-za-dinamo-jedan-od-najboljih-igraca-i-novi-vatreni-potpisao-ugovor-tu-je-moj-dom-15048353 SJAJNE VIJESTI ZA DINAMO, JEDAN OD NAJBOLJIH IGRAČA I NOVI VATRENI POTPISAO UGOVOR: ‘TU JE MOJ DOM!‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref><ref>S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-se-pohvalio-mozda-i-najvecim-poslom-u-ovom-prijelaznom-roku-sjajni-napadac-potpisao-visegodisnji-ugovor-s-modrima-20210205 Dinamo se pohvalio možda i najvećim poslom u ovom prijelaznom roku; sjajni napadač potpisao višegodišnji ugovor s 'modrima'], Tportal, objavljeno 5. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka postigao je dvije asistencije u utakmici šesnaestine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je [[Rusija|ruski]] [[FK Krasnodar|Krasnodar]] poražen rezultatom 2:3.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamovci-u-hladnoj-rusiji-protiv-krasnodara-na-minus-13-746387 Petko zaledio Ruse! Dinamovci na koračić od osmine finala EL], [[24 sata]], objavljeno 18. veljače 2021., pristupljeno 14. svibnja 2022.</ref> Na uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije Oršić je postigao jedini gol na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-u-maksimiru-ide-po-povijesnu-pobjedu-1471905 Spasibo, Krasnodar! Dinamo je opet bolji, Modri su prošli u osminu finala Europske lige!], [[Večernji list]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/hakleri-petko-i-jakic-pa-killer-orsic-pogledajte-kako-je-zabio-i-dosao-na-koracic-od-povijesti-747717 'Hakleri' Petko i Jakić pa 'killer' Oršić: Pogledajte kako je zabio i došao na koračić od povijesti!], [[24sata]], objavljeno 25. veljače 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol i asistenciju 7. ožujka u ligaškoj utakmici protiv Rijeke te je tako sudjelovao u postizanju jedina dva pogotka na utakmici.<ref name="DIN" /><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/tomic-s-kulenovicem-u-napadu-mamic-ide-s-udarnim-sastavom-749405 'Modri' do osme pobjede u nizu: Ivanušec i Oršić srušili Riječane], [[24sata]], objavljeno 7. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Četiri dana poslije Oršić je igrao u utakmici osmine finala UEFA Europske lige 2020./21. u kojoj je Dinamo izgubio 0:2 od [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je vodio [[José Mourinho]].<ref name="DIN" /><ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/pogledajte-kako-je-majstor-kane-srusio-dinamo-modri-tragicar-nakon-gafa-primio-gol-kroz-noge-15057135 POGLEDAJTE KAKO JE MAJSTOR KANE SRUŠIO DINAMO! MODRI TRAGIČAR NAKON GAFA PRIMIO GOL KROZ NOGE], [[Sportske novosti]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-po-cudo-u-londonu-hoce-li-mou-odmarati-zvijezde-750232 Obrana je poklanjala golove, a Kane bio nemilosrdan: Dinamo će sad trebati čudo za prolazak], [[24sata]], objavljeno 11. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> U ligaškoj utakmici odigranoj 14. ožujka protiv Varaždina kojeg je Dinamo dobio 5:0, Oršić je postigao dva gola i dvije asistencije.<ref name="DIN" /><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-bez-milosti-razbio-nemocne-varazdince-modri-su-usred-varazdina-opalili-petardu-foto-20210314 VIDEO/FOTO Dinamo bez milosti razbio nemoćne Varaždince; 'modri' su usred Varaždina opalili 'petardu'], Tportal, objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref>Boris Trifunović, [https://www.24sata.hr/sport/rapsodija-golova-pogledajte-kako-je-dinamo-razbio-varazdin-750688 Rapsodija golova: Pogledajte kako je Dinamo razbio Varaždin], [[24sata]], objavljeno 14. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Na toj utakmici postigao je svoj 50. gol u dresu Dinama.<ref>N. Lipovac, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/europska-liga/mislav-orsic-puno-sam-puta-pogledao-taj-video-definitivno-sam-lose-reagirao-lose-se-pripremio-15058277 MISLAV ORŠIĆ: ‘PUNO SAM PUTA POGLEDAO TAJ VIDEO! DEFINITIVNO SAM LOŠE REAGIRAO, LOŠE SE PRIPREMIO...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 16. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dana 18. ožujka, četiri dana poslije utakmice s Varaždinom, Dinamo je igrao uzvratnu utakmicu osmine finale UEFA Europske lige 2020./21. protiv Tottenhama od kojeg je u prvoj utakmici izgubio 0:2.<ref name="DIN" /> U 62. minuti susreta Oršić je na asistenciju [[Lovro Majer|Lovre Majera]] postigao gol za 1:0. 21 minutu kasnije lopta je od [[Bruno Petković|Brune Petkovića]] preko [[Arijan Ademi|Arijana Ademija]] došla do [[Iyayi Believe Atiemwen|Iyayija Believea Atiemwena]] na desnom krilu. Atiemwen se probio u [[šesnaesterac]] i potom s preciznošću uputio loptu po zemlji na deset metara gdje je utrčao Oršić i zabio po sredini gola za 2:0. Utakmica je tako odvedena u [[Produžetci (nogomet)|produžetke]] pošto je rezultat na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] bio jednakom onome u [[London]]u prije tjedan dana. U 106. minuti susreta Oršić je sjurio između trojice igrača Tottenhama te je s ruba šesnaesterca zabio gol [[Hugo Lloris|Hugu Llorisu]] za konačnih 3:0.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-sva-tri-fantasticna-gola-mislava-orsica-nevjerojatna-utakmica-dinamovog-napadaca-zbog-kojeg-jose-mourinho-nece-moci-spavati-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte sva tri fantastična gola Mislava Oršića; nevjerojatna utakmica Dinamovog napadača zbog kojeg Jose Mourinho neće moći spavati], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Postigavši taj [[hat-trick]], Oršić je postao prvi igrač u klupskoj povijesti koji je postigao dva hat-tricka u europskim utakmicama (svoj prvi je postigao sezonu ranije protiv Atalante). Broj golova koje je postigao Oršić u europskim utakmicama na toj je utakmici narastao s 14 na 17. Time je Oršić postao najbolji strijelac Dinama u europskim utakmicama. Prethodno su taj rekord držale klupske legende [[Igor Cvitanović]] i [[Slaven Zambata]] od kojih je svaki od njih postigao 15 golova. Prije ove utakmice [[Miljenko Mumlek]] i [[Zlatko Vujović]] držali su rekord za broj postignutih europskih pogodaka u dresu nekog hrvatskog kluba. Mumlek je zabio 16 golova dok je bio igrač [[varaždin]]skog [[NK Varteks Varaždin|Varteksa]], a Vujović isto toliko dok je bio igrač Hajduka.<ref>Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/mislav-orsic-dinamov-je-junak-a-pogledajte-ovu-nepravdu-prema-njemu-1477515 Mislav Oršić Dinamov je junak, a pogledajte ovu nepravdu prema njemu!], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Oršić je postao tek drugi igrač u povijesti koji je zabio Tottenhama hat-trick u nekoj europskoj utakmici. Prvi koji je to postigao bio je [[FC Bayern München|Bayernov]] [[Serge Gnabry]] koji je hat-trick postigao sezonu ranije.<ref>Danijel Starešinčić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefa-nominirala-mislava-orsica-za-igraca-tjedna-u-europskoj-ligi-glasajte-za-dinamovog-napadaca-koji-je-torpedirao-tottenham-i-mourinha-iz-europe-foto-20210319 UEFA nominirala Mislava Oršića za igrača tjedna u Europskoj ligi; glasajte za Dinamovog napadača koji je 'torpedirao' Tottenham i Mourinha iz Europe], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> UEFA je u najboljih 11 tog kola UEFA Europske lige uvrstila tri Dinamova igrača: [[Dominik Livaković|Dominika Livakovića]], [[Kévin Théophile-Catherine|Kévina Théophile-Catherinea]] i Mislava Oršića.<ref name="TOT1">S.Š., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/uefi-nije-bilo-dovoljno-sto-je-nagradila-mislava-orsica-pa-je-u-momcad-tjedna-ubacila-jos-dva-dinamova-igraca-foto-20210320 Uefi nije bilo dovoljno što je nagradila Mislava Oršića, pa je u momčad tjedna 'ubacila' još dva Dinamova igrača], Tportal, objavljeno 20. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Također, Oršića je UEFA proglasila najboljim igračem kola.<ref name="TOT2">[https://www.vecernji.hr/sport/veliko-priznanje-za-dinamo-i-orsica-ovo-pokazuje-koliko-je-mocan-hrvatski-prvak-1477718 Veliko priznanje za Dinamo i Oršića: Ovo pokazuje koliko je moćan hrvatski prvak], [[Večernji list]], objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref><ref name="TOT3">S.Š./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/ako-je-i-bilo-kakvih-dilema-vise-ih-nema-uefa-je-posteno-nagradila-velicanstveno-izdanje-mislava-orsica-foto-20210319 Ako je i bilo kakvih dilema, više ih nema. Uefa je pošteno nagradila veličanstveno izdanje Mislava Oršića], Tportal, objavljeno 19. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamo je pobjedom protiv Tottenhama izborio četvrtfinale UEFA Europske lige 2020./21., prvo četvrtfinale u nekom europskom klupskom natjecanju nakon pola stoljeća.<ref>D.S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-pogledajte-kako-gori-ispred-maksimirskog-stadiona-na-kojem-se-dogodilo-cudo-stotine-navijaca-s-igracima-proslavilo-povijesni-uspjeh-foto-20210318 VIDEO/FOTO Pogledajte kako je gorjelo ispred maksimirskog stadiona na kojem se dogodilo čudo; stotine navijača s igračima proslavilo povijesni uspjeh Dinama], Tportal, objavljeno 18. ožujka 2021., pristupljeno 16. svibnja 2022.</ref> Dinamova pobjeda nad Tottenhamom izabrana je za drugu najbolju utakmicu te sezone UEFA Europske lige.<ref>S.Š., [[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-dinamovo-gazenje-tottenhama-i-hat-trick-mislava-orsica-izabrani-su-za-drugu-najbolju-utakmicu-europske-lige-ove-sezone-20210515 VIDEO Dinamovo gaženje Tottenhama i hat-trick Mislava Oršića izabrani su za drugu najbolju utakmicu Europske lige ove sezone], Tportal, objavljeno 15. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U četvrtfinalu Dinamo je igrao s [[Villarreal CF|Villarrealom]]. Na Maksimiru je Dinamo 8. travnja izgubio 0:1, a u uzvratnoj utakmici odigranoj sedam dana kasnije 2:1.<ref name="DIN" /><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-11fe731e793d-9e2c65aca865-1000--highlights-report-villarreal-win/ Dinamo Zagreb 0-1 Villarreal: Gerard Moreno gives visitors narrow win], [[UEFA]], objavljeno 8. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0268-120c86a04706-b41442c1dd52-1000--highlights-report-villarreal-ease-through/ Villarreal 2-1 Dinamo Zagreb (agg: 3-1): Villarreal ease through to semi-finals], [[UEFA]], objavljeno 15. travnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> Oršić je bio jedini Dinamov strijelac na tim utakmicama.<ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/objavljeni-su-sastavi-za-utakmicu-villarreala-i-dinama-modri-od-prve-minute-idu-s-najjacim-sastavom-bruno-petkovic-je-u-prvih-11-20210415 VIDEO/FOTO Dinamo nije uspio; Villarreal je slavio 2:1 i izborio plasman u polufinale Europske lige], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/moze-li-dinamo-do-polufinala-utakmica-istine-s-villarrealom-756730 Kraj 'modre' bajke: Oršić dao nadu, ali Villarreal ide dalje!], [[24sata]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> U finalnoj utakmici [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigranoj 19. svibnja, Dinamo je pobijedio [[NK Istra 1961|Istru 1961]] 6:3, a Oršić je pritom dva puta bio strijelac.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/video-devet-golova-u-senzacionalnom-finalu-dinamo-cudesno-osvojio-duplu-krunu-slave-hajduk-rijeka-15074402 VIDEO: DEVET GOLOVA U SENZACIONALNOM FINALU! DINAMO ČUDESNO OSVOJIO DUPLU KRUNU, SLAVE HAJDUK, RIJEKA...], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-20-sati-dinamo-i-istra-u-finalu-kupa-pogledajte-sastave-1493821 Dinamo u nevjerojatnoj utakmici s devet golova svladao Istru i osvojio Kup], [[Večernji list]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/puljani-traze-cudo-u-v-gorici-dinamo-po-16-trofej-u-kupu-762998 Gem, set i meč za novi Kup! Dinamo u golijadi srušio Istru], [[24sata]], objavljeno 19. svibnja 2022., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> UEFA je Oršića i njegovog klupskog suigrača Livakovića uvrstila u najbolju momčad UEFA Europske lige 2020./21.<ref name="EL20211">[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0269-1262ae3ac85f-0a3f996ae443-1000--uefa-europa-league-squad-of-the-season-2020-21/ UEFA Europa League Squad of the Season 2020/21], [[UEFA]], objavljeno 28. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20212">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/zasluzeno-priznanje-dva-igraca-dinama-u-najboljoj-postavi-europske-lige-1496905 Zasluženo priznanje! Dva igrača Dinama u najboljoj postavi Europske lige], [[Večernji list]], objavljeno 31. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20213">S.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamov-dvojac-je-medu-najboljima-u-europi-brojni-igraci-s-maksimira-su-zasjali-ove-sezone-ali-ova-dvojica-su-bas-odusevila-20210529 Dinamov dvojac je među najboljima u Europi; brojni igrači s Maksimira su zasjali ove sezone, ali ova dvojica su baš oduševila], Tportal, objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref><ref name="EL20214">Ricardo Kulušić, [https://www.24sata.hr/sport/novi-uspjeh-uefa-u-najbolji-tim-el-stavila-dvojicu-dinamovaca-764910 Novi uspjeh: Uefa u najbolji tim EL stavila dvojicu dinamovaca!], [[24sata]], objavljeno 29. svibnja 2021., pristupljeno 24. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2021./22. ==== Oršić je postigao jednu asistenciju i izborio jedan [[Jedanaesterac (nogomet)|kazneni udarac]] 30. rujna 2021. u utakmici [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] odigrane protiv [[KRC Genk|Genka]] koji je poražen 0:3.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-21-sat-dinamo-po-nastavak-sjajnog-napadackog-niza-protiv-genk-1527341 Pravo lice Dinama za prvu pobjedu: Ivanušec načeo, a Petko iz penala dokrajčio domaćine], [[Večernji list]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-pobjede-protiv-genka-otkrio-sto-je-najvise-motiviralo-dinamove-igrace-stvarno-nam-je-bilo-dosta-toga-foto-20211001 Mislav Oršić nakon pobjede protiv Genka otkrio što je najviše motiviralo Dinamove igrače: Stvarno nam je bilo dosta toga...], Tportal, objavljeno 1. listopada 2021., pristupjeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-modri-kao-iz-udzbenika-kako-je-ivanusec-probio-belgijce-787459 VIDEO 'Modri' kao iz udžbenika! Kako je Ivanušec probio Belgijce i Petković kulerski izveo penale], [[24sata]], objavljeno 30. rujna 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Postigao je gol iz [[Udarac iz kuta|kornera]] u utakmici osmine finala [[Hrvatski nogometni kup|Hrvatskog nogometnog kupa]] odigrane 27. listopada protiv [[2. HNL|drugoligaškog]] kluba [[NK BSK Bijelo Brdo|Bijelo Brdo]] koji je izgubio susret 2:3.<ref name="DIN" /><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/orsic-zabio-iz-kornera-pa-priznao-nisam-to-gadao-ali-je-uslo-1534603 Oršić zabio iz kornera pa priznao: Nisam to gađao, ali je ušlo], [[Večernji list]], objavljeno 28. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref><ref>V.R., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-zeli-popraviti-los-dojam-kod-vodece-momcadi-2-hnl-a-trener-krznar-zabrinut-je-zbog-dvije-stvari-koje-imaju-veze-s-nezgodnim-domacinom-20211027 FOTO Dinamo se mučio protiv BSK-a, a onda je Mislav Oršić zabio spektakularan gol iz kornera za pobjedu 3:2 ], Tportal, objavljeno 27. listopada 2021., pristupljeno 25. svibnja 2022.</ref> Dana 9. prosinca Oršić je u utakmici posljednjeg kola grupne faze UEFA Europske lige 2021./22. odigrane protiv [[West Ham United F.C.|West Ham Uniteda]] postigao jedini pogodak na susretu. Tom je pobjedom Dinamo osvojio drugo mjesto u skupini te se tako plasirao u doigravanju za osminu finala.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-spektakularan-gol-orsica-cak-su-i-navijacima-west-hama-padale-vilice-od-ljepote-1546170 VIDEO Pogledajte spektakularan gol Oršića, čak su i navijačima West Hama padale vilice od ljepote], [[Večernji list]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Branko Tabak, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/mislav-orsic-nakon-utakmice-prokomentirao-svoje-remek-djelo-evo-sto-je-rekao-foto-20211209 Mislav Oršić nakon utakmice prokomentirao svoje remek djelo, evo što je rekao], Tportal, objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/video-majko-mila-kakav-gol-pogledajte-orsicevu-bombetinu-802230 VIDEO Majko mila, kakav gol! Pogledajte Oršićevu bombetinu], [[24sata]], objavljeno 9. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Oršićev pogodak UEFA je proglasila najboljim pogotkom tog kola.<ref name="WHU1">[[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/jos-jedno-veliko-priznanje-za-orsica-1546307 Još jedno veliko priznanje za Oršića], [[Večernji list]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU2">V.R./[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/orsiceva-golcina-u-londonu-kojoj-se-svi-dive-obisla-svijet-a-stigla-je-i-potvrda-iz-uefe-proglasen-je-za-najljepsi-pogodak-kola-u-europskoj-ligi-foto-20211210 Oršićeva golčina u Londonu kojoj se svi dive obišla svijet, a stigla je i potvrda iz Uefe; proglašen je za najljepši pogodak kola u Europskoj ligi!], Tportal, objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref name="WHU3">[[HINA]], [https://www.24sata.hr/sport/i-uefa-prepoznala-orsicevu-bombu-proglasili-golom-kola-802399 I Uefa prepoznala: Oršićevu bombu proglasili golom kola], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Tri dana poslije utakmice s West Ham Unitedom, 12. prosinca, Oršić je postigao dva gola u ligaškom susretu protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je završio 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/video-modri-u-25-minuta-rijesili-slaven-i-popeli-se-iznad-hajduka-pogledajte-golove-15132195 VIDEO: MODRI U 25 MINUTA RIJEŠILI SLAVEN I POPELI SE IZNAD HAJDUKA, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/modri-nakon-velike-europske-pobjede-traze-pobjedu-i-povratak-forme-u-ligi-spikic-i-andric-od-prve-minute-20211212 VIDEO 'Modri' do sigurne pobjede na Maksimiru! Raspoloženi Oršić i Andrić presudili Belupu i Dinamo je došao do bitna tri boda u prvenstvu], Tportal, objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-u-koprivnici-lovi-formu-uoci-novog-europskog-izazova-786401 'Modra' rapsodija u Koprivnici: Oršić oduševio majstorijom], [[24sata]], objavljeno 12. prosinca 2021., pristupljeno 26. svibnja 2022.</ref> Dana 19. prosinca Oršić je asistirao za jedina dva pogotka na ligaškoj utakmici protiv [[NK Hrvatski dragovoljac|Hrvatskog dragovoljca]].<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hrvatski-dragovoljac/video-dinamo-na-krilima-perica-i-andrica-slavio-u-kranjcevicevoj-i-izbio-na-vrh-ljestvice-pogledajte-golove-15135088 VIDEO: DINAMO NA KRILIMA PERIĆA I ANDRIĆA SLAVIO U KRANJČEVIĆEVOJ I IZBIO NA VRH LJESTVICE, POGLEDAJTE GOLOVE], [[Sportske novosti]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Edi Džindo, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/kopic-uoci-novog-testa-ne-treba-nas-zanimati-kako-ce-drugi-klubovi-odigrati-1548576 Dinamo slavio i došao na vrh Prve HNL, ali Hr. dragovoljac je imao više udaraca], [[Večernji list]], objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić/[[HINA]], [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-dinamo-se-lako-obracunao-s-nedoraslim-dragovoljcem-modri-su-zabili-dva-gola-a-jos-su-im-dva-ponistena-foto-20211219 VIDEO/FOTO Dinamo se lako obračunao s nedoraslim Dragovoljcem; 'modri' su zabili dva gola, a još su im dva poništena...], Tportal, objavljeno 19. prosinca 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> U siječnju 2022. [[FA Premier liga|premierligaški]] klub [[Burnley F.C.|Burnley]] pokušao je od Dinama kupiti Oršića.<ref>[https://www.vecernji.hr/sport/englezi-otkrivaju-dinamova-kapitalca-zeli-velikan-iz-premier-lige-1556614 Englezi otkrivaju: Dinamova kapitalca želi velikan iz Premier lige], [[Večernji list]], objavljeno 20. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>D. S., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-pred-novim-fantasticnim-transferom-ali-bez-obzira-na-silne-milijune-to-bi-moglo-uzdrmati-modru-svlacionicu-foto-20220125 Dinamo pred novim fantastičnim transferom, ali bez obzira na silne milijune to bi moglo uzdrmati 'modru' svlačionicu], Tportal, objavljeno 25. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-odlazi-iz-dinama-burnley-je-ponudio-osam-milijuna-eura-modri-se-i-dalje-premisljaju-811362 Oršić odlazi iz Dinama? Burnley je ponudio osam milijuna eura! 'Modri' se i dalje premišljaju], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je htio prijeći u Burnley, no čelnici maksimirskog kluba odbili su ponudu od 8 do 9 milijuna eura zbog načina plaćanja, iako su bili zadovoljni iznosom ponude. Također, jedan od razloga zašto je Dinamo odbio ponudu bio je nedostatak adekvatne zamjene za Oršića.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/mislav-orsic-zeli-otici-u-burnley-ali-dinamo-ipak-odbio-engleze-811505 Mislav Oršić želi otići u Burnley, ali Dinamo ipak odbio Engleze!], [[24sata]], objavljeno 26. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Burnley je htio platiti Dinamu u što više rata, dok je Dinamo tražio da Burnley odmah plati kompletni iznos.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/dinamo-jos-uvijek-ne-popusta-orsic-i-dalje-daleko-od-burnleya-811823 Dinamo još uvijek ne popušta: Oršić i dalje daleko od Burnleya], [[24sata]], objavljeno 27. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Zatim je Dinamo odbio ponudu od 10 milijuna eura.<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamo-odbio-10-milijuna-eura-ali-orsic-zeli-otici-pogledajte-koliku-mu-placu-nude-englezi-15150744 DINAMO ODBIO 10 MILIJUNA EURA! ALI, ORŠIĆ ŽELI OTIĆI, POGLEDAJTE KOLIKU MU PLAĆU NUDE ENGLEZI...], [[Sportske novosti]], objavljeno 27. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Potom je predsjednik Burnleyja došao u Zagreb kako bi pregovarao s čelnicima Dinama,<ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/na-pomolu-preokret-u-transferu-mislava-orsica-dinamo-rekao-ne-a-suvlasnik-premierligasa-stigao-u-zagreb-15151166 NA POMOLU PREOKRET U TRANSFERU MISLAVA ORŠIĆA?! DINAMO REKAO NE, A SUVLASNIK PREMIERLIGAŠA STIGAO U ZAGREB...], [[Sportske novosti]], objavljeno 28. siječnja 2021., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[https://www.vecernji.hr/sport/doznajemo-predsjednik-burnleyja-u-dosao-je-u-zagreb-po-orsica-1558943 Ekskluzivno doznajemo: Predsjednik Burnleyja došao je u Zagreb po Oršića!], [[Večernji list]], objavljeno 28. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> no bez uspjeha. Oršić je na kraju ostao u Dinamu.<ref>[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/video-orsic-ostaje-u-dinamu-pogledajte-kako-su-modri-navijacima-priopcili-najljepsu-vijest-15151291 VIDEO: ORŠIĆ OSTAJE U DINAMU! POGLEDAJTE KAKO SU MODRI NAVIJAČIMA PRIOPĆILI NAJLJEPŠU VIJEST], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</reF><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/pratite-uzivo-orsic-ostaje-u-dinamu-dinamo-objavio-intrigantan-video-1559043 VIDEO Oršić ide s Dinamom po naslov prvaka! Englezi otpali iz dogovora], [[Večernji list]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Ivan Žurić, [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-je-odbio-ponudu-engleza-od-cak-10-milijuna-eura-i-pobjednicki-objavio-mislav-orsic-ostaje-na-maksimiru-20220129 Dinamo je odbio ponudu Engleza od čak 10 milijuna eura i pobjednički objavio: Mislav Oršić ostaje na Maksimiru!], Tportal, objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Hrvoje Tironi, Hrvoje Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/video-dinamo-zaintrigirao-navijace-orsic-ipak-ostaje-812140 VIDEO Dinamo zaintrigirao navijače: Oršić ipak ostaje!], [[24sata]], objavljeno 29. siječnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 1. veljače Oršić je potpisao novi ugovor s Dinamom koji vrijedi do ljeta 2026.<ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/velika-vijest-s-maksimira-mislav-orsic-otkrio-istinu-o-transferu-u-englesku-i-potpisao-za-dinamo-do-34-godine-15152467 VELIKA VIJEST S MAKSIMIRA: MISLAV ORŠIĆ OTKRIO ISTINU O TRANSFERU U ENGLESKU I POTPISAO ZA DINAMO DO 34. GODINE!], [[Sportske novosti]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>B.T., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/video-foto-euforija-na-maksimiru-orsic-potpisao-novi-ugovor-s-dinamom-i-porucio-idemo-po-naslov-prvaka-foto-20220201 VIDEO/FOTO Euforija na Maksimiru; Oršić potpisao novi ugovor s Dinamom i poručio: Idemo po naslov prvaka], Tportal, objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Josip Tolić, Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-je-potpisao-novi-ugovor-htio-sam-otici-u-burnley-ali-je-presudila-volja-navijaca-i-kluba-812717 Oršić je potpisao novi ugovor: 'Da, htio sam otići u Englesku! Ali onda sam shvatio poruku...'], [[24sata]], objavljeno 1. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Pet dana kasnije Oršić je dvaput bio strijelac u ligaškom susretu protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koji je završio 1:2.<ref name="DIN" /><ref>Tomo Ničota, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/dinamo-nastavlja-kopicevski-na-orsicev-pogon-petkovic-se-jednim-potezom-opet-iskljucio-za-iducu-utakmicu-15154739 DINAMO NASTAVLJA ‘KOPIĆEVSKI‘, NA ORŠIĆEV POGON, PETKOVIĆ SE JEDNIM POTEZOM OPET ISKLJUČIO ZA IDUĆU UTAKMICU], [[Sportske novosti]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/suci-nisu-vidjeli-ademijev-prekrsaj-prije-penala-a-dinamo-je-uzeo-bodove-1561267 Suci nisu vidjeli Ademijev prekršaj prije penala, a Dinamo je uzeo bodove], [[Večernji list]], objavljeno 7. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Zdravko Barišić, [https://www.24sata.hr/sport/kopic-je-opet-dao-prednost-andricu-petkovic-na-klupi-813749 Dinamo se provukao u Puli s igračem više: VAR im poništio penal, Oršić opet spasio sve], [[24sata]], objavljeno 6. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Oršić je 17. veljače postigao jedan gol u utakmici doigravanja za osminu finalu protiv [[Sevilla F.C.|Seville]] od koje je Dinamo izgubio 3:1.<ref name="DIN" /><ref>Eva Grgić, [https://www.vecernji.hr/sport/video-pogledajte-prekrasan-gol-maestra-orsica-koji-je-vratio-nadu-dinamu-1564392 VIDEO Pogledajte prekrasan gol maestra Oršića koji je vratio nadu Dinamu], [[Večernji list]], objavljeno 18. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/spektakl-u-sevilli-dinamo-protiv-spanjolskog-velikana-u-potrazi-za-novim-europskim-iznenadenjem-cekaju-se-postave-20220217 Sevilla pobijedila Dinamo! Modri odigrali dobru utakmicu ali greške su ih koštale boljeg rezultat], Tportal, objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Thea Tesko, [https://www.24sata.hr/sport/pogledajte-pet-minuta-ludila-orsic-je-sjajno-zabio-a-sevilla-odgovorila-s-2-gola-u-2-minute-816374 Pogledajte pet minuta ludila! Oršić je sjajno zabio, a Sevilla odgovorila s 2 gola u 2 minute], [[24sata]], objavljeno 17. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Sedam dana kasnije Oršić je iz penala postigao jedini gol u uzvratnoj utakmici.<ref name="DIN" /><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-protiv-seville-modri-traze-pobjedu-i-jos-jedno-europsko-cudo-na-maksimiru-20220224 FOTO], Dinamo odigrao sjajnu utakmicu i pobijedio veliku Sevillu! Malo je falilo Modrima za prolaz u osminu finala, Tportal, objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>[[HINA]], Fabijan Hrnčić, [https://www.24sata.hr/sport/navijaci-vjeruju-u-cudo-10-000-navijaca-bodrit-ce-modre-na-maksimiru-protiv-andaluzana-817841 Dinamo ispao iz Europe! Oršić je dao nadu, ali Španjolci idu dalje], [[24sata]], objavljeno 24. veljače 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> Dana 15. travnja Oršić je postigao dva gola i jednu asistenciju u ligaškoj utakmici protiv Istre 1961 koja je poražena 3:0.<ref name="DIN" /><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/video-golijada-pregrst-sansi-jedna-od-dinamovih-akcija-sezone-i-orsic-show-pogledajte-i-gaf-gostiju-15184544 VIDEO: GOLIJADA, PREGRŠT ŠANSI, JEDNA OD DINAMOVIH AKCIJA SEZONE I ORŠIĆ SHOW! POGLEDAJTE I GAF GOSTIJU], [[Sportske novosti]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>Eva Grgić, [[HINA]], [https://www.vecernji.hr/sport/uzivo-od-18-h-dinamo-vs-istra-plavi-na-ispit-pred-derbi-s-oporavljenim-ivanusecom-1579148 Oršić zabio dva komada već u prvom dijelu, Emreli dodao još jedan za slavlje plavih], [[Večernji list]], objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref><ref>L.K., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/dinamo-nakon-bitne-pobjede-na-rujevici-docekuje-istru-na-maksimiru-pobjeda-je-imperativ-petkovic-na-klupi-20220415 VIDEO/FOTO Dinamo golovima Oršića i Emrelija došao do rutinske pobijede protiv Istre! Bitna tri boda u borbi za naslov u HT Prvoj ligi], Tportal, objavljeno 15. travnja 2022., pristupljeno 31. svibnja 2022.</ref> ==== Sezona 2022./23. ==== Dana 23. srpnja 2022. postigao je gol i asistenciju u utakmici [[HNL]] (do početka sezone liga se zvala 1. HNL) odigrane protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] koji je poražen 1:5.<ref name="DIN" /> Šest dana kasnije postigao je gol i asistenciju u ligaškoj utakmici protiv [[NK Istra 1961|Istre 1961]] koja je završila 4:1.<ref>Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/istra1961/eurogol-za-kraj-dinamo-napunio-mrezu-istre-bockaj-zabio-i-asistirao-pogodilo-i-novo-pojacanje-15229330 EUROGOL ZA KRAJ! DINAMO NAPUNIO MREŽU ISTRE, BOČKAJ ZABIO I ASISTIRAO, POGODILO I NOVO POJAČANJE], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. srpnja 2022., pristupljeno 29. srpnja 2022.</ref> == Reprezentativna karijera == Tijekom svoje omladinske karijere nastupao je za sve selekcije Hrvatske od 18 do 21 godine.<ref name="HNS" /> Poziv u [[Hrvatska nogometna reprezentacija|A selekciju hrvatske nogometne reprezentacije]] Oršić je prvi put dobio 19. kolovoza 2019. od izbornika [[Zlatko Dalić|Zlatka Dalića]] za utakmice kvalifikacija za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] protiv [[Slovačka nogometna reprezentacija|Slovačke]] i [[Azerbajdžanska nogometna reprezentacija|Azerbajdžana]].<ref>Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/dalic-prvi-put-pozvao-orsica-bartolec-unutra-rog-je-ispao-644594 Dalić je prvi put pozvao Oršića, Duje Ćaleta-Car nije na popisu!], [[24sata]], objavljeno 19. kolovoza 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Protiv potonjeg protivnika je i debitirao 9. rujna kada je Hrvatska igrala 1:1 u [[Baku]]u. Tada je zamijenio [[Ante Rebić|Antu Rebića]] u 86 minuti susreta.<ref name="HNS" /><ref>[https://hns-cff.hr/matches/30263965/azerbajdzan-hrvatska-1-1/ HRVATSKA PONOVNO DONIJELA BOD IZ BAKUA], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 9. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>[https://gnkdinamo.hr/HR/Novosti/Clanak//hrvatskoj-bod-u-azerbajdzanu HRVATSKOJ BOD U AZERBAJDŽANU], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 10. rujna 2019., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Dana 17. svibnja 2021. Zlatko Dalić [[Popis reprezentativaca na Europskom prvenstvu u nogometu – Europa 2020.|objavio je popis koji sadrži imena 26 igrača]] za odgođeno Europsko prvenstvo 2020. Među tim igračima bio je i Oršić.<ref>[https://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/nogomet/popis-hrvatske-za-euro-2020-ovo-je-26-vatrenih-koji-putuju-na-europsko-prvenstvo---652063.html Dalić objavio popis za Euro 2020: Poznato svih 26 imena, izbornik objasnio iznenađenj], Gol.hr, objavljeno 17. svibnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> Na tom natjecanju nije nastupao na niti jednoj utakmici grupne faze, već je jedino odigrao utakmicu osmine finala protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]]. Na toj je utakmici zamijenio Rebića u 67. minuti kada je Hrvatska gubila 3:1. U 85. minuti postigao je svoj prvi gol za reprezentaciju, a u drugoj minuti sudačke nadoknade asistirao je [[Mario Pašalić|Mariju Pašaliću]] za 3:3. Španjolska je u [[Produžetci (nogomet)|produžetcima]] pobijedila Hrvatsku 5:3.<ref name="HNS" /><ref>[https://hns-cff.hr/matches/51156832/hrvatska-spanjolska-3-5/ HRVATSKA ZAUSTAVLJENA U PRODUŽECIMA, ŠPANJOLSKOJ GOLIJADA U KOPENHAGENU], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 28. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref><ref>Davorin Olivari, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/reprezentacija/bio-sam-tako-napaljen-kada-sam-ulazio-da-bio-sam-ljut-sto-ne-igram-euro-mogli-smo-bolje-15084531 ‘BIO SAM TAKO NAPALJEN KADA SAM ULAZIO... DA, BIO SAM LJUT ŠTO NE IGRAM. EURO? MOGLI SMO BOLJE‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 30. lipnja 2021., pristupljeno 12. prosinca 2021.</ref> == Statistika == === Klupska statistika === ''Zadnji put ažurirano 26. srpnja 2022.''<ref>[https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway, pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> {| class="wikitable" style="text-align:center" |+ Broj utakmica i golova po klubu, sezoni i natjecanju |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="3"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|Superkup !colspan="2"|Kontinentalno !colspan="2"|Sveukupno |- !Liga!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi!!Nastupi!!Golovi |- |rowspan=5|[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] |[[1. HNL 2009./10.|2009./10.]]||[[1. HNL]] |8||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||9||3 |- |[[1. HNL 2010./11.|2010./11.]]||1. HNL |25||3||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||3 |- |[[1. HNL 2011./12.|2011./12.]]||1. HNL |24||4||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||26||4 |- |[[1. HNL 2012./13.|2012./13.]]||1. HNL |33||12||1||0||colspan=2|—||colspan=2|—||34||12 |- !colspan=2|Sveukupno !90!!22!!5!!0!!colspan=2|—!!colspan=2|—||95!!22 |- |[[Spezia Calcio|Spezia]]||2013./14.||[[Serie B]] |9||0||2||0||colspan=2|—||colspan=2|—||11||0 |- |[[HNK Rijeka|Rijeka]] |[[1. HNL 2014./15.|2014./15.]]||1. HNL |colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|— |- |[[NK Celje|Celje]] (posudba)||2014./15.||[[Prva slovenska nogometna liga|1. SNL]] |13||2||3||0||colspan=2|—||colspan=2|—||16||2 |- |[[Jeonnam Dragons]] (posudba)||2015.||[[K League 1|K League Classic]] |33||9||4||1||colspan=2|—||colspan=2|—||37||10 |- |[[Jeonnam Dragons]] |2016.||K League Classic |17||5||1||2||colspan=2|—||colspan=2|—||18||7 |- |[[Changchun Yatai F.C.|Changchun Yatai]]||2016.||[[Kineska Super Liga]] |14||2||colspan=2|—||colspan=2|—||colspan=2|—||14||2 |- |rowspan=3|[[Ulsan Hyundai FC|Ulsan Hyundai]]||2017.||K League Classic |38||10||6||1||colspan=2|—||5||2||49||13 |- |2018.||K League 1 (preimenovano) |14||4||0||0||colspan=2|—||7||4||21||8 |- !colspan=2|Sveukupno !52!!14!!6!!1!!colspan=2|—!!12!!6!!70!!21 |- |rowspan=6|[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] |[[1. HNL 2018./19.|2018./19.]]||1. HNL |24||6||4||2||colspan=2|—||16||5||44||13 |- |[[1. HNL 2019./20.|2019./20.]]||1. HNL |28||13||2||1||1||0||12||7||42||21 |- |[[1. HNL 2020./21.|2020./21.]]||1. HNL |32||16||4||2||colspan=2|—||15||6||51||24 |- |[[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]||1. HNL |33||14||2||1||colspan=2|—||15||5||50||19 |- |[[HNL 2022./23.|2022./23.]]||[[HNL]] |3||2||0||0||1||0||3||0||7||2 |- !colspan=2|Sveukupno !120!!51!!12!!6!!2!!0!!61!!23!!194!!80 |- !colspan=3|Sveukupno u karijeri !348!!105!!33!!10!!2!!0!!73!!29!!456!!144 |} ==== Pogodci za Dinamo Zagreb u europskim klupskim natjecanjima ==== ''Zadnji put ažurirano 24. veljače 2022.''<ref name="DIN" /> {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 24. srpnja 2018. | [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|IZR}} [[Hapoel Be'er Sheva F.C.|Hapoel Be'er Sheva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|5:0 | Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|2. | 22. kolovoza 2018. | [[Stade de Suisse]], [[Bern]], [[Švicarska]] | {{DZ|ŠVI}} [[BSC Young Boys|Young Boys]] | align=center|1:'''1''' | align=center|1:1 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2018./19.|UEFA Lige prvaka 2018./19.]] |- ! align=center|3. | 25. listopada 2018. | [[Štadión Antona Malatinského]], [[Trnava (Slovačka)|Trnava]], [[Slovačka]] | {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|1:'''2''' | align=center|1:2 | rowspan=2|Grupna faza [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|4. | 8. studenog 2018. | rowspan="2"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|SLK}} [[FC Spartak Trnava|Spartak Trnava]] | align=center|'''3''':1 | align=center|3:1 |- ! align=center|5. | 21. veljače 2019. | {{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] |- ! align=center|6. | 23. srpnja 2019. | [[Stadion Mihail Meshi]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:2 | rowspan=2|Drugo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|7. | 30. srpnja 2019. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|GRU}} [[FC Saburtalo Tbilisi|Saburtalo Tbilisi]] | align=center|'''1''':0 | align=center|3:0 |- ! align=center|8. | 21. kolovoza 2019. | {{DZ|NOR}} [[Rosenborg B.K.|Rosenborg]] | align=center|'''2''':0 | align=center|2:0 | Doigravanje [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|9. | rowspan="3"|18. rujna 2019. | rowspan="3"|{{DZ|ITA}} [[Atalanta BC|Atalanta]] | align=center|'''2''':0 | rowspan=3 align=center|4:0 | rowspan=4|Grupna faza [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] |- ! align=center|10. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|11. | align=center|'''4''':0 |- ! align=center|12. | 22. listopada 2019. | [[Stadion Metalist]], [[Harkov]], [[Ukrajina]] | {{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] | align=center|1:'''2''' | align=center|2:2 |- ! align=center|13. | 10. prosinca 2020. | rowspan="5"| [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | {{DZ|RUS}} [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] | align=center|'''2''':0 | align=center|3:1 | Grupna faza [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|14. | 25. veljače 2021. | {{DZ|RUS}} [[FK Krasnodar|Krasnodar]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 | Šesnaestina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|15. | rowspan=3|18. ožujka 2021. | rowspan=3|{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] | align=center|'''1''':0 | rowspan=3 align=center|3:0 | rowspan=3|Osmina finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|16. | align=center|'''2''':0 |- ! align=center|17. | align=center|'''3''':0 |- ! align=center|18. | 15. travnja 2021. | [[Estadio El Madrigal|Estadio de la Cerámica]], [[Villarreal]], [[Španjolska]] | {{DZ|ŠPA}} [[Villarreal CF|Villarreal]] | align=center|2:'''1''' | align=center|2:1 | Četvrtfinale [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] |- ! align=center|19. | 13. srpnja 2021. | [[Hlíðarendi]], [[Reykjavik]], [[Island]] | {{DZ|ISL}} [[Valur]] | align=center|0:'''2''' | align=center|0:2 | Prvo kvalifikacijsko kolo [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] |- ! align=center|20. | 21. listopada 2021. | [[Franz-Horr-Stadion]], [[Beč]], [[Austrija]] | {{DZ|AUT}} [[FK Austria Beč|Austria Beč]] | align=center|1:'''1''' | align=center|2:1 | rowspan=2| Grupna faza [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|21. | 9. prosinca 2021. | [[Olimpijski stadion u Londonu|London Stadium]], [[London]], [[Engleska]] | {{DZ|ENG}} [[West Ham United F.C.|West Ham United]] | align=center|0:'''1''' | align=center|0:1 |- ! align=center|22. | 17. veljače 2022. | [[Estadio Ramón Sánchez Pizjuán]], [[Sevilla]], [[Španjolska]] | rowspan=2|{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] | align=center|1:'''1''' | align=center|3:1 | rowspan=2|Doigravanje za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] |- ! align=center|23. | 24. veljače 2022. | [[Stadion Maksimir]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] | align=center|'''1''':0 | align=center|1:0 |} === Reprezentativna statistika === ''Zadnji put ažurirano 10. lipnja 2022.''<ref name="HNS">[https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 10. lipnja 2022.</ref> {| class=wikitable style="text-align: center" |+ Broj utakmica i golova po reprezentaciji i godini |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="1" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 18 godina|Hrvatska do 18]] |2010.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!1!!0 |- !Reprezentacija!!Godina!!Odigrane utakmice!!Golovi |- | rowspan="2" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] |2010.||3||0 |- |2011.||1||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!0 |- | rowspan="3" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] |2011.||2||0 |- |2012.||5||1 |- |2013.||2||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!9!!1 |- | rowspan="1" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] |2013.||4||1 |- !colspan=2|Sveukupno!!4!!1 |- | rowspan="4" |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}]] |2019.||3||0 |- |2020.||2||0 |- |2021.||9||1 |- |2022.||5||0 |- !colspan=2|Sveukupno!!19!!1 |- !colspan=2|Sveukupno!!37!!3 |} ==== Pogodci za reprezentaciju ==== {| class="wikitable sortable" |- ! # !! Datum !! Mjesto !! Nastup !! Protivnik !! Pogodak !! Rezultat !! Natjecanje |- ! align=center|1. | 28. lipnja 2021. | [[Stadion Parken]], [[Kopenhagen]], [[Danska]] | align=center|10. | {{NogRep|ŠPA}} | align=center|'''2''':3 | align=center|3:5 | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]] |} == Priznanja == === Individualna === * Član momčadi kola [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2019./20.|UEFA Lige prvaka 2019./20.]] (1. kolo grupne faze)<ref name="LP1920" /> * Član momčadi kola [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2020./21.|2020./21.]] (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT1" /> * Igrač kola UEFA Europske lige: 2020./21. (uzvratno kolo osmine finala)<ref name="TOT2" /><ref name="TOT3" /> * Član momčadi sezone UEFA Europske lige: 2020./21.<ref name="EL20211" /><ref name="EL20212" /><ref name="EL20213" /><ref name="EL20214" /> * Gol kola UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] (6. kolo)<ref name="WHU1" /><ref name="WHU2" /><ref name="WHU3" /> * Drugi najbolji gol grupne faze UEFA Europske lige: [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]]<ref>[https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/0270-13fa8e56dc3f-58f0bb03883c-1000--kyogo-furuhashi-wins-europa-league-goal-of-the-group-stage/ Kyogo Furuhashi wins Europa League Goal of the Group Stage], [[UEFA]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref><ref>[https://hns-cff.hr/news/23572/orsicev-pogodak-drugi-najbolji-u-grupnoj-fazi-europske-lige/ ORŠIĆEV POGODAK DRUGI NAJBOLJI U GRUPNOJ FAZI EUROPSKE LIGE], [[Hrvatski nogometni savez]], objavljeno 17. prosinca 2021., pristupljeno 17. prosinca 2021.</ref> * [[Trofej nogometaš]] – Član najbolje momčadi [[1. HNL]]: [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]],<ref>[https://www.nacional.hr/huns-objavio-dobitnike-nagrade-trofej-nogometas/ HUNS objavio dobitnike nagrade Trofej Nogometaš], [[Nacional]], objavljeno 6. lipnja 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]]<ref>Tomislav Gabelić, Zdravko Barišić, Davor Kovačević, [https://www.24sata.hr/sport/igraci-i-treneri-odlucili-livaja-je-najbolji-igrac-sezone-u-hnl-u-842201 Igrači i treneri odlučili: Livaja je najbolji igrač sezone u HNL-u! Evo tko je sve u dream-teamu], [[24sata]], objavljeno 14. lipnja 2022., pristupljeno 14. lipnja 2022.</ref> ===Klupska=== '''[[Ulsan Hyundai]]''' * [[Južnokorejski nogometni kup]] '''(1):''' 2017. '''[[Dinamo Zagreb]]''' * [[1. HNL]] '''(4):''' [[1. HNL 2018./19.|2018./19.]], [[1. HNL 2019./20.|2019./20.]], [[1. HNL 2020./21.|2020./21.]], [[1. HNL 2021./22.|2021./22.]] * [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1)''': [[Hrvatski nogometni kup 2020./21.|2020./21.]] * [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(2):''' 2019., 2022. == Zanimljivosti == * Dio glavne tribine [[NK Kustošija Zagreb|NK Kustošije]] nosi ime po Mislavu Oršiću.<ref>Hrvoje Tironi, [https://www.24sata.hr/sport/stize-i-tribina-mislava-orsica-kustosija-mu-odaje-veliku-cast-655475 Stiže i 'tribina Mislava Oršića': Kustošija mu odaje veliku čas], [[24sata]], objavljeno 24. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref><ref>[https://www.germanijak.hr/nogomet/vijesti/stigla-i-posljednja-gradjevinska-dozvola-za-tribinu-mislav-orsic-video/67283 Stigla i posljednja „građevinska dozvola“ za tribinu Mislav Oršić (VIDEO)], Germanijak, objavljeno 31. listopada 2019., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> *Oršićev najdraži postignuti gol je njegov treći na uzvratnoj utakmici osmine finala [[UEFA Europska liga 2020./21.|UEFA Europske lige 2020./21.]] odigrane 18. ožujka 2021. protiv [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenhama]] kojeg je Dinamo na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] dobio 3:0.<ref>Fabijan Hrnčić, Mato Galić, [https://www.24sata.hr/sport/orsic-nakon-pobjede-vlasic-nas-je-motivirao-u-neku-ruku-a-gol-mi-nije-najdrazi-u-dresu-dinama-802409 Oršić nakon pobjede: Vlašić nas je motivirao pa nam čestitao, a gol mi nije najdraži za Dinamo], [[24sata]], objavljeno 10. prosinca 2021., pristupljeno 10. prosinca 2021.</ref> == Izvori == {{izvori|3}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Mislav Oršić}} * [https://gnkdinamo.hr/hr/Players/Single?Permalink=mislav-orsic Profil], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] * [https://hns-cff.hr/players/15830/mislav-orsic/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]] * [https://int.soccerway.com/players/-/85764/ Profil], Soccerway * [https://www.transfermarkt.de/mislav-orsic/profil/spieler/119150 Profil], [[Transfermarkt]] {{dinamosastav}} {{Sastav Hrvatska 2020. EP}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2020./21.}} {{Trofej Nogometaš – Najbolja momčad 1. HNL 2021./22.}} {{GLAVNIRASPORED:Oršić, Mislav}} [[Kategorija:Hrvatski nogometaši]] [[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]] [[Kategorija:Nogometaši Dinama]] [[Kategorija:Nogometaši NK Inter Zaprešić]] [[Kategorija:Nogometaši NK Kustošija Zagreb]] [[Kategorija:Nogometaši HNK Rijeke]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] p9scutgbqfmopww9c5om00xpsxmkwha 0 570588 6436717 6376206 2022-08-03T06:42:20Z Prof saxx 7403 /* Popis predložene svjetske baštine SAD-a */ wikitext text/x-wiki {{Klikabilna mapa start|SAD|width=600}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=44.6 |long=-110.5|label=[[Nacionalni park Yellowstone|1.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=37.183784 |long=-108.488687|label=[[Nacionalni park Mesa Verde|2.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=36.055261 |long=-112.121836|label=[[Nacionalni park Grand Canyon|3.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=25.816667 |long=-80.933333|label=[[Nacionalni park Everglades|4.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=39.948889 |long=-75.15|label=[[Independence Hall|5.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=41.3 |long=-124|label=[[Nacionalni park Redwood|7.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=37.183333 |long=-86.1|label=[[Nacionalni park Mammoth Cave|8.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=47.96935 |long=-123.49856|label=[[Nacionalni park Olympic|9.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=38.653889 |long=-90.064444|label=[[Cahokia Mounds|10.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=35.683333 |long=-83.533333|label=[[Nacionalni park Great Smoky Mountains|11.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=40.689167 |long=-74.044444|label=[[Kip slobode|13.]]|position=right|float=right|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=37.745203 |long=-119.598221|label=[[Yosemite|14.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=38.010281 |long=-78.4523|label=[[Monticello|15.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=36.06 |long=-107.97|label=[[Chaco kultura|16.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=36.43917 |long=-105.54559|label=[[Pueblo de Taos|18.]]|position=right|float=right}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=32.175278 |long=-104.443889|label=[[Nacionalni park Carlsbad Caverns|19.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=49.5 | long=-113.916667|label=[[Nacionalni park Waterton Lakes|20.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=32.38 |long=-91.24|label=[[Poverty Point|22.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=29.5 |long=-98.5|label=[[San Antonio misije|23.]]|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=29.1941 |long=-98.2736|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=29.2142 |long=-98.2848|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=29.2326 |long=-98.2932|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=29.2533 |long=-98.2909|label=|position=right|float=right|mark=Orange pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=43.0331 |long=-89.2629|label=[[Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta|24.]]|position=right|float=right|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=41.5318 |long=-87.4748|label=[[Unity Temple|24.]]|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=41.4723 |long=-87.3545|label=[[Robie House|24.]]|position=right|float=right|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=43.0830 |long=-90.0415|label=[[Taliesin (studio)|24.]]|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=34.559 |long=-118.17.40|label=[[Hollyhock House|24.]]|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=39.5422 |long=-79.2805|label=[[Fallingwater|24.]]|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=33.36228 |long=-111.50455|label=[[Taliesin West|24.]]|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|SAD|lat=40.4659 |long=-73.5732|label=[[Guggenheim muzej u New Yorku|24.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa stop|caption=<center>Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[SAD]]-u<br>[[File:Black pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; [[File:Orange pog.svg|8px]] 23. [[San Antonio misije]];<br>[[File:Blue pog.svg|8px]] 24. [[Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta]]}} {{Klikabilna mapa start|Tihi ocean|width=295}} {{Klikabilna mapa label|Tihi ocean|lat=19.383333 |long=-155.12|label=[[Nacionalni park Havajski vulkani|17.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Tihi ocean|lat=25.42 |long=-171.44|label=[[Papahānaumokuākea|21.]]|position=right|float=right|mark=Yellow pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Tihi ocean|lat=18.463889 |long=-66.119167|label=[[Stari San Juan|12.]]|position=left|float=left}} {{Klikabilna mapa stop|caption=<center>Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] [[SAD]]-a na [[Američka vanjska područja|vanjskim područjima]]<br>[[File:Black pog.svg|8px]] svjetska [[kulturna baština]]; [[File:Green pog.svg|8px]] svjetska [[prirodna baština]]; ; [[File:Yellow pog.svg|8px]] svjetska mješovita baština}} Kronološki popis [[svjetska baština|svjetske baštine]] u [[SAD]]-u po godini upisa na [[UNESCO]]-ovu listu: # 1978. – [[Nacionalni park Yellowstone]] # 1978. – [[Nacionalni park Mesa Verde]] # 1979. – [[Nacionalni park Grand Canyon]] # 1979. – [[Nacionalni park Everglades]] * # 1979. – [[Independence Hall]] # 1979. – [[Nacionalni park Wrangell-St. Elias]] # 1980. – [[Nacionalni park Redwood]] # 1981. – [[Nacionalni park Mammoth Cave]] # 1981. – [[Nacionalni park Olympic]] # 1982. – Povijesna mjesta [[Cahokia Mounds]] # 1983. – [[Nacionalni park Great Smoky Mountains]] # 1983. – Utvrda [[Stari San Juan|La Fortaleza]] i povijesno središte [[San Juan, Portoriko|San Juana]] u [[Portoriko|Portoriku]] # 1984. – [[Kip slobode]] # 1984. – [[Yosemite|Nacionalni park Yosemite]] # 1987. – [[Monticello]] i [[Virginijsko sveučilište]] u [[Charlottesville]]u # 1987. – [[Chaco kultura|Nacionalni povijesni park Chaco Culture]] # 1987. – [[Nacionalni park Havajski vulkani]] # 1992. – [[Pueblo de Taos]] # 1995. – [[Nacionalni park Carlsbad Caverns]] # 1995. – [[Nacionalni park Glacier]] (dio Internacionalnog parka mira [[Nacionalni park Waterton Lakes|Waterton]]-Glacier) # 2010. – [[Papahānaumokuākea]] # 2014. - Monumentalni zemljani spomenici [[Poverty Point]]a # 2015. - [[San Antonio misije]] # 2019. - [[Arhitektura 20. st. Franka Lloyda Wrighta]] [[Datoteka:Bison near a hot spring in Yellowstone-750px.JPG|mini|lijevo|<center>1. [[Nacionalni park Yellowstone]]]] {{Klikabilna mapa start|Aljaska|width=295}} {{Klikabilna mapa label|Aljaska|lat=61.1975 |long=-140.992|label=[[Nacionalni park Wrangell-St. Elias|6.]]|position=left|float=left|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Aljaska|lat=58.30 |long=-137.00|label=[[Nacionalni park Glacier Bay|6.]]|position=right|float=right|mark=Green pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Aljaska|lat=60.3710 |long=-138.1952|label=[[Nacionalni park Kluane|6.]]|position=left|float=left|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa label|Aljaska|lat=59.5203 |long=-138.0049|label=[[Pokrajinski park Tatshenshini-Alsek|6.]]|position=right|float=right|mark=Blue pog.svg}} {{Klikabilna mapa stop|caption=<center>Lokacije [[svjetska baština|svjetske baštine]] na [[Aljaska|Aljasci]]: 6. Internacionalni sustav parkova [[Nacionalni park Kluane|Kluane]]/[[Nacionalni park Wrangell-St. Elias|Wrangell-St. Elias]]/[[Nacionalni park Glacier Bay|Glacier Bay]]/[[Pokrajinski park Tatshenshini-Alsek|Tatshenshini-Alsek]] (Zajedno s [[Kanada|Kanadom]] [[File:Blue pog.svg|8px]])}} [[Datoteka:Grand_Canyon_(1).jpg|mini|lijevo|<center>2. [[Nacionalni park Grand Canyon]]]] ==Popis predložene svjetske baštine SAD-a== # 2008. - Mjesta [[Pokret za ljudska prava|pokreta za ljudska prava]] # 2008. - [[Dayton, Ohio|Daytonska]] zrakoplovna mjesta (Nacionalno-povijesni park zrakoplovne baštine u Daytonu) # 2008. - [[Hopewellska kultura|Hopewellske]] ceremonijalne zemljane građevine # 2008. - Građevine [[Thomas Jefferson|Thomasa Jeffersona]] # 2008. - [[Mount Vernon]] # 2008. - [[Serpent Mound]] # 2008. - [[Nacionalni pomorski rezervat zaljeva Fagatele]] # 2008. - [[Nacionalni rezervat divljine Okefenokee]] # 2008. - [[Nacionalni park Petrified Forest]] # 2008. - [[Nacionalni spomenik White Sands]] # 2017. - [[Nacionalni park Big Bend]] # 2017. - [[Brooklynski most]] # 2017. - [[Kalifornijski kompleks zaštićene prirode]] # 2017. - [[Central Park]] # 2017. - [[Rani neboderi Chicaga]] # 2017. - [[Ellis Island]] # 2017. - [[Marijanska brazda]], nacionalni spomenik # 2017. - [[Zaštićena područja Američke Samoe]] # 2022. - [[Naselja Moravske Crkve]] ==Poveznice== * [[Popis mjesta svjetske baštine u Americi]] {{Svjetska baština u Sjedinjenim Američkim Državama}} [[Kategorija:Svjetska baština u SAD-u| ]] [[Kategorija:Popisi svjetske baštine|S ]] hvbl3zkxohveaeh83ylneyggin1gubt 0 570670 6436455 6426485 2022-08-02T15:02:43Z CommonsDelinker 3582 Slika Borispolcity.jpg je uklonjena jer ju je na Commonsu obrisao Elcobbola wikitext text/x-wiki {{Infookvir naselje | ime = Borispilj | ime_genitiv = Boryspil | izvorno_ime = Бориспіль | nadimak = | geslo = | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = U smjeru kazaljke na satu - Europski trg u centru grada; Mural aviona An-225 "Mriya"; Zračna luka "Boryspil"; pogled na grad s neba | slika_zastava = UKR Бори́спіль flag.jpg | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = Coat of Arms Boryspil.svg | slika_grb_veličina = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = Borispilj na karti Ukrajine | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Ukrajina | slika_lokacijska_karta_opis = Borispilj na karti Ukrajine | širina-stupnjevi = 50 | širina-minute = 21 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 30 | dužina-minute = 57 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{ZD+X/U|UKR}} | lokacija1_ime = Oblast | lokacija1_info = [[Datoteka:Flag_of_Kyiv_Oblast.png|border|23px]] [[Kijevska oblast]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = Osnivanje | utemeljenje_datum = [[1015.]] | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = <!-- do d50 --> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = Gradonačelnik | ime_vođe = Anatolij Fedortschuk | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = 2014. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 60 672 | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 08300-08370<ref>http://www.geopostcodes.com/Boryspil {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160928125113/http://www.geopostcodes.com/Boryspil |date=28. rujna 2016. }} Poštanski brojevi</ref> | pozivni_broj = +380 4495 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = http://www.boryspil.osp-ua.info | bilješke = }} '''Borispilj''' (''[[ukrajinski jezik|ukr.]] Бориспіль''; [[ruski jezik|rus.]] ''Борисполь'') je grad u [[Ukrajina|Ukrajini]], u [[Kijevska oblast|kijevskoj oblasti]]. Prema procijeni u [[2014.]] godini, u gradu je živjelo 60.672 stanovnika. Na jugoistoku se nalazi najveća [[Međunarodna zračna luka Borispilj|međunarodna zračna luka]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. == Međunarodna zračna luka == {{glavni|Međunarodna zračna luka Borispilj}} Zračna luka je najveća putnička [[Međunarodna zračna luka Borispilj|zračna luka]] u [[Ukrajina|Ukrajini]] te pokriva 65% [[zračni promet|zračnog prometa]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Jedina ima interkontinetalne letove u zemlji i pokriva većinu međunarodnih letova između [[Ukrajina|Ukrajine]] i drugih zemalja. [[Kijev]] ima još i međunarodnu zračnu luku Žuljani. Trenutno ima dvije staze, od kojih je jedna dugačka 4,000 m, a druga 3,500 metara. Odluka o izgradnji zračne luke donijelo je Vijeće ministara [[22. lipnja]] [[1959.]] == Infrastruktura == [[Aerosvit Airlines]] ima sjedište kod [[Međunarodna zračna luka Borispilj|međunarodne zračne luke Borispilj]].<ref>"[http://www.aerosvit.ua/eng/index/usflinfonew/impinfonew/contacts.html Representative Office] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130219063720/http://www.aerosvit.ua/eng/index/usflinfonew/impinfonew/contacts.html |date=19. veljače 2013. }}." (Select City: "Kyiv" : "Head office") Aerosvit Airlines. pristupljeno 20. rujna 2016. "Head office Ukraine Airport, Boryspyl-7, Region of Kyiv, 08307,"</ref> Kroz grad prolaze autoceste E40 i M03 koje spajaju Borispilj i [[Harkiv]]. Borispilj i grad [[Zaporižžja]] su spojeni s autocestom H08. == Stanovništvo == Prema procijeni u [[2014.]] godini, u gradu je živjelo 60.672 stanovnika. {| align="center" border="0" cellspacing="2" cellpadding="5" style="border:1px solid #AAAAAA;" |-bgcolor="#AAAAFF" |+ style="font-weight: bold; font-size: 1.1em; margin-bottom: 0.5em"| Promjena broja stanovnika |-bgcolor="#eeeeff" ! 1979. !! 1989. !! 2001. !! 2006. !! 2012. !! 2014. |- bgcolor="#f7f9ff" | align=center| 39.983<ref name="CP">{{Cite web |url=http://www.citypopulation.de/Ukraine-Cities.html |title=UKRAINE: Major Cities |accessdate=2012-11-10 |publisher=City Population}}</ref> | align=center| 50.508<ref name="CP"/> | align=center| 53.975<ref name="CP"/> | align=center| 55.894<ref name="CP"/> | align=center| 58.868<ref name="CP"/> | align=center| 60.672<ref name="CP"/> |} == Mediji == *"Trudova Slava" novine ([[1930.]]-danas) *[http://www.i-visti.com/ "Visti" novine] ([[2000.]]-danas) == Poznate osobe iz grada == *[[Pavlo Chubynsky]], pjesnik *[[Yarmak]], glazbenik == Galerija == <gallery> Datoteka:Boryspil entrance.jpg|Ulaz u grad Datoteka:Downtown Boryspil.jpg|Ulica u centru Datoteka:Apartment block Boryspil.jpg|Zgrada Datoteka:Boryspil department store.jpg|Trgovina iz [[Sovjetsko doba|sovjetskog doba]] Datoteka:Boryspil church.jpg|Crkva u Borispilju Datoteka:Книшовий меморіальний парковий комплекс Бориспіль.JPG|Park u Borispilju Datoteka:Будівля колишньої школи Бориспіль.JPG|Stara zgrada škole </gallery> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} *[http://www.boryspil.osp-ua.info Službena stranica općine] * [http://www.airport-boryspil.kiev.ua/ Službena stranica Zračne luke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100423074048/http://airport-boryspil.kiev.ua/ |date=23. travnja 2010. }} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] np8d1mhw6ma3nossfqfvp8yi2mkw939 3 581943 6436571 6077726 2022-08-02T20:09:39Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {| align="right" border="5" cellspacing="5" cellpadding="2" | style="text-align: center;" | <hiero>A1 .. B1</hiero> |- ! Arhiv |- | [[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich/Arhiv 1|1]] [[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich/Arhiv 2|2]] |} == Arhiviranje == Evo, riješeno! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nema na čemu [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<font color= "Red" face="Old English Text MT" size="4">'''Pajo'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<font color="Green" face="Old English Text MT" size= "4">'''Pajimir'''</font>]] 12:22, 18. travnja 2017. (CEST) == Re: Alatna traka == Zdravo, Mychele Trempetich. Što se [[Special:Diff/4887509|ovog pitanja]] tiče, pretpostavio bih da je problem u JavaScriptu, tj. u nekom dodatku. Otvori [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|karticu "Dodaci" u Postavkama]] i isključi dodatak "Dodatni alati za uređivanje" pod "Uređivanje". To bi trebalo riješiti problem. – [[Suradnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor sa suradnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:10, 29. travnja 2017. (CEST) : Imao sam isti problem. Postupio sam prema gornjem savjetu i alatna traka je ponovno tu. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:54, 29. travnja 2017. (CEST) == Re:Ko'olau == Pozdrav, Miha! Ne smetaš, ne brini. [[Predložak:Vladari Koʻolaua|Stvorih predložak]], nadam se da je okej. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] I... nema na čemu. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<font color= "Red" face="Old English Text MT" size="4">'''Pajo'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<font color="Green" face="Old English Text MT" size= "4">'''Pajimir'''</font>]] 13:41, 14. lipnja 2017. (CEST) == Božić == Zdravo, Miha! Dobro sam, hvala na pitanju [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Kako si ti? [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti, i ja želim tebi veoma sretan Božić! --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:53, 25. prosinca 2017. (CET) Hvala, sretan Božić i tebi!. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 14:31, 25. prosinca 2017. (CET) == Kategorije == Čim bude pet članaka u kategorije ti je slobodno otvori i poništi moja uklanjanja. Uklanjao sam "crvene kategorije" kao i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnicom:Mychele_Trempetich/Arhiv_2&diff=4789254&oldid=4784341 prošle godine].--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:40, 26. prosinca 2017. (CET) == Nikola Iločki == Bok! Hvala što si se javila. Inače je već sve riješeno. Kontaktirao sam još neke suradnike i nekolicina se javila, pa smo uspjeli zadržati postojeći naziv Nicholas of Ilok, što je bolje od Újlaki Miklós, ako već ne može biti Nikola Iločki. A što se tiče drugih imena (kao što si spomenula Philipa IV. itd.), uvijek ima različitih mogućnosti pisanja njihovih imena. Ja se s nekima slažem, s nekima ne, ali se prilagodim većini. Usput, na Tvojoj engleskoj suradničkoj stranici piše `This user is male`, pa se pitam da li je to namjerno ili slučajno. Pozdrav, ''[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 18:30, 14. siječnja 2018. (CET) == Vladari Mauija == Želja ti [[Predložak:Vladari Mauija|je ispunjena]]. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:26, 23. veljače 2018. (CET) == Uskrs! == Hvala ti puno [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nadam se da je i tebi bio sretan [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] I oprosti na kašnjenju s ovim, dugo me ne bje ovdje. --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 08:10, 6. travnja 2018. (CEST) == Dinastija (Jeli i) Pili == [[Datoteka:Pictogram_voting_keep-light-green.svg|20px|riješeno]] '''riješeno''' --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 14:32, 8. srpnja 2018. (CEST) ''Aloha''! Dobro sam, uživam i odmaram (kako se vidi i po mojoj slabašnoj aktivnosti na Wikiji). Toliko članaka za napraviti, a toliko malo volje... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 20:05, 20. kolovoza 2018. (CEST) ==Predložak o hinduizmu== [[Predložak:Hinduistička božanstva i tekstovi|Izrađeno]], iako sam se sav pomotao po kategorijama... Nadam se da se admini neće ljutiti [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:51, 28. rujna 2018. (CEST) == Set i podzemlje == Pozdrav, Miha! Ma znaš što, neki je IP-ovac napravio tu izmjenu iz "pustinje i oluja" u "podzemnog sveta", ja sam ju samo poništio. Egipatska mi mitologija nije baš jača strana, znam bogove po imenu, ali ne i po funkcijama... Evo, na engleskoj Wikiji piše da je bog pustinje, oluja, kaosa, nasilja i stranaca. Pretpostavljam da tebi Egipat ide jače nego meni pa tebi prepuštam stvar u ruke, vjerujem da znaš treba li štogod dopisati [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 19:23, 9. listopada 2018. (CEST) == Uzvraćam čestitke == Pozdrav, Miha! Neka je i tebi sretan i blagoslovljen Božić [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Da, bio mi je prije pet dana [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti puno na lijepim željama! --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:24, 25. prosinca 2018. (CET) Hvala, sretan Božić i tebi.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 18:41, 26. prosinca 2018. (CET) == Sretno novo leto == Ciao Miha, <br> sretna nova i tebi i nadam se da ces nam i ove godine podariti puno "kraljevskih" clanaka. :) Ne jedi puno cokolade i pazi na zdravlje. --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 09:25, 2. siječnja 2019. (CET) == Carica (a ne Waltzing) Matilda == Pozdrav, Miha! Što se mene tiče, ja sam za — vidim da je članak na en.wiki pod "Empress Matilda", a i [https://povijest.hr/vazneosobe/domina-anglorum-carica-matilda/ neke hrvatske internetske stranice nazivaju ju Caricom Matildom]. I jesam, malo sam manje prisutan na Wikiji nego inače, ali to je zbog fakulteta i manjka vremena... Ali nadam se da si i ti dobro [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nadam se da ti pomogoh. --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 16:00, 5. veljače 2019. (CET) == Sparta == Pozdrav, Miha! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nema frke, započet ću ga ovih dana, trenutno sam malo u stisci, ne zamjeri... --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 13:57, 7. ožujka 2019. (CET) Evo me nazad! Kako prethodno rekoh, ovih dana nešto sam manje na Wikipediji, ali nisam želio da predugo čekaš na predložak, stoga... Predložak je [[Predložak:Spartanski kraljevi|tu i spreman za korištenje]]. Međutim, dva kralja nisam znao adekvatno prevesti pa sam do njih zakomentirao da mi je potrebna tvoja intervencija [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 23:40, 13. ožujka 2019. (CET) Joj, stvarno nema problema [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Rado ću priskočiti u pomoć ako je što potrebno (i naravno, ako se znam snaći... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]) --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 22:16, 17. ožujka 2019. (CET) == Re:Cerje == Strašan zločin, ali mislim da tomu nije mjesto u članku. Lijep pozdrav!--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 20:05, 1. lipnja 2019. (CEST) == Hinduizam == Ciao Miha, <br> iskreno mislim da je tvoja ideja pomalo neostvariva. Shvatam da zelis pomoci i uloziti svoje slobodno vrijeme i trud da bi se napisali clanci o stvarima koje te interesiraju. Radi se naime o tom da bi se onda mozda pojavio veliki broj portala a na kojima (mozda) ne bismo imali suradnika koji bi to pisali, jer volja i motivacija vrlo brzo nestaju. To je moje osobno misljenje a ako se ne slazes s njim postavi slobodno ovaj svoj prijedlog u kafic i tamo ce ti odgovoriti admini vrlo brzo. Dalje i ja pisem uglavnom o stvarima koje mene osobno interesiraju ili pak ponekad clanke koji mislim da moraju biti ovdje na hr.wiki. Tako bi mogla mozda i ti ako ne dodje do otvaranja portala o hinduizmu. Nadam se da ce ti dobri vjetrovi puhati u smjeru koji zelis.:) Lijep pozdrav i cujemo se. --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 19:43, 18. lipnja 2019. (CEST) == Re:Cumpleaños == Hello! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Ma nema frke, hvala ti najljepša! [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] Hmmm... Ovisno o tome na koje misliš, [[Planeti (suita)|Holstove]] ili općenito, ali u svakom slučaju, da, nikad ih nije dovoljno [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 13:49, 24. prosinca 2019. (CET) == Feliz Navidad para ti tambien == Ciao Miha, <br> sretan ti i blagoslovljen Božić. Eto i ja sam ti tu kao na aparatima. Promjenio sam naime posao pa sam ovdje puno manje vremena nego prije. Ipak moram ti reći da me zdravlje služi dobro tako da ću i dalje dolaziti na ove prostore s vremena na vrijeme. Da, neke osobe su nestale ili manje pišu ali neke druge nove su tu. Mislim da je to normalno. Ipak upućujem ti specijalne želje da nam napišeš još puno članaka o princezama ali i prinčevima. Čuvaj se Miha:)--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 21:03, 25. prosinca 2019. (CET) == Sretne godine == Hvala, Miha! [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&curid=525632&diff=5399090&oldid=5391039 Tvoja čestitka] me zaista iznenadila - obično ne pišem čestitke, a onda ih i ne očekujem; usto se godinama nismo dopisivali, pa se pitam otkud sam ti ja ''pao u oko'': nisam mlad, nisam zgodan, nisam pametan... možda ti je na pamet pao metuzalem? [[Datoteka:Face-angel.svg|25px]] U svakom slučaju, još jednom hvala!, i tebi neka je sretna i berićetna <span style="cursor:help; border-bottom: dotted gray 1px;" title="Nova godina - 1. siječnja, nova godina - cijela godina">nova godina</span>! <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ne pijem, ne pušim, ne jurim ženske. Imam samo jednu manu: pomalo lažem.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 00:02, 3. siječnja 2020. (CET) == Re:Druge stvari == Pozdrav! Hvala i na Vašim doprinosima! Pogledat ću kakve sve članke imamo na hr.wiki pa ću povezati gdje je to moguće. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[User:Hmxhmx|<b style="display:inline; color:black;">Hmx</b><b style="display:inline; color:#999999;">hmx</b>]]_{<small> [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]</small>} 23:17, 22. siječnja 2020. (CET) == Well, well... == ...tko se to nama vratio? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Ako ti kojim slučajem nije poznat moj nick, to je zato što sam ga promijenio prije nekoliko dana. Pajo je [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:09, 19. lipnja 2020. (CEST) :Hvala ti, i ja tebi želim isto, naročito zbog pomalo ''zeznute'' godine kakva nam je dosad bila. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Denis & Denis? Čuo sam za njih, mislim da i znam neke njihove pjesme, mada vjerujem da bi [[Suradnik:Dvanaesti Igrač|jedan drugi 'lega]] mogao biti malo potkovaniji što se tiče informacija o njima. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:27, 20. lipnja 2020. (CEST) == Jezici Indije i ljeta == Ciao Miha, <br> drago mi je da si dobro i pri dobrom humoru. Ova godina je nekako čudna svima nama. Nego da ne bih ubadao i pogrešno ti odgovorio zamoliću nekog suradnika koji to zna da ti se javi i tvoj problem ći biti riješen. I nadam se da će ovogodišnji vjetrovi puhati u tvoja jedra kada budeš išla na odmor.:) Poz^z--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 21:10, 19. lipnja 2020. (CEST) Ciao Miha,<br> ako nisi već vidjela suradnik Kubura je odgovorio na tvoje pitanje u [[Razgovor_sa_suradnikom:El_hombre#Jezici_ljeta|ovom]] postu. Nadam se da si zadovoljna odgovorom. Ostaj mi zdravo:) --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 19:16, 24. lipnja 2020. (CEST) == Pozdrav == Ala, kako je? Jie vruće? :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:24, 8. kolovoza 2020. (CEST) == Jesen == Bok, Miha! I ja tebi želim lijepu jesen, premda će joj trebati još par dana da službeno dođe [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] U načelu postoji pravilo da gdje god posvojni genitiv i posvojni pridjev znače isto i ne mijenjaju značenje sintagme treba dati prednost posvojnom pridjevu (kao npr. državljanin Švedske – švedski državljanin). Međutim, postoje iznimke, kao npr. pučki komandant i komandant puka ili praznik rada i radni praznik, koji ne prenose isto značenje. E sad, što se vladara tiče... Pitanje je koliko se pridjev i posvojni G razlikuju kad su nazivi naroda nad kojima netko vlada u pitanju. Npr., prema [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1667 ovoj natuknici] Alfons VIII. treba ostati u konstrukciji s posvojnim genitivom jer se spominju dvije riječi (kralj Kastilje i Leona). K tome, ne moramo ići u opskurne vode da vidimo neke stvari; Charlesa zovu princem (od) Walesa, vojvodom (od) Cornwalla, vojvodom (od) Rothesayja, ali ne toliko velškim princem, kornvolsko-rofesijskim vojvodom... Diana je dobila titulu princeza (od) Walesa, a sama nije podrijetlom bila Velšanka. Dakle, u načelu doista ide posvojni pridjev, ali valja imati na umu mijenja li se značenje. Pretpostavljam da se bolje razumiješ u osobe o kojima si pisala biografije od mene, pa tebi prepuštam da odlučiš koliko je značenje isto ili različito. Moguće je i da su neki nazivi ustaljeni, pa ih nema smisla mijenjati [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:01, 20. rujna 2020. (CEST) == Godina nova neka bude... godina iz snova! == Ne zamjeram ti nimalo [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Hvala ti najljepša! Želim ti sve najbolje u novoj godini (eto, i ja kasnim pomalo, ali godina još nije gotova, idućih 11 mjeseci čini skoro 92 % cijele godine [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]) --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:02, 26. siječnja 2021. (CET) == Re:Buba == Nema na čemu! :) I tebi želim puno sreće, zdravlja i uspjeha u novoj 2021. godini! --[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:15, 27. siječnja 2021. (CET) == Re:Grofica == Eleonora, grofica Bara... Utopila se u bari [[Datoteka:Face-devil-grin.svg|20px]] Oprosti, nisam mogao odoljeti, jednostavno me mamilo da napravim malo morbidniju šalu... Ukratko: preusmjeravanje je izbrisano, morao sam samo premjestiti neke poveznice prije brisanja, ali govorimo o svega četiri članka [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:21, 8. veljače 2021. (CET) == 8. mart == Draga Miha, ne znam jesi li danas tu, ali želim ti sretan Dan žena, uživaj! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:56, 8. ožujka 2021. (CET) == Adelaide == Riješeno, isprike na čekanju, jučer sam bio pretrpan poslom... --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 17:05, 10. travnja 2021. (CEST) == Louis od Vermandoisa == Redirect je izbrisan! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti na lijepim željama, i ja tebi želim ugodno ljeto, bez ikakvih pošasti [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:10, 12. srpnja 2021. (CEST) == Autumn == Zahvaljujem! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] {{Sakrij-početak|Jesenji poklon}} ''Neka t' jesen ova dođe u sto boja;'' <br> ''Lišće sve iz snova nek' pada bez broja'' <br> ''To je želja moja: nek' ti duša živi'' <br> ''I dobu spokoja rado da se divi.'' <br> ''Da ti dani sivi ne ukradu elan,'' <br> ''U srcu oživi vedrine vječan stan.'' <br> ''Nek' ti je svaki dan i život sreće pun,'' <br> ''Jad nek' ti bude stran: to ti želi... Neptun.'' {{Sakrij-kraj}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 17:10, 6. rujna 2021. (CEST) == Vilim... == Mogu te samo pitati zašto si napravila [[Posebno:Diff/6077403|ovo]]? Taj je kralj zasigurno poznatiji pod imenom "Vilim I. Osvajač", zar ne? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:02, 1. listopada 2021. (CEST) Ma joj, bez sekirancije! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Pitao sam te jer su određene povijesne ličnosti jednostavno poznatije po, recimo to tako, počasnim imenima. Tako imamo i Karla Velikoga, Pipina Maloga, Ivanu Orleansku, pa tako i Vilima I. Osvajača [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Wikipedija kao projekt inače funkcionira prema načelu "nazovi članak po najpoznatijem imenu" (sjeti se svih članaka o reperima, teško da će se neki članak baš zvati "Belcalis Almánzar", prije ćeš naletjeti na Cardi B), tako da ni Vilim nije iznimka. Naravno da inače njegujemo svojevrsnu dosljednost, ali ima slučajeva kad ona pada u drugi plan zbog zastupljenosti teme (to ionako najlakše možeš provjeriti u drugim enciklopedijama). Doduše, to ne znači da u članku ne mogu biti navedeni različiti nazivi (u uvodnom paragrafu na en.wiki piše "William I", a poslije toga "uglavnom poznat po imenu..."). Eto, ako se ne ljutiš, vratit ću članak na stari naziv, ali preusmjeravanje neću brisati. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 18:53, 1. listopada 2021. (CEST) ==Konstans I.== Ciao Mychele, nadam se da si dobro. Htio bi ti skrenuti pažnju na jedan detalj. Uvrstila si [[Konstans I.|Konstansa I.]] u kategoriju talijanskih LGBT osoba. Sorry, ali mislim da je to pogrešno, zato što suvremena Italija nije ni pravno, ni etnički slijednik Rimskog Carstva (suvremena Italija je etnička mješavina Rimljana, Longobarda, Etrušćana, Gota, Kelta, Španjolaca, Normana, Saracena, Francuza...). Drugo, Konstans I. etnički nije bio Rimljanin. Otac Konstantin Veliki rođen je u suvremenom Nišu i bio je ilirskog podrijetla, majka mu je bila Grkinja. On sam vjerojatno je rođen u Konstantinopolisu, dakle ni etnički ni kulturno ga ne možemo smatrati Talijanom, pogotovo ne s ovakvim vremenskim odmakom. Ok, Valentina Nappi, ali Konstans I. ne bi trebao biti u ovoj kategoriji. LP.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 22:09, 2. kolovoza 2022. (CEST) 3g61hrsu94juonopqazoofy2f81xb15 6436584 6436571 2022-08-02T21:20:48Z Dean72 77466 /* Konstans I. */ Odgovor wikitext text/x-wiki {| align="right" border="5" cellspacing="5" cellpadding="2" | style="text-align: center;" | <hiero>A1 .. B1</hiero> |- ! Arhiv |- | [[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich/Arhiv 1|1]] [[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich/Arhiv 2|2]] |} == Arhiviranje == Evo, riješeno! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nema na čemu [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<font color= "Red" face="Old English Text MT" size="4">'''Pajo'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<font color="Green" face="Old English Text MT" size= "4">'''Pajimir'''</font>]] 12:22, 18. travnja 2017. (CEST) == Re: Alatna traka == Zdravo, Mychele Trempetich. Što se [[Special:Diff/4887509|ovog pitanja]] tiče, pretpostavio bih da je problem u JavaScriptu, tj. u nekom dodatku. Otvori [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|karticu "Dodaci" u Postavkama]] i isključi dodatak "Dodatni alati za uređivanje" pod "Uređivanje". To bi trebalo riješiti problem. – [[Suradnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor sa suradnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:10, 29. travnja 2017. (CEST) : Imao sam isti problem. Postupio sam prema gornjem savjetu i alatna traka je ponovno tu. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 22:54, 29. travnja 2017. (CEST) == Re:Ko'olau == Pozdrav, Miha! Ne smetaš, ne brini. [[Predložak:Vladari Koʻolaua|Stvorih predložak]], nadam se da je okej. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] I... nema na čemu. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<font color= "Red" face="Old English Text MT" size="4">'''Pajo'''</font>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<font color="Green" face="Old English Text MT" size= "4">'''Pajimir'''</font>]] 13:41, 14. lipnja 2017. (CEST) == Božić == Zdravo, Miha! Dobro sam, hvala na pitanju [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Kako si ti? [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti, i ja želim tebi veoma sretan Božić! --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:53, 25. prosinca 2017. (CET) Hvala, sretan Božić i tebi!. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 14:31, 25. prosinca 2017. (CET) == Kategorije == Čim bude pet članaka u kategorije ti je slobodno otvori i poništi moja uklanjanja. Uklanjao sam "crvene kategorije" kao i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnicom:Mychele_Trempetich/Arhiv_2&diff=4789254&oldid=4784341 prošle godine].--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 23:40, 26. prosinca 2017. (CET) == Nikola Iločki == Bok! Hvala što si se javila. Inače je već sve riješeno. Kontaktirao sam još neke suradnike i nekolicina se javila, pa smo uspjeli zadržati postojeći naziv Nicholas of Ilok, što je bolje od Újlaki Miklós, ako već ne može biti Nikola Iločki. A što se tiče drugih imena (kao što si spomenula Philipa IV. itd.), uvijek ima različitih mogućnosti pisanja njihovih imena. Ja se s nekima slažem, s nekima ne, ali se prilagodim većini. Usput, na Tvojoj engleskoj suradničkoj stranici piše `This user is male`, pa se pitam da li je to namjerno ili slučajno. Pozdrav, ''[[Suradnik:Silverije|Silverije]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])</small> 18:30, 14. siječnja 2018. (CET) == Vladari Mauija == Želja ti [[Predložak:Vladari Mauija|je ispunjena]]. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:26, 23. veljače 2018. (CET) == Uskrs! == Hvala ti puno [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nadam se da je i tebi bio sretan [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] I oprosti na kašnjenju s ovim, dugo me ne bje ovdje. --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 08:10, 6. travnja 2018. (CEST) == Dinastija (Jeli i) Pili == [[Datoteka:Pictogram_voting_keep-light-green.svg|20px|riješeno]] '''riješeno''' --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 14:32, 8. srpnja 2018. (CEST) ''Aloha''! Dobro sam, uživam i odmaram (kako se vidi i po mojoj slabašnoj aktivnosti na Wikiji). Toliko članaka za napraviti, a toliko malo volje... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 20:05, 20. kolovoza 2018. (CEST) ==Predložak o hinduizmu== [[Predložak:Hinduistička božanstva i tekstovi|Izrađeno]], iako sam se sav pomotao po kategorijama... Nadam se da se admini neće ljutiti [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:51, 28. rujna 2018. (CEST) == Set i podzemlje == Pozdrav, Miha! Ma znaš što, neki je IP-ovac napravio tu izmjenu iz "pustinje i oluja" u "podzemnog sveta", ja sam ju samo poništio. Egipatska mi mitologija nije baš jača strana, znam bogove po imenu, ali ne i po funkcijama... Evo, na engleskoj Wikiji piše da je bog pustinje, oluja, kaosa, nasilja i stranaca. Pretpostavljam da tebi Egipat ide jače nego meni pa tebi prepuštam stvar u ruke, vjerujem da znaš treba li štogod dopisati [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 19:23, 9. listopada 2018. (CEST) == Uzvraćam čestitke == Pozdrav, Miha! Neka je i tebi sretan i blagoslovljen Božić [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Da, bio mi je prije pet dana [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti puno na lijepim željama! --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 11:24, 25. prosinca 2018. (CET) Hvala, sretan Božić i tebi.--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 18:41, 26. prosinca 2018. (CET) == Sretno novo leto == Ciao Miha, <br> sretna nova i tebi i nadam se da ces nam i ove godine podariti puno "kraljevskih" clanaka. :) Ne jedi puno cokolade i pazi na zdravlje. --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 09:25, 2. siječnja 2019. (CET) == Carica (a ne Waltzing) Matilda == Pozdrav, Miha! Što se mene tiče, ja sam za — vidim da je članak na en.wiki pod "Empress Matilda", a i [https://povijest.hr/vazneosobe/domina-anglorum-carica-matilda/ neke hrvatske internetske stranice nazivaju ju Caricom Matildom]. I jesam, malo sam manje prisutan na Wikiji nego inače, ali to je zbog fakulteta i manjka vremena... Ali nadam se da si i ti dobro [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nadam se da ti pomogoh. --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 16:00, 5. veljače 2019. (CET) == Sparta == Pozdrav, Miha! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nema frke, započet ću ga ovih dana, trenutno sam malo u stisci, ne zamjeri... --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 13:57, 7. ožujka 2019. (CET) Evo me nazad! Kako prethodno rekoh, ovih dana nešto sam manje na Wikipediji, ali nisam želio da predugo čekaš na predložak, stoga... Predložak je [[Predložak:Spartanski kraljevi|tu i spreman za korištenje]]. Međutim, dva kralja nisam znao adekvatno prevesti pa sam do njih zakomentirao da mi je potrebna tvoja intervencija [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 23:40, 13. ožujka 2019. (CET) Joj, stvarno nema problema [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Rado ću priskočiti u pomoć ako je što potrebno (i naravno, ako se znam snaći... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]) --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 22:16, 17. ožujka 2019. (CET) == Re:Cerje == Strašan zločin, ali mislim da tomu nije mjesto u članku. Lijep pozdrav!--[[User:Man_Usk|<span style="font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;">''Man_Usk''</span>]] ^{<span style="color:#00FF00;">[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]</span>} 20:05, 1. lipnja 2019. (CEST) == Hinduizam == Ciao Miha, <br> iskreno mislim da je tvoja ideja pomalo neostvariva. Shvatam da zelis pomoci i uloziti svoje slobodno vrijeme i trud da bi se napisali clanci o stvarima koje te interesiraju. Radi se naime o tom da bi se onda mozda pojavio veliki broj portala a na kojima (mozda) ne bismo imali suradnika koji bi to pisali, jer volja i motivacija vrlo brzo nestaju. To je moje osobno misljenje a ako se ne slazes s njim postavi slobodno ovaj svoj prijedlog u kafic i tamo ce ti odgovoriti admini vrlo brzo. Dalje i ja pisem uglavnom o stvarima koje mene osobno interesiraju ili pak ponekad clanke koji mislim da moraju biti ovdje na hr.wiki. Tako bi mogla mozda i ti ako ne dodje do otvaranja portala o hinduizmu. Nadam se da ce ti dobri vjetrovi puhati u smjeru koji zelis.:) Lijep pozdrav i cujemo se. --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 19:43, 18. lipnja 2019. (CEST) == Re:Cumpleaños == Hello! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Ma nema frke, hvala ti najljepša! [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] Hmmm... Ovisno o tome na koje misliš, [[Planeti (suita)|Holstove]] ili općenito, ali u svakom slučaju, da, nikad ih nije dovoljno [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;">'''Pajo'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;">'''Pajimir'''</span>]] 13:49, 24. prosinca 2019. (CET) == Feliz Navidad para ti tambien == Ciao Miha, <br> sretan ti i blagoslovljen Božić. Eto i ja sam ti tu kao na aparatima. Promjenio sam naime posao pa sam ovdje puno manje vremena nego prije. Ipak moram ti reći da me zdravlje služi dobro tako da ću i dalje dolaziti na ove prostore s vremena na vrijeme. Da, neke osobe su nestale ili manje pišu ali neke druge nove su tu. Mislim da je to normalno. Ipak upućujem ti specijalne želje da nam napišeš još puno članaka o princezama ali i prinčevima. Čuvaj se Miha:)--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 21:03, 25. prosinca 2019. (CET) == Sretne godine == Hvala, Miha! [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&curid=525632&diff=5399090&oldid=5391039 Tvoja čestitka] me zaista iznenadila - obično ne pišem čestitke, a onda ih i ne očekujem; usto se godinama nismo dopisivali, pa se pitam otkud sam ti ja ''pao u oko'': nisam mlad, nisam zgodan, nisam pametan... možda ti je na pamet pao metuzalem? [[Datoteka:Face-angel.svg|25px]] U svakom slučaju, još jednom hvala!, i tebi neka je sretna i berićetna <span style="cursor:help; border-bottom: dotted gray 1px;" title="Nova godina - 1. siječnja, nova godina - cijela godina">nova godina</span>! <span style="margin-left: 5px;">&nbsp;&bull;&nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])</small>&nbsp;&bull;&nbsp;''<span style="cursor:help; color:#008000;" title="Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)">Ne pijem, ne pušim, ne jurim ženske. Imam samo jednu manu: pomalo lažem.</span>''&nbsp;&bull;&nbsp;</span> 00:02, 3. siječnja 2020. (CET) == Re:Druge stvari == Pozdrav! Hvala i na Vašim doprinosima! Pogledat ću kakve sve članke imamo na hr.wiki pa ću povezati gdje je to moguće. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[User:Hmxhmx|<b style="display:inline; color:black;">Hmx</b><b style="display:inline; color:#999999;">hmx</b>]]_{<small> [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]</small>} 23:17, 22. siječnja 2020. (CET) == Well, well... == ...tko se to nama vratio? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Ako ti kojim slučajem nije poznat moj nick, to je zato što sam ga promijenio prije nekoliko dana. Pajo je [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:09, 19. lipnja 2020. (CEST) :Hvala ti, i ja tebi želim isto, naročito zbog pomalo ''zeznute'' godine kakva nam je dosad bila. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Denis & Denis? Čuo sam za njih, mislim da i znam neke njihove pjesme, mada vjerujem da bi [[Suradnik:Dvanaesti Igrač|jedan drugi 'lega]] mogao biti malo potkovaniji što se tiče informacija o njima. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:27, 20. lipnja 2020. (CEST) == Jezici Indije i ljeta == Ciao Miha, <br> drago mi je da si dobro i pri dobrom humoru. Ova godina je nekako čudna svima nama. Nego da ne bih ubadao i pogrešno ti odgovorio zamoliću nekog suradnika koji to zna da ti se javi i tvoj problem ći biti riješen. I nadam se da će ovogodišnji vjetrovi puhati u tvoja jedra kada budeš išla na odmor.:) Poz^z--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 21:10, 19. lipnja 2020. (CEST) Ciao Miha,<br> ako nisi već vidjela suradnik Kubura je odgovorio na tvoje pitanje u [[Razgovor_sa_suradnikom:El_hombre#Jezici_ljeta|ovom]] postu. Nadam se da si zadovoljna odgovorom. Ostaj mi zdravo:) --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])</small> 19:16, 24. lipnja 2020. (CEST) == Pozdrav == Ala, kako je? Jie vruće? :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])</small> 00:24, 8. kolovoza 2020. (CEST) == Jesen == Bok, Miha! I ja tebi želim lijepu jesen, premda će joj trebati još par dana da službeno dođe [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] U načelu postoji pravilo da gdje god posvojni genitiv i posvojni pridjev znače isto i ne mijenjaju značenje sintagme treba dati prednost posvojnom pridjevu (kao npr. državljanin Švedske – švedski državljanin). Međutim, postoje iznimke, kao npr. pučki komandant i komandant puka ili praznik rada i radni praznik, koji ne prenose isto značenje. E sad, što se vladara tiče... Pitanje je koliko se pridjev i posvojni G razlikuju kad su nazivi naroda nad kojima netko vlada u pitanju. Npr., prema [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1667 ovoj natuknici] Alfons VIII. treba ostati u konstrukciji s posvojnim genitivom jer se spominju dvije riječi (kralj Kastilje i Leona). K tome, ne moramo ići u opskurne vode da vidimo neke stvari; Charlesa zovu princem (od) Walesa, vojvodom (od) Cornwalla, vojvodom (od) Rothesayja, ali ne toliko velškim princem, kornvolsko-rofesijskim vojvodom... Diana je dobila titulu princeza (od) Walesa, a sama nije podrijetlom bila Velšanka. Dakle, u načelu doista ide posvojni pridjev, ali valja imati na umu mijenja li se značenje. Pretpostavljam da se bolje razumiješ u osobe o kojima si pisala biografije od mene, pa tebi prepuštam da odlučiš koliko je značenje isto ili različito. Moguće je i da su neki nazivi ustaljeni, pa ih nema smisla mijenjati [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:01, 20. rujna 2020. (CEST) == Godina nova neka bude... godina iz snova! == Ne zamjeram ti nimalo [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Hvala ti najljepša! Želim ti sve najbolje u novoj godini (eto, i ja kasnim pomalo, ali godina još nije gotova, idućih 11 mjeseci čini skoro 92 % cijele godine [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]) --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 12:02, 26. siječnja 2021. (CET) == Re:Buba == Nema na čemu! :) I tebi želim puno sreće, zdravlja i uspjeha u novoj 2021. godini! --[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:15, 27. siječnja 2021. (CET) == Re:Grofica == Eleonora, grofica Bara... Utopila se u bari [[Datoteka:Face-devil-grin.svg|20px]] Oprosti, nisam mogao odoljeti, jednostavno me mamilo da napravim malo morbidniju šalu... Ukratko: preusmjeravanje je izbrisano, morao sam samo premjestiti neke poveznice prije brisanja, ali govorimo o svega četiri članka [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:21, 8. veljače 2021. (CET) == 8. mart == Draga Miha, ne znam jesi li danas tu, ali želim ti sretan Dan žena, uživaj! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 11:56, 8. ožujka 2021. (CET) == Adelaide == Riješeno, isprike na čekanju, jučer sam bio pretrpan poslom... --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 17:05, 10. travnja 2021. (CEST) == Louis od Vermandoisa == Redirect je izbrisan! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti na lijepim željama, i ja tebi želim ugodno ljeto, bez ikakvih pošasti [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune,'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 22:10, 12. srpnja 2021. (CEST) == Autumn == Zahvaljujem! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] {{Sakrij-početak|Jesenji poklon}} ''Neka t' jesen ova dođe u sto boja;'' <br> ''Lišće sve iz snova nek' pada bez broja'' <br> ''To je želja moja: nek' ti duša živi'' <br> ''I dobu spokoja rado da se divi.'' <br> ''Da ti dani sivi ne ukradu elan,'' <br> ''U srcu oživi vedrine vječan stan.'' <br> ''Nek' ti je svaki dan i život sreće pun,'' <br> ''Jad nek' ti bude stran: to ti želi... Neptun.'' {{Sakrij-kraj}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 17:10, 6. rujna 2021. (CEST) == Vilim... == Mogu te samo pitati zašto si napravila [[Posebno:Diff/6077403|ovo]]? Taj je kralj zasigurno poznatiji pod imenom "Vilim I. Osvajač", zar ne? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 13:02, 1. listopada 2021. (CEST) Ma joj, bez sekirancije! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Pitao sam te jer su određene povijesne ličnosti jednostavno poznatije po, recimo to tako, počasnim imenima. Tako imamo i Karla Velikoga, Pipina Maloga, Ivanu Orleansku, pa tako i Vilima I. Osvajača [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Wikipedija kao projekt inače funkcionira prema načelu "nazovi članak po najpoznatijem imenu" (sjeti se svih članaka o reperima, teško da će se neki članak baš zvati "Belcalis Almánzar", prije ćeš naletjeti na Cardi B), tako da ni Vilim nije iznimka. Naravno da inače njegujemo svojevrsnu dosljednost, ali ima slučajeva kad ona pada u drugi plan zbog zastupljenosti teme (to ionako najlakše možeš provjeriti u drugim enciklopedijama). Doduše, to ne znači da u članku ne mogu biti navedeni različiti nazivi (u uvodnom paragrafu na en.wiki piše "William I", a poslije toga "uglavnom poznat po imenu..."). Eto, ako se ne ljutiš, vratit ću članak na stari naziv, ali preusmjeravanje neću brisati. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 18:53, 1. listopada 2021. (CEST) ==Konstans I.== Ciao Mychele, nadam se da si dobro. Htio bi ti skrenuti pažnju na jedan detalj. Uvrstila si [[Konstans I.|Konstansa I.]] u kategoriju talijanskih LGBT osoba. Sorry, ali mislim da je to pogrešno, zato što suvremena Italija nije ni pravno, ni etnički slijednik Rimskog Carstva (suvremena Italija je etnička mješavina Rimljana, Longobarda, Etrušćana, Gota, Kelta, Španjolaca, Normana, Saracena, Francuza...). Drugo, Konstans I. etnički nije bio Rimljanin. Otac Konstantin Veliki rođen je u suvremenom Nišu i bio je ilirskog podrijetla, majka mu je bila Grkinja. On sam vjerojatno je rođen u Konstantinopolisu, dakle ni etnički ni kulturno ga ne možemo smatrati Talijanom, pogotovo ne s ovakvim vremenskim odmakom. Ok, Valentina Nappi, ali Konstans I. ne bi trebao biti u ovoj kategoriji. LP.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 22:09, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Sve pet Mychele, ne vodimo nikakav rat ni konfrontaciju :), samo razmjenjujemo mišljenja. Iskreno, čudi me da na engleskoj Wikipediji postoji kategorija "LGBT Roman Emperors" kao podkategorija "LGBT people from Italy". Vremenski odmak je prevelik i meni instinktivno "ne sjeda" ta projekcija Rimskog Carstva na Italiju. To mi je otprilike kao da povezujem Antički Egipat sa suvremenim Egiptom ili Babilonsko Carstvo s Irakom (u smislu državnog kontinuiteta). Ja bi iskreno uklonio rimske careve iz te kategorije, ali odluči ti, ja neću intervenirati. [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:20, 2. kolovoza 2022. (CEST) 7z1ypo5uaoru6nxz7jqfnf2wa6f2vmz 0 582015 6436782 6434469 2022-08-03T10:23:24Z Croxyz 205325 /* Osnivanja */ wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Šport|1916}} == Svijet == === Natjecanja === ==== Svjetska natjecanja ==== * [[VI. Olimpijske igre – Berlin 1916.]] odgođene su zbog [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. ==== Kontinentska natjecanja ==== ===== Europska natjecanja ===== <!-- otkomentirati po potrebi ===== Afrička natjecanja ===== ===== Američka natjecanja ===== ===== Australska natjecanja ===== ===== Azijska natjecanja ===== --> === Osnivanja === * [[CONMEBOL]], vršna [[nogomet]]na organizacijanu [[Južna Amerika|Južnoj Americi]] * [[FK Bodø/Glimt]], norveški nogometni klub * [[RCD Mallorca]], španjolski nogometni klub === Rekordi === <!-- svjetski, olimpijski, kontinetalni i dr. --> === Nagrade === === Ostali događaji === === Rođenja === === Smrti === == Hrvatska i u Hrvata == === Natjecanja === <!-- Pobjednici i osvajači medalja u nacionalnim natjecanjima --> ==== Timski športovi ==== ==== Pojedinačni športovi ==== === Osnivanja === * [[NK Junak|NK Junak Sinj]], hrvatski nogometni klub * [[NK Slavija Osijek|Slavija Osijek]], hrvatski nogometni klub === Rekordi === === Nagrade === === Ostali događaji === === Rođenja === === Smrti === == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = 1916 in sports | commonscathr = Šport u 1916. }} o1hcljbm1amc68ax5i1jigusvox2pdm 0 582731 6436535 6215380 2022-08-02T18:41:05Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Nina Donelli | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Nina Vodušek | Pseudonim = Nina | Rođenje = [[9. listopada]] [[1997.]] | Mjesto rođenja = [[]], [[Slovenja]] | Smrt = | Prebivalište = Zagreb | Instrument = | Žanr = [[zabavna glazba]], [[pop]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = 2014. - danas | Producentska_kuća = Croatia Records | Angažman = [[Bojan Dragojević]], [[Luka Kovačić]], [[Dušan Bačić]] | URL = [http://nina-donelli.com/ http://nina-donelli.com/] | nagrade = [[#Nagrade|Vidi popis nagrada]] | Značajni instrumenti = }} '''Nina Donelli''' ([[Slovenija]], [[9. listopada]] [[1997.]]) [[hrvatska]] i [[Slovenija|slovenska]] je [[pjevačica]]. === Početak solo karijere === Početkom [[2011.|2014.]] godine sklopila je suradnju sa srpskim [[Skladatelj|skladateljom]] [[Dušanom Bačićem|Dušanom Bačićem]], s kojim je realizirala svoj prvi singl "Zašto cure boli glava" === Uspješna 2015. godina === Godine [[2015.]] nakon prvog uspješnog singla "Zašto cure boli glava" snimila je drugi singl "Nina zovu me" koji ima preko 669.951 prikaz na [[Youtubu]]. === 2016. godina === Godine [[2016.]] snimila je četiri nova singla "Šalajdalaj", "Moje tijelo", "Zapalit ću klub", "Primitivac negativac" s tom pjesmom nastupa na [[CMC Festivalu]] u [[Vodicama]]. === 2017. godina === Godine [[2017.]] nastupat će [[CMC Festivalu]] u [[Vodice|Vodicama]] s pjesmom "Ako ako".Snimila je tri singla "Propala veza", "Božić je tu", "Na moj rođendan".Te iste godina izdaje svoj prvi album pod nazivom [[Glazba, ljubav, život]] [[2018.]] godina Nina ima uspješne koncerte u Hrvatskoj i izvan nje, a najavljuje nove pjesme i duete. === Albumi === 2017.-[[Glazba, ljubav, život]] === Pjesme === 2014.-[[Zašto cure boli glava]] 2015.-[[Nina zovu me]] 2016.-[[Šalajdalaj]] 2016.-[[Moje tijelo]] 2016.-[[Zapalit ću klub]] 2016.-[[Primitivac negativac]] 2017.-[[Ako ako]] 2017.-[[Propala veza]] 2017.-[[Božić je tu]] 2017.-[[Na moj rođendan]] 2017.- [[Glumica]] 2017.- [[Bogati tata]] ft. [[Djomla KS]] 2018.- [[Luda večer]] ft. Milo Stavros 2018.- [[Dalmatino]] 2018.- [[Ljubav nema kraj]] {{GLAVNIRASPORED:Donelli, Nina}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Slovenski pjevači]] 9w42qakvjyg6d13g0f6sgzgytye9ujh 1 585396 6436597 6325205 2022-08-02T21:41:51Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Razgovor:Moravka]] na [[Razgovor:Arnicinae]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor:Gorska moravka]] crj3jkft99mdmts11jtse9p3lm4qor4 6436601 6436597 2022-08-02T21:42:05Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Razgovor:Arnicinae]] na [[Razgovor:Moravka]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor:Gorska moravka]] crj3jkft99mdmts11jtse9p3lm4qor4 0 585402 6436594 5919230 2022-08-02T21:41:26Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Moravka'' | slika = Arnica montana 240708.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Madieae]] | subtribus =[[Arnicinae]] | subtribus_autorstvo =<small>B. G. Baldwin</small> | genus ='''''Arnica''''' | genus_autorstvo = <small>L., 1753</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Moravka''' (brđanka, veprina, [[Latinski jezik|lat.]] ''Arnica''), rod trajnica iz porodice [[Asteraceae]] raširen po [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Ime Arnica dolazi od grčke riječi <code>arnikos</code> (= janjeća koža) zbog njenih mekanih i dlakavih listova. Najvažnija vrsta [[brđanka (biljna vrsta)|brđanka]] (''[[Arnica montana]]'') zbog svoje ljekovitosti postala je ugrožena i zakonom zaštićena, zbog nesavjesnog sakupljanja. Ljekoviti su joj [[list]], [[korijen]] i [[cvijet]], a najviše se upotrebljava za zacijenljivanje [[rana]] od povreda i [[opeklina]]. Nas popisu su 32 vrste<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/47f9c9087b83d3294d210831533d7d71 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]</ref> == Vrste == {{div col|cols=4}} # ''[[Arnica acaulis]]'' # ''[[Arnica angustifolia]]'' # ''[[Arnica cernua]]'' # ''[[Arnica chamissonis]]'' # ''[[Arnica cordifolia]]'' # ''[[Arnica dealbata]]'' # ''[[Arnica discoidea]]'' # ''[[Arnica fulgens]]'' # ''[[Arnica gracilis]]'' # ''[[Arnica griscomii]]'' # ''[[Arnica intermedia]]'' # ''[[Arnica lanceolata]]'' # ''[[Arnica latifolia]]'' # ''[[Arnica lessingii]]'' # ''[[Arnica lonchophylla]]'' # ''[[Arnica longifolia]]'' # ''[[Arnica louiseana]]'' # ''[[Arnica mallotopus]]'' # ''[[Arnica mollis]]'' # ''[[Arnica montana]]'' # ''[[Arnica nevadensis]]'' # ''[[Arnica ovata]]'' # ''[[Arnica paniculata]]'' # ''[[Arnica parryi]]'' # ''[[Arnica porsildiorum]]'' # ''[[Arnica rydbergii]]'' # ''[[Arnica sachalinensis]]'' # ''[[Arnica sororia]]'' # ''[[Arnica spathulata]]'' # ''[[Arnica unalascensis]]'' # ''[[Arnica venosa]]'' # ''[[Arnica viscosa]]'' {{div col end}} {{commonscat|Arnica}} {{wikispecies|Arnica}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Brđanka| ]] [[Kategorija:Madieae]] 2zezbg430rphl1aze1vvrg0p7mpt35q 6436595 6436594 2022-08-02T21:41:51Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Moravka]] na [[Arnicinae]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Moravka'' | slika = Arnica montana 240708.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Madieae]] | subtribus =[[Arnicinae]] | subtribus_autorstvo =<small>B. G. Baldwin</small> | genus ='''''Arnica''''' | genus_autorstvo = <small>L., 1753</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Moravka''' (brđanka, veprina, [[Latinski jezik|lat.]] ''Arnica''), rod trajnica iz porodice [[Asteraceae]] raširen po [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Ime Arnica dolazi od grčke riječi <code>arnikos</code> (= janjeća koža) zbog njenih mekanih i dlakavih listova. Najvažnija vrsta [[brđanka (biljna vrsta)|brđanka]] (''[[Arnica montana]]'') zbog svoje ljekovitosti postala je ugrožena i zakonom zaštićena, zbog nesavjesnog sakupljanja. Ljekoviti su joj [[list]], [[korijen]] i [[cvijet]], a najviše se upotrebljava za zacijenljivanje [[rana]] od povreda i [[opeklina]]. Nas popisu su 32 vrste<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/47f9c9087b83d3294d210831533d7d71 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]</ref> == Vrste == {{div col|cols=4}} # ''[[Arnica acaulis]]'' # ''[[Arnica angustifolia]]'' # ''[[Arnica cernua]]'' # ''[[Arnica chamissonis]]'' # ''[[Arnica cordifolia]]'' # ''[[Arnica dealbata]]'' # ''[[Arnica discoidea]]'' # ''[[Arnica fulgens]]'' # ''[[Arnica gracilis]]'' # ''[[Arnica griscomii]]'' # ''[[Arnica intermedia]]'' # ''[[Arnica lanceolata]]'' # ''[[Arnica latifolia]]'' # ''[[Arnica lessingii]]'' # ''[[Arnica lonchophylla]]'' # ''[[Arnica longifolia]]'' # ''[[Arnica louiseana]]'' # ''[[Arnica mallotopus]]'' # ''[[Arnica mollis]]'' # ''[[Arnica montana]]'' # ''[[Arnica nevadensis]]'' # ''[[Arnica ovata]]'' # ''[[Arnica paniculata]]'' # ''[[Arnica parryi]]'' # ''[[Arnica porsildiorum]]'' # ''[[Arnica rydbergii]]'' # ''[[Arnica sachalinensis]]'' # ''[[Arnica sororia]]'' # ''[[Arnica spathulata]]'' # ''[[Arnica unalascensis]]'' # ''[[Arnica venosa]]'' # ''[[Arnica viscosa]]'' {{div col end}} {{commonscat|Arnica}} {{wikispecies|Arnica}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Brđanka| ]] [[Kategorija:Madieae]] 2zezbg430rphl1aze1vvrg0p7mpt35q 6436599 6436595 2022-08-02T21:42:04Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Arnicinae]] na [[Moravka]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Moravka'' | slika = Arnica montana 240708.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Madieae]] | subtribus =[[Arnicinae]] | subtribus_autorstvo =<small>B. G. Baldwin</small> | genus ='''''Arnica''''' | genus_autorstvo = <small>L., 1753</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Moravka''' (brđanka, veprina, [[Latinski jezik|lat.]] ''Arnica''), rod trajnica iz porodice [[Asteraceae]] raširen po [[Europa|Europi]] i [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. Ime Arnica dolazi od grčke riječi <code>arnikos</code> (= janjeća koža) zbog njenih mekanih i dlakavih listova. Najvažnija vrsta [[brđanka (biljna vrsta)|brđanka]] (''[[Arnica montana]]'') zbog svoje ljekovitosti postala je ugrožena i zakonom zaštićena, zbog nesavjesnog sakupljanja. Ljekoviti su joj [[list]], [[korijen]] i [[cvijet]], a najviše se upotrebljava za zacijenljivanje [[rana]] od povreda i [[opeklina]]. Nas popisu su 32 vrste<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/2017/browse/tree/id/47f9c9087b83d3294d210831533d7d71 Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist]</ref> == Vrste == {{div col|cols=4}} # ''[[Arnica acaulis]]'' # ''[[Arnica angustifolia]]'' # ''[[Arnica cernua]]'' # ''[[Arnica chamissonis]]'' # ''[[Arnica cordifolia]]'' # ''[[Arnica dealbata]]'' # ''[[Arnica discoidea]]'' # ''[[Arnica fulgens]]'' # ''[[Arnica gracilis]]'' # ''[[Arnica griscomii]]'' # ''[[Arnica intermedia]]'' # ''[[Arnica lanceolata]]'' # ''[[Arnica latifolia]]'' # ''[[Arnica lessingii]]'' # ''[[Arnica lonchophylla]]'' # ''[[Arnica longifolia]]'' # ''[[Arnica louiseana]]'' # ''[[Arnica mallotopus]]'' # ''[[Arnica mollis]]'' # ''[[Arnica montana]]'' # ''[[Arnica nevadensis]]'' # ''[[Arnica ovata]]'' # ''[[Arnica paniculata]]'' # ''[[Arnica parryi]]'' # ''[[Arnica porsildiorum]]'' # ''[[Arnica rydbergii]]'' # ''[[Arnica sachalinensis]]'' # ''[[Arnica sororia]]'' # ''[[Arnica spathulata]]'' # ''[[Arnica unalascensis]]'' # ''[[Arnica venosa]]'' # ''[[Arnica viscosa]]'' {{div col end}} {{commonscat|Arnica}} {{wikispecies|Arnica}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Brđanka| ]] [[Kategorija:Madieae]] 2zezbg430rphl1aze1vvrg0p7mpt35q 0 585864 6436583 6436021 2022-08-02T21:18:10Z Zeljko 1196 /* Tribusi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Glavočike cjevnjače'' | slika =Aster scaber sirayamagk03.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Aster scaber]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia ='''''Asteroideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>Lindl., 1829</small> | razdioba_stupanj =[[tribus]]i | razdioba = vidi [[#Tribusi|tekst]] | karta_raspon = }} '''Glavočike cjevnjače''' (cjevastocvjetne glavočike, [[Latinski jezik|lat.]] ''Asteroideae''), potporodica [[Glavočike|glavočika]] koje u glavicama imaju samo cjevaste cvjetove ili se na obodu nalaze i jezičasti cvjetovi. U Hrvatskoj je potporodica glavočika cjevnjača zastupljena s oko 80 rodova i više od 300 vrsta. Važniji predstavnici su [[stolisnik]], [[tratinčica]] i druge. == Tribusi == {{div col|cols=3}} # Subfamilia ''[[Asteroideae]]'' <small>(Cass.) Lindl.</small> ## Tribus ''[[Calenduleae]]'' <small>Cass.</small> ### ''[[Garuleum]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ### ''[[Dimorphotheca]]'' <small>Vaill.</small> (15 spp.) ### ''[[Gibbaria]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) ### ''[[Osteospermum]]'' <small>L.</small> (78 spp.) ### ''[[Calendula]]'' <small>L.</small> (13 spp.) ## Tribus ''[[Senecioneae]]'' <small>Cass.</small> ### Subtribus ''[[Abrotanellinae]]'' <small>H. Rob., G. D. Carr, R. M. King & A. M. Powell</small> #### ''[[Abrotanella]]'' <small>Cass.</small> (21 spp.) ### Subtribus ''[[Tussilagininae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Tussilago]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Petasites]]'' <small>L.</small> (18 spp.) #### ''[[Homogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Endocellion]]'' <small>Turcz. ex Herder</small> (2 spp.) #### ''[[Crocidium]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) #### ''[[Blennosperma]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) #### ''[[Ischnea]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) #### ''[[Tetradymia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Lepidospartum]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) #### ''[[Hoehnephytum]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) #### ''[[Luina]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Cacaliopsis]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Rainiera]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) #### ''[[Aequatorium]]'' <small>B. Nord.</small> (13 spp.) #### ''[[Paragynoxys]]'' <small>(Cuatrec.) Cuatrec.</small> (13 spp.) #### ''[[Gynoxys]]'' <small>Cass.</small> (116 spp.) #### ''[[Nordenstamia]]'' <small>Lundin</small> (17 spp.) #### ''[[Paracalia]]'' <small>Cuatrec.</small> (3 spp.) #### ''[[Angeldiazia]]'' <small>M. O. Dillon & Zapata</small> (1 sp.) #### ''[[Robinsonecio]]'' <small>T. M. Barkley & Janovec</small> (2 spp.) #### ''[[Roldana]]'' <small>La Llave</small> (65 spp.) #### ''[[Mixtecalia]]'' <small>Redonda-Mart., García-Mend. & D.Sandoval</small> (1 sp.) #### ''[[Telanthophora]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (12 spp.) #### ''[[Villasenoria]]'' <small>B. L. Clark</small> (1 sp.) #### ''[[Pittocaulon]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) #### ''[[Psacaliopsis]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (5 spp.) #### ''[[Psacalium]]'' <small>Cass.</small> (52 spp.) #### ''[[Pippenalia]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) #### ''[[Digitacalia]]'' <small>Pippen</small> (5 spp.) #### ''[[Yermo]]'' <small>Dorn</small> (1 sp.) #### ''[[Barkleyanthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (1 sp.) #### ''[[Arnoglossum]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) #### ''[[Rugelia]]'' <small>Shuttlew. ex Chapm.</small> (1 sp.) #### ''[[Nelsonianthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (2 spp.) #### ''[[Miricacalia]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) #### ''[[Parasenecio]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (70 spp.) #### ''[[Taimingasa]]'' <small>(Kitam.) C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) #### ''[[Japonicalia]]'' <small>C. Ren & Q. E. Yang</small> (3 spp.) #### ''[[Tephroseris]]'' <small>Rchb.</small> (47 spp.) #### ''[[Nemosenecio]]'' <small>(Kitam.) B. Nord.</small> (6 spp.) #### ''[[Sinosenecio]]'' <small>B. Nord.</small> (45 spp.) #### ''[[Hainanecio]]'' <small>Y. Liu & Q. E. Yang</small> (1 sp.) #### ''[[Vickifunkia]]'' <small>C.Ren, L.Wang, I.D.Illar. & Q.E.Yang</small> (10 spp.) #### ''[[Ligularia]]'' <small>Cass.</small> (145 spp.) #### ''[[Dicercoclados]]'' <small>C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Cremanthodium]]'' <small>Benth.</small> (77 spp.) #### ''[[Ligulariopsis]]'' <small>Y. L. Chen</small> (1 sp.) #### ''[[Farfugium]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### ''[[Sinacalia]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (3 spp.) #### ''[[Syneilesis]]'' <small>Maxim.</small> (7 spp.) #### ''[[Chersodoma]]'' <small>Phil.</small> (12 spp.) #### ''[[Dolichoglottis]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) #### ''[[Acrisione]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) #### ''[[Centropappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Bedfordia]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) #### ''[[Brachyglottis]]'' <small>J. R. Forst.& G. Forst.</small> (35 spp.) #### ''[[Lordhowea]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) #### ''[[Haastia]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) #### ''[[Papuacalia]]'' <small>Veldkamp</small> (17 spp.) #### ''[[Brachionostylum]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) #### ''[[Traversia]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Capelio]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) #### ''[[Caputia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (5 spp.) ### Subtribus ''[[Othonninae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Gymnodiscus]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) #### ''[[Othonna]]'' <small>L.</small> (96 spp.) #### ''[[Crassothonna]]'' <small>B. Nord.</small> (14 spp.) #### ''[[Euryops]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (102 spp.) #### ''[[Hertia]]'' <small>Neck.</small> (9 spp.) #### ''[[Lopholaena]]'' <small>DC.</small> (18 spp.) #### ''[[Stenops]]'' <small>B. Nord.</small> (2 spp.) #### ''[[Oligothrix]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Senecioniinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Dauresia]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (2 spp.) #### ''[[Cissampelopsis]]'' <small>(DC.) Miq.</small> (12 spp.) #### ''[[Synotis]]'' <small>(C. B. Clarke) C. Jeffrey & Y. L. Chen</small> (65 spp.) #### ''[[Senecio]]'' <small>L.</small> (1446 spp.) #### ''[[Hasteola]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) #### ''[[Aetheolaena]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) #### ''[[Culcitium]]'' <small>Humb. & Bonpl.</small> (5 spp.) #### ''[[Lasiocephalus]]'' <small>Willd. ex Schltdl.</small> (4 spp.) #### ''[[Iocenes]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Chaetacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) #### ''[[Haplosticha]]'' <small>Phil.</small> (3 spp.) #### ''[[Robinsonia]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) #### ''[[Scapisenecio]]'' <small>Schmidt-Leb.</small> (5 spp.) #### ''[[Erechtites]]'' <small>Raf.</small> (28 spp.) #### ''[[Cadiscus]]'' <small>E. Mey. ex DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Crassocephalum]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) #### ''[[Arrhenechthites]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) #### ''[[Dendrocacalia]]'' <small>(Nakai) Nakai</small> (1 sp.) #### ''[[Io (biljni rod)|Io]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Austrosynotis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (1 sp.) #### ''[[Mikaniopsis]]'' <small>Milne-Redh.</small> (15 spp.) #### ''[[Phaneroglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Oresbia]]'' <small>Cron & B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Dendrosenecio]]'' <small>(Hauman ex Hedberg) B. Nord.</small> (12 spp.) #### ''[[Adenostyles]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) #### ''[[Dolichorrhiza]]'' <small>(Pojark.) Galushko</small> (4 spp.) #### ''[[Caucasalia]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) #### ''[[Iranecio]]'' <small>B. Nord.</small> (4 spp.) #### ''[[Turanecio]]'' <small>Hamzaoglu</small> (12 spp.) #### ''[[Pojarkovia]]'' <small>Askerova</small> (1 sp.) #### ''[[Curio]]'' <small>P. V. Heath</small> (21 spp.) #### ''[[Delairea]]'' <small>Lem.</small> (2 spp.) #### ''[[Gynura]]'' <small>Cass.</small> (53 spp.) #### ''[[Solanecio]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (17 spp.) #### ''[[Kleinia]]'' <small>Mill.</small> (55 spp.) #### ''[[Steirodiscus]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) #### ''[[Lamprocephalus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Cineraria]]'' <small>L.</small> (49 spp.) #### ''[[Mesogramma]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Bolandia]]'' <small>Cron</small> (5 spp.) #### ''[[Bertilia]]'' <small>Cron</small> (1 sp.) #### ''[[Stilpnogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Pladaroxylon]]'' <small>(Endl.) Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Lachanodes]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Pericallis]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (16 spp.) #### ''[[Emilia]]'' <small>Cass.</small> (124 spp.) #### ''[[Psednotrichia]]'' <small>Hiern</small> (3 spp.) #### ''[[Packera]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (76 spp.) #### ''[[Bethencourtia]]'' <small>Choisy</small> (3 spp.) #### ''[[Jacobaea]]'' <small>Mill.</small> (64 spp.) #### ''[[Monticalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (81 spp.) #### ''[[Faujasia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### ''[[Eriotrix]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Faujasiopsis]]'' <small>C. Jeffrey</small> (3 spp.) #### ''[[Parafaujasia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (2 spp.) #### ''[[Hubertia]]'' <small>Bory</small> (24 spp.) #### ''[[Humbertacalia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (9 spp.) #### ''[[Pentacalia]]'' <small>Cass.</small> (164 spp.) #### ''[[Dresslerothamnus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) #### ''[[Ortizacalia]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) #### ''[[Scrobicaria]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Lomanthus]]'' <small>B. Nord. & Pelser</small> (21 spp.) #### ''[[Misbrookea]]'' <small>Funk</small> (1 sp.) #### ''[[Werneria]]'' <small>Kunth</small> (29 spp.) #### ''[[Anticona]]'' <small>E. Linares, J. Campos & A. Galán</small> (1 sp.) #### ''[[Xenophyllum]]'' <small>Funk</small> (23 spp.) #### ''[[Arbelaezaster]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) #### ''[[Caxamarca]]'' <small>M. O. Dillon & A. Sagást.</small> (2 spp.) #### ''[[Cabreriella]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) #### ''[[Dorobaea]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Garcibarrigoa]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudogynoxys]]'' <small>(Greenm.) Cabrera</small> (16 spp.) #### ''[[Talamancalia]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (2 spp.) #### ''[[Charadranaetes]]'' <small>Janovec & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Jessea]]'' <small>H. Rob. & Cuatrec.</small> (4 spp.) #### ''[[Graphistylis]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) #### ''[[Dendrophorbium]]'' <small>(Cuatrec.) C. Jeffrey</small> (84 spp.) #### ''[[Herodotia]]'' <small>Urb. & Ekman</small> (1 sp.) #### ''[[Mattfeldia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Zemisia]]'' <small>B. Nord</small>. (2 spp.) #### ''[[Ekmaniopappus]]'' <small>Borhidi</small> (1 sp.) #### ''[[Nesampelos]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) #### ''[[Elekmania]]'' <small>B. Nord.</small> (9 spp.) #### ''[[Leonis]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Antillanthus]]'' <small>B. Nord.</small> (17 spp.) #### ''[[Herreranthus]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Lundinia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Jacmaia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Odontocline]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) #### ''[[Ignurbia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Oldfeltia]]'' <small>B. Nord. & Lundin</small> (1 sp.) #### ''[[Shafera]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Doroniceae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Doronicum]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ## Tribus ''[[Anthemideae]]'' <small>Cass.</small> ### Subtribus ''[[Osmitopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> #### ''[[Osmitopsis]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ### Subtribus ''[[Cotulinae]]'' <small>Kitt.</small> #### ''[[Schistostephium]]'' <small>Less.</small> (8 spp.) #### ''[[Soliva]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) #### ''[[Leptinella]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) #### ''[[Cotula]]'' <small>L.</small> (58 spp.) #### ''[[Hilliardia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Hippia]]'' <small>L.</small> (9 spp.) #### ''[[Adenanthellum]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Inezia]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) #### ''[[Thaminophyllum]]'' <small>Harv.</small> (3 spp.) #### ''[[Lidbeckia]]'' <small>Bergius</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Ursiniinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> #### ''[[Ursinia]]'' <small>Gaertn.</small> (44 spp.) ### Subtribus ''[[Inulantherinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> #### ''[[Inulanthera]]'' <small>Källersjö</small> (9 spp.) ### Subtribus ''[[Athanasiinae]]'' <small>Lindl. ex Pfeiff.</small> #### ''[[Eriocephalus]]'' <small>L.</small> (32 spp.) #### ''[[Adenoglossa]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Lasiospermum]]'' <small>Lag.</small> (4 spp.) #### ''[[Hymenolepis]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) #### ''[[Athanasia]]'' <small>L.</small> (41 spp.) #### ''[[Leucoptera]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Phymasperminae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> #### ''[[Phymaspermum]]'' <small>Less.</small> (24 spp.) #### ''[[Gymnopentzia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Eumorphia]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Pentziinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> #### ''[[Myxopappus]]'' <small>Källersjö</small> (2 spp.) #### ''[[Marasmodes]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) #### ''[[Cymbopappus]]'' <small>B. Nord.</small> (3 spp.) #### ''[[Pentzia]]'' <small>Thunb.</small> (31 spp.) #### ''[[Oncosiphon]]'' <small>Källersjö</small> (8 spp.) #### ''[[Foveolina]]'' <small>Källersjö</small> (5 spp.) ### Subtribus ''[[Handeliinae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> #### ''[[Ugamia]]'' <small>Pavlov</small> (1 sp.) #### ''[[Cancrinia]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (7 spp.) #### ''[[Microcephala]]'' <small>Pobed.</small> (4 spp.) #### ''[[Trichanthemis]]'' <small>Regel & Schmalh.</small> (10 spp.) #### ''[[Richteria]]'' <small>Kar. & Kir.</small> (10 spp.) #### ''[[Tanacetopsis]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk</small> (24 spp.) #### ''[[Lepidolopsis]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) #### ''[[Allardia]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) #### ''[[Sclerorhachis]]'' <small>(Rech. fil.) Rech. fil.</small> (7 spp.) #### ''[[Polychrysum]]'' <small>(Tzvelev) Kovalevsk.</small> (1 sp.) #### ''[[Handelia]]'' <small>Heimerl</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudohandelia]]'' <small>Tzvelev</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Artemisiinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Lepidolopha]]'' <small>C. Winkl.</small> (8 spp.) #### ''[[Elachanthemum]]'' <small>Y. Ling & Y. R. Ling</small> (1 sp.) #### ''[[Arctanthemum]]'' <small>(Tzvelev) Tzvelev</small> (3 spp.) #### ''[[Ajania]]'' <small>Poljakov</small> (40 spp.) #### ''[[Ajaniopsis]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) #### ''[[Leucanthemella]]'' <small>Tzvelev</small> (2 spp.) #### ''[[Crossostephium]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Delwiensia]]'' <small>W. A. Weber & R. C. Wittmann</small> (1 sp.) #### ''[[Artemisia]]'' <small>L.</small> (485 spp.) #### ''[[Nipponanthemum]]'' <small>(Kitam.) Kitam.</small> (1 sp.) #### ''[[Artemisiella]]'' <small>Ghafoor</small> (1 sp.) #### ''[[Phaeostigma]]'' <small>Muldashev</small> (3 spp.) #### ''[[Turaniphytum]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) #### ''[[Mausolea]]'' <small>Bunge ex Poljakov</small> (1 sp.) #### ''[[Hippolytia]]'' <small>Poljakov</small> (19 spp.) #### ''[[Neopallasia]]'' <small>Poljakov</small> (1 sp.) #### ''[[Chrysanthemum]]'' <small>L.</small> (40 spp.) #### ''[[Opisthopappus]]'' <small>C. Shih</small> (1 sp.) #### ''[[Tridactylina]]'' <small>(DC.) Sch. Bip.</small> (1 sp.) #### ''[[Kaschgaria]]'' <small>Poljakov</small> (2 spp.) #### ''[[Filifolium]]'' <small>Kitam.</small> (1 sp.) #### ''[[Stilpnolepis]]'' <small>Krasch.</small> (1 sp.) #### ''[[Brachanthemum]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ### Subtribus ''[[Brocchiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> #### ''[[Brocchia]]'' <small>Vis.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Vogtiinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> #### ''[[Vogtia]]'' <small>Oberpr. & Sonboli</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Matricariinae]]'' <small>Willk.</small> #### ''[[Matricaria]]'' <small>L.</small> (5 spp.) #### ''[[Heliocauta]]'' <small>Humphries</small> (1 sp.) #### ''[[Anacyclus]]'' <small>L.</small> (9 spp.) #### ''[[Achillea]]'' <small>L.</small> (138 spp.) ### Subtribus ''[[Anthemidinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Gonospermum]]'' <small>Less.</small> (7 spp.) #### ''[[Tanacetum]]'' <small>L.</small> (140 spp.) #### ''[[Xylanthemum]]'' <small>Tzvelev</small> (7 spp.) #### ''[[Archanthemis]]'' <small>Lo Presti & Oberpr.</small> (4 spp.) #### ''[[Nananthea]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Anthemis]]'' <small>L.</small> (161 spp.) #### ''[[Tripleurospermum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (41 spp.) #### ''[[Cota]]'' <small>J. Gay</small> (37 spp.) ### Subtribus ''[[Leucanthemopsidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> #### ''[[Castrilanthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (1 sp.) #### ''[[Hymenostemma]]'' <small>Kunze ex Willk.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucanthemopsis]]'' <small>(Giroux) Heywood</small> (10 spp.) #### ''[[Prolongoa]]'' <small>Boiss.</small> (1 sp.) #### ''[[Phalacrocarpum]]'' <small>(DC.) Willk.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Lonadinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> #### ''[[Lonas]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Lepidophorinae]]'' <small>Oberpr. & Töpfer</small> #### ''[[Lepidophorum]]'' <small>Neck.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Leucantheminae]]'' <small>K. Bremer & Humphries</small> #### ''[[Daveaua]]'' <small>Willk. ex Mariz</small> (1 sp.) #### ''[[Otospermum]]'' <small>Willk.</small> (1 sp.) #### ''[[Mauranthemum]]'' <small>Vogt & Oberpr.</small> (4 spp.) #### ''[[Rhodanthemum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (15 spp.) #### ''[[Leucanthemum]]'' <small>Hill</small> (51 spp.) #### ''[[Plagius]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (3 spp.) #### ''[[Coleostephus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Glossopappus]]'' <small>Kunze</small> (1 sp.) #### ''[[Chrysanthoglossum]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (2 spp.) #### ''[[Chlamydophora]]'' <small>Ehrenb. ex Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Heteromera]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Santolininae]]'' <small>Willk.</small> #### ''[[Santolina]]'' <small>L.</small> (26 spp.) #### ''[[Rhetinolepis]]'' <small>Coss.</small> (1 sp.) #### ''[[Mecomischus]]'' <small>Coss. ex Benth. & Hook. fil.</small> (2 spp.) #### ''[[Cladanthus]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) #### ''[[Chamaemelum]]'' <small>Mill.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Glebionidinae]]'' <small>Oberpr. & Himmelr.</small> #### ''[[Endopappus]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) #### ''[[Otoglyphis]]'' <small>Pomel</small> (2 spp.) #### ''[[Nivellea]]'' <small>B. H. Wilcox, K. Bremer & Humphries</small> (1 sp.) #### ''[[Heteranthemis]]'' <small>Schott</small> (1 sp.) #### ''[[Argyranthemum]]'' <small>Webb ex Sch. Bip.</small> (24 spp.) #### ''[[Glebionis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ## Tribus ''[[Astereae]]'' <small>Cass.</small> ### Subtribus ''[[Printziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Printzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Denekiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Denekia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Nannoglottidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Nannoglottis]]'' <small>Maxim.</small> (9 spp.) ### Subtribus ''[[Mairiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Mairia]]'' <small>Nees</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Chiliotrichinae]]'' <small>Bonifacio</small> #### ''[[Llerasia]]'' <small>Triana</small> (14 spp.) #### ''[[Nardophyllum]]'' <small>(Hook. & Arn.) Hook. & Arn.</small> (6 spp.) #### ''[[Aylacophora]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Cabreraea]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) #### ''[[Chiliophyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) #### ''[[Chiliotrichiopsis]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) #### ''[[Lepidophyllum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### ''[[Chiliotrichum]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Haroldia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) #### ''[[Katinasia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Celmisiinae]]'' <small>Saldivia</small> #### ''[[Celmisia]]'' <small>Cass.</small> (69 spp.) #### ''[[xCelmearia]]'' <small>Heenan</small> (0 sp.) #### ''[[Damnamenia]]'' <small>Given</small> (1 sp.) #### ''[[Pleurophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) #### ''[[Pachystegia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Oritrophiinae]]'' <small>Neson</small> #### ''[[Oritrophium]]'' <small>(Kunth) Cuatrec.</small> (24 spp.) #### ''[[Novenia]]'' <small>Freire</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Pteroniinae]]'' <small>Neson</small> #### ''[[Pteronia]]'' <small>L.</small> (76 spp.) ### Subtribus ''[[Homochrominae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Felicia]]'' <small>Cass.</small> (89 spp.) #### ''[[Polyarrhena]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### ''[[Zyrphelis]]'' <small>Cass.</small> (25 spp.) #### ''[[Amellus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) #### ''[[Poecilolepis]]'' <small>Grau</small> (2 spp.) #### ''[[Nolletia]]'' <small>Cass.</small> (14 spp.) #### ''[[Chrysocoma]]'' <small>L.</small> (20 spp.) #### ''[[Heteromma]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Engleria]]'' <small>O. Hoffm.</small> (2 spp.) #### ''[[Jeffreya]]'' <small>Wild</small> (2 spp.) #### ''[[Roodebergia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) #### ''[[Melanodendron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Commidendrum]]'' <small>Burch. ex DC.</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Madagasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Madagaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) #### ''[[Rochonia]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Vernoniopsis]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Iranoasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Iranoaster]]'' <small>Kaz.-Osaloo, Farhani & Mozaff.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Afroasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Afroaster]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (18 spp.) ### Subtribus ''[[Formaniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Formania]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Eschenbachiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Eschenbachia]]'' <small>Moench</small> (11 spp.) #### ''[[Thespis]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Grangeinae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Ceruana]]'' <small>Forssk.</small> (1 sp.) #### ''[[Dichrocephala]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Grangea]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) #### ''[[Grangeopsis]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) #### ''[[Grauanthus]]'' <small>Fayed</small> (2 spp.) #### ''[[Colobanthera]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) #### ''[[Dactyotrichia]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) #### ''[[Gyrodoma]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) #### ''[[Mtonia]]'' <small>Beentje</small> (1 sp.) #### ''[[Nidorella]]'' <small>Cass.</small> (30 spp.) #### ''[[Conyza]]'' <small>p. p.</small> (1 sp.) #### ''[[Conyza]]'' <small>s. lat.</small> (42 spp.) #### ''[[Rhamphogyne]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### ''[[Heteroplexis]]'' <small>C. C. Chang</small> (3 spp.) #### ''[[Microglossa]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) #### ''[[Sarcanthemum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### ''[[Welwitschiella]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) #### ''[[Psiadia]]'' <small>Jacq.</small> (64 spp.) ### Subtribus ''[[Chamaegerinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Chamaegeron]]'' <small>Schrenk</small> (4 spp.) #### ''[[Lachnophyllum]]'' <small>Bunge</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Bellidinae]]'' <small>Willk.</small> #### ''[[Bellis]]'' <small>L.</small> (14 spp.) #### ''[[Bellidiastrum]]'' <small>Scop.</small> (1 sp.) #### ''[[Bellium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) #### ''[[Galatella]]'' <small>Cass.</small> (32 spp.) #### ''[[Crinitaria]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### ''[[Tripolium]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) #### ''[[Kitamuria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Lagenophorinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Keysseria]]'' <small>Lauterb.</small> (10 spp.) #### ''[[Piora]]'' <small>J. Kost.</small> (1 sp.) #### ''[[Pytinicarpa]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) #### ''[[Lagenophora]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) #### ''[[Solenogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Lagenocypsela]]'' <small>Swenson & K. Bremer</small> (2 spp.) #### ''[[Novaguinea]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Brachyscominae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Brachyscome ]]'' <small>Cass.</small> (102 spp.) #### ''[[Ceratogyne ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) #### ''[[Roebuckiella ]]'' <small>P. S. Short</small> (9 spp.) #### ''[[Erodiophyllum ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Calotis ]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) #### ''[[Peripleura ]]'' <small>(N. T. Burb.) G. L. Nesom</small> (9 spp.) #### ''[[Tetramolopium ]]'' <small>Nees</small> (38 spp.) #### ''[[Vittadinia ]]'' <small>A. Rich.</small> (22 spp.) #### ''[[Isoetopsis ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) #### ''[[Elachanthus ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) #### ''[[Chondropyxis ]]'' <small>D. A. Cooke</small> (1 sp.) #### ''[[Minuria ]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) #### ''[[Kippistia ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Achnophora ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Camptacra ]]'' <small>N. T. Burb.</small> (4 spp.) #### ''[[Dichromochlamys ]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) #### ''[[Dimorphocoma ]]'' <small>F. Muell. & Tate</small> (1 sp.) #### ''[[Hullsia ]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) #### ''[[Iotasperma ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Pilbara ]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) #### ''[[Ixiochlamys ]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (4 spp.) #### ''[[Pappochroma ]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) #### ''[[Remya ]]'' <small>Hillebr. ex Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) #### ''[[Olearia ]]'' <small>Moench</small> (155 spp.) #### ''[[Landerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (10 spp.) #### ''[[Neolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) #### ''[[Phaseolaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) #### ''[[Walsholaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (4 spp.) #### ''[[Muellerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Spongotrichum ]]'' <small>(DC.) Nees ex Spach</small> (2 spp.) #### ''[[Linealia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Vicinia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Wollemiaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Ephedrides ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Asterinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Neobrachyactis]]'' <small>Brouillet</small> (4 spp.) #### ''[[Psychrogeton]]'' <small>Boiss.</small> (27 spp.) #### ''[[Callistephus]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### ''[[Cordiofontis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) #### ''[[Sinosidus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (8 spp.) #### ''[[Helodeaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) #### ''[[Myriactis]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) #### ''[[Metamyriactis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (6 spp.) #### ''[[Geothamnus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Tibetiodes]]'' <small>G. L. Nesom</small> (27 spp.) #### ''[[Griersonia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) #### ''[[Chlamydites]]'' <small>J. R. Drumm.</small> (1 sp.) #### ''[[Iteroloba]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Yonglingia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Arctogeron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Asterothamnus]]'' <small>Novopokr.</small> (7 spp.) #### ''[[Kemulariella]]'' <small>Tamamsch.</small> (6 spp.) #### ''[[Rhinactinidia]]'' <small>Novopokr.</small> (2 spp.) #### ''[[Sinobouffordia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Chaochienchangia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Cardiagyris]]'' <small>G. L. Nesom</small> (9 spp.) #### ''[[Aster]]'' <small>L.</small> (98 spp.) #### ''[[Rhynchospermum]]'' <small>Reinw.</small> (1 sp.) #### ''[[Miyamayomena]]'' <small>Kitam.</small> (3 spp.) #### ''[[Turczaninowia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Kalimeris]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (5 spp.) #### ''[[Heteropappus]]'' <small>Less.</small> (16 spp.) #### ''[[Sheareria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Baccharidinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Baccharis]]'' <small>L.</small> (445 spp.) #### ''[[Pseudobaccharis]]'' <small>Cabrera</small> (7 spp.) #### ''[[Exostigma]]'' <small>G. Sancho</small> (2 spp.) #### ''[[Hinterhubera]]'' <small>Sch. Bip.</small> (9 spp.) #### ''[[Laestadia]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) #### ''[[Blakiella]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) #### ''[[Flosmutisia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) #### ''[[Linochilus]]'' <small>Bentham</small> (60 spp.) #### ''[[Laennecia]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) #### ''[[Westoniella]]'' <small>Cuatrec.</small> (6 spp.) #### ''[[Talamancaster]]'' <small>Pruski</small> (6 spp.) #### ''[[Aztecaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Archibaccharis]]'' <small>Heering</small> (37 spp.) #### ''[[Plagiocheilus]]'' <small>Arn. ex DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Diplostephium]]'' <small>Kunth</small> (53 spp.) #### ''[[Parastrephia]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) #### ''[[Floscaldasia]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) #### ''[[Guynesomia]]'' <small>Bonif. & G. Sancho</small> (1 sp.) #### ''[[Kieslingia]]'' <small>Faúndez, Saldivia & Martic.</small> (1 sp.) #### ''[[Pacifigeron]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Podocoma]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### ''[[Microgyne]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) #### ''[[Sommerfeltia]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) #### ''[[Asteropsis]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) #### ''[[Inulopsis]]'' <small>O. Hoffm.</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Doellingeriinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Doellingeria]]'' <small>Nees</small> (13 spp.) ### Subtribus ''[[Oclemeninae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Oclemena]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Egletinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Egletes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Pentachaetinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Pentachaeta]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) #### ''[[Rigiopappus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Tracyina]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) #### ''[[Ericameria]]'' <small>Nutt.</small> (37 spp.) ### Subtribus ''[[Solidagininae]]'' <small>O. Hoffm.</small> #### ''[[Eastwoodia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) #### ''[[Columbiadoria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Sericocarpus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) #### ''[[Cuniculotinus]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (1 sp.) #### ''[[Acamptopappus]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Amphipappus]]'' <small>Torr. ex A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Chrysothamnus]]'' <small>Nutt.</small> (9 spp.) #### ''[[Bathysanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Solidago]]'' <small>L.</small> (147 spp.) #### ''[[Chrysoma]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) #### ''[[Stenotus]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) #### ''[[Nestotus]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (3 spp.) #### ''[[Petradoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) #### ''[[Toiyabea]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (4 spp.) #### ''[[Oreochrysum]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Lorandersonia]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (6 spp.) #### ''[[Tonestus]]'' <small>A. Nels.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Ionactinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Ionactis]]'' <small>Greene</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Chaetopappinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Chaetopappa]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) #### ''[[Monoptilon]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Astranthiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Townsendia]]'' <small>Hook.</small> (30 spp.) #### ''[[Astranthium]]'' <small>Nutt.</small> (11 spp.) #### ''[[Dichaetophora]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Geissolepinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Geissolepis]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Chrysopsidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Pityopsis]]'' <small>Nutt.</small> (12 spp.) #### ''[[Bradburia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Chrysopsis]]'' <small>(Nutt.) Elliott</small> (10 spp.) #### ''[[Noticastrum]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) #### ''[[Croptilon]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) #### ''[[Heterotheca]]'' <small>Cass.</small> (70 spp.) #### ''[[Osbertia]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) #### ''[[Tomentaurum]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Conyzinae]]'' <small>Horan.</small> #### ''[[Erigeron]]'' <small>L.</small> (486 spp.) #### ''[[Aphanostephus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Apopyros]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Hysterionica]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) #### ''[[Neja]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) #### ''[[Leptostelma]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Gutierreziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Gundlachia]]'' <small>A. Gray</small> (5 spp.) #### ''[[Aquilula]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Gymnosperma]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Amphiachyris]]'' <small>(DC.) Nutt.</small> (2 spp.) #### ''[[Medranoa]]'' <small>Urbatsch & R. P. Roberts</small> (5 spp.) #### ''[[Thurovia]]'' <small>Rose</small> (1 sp.) #### ''[[Bigelowia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Gutierrezia]]'' <small>Lag.</small> (35 spp.) #### ''[[Euthamia]]'' <small>Elliott</small> (13 spp.) ### Subtribus ''[[Boltoniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Chloracantha]]'' <small>G. L. Nesom, Y. B. Suh, D. R. Morgan, S. D. Sundb. & B. B. Simpson</small> (4 spp.) #### ''[[Batopilasia]]'' <small>G. L. Nesom & Noyes</small> (1 sp.) #### ''[[Boltonia]]'' <small>L´Hér.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Symphyotrichinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Canadanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Ampelaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Almutaster]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (1 sp.) #### ''[[Psilactis]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) #### ''[[Symphyotrichum]]'' <small>Nees</small> (98 spp.) #### ''[[Sanrobertia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Machaerantherinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> #### ''[[Oreostemma]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) #### ''[[Eurybia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (27 spp.) #### ''[[Triniteurybia]]'' <small>Brouillet, Urbatsch & R. P. Roberts</small> (1 sp.) #### ''[[Machaeranthera]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) #### ''[[Leucosyris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) #### ''[[Xylorhiza]]'' <small>Nutt.</small> (10 spp.) #### ''[[Oonopsis]]'' <small>Greene</small> (5 spp.) #### ''[[Dieteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) #### ''[[Xanthisma]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) #### ''[[Haplopappus]]'' <small>Cass.</small> (72 spp.) #### ''[[Notopappus]]'' <small>Klingenb.</small> (5 spp.) #### ''[[Grindelia]]'' <small>Willd.</small> (67 spp.) #### ''[[Xanthocephalum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) #### ''[[Stephanodoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) #### ''[[Rayjacksonia]]'' <small>R. L. Hartm. & M. A. Lane</small> (3 spp.) #### ''[[Isocoma]]'' <small>Nutt.</small> (16 spp.) #### ''[[Adiaphila]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) #### ''[[Pyrrocoma]]'' <small>Hook.</small> (14 spp.) #### ''[[Adeia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Hazardia]]'' <small>Greene</small> (11 spp.) #### ''[[Benitoa]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) #### ''[[Corethrogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Lessingia]]'' <small>Cham.</small> (12 spp.) ## Tribus ''[[Gnaphalieae]]'' <small>(Cass.) Lecoq & Juill.</small> ### Subtribus ''[[Athrixiinae]]'' #### ''[[Alatoseta]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) #### ''[[Athrixia]]'' <small>Ker Gawl.</small> (15 spp.) #### ''[[Lepidostephium]]'' <small>Oliv.</small> (2 spp.) #### ''[[Phagnalon]]'' <small>Cass.</small> (37 spp.) #### ''[[Pentatrichia]]'' <small>Klatt</small> (5 spp.) ### Subtribus ''[[Oederinae]]'' #### ''[[Arrowsmithia]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) #### ''[[Fluminaria]]'' <small>N. G. Bergh</small> (1 sp.) #### ''[[Nestlera]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) #### ''[[Rhynchopsidium]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Leysera]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Oedera]]'' <small>L.</small> (38 spp.) #### ''[[Oxylaena]]'' <small>Benth. ex Anderb.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''Metalasia clade'' #### ''[[Amphiglossa]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Pterothrix]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) #### ''[[Muscosomorphe]]'' <small>J.C.Manning</small> (1 sp.) #### ''[[Disparago]]'' <small>Gaertn.</small> (9 spp.) #### ''[[Myrovernix]]'' <small>Koek.</small> (5 spp.) #### ''[[Dicerothamnus]]'' <small>Koek.</small> (2 spp.) #### ''[[Elytropappus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Stoebe]]'' <small>L.</small> (25 spp.) #### ''[[Ifloga]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) #### ''[[Dolichothrix]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) #### ''[[Atrichantha]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) #### ''[[Calotesta]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) #### ''[[Hydroidea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) #### ''[[Phaenocoma]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Lachnospermum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) #### ''[[Metalasia]]'' <small>R. Br.</small> (57 spp.) #### ''[[Planea]]'' <small>P. O. Karis</small> (1 sp.) ### Subtribus ''Lasiopogon clade'' #### ''[[Lasiopogon]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Gnaphaliinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Galeomma]]'' <small>Rauschert</small> (2 spp.) #### ''[[Achyrocline]]'' <small>Less.</small> (47 spp.) #### ''[[Helichrysum]]'' <small>Mill.</small> (562 spp.) #### ''[[Aphelexis]]'' <small>D. Don</small> (4 spp.) #### ''[[Chiliocephalum]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Syncephalum]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Stenocline]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Catatia]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) #### ''[[Pseudognaphalium]]'' <small>Kirp.</small> (110 spp.) #### ''[[Quasiantennaria]]'' <small>R.J.Bayer & M.O.Dillon</small> (1 sp.) #### ''[[Anaphalis]]'' <small>DC.</small> (111 spp.) #### ''[[Plecostachys]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (2 spp.) #### ''[[Tenrhynea]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (1 sp.) #### ''[[Syncarpha]]'' <small>DC.</small> (21 spp.) #### ''[[Libinhania]]'' <small>N. Kilian, Galbany, Oberpr. & A. G. Mill.</small> (13 spp.) #### ''[[Gnaphalium]]'' <small>L.</small> (46 spp.) #### ''[[Cladochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Achyranthemum]]'' <small>N. G. Bergh</small> (7 spp.) ### Subtribus ''FLAG clade'' #### ''[[Omalotheca]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) #### ''[[Castroviejoa]]'' <small>Galbany et al.</small> (2 spp.) #### ''[[Psilocarphus]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) #### ''[[Logfia]]'' <small>Cass.</small> (11 spp.) #### ''[[Micropus]]'' <small>L.</small> (1 sp.) #### ''[[Chamaepus]]'' <small>Wagenitz</small> (1 sp.) #### ''[[Gnomophalium]]'' <small>Greuter</small> (1 sp.) #### ''[[Stylocline]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) #### ''[[Ancistrocarphus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Hesperevax]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (3 spp.) #### ''[[Bombycilaena]]'' <small>(DC.) Smoljan.</small> (3 spp.) #### ''[[Filago]]'' <small>L.</small> (46 spp.) #### ''[[Leontopodium]]'' <small>(Pers.) R. Br.</small> (57 spp.) #### ''[[Mexerion]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) #### ''[[Gnaphaliothamnus]]'' <small>Kirp.</small> (9 spp.) #### ''[[Jalcophila]]'' <small>M. O. Dillon & Sagást.</small> (3 spp.) #### ''[[Andicolea]]'' <small>Mayta & Molinari</small> (20 spp.) #### ''[[Mniodes]]'' <small>(A. Gray) Benth. & Hook. fil.</small> (24 spp.) #### ''[[Diaperia]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) #### ''[[Antennaria]]'' <small>Gaertn.</small> (45 spp.) #### ''[[Dielitzia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) #### ''[[Cuatrecasasiella]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Chryselium]]'' <small>Urtubey & S. E. Freire</small> (1 sp.) #### ''[[Chevreulia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) #### ''[[Gamochaeta]]'' <small>Wedd.</small> (59 spp.) #### ''[[Chionolaena]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) #### ''[[Lucilia]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Belloa]]'' <small>J. Rémy</small> (5 spp.) #### ''[[Berroa]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) #### ''[[Facelis]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Micropsis]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Raouliopsis]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ### Subtribus ''Australasian clade'' #### ''[[Troglophyton]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (6 spp.) #### ''[[Vellereophyton]]'' <small>Hilliard & Burtt</small> (7 spp.) #### ''[[Anaxeton]]'' <small>Gaertn.</small> (10 spp.) #### ''[[Anderbergia]]'' <small>B. Nord.</small> (6 spp.) #### ''[[Langebergia]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) #### ''[[Edmondia]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) #### ''[[Helichrysopsis]]'' <small>Kirp.</small> (1 sp.) #### ''[[Petalacte]]'' <small>D. Don</small> (1 sp.) #### ''[[Stuartina]]'' <small>Sond.</small> (2 spp.) #### ''[[Parantennaria]]'' <small>Beauverd</small> (1 sp.) #### ''[[Millotia]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) #### ''[[Ewartia]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) #### ''[[Argyrotegium]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (4 spp.) #### ''[[Euchiton]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) #### ''[[Ewartiothamnus]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucogenes]]'' <small>Beauverd</small> (4 spp.) #### ''[[Raoulia]]'' <small>Hook. fil.</small> (23 spp.) #### ''[[Rachelia]]'' <small>J. M. Ward & Breitw.</small> (1 sp.) #### ''[[Anaphalioides]]'' <small>(Benth.) Kirp.</small> (7 spp.) #### ''[[Pterygopappus]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Gilberta]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) #### ''[[Ixiolaena]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) #### ''[[Chthonocephalus]]'' <small>Steetz</small> (6 spp.) #### ''[[Tietkensia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) #### ''[[Trichanthodium]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) #### ''[[Siloxerus]]'' <small>Labill.</small> (4 spp.) #### ''[[Pogonolepis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) #### ''[[Sondottia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) #### ''[[Blennospora]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) #### ''[[Decazesia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Quinqueremulus]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (1 sp.) #### ''[[Polycalymma]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (1 sp.) #### ''[[Erymophyllum]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (5 spp.) #### ''[[Cephalosorus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Cephalipterum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Bracteantha]]'' <small>Anderb. & Haegi</small> (6 spp.) #### ''[[Neotysonia]]'' <small>Dalla Torre & Harms</small> (1 sp.) #### ''[[Argentipallium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (6 spp.) #### ''[[Eriochlamys]]'' <small>Sond. & F. Muell.</small> (4 spp.) #### ''[[Rutidosis]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) #### ''[[Phacellothrix]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Fitzwillia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) #### ''[[Dithyrostegia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Podotheca]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) #### ''[[Leiocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (10 spp.) #### ''[[Feldstonia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) #### ''[[Myriocephalus]]'' <small>Benth.</small> (15 spp.) #### ''[[Rhetinocarpha]]'' <small>Paul G. Wilson & M. A. Wilson</small> (1 sp.) #### ''[[Calocephalus]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) #### ''[[Balladonia]]'' <small>P. S. Short</small> (2 spp.) #### ''[[Lemooria]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) #### ''[[Gilruthia]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) #### ''[[Gnephosis]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) #### ''[[Notisia]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) #### ''[[Actinobole]]'' <small>Endl.</small> (4 spp.) #### ''[[Angianthus]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (19 spp.) #### ''[[Epitriche]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) #### ''[[Pleuropappus]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Quinetia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### ''[[Bellida]]'' <small>Ewart</small> (1 sp.) #### ''Schoenia-group'' ( sp.) #### ''[[Schoenia]]'' <small>Steetz</small> (4 spp.) #### ''[[Pithocarpa]]'' <small>Lindl.</small> (5 spp.) #### ''[[Hyalosperma]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) #### ''[[Coronidium]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (21 spp.) #### ''[[Rhodanthe]]'' <small>Lindl.</small> (46 spp.) #### ''[[Pycnosorus]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) #### ''[[Craspedia]]'' <small>G. Forst.</small> (27 spp.) #### ''[[Acanthocladium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Ammobium]]'' <small>R. Br.</small> (3 spp.) #### ''[[Waitzia]]'' <small>J. C. Wendl.</small> (8 spp.) #### ''[[Leptorhynchos]]'' <small>Less.</small> (11 spp.) #### ''[[Leucochrysum]]'' <small>(DC.) Paul G. Wilson</small> (5 spp.) #### ''[[Anemocarpa]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (3 spp.) #### ''[[Xerochrysum]]'' <small>Tzvelev</small> (6 spp.) #### ''[[Acomis]]'' <small>F. Muell.</small> (4 spp.) #### ''[[Pterochaeta]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) #### ''[[Chrysocephalum]]'' <small>Walp.</small> (11 spp.) #### ''[[Gratwickia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Hyalochlamys]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Haegiela]]'' <small>P. S. Short & Paul G. Wilson</small> (1 sp.) #### ''[[Triptilodiscus]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) #### ''[[Haptotrichion]]'' <small>Paul G. Wilson</small> (2 spp.) #### ''[[Lawrencella]]'' <small>Lindl.</small> (2 spp.) #### ''[[Asteridea]]'' <small>Lindl.</small> (9 spp.) #### ''[[Panaetia]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### ''[[Siemssenia]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) #### ''[[Podolepis]]'' <small>Labill.</small> (20 spp.) #### ''[[Walshia]]'' <small>Jeanes</small> (1 sp.) #### ''[[Ixodia]]'' <small>R. Br.</small> (2 spp.) #### ''[[Argyroglottis]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) #### ''[[Paenula]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) #### ''[[Apalochlamys]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) #### ''[[Ozothamnus]]'' <small>R. Br.</small> (62 spp.) #### ''[[Cremnothamnus]]'' <small>Puttock</small> (1 sp.) #### ''[[Odixia]]'' <small>Orchard</small> (2 spp.) #### ''[[Haeckeria]]'' <small>F. Muell.</small> (3 spp.) #### ''[[Calomeria]]'' <small>Vent.</small> (4 spp.) #### ''[[Humeocline]]'' <small>Anderb.</small> (1 sp.) #### ''[[Basedowia]]'' <small>E. Pritz.</small> (1 sp.) #### ''[[Thiseltonia]]'' <small>Hemsl.</small> (2 spp.) #### ''[[Cassinia]]'' <small>R. Br.</small> (46 spp.) #### ''[[Taplinia]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Inuleae]]'' <small>Cass.</small> ### Subtribus ''[[Inulinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Duhaldea]]'' <small>DC.</small> (13 spp.) #### ''[[Cyathocline]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) #### ''[[Caesulia]]'' <small>Roxb.</small> (1 sp.) #### ''[[Blumea]]'' <small>DC.</small> (86 spp.) #### ''[[Blumeopsis]]'' <small>Gagnep.</small> (1 sp.) #### ''[[Nanothamnus]]'' <small>Thomson</small> (1 sp.) #### ''[[Merrittia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) #### ''[[Schizogyne]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Vieraea]]'' <small>Webb & Berthel.</small> (1 sp.) #### ''[[Rhanterium]]'' <small>Desf.</small> (3 spp.) #### ''[[Buphthalmum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Pentanema]]'' <small>Cass.</small> (33 spp.) #### ''[[Vicoa]]'' <small>Cass.</small> (17 spp.) #### ''[[Chrysophthalmum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) #### ''[[Carpesium]]'' <small>L.</small> (20 spp.) #### ''[[Telekia]]'' <small>Baumg.</small> (1 sp.) #### ''[[Inula]]'' <small>L.</small> (79 spp.) #### ''[[Limbarda]]'' <small>Adans.</small> (1 sp.) #### ''[[Rhanteriopsis]]'' <small>Rauschert</small> (5 spp.) #### ''[[Monactinocephalus]]'' <small>Klatt</small> (2 spp.) #### ''[[Pulicaria]]'' <small>Gaertn.</small> (85 spp.) #### ''[[Dittrichia]]'' <small>Greuter</small> (2 spp.) #### ''[[Jasonia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (1 sp.) #### ''[[Anvillea]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Pallenis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (6 spp.) #### ''[[Asteriscus]]'' <small>Mill.</small> (9 spp.) #### ''[[Chiliadenus]]'' <small>Cass.</small> (10 spp.) #### ''[[Allagopappus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Perralderia]]'' <small>Coss.</small> (3 spp.) #### ''[[Iphiona]]'' <small>Cass.</small> (15 spp.) #### ''[[Lifago]]'' <small>Schweinf. & Muschl.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Plucheinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> #### ''[[Stenachaenium]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Geigeria]]'' <small>Griess.</small> (27 spp.) #### ''[[Ondetia]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Antiphiona]]'' <small>Merxm.</small> (2 spp.) #### ''[[Calostephane]]'' <small>Benth.</small> (6 spp.) #### ''[[Pegolettia]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) #### ''[[Cratystylis]]'' <small>S. Moore</small> (4 spp.) #### ''[[Iphionopsis]]'' <small>Anderb.</small> (3 spp.) #### ''[[Pterocaulon]]'' <small>Elliott</small> (26 spp.) #### ''[[Sachsia]]'' <small>Griseb.</small> (3 spp.) #### ''[[Pechuel-loeschea]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) #### ''[[Cylindrocline]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Doellia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (2 spp.) #### ''[[Epaltes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Sphaeromorphaea]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) #### ''[[Karelinia]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) #### ''[[Laggera]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth. & Hook. fil.</small> (12 spp.) #### ''[[Nicolasia]]'' <small>S. Moore</small> (7 spp.) #### ''[[Pluchea]]'' <small>Cass.</small> (62 spp.) #### ''[[Porphyrostemma]]'' <small>Benth. ex Oliv.</small> (3 spp.) #### ''[[Pseudoconyza]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) #### ''[[Sphaeranthus]]'' <small>L.</small> (38 spp.) #### ''[[Tessaria]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (5 spp.) #### ''[[Streptoglossa Steetz ex F. Muell. (8 spp.) #### ''[[Coleocoma]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Thespidium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Allopterigeron]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) #### ''[[Litogyne]]'' <small>Harv.</small> (1 sp.) #### ''[[Adelostigma]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) #### ''[[Monarrhenus]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Delamerea]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) #### ''[[Neojeffreya]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) #### ''[[Triplocephalum]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudoblepharispermum]]'' <small>J.-P. Lebrun & Stork</small> (3 spp.) ## Tribus ''[[Athroismeae]]'' <small>Panero</small> ### Subtribus ''[[Lowryanthinae]]'' <small>Pruski & Anderb.</small> #### ''[[Lowryanthus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) #### ''[[Apodocephala]]'' <small>Baker</small> (9 spp.) ### Subtribus ''[[Athroisminae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Athroisma]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) #### ''[[Blepharispermum]]'' <small>DC. ex Wight</small> (15 spp.) #### ''[[Leucoblepharis]]'' <small>Arn.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''incertae sedis'' #### ''[[Anisochaeta]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Artemisiopsis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Symphyllocarpinae]]'' <small>Smoljan.</small> #### ''[[Symphyllocarpus]]'' <small>Maxim.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Centipedinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Centipeda (Plantae)|Centipeda]]'' <small>Lour.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''[[Anisopappinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Anisopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (46 spp.) ## Tribus ''[[Feddeeae]]'' <small>Pruski, P. Herrera, Anderb. & Franc.-Ort.</small> ### ''[[Feddea]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Helenieae]]'' <small>Lindl.</small> ### Subtribus ''[[Marshalliinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Marshallia]]'' <small>Schreb.</small> (9 spp.) ### Subtribus ''[[Psathyrotinae]]'' <small>Baldwin</small> #### ''[[Psathyrotes]]'' <small>(Nutt.) A. Gray</small> (3 spp.) #### ''[[Trichoptilium]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Pelucha]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Gaillardiinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Helenium]]'' <small>L.</small> (34 spp.) #### ''[[Balduina]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) #### ''[[Gaillardia]]'' <small>Foug.</small> (21 spp.) ### Subtribus ''[[Tetraneuridinae]]'' <small>Rydb.</small> #### ''[[Baileya]]'' <small>Harv. & A. Gray ex Torr.</small> (3 spp.) #### ''[[Hymenoxys]]'' <small>Cass.</small> (26 spp.) #### ''[[Amblyolepis]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Tetraneuris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) #### ''[[Psilostrophe]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Plateileminae]]'' <small>Baldwin</small> #### ''[[Plateilema]]'' <small>(A. Gray) Cockerell</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Millerieae]]'' <small>Lindl.</small> ### Subtribus ''[[Melampodiinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Acanthospermum]]'' <small>Schrank</small> (7 spp.) #### ''[[Lecocarpus]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Melampodium]]'' <small>L.</small> (45 spp.) #### ''[[Staurochlamys]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Galinsoginae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Alepidocline]]'' <small>S. F. Blake</small> (6 spp.) #### ''[[Cuchumatanea]]'' <small>Seid. & Beaman</small> (1 sp.) #### ''[[Alloispermum]]'' <small>Willd.</small> (17 spp.) #### ''[[Faxonia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) #### ''[[Galinsoga]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (12 spp.) #### ''[[Stenocarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Aphanactis]]'' <small>Wedd.</small> (9 spp.) #### ''[[Oteiza]]'' <small>La Llave</small> (4 spp.) #### ''[[Sabazia]]'' <small>Cass.</small> (16 spp.) #### ''[[Freya (biljni rod)|Freya]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) #### ''[[Schistocarpha]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) #### ''[[Selloa]]'' <small>Kunth</small> (5 spp.) ### Subtribus ''[[Milleriinae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Axiniphyllum]]'' <small>Benth.</small> (5 spp.) #### ''[[Guizotia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Micractis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) #### ''[[Milleria]]'' <small>St.-Lag.</small> (1 sp.) #### ''[[Rumfordia]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) #### ''[[Sigesbeckia]]'' <small>L.</small> (11 spp.) #### ''[[Smallanthus]]'' <small>Mack.</small> (22 spp.) #### ''[[Stachycephalum]]'' <small>Sch. Bip. ex Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Trigonospermum]]'' <small>Less.</small> (6 spp.) #### ''[[Unxia]]'' <small>L. fil.</small> (2 spp.) #### ''[[Zandera]]'' <small>D. L. Schulz</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Desmanthodiinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Desmanthodium]]'' <small>Benth.</small> (8 spp.) ### Subtribus ''[[Dyscritothamninae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Bebbia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) #### ''[[Dyscritothamnus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Tridax]]'' <small>L.</small> (34 spp.) #### ''[[Cymophora]]'' <small>B. L. Rob.</small> (4 spp.) #### ''[[Tetragonotheca]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Espeletiinae]]'' <small>Cuatrec.</small> #### ''[[Espeletia]]'' <small>Mutis ex Humb. & Bonpl.</small> (158 spp.) #### ''[[Tamananthus]]'' <small>V. M. Badillo</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Guardiolinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Guardiola]]'' <small>Cerv. ex Humb. & Bonpl.</small> (12 spp.) ### Subtribus ''[[Jaegeriinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Jaegeria]]'' <small>Kunth</small> (11 spp.) ## Tribus ''[[Tageteae]]'' <small>Cass.</small> ### Subtribus ''[[Flaveriinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Flaveria]]'' <small>Juss.</small> (21 spp.) #### ''[[Sartwellia]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) #### ''[[Haploesthes]]'' <small>A. Gray</small> (4 spp.) ### Subtribus ''[[Clappiinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Pseudoclappia]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) #### ''[[Oxypappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Clappia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Jamesianthus]]'' <small>S. F. Blake & Sherff</small> (1 sp.) #### ''[[Arnicastrum]]'' <small>Greenm.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Tagetinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Tagetes]]'' <small>L.</small> (52 spp.) #### ''[[Callilepis]]'' <small>DC.</small> (7 spp.) #### ''[[Thymophylla]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) #### ''[[Adenophyllum]]'' <small>Pers.</small> (13 spp.) #### ''[[Nicolletia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Pectidinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Porophyllum]]'' <small>Adans.</small> (31 spp.) #### ''[[Pectis]]'' <small>L.</small> (93 spp.) ### Subtribus ''[[Jaumeinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> #### ''[[Jaumea]]'' <small>Pers.</small> (2 spp.) #### ''[[Dyssodia]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) #### ''[[Boeberastrum]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (2 spp.) #### ''[[Boeberoides]]'' <small>(DC.) Strother</small> (1 sp.) #### ''[[Urbinella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) #### ''[[Chrysactinia]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) #### ''[[Comaclinium]]'' <small>Scheidw. & Planch.</small> (1 sp.) #### ''[[Dysodiopsis]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Gymnolaena]]'' <small>(DC.) Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Harnackia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Hydropectis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Lescaillea]]'' <small>Griseb.</small> (1 sp.) #### ''[[Leucactinia]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) #### ''[[Bajacalia]]'' <small>Loockerman, B. L. Turner & R. K. Jansen</small> (3 spp.) #### ''[[Schizotrichia]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Strotheria]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Varillinae]]'' <small>B. L. Turner & A. M. Powell</small> #### ''[[Varilla]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Coultereliinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Coulterella]]'' <small>Vasey & Rose</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Madieae]]'' <small>Jeps.</small> ### Subtribus ''[[Baeriinae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Eriophyllum]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) #### ''[[Pseudobahia]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (3 spp.) #### ''[[Syntrichopappus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Lasthenia]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) #### ''[[Baeriopsis]]'' <small>J. T. Howell</small> (1 sp.) #### ''[[Amblyopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) #### ''[[Monolopia]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Constancea]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Venegasiinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Venegasia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Hulseinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Hulsea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) #### ''[[Eatonella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Arnicinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> #### ''[[Arnica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) ### Subtribus ''[[Madiinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> #### ''[[Raillardella]]'' <small>(A. Gray) Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Adenothamnus]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) #### ''[[Hemizonella]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Kyhosia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### ''[[Anisocarpus]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) #### ''[[Carlquistia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) #### ''[[Madia]]'' <small>Molina</small> (11 spp.) #### ''[[Argyroxiphium]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) #### ''[[Wilkesia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Dubautia]]'' <small>Gaudich.</small> (26 spp.) #### ''[[Deinandra]]'' <small>Greene</small> (22 spp.) #### ''[[Holocarpha]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) #### ''[[Centromadia]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) #### ''[[Calycadenia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) #### ''[[Osmadenia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) #### ''[[Hemizonia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Blepharizonia]]'' <small>(A. Gray) Greene</small> (2 spp.) #### ''[[Lagophylla]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) #### ''[[Holozonia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) #### ''[[Layia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (15 spp.) #### ''[[Blepharipappus]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) #### ''[[Achyrachaena]]'' <small>Schauer</small> (1 sp.) #### ''[[Harmonia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (5 spp.) #### ''[[Jensia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (2 spp.) ## Tribus ''[[Chaenactideae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ### ''[[Dimeresia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Orochaenactis]]'' <small>Coville</small> (1 sp.) ### ''[[Chaenactis]]'' <small>DC.</small> (19 spp.) ## Tribus ''[[Bahieae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ### ''[[Schkuhria]]'' <small>Roth</small> (2 spp.) ### ''[[Achyropappus]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) ### ''[[Bahia (biljni rod)|Bahia]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) ### ''[[Holoschkuhria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Nothoschkuhria]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ### ''[[Apostates]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ### ''[[Picradeniopsis]]'' <small>Rydb. ex Britton</small> (8 spp.) ### ''[[Florestina]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) ### ''[[Palafoxia]]'' <small>Lag.</small> (12 spp.) ### ''[[Platyschkuhria]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) ### ''[[Hymenothrix]]'' <small>A. Gray</small> (11 spp.) ### ''[[Loxothysanus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Hymenopappus]]'' <small>L´Hér.</small> (14 spp.) ### ''[[Bartlettia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Chamaechaenactis]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ### ''[[Peucephyllum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Psathyrotopsis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) ### ''[[Espejoa]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ### ''[[Chaetymenia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) ### ''[[Thymopsis]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ### ''[[Hypericophyllum]]'' <small>Steetz</small> (13 spp.) ## Tribus ''[[Perityleae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ### Subtribus ''[[Galeaninae]]'' <small>Panero & B. G. Baldwin</small> #### ''[[Galeana]]'' <small>La Llave & Lex.</small> (1 sp.) #### ''[[Villanova]]'' <small>Lag.</small> (5 spp.) ### Subtribus ''[[Lycapsinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Lycapsus]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Peritylinae]]'' <small>Rydb.</small> #### ''[[Eutetras]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Amauria]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) #### ''[[Pericome]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Perityle]]'' <small>Benth.</small> (72 spp.) ## Tribus ''[[Eupatorieae]]'' <small>Cass.</small> ### Subtribus ''[[Neomirandeinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Neomirandea]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (26 spp.) ### Subtribus neopisan #### ''[[Bartlettina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (43 spp.) ### Subtribus ''[[Hofmeisteriinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Hofmeisteria]]'' <small>Walp.</small> (10 spp.) ### Subtribus ''[[Oaxacaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Oaxacania]]'' <small>B. L. Rob. & Greenm.</small> (1 sp.) #### ''[[Carterothamnus]]'' <small>R. M. King</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Piqueriinae]]'' <small>Benth. & Hook.</small> #### ''[[Piqueria]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) #### ''[[Centenaria]]'' <small>P. Gonzáles, A. Cano & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Stevia]]'' <small>Cav.</small> (270 spp.) #### ''[[Carphochaete]]'' <small>A. Gray</small> (7 spp.) #### ''[[Iltisia]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Oxylobinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> #### ''[[Ageratina]]'' <small>O. Hoffm.</small> (325 spp.) #### ''[[Oxylobus]]'' <small>(Moq. ex DC.) A. Gray</small> (7 spp.) #### ''[[Jaliscoa]]'' <small>S. Watson</small> (3 spp.) #### ''[[Spaniopappus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (5 spp.) #### ''[[Standleyanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Kaunia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) #### ''[[Jaramilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Mikaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Mikania]]'' <small>Willd.</small> (452 spp.) ### Subtribus ''[[Trichocoroninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> #### ''[[Trichocoronis]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Shinnersia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Sclerolepis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Alomiinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Alomia]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) #### ''[[Brickellia]]'' <small>Elliott</small> (108 spp.) #### ''[[Steviopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) #### ''[[Brickelliastrum]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Flyriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) #### ''[[Ageratella]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) #### ''[[Asanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Malperia]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) #### ''[[Pleurocoronis]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Kyrsteniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) #### ''[[Carminatia]]'' <small>Moc. ex DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Crossothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) #### ''[[Helogyne]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) #### ''[[Condylopodium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Eupatoriinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Eupatorium]]'' <small>L.</small> (61 spp.) #### ''[[Eutrochium]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) ### Subtribus ''[[Liatrinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Liatris]]'' <small>Gaertn. ex Schreb.</small> (39 spp.) #### ''[[Carphephorus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Garberia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Hartwrightia]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) #### ''[[Neocuatrecasia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (13 spp.) #### ''[[Tamaulipa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Lourteigia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) #### ''[[Lapidia]]'' <small>Roque & S. C. Ferreira</small> (1 sp.) #### ''[[Semiria]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) #### ''[[Criscianthus]]'' <small>Grossi & J. N. Nakaj.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Hebecliniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Hebeclinium]]'' <small>DC.</small> (29 spp.) #### ''[[Decachaeta]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) #### ''[[Mexianthus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Praxelinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Guayania]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) #### ''[[Chromolaena]]'' <small>DC.</small> (167 spp.) #### ''[[Praxelis]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) #### ''[[Lomatozona]]'' <small>Baker</small> (4 spp.) #### ''[[Eitenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Eupatoriopsis]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) #### ''[[Praxeliopsis]]'' <small>G. M. Barroso</small> (1 sp.) #### ''[[Osmiopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Critoniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Critonia]]'' <small>P. Browne</small> (40 spp.) #### ''[[Antillia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Ciceronia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Eupatorina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Fleischmanniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Koanophyllon]]'' <small>Arruda</small> (127 spp.) #### ''[[Eupatoriastrum]]'' <small>Greenm.</small> (7 spp.) #### ''[[Sphaereupatorium]]'' <small>(O. Hoffm.) Kuntze ex B. L. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Bishovia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Nothobaccharis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Santosia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Grisebachianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) #### ''[[Lorentzianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Chacoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Idiothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) #### ''[[Peteravenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) #### ''[[Critoniella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### ''[[Aristeguietia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (21 spp.) #### ''[[Asplundianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) #### ''[[Austrocritonia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) #### ''[[Badilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) #### ''[[Grosvenoria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) #### ''[[Corethamnium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Castanedia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Imeria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Hughesia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Cronquistianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (23 spp.) #### ''[[Steyermarkina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) #### ''[[Uleophytum]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) #### ''[[Amboroa]]'' <small>Cabrera</small> (2 spp.) #### ''[[Tuberostylis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) #### ''[[Ascidiogyne]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) #### ''[[Ellenbergia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) #### ''[[Paneroa]]'' <small>E. E. Schill.</small> (1 sp.) #### ''[[Phania]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) #### ''[[Phalacraea]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Guevaria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) #### ''[[Ferreyrella]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Nesomia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) #### ''[[Piqueriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Macvaughiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Microspermum]]'' <small>Lag.</small> (8 spp.) ### Subtribus ''[[Fleischmanniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Fleischmannia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (99 spp.) #### ''[[Zyzyura]]'' <small>H. Rob. & Pruski</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Adenostemmatinae]]'' <small>B. L. Rob.</small> #### ''[[Adenostemma]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (23 spp.) #### ''[[Sciadocephala]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) #### ''[[Gymnocoronis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Ayapaninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> #### ''[[Isocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) #### ''[[Ayapana]]'' <small>Spach</small> (17 spp.) #### ''[[Polyanthina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Gongrostylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Condylidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Siapaea]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) #### ''[[Lepidesmia]]'' <small>Klatt</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Ageratinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Ageratum]]'' <small>L.</small> (37 spp.) #### ''[[Conoclinium]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Ophryosporus]]'' <small>Meyen</small> (42 spp.) ### Subtribus ''[[Disynaphiinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> #### ''[[Urolepis]]'' <small>(A. DC.) R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Radlkoferotoma]]'' <small>Kuntze</small> (3 spp.) #### ''[[Malmeanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Acanthostyles]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Symphyopappus]]'' <small>Turcz.</small> (13 spp.) #### ''[[Raulinoreitzia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Disynaphia]]'' <small>Hook. & Arn. ex DC.</small> (14 spp.) #### ''[[Campovassouria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Grazielia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) #### ''[[Neocabreria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Heterocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (15 spp.) #### ''[[Gymnocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Alomiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Monogereion]]'' <small>G. M. Barroso & R. M. King</small> (1 sp.) #### ''[[Ayapanopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) #### ''[[Macropodina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Campuloclinium]]'' <small>DC.</small> (17 spp.) ### Subtribus ''[[Trichogoniinae]]'' <small>V. L. Rivera, S. C. Ferreira & Panero</small> #### ''[[Trichogoniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Platypodanthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Trichogonia]]'' <small>(DC.) Gardner</small> (26 spp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Teixeiranthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Dissothrix]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Cavalcantia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Parapiqueria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Gyptidinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> #### ''[[Gyptis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Gyptidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Austroeupatorium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (14 spp.) #### ''[[Hatschbachiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Austrobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Stomatanthes]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) #### ''[[Planaltoa]]'' <small>Taub.</small> (2 spp.) #### ''[[Leptoclinium]]'' <small>(Nutt.) Benth.</small> (1 sp.) #### ''[[Pseudobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Goyazianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Gardnerina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Vittetia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Barrosoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Bishopiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Agrianthus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) #### ''[[Arrojadocharis]]'' <small>Mattf.</small> (2 spp.) #### ''[[Lasiolaena]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) #### ''[[Stylotrichium]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''neopisan'' #### ''[[Litothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Diacranthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) #### ''[[Bahianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Catolesia]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (3 spp.) #### ''[[Morithamnus]]'' <small>R. M. King, H. Rob. & G. M. Barroso</small> (2 spp.) #### ''[[Prolobus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Bejaranoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Conocliniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Dasycondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (9 spp.) #### ''[[Scherya]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Acritopappus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (19 spp.) ## Tribus ''[[Neurolaeneae]]'' <small>Rydb.</small> ### Subtribus ''[[Enydrinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Enydra]]'' <small>Lour.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Heptanthinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Heptanthus]]'' <small>Griseb.</small> (7 spp.) ### Subtribus ''[[Neurolaeninae]]'' <small>Stuessy, B. L. Turner & A. M. Powell</small> #### ''[[Calea]]'' <small>L.</small> (157 spp.) #### ''[[Tyleropappus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) #### ''[[Greenmaniella]]'' <small>W. M. Sharp</small> (1 sp.) #### ''[[Neurolaena]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) ## Tribus ''[[Coreopsideae]]'' <small>Lindl.</small> ### Subtribus ''[[Chrysanthellinae]]'' <small>Ryding & K. Bremer</small> #### ''[[Chrysanthellum]]'' <small>Rich.</small> (14 spp.) #### ''[[Glossocardia]]'' <small>Cass.</small> (12 spp.) #### ''[[Trioncinia]]'' <small>(F. Muell.) Veldkamp</small> (2 spp.) #### ''[[Diodontium]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) #### ''[[Isostigma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) #### ''[[Henricksonia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) #### ''[[Heterosperma]]'' <small>Cav.</small> (8 spp.) #### ''[[Dicranocarpus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Petrobiinae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Petrobium]]'' <small>R. Br.</small> (1 sp.) #### ''[[Narvalina]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Cyathomone]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) #### ''[[Selleophytum]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Fitchia]]'' <small>Hook. fil.</small> (7 spp.) #### ''[[Oparanthus]]'' <small>Sherff</small> (6 spp.) #### ''[[Moonia]]'' <small>Arn.</small> (2 spp.) ### Subtribus ''[[Coreopsidinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> #### ''[[Coreopsis]]'' <small>L.</small> (87 spp.) #### ''[[Coreocarpus]]'' <small>Benth.</small> (7 spp.) #### ''[[Cosmos]]'' <small>Cav.</small> (35 spp.) #### ''[[Bidens]]'' <small>L.</small> (222 spp.) #### ''[[Goldmanella]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) #### ''[[Thelesperma]]'' <small>Less.</small> (13 spp.) #### ''[[Electranthera]]'' <small>Mesfin, Crawford & Pruski</small> (3 spp.) #### ''[[Ericentrodea]]'' <small>S. F. Blake & Sherff, Sherff</small> (6 spp.) #### ''[[Dahlia]]'' <small>Cav.</small> (40 spp.) #### ''[[Hidalgoa]]'' <small>La Llave</small> (3 spp.) ### Subtribus ''[[Pinillosinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Pinillosia]]'' <small>Ossa ex DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Tetraperone]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) #### ''[[Koehneola]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ## Tribus ''[[Polymnieae]]'' <small>Panero</small> ### ''[[Polymnia]]'' <small>L.</small> (4 spp.) ## Tribus ''[[Heliantheae]]'' <small>Cass.</small> ### Subtribus ''[[Ambrosiinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Ambrosia]]'' <small>L.</small> (46 spp.) #### ''[[Dicoria]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Euphrosyne]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) #### ''[[Cyclachaena]]'' <small>Fresen.</small> (1 sp.) #### ''[[Hedosyne]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) #### ''[[Iva]]'' <small>L.</small> (10 spp.) #### ''[[Parthenice]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Parthenium]]'' <small>L.</small> (21 spp.) #### ''[[Xanthium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ### Subtribus ''[[Chromolepidinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Chromolepis]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Dugesiinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Dugesia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Ecliptinae]]'' <small>Less.</small> #### ''[[Perymenium]]'' <small>Schrad.</small> (64 spp.) #### ''[[Podanthus]]'' <small>Lag.</small> (2 spp.) #### ''[[Baltimora]]'' <small>L.</small> (2 spp.) #### ''[[Clibadium]]'' <small>L.</small> (38 spp.) #### ''[[Ichthyothere]]'' <small>Mart.</small> (27 spp.) #### ''[[Delilia]]'' <small>Spreng.</small> (2 spp.) #### ''[[Eclipta]]'' <small>L.</small> (10 spp.) #### ''[[Lantanopsis]]'' <small>C. Wright ex Griseb.</small> (3 spp.) #### ''[[Pentalepis]]'' <small>F. Muell.</small> (6 spp.) #### ''[[Rensonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) #### ''[[Riencourtia]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) #### ''[[Blainvillea]]'' <small>Cass.</small> (5 spp.) #### ''[[Calyptocarpus]]'' <small>Less.</small> (3 spp.) #### ''[[Damnxanthodium]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) #### ''[[Perymeniopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) #### ''[[Dimerostemma]]'' <small>Cass.</small> (31 spp.) #### ''[[Elaphandra]]'' <small>Strother</small> (14 spp.) #### ''[[Eleutheranthera]]'' <small>Poit. ex Bosc</small> (2 spp.) #### ''[[Exomiocarpon]]'' <small>Lawalrée</small> (1 sp.) #### ''[[Iogeton]]'' <small>Strother</small> (1 sp.) #### ''[[Jefea]]'' <small>Strother</small> (5 spp.) #### ''[[Lasianthaea]]'' <small>DC.</small> (16 spp.) #### ''[[Lundellianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (8 spp.) #### ''[[Lipotriche]]'' <small>R. Br.</small> (13 spp.) #### ''[[Oblivia]]'' <small>Strother</small> (3 spp.) #### ''[[Otopappus]]'' <small>Benth.</small> (17 spp.) #### ''[[Oyedaea]]'' <small>DC.</small> (25 spp.) #### ''[[Pascalia]]'' <small>Ortega</small> (2 spp.) #### ''[[Plagiolophus]]'' <small>Greenm.</small> (1 sp.) #### ''[[Steiractinia]]'' <small>S. F. Blake</small> (14 spp.) #### ''[[Synedrella]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) #### ''[[Synedrellopsis]]'' <small>Hieron. & Kuntze</small> (1 sp.) #### ''[[Tuxtla]]'' <small>Villaseñor & Strother</small> (1 sp.) #### ''[[Wamalchitamia]]'' <small>Strother</small> (7 spp.) #### ''[[Wedelia]]'' <small>Jacq.</small> (135 spp.) #### ''[[Fenixia]]'' <small>Merr.</small> (1 sp.) #### ''[[Hoffmanniella]]'' <small>Schltr. ex Lawalrée</small> (1 sp.) #### ''[[Idiopappus]]'' <small>H. Rob. & Panero</small> (1 sp.) #### ''[[Kingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) #### ''[[Leptocarpha]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) #### ''[[Monactis]]'' <small>Kunth</small> (12 spp.) #### ''[[Trigonopterum]]'' <small>Hook. fil.</small> (1 sp.) #### ''[[Aspilia]]'' <small>Thouars</small> (66 spp.) #### ''[[Schizoptera]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) #### ''[[Sphagneticola]]'' <small>O. Hoffm.</small> (5 spp.) #### ''[[Tilesia]]'' <small>G. Mey.</small> (3 spp.) #### ''[[Zexmenia]]'' <small>La Llave</small> (5 spp.) #### ''[[Tuberculocarpus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) #### ''[[Echinocephalum]]'' <small>Gardner</small> (1 sp.) #### ''[[Melanthera]]'' <small>Rohr</small> (8 spp.) #### ''[[Apowollastonia]]'' <small>Orchard</small> (8 spp.) #### ''[[Wollastonia]]'' <small>DC. ex DC.</small> (24 spp.) #### ''[[Indocypraea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) #### ''[[Quadribractea]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) #### ''[[Acunniana]]'' <small>Orchard</small> (1 sp.) #### ''[[Lipoblepharis]]'' <small>Orchard</small> (5 spp.) #### ''[[Lipochaeta]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ### Subtribus ''[[Enceliinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Encelia]]'' <small>Adans.</small> (21 spp.) #### ''[[Enceliopsis]]'' <small>(A. Gray) A. Nels.</small> (3 spp.) #### ''[[Geraea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) #### ''[[Flourensia]]'' <small>DC.</small> (32 spp.) #### ''[[Helianthella]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (11 spp.) ### Subtribus ''[[Engelmanniinae]]'' <small>Stuessy</small> #### ''[[Berlandiera]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) #### ''[[Chrysogonum]]'' <small>L.</small> (3 spp.) #### ''[[Engelmannia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) #### ''[[Lindheimera]]'' <small>A. Gray & Engelm.</small> (1 sp.) #### ''[[Silphium]]'' <small>L.</small> (13 spp.) #### ''[[Borrichia]]'' <small>Adans.</small> (3 spp.) #### ''[[Vigethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) #### ''[[Wyethia]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) #### ''[[Scabrethia]]'' <small>W. A. Weber</small> (1 sp.) #### ''[[Agnorhiza]]'' <small>(Jeps.) W. A. Weber</small> (5 spp.) #### ''[[Balsamorhiza]]'' <small>Hook.</small> (12 spp.) ### Subtribus ''[[Helianthinae]]'' <small>Dumort.</small> #### ''[[Helianthus]]'' <small>L.</small> (55 spp.) #### ''[[Iostephane]]'' <small>Benth.</small> (4 spp.) #### ''[[Lagascea]]'' <small>Cav.</small> (9 spp.) #### ''[[Pappobolus]]'' <small>S. F. Blake</small> (37 spp.) #### ''[[Scalesia]]'' <small>Arn. ex Lindl.</small> (15 spp.) #### ''[[Sclerocarpus]]'' <small>Jacq.</small> (9 spp.) #### ''[[Simsia]]'' <small>Pers.</small> (30 spp.) #### ''[[Syncretocarpus]]'' <small>S. F. Blake</small> (3 spp.) #### ''[[Tithonia]]'' <small>Desf. ex Juss.</small> (13 spp.) #### ''[[Heliomeris]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) #### ''[[Phoebanthus]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) #### ''[[Bahiopsis]]'' <small>Kellogg</small> (12 spp.) #### ''[[Calanticaria]]'' <small>(B. L. Rob. & Greenm.) E. E. Schill. & Panero</small> (5 spp.) #### ''[[Hymenostephium]]'' <small>Benth.</small> (23 spp.) #### ''[[Davilanthus]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (7 spp.) #### ''[[Heiseria]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) #### ''[[Dendroviguiera]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (14 spp.) #### ''[[Gonzalezia]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (3 spp.) #### ''[[Sidneya]]'' <small>E. E. Schill. & Panero</small> (2 spp.) #### ''[[Aldama]]'' <small>La Llave</small> (117 spp.) #### ''[[Viguiera]]'' <small>Kunth</small> (19 spp.) ### Subtribus ''[[Montanoinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Montanoa]]'' <small>Cerv.</small> (28 spp.) ### Subtribus ''[[Rojasianthinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Rojasianthe]]'' <small>Standl. & Steyerm.</small> (1 sp.) ### Subtribus ''[[Rudbeckiinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Ratibida]]'' <small>Raf.</small> (7 spp.) #### ''[[Rudbeckia]]'' <small>L.</small> (32 spp.) ### Subtribus ''[[Spilanthinae]]'' <small>Panero</small> #### ''[[Acmella]]'' <small>Rich. ex Pers.</small> (34 spp.) #### ''[[Tetranthus]]'' <small>Sw.</small> (4 spp.) #### ''[[Oxycarpha]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) #### ''[[Spilanthes]]'' <small>Jacq.</small> (10 spp.) #### ''[[Salmea]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ### Subtribus ''[[Verbesiniinae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Podachaenium]]'' <small>Benth. ex Oerst.</small> (6 spp.) #### ''[[Squamopappus]]'' <small>R. K. Jansen, N. A. Harriman & Urbatsch</small> (1 sp.) #### ''[[Tetrachyron]]'' <small>Schltdl.</small> (10 spp.) #### ''[[Verbesina]]'' <small>L.</small> (348 spp.) ### Subtribus ''[[Zaluzaniinae]]'' <small>H. Rob.</small> #### ''[[Hybridella]]'' <small>Cass.</small> (2 spp.) #### ''[[Zaluzania]]'' <small>Pers.</small> (12 spp.) ### Subtribus ''[[Zinniinae]]'' <small>Benth.</small> #### ''[[Echinacea]]'' <small>Moench</small> (9 spp.) #### ''[[Heliopsis]]'' <small>Pers.</small> (14 spp.) #### ''[[Philactis]]'' <small>Schrad.</small> (4 spp.) #### ''[[Sanvitalia]]'' <small>Gualt. ex Lam.</small> (7 spp.) #### ''[[Zinnia]]'' <small>L.</small> (23 spp.) #### ''[[Tehuana]]'' <small>Panero & Villaseñor</small> (1 sp.) #### ''[[Trichocoryne]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = Asteroideae | wikivrste = Asteroideae }} [[Kategorija:Glavočike cjevnjače| ]] [[Kategorija:Glavočike]] co4bh8in6czhxx8t128uhesy951hd2v 0 591324 6436828 6432690 2022-08-03T11:48:33Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Tankolistovke'' | slika = Hymenophyllum tunbrigense 001.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Hymenophyllum tunbrigense]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo ='''''Hymenophyllales''''' | ordo_autorstvo = <small>A.B. Frank</small> | familia ='''''Hymenophyllaceae''''' | familia_autorstvo =<small>Mart.</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Tankolistovke''' (himenofilumovke, [[Latinski jezik|lat.]] ''Hymenophyllaceae''), porodica [[Prave paprati|pravih paprati]] koj se sastoji od 9 rodova i 584 vrsta,<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> i čini samostalni red ''Hymenophyllales''. Ime porodice i reda dolazi po rodu [[himenofilum]] ili [[kožna paprat|kožnoj paprati]]. Velika većina vrsta živi u tropskim kišnim šumama, ali ima predstavnika i u umjerenom pojasu, [[Velika Britanija]], [[Irska]], [[Azori]], [[Njemačka]], [[Italija]]. Kožna paprat ne smije se brkati s [[Kožnata paprat|kožnatom paprati]] (''[[Rumohra]]'') koja pripada porodici ''[[Dryopteridaceae]]'' i redu [[Polypodiales]], ni [[Kožnato drvo|kožnatim drvetom]] ([[Dirca]]). Jedini predstavnik ove porodice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je [[omrežnjača]] ili [[tunbrigški tankolist]], ''[[Hymenophyllum tunbrigense]]''.<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?search=1394476337 FCD] pristupljeno 3. kolovozaa 2022</ref> == Potporodice i rodovi == # '''Subfamilia ''[[Trichomanoideae]]''''' C. Presl ## ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> (5 spp.) ## ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> (36 spp.) ## ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> (72 spp.) ## ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> (6 spp.) ## ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> (16 spp.) ## ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> (52 spp.) ## ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> (26 spp.) ## ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> (55 spp.) # '''Subfamilia ''[[Hymenophylloideae]]''''' Burnett ## ''[[Hymenophyllum]]'' <small>J. E. Sm.</small> (316 spp.) == Sinonimi == * ''Hymenophyllaceae subfam.Cardiomanioideae'' <small>K.Iwats.</small> * ''Trichomanaceae'' <small>Burmeist.</small> {{commonscat|Hymenophyllaceae}} {{wikispecies|Hymenophyllaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tankolistovke| ]] [[Kategorija:Papratnice]] 9qoiumgy7twcyb4y5lqzg4jb7wij6hd 0 592500 6436757 6294047 2022-08-03T08:53:36Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki Ovaj popis sadržava važne događaje u razvoju [[Fotografija|fotografske]] [[Tehnologija|tehnologije]]. [[Image:View from the Window at Le Gras, Joseph Nicéphore Niépce.jpg|thumb|right|[[Joseph Nicéphore Niepce]], Pogled s prozora u Le Grasu (najstarija očuvana fotografija), 1826. ili 1827.<ref name="utexas">Sveučilište Texas, Centar ''Harry Ransom'', [http://www.hrc.utexas.edu/exhibitions/permanent/wfp/heliography.html The First Photograph] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091006135924/http://www.hrc.utexas.edu/exhibitions/permanent/wfp/heliography.html |date=6. listopada 2009. }}, preuzeto 4. rujna 2017.</ref>]] [[Image:Boulevard du Temple by Daguerre.jpg|thumb|right|[[Louis Daguerre]], Prva fotografija s osobom (na pločniku dolje lijevo), 1838.]] [[Image:Tartan Ribbon.jpg|thumb|right|Thomas Sutton, Karirana vrpca (prva trajna fotografija u boji), 1861.]] [[Image:Duhauron1877.jpg|thumb|Louis Ducos du Hauron, Otisak u boji, 1877.]] [[Image:Muybridge horse gallop animated 2.gif|thumb|right|[[Eadweard Muybridge]], Konj u pokretu, 1878.]] ==Prije [[20. stoljeće|20. stoljeća]]== * oko [[1717.]] – [[Johann Heinrich Schulze]] je stvorio otiske riječi koristeći [[trafaret]]e, sunčevo svjetlo i mješavinu krede i [[Srebrov nitrat|srebrovog nitrata]] u [[Dušična kiselina|dušičnoj kiselini]], samo kao zanimljiv način da demonstrira da supstanca u boci tamni gdje je izložena svjetlu.<ref name="britannica">Britannica, [https://www.britannica.com/technology/photography History of Photography], preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * oko [[1800.]] - Thomas Wedgwood je osmislio stvaranje trajnih slika [[Camera obscura|camerom obscurom]], koristeći izdržljivu površinu obloženu kemikalijom osjetljivom na svjetlo. Uspio je stvoriti samo siluete i druge sjenaste slike, koje nisu bile dugotrajne. * [[1816.]] - [[Joseph Nicéphore Niepce]] je uspio stvoriti [[negativ]]e slika kamere na papiru obloženom srebrovim nitratom, ali ih nije mogao "učvrstiti" da ih spriječi da sasvim potamne kad ih se izloži svjetlu radi promatranja.<ref>Muzej Nicéphore Niépce, [http://www.photo-museum.org/photography-history/ History of Photography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170607024141/http://www.photo-museum.org/photography-history/ |date=7. lipnja 2017. }}, preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1822.]] - Nicéphore Niépce je napustio srebrov halogenid i pokušao koristiti tanak sloj [[Judejski bitumen|judejskog bitumena]] na metalu ili staklu. Napravio je prvu fiksiranu, trajnu fotografiju, primjerak [[Graviranje|gravure]] [[Pio VII.|Pije VII.]], stvarajući [[Kontaktna kopija|kontaktne kopije]] na direktnom suncu bez kamere ili leća. Kasnije je uništena, a najraniji preživjeli primjerak njegovog [[Heliografija|"heliografskog procesa"]] potječe iz [[1825.]]<ref name="utexas"/> * [[1824.]] - Nicéphore Niépce je stvorio prvu trajnu svjetlosnu fotografiju kamerom, sličnu fotografiji iz [[1826.]] – [[1827.]] na [[Kositar|kositru]], ali stvorenu na površini [[Litografija|litografskog kamena]].<ref>Niépce House Museum, [http://www.niepce.org/pagus/invus3.html History of Photography, part 3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140316220551/http://www.niepce.org/pagus/invus3.html |date=16. ožujka 2014. }}, preuzeto 21. kolovoza 2017.</ref> Kasnije je uništena dodatnim eksperimentima. * [[1826.]] ili [[1827.]] - Nicéphore Niépce je stvorio ''Pogled s prozora u Le Grasu'', sada poznatu kao najstariju očuvanu fotografiju prirode,<ref name="utexas"/> krajolik. Bila je potrebna ekspozicija u kameri koja je trajala barem osam sati, a najvjerojatnije nekoliko dana. * [[1834.]] - Hércules Florence, francusko-brazilski slikar i izumitelj fotografije u [[Brazil]]u, stvorio je riječ fotografija (''photographie'') za svoju tehniku, barem četiri godine prije nego što je [[John Herschel]] stvorio englesku riječ ''photography''.<ref>Kossoy, B., Hercule Florence: El descubrimiento de la fotografía en Brasil, 2004., {{ISBN|968-03-0020-X}}</ref> * [[1835.]] - [[Henry Fox Talbot]] je stvorio izdržljive negative za kameru od srebrovog klorida na papiru i postupak u dva koraka (negativ-pozitiv), koji se koristi u većini analogne fotografije sve do danas.<ref name="Schaaf1">The Correspondence of William Fox Henry Talbot, [http://foxtalbot.dmu.ac.uk/talbot/biography.html WHF Talbot: Biography], preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1839.]] - [[Dagerotipija|Postupak snimanja i razvijanja]] [[Louis Daguerre|Louisa Daguerrea]], kojim je stvarao trajne, detaljne fotografije na bakrenim pločama presvučenim srebrom, službeno je objavljen na sjednici Akademije u [[Pariz]]u. U početku je postupak zahtijevao nekoliko minuta ekspozicije u kameri, ali se kasnije vrijeme ekspozicije smanjilo na nekoliko sekundi. Daguerreov postupak se uskoro koristio u čitavom svijetu, te se [[1839.]] godina smatra godinom rođenja fotografije. * [[1839.]] - Henry Fox Talbot je javno predstavio postupak koji se temeljio na papiru, koji je osmislio [[1835.]] i nazvao "fotogenični crtež", ali je zahtijevao puno dužu ekspoziciju od dagerotipije, i rezultat nije bio tako detaljan i jasan.<ref name="Schaaf1"/> * [[1839.]] - [[Sarah Anne Bright]] je stvorila seriju [[fotogram]]a, od kojih je očuvano šest. To su najstarije fotografske slike koje je stvorila žena. * [[1839.]] - [[John Herschel]] je predstavio natrij hipofosfit (sada poznat kao natrij tiosulfat, ili "hypo") kao visoko učinkovit fiksir za sve procese koji se temelje na srebru. Također je stvorio prvi stakleni negativ. * [[1841.]] - Henry Fox Talbot je predstavio svoju patentiranu [[Talbotipija|talbotipiju]] (ili kalotipiju ili slani tisak), poboljšanu verziju njegovog ranijeg postupka koji je značajno smanjio vrijeme ekspozicije.<ref name="Schaaf1"/> * [[1845.]] - [[Francis Ronalds]] je izumio prvu uspješnu kameru za kontinuirano snimanje odstupanja u [[Meteorologija|meteorološkim]] i [[Zemljino magnetsko polje|geomagnetskim]] parametrima tijekom vremena.<ref>Ronalds, B.F., Sir Francis Ronalds: Father of the Electric Telegraph, London, 2016., {{ISBN|978-1-78326-917-4}}</ref><ref>Ronalds, B.F., [http://www.eshph.org/wp-content/uploads/2016/05/ronalds_camera.pdf The Beginnings of Continuous Scientific Recording using Photography: Sir Francis Ronalds’ Contribution], European Society for the History of Photography, 12. travnja 2016.</ref> * [[1848.]] - [[Alexandre-Edmond Becquerel|Edmond Becquerel]] je stvorio prve [[Fotografija u boji|fotografije u boji]], ali one su samo laboratorijski kurioziteti: bila je potrebna ekspozicija koja je trajala satima ili danima, a boje su bile toliko osjetljive na svjetlo da su ponekad blijedile pred očima promatrača. * [[1851.]] - [[Frederick Scott Archer]] je predstavio [[mokri kolodijski postupak]], koji se koristio za izradu [[Fotografska ploča|staklenih negativa]], [[ambrotipija]] i [[ferotipija]]. Novim su postupkom formati snimaka i fotografske kamere postali veći. * [[1854.]] - [[André Adolphe-Eugène Disdéri]] je zaslužan za pojavu tzv. ''carte de visite'', malog formata za [[Portretna fotografija|portrete]]. Disdéri je koristio kameru s više leća koja može fotografirati osam različitih poza na jedan veliki negativ. Nakon otiska na albuminski papir, slike su se izrezivale i lijepile na okvir veličine posjetnice. * [[1861.]] - [[James Clerk Maxwell]] je projicirao prvu sliku u boji nastalu [[Miješanje boja|aditivnim miješanjem boja]], što je prva demonstracija fotografije u boji trima metodama, koje je predložio [[1855.]] Koristio je tri odvojene crno-bijele fotografije snimljene i projicirane kroz [[Crvena|crvenu]], [[Zelena|zelenu]] i [[Plava|plavu boju]] [[Optički filter|filtera]]. Projicirana slika je bila privremena, ali kombinacija triju "odvojenih boja" predstavlja prvu trajnu fotografiju u boji. * [[1868.]] - [[Louis Arthur Ducos du Hauron]] je patentirao svoje brojne ideje za fotografiju u boji koja se temeljila na principu triju boja, uključujući postupke za stvaranje otisaka [[Miješanje boja|suptraktivnih boja]] na papiru. Objavljene su sljedeće godine. Njihova implementacija nije bila tehnološki praktična u to vrijeme, ali su predvidjela većinu kolor procesa koji su se kasnije pojavili. * [[1871.]] - [[Richard Leach Maddox]] je izumio [[Fotografski film|emulziju od želatine]]. * [[1873.]] - [[Hermann Wilhelm Vogel]] je otkrio senzibilizatore, kojima su fotografske emulzije, osjetljive samo na [[Plava|plavo]], postale osjetljive na [[Zelena|zeleno]], [[Žuta|žuto]] i [[Crvena|crveno]] svjetlo. Tehnički problemi su odgodili prvu uporabu stabilizatora u komercijalnom proizvodu sve do sredine [[1880-ih]]; u potpunosti pankromatske emulzije su se pojavile sredinom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. * [[1876.]] - [[Ferdinand Hurter]] i [[Vero Charles Driffield]] su započeli sistematičnu evaluaciju karakteristika osjetljivosti fotografskih emulzija - [[Senzitometrija|senzitometriju]]. * [[1878.]] - Charles Bennett je otkrio da zagrijavanje želatinske emulzije višestruko povećava svjetlosnu osjetljivost, što je omogućilo vrlo kratke ekspozicije za snimke. * [[1878.]] - [[Eadweard Muybridge]] je iskoristio niz kamera sa žicama kao okidačima da stvori fotografsku analizu brzine galopirajućeg konja. Svaka slika je snimljena u manje od dvije tisućinke sekunde, u dovoljno brzoj sekvenci (oko 25 u sekundi) da čine kratak "film" u stvarnom vremenu koji se može gledati koristeći uređaj poput [[zoethrope]]a. * [[1887.]] - [[Hannibal Goodwin]] je izumio bazu filma koja se temeljila na [[celuloid]]u.<ref>Goodwin, H., [https://www.google.com/patents/US610861 Photographic pellicle and process of producing same, US 610861 A], Google Patents</ref> * [[1888.]] - [[Kodak]]ova boks-kamera br. 1, prva kamera jednostavna za uporabu, predstavljena je sloganom: "Vi pritisnete dugme, a mi učinimo sve ostalo." (engl. "You press the button, we do the rest."). * [[1888.]] - [[Louis Le Prince]] je snimio kratki film ''Vrtna scena u Roundhayu'', koji se smatra prvim igranim filmom na filmskoj traci. * [[1889.]] - [[Kodak|Eastman Company]] je predstavio prvi komercijalno dostupan transparentni celuloidni film u traci.<ref name="KodakMP">Kodak, [http://motion.kodak.com/motion/About/Chronology_Of_Film/index.htm Kodak Chronology of Motion Picture Films 1889 to 1939] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131015060242/http://motion.kodak.com/motion/About/Chronology_Of_Film/index.htm |date=15. listopada 2013. }}, preuzeto 21. kolovoza 2017.</ref> Kompanija je kasnije preimenovana u ''Eastman Kodak'', i ostala poznata kao Kodak. * [[1891.]] - [[Gabriel Lippmann]] je najavio "metodu reproduciranja boja na temelju fenomena interferencije".<ref>Nobel Lectures, Physics 1901-1921, Amsterdam, 1967</ref> * [[1891.]] - [[William Kennedy Dickson]] je razvio "[[kinetoskop]]sku" kameru za snimanje igranih filmova dok je radio za [[Thomas Alva Edison|Thomasa Edisona]]. * [[1895.]] - [[Braća Lumière]] su izumila [[kinematograf]]. * [[1898.]] - Kodak je predstavio [[Sklopiva kamera|sklopivu kameru]] ''Pocket Kodak''. ==[[20. stoljeće]]== * [[1900.]] - Kodak je predstavio svoj prvi ''Brownie'', jeftinu boks-kameru jednostavnu za korištenje. * [[1901.]] - Kodak je predstavio format 120 za svoj ''Brownie'' br. 2.<ref>Lynch-Johnt, B.A., Perkins, M., Illustrated Dictionary of Photography: The Professional's Guide to Terms and Techniques for Film and Digital Imaging, New York, 2008.</ref><ref>Hicks, R.W., [http://www.rogerandfrances.com/subscription/ps%20how%20load%20120.html Handling 120 Film] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170914034319/http://www.rogerandfrances.com/subscription/ps%20how%20load%20120.html |date=14. rujna 2017. }}, Roger and Frances, preuzeto 13. rujna 2017.</ref> * [[1902.]] - [[Arthur Korn]] je razvio tehnologiju za [[Telefaks|fototelegrafiju]] (redukcija fotografskih slika na signale koji se mogu emitirati žicom na druge lokacije). Tzv. ''Wire-Photos'' su se naširoko koristili u Europi do [[1910.]], te emitirali na druge kontinente do [[1922.]] * [[1907.]] - Braća Lumière su patentirala ''Autochrome Lumière'', postupak za dobivanje fotografija u boji. Postao je prvi komercijalno uspješni proizvod za fotografiju u boji. * [[1908.]] - [[George Albert Smith]] je izumio [[Kinemacolor]], prvi svjetski komercijalni (dvobojni) kolor-sustav, koji se temeljio na istraživanjima G. Lippmanna i L.-A. Ducos du Harona. * [[1909.]] - Kodak je najavio "siguran" igrani film od 35&nbsp;mm na acetatnoj bazi kao alternativu za visoko zapaljivu nitratnu bazu. Film se prestao koristiti nakon [[1911.]] zbog tehničkih nedostataka.<ref name="KodakMP"/> * [[1912.]] – Kodak je predstavio sklopivu kameru ''Vest Pocket Kodak'' i film 127 (46&nbsp;mm). * [[1912.]] - [[Thomas Edison]] je predstavio format za kućne filmove od 22&nbsp;mm, za koji je koristio Kodakov "sigurni" acetatni film.<ref name="KodakMP"/> * [[1913.]] - Kodak je stvorio pankromatski film od 35&nbsp;mm za igrane filmove koji se mogao posebno naručiti u većim količinama. * [[1914.]] - Kodak je predstavio sustav za film u roli ''Autographic''. * [[1914.]] - Floyd Martin Thornton je snimio u ''Kinemacoloru'' film ''The World, the Flesh and the Devil'', prvi dramski [[dugometražni film]] u boji. * [[1922.]] - Kodak je napravio pankromatski film za igrani film od 35&nbsp;mm, široko dostupan.<ref name="KodakMP"/> * [[1923.]] - Kodak je predstavio format od 16&nbsp;mm za amaterske filmove. Njihova kamera ''Cine-Kodak'' koristi [[preobratni film]] i svih 16&nbsp;mm je na acetatnoj (sigurnoj) bazi.<ref name="KodakMP"/> * [[1923.]] - [[Harold Edgerton]] je izumio prvu praktičnu bljeskalicu za [[Stroboskopska fotografija|stroboskopsku fotografiju]]. * [[1925.]] - [[Leica]] je predstavila format od 35&nbsp;mm za fotografiju. * [[1926.]] - Kodak je predstavio film od 35&nbsp;mm za kopije negativa. Prije su filmski studiji koristili drugu kameru uz primarnu da stvore duple negative. * [[1932.]] - [[The Walt Disney Company|Disney]] je snimio prvi [[crtani film]] u boji, "Cvijeće i drveće", u ''Technicoloru''. * [[1932.]] - Kodak je predstavio prvi film od 8&nbsp;mm za amaterske filmove, kamere i projektore.<ref name="KodakMP"/> * [[1934.]] - Predstavljena je kaseta s filmom 135, čime je film od 35&nbsp;mm postao jednostavan za korištenje u fotografiji. * [[1935.]] - Izašao je film ''Becky Sharp'', prvi [[dugometražni film]] napravljen u trobojnom Technicoloru. * [[1935.]] - Predstavljen je [[Kodachrome]], višeslojni preobratni film u boji (samo 16&nbsp;mm; 8 i 35&nbsp;mm se pojavljuju [[1936.]], a film velikog formata [[1938.]] godine).<ref name="KodakMP"/> * [[1935.]] - Pojavio se fotoaparat s prvi puta ugrađenim svjetlomjerom, ''Contaflex'' njemačke kompanije [[Carl Zeiss AG|Zeiss Ikon]]. * [[1936.]] - Kompanija [[Ihagee]] iz Dresdena je predstavila ''Kine-Exaktu'', prvu ([[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]]) kameru od 35&nbsp;mm. * [[1936.]] - Predstavljen je ''[[Agfa-Gevaert|Agfacolor Neu]]'', preobratni film u boji za kućne filmove i projekcije. * [[1939.]] - Predstavljen je film u boji ''Agfacolor'', negativ i positiv od 35&nbsp;mm, za profesionalne igrane filmove (ne za otiske na papiru). * [[1939.]] - Predstavljeni su trodimenzionalni preglednik ''View-Master'' i njegovi "spremnici" od sedam malih [[Stereoskopija|stereoskopskih]] parova slika na Kodachromeu. * [[1942.]] - Pojavio se ''Kodacolor'', prvi film u boji koji koristi negative za stvaranje kromogenih kolor otisaka u boji. Rađeni su filmovi u traci samo za kamere s brzim okidanjem, a 35&nbsp;mm nije bio dostupan do [[1958.]] * [[1947.]] - [[Dennis Gabor]] je izumio [[Holografija|holografiju]]. * [[1947.]] - [[Harold Edgerton]] je razvio kameru ''Rapatronic'' za američku vladu. * [[1948.]] - Predstavljena je kamera [[Hasselblad]]. * [[1948.]] - [[Edwin H. Land]] je predstavio prvu kameru za "instantnu" fotografiju, [[Polaroid Corporation|Polaroid]]. * [[1949.]] - Predstavljena je kamera ''[[Contax|Contax S]]'' (Spiegelreflex), prva [[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]] kamera od 35&nbsp;mm s [[Pentaprizma|pentaprizmom]]. * [[1952.]] - Krajem studenog je održana premijera filma ''Bwana Devil'' (''Veliki vrag''), niskobudžetni film u 3-D tehnici, čime je počela kratkotrajna pomama za sličnim filmovima, koja je izblijedila tijekom [[1954.]] * [[1954.]] - Predstavljena je [[Leica|Leica M]]. [[Image:NBSFirstScanImage.jpg|thumb|upright|right|Fotografija skenirana u digitalno računalo, 1957.]] * [[1957.]] – Predstavljena je prva [[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]] kamera ''Asahi Pentax''. * [[1957.]] - Russell Kirsch iz ''Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju'' (prije ''Nacionalni ured za standarde'') i njegov tim su razvili prvi digitalni [[skener]].<ref name="Earliest">Kirsch, R., [http://museum.nist.gov/panels/seac/EARLIEST.HTM Earliest Image Processing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140719103629/http://museum.nist.gov/panels/seac/EARLIEST.HTM |date=19. srpnja 2014. }}, National Institute of Standards and Technology, preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1959.]] - Predstavljena je kamera [[Nikon|Nikon F]]. * [[1959.]] - [[Agfa-Gevaert|AGFA]] je predstavila prvu potpuno automatsku kameru, ''Agfu Optimu 1a''. * [[1963.]] - [[Kodak]] je predstavio kameru na kasetu ''Instamatic''. * [[1964.]] - Predstavljena je [[Jednooki zrcalni fotoparat|SLR]] kamera ''Pentax Spotmatic''. * [[1968.]] - Peter J.W. Noble iz kompanije '' Integrated Photomatrix'' je prezentirao prvi MOS senzor 10x10<ref>Noble, P.J.W., Self-scanned silicon image detector arrays, IEEE Transactions on Electron Devices, vol. 15, br. 4, str. 202-209, 04/1968</ref> * [[1972.]] - Peter J.W. Noble je demonstrirao MOS senzor 64x64. * [[1973.]] - Kompanija ''Fairchild Semiconductor'' je izdala prvi [[Nabojno-vezani slikovni senzor|CCD]] [[mikroprocesor]]: 100x100 [[Točka (računalna grafika)|točaka]]. * [[1975.]] - Bryce Bayer iz Kodaka je razvio ''Bayerov uzorak'' za CCD senzore u boji. * [[1976.]] - Počeo se prodavati ''Steadicam'', nosač za stabiliziranje kamere. * [[1986.]] - Kodakovi znanstvenici su izumili prvi megapikselni fotosenzor. * [[1992.]] - Kodak je stvorio ''Photo CD'', sustav za digitalizaciju i pohranjivanje fotografija na [[CD|kompaktnom disku]].<ref name="CornellTimeline">Digital Preservation and Technology Timeline, [http://www.dpworkshop.org/dpm-eng/timeline/viewall.html Digital Preservation Management] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150806054331/http://www.dpworkshop.org/dpm-eng/timeline/viewall.html |date=6. kolovoza 2015. }}, preuzeto 4. rujna 2017.</ref> * [[1993.]] – [[1995.]] - [[Laboratorij za mlaznu propulziju]] je razvio uređaje koji koriste CMOS (komplementarni metal-oksidni poluvodič) ili senzore s aktivnim pikselima. * [[1994.]] - [[Nikon]] je predstavio sustav stabilizacije slike u [[Leća (optika)|lećama]]. * [[1995.]] - ''Kodak DC40'' i ''Apple QuickTake 100'' su postale prve [[Digitalni fotoaparat|digitalne kamere]] namijenjene potrošačima.<ref name="CornellTimeline" /> * [[1996.]] - [[Kodak|Eastman Kodak]], [[FujiFilm]], [[AgfaPhoto]] i [[Konica]] su predstavili ''APS'' ili napredni foto sustav (engl. ''Advanced Photo System''). * [[1997.]] - Philippe Kahn je javno podijelio fotografiju svoje kćeri Sophie snimljenu mobilnim telefonom.<ref>Fullpower Technologies, [http://www.fullpower.com/home/philippe_kahn Philippe Kahn, CEO], preuzeto 13. rujna 2017.</ref> * [[2000.]] - ''J-Phone'' je predstavio ''J-SH04'', prvi komercijalni mobilni telefon, kojim su se mogle snimiti fotografije i dijeliti.<ref>Steinbock, D., The mobile revolution: the making of mobile services worldwide, London, 2005., {{ISBN|0749448504}}</ref> ==[[21. stoljeće]]== * [[2005.]] - [[AgfaPhoto]] je objavio bankrot. Prestala je proizvodnja filmova za potrošače. * [[2006.]] - Kompanija ''Teledyne DALSA'' je proizvela CCD senzor od 111 megapiksela, najvišoj [[Razlučivost|rezoluciji]] u to vrijeme. * [[2008.]] - [[Polaroid Corporation|Polaroid]] je najavio prestanak proizvodnje svih instant filmova, kao razlog navodeći razvoj digitalne tehnologije. * [[2009.]] - [[Kodak]] je najavio prestanak proizvodnje filma [[Kodachrome]].<ref>National Geographic News, [http://news.nationalgeographic.com/news/2009/06/photogalleries/kodachrome-color-film-discontinued/ KODACHROME: First Great Color Film Remembered in Photos], 24. lipnja 2009.</ref> * [[2009.]] - FujiFilm je proizveo prvu digitalnu 3D kameru s mogućnošću printanja u 3D.<ref>DPreview.com, [http://www.dpreview.com/articles/9681962791/fujifilmw1 Fujifilm launches world's first 3D imaging system], 22. srpnja 2009.</ref> * [[2011.]] - [[Lytro]] je izdao prvu džepnu [[Plenoptička kamera|plenoptičku kameru]], koja može [[Žarište|refokusirati]] slike nakon što su snimljene. ==Literatura== * Riedl, V., Plotnikov, M., Fotorječnik, Zagreb, 1946. * Hedgecoe, J., Sve o fotografiji i fotografiranju, Zagreb, 1977. * Koshofer, G., Wedewardt, H., Suvremeni foto priručnik, Ljubljana-Zagreb, 1990., {{ISBN|19350272}} * Warren, L., Encyclopedia of Twentieth-Century Photography (u tri toma), London, 2005., {{ISBN|1579583938}} * Rosenblum, N., A World History of Photography, New York, 2008. * LZMK: [http://film.lzmk.hr/ Filmski leksikon] * LZMK, Filmska enciklopedija, 1986. – 1990., {{ISBN|86-7053-016-3}} ==Bilješke== {{izvori|30em}} ==Vanjske poveznice== * Shutter Stoppers: [http://shutterstoppers.com/history-of-photography/ History of Photography (Timeline)] * [http://www.photohistorytimeline.com/ The History of Photography Archive] * Biedermann, K., [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/articles/biedermann/index.html Lippmann's and Gabor's Revolutionary Approach to Imaging], Nobel Prize, 15. svibnja 2005. [[Kategorija:Fotografija]] [[Kategorija:Tehnologija]] ot05kf21cpjgf9h4be02zwlxju26sy4 0 592821 6436725 6234720 2022-08-03T07:25:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir ugovor | ime = Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji | puno ime = Istanbulska konvencija | slika = DomesticViolenceConvention.svg | veličina = 200px | opis slike = {{legenda|#0088cc|Stranke}} {{legenda|#ff6666|Potpisnice}} | vrsta = | datum izrade = | datum potpisa = [[11. svibnja]] [[2011.]] | mjesto potpisa = {{ZD|T|TUR}} [[Istanbul]], [[Turska]] | datum valjanosti = [[1. kolovoza]] [[2014.]] | uvjet valjanosti = 10 ratifikacija država potpisnica od kojih 8 moraju biti članice [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] | kraj valjanosti = | potpisnici = 46 (+ EU) | stranke = | ratificirali = 32 | depozitar = Glavni tajnik Vijeća Europe | jezik = | jezici = [[engleski jezik|engleski]] i [[francuski jezik|francuski]] }} '''Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji'''<ref name=":1">{{Citiranje weba |year=2014 |title=Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji |url=https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/Publikacija%20Konvencija%20Vije%C4%87a%20Europe%20o%20spre%C4%8Davanju%20i%20borbi%20protiv%20nasilja%20nad%20%C5%BEenama%20i%20nasilja%20u%20obitelji.pdf |url-status=live |publisher=Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske |location=Zagreb}}</ref> [[Međunarodni ugovor|međunarodni]] je [[Međunarodni ugovor|ugovor]] sastavljen pod okriljem [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]] koji je potpisan [[11. svibnja]] [[2011.]] u [[Istanbul]]u, zbog čega je poznat još i kao '''Istanbulska konvencija'''. Konvencija ima za cilj sprječavanje nasilja, zaštitu žrtava i "okončavanje nekažnjivosti počinitelja". Do [[Siječanj|siječnja]] [[2018.]] godine potpisalo ju je 46 država te [[Europska unija]]. [[Turska]] je [[12. ožujka]] [[2012.]] postala prva država koja je ratificirala Konvenciju, a slijede [[Albanija]], [[Andora]], [[Austrija]], [[Belgija]], [[Bosna i Hercegovina]], [[Cipar]], [[Crna Gora]], [[Danska]], [[Estonija]], [[Finska]], [[Francuska]], [[Grčka]], [[Gruzija]], [[Hrvatska]], [[Island]], [[Italija]], [[Makedonija]], [[Malta]], [[Monako]], [[Nizozemska]], [[Njemačka]], [[Norveška]], [[Poljska]], [[Rumunjska]], [[Portugal]], [[San Marino]], [[Srbija]], [[Slovenija]], [[Španjolska]], [[Švedska]] i [[Švicarska]] koje su to učinile od [[2013.]] do [[Svibanj|svibnja]] [[2018.]] godine. Konvencija je stupila na snagu [[1. kolovoza]] [[2014.]]<ref name=":0">{{Citiranje www |naslov=Chart of signatures and ratifications of Treaty 210 |url=http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures |jezik=engleski |web_stranica=[[Vijeće Europe]] |preuzeto=2018-02-07}}</ref> Provedbu Konvencije nadzire neovisno tijelo stručnjaka nazvano GREVIO ([[engleski|eng.]] ''Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence'', [[hrvatski|hrv.]] ''Skupina stručnih osoba za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji''). GREVIO objavljuje izvješća u kojima ocjenjuje zakonodavne i druge mjere kojima potpisnice provode Konvenciju. Prema članku 66., GREVIO se sastoji od 10 do 15 članova, ovisno o broju potpisnica, a sami članovi moraju biti državljani neke države-potpisnice.<ref>{{Citiranje www |naslov=Vodič kroz Istanbulsku: Što je zapravo Konvencija za zaštitu žena i kako je iznervirala hrvatske konzervativce |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/vodic-kroz-istanbulsku-sto-je-zapravo-konvencija-za-zastitu-zena-i-kako-je-iznervirala-hrvatske-konzervativce/ |prezime=Vlašić |ime=Tatjana |web_stranica=[[Telegram (2015.) |Telegram.hr]] |nadnevak=2018-03-17 |preuzeto=2018-03-17}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=About GREVIO – Group of Experts on Action against Violence against Women and Domestic Violence |url=https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/grevio |jezik=engleski |web_stranica=[[Vijeće Europe]] |preuzeto=2018-03-17}}</ref> U ime [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], Konvencija je potpisana [[22. siječnja]] [[2013.]],<ref name=":0" /> no ista nije bila ratificirana nekoliko godina. Kao razlog navodila su se značajna financijska sredstva koja država potpisnica mora izdvojiti u svrhu primjene svih odredaba Konvencije. Premijer [[Andrej Plenković]] je [[25. studenog]] [[2016.]] izjavio da će “''[[Vlada Republike Hrvatske]], odnosno ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku [[Nada Murganić]], što skorije pokrenuti postupak ratifikacije Konvencije u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]]''”. Rasprava o Konvenciji održana je [[22. ožujka]] [[2018.]] godine na 86. sjednici [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]].<ref>{{Citiranje www |naslov=86. sjednica Vlade Republike Hrvatske |url=https://vlada.gov.hr/sjednice/86-sjednica-vlade-republike-hrvatske-23547/23547 |web_stranica=Vlada Republike Hrvatske |nadnevak=2018-03-22 |preuzeto=2018-03-22}}</ref> Konvencija je jednoglasno podržana, nakon čega Vlada upućuje prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].<ref>{{Citiranje www |naslov=VLADA USVOJILA ISTANBULSKU KONVENCIJU Ustavna stručnjakinja: 'Neće biti neočekivano ako Hrvatska zbog ove izjave bude snosila političke posljedice' |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-usvojila-istanbulsku-konvenciju-ustavna-strucnjakinja-nece-biti-neocekivano-ako-hrvatska-zbog-ove-izjave-bude-snosila-politicke-posljedice/7156032/ |autor=Rozita Vuković, Goran Penić, Kristina Turčin |web_stranica=[[Jutarnji list |Jutarnji.hr]] |nadnevak=2018-03-22 |preuzeto=2018-03-22}}</ref> [[Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] je u zakon o potvrđivanju Konvencije ugradila i prijedlog [[interpretativne izjave]] u kojoj se navodi da je Konvencija u skladu s Ustavom [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], ne sadrži tzv. ''rodnu ideologiju'' i da se prvenstveno odnosi na zaštitu žena.<ref>{{Citiranje www |naslov=Poznat sadržaj dodatne izjave o Istanbulskoj konvenciji: oni koji su dizali paniku napokon mogu odahnuti |url=https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2977779/poznat-sadrzaj-dodatne-izjave-o-istanbulskoj-konvenciji-oni-koji-su-dizali-paniku-napokon-mogu-odahnuti/ |web_stranica=Vijesti.hr |nadnevak=2018-03-21 |preuzeto=2018-03-22}}</ref> [[Hrvatski sabor]] ratificirao je Konvenciju [[13. travnja]] [[2018.]] godine. Za ratifikaciju je glasalo 110 zastupnika, 30 protiv, a dva su bila suzdržana.<ref>{{Citiranje www |naslov=Uvjerljivo usvojili Istanbulsku konvenciju, a Dalić 'preživjela' glasanje |url=https://vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2986223/uvjerljivo-usvojili-istanbulsku-konvenciju-a-dalic-prezivjela-glasanje/ |web_stranica=Vijesti.hr |nadnevak=2018-04-13 |preuzeto=2018-04-13}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju! Pljesak se prolomio hrvatskom sabornicom, čak 110 zastupnika glasalo 'za'; Propao još jedan pokušaj oporbe za smjenom ministrice Dalić |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/541171/hrvatska-ratificirala-istanbulsku-konvenciju-pljesak-se-prolomio-hrvatskom-sabornicom-cak-110-zastupnika-glasalo-39za39-propao-jos-jedan-pokusaj-oporbe-za-smjenom-ministrice-dalic |web_stranica=Slobodna Dalmacija |nadnevak=2018-04-13 |preuzeto=2018-04-13}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Hrvatski sabor ratificirao Istanbulsku konvenciju |url=http://vijesti.hrt.hr/438846/hrvatski-sabor-ratificirao-istanbulsku-konvenciju |web_stranica=HRT Vijesti |nadnevak=2018-04-13 |preuzeto=2018-04-13 |archive-date=13. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180413141153/http://vijesti.hrt.hr/438846/hrvatski-sabor-ratificirao-istanbulsku-konvenciju |url-status=dead}}</ref> Konvencija je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] stupila na snagu [[1. listopada]] [[2018.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/464507/istanbulska-konvencija-danas-stupa-na-snagu |title=Istanbulska konvencija stupila na snagu |date=2018-10-01 |work=hrt.hr |publisher=HRT |accessdate=2018-10-01}}</ref> Tijekom iščekivanja ratifikacije Konvencije, u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] su, a i u nekim drugim zemljama<ref>{{Citiranje weba |date=13. srpnja 2017. |title=SNS will not support Istanbul Convention |url=https://spectator.sme.sk/c/20603393/sns-will-not-support-istanbul-convention.html |url-status=live |accessdate=2017-12-31 |publisher=The Slovak Spectator |language=engleski}}</ref> nastali društveni prijepori: dio javnosti, u prvom redu krugovi vezani uz [[Katolička crkva|Katoličku Crkvu]], iznose kako je Istanbulska konvencija borbu za suzbijanje nasilja nad ženama iskoristila da pronese ideje i definicije koje ti krugovi etiketiraju kao tzv. [[Rodna ideologija|rodnu ideologiju]], dok dio javnosti negira takve optužbe ukazujući na to da i znanstvena zajednica razlikuje spol i rod.<ref name="sgs-gknjige">{{Citiranje www |naslov=Sex, Gender and Society |url=https://books.google.hr/books?id=_Rb9CQAAQBAJ&lpg=PP8&ots=qJLdGtfv2h&dq=gender&lr&hl=hr&pg=PA115#v=onepage&q&f=false |ime=Ann |prezime=Oakley |jezik=engleski |web_stranica=Google Knjige |stranice=115 |izdavač=Ashgate Publishing, Ltd. |nadnevak=2015-03-28 |preuzeto=2018-02-07}}</ref><ref name="udry">{{Citiranje časopisa |last=Udry |first=J. Richard |title=The Nature of Gender |url=http://people.virginia.edu/~ser6f/udry.pdf |date=1994-11-04 |journal=Demography |volume=31 |issue=4 |pages=561. - 573 |id=doi: 10.2307/2061790 |language=engleski |access-date=2018-02-07}}</ref><ref name="haig">{{Citiranje časopisa |last=Haig |first=David |title=The Inexorable Rise of Gender and the Decline of Sex: Social Change in Academic Titles, 1945–2001 |url=http://www.oeb.harvard.edu/faculty/haig/Publications_files/04InexorableRise.pdf |year=2004 |month=travanj |journal=Archives of Sexual Behavior |volume=33 |issue=2 |pages=87. - 96 |id=doi: 10.1023/B:ASEB.0000014323.56281.0d |language=engleski |access-date=2018-02-07 |archive-date=15. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120615160110/http://www.oeb.harvard.edu/faculty/haig/Publications_files/04InexorableRise.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Ističe se da se pojam [[rodni identitet|rodnog identiteta]] već javlja u hrvatskom zakonodavstvu, na primjer u Zakonu o suzbijanju diskriminacije.<ref>{{Citiranje www |naslov=Žao nam je svih koji luduju oko Istanbulske, ali rodni identitet u našem je zakonu već 10 godina |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zao-nam-je-svih-koji-luduju-oko-istanbulske-ali-rodni-identitet-u-nasem-je-zakonu-vec-10-godina/ |prezime=Vlašić |ime=Tatjana |web_stranica=[[Telegram (2015.) |Telegram.hr]] |nadnevak=2018-03-13 |preuzeto=2018-03-17}}</ref> ==Povijest== Vijeće Europe poduzelo je niz inicijativa za promicanje zaštite žena od nasilja od 1990-ih. Ove su inicijative između ostaloga rezultirale usvajanjem ''Preporuke Vijeća Europe Rec (2002)5'' Odbora ministara državama članicama o zaštiti žena od nasilja 2002<ref>{{Citiranje www |naslov=Recommendation Rec(2002)5 of the Committee of Ministers to member states on the protection of women against violence |url=https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectID=09000016805e2612 |jezik=engleski |web_stranica=[[Vijeće Europe]] |nadnevak=2002-04-30 |preuzeto=2018-02-07}}</ref> i pokretanjem Europske kampanje za suzbijanje nasilja nad ženama, uključujući obiteljsko nasilje, između 2006 i 2008.<ref>{{Citiranje www |naslov=CAMPAIGN TO COMBAT VIOLENCE AGAINST WOMEN, INCLUDING DOMESTIC VIOLENCE (2006-2008) |url=http://www.coe.int/t/dg2/equality/DOMESTICVIOLENCECAMPAIGN/ |jezik=engleski |web_stranica=[[Vijeće Europe]] |preuzeto=2018-02-07}}</ref> Parlamentarna skupština Vijeća Europe također je zauzela čvrst politički stav protiv svih oblika nasilja nad ženama. Usvojila je brojne rezolucije i preporuke koje pozivaju na zakonski obvezujuće standarde o sprečavanju, zaštiti protiv te kaznenom progonu najtežih i raširenih oblika rodno uvjetovanog nasilja. Nacionalna izvješća, studije i ankete otkrile su veličinu problema u Europi. Kampanja je pokazala veliku varijaciju između Europskih država u njihovim odgovorima na nasilje nad ženama i nasilju u obitelji. Stoga se potreba za usklađivanjem pravnih standarda kako bi se osiguralo da žrtve imaju koristi od iste razine zaštite svugdje u Europi postala očita. Ministri pravosuđa država članica Vijeća Europe počeli su raspravljati o potrebi jačanja zaštite od nasilja u obitelji, posebice od nasilja intimnog partnera. Vijeće Europe odlučilo je da je potrebno postaviti sveobuhvatne standarde za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U prosincu 2008. Odbor ministara osnovao je stručnu skupinu koja je bila ovlaštena pripremiti nacrt konvencije. Tijekom nešto više od dvije godine, ova skupina, nazvana CAHVIO (Ad Hoc Committee for preventing and combating violence against women and domestic violence iliti Ad Hoc Odbor za prevenciju i suzbijanje nasilja nad ženama i nasilju u obitelji), izradila je nacrt teksta konvencije.<ref>{{Citiranje weba |date=2011-01-19 |title=Ad hoc Committee on preventing and ombating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=https://rm.coe.int/16805cd855 |url-status=live}}</ref> U kasnijoj fazi izrade konvencije, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Italija]], [[Rusija]] i [[Sveta Stolica]] predložile su nekoliko izmjena kako bi ograničile zahtjeve Konvencije. [[Amnesty International]] kritizirao je ove izmjene. Konačni nacrt konvencije izrađen je u prosincu 2010.<ref>{{Citiranje časopisa |url=https://www.amnesty.org/en/library/asset/IOR61/004/2011/en/6c1d23c1-f37e-41f1-aded-3e7b25ce7861/ior610042011en.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20121006193825/http://www.amnesty.org/en/library/asset/IOR61/004/2011/en/6c1d23c1-f37e-41f1-aded-3e7b25ce7861/ior610042011en.html |archive-date=6. listopada 2012. |access-date=21. rujna 2017.}}</ref> ==Usvajanje, potpisivanje i ratifikacija== Konvenciju je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 7. travnja 2011. Otvorena je za potpisivanje 11. svibnja 2011. povodom 121. zasjedanja Odbora ministara u Istanbulu. Konvencija je stupila na snagu nakon desete ratifikacije, od kojih je osam trebalo biti od strane država članica Vijeća Europe. Od prosinca 2015., konvenciju je potpisalo 39 država, nakon čega je uslijedila ratifikacija od strane osam država Vijeća Europe: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Crne Gore, Portugala, Srbije i Turske. Kasnije te godine ratificirale su je Andora, Danska, Francuska, Malta, Monako, Španjolska i Švedska, 2015. Slovenija, Finska, Poljska i Nizozemska, 2016. San Marino, Belgija i Rumunjska, a do rujna 2017. Gruzija i Norveška. Države koje su ratificirale Konvenciju pravno su vezane njezinim odredbama nakon što ista stupi na snagu. ==Glavne odredbe== Istanbulska konvencija prvi je pravno obvezujući instrument koji "stvara sveobuhvatni pravni okvir i pristup borbi protiv nasilja nad ženama". Usmjerena je na sprečavanje nasilja u obitelji, zaštitu žrtava i procesuiranje optuženih prekršitelja. Konvencija definira nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije (čl.3 (a)). Države potpisnice bi trebale primijeniti [[due diligence]] prilikom sprečavanja nasilja te kako bi zaštitile žrtve i kazneno gonile počinitelje (članak 5.). Konvencija također sadrži definiciju [[rod (sociologija)|rod]]a: u smislu Konvencije, rod je definiran u članku 3 (c) kao "društveno izgrađene uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce". Nadalje, Konvencija uspostavlja niz kaznenih djela karakterističnih kao nasilje nad ženama. Države koje ratificiraju Konvenciju moraju kriminalizirati više prekršaja, uključujući: psihološko nasilje (članak 33.); uhođenje (članak 34); fizičko nasilje (čl.35); [[Spolno zlostavljanje|seksualno zlostavljanje]], uključujući i [[silovanje]] (odnosi se na sve oblike nesuglasnog seksualnog odnosa) (čl.36); prisilni brak (čl.37); [[žensko obrezivanje]] (čl.38); prisilni pobačaja i/ili sterilizaciju (čl.39). Konvencija navodi da [[seksualno uznemiravanje]] mora biti podvrgnuto "kaznenoj ili drugoj zakonskoj sankciji" (čl. 40). Konvencija također uključuje članak koji se odnosi na zločine počinjene u ime "[[Ubojstvo zbog časti|časti]]" (čl. 42).<ref name=":1" /> ==Struktura== Konvencija sadrži 81 članak odijeljen u 12 poglavlja. Njezina struktura slijedi strukturu najnovijih konvencija Vijeća Europe. Struktura se temelji na "četiri Ps": sprečavanju, zaštiti i podršci žrtvama, kaznenom progonu prekršitelja i integriranim politikama. Svako područje predviđa niz specifičnih mjera. Konvencija također utvrđuje obveze vezane uz prikupljanje podataka i podupiranje istraživanja na području nasilja nad ženama (čl. 11).<ref>{{Citiranje weba |date=2011-01-25 |title=Ad hoc Committee on preventing and ombating violence against women and domestic violence (CAHVIO) |url=https://rm.coe.int/16805938a8 |url-status=live}}</ref> U Preambuli se poziva na [[Europska konvencija o ljudskim pravima|Europsku konvenciju o ljudskim pravima]], Europsku socijalnu povelju i Konvenciju o suzbijanju trgovanja ljudima, kao i na međunarodne ugovore o ljudskim pravima [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] i [[Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda]]. U članku 1. deklarira kao svrha Konvencije. U 5 točaka (a.-e.) se deklariraju različiti aspekti zaštite žena: sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, suzbijanje diskriminacije žena; izgradnja sustava mjera za zaštitu žrtava nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; promicanje međunarodne suradnje radi suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji; te daljnja izgradnja institucija nadležnih za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U članku 2., ova Konvencija ukazuje na to da se odredbe primjenjuju u vrijeme mira, kao i tijekom oružanih sukoba u slučaju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Članak 3. Konvencije definira ključne pojmove: *'''nasilje nad ženama''' - predstavlja "kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i podrazumijeva sve postupke na temelju spola koji dovode ili bi mogli dovesti do do tjelesne, seksualne, psihološke ili ekonomske štete ili patnje žene uključujući prijetnje takvim djelima, prisiljavanje ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu", *'''nasilje u obitelji''' - "sva djela tjelesnog, seksualnog, psihološkog ili gospodarskog nasilja koje se javljaju u obitelji, domaćinstvu ili između bivših ili sadašnjih supružnika ili partnera, bez obzira na to da li počinitelj dijeli prebivalište sa žrtvom ili ne", *'''rod''' -"društveno izgrađene uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra prikladnim za žene i muškarce", *'''rodno uvjetovano nasilje nad ženama''' - "nasilje koje je usmjereno protiv žene jer je žena ili koja nerazmjerno utječe na žene". Člankom 4. zabranjuje se nekoliko vrsta diskriminacije: Primjena odredbi ove Konvencije od strane država potpisnica, posebice mjera zaštite prava žrtava, osigurana je bez diskriminacije na bilo kojem temelju, kao što su spol, rod, [[rasa]], boja kože, jezik, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, udruživanje s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje, [[Seksualna orijentacija|seksualne orijentacije]], [[rodni identitet]], dob, zdravstveno stanje, [[invalidnost]], bračno stanje, status migranta ili [[Izbjeglica|izbjeglice]] ili drugi status. ==Prijepori== [[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8476.jpg|250px|mini|desno|Prosvjed protiv Istanbulske konvencije u središtu Zagreba.]] [[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8522.jpg|250px|mini|desno|Prosvjed protiv Istanbulske konvencije u središtu Zagreba.]] [[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8576.jpg|250px|mini|desno|Prosvjed protiv Istanbulske konvencije u središtu Zagreba.]] [[Datoteka:Stop Istanbulskoj 20180324 DSC 8529.jpg|250px|mini|desno|Prosvjed protiv Istanbulske konvencije u središtu Zagreba.]] Konvencija na više mjesta koristi termin "[[Spol i rod|rod]]", a u čl. 3. daje i definiciju tog termina, kao i definiciju termina "rodno uvjetovano nasilje nad ženama". U toč. 43. Pojašnjavajućeg izvješća se pojašnjava: "...priređivači Nacrta smatrali su da je važno definirati termin “rod”. U kontekstu ove Konvencije termin rod, temeljen na dvama spolovima, muškom i ženskom, pojašnjava da postoje i društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atributi koje određeno društvo smatra primjerenim za žene i muškarce. Istraživanja su pokazala da određene uloge ili stereotipi proizvode neželjene ili štetne prakse i pridonose da se nasilje nad ženama smatra prihvatljivim. Kako bi se prevladale takve rodne uloge, članak 12 (1) uokviruje iskorjenjivanje predrasuda, običaja, tradicija i ostalih praksi koje se temelje na ideji inferiornosti žena ili na stereotipnim rodnim ulogama... Termin “rod” prema ovoj definiciji nije zamišljen kao zamjena za termine 'žena' i 'muškarac' koji se rabe u Konvenciji."<ref name=":1" /> Također se ukazuje da Konvencija o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji promovira i interesa i prava LGBT zajednice, što se iz redova te zajednice i potvrđuje.<ref>{{Citiranje weba |url=https://tgeu.org/protection-of-trans-people-under-the-istanbul-convention/ |title=Protection of Trans People under the Istanbul Convention |date=2017-12-31 |language=engleski |publisher=Transgender Europe |accessdate=2017-12-31}}</ref> Neki kritičari u hrvatskom društvu - tipično povezani uz Katoličku Crkvu - nalaze da nisu svi stereotipi o ulogama dvaju spolova žena nužno loši i da ne proizvode sve kulturalno prihvaćene razlike u spolovima neželjene ili štetne prakse. Zbog razloga kakvoga kritičari Istanbulske konvencije iznose i u Hrvatskoj, pokrenula je vlada [[Poljska|Poljske]] inicijativu za istup te zemlje iz Konvencije,<ref>{{Citiranje weba |url=http://centraleulawblog.eu/istanbul-convention-poland/ |title=The Istanbul Convention in Poland |author=Anna Toporowska |date=2017-02-07 |language=engleski |publisher=Central EU Law Blog |accessdate=2017-12-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20180101025913/http://centraleulawblog.eu/istanbul-convention-poland/ |archivedate=1. siječnja 2018.}}</ref> nakon čega je na europskoj razini organiziran napor da se odgovori poljsku vladu od takve ideje.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.europarl.europa.eu/news/en/press-room/20161214IPR56095/istanbul-convention-polish-government-asked-to-reconsider-intention-to-withdraw |title=Call on the Polish government to reconsider its intention to withdraw from the Istanbul Convention (izvješće o aktivnostima zastupnika u Europskom parlamentu) |author=Maja OREL SCHWARZ |date=2016-12-14 |language=engleski}}</ref> Dana 15. prosinca 2017. godine na [[Markov trg|Markovu trgu]] održan je prosvjed podrške ratifikaciji Istanbulske konvencije. Prosvjed je održan pod nazivom "STOP fundamentalističkom nasilju nad ženama".<ref>{{Citiranje www |naslov=Prosvjed žena na Markovu trgu: "Država nije Crkva!" |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prosvjed-zena-na-markovu-trgu-drzava-nije-crkva/1013868.aspx |web_stranica=Index.hr |nadnevak=2017-12-15 |preuzeto=2018-04-06}}</ref> Tim je povodom u prosincu 2017. godine Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izdalo Izjavu, u kojoj se iznosi za Konvenciju da je "glavni je cilj toga dokumenta zaštita žena i obitelji od nasilja, što nikome dobronamjernome ne može biti sporno. No, isto je tako razvidno da se dijelovi Konvencije temelje na rodnoj ideologiji, što za odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske smatramo neprihvatljivim jer u nj ne treba unositi zasade bilo kakve partikularne ideologije, pa ni rodne."<ref>{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/hrvatska/hazu-rodna-ideologija-istanbulskoj-konvenciji-neprihvatljiva-odgojno-obrazovni-sustav |title=HAZU: Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav (cjeloviti tekst Izjave) |author=Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti |date=2017-12-28 |publisher=Narod.hr |accessdate=2017-12-29}}</ref> Izjava je promptno i žestoko osuđena od strane, feminističkih, LGBT i ljevičarskih skupina, a HAZU se očitovao da mišljenje jednog Znanstvenog vijeća HAZU ne predstavlja službeno mišljenje čitave HAZU, jer se o njemu nije glasalo na razini čitave institucije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://vijesti.hrt.hr/422635/na-izjavu-znanstvenog-vijeca-hazu-a-uslijedile-brojne-reakcije |title=Na Izjavu Znanstvenog vijeća HAZU-a uslijedile brojne reakcije |date=2017-12-28 |publisher=HRT |accessdate=2017-12-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171229174317/http://vijesti.hrt.hr/422635/na-izjavu-znanstvenog-vijeca-hazu-a-uslijedile-brojne-reakcije |archivedate=29. prosinca 2017.}}</ref> Protivljenje ratifikaciji Istanbulske konvencije jasno su izrazile i parlamentarne stranke [[Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku|Neovisni za Hrvatsku]] i [[Hrast - Pokret za uspješnu Hrvatsku|Hrast]], a većina članova [[Most nezavisnih lista|Mosta nezavisnih lista]] glasat će protiv ratifikacije. Predsjednik Mosta nezavisnih lista [[Božo Petrov]] u intervju za [[Jutarnji list]] kazao je kako se pita ''je li Istanbulska konvencija borba protiv nasilja ili borba za neke druge ideološke stvari'' te da bi Hrvatska trebala krenuti u izmjene zakona i osiguranje većih sredstava za borbu protiv nasilja nad ženama bez prihvaćanja navedenog dokumenta Vijeća Europe.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/bozo-petrov-je-li-istanbulska-konvencija-borba-protiv-nasilja-ili-borba-za-neke-druge-ideoloske-stvari/6977934/ |title=BOŽO PETROV 'Je li Istanbulska konvencija borba protiv nasilja ili borba za neke druge ideološke stvari?' |date=2018-01-28 |publisher=HRT |accessdate=2018-03-29}}</ref> Početkom 2018. godine, vlasti Bugarske i Slovačke su izričito odbile ratificirati Istanbulsku konvenciju, zbog protivljenja definiranju "roda" u javnosti tih zemalja.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.euractiv.com/section/future-eu/news/after-bulgaria-slovakia-too-fails-to-ratify-the-istanbul-convention/ |title=After Bulgaria, Slovakia too fails to ratify the Istanbul Convention |author=Georgi Gotev |date=2018-02-23 |language=engleski |publisher=6. ožujka 2018.}}</ref> Bugarske udruge za ljudska prava zatim su oštro kritizirale Vladu zbog takvog poteza, a Bugarski helsinški odbor izjavio je da su "Bugarske službe pokazale potpuni nemar prema sustavnim napadima na žene".<ref>{{Citiranje www |naslov=Rights group criticizes Bulgaria for regression in women's rights |url=https://www.reuters.com/article/us-bulgaria-rights/rights-group-criticizes-bulgaria-for-regression-in-womens-rights-idUSKBN1HW1RD |prezime=Krasimirov |ime=Angel |jezik=engleski |web_stranica=[[Reuters]] |nadnevak=2018-04-25 |preuzeto=2018-04-30}}</ref> ===Javno mnijenje=== Agencija Ipsos je u ime Vlade Republike Hrvatske provela [[Anketa|anketu]] o [[Javno mnijenje|javnom mnijenju]] građana Republike Hrvatske o Istanbulskoj konvenciji. Anketa je provedena na reprezentativnom uzorku od 604 punoljetna građana RH. Prema rezultatima ankete, 31,9% anketiranih u potpunosti podržava, a 34,1% uglavnom podržava Konvenciju. Nasuprot tome, 12,4% anketiranih uopće ju ne podržava, a 10,4% ju uglavnom ne podržava. Ukupno gledano, 66% ispitanika podržava Konvenciju, dok 22,8% ju ne podržava. Njih 11,1% nije sigurno. Nadalje, anketa je istražila i razinu informiranosti građana o Konvenciji. Prema rezultatima, 12,2% odgovorilo je da zna jako puno, 48,6% ih zna osnovne informacije, 35,8% je čulo za Konvenciju, a 3,3% nije čulo za nju ili ne zna o čemu se radi.<ref>{{Citiranje www |naslov=Vlada naručila istraživanje o Istanbulskoj konvenciji: Evo rezultata |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vlada-narucila-istrazivanje-o-istanbulskoj-konvenciji-evo-rezultata---510975.html |web_stranica=Dnevnik.hr |nadnevak=2018-03-22 |preuzeto=2018-03-24}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Vlada jednoglasno usvojila Istanbulsku konvenciju, uputila je u Sabor s ogradom |url=https://www.libela.org/vijesti/9425-vlada-jednoglasno-usvojila-istanbulsku-konvenciju-uputila-je-u-sabor-s-ogradom/ |web_stranica=Libela |nadnevak=2018-03-22 |preuzeto=2018-03-24}}</ref><ref>{{Citiranje www |naslov=Vlada je naručila i anketu o Istanbulskoj; 66 posto podržava ratifikaciju |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/vlada-je-narucila-i-anketu-o-istanbulskoj-66-posto-podrzava-ratifikaciju/ |prezime=Vlašić |ime=Tatjana |web_stranica=Telegram.hr |nadnevak=2018-03-22 |preuzeto=2018-03-24}}</ref> Agencija 2X1 komunikacije provela je telefonsku anketu na 1400 ispitanika na temu Istanbulske konvencije. Prilikom anketiranja ispitanici su odgovarali i na pitanje koju stranku podupiru. Na pitanje “Podupirete li Istanbulsku konvenciju?”, 58,07% ispitanika je odgovorilo da ne podupire, a 41,93% odgovorilo je pozitivno tj. da podupire ratifikaciju Konvencije. * Anketirani ispitanici koji su simpatizeri [[HDZ]]-a odredili su su se u omjeru 38,93% za, a 61,07 % protiv ratifikacije IK. * [[SDP]]-ovi simpatizeri su 59,85% za, a 40,16% protiv. * [[Most nezavisnih lista|Most]]-ovi glasači su 42,42% za i 57,58% protiv. * Među simpatizerima [[Živi zid (organizacija)|Živog zida]] 59,18 % je za, a 40,82% protiv. Jedina stranka sa značajnijim postotkom čiji su simpatizeri apsolutno protiv ratifikacije Istanbulske konvencije je stranka [[Bruna Esih – Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku|Neovisni za Hrvatsku]].<ref> [https://www.facebook.com/2x1komunikacije/photos/a.353543228183023.1073741828.353498624854150/730469763823699/?type=3&theater Rezultati ankete] na Facebook stranici 2X1 komunikacija, 4. travnja 2018. (pristupljeno 5. travnja 2018.) </ref><ref> [https://narod.hr/hrvatska/istrazivanje-sto-istanbulskoj-konvenciji-misle-simpatizeri-hdz-a-sdp-a-mosta-zivog-zida-nezavisnih-hrvatsku Istraživanje: Što o Istanbulskoj konvenciji misle simpatizeri HDZ-a, SDP-a, Mosta, Živog zida i Nezavisnih za Hrvatsku?] Narod.hr, 5. travnja 2018. (pristupljeno 5. travnja 2018.) </ref> == Implementacija Konvencije == === Turska === U [[Turska|Turskoj]] se, prvoj zemlji koja je ratificirala Konvenciju (2012.), i u godinama poslije ratifikacije Konvencije broj ubojstava žena iz časti povećava, što je trend primjetan još od 2011. godine. Broj žrtava nasilja se povećao sa 125 u 2011. godini na 286 u 2014. godini, dok je u prvih šest mjeseci 2015. godine ubijeno 160 žena.<ref> Sertan Sanderson. [http://www.dw.com/bs/turska-nasilje-nad-%C5%BEenama-u-zabrinjavaju%C4%87em-porastu/a-18580800 Turska: Nasilje nad ženama u zabrinjavajućem porastu] Deutsche Welle, 14. srpnja 2015. (pristupljeno 27. ožujka 2018.)</ref><ref name="hurriyet-impl"/> Sljedećih godina rast ubojstava se nastavio, pa su tako u prvom dijelu 2017. ubijene 244 žene.<ref name="mh"> Marcel Holjevac. [https://narod.hr/svijet/sto-ratifikacija-ik-donijela-turskim-zenama-broj-ubojstava-se-ucetverostrucio Što je Istanbulska donijela prvoj zemlji koja ju je ratificirala? Broj žrtava se učetverostručio!] Narod.hr, 27. ožujka 2018. (pristupljeno 27. ožujka 2018.) </ref> Prema navodima turskih organizacija za sprečavanje nasilja na ženama, porast broja žrtava nasilja rezultat je loše implementacije Konvencije u zakonodavni sustav, kao i politička nemotiviranost za boljom implementacijom.<ref name="hurriyet-impl">{{Citiranje www |naslov=Turkey should stick to Istanbul Convention on violence against women |url=http://www.hurriyetdailynews.com/turkey-should-stick-to-istanbul-convention-on-violence-against-women-116127 |prezime=Yinanç |ime=Barçın |jezik=engleski |web_stranica=Hürriyet Daily News |nadnevak=2017-07-31 |preuzeto=2018-03-27}}</ref> Ipak, ta se tvrdnja ne može primijeniti na slučaj 18-godišnje žene G.A., koju je muž ubio izbovši ju nožem 32 puta, jer je počinitelj isprva uhićen, ali nakon tri mjeseca pušten na slobodu.<ref name="mh"/> Leyla Kaya, povjerenicu za prava žena Udruženja za ljudska prava (IHD) kritizirala je nedjelotvornost mehanizama koje propisuje Konvencija:<ref name="mh"/> {{citat2|Zabranjuju nam da prisustvujemo suđenjima jer ne žele da se uvjerimo u činjenicu da Vlada nema pravi mehanizam da zaustavi nasilje nad ženama”. “Kao Asocijacija tražimo najstrože kazne u takvim slučajevima. I što dobijemo? Ubojice jednostavno odšetaju, bez ikakve kazne. Oni su doslovno među nama. Kakvu budućnost očekivati u takvim uvjetima?}} CNN Turska je objavio, pozivajući se na službene izvore, da je od 2010. do 2017. ubijeno 1.915 žena, od čega gotovo dvije trećine od supruga ili partnera, daljih 213 od očeva, sinova, ili braće, a još 114 od drugih muških rođaka. Najmanje 395 ih je ubijeno jer su pokrenule [[razvod]]. Uz to, 40% Turkinja izjasnilo se da je barem jednom u životu dobila batine od supruga, partnera, brata ili oca.<ref name="mh"/> == Vezani članci == * [[Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava]] == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/home Službene stranice Konvencije] * [https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/Publikacija%20Konvencija%20Vije%C4%87a%20Europe%20o%20spre%C4%8Davanju%20i%20borbi%20protiv%20nasilja%20nad%20%C5%BEenama%20i%20nasilja%20u%20obitelji.pdf '''Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji'''], prijevod kod Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske, s Pojašnjavajućim izvješćem * [https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=5638 Nacrt Prijedloga Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (s obrazloženjem)], srpanj 2017. god., na stranicama e-savjetovanja Vlade RH * [http://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/210/signatures Council of Europe, Treaty Office, Chart of signatures and ratifications of Treaty 210] {{eng oznaka}} pristupljeno 16. veljače 2018. [[Kategorija:Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava]] [[Kategorija:Ženska prava]] 74sqcq86jk6o4spbb9ki7gupllbmbwq 0 593180 6436665 6241179 2022-08-03T02:08:14Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Infookvir film | naslov filma = Jigsaw | naslov originala = Jigsaw | slika = | opis slike = | veličina slike = | režija = braća Spierig | producenti = Gregg Hoffman<br>Oren Koules<br>Mark Burg | scenarij = Josh Stolberg<br>Peter Goldfinger | pripovjedač = | glavne uloge = Matt Passmore<br>Callum Keith Rennie<br>Clé Bennett<br>Hannah Emily Anderson | glazba = Charlie Clouser | snimatelj = Ben Nott | montaža = Kevin Greutert | distributer = Lionsgate Films | godina = [[2017.]] | trajanje = 92 min. | država = {{ZD+X/S|SAD}} | jezik = [[engleski]] | budžet = | žanr = horor | prethodni = Slagalica strave 3D | sljedeći = | web stranica = http://jigsawsaves.com/ | imdb_id = 3348730 }} '''''Jigsaw'''''<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.filmratings.com/Search?filmTitle=jigsaw&x=0&y=0 |title=Jigsaw}}</ref> je nadolazeći američki [[horor]] film u režiji braće Michaela i Petera Spieriga, nastao prema scenariju koji potpisuju Pete Goldfinger i Josh Stolberg, a u filmu glume Mandela Van Peebles, Hannah Anderson, Laura Vandervoort, Brittany Allen, Callum Keith Rennie, Matt Passmore, Hannah Emily Anderson, Josiah Black, Shaquan Lewis, Michael Bolsvert i James Gomez. Ovo je osmi nastavak u franšizi ''Slagalice strave'', koji se nastavlja deset godina nakon Jigsawove smrti. ''[[Slagalica strave 3D]]'' izvorno je planiran kao posljednji nastavak, međutim kasnije je Lionsgate Film započeo produkciju Jigsawa na nagovor Stolberga i Goldfingera. Snimanje je započelo u studenome 2016., s post-produkcijom u siječnju. Film je predviđen za izlazak u kina 27. listopada 2017. u [[Sjedinjene Američke Države|Americi]], a 2. studenoga 2017. u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.blitz-cinestar.hr/cinestar/jigsaw/4883/1/1 |title=Cinestar Slagalica stave 8}}</ref> == Radnja == Osmi film u franšizi "Slagalica strave" pod nazivom "Jigsaw" donosi poznatu priču i još poznatijeg ubojicu. Tijela se počinju pojavljivati po gradu, i svako od njih je suočeno s jedinstveno ružnom smrću. Do se istraga odvija, dokazi upućuju na jednog čovjeka: Johna Kramera. Kako je to moguće? Čovjek poznat kao Jigsaw je mrtav više od desetljeća. == Glumačka postava == * [[Tobin Bell]] kao John Kramer / Jigsaw * Matt Passmore kao Logan * Callum Keith Rennie kao Halloran * Clé Bennett kao detektivka Keith * Hannah Emily Anderson kao Eleanor * Mandela Van Peebles kao Mitch * Laura Vandervoort kao Anna * Brittany Allen kao Carly * Paul Braunstein kao Ryan * Josiah Black kao Edgar Munsen * Shaquan Lewis * Michael Boisvert * James Gomez == Produkcija == === Razvoj === ''Slagalica strave 3D'' bio je planiran kao posljednji nastavak filmske franšize ''Slagalice strave''<ref>{{Citiranje weba |url=http://usatoday30.usatoday.com/life/movies/news/2010-07-22-saw22_ST_N.htm |title=Final saw}}</ref>'','' snimljen u dva dijela. Međutim, Lionsgate Films je dopustio tvorcima filma još samo jedan nastavak nakon ''Slagalice strave 6'', zbog niske zarade na filmu. Prema scenaristima ''Slagalice strave 3D'', Marcusu Dunstanu i Patricku Meltonu: „Kraj franšize bio je nezaslužen, ostavio je gledateljima više pitanja nego odgovora. Bilo je nekoliko momenata kojih nismo do kraja objasnili i obradili. Ali ništa ne želimo odavati, jer nikad se ne zna što budućnost donosi.“<ref>{{Citiranje weba |url=http://bloody-disgusting.com/exclusives/3404119/previous-saw-entry-supposed-split-two-exclusive/ |title=The Previous ‘SAW’ Entry Was Supposed to Be Split in Two!}}</ref>   Nakon posljednjeg nastavka franšize, Lionsgate je prestao snimati ''Slagalice strave'', čekajući dovoljno dobru ideju i priču kojom bi mogli ponovno oživjeti serijal. ''Jigsaw'' je nastao od strane scenarista Josha Stolberga i Petera Goldfingera, koji su dvije radili na vlastitoj viziji ''Slagalice strave''.<ref>{{Citiranje weba |url=https://twitter.com/joshstolberg/status/904188250108993536 |title=The studio was waiting to hear a pitch that they thought made it worth it to bring back the franchise. Pete and I spent two years-- |access-date=1. listopada 2017. |archive-date=3. rujna 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170903184745/https://twitter.com/joshstolberg/status/904188250108993536 |url-status=bot: unknown }}</ref> U srpnju 2016., službeno je objavljeno kako će braća Spierig režirati novi film.<ref>{{Citiranje weba |url=http://deadline.com/2016/07/ryan-reynolds-the-hitmans-bodyguard-saw-horror-movie-lionsgate-release-dates-1201786247/ |title=Lionsgate Dates New ‘Saw’ Movie & Ryan Reynolds Action Comedy ‘The Hitman’s Bodyguard’}}</ref> Mark Burg i Oren Koules, producenti prijašnjih nastavaka također su se vratili u ''Jigsaw''. Michael Spierig rekao je sljedeće o novom nastavku: „Film će biti pun grotesknih scena, zamišljen je kao jedna velika misterija s vrlo zanimljivim preokretima.“<ref>{{Citiranje weba |url=http://ew.com/movies/2017/07/13/jigsaw-first-look-saw/ |title=jigsaw-first-look-saw}}</ref> === Snimanje === U listopadu 2016., službeno je započela produkcija filma pod tadašnjim naslovom ''Slagalica strave: Nasljedstvo.''<ref>{{Citiranje weba |url=http://bloody-disgusting.com/movie/3408599/saw-legacy-production-beginning-exclusive/ |title=‘Saw: Legacy’: Production Beginning (Exclusive)}}</ref> Film se snimao u studenom 2016., s post-produkcijom u siječnju 2017.<ref>{{Citiranje weba |url=http://deadline.com/2017/01/mandela-van-peebles-saw-legacy-frank-cassini-volition-1201897430/ |title=Mandela Van Peebles Cast In ‘Saw: Legacy’; Frank Cassini Joins Sci-fi Pic ‘Volition’}}</ref> U ožujku 2017., ''Bloody Disgusting'' naveo je prve detalje o sadržaju filma i cijeli popis glumaca kojim je potvrđeno kako će se Tobin Bell vratiti u ulogu Johna Kramera.<ref>{{Citiranje weba |url=http://bloody-disgusting.com/news/3426678/exclusive-weve-got-first-saw-legacy-plot-details-tobin-bell-returning/ |title=We’ve Got the First ‘Saw: Legacy’ Plot Details; Tobin Bell Returning!}}</ref> U lipnju 2017., ''Motion Picture Association of America'' otkrili su službeni naslov filma – ''Jigsaw,'' s naznakom „scene krvavog nasilja, mučenja te neprikladnog jezika.“ == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Filmovi 2000-ih]] [[Kategorija:Horori]] oe4addzn4gmgxeh7cyy93ad86x7j2u1 0 596170 6436425 6281195 2022-08-02T13:18:17Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Glavočike'' | slika = | slika_Irina = 200px | slika_opis = Obična ivančica ''([[Leucanthemum vulgare]])'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Vernonioideae]] | tribus =[[Vernonieae]] | genus =Acanthodesmos | genus_autorstvo = <small>C.D. Adams & du Quesnay</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Acanthodesmos''', biljni rod [[Glavočike jezičnjače|Glavočika jezičnjača]] iz tribusa [[Vernonieae]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>. U rod su klasificirane dvije vrste, ''[[Acanthodesmos distichus|A. distichus]]'' s [[Jamajka|Jamajke]]<ref>[http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=1658-2 IPNI]</ref> i ''[[Acanthodesmos gibarensis|A. gibarensis]]'' iz [[Kuba|Kube]]<ref>[http://www.bioone.org/doi/abs/10.3372/wi.43.43212 BioOne]</ref> koja je opisana 2013 godine. {{commonscat|Acanthodesmos}} {{wikispecies|Acanthodesmos}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vernonieae‎]] 4wsvrjwes1qc44xg4nu9lot4jbbisyx 6436426 6436425 2022-08-02T13:29:55Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Glavočike'' | slika = | slika_Irina = 200px | slika_opis = Obična ivančica ''([[Leucanthemum vulgare]])'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Vernonioideae]] | tribus =[[Vernonieae]] | subtribus =nedodijeljen | genus =Acanthodesmos | genus_autorstvo = <small>C.D. Adams & du Quesnay</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Acanthodesmos''', biljni rod [[Glavočike jezičnjače|Glavočika jezičnjača]] iz tribusa [[Vernonieae]]<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>. U rod su klasificirane dvije vrste, ''[[Acanthodesmos distichus|A. distichus]]'' s [[Jamajka|Jamajke]]<ref>[http://www.ipni.org/ipni/idPlantNameSearch.do?id=1658-2 IPNI]</ref> i ''[[Acanthodesmos gibarensis|A. gibarensis]]'' iz [[Kuba|Kube]]<ref>[http://www.bioone.org/doi/abs/10.3372/wi.43.43212 BioOne]</ref> koja je opisana 2013 godine. {{commonscat|Acanthodesmos}} {{wikispecies|Acanthodesmos}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vernonieae‎]] 9saqikdu63hnrncqbjd1nhedeyotemw 0 598622 6436591 6300724 2022-08-02T21:38:01Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Vunasti list'' | slika = Eriophyllum mohavense (Mojave woolly sunflower) (6739724025).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''E. mohavense'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Madieae]] | subtribus =[[Baeriinae]] | genus ='''''Eriophyllum''''' | genus_autorstvo = <small>Lag.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Vunasti list''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Eriophyllum''), biljni rod od desetak vrsta<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/db856b87bb06ed5798051160944f12c1 |title=Catalogue of Life: 20th December 2017 |journal= |access-date=23. prosinca 2017. |archive-date=24. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171224101328/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/db856b87bb06ed5798051160944f12c1 |url-status=dead }}</ref> trajnica iz porodice [[Asteraceae]]. Raširene su po obje [[Amerika|Amerike]], ali uglavnom u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]], gdje ove vrste nazivaju 'vunasti suncokret'. == Vrste == # ''[[Eriophyllum ambiguum]]'', [[Kalifornija]] # ''[[Eriophyllum confertiflorum]]'', [[SAD]] (Kalifornija), [[Meksiko]] (Baja California Norte) # ''[[Eriophyllum congdonii]]'', Kalifornija # ''[[Eriophyllum jepsonii]]'', Kalifornija # ''[[Eriophyllum lanatum]]'', SAD ([[Idaho]], [[Montana]], [[Oregon]], [[Washington]]) # ''[[Eriophyllum lanosum]]'', SAD (Arizona, Kalifornija, Nevada, Novi Meksiko, Utah), Meksiko (Baja California Norte, Baja California Sur, Sonora) # ''[[Eriophyllum latilobum]]'', Kalifornija # ''[[Eriophyllum mohavense]]'', Kalifornija # ''[[Eriophyllum multicaule]]'', Kalifornija # ''[[Eriophyllum nubigenum]]'', Kalifornija # ''[[Eriophyllum pringlei]]'', SAD (Arizona, Kalifornija, Nevada), Meksiko (Baja California Norte) # ''[[Eriophyllum staechadifolium]]'', SAD (Kalifornija, Oregon) # [[Erio''phyllum wallacei]]'' SAD (Arizona, Kalifornija, Nevada, Utah), Meksiko (Baja California Norte) {{commonscat|Eriophyllum}} {{wikispecies|Eriophyllum}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Madieae]] 68r0m8jcfbgyzyhb4lq0eo9qwsxt06z 0 601339 6436679 6363645 2022-08-03T03:27:34Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Julián Speroni | slika = [[Datoteka:Speroni.jpg|250px]] | opis slike = Speroni na zagrijavanju u dresu [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palaca]] u [[2015.]] godini | puno ime = Julián Maria Speroni | nadimak = | datum rođenja = [[18. svibnja]] [[1979.]] | mjesto rođenja = [[Buenos Aires]] | država = {{ZD+X/A|ARG}} | visina = 186 cm | trenutačni klub = | broj u klubu = | pozicija = [[Vratar (nogomet)|vratar]] | ugovor = | mlade godine = [[1997.]] – [[1999.]] | juniorski klubovi = [[Club Atlético Platense|Platense]] | godina = [[1999.]] – [[2000.]] <br /> [[2000.]] – [[2001.]] <br /> [[2001.]] – [[2004.]] <br /> [[2004.]] – [[2019.]] | profesionalni klubovi = [[Club Atlético Platense|Platense]]<br />[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]]<br />[[Dundee FC|Dundee]]<br />[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}{{0}}0 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}{{0}}92 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br /> {{0}}371 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[1998.]] | reprezentacija = {{ZD|A|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | ažurirano = 9. studenoga 2020. }} '''Julián Maria Speroni''' ([[Buenos Aires]], [[18. svibnja]] [[1979.]]) je bivši [[Argentina|argentinski]] nogometni vratar. Karijeru je započeo u [[Club Atlético Platense|Platenseu]], a nakon što je jednu sezonu proveo u [[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaenseu]], sljedeće tri sezone nastupa za [[Škotska|škotski]] [[Dundee FC|Dundee]] da bi se [[2004.]] godine priključio [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palacu]] u transferu vrijednom 750.000 funti. Za Crystal Palace je odigrao 405 službenih utakmica u svim natjecanjima. Nakon što je napustio Crystal Palace po završetku sezone 2018./19., nije uspio pronaći novi klub te se umirovio nakon 20 godina karijere. Također, Speroni je bio posljednji aktivni igrač rođen u 1970.-ima koji je igrao u [[FA Premier liga|Premiershipu]]. == Klupska karijera == === Početci karijere i Dundee === Rođen je u [[Buenos Aires]]u. Karijeru je započeo u [[Club Atlético Platense|Platenseu]], u klubu iz predgrađa [[Buenos Aires]]a, ali je nakon samo dvije odigrane utakmice otišao u [[brazil]]ski [[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] u kojem se zadržao samo jednu sezonu, bez ijednog nastupa. Iz [[Brazil]]a je otišao u [[Škotska|škotski]] [[Dundee FC|Dundee]]. Trener škotskog kluba [[Ivano Bonetti]] je dobio preporuku od strane jednog talijanskog agenta o Speronijevu potencijalu. Prelazak u [[Dundee FC|Dundee]] je trajao dva mjeseca zbog administrativnih poslova, jer je Speroni u to vrijeme zatražio [[Italija|talijansku]] putovnicu. === Crystal Palace === Dana [[13. srpnja]] [[2004.]] godine, za cifru od 750.000 funti potpisuje ugovor s tek promoviranim [[FA Premier liga|premijerligašem]] [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palacom]].<ref> {{citiranje www |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/teams/c/crystal_palace/3811683.stm |naslov=Speroni joins Palace |rad=news.bbc.co.uk |dan=2004-07-13 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> Za Crystal Palace je debitirao u utakmici s [[Everton F.C.|Evertonom]], u 3:1 porazu. Bio je prvi izbor za vratara u prvih šest kola kada je zamijenjen [[Mađari|mađarskim]] internacionalcem [[Gábor Király|Gáborom Királyjem]]. Tokom prve tri sezone u klubu je uglavnom bio zamjena [[Gábor Király|Királyju]] koji je čvrsto držao poziciju prvog vratara kluba. Takvo stanje se održalo sve dok [[Mađari|Mađar]] nije napustio [[Selhurst Park]] na kraju sezone 2006./07. U novoj sezoni, dobivši poziciju prvog vratara kluba, Speroni je zasjao i čvrsto zauzeo svoje mjesto među vratnicama. Te je sezone Crystal Palace sa Speronijem na vratima uspio doći do doigravanja za [[FA Premier liga|Premier ligu]], a Speroni je nagrađen novim trogodišnjim ugovorom i klupskom nagradom za najboljeg igrača sezone. I u sljedećoj je sezoni bio proglašen najboljim klupskim igračem. I u sezoni 2009./10., Speroni je nastavio dobivati pohvale za svoje izvedbe na terenu. Kao i za vrijeme dok je nastupao za [[Dundee FC|Dundee]], klub mu je upao u financijske probleme. Klubu je administracija lige oduzela deset bodova, a opstanak je osiguran tek u zadnjem kolu. Speroni je te sezone oborio klupski rekord te je novom dobivenom nagradom za klupskog igrača godine postao prvi igrač u povijesti [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palaca]] koji je tu nagradu uspio osvojiti tri godine u nizu. Dana [[10. prosinca]] [[2010.]] godine potpisao je novi, troipolgodišnji ugovor s Palacom.<ref> {{citiranje www |url=http://www.skysports.com/football/news/11706/6565971/speroni-commits-to-palace |naslov=Speroni commits to Palace |rad=skysports.com |dan=2010-12-10 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> Na kraju sezone 2013./14., dobio je rekordni četvrti put nagradu za najboljeg klupskog igrača.<ref> {{citiranje www |url=https://www.cpfc.co.uk/news/2014/may/speroni-lands-fourth-player-of-the-year-award/ |naslov=Speroni Lands Fourth Player of the Year Award |rad=cpfc.co.uk |dan=2014-05-06 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> U toj sezoni, Speroni se našao pred istekom ugovora na kraju sezone te je vagao ponude iz [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palaca]], [[Sunderland A.F.C.|Sunderlanda]] i [[West Bromwich Albion F.C.|West Bromwich Albiona]], kao i inozemnim ponudama koje su stizale iz [[Turska|Turske]], [[Nizozemska|Nizozemske]] i [[Portugal]]a.<ref>{{citiranje www |url=http://www.premierleague.com/en-gb/news/news/2013-14/may/premier-league-clubs-submit-retained-and-released-lists.html |naslov=Clubs submit retained and released lists |rad=premierleague.com |dan=2014-05-23 |preuzeto=2018-01-13 |archive-date=4. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150504185633/http://www.premierleague.com/en-gb/news/news/2013-14/may/premier-league-clubs-submit-retained-and-released-lists.html |url-status=bot: unknown }}</ref><ref> {{citiranje www |url=https://www.express.co.uk/sport/football/466697/Julian-Speroni-could-leave-Crystal-Palace |naslov=Julian Speroni could leave Crystal Palace |rad=express.co.uk |dan=2014-03-25 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> Dne [[13. lipnja]] [[2014.]] godine, Crystal Palace je sa zadovoljstvom objavio da je potpisao novi ugovor sa svojim vratarom na godinu dana, uz opciju produženja na još jednu dodatnu godinu. U dotadašnjih deset godina provedenih u klubu Julián Speroni je postao heroj navijača koji su ga u četiri navrata izabrali za najboljeg igrača sezone.<ref> {{citiranje www |url=https://www.cpfc.co.uk/news/2014/june/speroni-signs-new-contract/ |naslov=Speroni Signs New Contract |rad=cpfc.co.uk |dan=2014-06-13 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> U utakmici protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] odigranoj [[21. veljače]] [[2015.]] godine, upisao je 347 ligaški nastup za Crystal Palace, čime je srušio rekord [[John Jackson|Johna Jacksona]] te je postao vratar s najviše ligaških nastupa u povijesti kluba.<ref> {{citiranje www |url=https://www.cpfc.co.uk/news/2015/february/speroni-breaks-league-record/ |naslov=Speroni Breaks League Record |rad=cpfc.co.uk |dan=2015-02-25 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> Krajem ožujka [[2015.]] godine uvršten je u [[Dundee FC|Dundeejevu]] kuću slavnih, slijedivši tako uspjeh svog sunarodnjaka [[Claudio Caniggia|Claudia Caniggie]],<ref> {{citiranje www |url=http://dundeefc.co.uk/news/the-2015-dundee-fc-hall-of-fame-2/ |naslov=The 2015 Dundee FC Hall of Fame |rad=dundeefc.co.uk |dan=2015-03-28 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> a dana [[26. svibnja]] iste godine, [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] je u njegovu čast organizirao utakmicu s njegovim bivšim klubom Dundeejem, čime je iskazao zahvalnost svom igraču za vjernost koju je iskazao kroz sve prethodne godine.<ref> {{citiranje www |url=http://dundeefc.co.uk/news/dundee-to-play-in-speroni-testimonial/ |naslov=Dundee to play in Speroni testimonial |rad=dundeefc.co.uk |dan=2015-01-20 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> Dne [[22. svibnja]] [[2015.]] godine potpisuje novi jednogodišnji ugovor s klubom, koji ga veže do ljeta [[2016.]] godine.<ref> {{citiranje www |url=https://www.cpfc.co.uk/news/2015/may/speroni-extends-eagles-stay/ |naslov=Speroni Extends Eagles Stay |rad=cpfc.co.uk |dan=2015-05-22 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> U sezoni 2015./16. je degradiran na pozicije trećeg vratara kluba, iza [[Wayne Hennessey|Waynea Hennesseya]] i [[Alex McCarthy|Alexa McCarthyja]],<ref> {{citiranje www |url=https://www.dailystar.co.uk/sport/football/500256/Alan-Pardew-Crystal-Palace-FA-Cup-Julian-Speroni-Premier-League-fans-right-to-criticise |naslov=Alan Pardew reveals why he dropped this Crystal Palace ace |rad=dailystar.co.uk |dan=2016-03-10 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> ali svejedno uspijeva ubilježiti dva ligaška nastupa, uključujući onaj u zadnjem kolu protiv [[Southampton F.C.|Southamptona]], kada izjednačava rekord [[John Jackson|Johna Jacksona]] kao vratar s najviše nastupa za klub u svim natjecanjima. Na kraju te sezone potpisuje novi jednogodišnji ugovor s [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palacom]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.cpfc.co.uk/news/2016/june/delaney-and-speroni-sign-new-deals/#AVCkfpcsTesfRLcI.99 |naslov=Delaney and Speroni Sign New Deals |rad=cpfc.co.uk |dan=2016-06-13 |preuzeto=2018-01-13}} </ref><ref> {{citiranje www |url=http://www.bbc.com/sport/football/36520014 |naslov=Crystal Palace duo Julian Speroni and Damien Delaney sign new one-year deals |rad=bbc.com |dan=2016-06-13 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> Dana [[14. listopada]] [[2017.]] godine, nakon ozljede [[Wayne Hennessey|Waynea Hennesseya]], uskače u startnu postavu te je svojim obranama pomogao Crystal Palacu da pobijedi branitelja naslova [[Chelsea F.C.|Chelsea]] s 2:1 i ostvari prvu pobjedu u sezoni.<ref> {{citiranje www |url=https://www.cpfc.co.uk/news/2017/october/match-report-for-crystal-palace-vs-chelsea-on-14-oct-17/ |naslov=Report: Crystal Palace 2-1 Chelsea |rad=cpfc.co.uk |dan=2017-10-14 |preuzeto=2018-01-13}} </ref> U svibnju [[2019.]] godine objavljeno je da Speroni napušta Palace po završetku sezone, nakon 15 godina vjernosti. Tokom tih 15 godina, Speroni je ostvario najviše nastupa od svih vratara u klupskoj povijesti, također je i rekordnih 112 puta svoju mrežu sačuvao čistom.<ref> {{citiranje www |url=https://www.ultrasports.tv/2019/05/09/julian-speroni-goalkeeper-to-leave-crystal-palace-after-15-years/ |naslov=Julian Speroni: Goalkeeper to leave Crystal Palace after 15 years |rad=ultrasports.tv |dan=2019-05-09 |preuzeto=2020-11-09}} </ref> == Reprezentativna karijera == U studenom [[1998.]] godine, uvršten je u sastav [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|argentinske reprezentacije do 20 godina]] za prijateljsku utakmicu protiv [[Japanska nogometna reprezentacija do 20 godina|Japana]], igranoj u [[Tokio|Tokiju]].<ref> {{citiranje www |url=http://www.lanacion.com.ar/117437-la-nomina-del-sub-21 |naslov=La nómina del Sub 21 |rad=lanacion.com.ar |dan=1998-11-11 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> Uvršten je u širi popis za nastup na [[Južnoameričko nogometno prvenstvo za igrače do 20 godina - Argentina 1999.|Južnoameričkom nogometnom prvenstvu za igrače do 20 godina održanog u Argentini 1999.]] godine,<ref> {{citiranje www |url=https://www.clarin.com/deportes/farias-duscher-agregaron-plantel_0_rJRlzLM182l.html |naslov=Farías y Duscher se agregaron al plantel |rad=clarin.com |dan=1998-12-27 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> a Argentina je igrala pripremne utakmice protiv momčadi [[Mađarska nogometna reprezentacija do 20 godina|Mađarske]] i [[Danska nogometna reprezentacija do 20 godina|Danske]]. Dana [[30. prosinca]] [[1998.]] imenovan je sastav reprezentacije koja će nastupati na prvenstvu pod vodstvom [[José Néstor Pékerman|Joséa Pékermana]], ali Speroni nije uvršten u njega.<ref> {{citiranje www |url=http://www.eltiempo.com/archivo/documento/MAM-877972 |naslov=LA LISTA SUB 20 |rad=eltiempo.com |dan=1999-01-05 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> Ima jedan nastup za [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentinu do 20]] godina.<ref> {{citiranje www |url=http://www.skysports.com/football/news/11706/9163143/crystal-palace-goalkeeper-julian-speroni-targets-argentina-place |naslov=Crystal Palace goalkeeper Julian Speroni targets Argentina place |rad=skysports.com |dan=2014-02-12 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> == Privatni život == Speroni također posjeduje [[Italija|talijansku]] putovnicu, koju je dobio zahvaljujući tome što je njegov djed iz [[Italija|Italije]].<ref> {{citiranje www |url=https://www.thefreelibrary.com/Football%3A+I+OWE+EVERYTHING+TO+IVANO.-a0102435273 |naslov=I OWE EVERYTHING TO IVANO. |rad=thefreelibrary.com |dan=2003-05-28 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> Posjedovao je restoran koji se nalazio u [[Purley]]u, u južnom [[London]]u, a zvao se ''Speroni's''.<ref> {{citiranje www |url=http://www.yourlocalguardian.co.uk/news/business/10974466.Palace_keeper_Speroni_opens_new_restaurant_in_Purley/ |naslov=Crystal Palace keeper Julian Speroni opens new restaurant in Purley |rad=yourlocalguardian.co.uk |dan=2014-01-30 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> Restoran je zatvoren [[2016.]] godine zbog "strukturalnih problema".<ref> {{citiranje www |url=http://www.croydonadvertiser.co.uk/news/business/crystal-palace-legend-julian-speroni-462967 |naslov=Crystal Palace legend Julian Speroni reveals why his Purley restaurant closed down |rad=croydonadvertiser.co.uk |dan=2016-12-28 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> Također se nalazi u upravi organizacije ''Christian Solidarity Worldwide'', organizacije koja se zalaže za vjersku slobodu i poštovanje ljudskih prava.<ref> {{citiranje www |url=http://www.csw.org.uk/ourteam.htm |naslov=OUR TEAM |rad=csw.org.uk |dan=2018-01-12 |preuzeto=2018-01-12}} </ref> == Statistike == === Klupska statistika === [[Datoteka:Julián Speroni 1.png|mini|250px|desno|Julián Speroni na zagrijavanju u dresu [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palacea]]]] * Ažurirano [[9. studenoga]] [[2020.]] * '''Nas.''' = nastupi; '''Gol.''' = golovi {| class="wikitable" style="text-align: center;" |- !rowspan="2"|Klub !rowspan="2"|Sezona !colspan="2"|Liga !colspan="2"|Kup !colspan="2"|Liga kup !colspan="2"|Ostalo¹ !colspan="2"|Ukupno |- !Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol.!!Nas.!!Gol. |- |rowspan="2"|[[Club Atlético Platense|Platense]] |1999./00. |2||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||2||0 |- !Ukupno !2!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!2!!0 |- |rowspan="2"|[[Clube Atlético Paranaense|Atlético Paranaense]] |2000./01. |0||0||colspan="2"|—||colspan="2"|—||colspan="2"|—||0||0 |- !Ukupno !0!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!0!!0 |- |rowspan="4"|[[Dundee FC|Dundee]] |2001./02. |17||0||4||0||0||0||0||0||21||0 |- |2002./03. |38||0||6||0||2||0||colspan="2"|—||46||0 |- |2003./04. |37||0||2||0||3||0||4||0||46||0 |- !Ukupno !92!!0!!12!!0!!5!!0!!4!!0!!113!!0 |- |rowspan="16"|[[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]] |2004./05. |6||0||0||0||2||0||colspan="2"|—||8||0 |- |2005./06. |4||0||0||0||4||0||colspan="2"|—||8||0 |- |2006./07. |5||0||0||0||0||0||colspan="2"|—||5||0 |- |2007./08. |46||0||0||0||0||0||2||0||48||0 |- |2008./09. |45||0||3||0||0||0||colspan="2"|—||48||0 |- |2009./10. |45||0||5||0||2||0||colspan="2"|—||52||0 |- |2010./11. |45||0||1||0||2||0||colspan="2"|—||48||0 |- |2011./12. |42||0||0||0||2||0||colspan="2"|—||44||0 |- |2012./13. |46||0||0||0||0||0||3||0||49||0 |- |2013./14. |37||0||2||0||0||0||colspan="2"|—||39||0 |- |2014./15. |36||0||1||0||0||0||colspan="2"|—||37||0 |- |2015./16. |2||0||0||0||0||0||colspan="2"|—||2||0 |- |2016./17. |0||0||2||0||0||0||colspan="2"|—||2||0 |- |2017./18. |11||0||0||0||2||0||colspan="2"|—||13||0 |- |2018./19. |1||0||1||0||0||0||colspan="2"|—||2||0 |- !Ukupno !371!!0!!15!!0!!14!!0!!5!!0!!405!!0 |- !colspan="2"|Ukupno u karijeri !465!!0!!27!!0||19!!0!!9!!0!!520!!0 |} ;Bilješke * ¹: uključuje nastupe u [[Football League Championship play-off]]u i [[UEFA Europska liga|Kupu UEFA]] == Klupski uspjesi == [[Crystal Palace F.C.|Crystal Palace]]: * [[Football League Championship play-off]] (1): [[Football League Championship play-off 2012./13.|2012./13.]] == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{commons}} * [https://www.transfermarkt.com/julian-speroni/profil/spieler/12814 Profil na Transfermarktu] * [https://us.soccerway.com/players/julian-speroni/15780/ Profil na Soccerwayu] {{GLAVNIRASPORED:Speroni, Julián}} [[Kategorija:Argentinski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Atlético Paranaensea]] [[Kategorija:Nogometaši Crystal Palaca]] 9cfg53r1g9ao6sm3gym5o7egm0nnzep 0 606210 6436608 6289584 2022-08-02T21:43:28Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Achyrachaena | slika = BLOW-WIVES ( achyrachaena mollis) (4-19-07) hi mt rd, slo co, ca (535346523).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''A. mollis'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Madieae]] | subtribus =[[Madiinae]] | genus ='''''Achyrachaena''''' | genus_autorstvo = <small>Schauer</small> | species =''A. mollis'' | subspecies = | dvoimeno =''Achyrachaena mollis'' | dvoimeno_autorstvo = <small> Schauer</small> | karta_raspon = }} '''''Achyrachaena''''', monotipski biljni rod u poreodici [[Glavočike|glavočika]] (zvjezdanovki). Jedina vrsta ''Achyrachaena mollis'' raste u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj americi]] od [[Meksiko|meksičke]] države [[Baja California]] na sjever do [[Oregon]]a<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/2b08b264942f96a6ca9cf607ad8642ca/source/tree |title=Catalogue of Life: 26th February 2018 |journal= |access-date=28. veljače 2018. |archive-date=1. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180301044500/http://www.catalogueoflife.org/col/details/species/id/2b08b264942f96a6ca9cf607ad8642ca/source/tree |url-status=dead }}</ref> {{div col|cols=2}} {{div col end}} {{commonscat|Achyrachaena}} {{wikispecies|Achyrachaena}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Madieae]] [[Kategorija:Flora Oregona]] [[Kategorija:Flora Kalifornije]] [[Kategorija:Flora sjeverozapadnog Meksika]] rhxlpclq1382unbzs56gm3liutfgl12 0 609259 6436695 6433751 2022-08-03T05:13:50Z Enkopal 139009 U Travniku postavljena nova samostalna izložba Envera Palalića ''Bosnom hodim'' wikitext text/x-wiki {{wp+}} '''Enver Palalić''' ([[Travnik]], [[14. kolovoza]] [[1945.]]), bosanskohercegovački [[fotograf]]. == Životopis == Rodio se je u Travniku. Obitelj je imala fotografsku tradiciju. Izučio fotografski obrt kod majstora studijske fotografije Hazima Hadžiemrića u Travniku, zatim u [[Zagreb]]u Foto Globus kod Ljubice Topić, te Foto Optik u Sarajevu. Radio je u Zenici Foto Atelijer, pa se vratio u Travnik gdje je fotografirao u Remontnom zavodu. 1967. u Vitezu osniva samostalni foto studio "Foto Enver", a [[1991.]] još jedan studio i fotolabor u rodnom Travniku, gdje ostaje do umirovljenja. Nakon umirovljenja preselio se je u Zagreb gdje je i dalje ostao fotografirati. Zabilježio je svaku urbanu promjenu i obične ljude ikone grada, kao pravi gradski fotokroničar. Suradnik novinskih agencija i listova: HINE, Tjednika, Danasa, Panorame, Naše riječi. Postavio je nekoliko izložbi fotografija. Prevladavaju bosanski i zagrebački motivi, vremenom i istarski, a interes širi na druge države: Sloveniju, Njemačku, Francusku, Italiju, Austriju, Mađarsku, Srbiju, Kosovo. Surađuje na Google maps s fotografijama snimljenim prilikom njegovih putovanja, kao i recenzijama priloga, te postiže visoku 8. kategoriju lokalnog vodića. Surađuje na Youtoube postavljajući video zapise sa svojih putovanja po Europi, kao i lokalno bilježeći dnevna događanja. Na njegovom Youtube kanalu '''''enko38''''' postavljeno je više od 5oo video uradaka različitog žanra; kulturnog, turističkog, sakralnog, povjesnog, aktualnog... Enver Palalić intenzivira svoju suradnju sa medijem, objavljivanjem reportaža o zanimljivim osobama i događajima zabilježenih prilikom svojih putovanja. U travničkom almanahu ''Novi Divan'' br. 1 objavio je članak ''Bošnjaci na Soškom frontu''. U bosanskom dnevnom listu Oslobođenje su objavljene reportaže ''Sjećanje na revolucionara sto godina poslije, Galerija Grge Marjanovića u Delnicama'', ''Dan mladosti i sjećanje na Tita'', ''Bosanski brdski konj u Sloveniji'', ''Ergela Zobnatica''. Enver Palalić je u Fažani postavio svoju samostalnu Izložbu fotografija ''Ljeta u Fažani''.<ref>[https://tvnova.hr/emisije/vijesti-tvn/8777-izlozba-e-palalica-moja-ljeta-u-fazani.html IZLOŽBA E.PALALIĆA „MOJA LJETA U FAŽANI”], [[TV Nova]], objavljeno 17. lipnja 2022., pristupljeno 20. lipnja 2022.</ref> Enver Palalić je u rodnom Travniku u prostorijama Zavičajnog Muzeja u povodu manifestacije Dani dijaspore postavio svoju samostalnu Izložbu <nowiki>''Bosnom hodim''</nowiki>, drugu iz serijala pod istim imenom, dok je treča također već spremna za postavljanje. https://muzejtravnik.ba/izlozba-fotografija-bosnom-hodim-autora-envera-palalica/ == Izvori == *[http://likovnjacizabok.blogspot.hr/2011/09/samostalna-izlozba-fotografija-gradske.html Galerija umjetnina Zabok] *[http://enver-palalic.bloger.index.hr/ Moj internet dnevnik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180406230330/http://enver-palalic.bloger.index.hr/ |date=6. travnja 2018. }} {{izvori}}https://muzejtravnik.ba/izlozba-fotografija-bosnom-hodim-autora-envera-palalica/ https://www.youtube.com/watch?v=Mc-S-ndsFr8&ab_channel=Kanal6-SrceBosne {{GLAVNIRASPORED:Palalić, Enver}} [[Kategorija:Životopisi, Travnik]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački fotografi]] r0525kbth6z4aituggbxb8jl3cf147o 0 609545 6436530 6256655 2022-08-02T18:31:57Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Radnički | slika = | puno ime = Fudbalski klub Radnički Obrenovac | nadimak = | godina osnivanja = 1927. | igralište = Stadion kraj Kolubare, [[Obrenovac]] | kapacitet stadiona = | trener = | liga = Srpska liga Beograd (III.) | sezona = 2016./17. | plasman = 10. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''Fudbalski klub Radnički Obrenovac ''' (srpski ''Фудбалски клуб Раднички Обреновац''), odnosno '''Radnički''' ili '''Radnički Obrenovac''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Obrenovac|Obrenovca]], [[Beogradske općine|Grad Beograd]], [[Srbija|Republika Srbija]]. <br> U sezoni 2017./18. nastupa u ''Srpskoj ligi Beograd'', ligi trećeg stupnja nogometnog prvenstva Srbije. == O klubu == Klub je osnovan [[1927.]] godine na inicijativu [[Savez komunista Jugoslavije|SKJ]], ali [[1929.]] godine biva zabranjen, te je primoran promijeniti ime u '''''"Karađorđe"''''', potom [[1932.]] godine u '''''"OSK"''''', [[1937.]] godine u '''''"Trgovački"'''''. Ime '''''"Radnički"''''' je vraćeno klubu [[1939.]] godine, ali opet [[1941.]] godine mijenja naziv u '''''"Zanatlija"'''''. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub nije djelovao. <br> Rad kluba je obnovljen [[1947.]] godine kroz omladinsku sekciju '''''„Radnički“'''''. <br> Klub je bo prvak Srbije [[1950.]] godine, te potom najviše nastupa u zonskim ligama te u ''Srpskoj ligi''. Po raspadu [[SFRJ]], klub najviše nastupa u ''Srpskoj ligi''. [[2001.]] godine se spaja s [[beograd]]skim klubom '''''"Milicionar"''''', te tako ostvaruje plasman u ''Drugu ligu SRJ - Sjever'', koju i osvaja 2002. godine. U sezonama 2002./03. i 2003./04. klub igra u ''[[Prva liga Srbije i Crne Gore u nogometu|Prvoj ligi Srbije i Crne Gore]]'', a potom kao drugoligaš i trećeligaš u prvenstvima SiCG i Srbije. == Uspjesi == === FNRJ / SFRJ === ; Prvenstvo Srbije / Srpska liga / Prva srpska liga * prvak: 1950. ; Druga srpska liga ; Posavsko-podunavska zona * prvak: 1953./54. ; Beogradska zona ; Podssavezna liga Beograd * prvak: 1958./59. === SRJ / SiCG === ; Druga liga - Sjever * prvak: 2001./02. ; Srpska liga - Beograd * prvak: 2000./01. === Srbija === == Poznati igrači == == Poveznice == * [[FK Policajac Beograd]] * [http://www.srbijasport.net/klub/110-radnicki/lk srbijasport.net, ''Radnički Obrenovac'', profil kluba] * [http://www.srbijasport.net/klub/110/rez srbijasport.net, ''Radnički Obrenovac'', rezultati po sezonama ] * [https://web.archive.org/web/20130530072005/http://fkradnickiobrenovac.com/ fkradnickiobrenovac.com], wayback arhiva == Izvori == * [https://web.archive.org/web/20110507025211/http://www.fkradnickiobrenovac.com/site/istorijat_kluba.html fkradnickiobrenovac.com, ''Povijest kluba 1927-2010''], wayback arhiva od 7. svibnja 2011. {{izvori}} [[Kategorija:Nogometni klubovi u Gradu Beogradu|Radnički]] adyq3vhuikmr43w6ps81kzgrop377jh 0 610490 6436623 6289563 2022-08-02T22:07:00Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Acanthostyles | slika = EUPATORIUM BUNIIFOLIUM.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Acanthostyles buniifolius]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia = [[Asteroideae]] | tribus = [[Eupatorieae]] | subtribus =[[Disynaphiinae]] | genus ='''''Acanthostyles''''' | genus_autorstvo = <small>R.M. King & H. Rob.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Acanthostyles''''', maleni biljni rod iz porodice [[glavočike|glavočika]]. Pripadaju mu svega dvije vrste, od kojih su obje nekada uključivane u rod [[konopljuša]] (''[[Eupatorium]]''). Rastu na jugu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], uglavnom u [[Argentina|Argentini]], na jugu [[Brazil]]a i [[Bolivija|Boliviji]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/919dae19c9b92f9205f46bc6cdcc3c92 |title=Catalogue of Life: 28th March 2018 |journal= |access-date=6. travnja 2018. |archive-date=7. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180407053621/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/919dae19c9b92f9205f46bc6cdcc3c92 |url-status=dead }}</ref> == Vrste == # ''[[Acanthostyles buniifolius]]'' <small>(Hook. & Arn.) R. King & H. Rob.</small> # ''[[Acanthostyles saucechicoensis]]'' <small>(Hieron.) R. King & H. Rob.</small> {{commonscat|Acanthostyles}} {{wikispecies|Acanthostyles}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Eupatorieae]] b4qnmzdwk79gy25jn9vloawo6wlei58 0 610496 6436626 6293908 2022-08-02T22:11:20Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Konopljuša'' | slika = Eupatorium hyssopifolium.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Eupatorium hyssopifolium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Eupatorieae]] | subtribus =[[Eupatoriinae]] | genus ='''''Eupatorium''''' | genus_autorstvo = <small>L.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Konopljuša''''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Eupatorium''), rod trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika. Pripada mu 63 priznate vrste,<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f37b7356bad31d3e7ffe295fdf070d0 |title=Catalogue of Life: 28th March 2018 |journal= |access-date=6. travnja 2018. |archive-date=2. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210302191854/https://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/6f37b7356bad31d3e7ffe295fdf070d0 |url-status=dead }}</ref> od kojih u hrvatskoj raste [[Eupatorium cannabinum|E. cannabinum]], narodno nazivana konjska griva i drugim imenima. ''Eupatorium adenophorum'' koja se navodi kao druga vrsta konopljuše u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], ne pripada ovom rodu, nego u rod ''[[Ageratina]]''. Latinsko ime roda došlo je po pontskom kralju [[Mitridat VI. Eupator|Mitridatu VI. Euipatoru]], zbog mišljenja da je prvi otkrio ljekovitost konopljuše. == Vrste == {{div col|cols=3}} # ''[[Eupatorium album]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium altissimum]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium amabile]]'' <small>Kitam.</small> # ''[[Eupatorium amambayense]]'' <small>Cabrera</small> # ''[[Eupatorium anomalum]]'' <small>Nash</small> # ''[[Eupatorium areniscophilum]]'' <small>Cabrera</small> # ''[[Eupatorium benguetense]]'' <small>C.B.Rob.</small> # ''[[Eupatorium camiguinense]]'' <small>Merr.</small> # ''[[Eupatorium cannabinum]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium capillifolium]]'' <small>(Lam.) Small ex Porter & Britton</small> # ''[[Eupatorium chinense]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium compositifolium]]'' <small>Walter</small> # ''[[Eupatorium cordigerum]]'' <small>Fernald</small> # ''[[Eupatorium doichangense]]'' <small>H.Koyama</small> # ''[[Eupatorium formosanum]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Eupatorium fortunei]]'' <small>Turcz.</small> # ''[[Eupatorium glehnii]]'' <small>F.Schmidt ex Trautv.</small> # ''[[Eupatorium gnaphalioides]]'' <small>Cabrera</small> # ''[[Eupatorium godfreyanum]]'' <small>Cronquist</small> # ''[[Eupatorium hagelundii]]'' <small>Matzenb.</small> # ''[[Eupatorium hualienense]]'' <small>C.H.Ou, S.W.Chung & C.I Peng</small> # ''[[Eupatorium hyssopifolium]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium japonicum]]'' <small>Thunb.</small> # ''[[Eupatorium laciniatum]]'' <small>Kitam.</small> # ''[[Eupatorium lancifolium]]'' <small>Small</small> # ''[[Eupatorium leonardii]]'' <small>Ferreras & E.E.Lamont</small> # ''[[Eupatorium leptophyllum]]'' <small>DC.</small> # ''[[Eupatorium leucolepis]]'' <small>Torr. & A.Gray</small> # ''[[Eupatorium lindleyanum]]'' <small>DC.</small> # ''[[Eupatorium linearifolium]]'' <small>Walter</small> # ''[[Eupatorium lineatum]]'' <small>Sch.Bip. ex Baker</small> # ''[[Eupatorium luchuense]]'' <small>Nakai</small> # ''[[Eupatorium maracayuense]]'' <small>Chodat</small> # ''[[Eupatorium maritimum]]'' <small>E.E.Schill.</small> # ''[[Eupatorium mikanioides]]'' <small>Chapm.</small> # ''[[Eupatorium mohrii]]'' <small>Greene</small> # ''[[Eupatorium nanchuanense]]'' <small>Y.Ling & C.Shih</small> # ''[[Eupatorium novae-angliae]]'' <small>(Fernald) V.I.Sullivan ex A.Haines & Sorrie</small> # ''[[Eupatorium omeiense]]'' <small>Y.Ling & C.Shih</small> # ''[[Eupatorium paludicola]]'' <small>E.E.Schill. & LeBlond</small> # ''[[Eupatorium perfoliatum]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium petaloideum]]'' <small>Britton</small> # ''[[Eupatorium pilosum]]'' <small>Walter</small> # ''[[Eupatorium pinnatifidum]]'' <small>Elliott</small> # ''[[Eupatorium quaternum]]'' <small>DC.</small> # ''[[Eupatorium resinosum]]'' <small>Torr. ex DC.</small> # ''[[Eupatorium rosengurttii]]'' <small>Cabrera</small> # ''[[Eupatorium rotundifolium]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium sambucifolium]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Eupatorium semiamplexifolium]]'' <small>G.S.S.Almeida & Carv.-Okano</small> # ''[[Eupatorium semiserratum]]'' <small>DC.</small> # ''[[Eupatorium serotinum]]'' <small>Michx.</small> # ''[[Eupatorium sessilifolium]]'' <small>L.</small> # ''[[Eupatorium shimadai]]'' <small>Kitam.</small> # ''[[Eupatorium subvenosum]]'' <small>(A.Gray) E.E.Schill.</small> # ''[[Eupatorium sullivaniae]]'' <small>E.E.Schill.</small> # ''[[Eupatorium tashiroi]]'' <small>Hayata</small> # ''[[Eupatorium × tawadae]]'' <small>Kitam.</small> # ''[[Eupatorium toppingianum]]'' <small>Elmer</small> # ''[[Eupatorium variabile]]'' <small>Makino</small> # ''[[Eupatorium yakushimaense]]'' <small>Masam. & Kitam.</small> {{div col end}} {{commonscat|Eupatorium}} {{wikispecies|Eupatorium}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Eupatorieae]] moydiorcccagfbvsn9v9ort30ix1ob0 0 624846 6436539 6272443 2022-08-02T18:55:31Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki '''Bartul (Berto) Dragičević''' ([[Međugorje]], [[7. svibnja]] [[1910.]] – [[Toronto]], [[15. veljače]] [[1990.]]) [[Hercegovina|hercegovački]] je [[Franjevci|franjevac]].<ref name="StJerome"> {{Citiranje weba |url=http://www.stjeromecroatian.org/hrv/custody3b.html |title=Preminuli franjevci |accessdate=2021-06-03 |year=1995 |author=Hrvatska župa sv. Jeronima u Chicagu |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160809164431/https://www.stjeromecroatian.org/hrv/custody3b.html |archivedate=2016-08-09}}</ref> Od [[1940.]] do [[1943.]] bio je [[župnik]] u [[Rakitno|Rakitnu]], a od [[1942.]] do [[1945.]] pripadnik oružanih snaga [[NDH]].<ref name="Mandić"> {{Citiranje weba |url=https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/hrstud:2210/datastream/PDF |author=Hrvoje Mandić |title=Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svjetskom ratu i poraću, doktorska disertacija |publisher=[[Hrvatski studiji]] |accessdate=2021-06-06}}</ref> == Životopis == Rođen je 1910. u Međugorju.<ref name="osmrtnica"> {{Citiranje weba |url=https://osmrtnice.dijaspora.hr/osmrtnica/Berto-Dragicevic |title=Osmrtnica Berta Dragičevića |work=dijaspora.hr |publisher=Hrvatski etnički institut |accessdate=2021-06-05}}</ref> Do izbijanja [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] u Hrvatskoj bio je župnik u [[Rakitno]]m u Hercegovini.<ref name="osmrtnica"></ref> Izbijanjem rata organizira seosku stražu.<ref name="Mandić"></ref> Okončanjem rata bježi prvo u [[Austrija|Austriju]] gdje četiri godine pripomaže hrvatskim [[Izbjeglica|izbjeglicama]], a zatim se [[1949.]] godine seli u [[Sjedinjene Države]] gdje u [[Chicago|Chicagu]] djeluje kao [[Župa|župni]] pomoćnik pri župi sv. Jeronima. Kasnije je poslan u župu Srca Isusova također u Chicagu, zatim mjesta Sharon i Ambridge u [[Pennsylvania|Pennsylvaniji]], u Sudbury i Elliot Lake u [[Kanada|Kanadi]], pa u Sault Ste Marie, te ponovno u Sudbury, te naposljetku u Norval gdje umire [[1990.]] godine.<ref name="osmrtnica"></ref> == Vidi == * [[Mladen Čuvalo]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{GLAVNIRASPORED:Dragičević, Berto}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački katolički svećenici]] [[Kategorija:Hrvati u Kanadi]] [[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945. – 1989.)]] ey4urdni4qojphw319p4glt32qvnkc0 0 624879 6436790 6384294 2022-08-03T10:32:26Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{ nogometni klub | ime kluba = Strømsgodset | slika = | puno ime = Strømsgodset Toppfotball | nadimak = ''Godset'' | godina osnivanja = [[10. veljače]] [[1907.]] | igralište = [[Marienlyst Stadion]], [[Drammen]] | kapacitet stadiona = 8.935 | direktor = {{ZD|N|NOR}} [[Ivar Strømsjordet]] | trener = {{ZD|N|NOR}} [[Håkon Wibe-Lund]]<br>{{ZD|N|NOR}} [[Bjørn Petter Ingebretsen]] | liga = [[Eliteserien]] | sezona = [[Eliteserien 2021.|2021.]] | plasman = 9. | trenutačna sezona = | pattern_la1 = _sif19h | pattern_b1 = _sif19h | pattern_ra1 = _sif19h | pattern_sh1 = | pattern_so1 = | leftarm1 = 203060 | body1 = 203060 | rightarm1 = 203060 | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _pumafinalg21w | pattern_b2 = _pumafinalg21w | pattern_ra2 = _pumafinalg21w | pattern_sh2 = | pattern_so2 = | leftarm2 = FFFFFF | body2 = FFFFFF | rightarm2 = FFFFFF | shorts2 = 000040 | socks2 = 000040 }} '''Strømsgodset Toppfotball''' je [[Norveška|norveški]] [[nogomet]]ni klub iz [[Drammen]]a. Natječe se u [[Eliteserien]], u najjačem razredu norveškog nogometa. Klub predstavlja nogometnu sekciju multisportskog kluba ''Strømsgodset IF''. Osnovani su [[10. veljače]] [[1907.]] godine, ali su svoje najbolje dane doživjeli u 1960-im i 1970-im godinama. Dvostruki su osvajači norveškog prvenstva, a imaju i pet norveških kupova. == Vanjske poveznice == *[http://www.godset.no/ Službene stranice] [[Kategorija:Norveški nogometni klubovi]] jv0zcqevohe22t1ljcxufchp3n9u49g 0 626891 6436431 6419938 2022-08-02T13:48:33Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Astereae'' | slika = Aster himalaicus.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Aster himalaicus]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus ='''''Astereae''''' | tribus_autorstvo = <small>[[Cass.]]</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Astereae''''', tribus [[Glavočike|glavočika]] u potporodici ''[[Asteroideae]]''. Postoji 36 podtribusa.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> Ime je došlo po rodu [[zvjezdan]] (''[[Aster]]''). == Podtribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} # Subtribus ''[[Printziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Printzia]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) # Subtribus ''[[Denekiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Denekia]]'' <small>Thunb.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Nannoglottidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Nannoglottis]]'' <small>Maxim.</small> (9 spp.) # Subtribus ''[[Mairiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Mairia]]'' <small>Nees</small> (6 spp.) # Subtribus ''[[Chiliotrichinae]]'' <small>Bonifacio</small> ## ''[[Llerasia]]'' <small>Triana</small> (14 spp.) ## ''[[Nardophyllum]]'' <small>(Hook. & Arn.) Hook. & Arn.</small> (6 spp.) ## ''[[Aylacophora]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) ## ''[[Cabreraea]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ## ''[[Chiliophyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) ## ''[[Chiliotrichiopsis]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) ## ''[[Lepidophyllum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ## ''[[Chiliotrichum]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ## ''[[Haroldia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) ## ''[[Katinasia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Celmisiinae]]'' <small>Saldivia</small> ## ''[[Celmisia]]'' <small>Cass.</small> (69 spp.) ## ''[[xCelmearia]]'' <small>Heenan</small> (0 sp.) ## ''[[Damnamenia]]'' <small>Given</small> (1 sp.) ## ''[[Pleurophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) ## ''[[Pachystegia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) # Subtribus ''[[Oritrophiinae]]'' <small>Neson</small> ## ''[[Oritrophium]]'' <small>(Kunth) Cuatrec.</small> (24 spp.) ## ''[[Novenia]]'' <small>Freire</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Pteroniinae]]'' <small>Neson</small> ## ''[[Pteronia]]'' <small>L.</small> (76 spp.) # Subtribus ''[[Homochrominae]]'' <small>Benth.</small> ## ''[[Felicia]]'' <small>Cass.</small> (89 spp.) ## ''[[Polyarrhena]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ## ''[[Zyrphelis]]'' <small>Cass.</small> (25 spp.) ## ''[[Amellus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Poecilolepis]]'' <small>Grau</small> (2 spp.) ## ''[[Nolletia]]'' <small>Cass.</small> (14 spp.) ## ''[[Chrysocoma]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ## ''[[Heteromma]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ## ''[[Engleria]]'' <small>O. Hoffm.</small> (2 spp.) ## ''[[Jeffreya]]'' <small>Wild</small> (2 spp.) ## ''[[Roodebergia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ## ''[[Melanodendron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Commidendrum]]'' <small>Burch. ex DC.</small> (4 spp.) # Subtribus ''[[Madagasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Madagaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ## ''[[Rochonia]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Vernoniopsis]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Iranoasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Iranoaster]]'' <small>Kaz.-Osaloo, Farhani & Mozaff.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Afroasterinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Afroaster]]'' <small>J. C. Manning & Goldblatt</small> (18 spp.) # Subtribus ''[[Formaniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Formania]]'' <small>W. W. Sm. & Small</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Eschenbachiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Eschenbachia]]'' <small>Moench</small> (11 spp.) ## ''[[Thespis]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) # Subtribus ''[[Grangeinae]]'' <small>Benth.</small> ## ''[[Ceruana]]'' <small>Forssk.</small> (1 sp.) ## ''[[Dichrocephala]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Grangea]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) ## ''[[Grangeopsis]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ## ''[[Grauanthus]]'' <small>Fayed</small> (2 spp.) ## ''[[Colobanthera]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ## ''[[Dactyotrichia]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ## ''[[Gyrodoma]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) ## ''[[Mtonia]]'' <small>Beentje</small> (1 sp.) ## ''[[Nidorella]]'' <small>Cass.</small> (30 spp.) ## ''[[Conyza]]'' <small>p. p.</small> (1 sp.) ## ''[[Conyza]]'' <small>s. lat.</small> (42 spp.) ## ''[[Rhamphogyne]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ## ''[[Heteroplexis]]'' <small>C. C. Chang</small> (3 spp.) ## ''[[Microglossa]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) ## ''[[Sarcanthemum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ## ''[[Welwitschiella]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ## ''[[Psiadia]]'' <small>Jacq.</small> (64 spp.) # Subtribus ''[[Chamaegerinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Chamaegeron]]'' <small>Schrenk</small> (4 spp.) ## ''[[Lachnophyllum]]'' <small>Bunge</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Bellidinae]]'' <small>Willk.</small> ## ''[[Bellis]]'' <small>L.</small> (14 spp.) ## ''[[Bellidiastrum]]'' <small>Scop.</small> (1 sp.) ## ''[[Bellium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) ## ''[[Galatella]]'' <small>Cass.</small> (32 spp.) ## ''[[Crinitaria]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ## ''[[Tripolium]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) ## ''[[Kitamuria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Lagenophorinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Keysseria]]'' <small>Lauterb.</small> (10 spp.) ## ''[[Piora]]'' <small>J. Kost.</small> (1 sp.) ## ''[[Pytinicarpa]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Lagenophora]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) ## ''[[Solenogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ## ''[[Lagenocypsela]]'' <small>Swenson & K. Bremer</small> (2 spp.) ## ''[[Novaguinea]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Brachyscominae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Brachyscome ]]'' <small>Cass.</small> (102 spp.) ## ''[[Ceratogyne ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ## ''[[Roebuckiella ]]'' <small>P. S. Short</small> (9 spp.) ## ''[[Erodiophyllum ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ## ''[[Calotis ]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ## ''[[Peripleura ]]'' <small>(N. T. Burb.) G. L. Nesom</small> (9 spp.) ## ''[[Tetramolopium ]]'' <small>Nees</small> (38 spp.) ## ''[[Vittadinia ]]'' <small>A. Rich.</small> (22 spp.) ## ''[[Isoetopsis ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ## ''[[Elachanthus ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ## ''[[Chondropyxis ]]'' <small>D. A. Cooke</small> (1 sp.) ## ''[[Minuria ]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ## ''[[Kippistia ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ## ''[[Achnophora ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ## ''[[Camptacra ]]'' <small>N. T. Burb.</small> (4 spp.) ## ''[[Dichromochlamys ]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ## ''[[Dimorphocoma ]]'' <small>F. Muell. & Tate</small> (1 sp.) ## ''[[Hullsia ]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ## ''[[Iotasperma ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Pilbara ]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ## ''[[Ixiochlamys ]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (4 spp.) ## ''[[Pappochroma ]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ## ''[[Remya ]]'' <small>Hillebr. ex Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ## ''[[Olearia ]]'' <small>Moench</small> (155 spp.) ## ''[[Landerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (10 spp.) ## ''[[Neolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Phaseolaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Walsholaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (4 spp.) ## ''[[Muellerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Spongotrichum ]]'' <small>(DC.) Nees ex Spach</small> (2 spp.) ## ''[[Linealia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Vicinia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Wollemiaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Ephedrides ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Asterinae]]'' <small>Dumort.</small> ## ''[[Neobrachyactis]]'' <small>Brouillet</small> (4 spp.) ## ''[[Psychrogeton]]'' <small>Boiss.</small> (27 spp.) ## ''[[Callistephus]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ## ''[[Cordiofontis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ## ''[[Sinosidus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (8 spp.) ## ''[[Helodeaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Myriactis]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ## ''[[Metamyriactis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (6 spp.) ## ''[[Geothamnus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Tibetiodes]]'' <small>G. L. Nesom</small> (27 spp.) ## ''[[Griersonia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Chlamydites]]'' <small>J. R. Drumm.</small> (1 sp.) ## ''[[Iteroloba]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Yonglingia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Arctogeron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Asterothamnus]]'' <small>Novopokr.</small> (7 spp.) ## ''[[Kemulariella]]'' <small>Tamamsch.</small> (6 spp.) ## ''[[Rhinactinidia]]'' <small>Novopokr.</small> (2 spp.) ## ''[[Sinobouffordia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Chaochienchangia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Cardiagyris]]'' <small>G. L. Nesom</small> (9 spp.) ## ''[[Aster]]'' <small>L.</small> (98 spp.) ## ''[[Rhynchospermum]]'' <small>Reinw.</small> (1 sp.) ## ''[[Miyamayomena]]'' <small>Kitam.</small> (3 spp.) ## ''[[Turczaninowia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Kalimeris]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (5 spp.) ## ''[[Heteropappus]]'' <small>Less.</small> (16 spp.) ## ''[[Sheareria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Baccharidinae]]'' <small>Less.</small> ## ''[[Baccharis]]'' <small>L.</small> (445 spp.) ## ''[[Pseudobaccharis]]'' <small>Cabrera</small> (7 spp.) ## ''[[Exostigma]]'' <small>G. Sancho</small> (2 spp.) ## ''[[Hinterhubera]]'' <small>Sch. Bip.</small> (9 spp.) ## ''[[Laestadia]]'' <small>Kunth</small> (6 spp.) ## ''[[Blakiella]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ## ''[[Flosmutisia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ## ''[[Linochilus]]'' <small>Bentham</small> (60 spp.) ## ''[[Laennecia]]'' <small>Cass.</small> (19 spp.) ## ''[[Westoniella]]'' <small>Cuatrec.</small> (6 spp.) ## ''[[Talamancaster]]'' <small>Pruski</small> (6 spp.) ## ''[[Aztecaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Archibaccharis]]'' <small>Heering</small> (37 spp.) ## ''[[Plagiocheilus]]'' <small>Arn. ex DC.</small> (6 spp.) ## ''[[Diplostephium]]'' <small>Kunth</small> (53 spp.) ## ''[[Parastrephia]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ## ''[[Floscaldasia]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ## ''[[Guynesomia]]'' <small>Bonif. & G. Sancho</small> (1 sp.) ## ''[[Kieslingia]]'' <small>Faúndez, Saldivia & Martic.</small> (1 sp.) ## ''[[Pacifigeron]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Podocoma]]'' <small>Cass.</small> (6 spp.) ## ''[[Microgyne]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ## ''[[Sommerfeltia]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ## ''[[Asteropsis]]'' <small>Less.</small> (2 spp.) ## ''[[Inulopsis]]'' <small>O. Hoffm.</small> (4 spp.) # Subtribus ''[[Doellingeriinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Doellingeria]]'' <small>Nees</small> (13 spp.) # Subtribus ''[[Oclemeninae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Oclemena]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) # Subtribus ''[[Egletinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Egletes]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) # Subtribus ''[[Pentachaetinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Pentachaeta]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) ## ''[[Rigiopappus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ## ''[[Tracyina]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) ## ''[[Ericameria]]'' <small>Nutt.</small> (37 spp.) # Subtribus ''[[Solidagininae]]'' <small>O. Hoffm.</small> ## ''[[Eastwoodia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) ## ''[[Columbiadoria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Sericocarpus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) ## ''[[Cuniculotinus]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (1 sp.) ## ''[[Acamptopappus]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (2 spp.) ## ''[[Amphipappus]]'' <small>Torr. ex A. Gray</small> (1 sp.) ## ''[[Chrysothamnus]]'' <small>Nutt.</small> (9 spp.) ## ''[[Bathysanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Solidago]]'' <small>L.</small> (147 spp.) ## ''[[Chrysoma]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ## ''[[Stenotus]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) ## ''[[Nestotus]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (3 spp.) ## ''[[Petradoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ## ''[[Toiyabea]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (4 spp.) ## ''[[Oreochrysum]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) ## ''[[Lorandersonia]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (6 spp.) ## ''[[Tonestus]]'' <small>A. Nels.</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Ionactinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Ionactis]]'' <small>Greene</small> (6 spp.) # Subtribus ''[[Chaetopappinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Chaetopappa]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ## ''[[Monoptilon]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Astranthiinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Townsendia]]'' <small>Hook.</small> (30 spp.) ## ''[[Astranthium]]'' <small>Nutt.</small> (11 spp.) ## ''[[Dichaetophora]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Geissolepinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Geissolepis]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Chrysopsidinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Pityopsis]]'' <small>Nutt.</small> (12 spp.) ## ''[[Bradburia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) ## ''[[Chrysopsis]]'' <small>(Nutt.) Elliott</small> (10 spp.) ## ''[[Noticastrum]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ## ''[[Croptilon]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) ## ''[[Heterotheca]]'' <small>Cass.</small> (70 spp.) ## ''[[Osbertia]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ## ''[[Tomentaurum]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Conyzinae]]'' <small>Horan.</small> ## ''[[Erigeron]]'' <small>L.</small> (486 spp.) ## ''[[Aphanostephus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ## ''[[Apopyros]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Hysterionica]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) ## ''[[Neja]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) ## ''[[Leptostelma]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) # Subtribus ''[[Gutierreziinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Gundlachia]]'' <small>A. Gray</small> (5 spp.) ## ''[[Aquilula]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Gymnosperma]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ## ''[[Amphiachyris]]'' <small>(DC.) Nutt.</small> (2 spp.) ## ''[[Medranoa]]'' <small>Urbatsch & R. P. Roberts</small> (5 spp.) ## ''[[Thurovia]]'' <small>Rose</small> (1 sp.) ## ''[[Bigelowia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ## ''[[Gutierrezia]]'' <small>Lag.</small> (35 spp.) ## ''[[Euthamia]]'' <small>Elliott</small> (13 spp.) # Subtribus ''[[Boltoniinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Chloracantha]]'' <small>G. L. Nesom, Y. B. Suh, D. R. Morgan, S. D. Sundb. & B. B. Simpson</small> (4 spp.) ## ''[[Batopilasia]]'' <small>G. L. Nesom & Noyes</small> (1 sp.) ## ''[[Boltonia]]'' <small>L´Hér.</small> (6 spp.) # Subtribus ''[[Symphyotrichinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Canadanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Ampelaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Almutaster]]'' <small>Á. Löve & D. Löve</small> (1 sp.) ## ''[[Psilactis]]'' <small>A. Gray</small> (6 spp.) ## ''[[Symphyotrichum]]'' <small>Nees</small> (98 spp.) ## ''[[Sanrobertia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Machaerantherinae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Oreostemma]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ## ''[[Eurybia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (27 spp.) ## ''[[Triniteurybia]]'' <small>Brouillet, Urbatsch & R. P. Roberts</small> (1 sp.) ## ''[[Machaeranthera]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) ## ''[[Leucosyris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ## ''[[Xylorhiza]]'' <small>Nutt.</small> (10 spp.) ## ''[[Oonopsis]]'' <small>Greene</small> (5 spp.) ## ''[[Dieteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ## ''[[Xanthisma]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ## ''[[Haplopappus]]'' <small>Cass.</small> (72 spp.) ## ''[[Notopappus]]'' <small>Klingenb.</small> (5 spp.) ## ''[[Grindelia]]'' <small>Willd.</small> (67 spp.) ## ''[[Xanthocephalum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ## ''[[Stephanodoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ## ''[[Rayjacksonia]]'' <small>R. L. Hartm. & M. A. Lane</small> (3 spp.) ## ''[[Isocoma]]'' <small>Nutt.</small> (16 spp.) ## ''[[Adiaphila]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Pyrrocoma]]'' <small>Hook.</small> (14 spp.) ## ''[[Adeia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Hazardia]]'' <small>Greene</small> (11 spp.) ## ''[[Benitoa]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ## ''[[Corethrogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Lessingia]]'' <small>Cham.</small> (12 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Astereae}} {{wikispecies|Astereae}} [[Kategorija:Astereae| ]] [[Kategorija:Glavočike cjevnjače]] fc4aet9o03xkpdh91uqzdmji5s14fua 0 626895 6436613 6274091 2022-08-02T21:47:59Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Bahieae'' | slika = Hymenothrix dissecta 4.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Hymenothrix dissecta]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus ='''''Bahieae''''' | tribus_autorstvo = <small>B.G. Baldwin</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Bahieae''''', tribus [[Glavočike|glavočika]] u potporodici ''[[Asteroideae]]''. Prizna je 21 rod.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> Ime je došlo po rodu ''[[Bahia (biljni rod)|Bahia]]''. == Rodovi == # ''[[Schkuhria]]'' <small>Roth</small> (2 spp.) # ''[[Achyropappus]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) # ''[[Bahia (biljni rod)|Bahia]]'' <small>Lag.</small> (1 sp.) # ''[[Holoschkuhria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) # ''[[Nothoschkuhria]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) # ''[[Apostates]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) # ''[[Picradeniopsis]]'' <small>Rydb. ex Britton</small> (8 spp.) # ''[[Florestina]]'' <small>Cass.</small> (8 spp.) # ''[[Palafoxia]]'' <small>Lag.</small> (12 spp.) # ''[[Platyschkuhria]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (1 sp.) # ''[[Hymenothrix]]'' <small>A. Gray</small> (11 spp.) # ''[[Loxothysanus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (2 spp.) # ''[[Hymenopappus]]'' <small>L´Hér.</small> (14 spp.) # ''[[Bartlettia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # ''[[Chamaechaenactis]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) # ''[[Peucephyllum]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # ''[[Psathyrotopsis]]'' <small>Rydb.</small> (3 spp.) # ''[[Espejoa]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) # ''[[Chaetymenia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) # ''[[Thymopsis]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) # ''[[Hypericophyllum]]'' <small>Steetz</small> (13 spp.) == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Bahieae}} {{wikispecies|Bahieae}} [[Kategorija:Glavočike cjevnjače]] m1yhj4o5almaz9qnndld1bxunhxhfhe 0 626897 6436617 6420731 2022-08-02T22:00:38Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Eupatorieae | slika = Eupatorium rotundifolium NRCS-1.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Eupatorium rotundifolium]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Lamiales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus ='''''Eupatorieae''''' | tribus_autorstvo = <small>[[Cass.]]</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Eupatorieae''''', tribus [[Glavočike cjevnjače|glavočika cjevnjača]] opisan [[1819.]] godine. Ime je došlo po rodu ''Eupatorium''. Postoji podjela na brojne rodove<ref>[https://www.biolib.cz/en/taxon/id832276/ BioLib] pristupljeno 16 rujna 2018</ref> == Podtribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} # Subtribus ''[[Neomirandeinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Neomirandea]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (26 spp.) # Subtribus neopisan ## ''[[Bartlettina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (43 spp.) # Subtribus ''[[Hofmeisteriinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Hofmeisteria]]'' <small>Walp.</small> (10 spp.) # Subtribus ''[[Oaxacaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Oaxacania]]'' <small>B. L. Rob. & Greenm.</small> (1 sp.) ## ''[[Carterothamnus]]'' <small>R. M. King</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Piqueriinae]]'' <small>Benth. & Hook.</small> ## ''[[Piqueria]]'' <small>Cav.</small> (6 spp.) ## ''[[Centenaria]]'' <small>P. Gonzáles, A. Cano & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Stevia]]'' <small>Cav.</small> (270 spp.) ## ''[[Carphochaete]]'' <small>A. Gray</small> (7 spp.) ## ''[[Iltisia]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Oxylobinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ## ''[[Ageratina]]'' <small>O. Hoffm.</small> (325 spp.) ## ''[[Oxylobus]]'' <small>(Moq. ex DC.) A. Gray</small> (7 spp.) ## ''[[Jaliscoa]]'' <small>S. Watson</small> (3 spp.) ## ''[[Spaniopappus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (5 spp.) ## ''[[Standleyanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Kaunia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ## ''[[Jaramilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Mikaniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Mikania]]'' <small>Willd.</small> (452 spp.) # Subtribus ''[[Trichocoroninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ## ''[[Trichocoronis]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ## ''[[Shinnersia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Sclerolepis]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Alomiinae]]'' <small>Less.</small> ## ''[[Alomia]]'' <small>Kunth</small> (4 spp.) ## ''[[Brickellia]]'' <small>Elliott</small> (108 spp.) ## ''[[Steviopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ## ''[[Brickelliastrum]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Flyriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ## ''[[Ageratella]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ## ''[[Asanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Malperia]]'' <small>S. Watson</small> (1 sp.) ## ''[[Pleurocoronis]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Kyrsteniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ## ''[[Carminatia]]'' <small>Moc. ex DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Crossothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ## ''[[Helogyne]]'' <small>Nutt.</small> (8 spp.) ## ''[[Condylopodium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) # Subtribus ''[[Eupatoriinae]]'' <small>Dumort.</small> ## ''[[Eupatorium]]'' <small>L.</small> (61 spp.) ## ''[[Eutrochium]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) # Subtribus ''[[Liatrinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Liatris]]'' <small>Gaertn. ex Schreb.</small> (39 spp.) ## ''[[Carphephorus]]'' <small>Cass.</small> (7 spp.) ## ''[[Garberia]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ## ''[[Hartwrightia]]'' <small>A. Gray ex S. Watson</small> (1 sp.) ## ''[[Neocuatrecasia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (13 spp.) ## ''[[Tamaulipa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Lourteigia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ## ''[[Lapidia]]'' <small>Roque & S. C. Ferreira</small> (1 sp.) ## ''[[Semiria]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) ## ''[[Criscianthus]]'' <small>Grossi & J. N. Nakaj.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Hebecliniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Hebeclinium]]'' <small>DC.</small> (29 spp.) ## ''[[Decachaeta]]'' <small>DC.</small> (9 spp.) ## ''[[Mexianthus]]'' <small>B. L. Rob.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Praxelinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Guayania]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ## ''[[Chromolaena]]'' <small>DC.</small> (167 spp.) ## ''[[Praxelis]]'' <small>Cass.</small> (20 spp.) ## ''[[Lomatozona]]'' <small>Baker</small> (4 spp.) ## ''[[Eitenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Eupatoriopsis]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ## ''[[Praxeliopsis]]'' <small>G. M. Barroso</small> (1 sp.) ## ''[[Osmiopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Critoniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Critonia]]'' <small>P. Browne</small> (40 spp.) ## ''[[Antillia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Ciceronia]]'' <small>Urb.</small> (1 sp.) ## ''[[Eupatorina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Fleischmanniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Koanophyllon]]'' <small>Arruda</small> (127 spp.) ## ''[[Eupatoriastrum]]'' <small>Greenm.</small> (7 spp.) ## ''[[Sphaereupatorium]]'' <small>(O. Hoffm.) Kuntze ex B. L. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Bishovia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Nothobaccharis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Santosia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Grisebachianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ## ''[[Lorentzianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Chacoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Idiothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ## ''[[Peteravenia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ## ''[[Critoniella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ## ''[[Aristeguietia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (21 spp.) ## ''[[Asplundianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ## ''[[Austrocritonia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ## ''[[Badilloa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) ## ''[[Grosvenoria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) ## ''[[Corethamnium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Castanedia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Imeria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Hughesia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Cronquistianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (23 spp.) ## ''[[Steyermarkina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (4 spp.) ## ''[[Uleophytum]]'' <small>Hieron.</small> (1 sp.) ## ''[[Amboroa]]'' <small>Cabrera</small> (2 spp.) ## ''[[Tuberostylis]]'' <small>Steetz</small> (2 spp.) ## ''[[Ascidiogyne]]'' <small>Cuatrec.</small> (2 spp.) ## ''[[Ellenbergia]]'' <small>Cuatrec.</small> (1 sp.) ## ''[[Paneroa]]'' <small>E. E. Schill.</small> (1 sp.) ## ''[[Phania]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ## ''[[Phalacraea]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Guevaria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (5 spp.) ## ''[[Ferreyrella]]'' <small>S. F. Blake</small> (2 spp.) ## ''[[Nesomia]]'' <small>B. L. Turner</small> (1 sp.) ## ''[[Piqueriella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Macvaughiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Microspermum]]'' <small>Lag.</small> (8 spp.) # Subtribus ''[[Fleischmanniinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Fleischmannia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (99 spp.) ## ''[[Zyzyura]]'' <small>H. Rob. & Pruski</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Adenostemmatinae]]'' <small>B. L. Rob.</small> ## ''[[Adenostemma]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (23 spp.) ## ''[[Sciadocephala]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) ## ''[[Gymnocoronis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) # Subtribus ''[[Ayapaninae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ## ''[[Isocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (5 spp.) ## ''[[Ayapana]]'' <small>Spach</small> (17 spp.) ## ''[[Polyanthina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Gongrostylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Condylidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Siapaea]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ## ''[[Lepidesmia]]'' <small>Klatt</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Ageratinae]]'' <small>Less.</small> ## ''[[Ageratum]]'' <small>L.</small> (37 spp.) ## ''[[Conoclinium]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Ophryosporus]]'' <small>Meyen</small> (42 spp.) # Subtribus ''[[Disynaphiinae]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> ## ''[[Urolepis]]'' <small>(A. DC.) R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Radlkoferotoma]]'' <small>Kuntze</small> (3 spp.) ## ''[[Malmeanthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Acanthostyles]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Symphyopappus]]'' <small>Turcz.</small> (13 spp.) ## ''[[Raulinoreitzia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Disynaphia]]'' <small>Hook. & Arn. ex DC.</small> (14 spp.) ## ''[[Campovassouria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Grazielia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (12 spp.) ## ''[[Neocabreria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (6 spp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Heterocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (15 spp.) ## ''[[Gymnocondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Alomiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Monogereion]]'' <small>G. M. Barroso & R. M. King</small> (1 sp.) ## ''[[Ayapanopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ## ''[[Macropodina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Campuloclinium]]'' <small>DC.</small> (17 spp.) # Subtribus ''[[Trichogoniinae]]'' <small>V. L. Rivera, S. C. Ferreira & Panero</small> ## ''[[Trichogoniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Platypodanthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Trichogonia]]'' <small>(DC.) Gardner</small> (26 spp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Teixeiranthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Dissothrix]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Cavalcantia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Parapiqueria]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Gyptidinae]]'' <small>R. King & H. Rob.</small> ## ''[[Gyptis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (7 spp.) ## ''[[Gyptidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Austroeupatorium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (14 spp.) ## ''[[Hatschbachiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Austrobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Stomatanthes]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (17 spp.) ## ''[[Planaltoa]]'' <small>Taub.</small> (2 spp.) ## ''[[Leptoclinium]]'' <small>(Nutt.) Benth.</small> (1 sp.) ## ''[[Pseudobrickellia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Goyazianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Gardnerina]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Vittetia]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Barrosoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (11 spp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Bishopiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Agrianthus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ## ''[[Arrojadocharis]]'' <small>Mattf.</small> (2 spp.) ## ''[[Lasiolaena]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (7 spp.) ## ''[[Stylotrichium]]'' <small>Mattf.</small> (6 spp.) # Subtribus ''neopisan'' ## ''[[Litothamnus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Diacranthera]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (3 spp.) ## ''[[Bahianthus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Catolesia]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (3 spp.) ## ''[[Morithamnus]]'' <small>R. M. King, H. Rob. & G. M. Barroso</small> (2 spp.) ## ''[[Prolobus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Bejaranoa]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Conocliniopsis]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Dasycondylus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (9 spp.) ## ''[[Scherya]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (1 sp.) ## ''[[Acritopappus]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (19 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Eupatorieae}} {{wikispecies|Eupatorieae}} [[Kategorija:Eupatorieae| ]] [[Kategorija:Glavočike cjevnjače]] jjoyi4f6yk754ngwjg1z56tew11k5vp 0 627006 6436618 6289622 2022-08-02T22:01:27Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Acritopappus'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia = [[Asteroideae]] | supertribus =[[Helianthodae]] | tribus = [[Eupatorieae]] | subtribus =neopisan | genus =''Acritopappus'' | genus_autorstvo = <small>R.M. King & H. Rob.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Acritopappus''''', biljni rod iz porodice [[Glavočike|glavočika]], potporodica [[Glavočike cjevnjače]]. Postoji 19 priznatih vrsta<ref>[http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/618483504f2155c3b2afc4242fdd5dba Catalogue of Life: 31st July 2018] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180918193742/http://www.catalogueoflife.org/col/browse/tree/id/618483504f2155c3b2afc4242fdd5dba |date=18. rujna 2018. }} pristupljeno 18. rujna 2018</ref> koje rastu po [[Brazil]]u.<ref>[http://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:295728-2 Plants of the World online] pristupljeno 18. rujna 2018</ref> == Vrste == # ''[[Acritopappus buiquensis]]'' <small>D.J.N.Hind & Bautista</small> # ''[[Acritopappus catolesensis]]'' <small>D.J.N.Hind & Bautista</small> # ''[[Acritopappus confertus]]'' <small>(Gardner) R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus connatifolius]]'' <small>(Soar.Nunes) R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus diamantinicus]]'' <small>Bautista, S.Ortiz & Rodr.Oubiña</small> # ''[[Acritopappus harleyi]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus heterolepis]]'' <small>(Baker) R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus irwinii]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus jacobaeus]]'' <small>Bautista, Rodr.Oubiña & S.Ortiz</small> # ''[[Acritopappus longifolius]]'' <small>(Gardner) R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus micropappus]]'' <small>(Baker) R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus morii]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus pereirae]]'' <small>Bautista, S.Ortiz & Rodr.Oubiña</small> # ''[[Acritopappus pintoi]]'' <small>Bautista & D.J.N.Hind</small> # ''[[Acritopappus prunifolius]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus santosii]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus stenophyllus]]'' <small>Bautista, Rodr.Oubiña & S.Ortiz</small> # ''[[Acritopappus subtomentosus]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small> # ''[[Acritopappus teixeirae]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Acritopappus}} {{wikispecies|Acritopappus}} [[Kategorija:Eupatorieae]] t4ss7i54u6xn1f5cjie5vig35osijmf 0 629715 6436590 5601252 2022-08-02T21:33:41Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Madieae'' | slika = Madia sative - Flickr - Dick Culbert.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Madia sative]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus ='''''Madieae''''' | tribus_autorstvo =<small>Jeps.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''[[Madieae]]''''', tribus glavočika u potporodici [[Asteroideae]]. Postoji 39 rodova<ref>[https://www.biolib.cz/en/taxon/id832283/ BioLib] pristupljeno 3. studenog 2018</ref> == Podtribusi i Rodovi == {{div col|colwidth=24em}} # Subtribus ''[[Baeriinae]]'' <small>Benth.</small> ## ''[[Eriophyllum]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ## ''[[Pseudobahia]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (3 spp.) ## ''[[Syntrichopappus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ## ''[[Lasthenia]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) ## ''[[Baeriopsis]]'' <small>J. T. Howell</small> (1 sp.) ## ''[[Amblyopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) ## ''[[Monolopia]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ## ''[[Constancea]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Venegasiinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ## ''[[Venegasia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Hulseinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ## ''[[Hulsea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) ## ''[[Eatonella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Arnicinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ## ''[[Arnica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) # Subtribus ''[[Madiinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ## ''[[Raillardella]]'' <small>(A. Gray) Benth.</small> (3 spp.) ## ''[[Adenothamnus]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ## ''[[Hemizonella]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (1 sp.) ## ''[[Kyhosia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ## ''[[Anisocarpus]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ## ''[[Carlquistia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ## ''[[Madia]]'' <small>Molina</small> (11 spp.) ## ''[[Argyroxiphium]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ## ''[[Wilkesia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ## ''[[Dubautia]]'' <small>Gaudich.</small> (26 spp.) ## ''[[Deinandra]]'' <small>Greene</small> (22 spp.) ## ''[[Holocarpha]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ## ''[[Centromadia]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ## ''[[Calycadenia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ## ''[[Osmadenia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ## ''[[Hemizonia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Blepharizonia]]'' <small>(A. Gray) Greene</small> (2 spp.) ## ''[[Lagophylla]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ## ''[[Holozonia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ## ''[[Layia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (15 spp.) ## ''[[Blepharipappus]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ## ''[[Achyrachaena]]'' <small>Schauer</small> (1 sp.) ## ''[[Harmonia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (5 spp.) ## ''[[Jensia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (2 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Madieae}} {{wikispecies|Madieae}} [[Kategorija:Madieae| ]] [[Kategorija:Glavočike cjevnjače]] 2g9budij0itf1ets0lzoteviaz94ti7 6436592 6436590 2022-08-02T21:39:24Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Madieae'' | slika = Madia sative - Flickr - Dick Culbert.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Madia sative]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus ='''''Madieae''''' | tribus_autorstvo =<small>Jeps.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''[[Madieae]]''''', tribus glavočika u potporodici [[Asteroideae]]. Postoji 39 rodova<ref>[https://www.biolib.cz/en/taxon/id832283/ BioLib] pristupljeno 3. studenog 2018</ref> == Podtribusi i Rodovi == {{div col|colwidth=24em}} # Subtribus ''[[Baeriinae]]'' <small>Benth.</small> ## ''[[Eriophyllum]]'' <small>Lag.</small> (13 spp.) ## ''[[Pseudobahia]]'' <small>(A. Gray) Rydb.</small> (3 spp.) ## ''[[Syntrichopappus]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ## ''[[Lasthenia]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) ## ''[[Baeriopsis]]'' <small>J. T. Howell</small> (1 sp.) ## ''[[Amblyopappus]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (1 sp.) ## ''[[Monolopia]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ## ''[[Constancea]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Venegasiinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ## ''[[Venegasia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Hulseinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ## ''[[Hulsea]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (7 spp.) ## ''[[Eatonella]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # Subtribus ''[[Arnicinae]]'' <small>B. G. Baldwin</small> ## ''[[Arnica]]'' <small>L.</small> (31 spp.) # Subtribus ''[[Madiinae]]'' <small>Benth. & Hook. fil.</small> ## ''[[Raillardella]]'' <small>(A. Gray) Benth.</small> (3 spp.) ## ''[[Adenothamnus]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ## ''[[Hemizonella]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (1 sp.) ## ''[[Kyhosia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ## ''[[Anisocarpus]]'' <small>Nutt.</small> (2 spp.) ## ''[[Carlquistia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (1 sp.) ## ''[[Madia]]'' <small>Molina</small> (11 spp.) ## ''[[Argyroxiphium]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ## ''[[Wilkesia]]'' <small>A. Gray</small> (2 spp.) ## ''[[Dubautia]]'' <small>Gaudich.</small> (26 spp.) ## ''[[Deinandra]]'' <small>Greene</small> (22 spp.) ## ''[[Holocarpha]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ## ''[[Centromadia]]'' <small>Greene</small> (4 spp.) ## ''[[Calycadenia]]'' <small>DC.</small> (10 spp.) ## ''[[Osmadenia]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ## ''[[Hemizonia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Blepharizonia]]'' <small>(A. Gray) Greene</small> (2 spp.) ## ''[[Lagophylla]]'' <small>Nutt.</small> (5 spp.) ## ''[[Holozonia]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ## ''[[Layia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (15 spp.) ## ''[[Blepharipappus]]'' <small>Hook.</small> (1 sp.) ## ''[[Achyrachaena]]'' <small>Schauer</small> (1 sp.) ## ''[[Harmonia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (5 spp.) ## ''[[Jensia]]'' <small>B. G. Baldwin</small> (2 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Madieae}} {{wikispecies|Madieae}} [[Kategorija:Madieae| ]] [[Kategorija:Glavočike cjevnjače]] 2xkejj55n4mljhadyny1efwhtx015os 0 629810 6436422 6372194 2022-08-02T13:08:06Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Vernonieae'' | slika =Vernonia lettermanii 'Iron butterfly' kz1.jpg | slika_Irina = 200px | slika_opis = ''[[Vernonia lettermanii]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Vernonioideae]] | tribus ='''''Vernonieae''''' | tribus_autorstvo = <small>Cass.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Vernonieae''', tribus [[Glavočike jezičnjače|Glavočika jezičnjača]]. Sastoji se od dvadesetak podtribusa.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 1. kolovoza 2022</ref> </ref> == Podtribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} # Tribus ''[[Vernonieae]]'' <small>Cass.</small> ## Subtribus ''[[Linziinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Linzia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ### ''[[Adenoon]]'' <small>Dalzell</small> (1 sp.) ### ''[[Aedesia]]'' <small>O. Hoffm.</small> (3 spp.) ### ''[[Baccharoides]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ### ''[[Khasianthus]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Lachnorhiza]]'' <small>A. Rich.</small> (3 spp.) ### ''[[Vernonella]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ### ''[[Namibithamnus]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ### ''[[Pseudopegolettia]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ### ''[[Neurolakis]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ### ''[[Pleurocarpaea]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Centrapalinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Camchaya]]'' <small>Gagnep.</small> (9 spp.) ### ''[[Iodocephalopsis]]'' <small>Bunwong & H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Acilepis]]'' <small>D. Don</small> (37 spp.) ### ''[[Bechium]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ### ''[[Centauropsis]]'' <small>Bojer ex DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Dewildemania]]'' <small>O. Hoffm. ex De Wild.</small> (7 spp.) ### ''[[Oliganthes]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ### ''[[Koyamasia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Nothovernonia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) ### ''[[Okia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (2 spp.) ### ''[[Pulicarioidea]]'' <small>Bunwong, Chantar. & S. C. Keeley</small> (1 sp.) ### ''[[Msuata]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ### ''[[Phyllocephalum]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subtribus ''[[Trichospirinae]]'' <small>Less.</small> ### Trichospira Kunth (1 sp.) ## Subtribus ''[[Gymnantheminae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Gymnanthemum]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ### ''[[Brenandendron]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ### ''[[Uniyala]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ### ''[[Ananthura]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Lampropappus]]'' <small>(O. Hoffm.) H. Rob.</small> (3 spp.) ### ''[[Myanmaria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Decaneuropsis]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ### ''[[Monosis]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Strobocalyx]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ### ''[[Tarlmounia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley, Skvarla & R. Chan</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Hesperomanniinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Hesperomannia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) ## Subtribus ''[[Erlangeinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Hilliardiella]]'' <small>H. Rob.</small> (11 spp.) ### ''[[Cabobanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Brachythrix]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (6 spp.) ### ''[[Parapolydora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Orbivestus]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ### ''[[Vernoniastrum]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ### ''[[Lettowia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Ethulia]]'' <small>L. fil.</small> (15 spp.) ### ''[[Bothriocline]]'' <small>Oliv. ex Benth.</small> (61 spp.) ### ''[[Muschleria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ### ''[[Ageratinastrum]]'' <small>Mattf.</small> (4 spp.) ### ''[[Ambassa]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ### ''[[Cyanthillium]]'' <small>Blume</small> (12 spp.) ### ''[[Decastylocarpus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ### ''[[Diaphractanthus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ### ''[[Erlangea]]'' <small>Sch. Bip.</small> (13 spp.) ### ''[[Gutenbergia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (25 spp.) ### ''[[Herderia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ### ''[[Paurolepis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ### ''[[Hystrichophora]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ### ''[[Kinghamia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (5 spp.) ### ''[[Omphalopappus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ### ''[[Gossweilera]]'' <small>S. Moore</small> (2 spp.) ### ''[[Hoffmannanthus]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Jeffreycia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (5 spp.) ### ''[[Oocephala]]'' <small>(S. B. Jones) H. Rob.</small> (4 spp.) ### ''[[Polydora]]'' <small>Fenzl</small> (1 sp.) ### ''[[Crystallopollen]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ### ''[[Rastrophyllum]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Mesanthophorinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Mesanthophora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Acilepidopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Telmatophila]]'' <small>Mart. ex Baker</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Stokesiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Stokesia]]'' <small>L´Hér.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Leiboldiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Eremosis]]'' <small>(DC.) Gleason</small> (27 spp.) ### ''[[Leiboldia]]'' <small>Schltdl.</small> (2 spp.) ### ''[[Lepidonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (8 spp.) ### ''[[Bolanosa]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Stramentopappus]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Elephantopinae]]'' <small>Less.</small> ### ''[[Elephantopus]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ### ''[[Caatinganthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Orthopappus]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ### ''[[Pseudelephantopus]]'' <small>Rohr</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Lepidaploinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Lessingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (147 spp.) ### ''[[Lepidaploa]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (153 spp.) ### ''[[Chrysolaena]]'' <small>H. Rob.</small> (19 spp.) ### ''[[Aynia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Echinocoryne]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ### ''[[Harleya]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ### ''[[Pseudopiptocarpha]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ### ''[[Mattfeldanthus]]'' <small>H. Rob. & R. M. King</small> (2 spp.) ### ''[[Stenocephalum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (7 spp.) ### ''[[Stilpnopappus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (21 spp.) ### ''[[Xiphochaeta]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (1 sp.) ### ''[[Struchium]]'' <small>P. Browne</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Sipolisiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Heterocoma]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ### ''[[Hololepis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ## Subtribus [[Rolandrinae]] <small>Cass. ex Dumort.</small> ### ''[[Rolandra]]'' <small>Rottb.</small> (1 sp.) ### ''[[Spiracantha]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Pacourininae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Pacourina]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Centratherinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & B. Bohlmann</small> ### ''[[Centratherum]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ### ''[[Albertinia]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ### ''[[Gorceixia]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Lychnophorinae]]'' <small>Benth.</small> ### ''[[Eremanthus]]'' <small>Less.</small> (35 spp.) ### ''[[Anteremanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Chronopappus]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### ''[[Vinicia]]'' <small>Dematt.</small> (1 sp.) ### ''[[Lychnophorella]]'' <small>Loeuille, Semir & Pirani</small> (11 spp.) ### ''[[Lychnocephalus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Lychnophora]]'' <small>Mart.</small> (38 spp.) ### ''[[Maschalostachys]]'' <small>Loeuille & Roque</small> (2 spp.) ### ''[[Minasia]]'' <small>H. Rob.</small> (7 spp.) ### ''[[Piptolepis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (18 spp.) ### ''[[Prestelia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ### ''[[Proteopsis]]'' <small>Mart. & Zucc. ex Sch. Bip.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Chrestinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Chresta]]'' <small>Vell.</small> (19 spp.) ### ''[[Soaresia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Dipterocypselinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Dipterocypsela]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ### ''[[Manyonia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Heterocypsela]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Allocephalus]]'' <small>Bringel, J. N. Nakaj. & H. Rob.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Piptocarphinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & Bohlmann</small> ### ''[[Blanchetia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### ''[[Critoniopsis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (75 spp.) ### ''[[Cuatrecasanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ### ''[[Dasyandantha]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Ekmania]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ### ''[[Huberopappus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ### ''[[Joseanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ### ''[[Piptocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (52 spp.) ### ''[[Yariguianthus]]'' <small>S. Díaz & Rodr.-Cabeza</small> (1 sp.) ### ''[[Piptocoma]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) ## Subtribus ''[[Vernoniinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ### ''[[Eirmocephala]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ### ''[[Vernonanthura]]'' <small>H. Rob.</small> (80 spp.) ### ''[[Vernonia]]'' <small>Schreb.</small> (327 spp.) ### ''[[Cololobus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ### ''[[Cyrtocymura]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ### ''[[Dasyanthina]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Quechualia]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ### ''[[Trepadonia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''nedodijeljeni Vernonieae'' ### ''[[Acanthodesmos]]'' <small>C. D. Adams & duQuesnay</small> (2 spp.) ### ''[[Kurziella]]'' <small>H. Rob. & Bunwong</small> (1 sp.) {{div col end}} {{commonscat|Vernonieae}} {{wikispecies|Vernonieae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vernonieae| ]] [[Kategorija:Vernonioideae]] fjzg92fpqv4ayb5xw2cxq3w9if2deey 0 640970 6436691 6333711 2022-08-03T04:47:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{drugoznačenje2|[[Nizozemski Karibi]]}} [[Datoteka:BES islands location map.svg|mini|desno|250px|Položaj otoka označen zelenim kružićima. Slijeva nadesno: Bonaire, Saba i Sveti Eustahije.]] '''Karipska Nizozemska''' (eng. ''Caribbean Netherlands'',<ref>{{cite web |url=https://www.rijksdienstcn.com/en/rijksdienst-dutch-caribbean/changes-per-10-10-10 |title=Changes per 10.10.10 |quote=Bonaire, St. Eustatius and Saba (the Caribbean Netherlands) |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |accessdate=16. kolovoza 2015. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150927010652/https://www.rijksdienstcn.com/en/rijksdienst-dutch-caribbean/changes-per-10-10-10?1curvers=engels&0Lang=E |archivedate=27. rujna 2015. |df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.rijksdienstcn.com/rijksdienstcn.com/up1/ZomkevfJC_eilandgids_online_V2.pdf |title=Island guide Caribbean Netherlands – Bonaire, Sint Eustatius, Saba |quote=We proudly present you the Island Guide ''Caribbean Netherlands''. This information booklet has been published by the Rijksdienst Caribisch Nederland for ''all the three islands: Bonaire, St. Eustatius and Saba''. |publisher=Rijksdienst Caribisch Nederland |accessdate=16. kolovoza 2015. |lay-url=https://www.rijksdienstcn.com/en/publicaties/publication-rijksdienst-dutch-caribbean/island-guide-caribbean-netherlands?1curvers=engels&0Lang=E |lay-source=(original link to PDF) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150907013819/https://www.rijksdienstcn.com/rijksdienstcn.com/up1/ZomkevfJC_eilandgids_online_V2.pdf |archivedate=7. rujna 2015. |df=dmy-all}}</ref> niz. Caribisch Nederland, izgovor: kaːˌribis ˈneːdərlɑnt) su tri posebne općine (niz. '' bijzondere gemeenten'') [[Nizozemska|Nizozemske]] smještene u [[Karipsko more|Karipskom moru]]. Prekomorska su regija Kraljevine Nizozemske. Čine ju otoci [[Bonaire]], [[Sveti Eustahije (otok)|Sveti Eustahije]] i [[Saba (otok)|Saba]],<ref>{{cite web |url=https://www.government.nl/binaries/government/documents/publications/2014/02/03/nature-policy-plan-the-caribbean-netherlands/ez-bo-bw-natuurbeleidsplan-car-nl-eng-2.pdf |title=Nature Policy Plan The Caribbean Netherlands |work=Ministry of Economic Affairs of the Netherlands |date=3. veljače 2014. |accessdate=20. studenoga 2018. |quote=... while the other islands, Bonaire, St. Eustatius, and Saba, are Dutch overseas public bodies and as such are part of the country of the Netherlands. Collectively these three islands are known as the Caribbean Netherlands ... |archive-date=20. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181120201302/https://www.government.nl/binaries/government/documents/publications/2014/02/03/nature-policy-plan-the-caribbean-netherlands/ez-bo-bw-natuurbeleidsplan-car-nl-eng-2.pdf |url-status=dead }}</ref><ref group="nb">"Bonaire, Sint Eustatius and Saba" is the listed English name for the territorial grouping in the [[International Organization for Standardization]]'s [[ISO 3166-1]], where the English spelling was corrected with the release of [http://www.iso.org/iso/newsletter_vi-9_fiji-myanmar_and_other_minor_corrections-incl_bulgaria.pdf ISO 3166-1 Newsletter VI-9].</ref> iako se izraz "Karipska Nizozemska" ponekad rabi za sve otoke u [[Nizozemski Karibi|Nizozemskim Karibima]]. U zakonodavstvu, ova su tri otočna teritorija također znana kao "otoci BES" (akronim od njihovim imena). Govori se o otočnim teritorijima, jer svaki uz glavni otok ima i nekoliko manjih otočića. Bonaire (uključujući i otočić [[Mali Bonaire]]) jedan je od [[Privjetrinski Antili|Privjetrinskih Antila]] ('' Benedenwindse Eilanden)'') i nalaze se blizu obale [[Venezuela|Venezuele]]. Sveti Eustahije i Saba su u glavnoj skupini [[Mali Antili|Malih Antila]] i nalaze se južno od [[Sint Maarten|Svetog Martina]] i sjeverozapadno od [[Sveti Kristofor i Nevis|Svetog Kristofora i Nevisa]]. Otočni teritoriji su svrstani u Nizozemskoj kao [[javno tijelo (Nizozemska)|javna tijela]] ('' openbare lichamen''), a ne kao općine (''gemeenten'') i kao [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije|prekomorske zemlje i teritoriji Europske unije]]; stoga se zakoni Europske unije ne primjenjuju automatski. Za razliku od običnih općina, nisu dijelom neke [[provincije u Nizozemskoj|provincije]] u Nizozemskoj<ref>{{cite web |url=http://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |title=31.954, Wet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |language=Dutch |publisher=Eerste kamer der Staten-Generaal |quote=De openbare lichamen vallen rechtstreeks onder het Rijk omdat zij geen deel uitmaken van een provincie. (Javna tijela (...), jer nisu dijelom provincije). |accessdate=2010-10-15 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101125025004/http://www.eerstekamer.nl/wetsvoorstel/31954_wet_openbare_lichamen |archivedate=25. studenoga 2010. |df=dmy-all}}</ref> te moć koju po pravilu imaju provincijska vijeća unutar općina podijeljena su između otočkih vlada i središnje vlade putem [[Nacionalni ured za Karipsku Nizozemsku|Nacionalnog ureda za Karipsku Nizozemsku]] (''Rijksdienst Caribisch Nederland''). Zbog ovoga ih se zove posebnim općinama. Glavno tijelo demokracije na ovim otocima je [[Otočko vijeće (Nizozemska)|Otočko vijeće]] (''eilandsraad''). U glavno tijelo Nizozemske inkorporirani su [[10. listopada]] [[2010.]] [[Raspuštanje Nizozemskih Antila|Raspuštanjem Nizozemskih Antila]].<ref>{{cite web |url=https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |title=Besluit van 23 september 2010 tot vaststelling van het tijdstip van inwerkingtreding van de artikelen I en II van de Rijkswet wijziging Statuut in verband met de opheffing van de Nederlandse Antillen |date=1. listopada 2010. |publisher=Overheid.nl |language=Dutch |accessdate=27. lipnja 2011. |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110715213434/https://zoek.officielebekendmakingen.nl/stb-2010-387.html |archivedate=15. srpnja 2011. |df=dmy-all}}</ref> Površine su 328 km četvornih. Najviša točka je na 887 metara nadmorske visine na [[Scenery (brdo, Bonaire)|Sceneryju]] (''Mount Scenery''). Službeni jezik je nizozemski, a regionalno su priznati engleski na Sabi i Sv. Eustahiju te papiamentu na Bonaireu.<ref name="languages">{{cite web |url=http://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/tekst_bevat_taal%2Bin%2Bhet%2Bbestuurlijk%2Bverkeer/geldigheidsdatum_14-10-2012 |title=Invoeringswet openbare lichamen Bonaire, Sint Eustatius en Saba |language=Dutch |publisher=wetten.nl |accessdate=2012-10-14 |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150117173755/http://wetten.overheid.nl/BWBR0028063/tekst_bevat_taal+in+het+bestuurlijk+verkeer/geldigheidsdatum_14-10-2012 |archivedate=17. siječnja 2015. |df=dmy-all}}</ref> Vremenska zona je UTC-4, to jest [[Atlantsko standardno vrijeme]]. Pozivni broj je +599. Kodovi [[ISO 3166]] su [[ISO 3166-2:BQ|BQ]], [[ISO 3166-2:NL|NL-BQ1, NL-BQ2, NL-BQ3]]. Internetske vršne domene su [[.nl]] i [[.bq]]{{efn|Domena .bq je određena, ali nije u uporabi za Karipsku Nizozemsku.<ref>{{cite web |url=https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |title=BQ - Bonaire, Sint Eustatius and Saba |publisher=[[International Organization for Standardization |ISO]] |accessdate=29. kolovoza 2014. |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160617031837/https://www.iso.org/obp/ui/#iso:code:3166:BQ |archivedate=17. lipnja 2016. |df=dmy-all}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |title=Delegation Record for .BQ |publisher=IANA |date=20. prosinca 2010. |accessdate=30. prosinca 2010. |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/69X9PGdch?url=http://www.iana.org/domains/root/db/bq.html |archivedate=30. srpnja 2012. |df=dmy-all}}</ref> Primarno u uporabi je .nl kao i za ostatak Nizozemske. }} Za brojne nizozemske zakone postoji posebna inačica za Karipsku Nizozemsku.<ref>{{cite web |url=http://wetten.overheid.nl/zoeken_op/regeling_type_wetten+alleen_bes |archive-url=https://web.archive.org/web/20110514174621/http://wetten.overheid.nl/zoeken_op/regeling_type_wetten%2Balleen_bes |dead-url=yes |archive-date=14. svibnja 2011. |title=Wet- en regelgeving |language=Dutch |df=dmy}}</ref> Primjerice [[socijalno osiguranje]] nije na istoj razini kao u europskoj Nizozemskoj.<ref>{{Cite web |url=https://kennisopenbaarbestuur.nl/media/211637/5-years-Caribbean-Netherlands-Impact-on-the-population-Summary-and-Conclusions.pdf |title=Summary and conclusions - The Caribbean Netherlands five years after the transition |last=Rob Bijl and Evert Pommer |website=kennisopenbaarbestuur.nl}}</ref> Klima na ovom teritoriju je [[tropska klima|tropska]]. Cijele je godine toplo. Privjetrinski otoci su topliji i suhiji od Zavjetrinskih otoka. Ljeti su Zavjetrinski otoci izloženi [[uragan]]ima. Do 1. siječnja 2011. tri otočna teritorija služila su se [[Nizozemskoantilski gulden|nizozemskoantilskim guldenom]]. Svi troje su prešli na [[američki dolar]], a ne na [[euro]], koji je u uporabi u europskoj Nizozemskoj ili na [[karipski gulden]] koji su usvojila druga dva antilska otoka [[Curaçao]] i [[Sint Maarten|Sveti Martin]]).<ref>{{cite web |url=http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/about-us/the-dutch-caribbean |title=The Dutch Caribbean |publisher=Dutch Caribbean Legal Portal |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140620052254/http://www.dutchcaribbeanlegalportal.com/about-us/the-dutch-caribbean |archivedate=20. lipnja 2014. |df=dmy-all}}</ref> == Vidi == *[[Otoci SSS]] (Sveti Martin, Sveti Eustahije i Saba) == Izvori == {{izvori|30em}} {{notelist}} {{Reflist|group=nb}} [[Kategorija:Nizozemska]] [[Kategorija:Karipska Nizozemska| ]] 0u6hviokwnmjyvijj3ndst35hhe974a 0 648757 6436713 6371479 2022-08-03T06:19:07Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Mrva-mat}} '''Klasa''' je pojam iz [[teorija skupova|teorije skupova]].<ref>{{Citiranje knjige |title=Teorija skupova |author=Mladen Vuković |date=Siječanj 2015. |url=https://www.math.pmf.unizg.hr/sites/default/files/pictures/ts-skripta-2015.pdf |format=PDF |publisher=Sveučilište u Zagrebu |access-date=3. kolovoza 2019. |archive-date=24. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190724174822/https://www.math.pmf.unizg.hr/sites/default/files/pictures/ts-skripta-2015.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> Svaku se [[kolekcija (matematika)|kolekciju]] naziva [[klasa (matematika)|klasom]]. Kolekciju ''<big>{ x : φ (x) }</big>'' nazivamo klasom ako je ''<big>φ</big>'' neko svojstvo. Sve klase nisu [[skup]]ovi, nego tek dio njih. Ako nisu skupovi to su [[prava klasa|prave klase]]. Njih je otkrio [[Bertrand Russell]] u svom [[Russellov paradoks|paradoksu]]. Slijedi da je klasa ''<big>x</big>'' skup postoji li ''<big>y</big>'' takav za koji vrijedi ''<big>x∈y</big>''. == Intuitivno objašnjenje == '''Klasa''' je kolekcija objekata koji imaju neko zajedničko svojstvo. Kolekcija, npr. Đuro, Pero i Ivica, jest klasa (ljudi). To je ujedno i skup. Kolekcija: Pero, jabuka, hrabrost i šubidubi, ne bi po tome bila klasa. Klasa je na neki način općenitiji pojam od pojma skupa. '''Prava klasa'''. Neka su za sada jedino A, B, C skupovi i nema drugih. Pitanje je možemo li načiniti skup svih skupova? Na primjer, možemo načiniti novi skup S₀ koji će obuhvaćati skupove A, B, C. Je li S₀ skup svih skupova? Nije, jer je S₀ sada novi skup i on je ostao „neobuhvaćen“. Načinimo novi skup S₁ koji obuhvaća skupove A,B,C i S₀. Je li S₁ skup svih skupova?. Nije, jer S₁ je sada novi skup i on je ostao „neobuhvaćen“. Možemo nastaviti dalje po istom obrascu unedogled. Može se naslutiti da nije moguće načiniti skup svih skupova. Pokušaj da načinimo skup svih skupova koji bi sadržavao i sebe, vodi u proturječnost, paradoks.<br> (Primjer ovog paradoksa pretvorenog u mozgalicu je: „U nekom selu brico brije sve one koji se ne briju sami. Brije li brico sebe?“)<br> Skup svih skupova stoga ne može biti skup, već novi entitet koji je nazvan prava klasa (eng. „proper class“). Prava klasa je, po definiciji, klasa koja ne može biti član druge klase. Time je zaustavljeno nizanje S₀, S₁,.... Napraviti pravu klasu koja bi bila klasa svih klasa uključujući i samu sebe po definiciji nije dozvoljeno. Tako je riješena spomenuta proturječnost. == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Teorija skupova]] p8qn84m4ub6imacb85qrrqynztxv57r 0 650625 6436519 6281755 2022-08-02T18:03:22Z Medvedek Uhec 276086 Napisao boda umjesto bodova, wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{nogometni klub | ime kluba = AC Ajaccio | slika = | puno ime = Athletic Club Ajaccien | nadimak = ''l'ours (medvjedi)'' | godina osnivanja = [[1910.]] | igralište = [[Stade François Coty]], [[Ajaccio]] | kapacitet stadiona = 10.446 | navijači = | predsjednik = Christian Leca | trener = {{DZ|FRA}} [[Oliver Pantaloni]] | liga = [[Ligue 2]] | sezona = 2018./19. | plasman = 17. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''AC Ajaccio''' je francuski nogometni klub iz [[Ajaccio|Ajaccia]]. Trenutačno nastupa u [[Ligue 2]]. [[1967.]] godine postali su prvi korzikanski klub koji je igrao u najvišem rangu francuske lige. Zadnji put kad su igrali u [[Ligue 1]] je bilo u sezoni 2013/14, u kojoj su završili na zadnjem mjestu s 23 boda. 2 puta su osvojili Ligue 2 (1966/67 i 2000/01) [http://www.lfp.fr/ligue1/calendrier_resultat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110803165109/http://www.lfp.fr/ligue1/calendrier_resultat |date=3. kolovoza 2011. }} i 9 puta su osvojili Ligue de Corse. Njihovi rivali su [[SC Bastia]] i [[Gazélec Ajaccio]]. == Najveći uspjesi == *'''[[Ligue 2]]''' **Prvak (2): 1966–67, 2001–02 *'''[[Championnat National]]''' **Prvak (1): 1997–98 *'''Ligue de Corse''' **Prvak (9): 1920, 1921, 1934, 1939, 1948, 1950, 1955, 1964, 1994 == Popis igrača 2019/20 == [[Nogometni vratar|VRA]] [[Benjamin Leroy]] [[Nogometni vratar|VRA]] [[François-Joseph Sollacaro]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Gédéon Kalulu]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Gaël Andonian]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Ismaël Diallo]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Cédric Avinel]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Jérémy Choplin]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Mathieu Huard]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Johan Cavalli]] (kapetan) [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Mathieu Coutadeur]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Qazim Laçi]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Mattéo Tramoni]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Abdoulaye Keita]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Kévin Lejeune]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Mohamed Youssouf]] [[Napadač (nogomet)|NAP]] [[Cyrille Bayala]] [[Napadač (nogomet)|NAP]] [[Gaëtan Courtet]] [[Napadač (nogomet)|NAP]] [[Hugo Cuypers]] == Izvori == {{izvori}} {{mrva-nogomet-klub-francuska}} [[Kategorija:Francuski nogometni klubovi]] 4yhiquf04ghbqhujttvthztqjy7apin 6436523 6436519 2022-08-02T18:06:23Z Medvedek Uhec 276086 Dodao link u izvore. wikitext text/x-wiki {{pravopis}} {{nogometni klub | ime kluba = AC Ajaccio | slika = | puno ime = Athletic Club Ajaccien | nadimak = ''l'ours (medvjedi)'' | godina osnivanja = [[1910.]] | igralište = [[Stade François Coty]], [[Ajaccio]] | kapacitet stadiona = 10.446 | navijači = | predsjednik = Christian Leca | trener = {{DZ|FRA}} [[Oliver Pantaloni]] | liga = [[Ligue 2]] | sezona = 2018./19. | plasman = 17. | trenutačna sezona = | igrači = | pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= | leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= | pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= | leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= | pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= | leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= }} '''AC Ajaccio''' je francuski nogometni klub iz [[Ajaccio|Ajaccia]]. Trenutačno nastupa u [[Ligue 2]]. [[1967.]] godine postali su prvi korzikanski klub koji je igrao u najvišem rangu francuske lige. Zadnji put kad su igrali u [[Ligue 1]] je bilo u sezoni 2013/14, u kojoj su završili na zadnjem mjestu s 23 boda. 2 puta su osvojili Ligue 2 (1966/67 i 2000/01) [http://www.lfp.fr/ligue1/calendrier_resultat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110803165109/http://www.lfp.fr/ligue1/calendrier_resultat |date=3. kolovoza 2011. }} i 9 puta su osvojili Ligue de Corse. Njihovi rivali su [[SC Bastia]] i [[Gazélec Ajaccio]]. == Najveći uspjesi == *'''[[Ligue 2]]''' **Prvak (2): 1966–67, 2001–02 *'''[[Championnat National]]''' **Prvak (1): 1997–98 *'''Ligue de Corse''' **Prvak (9): 1920, 1921, 1934, 1939, 1948, 1950, 1955, 1964, 1994 == Popis igrača 2019/20 == [[Nogometni vratar|VRA]] [[Benjamin Leroy]] [[Nogometni vratar|VRA]] [[François-Joseph Sollacaro]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Gédéon Kalulu]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Gaël Andonian]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Ismaël Diallo]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Cédric Avinel]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Jérémy Choplin]] [[Branič (nogomet)|BRA]] [[Mathieu Huard]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Johan Cavalli]] (kapetan) [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Mathieu Coutadeur]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Qazim Laçi]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Mattéo Tramoni]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Abdoulaye Keita]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Kévin Lejeune]] [[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] [[Mohamed Youssouf]] [[Napadač (nogomet)|NAP]] [[Cyrille Bayala]] [[Napadač (nogomet)|NAP]] [[Gaëtan Courtet]] [[Napadač (nogomet)|NAP]] [[Hugo Cuypers]] == Izvori == {{ Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2011.}} {{mrva-nogomet-klub-francuska}} [[Kategorija:Francuski nogometni klubovi]] my0yq05d7fpmfc08zfwccat9zjntufi 0 652690 6436735 6234297 2022-08-03T07:57:18Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki '''Kosmos 2455''', ruski vojni satelit za [[radioelektronsko izviđanje]] ([[ELINT]])<ref>[http://www.spaceflightnow.com/news/n0911/20soyuz/ Ракета-носитель "Союз-У" вывела на орбиту спутник Минобороны РФ]. РИА Новости (20. studenoga 2009.). Nadnevak preuzimanja 30. lipnja 2010. [https://web.archive.org/web/20160314215608/http://ria.ru/science/20091120/194703600.html# Arhivirano] 27. travnja 2012. godine (engl.)</ref><ref>[http://www.spaceflightnow.com/news/n0911/20soyuz/ Soyuz rocket launches military payload to orbit]. spaceflightnow.com (20. studenoga 2009.). Nadnevak preuzimanja 20. studenoga 2009. 27. travnja 2012. godine (engl.)</ref> iz programa [[Kosmos (satelit)|Kosmos]]. Vrste je [[Lotos-S]] (Lotos-S1 No. 801 (1L)). Lansiran je [[20. studenoga]] [[svemirski letovi u 2009.|2009.]] godine u 10:44 s [[Kozmodrom Pljeseck|kozmodroma Pljesecka]] s mjesta 16/2. Lansiran je u [[niska orbita oko Zemlje|nisku orbitu]] oko planeta Zemlje [[raketa nosač|raketom nosačem]] [[Sojuz-U]] 11A511U. [[Orbita]] mu je 204 km u [[perigej]]u i 903 km u apogeju. Orbitne [[Inklinacija|inklinacije]] je 67,16°. [[Spacetrack]]ov [[satelitski kataloški broj|kataloški broj]] je 36095. [[COSPAR]]ova oznaka je 2009-063-A. Zemlju obilazi u 95,72 minute. Napaja se iz razmjestivih solarnih panela i baterija. Iz misije je dio 11S510 vratio se u atmosferu. == Izvori == *[http://www.pereplet.ru/space/chrono/chrono.html А.Железняков. Энциклопедия "Космонавтика". Хроника освоения космоса.] (rus.) *[https://www.heavens-above.com/ Heavens-above] (engl.) *[http://nssdc.gsfc.nasa.gov/nmc/spacecraftDisplay.do?id=2009-063A NASA] (engl.) *[http://www.planet4589.org/space/log/satcat.txt Planet4589.org] Tablični prikaz podataka o satelitima (engl.) *[https://www.n2yo.com/satellite/?s=36095 N2YO] Satellite Database - Tehnical Details - Real Time Satellite Tracking and Predictions (engl.) *[https://space.skyrocket.de/doc_sdat/lotos-s.htm Gunter's Space Page] Lotos-S (14F138) (engl.) {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://www.n2yo.com/database/ N2YO.com] Search Satellite Database (engl.) *[https://celestrak.com/satcat/satcat-format.php Celes Trak] SATCAT Format Documentation (engl.) *[http://atlantikwall.1-ws.com/kunstman/nodecay.txt?i=1 Kunstman] Satellites in Orbit (engl.) {{Sateliti Kosmos 2400 - 2599}} {{GLAVNIRASPORED:2455, Kosmos}} [[Kategorija:Sateliti Kosmos]] tv7z9u2gdmf6qg7j8bv3i2z4ulv0vy9 0 654044 6436672 6435222 2022-08-03T02:39:17Z Kapetan broda 250766 wikitext text/x-wiki {{rad obožavatelja}} {{Infookvir glazbenik | Ime = Mister NO | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 1999.|1999.]] - | Žanr = [[rock]] | Djelatno_razdoblje = 1999. - | Producentska_kuća = mister NO - Split Records | Angažman = | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Slaven Slišković, Tomislav Dorić, Gordan Tudor, Anton Možnik | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Mister NO''' je hrvatski [[rock]] sastav iz [[Split]]a.<ref name="prvi album">L.L.: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/586609/splitski-bend-nakon-20-godina-izdaje-prvi-album-frontmen-konacno-ispricao-cijelu-pricu-o-svojoj-muzi-otkrio-i-je-li-ljubav-s-fatalnom-ivom-potrajala ''Splitski bend nakon 20 godina izdaje prvi album: frontmen konačno ispričao cijelu priču o svojoj muzi, otkrio i je li ljubav s fatalnom Ivom potrajala''] Slobodna Dalmacija. 29. siječnja 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> == Povijest == {{stil pisanja}} Ime sastava nema veze s talijanskim stripom [[Mister No]], nego se Slaven prijavio za izbor mistera Hrvatske devedesetih godina i kad ga je agentica zvala da je favorit i da se samo treba pojavit na natjecanju on je rekao ''ne''. Tako je među prijateljima postao poznat kao mister NO. Iako je svoju prvu pjesmu snimio 1995 godine Preoštri val gdje je aranžman radio Albert Limić i snimio bas, gitaru je snimio Zlatko Brodarić, sastav Mister NO osnovao je 1999. godine [[Slaven Slišković]] (Čovjek Filbi, Kapetan Broda) nakon desetak godina pisanja pjesama. Korijeni kultnog splitskog sastava Mister NOa datiraju iz vremena dok se osnivač Slišković još uspješno bavio vaterpolom. Bio je juniorski reprezentativac Jugoslavije i pred sobom je imao ugovor sa splitskim [[Vaterpolski klub Jadran Split|Jadran Koteksom]] kojeg je i potpisao. Bio je kapetan kadetima i juniorima Jadrana. Tada trener nije birao kapetana već su ga igrači izabrali, a on je Izabrao drugi put, jer je više volio čitati književnost. Bio je u to doba jedini Dalmatinac koji je bio član juniorske reprezentacije Jugoslavije. Počeo je primati hranarinu od Jadran Koteksa (oko 200 eura sadašnjih mjesečno) sa svojih 15 godina. Pri jednom športskom boravku u Beogradu na pripremama reprezentacije u jednoj je knjižari prijevod zbirke poezije Jima Morrisona, frontmena The Doorsa i tad je otkrio svoju ljubav prema poeziji.<ref name="prekinuli"> Anja Popović: [https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbizz/clanak/id/619707/39prekinuli-smo-a-danas-ne-zeli-pricati-sa-mnom39-splicanin-iz-kultnog-benda-ogolio-nam-je-dusu-priznao-na-cemu-je-s-curom-kojoj-je-posvetio-petsto-pjesama-ali-i-kako-pokriva-troskove-snimanja '' 'Prekinuli smo, a danas ne želi pričati sa mnom...': Splićanin iz kultnog benda ogolio nam je dušu, priznao na čemu je s curom kojoj je posvetio petsto pjesama, ali i kako pokriva troškove snimanja ''] Slobodna Dalmacija. 25. kolovoza 2019. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Te je 1999. godine snimljen demo ''Slobodan'' i ''Dvojnik slučajnog prolaznika''. Od godine 2001. ozbiljnije su pristupili glazbenom radu.<ref name="novosti.hr">Goran Čelig: [http://novosti.hr/splitski-bend-mister-no-predstavlja-pjesmu-obican-dan/ ''Splitski bend Mister No predstavlja pjesmu Običan dan ''] Novosti.hr 27. ožujka 2017. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref> Slaven Slišković je poznati hrvatski pjesnik koji je napisao preko tisuću pjesama i objavio 5 zbirki pjesama "Šibe poznatih maćeha" 1997., Prodavaonica lakog streljiva i optičkih ciljnika" 2004., "Tvoja nevinost je popularna u mojoj ulici" 2006., "Ženski petko" 2012. i "Pričao sam s pticama 2020. Napisao je i šestu zbirku Sok od balerine koja uskoro čeka objavu. Objavio je još dramu "Jelenova suza" 2005. i monodramu "Korona Bonaparte" 2020. Napisao je i objavio još oko tridesetak priča. Frontmen je [[Slaven Slišković]]. Sastav je tek nakon 20 godina postojanja objavio svoj prvi album. 2019. objavili su album [[Taj]] u izdanju Dallas Recordsa na kojemu su četiri singla – "Običan dan", "Ne, nije bol", "Soba njene rodice" feat. Žuvi te ključnim singl "Ma hajde dođi Iva". Zadnja pjesma je o djevojci Ivi iz Zaprešića, koja je bila Slijina [[muza]]. Ivu je umirovio 2005. godine kao lika. Album ''Taj'' rock skladbi kroz koje prolazimo raznim fazama stvaralaštva Slavena Sliškovića Slije.<ref name="prvi album"/> Zatim su napravili rijetkost u hrvatskim pa i svjetskim diskografskim okvirima. Unutar godine dana, iste kalendarske godine objavili su dva albuma. Nakon albuma ''Taj'' s 13 pjesama koji su objavili u siječnju 2019. u izdanju Dallas Recordsa, svibnja 2019. objavili su drugi trostruki album ''Poplava oseke'' s čak 30 pjesama koju su postavili na [[Bandcamp]]. Frontmen Slija obrazložiou je to time riječima "Imao sam te pjesme, skupilo ih se i htio sam se riješiti toga. Teret je to nositi u sebi neobjavljeno. Tako širiš kugu - stvaraš, a ne djeluješ." Vlastiti unutarnji opus pjesama mu je obilan da kaže da mu je sad preostalo objavljivati pjesme. Kao sastav ne djeluju preko koncerata, nego kao virtualni sastav. Slavenova sestra Mirna Slišković je diplomirani inženjer brodogradnje i crta brodove u splitskom škveru. Ona je Slavenu zabranila koncerte i rekla: Samo šibaj preko interneta. Slaven voli reć da je njega stvorila ne njegova majka koja je učiteljica, nego sestra koja je erudit. Dana 2. veljače 2022. godine sastav izdaje svoj treći dvostruki album ''Blatnjavo nebo sa 22 pjesme''. Dana 14. veljače 2022. sastav izdaje spot za pjesmu ''Čitat ću ti dlan'' koju je Slija otpjevao s glumicom Klarom Mucci. Dana 5. srpnja 2022. godine objavili su spot za pjesmu s trećeg albuma ''Ostat ću bez nje'' iz zbirke pjesama ''Pričao sam s pticama'' (2020. g.). == Diskografija == * [[Taj]], Dallas Records, siječnja 2019. * [[Poplava oseke]], Bandcamp, svibnja 2019. * Blatnjavo nebo, Bandcamp veljača 2022. == Članovi == Tijekom godina postava se mijenjala, a jedini stalni članovi su Slaven Slišković i Tomislav Dorić.<ref name="prekinuli"/> Članovi su do danas bili:<ref>[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu. Pristupljeno 12. listopada 2019.</ref><ref name="novosti.hr"/> * Slaven Slišković (vokal, gitarist, stihovi i glazba) * Ante Puljiz (back vokal) * Vladimir Garić (gitara) * Miodrag Spasić (bas) * Tomislav Dorić (klavijature) * Profesor Boris (gitara i bas) * Toni Silobrčić (bubnjevi) * Anton Možnik (bubnjevi) * Gordan Tudor (saksofon) * Vili Miličević (produkcija) * Alejuandro Buendija (Programiranje, mix i mastering) == Zanimljivosti == Slaven Slišković se pojavljuje u spotovima The Obala feat. Sunčica - Evo me, TBF - S mog prozora, mister NO - Bježim se, mister NO - Ma hajde, dođi Iva, mister NO - Čitat ću ti dlan, mister NO - Ostat ću bez nje == Izvori == {{izvori}} 5. https://svijetkulture.com/mister-no-razgovarali-smo-sa-splitskim-bendom-koji-vec-20-godina-gura-svoj-film/ 6. https://radiogornjigrad.wordpress.com/2017/02/18/slaven-sliskovic-devet-kratkih-prica/ == Vanjske poveznice == *[https://www.youtube.com/channel/UCJU_kjYJ45j-yce3BOr7AMQ Mister NO] na YouTubeu *[https://misternosplit.bandcamp.com/ Mister NO] na Bandcampu *[https://web.archive.org/web/20080928193352/https://myspace.com/misternoslija Mister NO] na MySpaceu *[https://slija.blog.hr Mister NO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622101925/http://slija.blog.hr/ |date=22. lipnja 2007. }} na blog.hr, službene stranice [[Kategorija:Splitski glazbeni sastavi]] 4l9cyxlbc3lhu5z08genetfogn9l6zq 0 655263 6436423 6436180 2022-08-02T13:11:02Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Centrapalinae'' | slika =Camchaya thailandica 2.jpg | slika_Irina = 200px | slika_opis = ''[[Camchaya thailandica]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Vernonioideae]] | tribus =[[Vernonieae]] | subtribus = '''''Centrapalinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>[[H.Rob.]]</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Centrapalinae''', podtribus [[Glavočike jezičnjače|Glavočika jezičnjača]], dio je tribusa [[Vernonieae]]. Postoji 13 rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 1. kolovoza 2022</ref>, ''[[Nothovernonia]]'' je opisana tek 2011. == Rodovi == # ''[[Camchaya]]'' <small>Gagnep.</small> (9 spp.) # ''[[Iodocephalopsis]]'' <small>Bunwong & H. Rob.</small> (1 sp.) # ''[[Acilepis]]'' <small>D. Don</small> (37 spp.) # ''[[Bechium]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) # ''[[Centauropsis]]'' <small>Bojer ex DC.</small> (8 spp.) # ''[[Dewildemania]]'' <small>O. Hoffm. ex De Wild.</small> (7 spp.) # ''[[Oliganthes]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) # ''[[Koyamasia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) # ''[[Nothovernonia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) # ''[[Okia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (2 spp.) # ''[[Pulicarioidea]]'' <small>Bunwong, Chantar. & S. C. Keeley</small> (1 sp.) # ''[[Msuata]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) # ''[[Phyllocephalum]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) {{commonscat|Vernonieae}} {{wikispecies|Vernonieae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vernonieae]] hpernlvb8u4uld0iz665vzjwj876i7b 0 656466 6436659 6403519 2022-08-03T01:21:56Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Jar of Flies |ime_glazbenika = [[Alice in Chains]] |vrsta = EP |slika = Alisa u lancima - Staklenka s muhama 1994.jpg |žanr = [[akustični rock]],{{sfn|Anderson|2007|p=219}}{{sfn|Yarm|2012|p=484}} [[blues rock]],<ref name="BandCalledAlice">{{cite book |author=Gillian G. Gaar |title=A Band Called Alice |journal=[[Goldmine]] |pages=54–56, 58 |date=5. kolovoza 1994. |issn=1055-2685}}</ref> [[alternativni rock]],<ref name="AMG Jar of Flies">{{cite web |author=Huey, Steve |url=https://www.allmusic.com/album/jar-of-flies-mw0000622576 |title=Jar of Flies |website=[[Allmusic]] |publisher=All Media Network |accessdate=2008-01-01}}</ref> [[grunge]]<ref name="RS2019">{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/50-greatest-grunge-albums-798851/toadies-rubberneck-1994-798879/ |title=50 Greatest Grunge Albums |date=1. travnja 2019. |website=Rolling Stone}}</ref> |datum = [[25. siječnja]] [[1994.]] |snimanje = 7. – 14. rujna 1993.{{Sfn|de Sola|2015|p=207}} |studio = [[London Bridge Studio]] ({{SAD grad|Seattle|Washington}}) |trajanje = 30:49 |izdavač = [[Columbia Records|Columbia]] |producent = Alice in Chains |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:4 stars.svg|54px]]<br>[https://www.allmusic.com/album/jar-of-flies-mw0000622576 ''AllMusic'']</li></ul> |album_prije = [[Dirt]] |godina0 = 1992. |godina = 1994. |album_poslije = [[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]] |godina2 = 1995. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Jar of Flies | Vrsta albuma = EP | Singl 1 = [[No Excuses]] | Singl 1 date = 1994. | Singl 2 = [[I Stay Away]] | Singl 2 date = ožujak 1994. | Singl 3 = [[Don't Follow]] | Singl 3 date = listopad 1994. }} }} '''''Jar of Flies''''' treći je [[EP]] [[SAD|američkog]] [[rock]] sastava [[Alice in Chains]]. [[Diskografska kuća]] [[Columbia Records]] objavila ga je 25. siječnja 1994. godine. Drugi je akustični EP Alice in Chainsa (prethodio mu je ''[[Sap]]'' iz 1992. godine) i prvi EP u povijesti glazbe koji je debitirao na prvom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]]; u prvom je tjednu objave u SAD-u bio prodan u više od 141.000 primjeraka. Članovi skupine bili su njegovi producenti i snimili su ga u tjedan dana u studiju [[London Bridge Studio|London Bridge]] u [[Seattle]]u. Skladbe "[[No Excuses]]", "[[I Stay Away]]" i "[[Don't Follow]]" bile su objavljene kao promidžbeni singlovi. Godine 1995. ''Jar of Flies'' bio je nominiran za nagradu [[Grammy]] u kategoriji najboljeg omota albuma, dok je "I Stay Away" bila nominirana za istu nagradu u kategoriji najbolje rock izvedbe. EP je dobio pozitivne kritike i u SAD-u je postigao trostruku platinastu nakladu; diljem svijeta bio je prodan u 4 milijuna primjeraka, zbog čega je jedan od komercijalno najuspješnijih uradaka skupine. U Kanadi je zbog 200.000 prodanih primjeraka postigao dvostruku platinastu nakladu, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu postigao srebrnu nakladu zbog 60.000 prodanih primjeraka. ==Pozadina i snimanje== Nakon što su zaključili promidžbenu svjetsku turneju za album ''[[Dirt]]'' 1993. godine, tijekom koje su otpustili basista [[Mike Starr|Mikea Starra]] zbog zloupotrebe droga{{Sfn|de Sola|2015|p=191–194}} i zamijenili ga [[Ozzy Osbourne|Osbourneovim]] basistom [[Mike Inez|Mikeom Inezom]],<ref>{{Cite web |url=https://www.youtube.com/watch?v=2GzXLrTZ_5A&t=8m44s |title=Jerry Cantrell & Mike Inez of Alice in Chains Join The RE Show in Studio - 8/14/17 |date=14. kolovoza 2017. |website=YouTube |access-date=2. svibnja 2018.}}</ref> i održali koncerte na festivalu [[Lollapalooza]], članovi Alice in Chainsa vratili su se kući u [[Seattle]]. Međutim, budući da nisu platili stanarinu, kućevlasnik ih je izbacio iz stana. Zbog toga se skupina preselila u studio [[London Bridge Studio]] u Seattleu.<ref>{{cite web |url=http://www.aliceinchains.net/bio.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20000301091634/http://www.aliceinchains.net/bio.html |url-status=dead |archive-date=2000-03-01 |title=Alice In Chains |accessdate=2016-07-27}}</ref> Tijekom nastupa grupe koji su se održavali od lipnja do kolovoza 1993. godine na festivalu [[Lollapalooza]]{{Sfn|Yarm|2012|p=423}} gitarist [[Jerry Cantrell]] nazvao je producenta [[Toby Wright|Tobyja Wrighta]] i predložio mu suradnju na novom uratku. Wright je prihvatio ponudu i rezervirao deset dana u studiju [[London Bridge Studio]]. Usprkos Cantrellovom uvjeravanju u suprotno, prije početka snimanja skupina nije imala pripremljenih pjesama.{{Sfn|de Sola|2015|p=207}} Bubnjar [[Sean Kinney]] izjavio je: "Nakon što smo godinu dana svirali glasnu glazbu, došli smo kući i nije nam ni na kraj pameti bilo istog trena staviti pojačala na najglasnije. Stvari smo pisali tijekom vožnje autobusom ili kad bismo imali slobodnog vremena. Snimili smo ''Jar of Flies'' da vidimo kako će proteći snimanje s [basistom] Mikeom Inezom. Jednostavno smo ušli u studio bez prethodno napisanih pjesama kako bismo vidjeli ima li tu kemije. Sve je sjelo na svoje mjesto. Zvukovi i tonovi bili su doista dobri. Mislili smo da bi bila šteta objaviti taj materijal."<ref name="GuitarWorld99">{{cite book |author=Chris Gill |title=Alice in Chains – Dirt |journal=[[Guitar World]] |pages=53–60 |date=Rujan 1999. |url=https://aliceinchains.webnode.cz/articles/guitar-world-99/ |issn=1045-6295}}</ref> Snimanje je započelo 7. rujna 1993. godine.{{Sfn|de Sola|2015|p=207}} Pjevač [[Layne Staley]] izjavio je da su "samo željeli ući u studio na nekoliko dana s akustičnim gitarama i vidjeti što će se zbiti. Nismo planirali objaviti tu glazbu, no diskografska ju je kuća čula i svidjela joj se. Za nas je to samo bilo iskustvo četvorice tipova koji su ušli u studio i svirali."<ref name="Layne talks Jar of Flies">{{Cite book |last=Andrews |first=Rob |date=Lipanj 1994. |title=A Step Beyond Layne's World |url=http://users.stargate.net/~holliday/INT4.HTM |magazine=[[Hit Parader]] |archive-url=https://web.archive.org/web/20060908104541/http://users.stargate.net/~holliday/INT4.HTM |archive-date=8. rujna 2006. |access-date=24. siječnja 2019.}}</ref> Snimanje je trajalo 14 do 18 sati dnevno{{Sfn|de Sola|2015|p=207}} i bilo je gotovo unutar tjedan dana.{{Sfn|Prato|2009|p=405}} Pomoćni inženjer zvuka Jonathan Plum rekao je da je snimanje bilo "izmarajuće".{{Sfn|de Sola|2015|p=207}} EP je bio snimljen na vrpcu uz pomoć miksete Neve 80-68 jer je Wright želio da akustični zvuk albuma bude što prirodniji. Staley se usprotivio korištenju [[Pro Tools]]a u studiju; Wright je objasnio: "Layne je očito znao kakav zvuk preferira u studiju - i smatrao je da analogna tehnika bolje pristaje zvuku skupine."{{Sfn|Brown|2010}} Skladbe su uglavnom bile snimljene isprve ili iz drugog pokušaja.{{Sfn|de Sola|2015|p=208}} Sastav se posebno usredotočio na zvuk akustične gitare na albumu. Wright se prisjetio da su "na pjesme nekoliko puta presnimili akustične gitare tako što bi na same gitare stavili mikrofone, ali kad bi sastav snimao uživo, koristio bih se ''pick-upovima'' koje je [Cantrell] imao instalirane na gitarama i pokušao bih obraditi taj zvuk da bude što više akustičan. Na koncu je zvučalo više poput akustične gitare nego električne akustične gitare". Tijekom snimanja albuma Cantrell se koristio gitarama tvrtke [[Ovation Guitar Company|Ovation]]. Kako bi pomogao stvoriti akustičnu atmosferu i blaži zvuk, Kinney se katkad umjesto palicama koristio metlicama. Mikrofoni marke AKG 414 koristili su se iznad članova sastava, mikrofoni marke D-12 koristili su se za tomove i indijanere, dok su na bas-bubnju bili instalirani mikrofoni marke 421. Na gornjem dijelu doboša nalazili su se mikrofoni 451 i 57, dok je na donjem dijelu bio 441.{{Sfn|Brown|2010}} Upečatljivi sinkopirani bubnjarski uvod u pjesmu "No Excuses" nastao je nakon što je Kinney improvizirao s poprečnim sviranjem bubnjeva. Wrightu se ta tehnika nije svidjela i izjavio je da su "na koncu uzeli nekoliko bongosa i manjih bubnjeva i uvrstili ih u ritam uz činele s pedalom."{{Sfn|de Sola|2015|p=208}} Staley je napisao većinu stihova u studiju te je bio zaslužan za aranžiranje vokalnih harmonija. Wright je izjavio da je Staley brzo radio i da su vokalne dionice bile snimljene iz prvog ili drugog pokušaja pomoću mikrofona [[Georg Neumann|Neumann M-49]].{{Sfn|Brown|2010}} Cantrell je bio glavni pjevač na skladbi "Don't Follow".{{Sfn|de Sola|2015|p=209}} Wright ga je opisao kao "odličnog" pjevača i istaknuo da "bez njega ne bi bilo svih tih harmonija".{{Sfn|Brown|2010}} Snimanje je bilo dovršeno 14. rujna. Wright je od 17. do 22. rujna miksao album u studiju Scream Studio u [[Los Angeles]]u.{{Sfn|de Sola|2015|p=207}} ==Glazba i tekstovi== Zbog velike prisutnosti akustičnih glazbala ''Jar of Flies'' često se smatra nastavkom glazbenog stila kojim se skupina prvi put poslužila na EP-u ''[[Sap]]'' iz 1992.<ref name="GuitarWorld99"/>{{sfn|Anderson|2007|p=96, 219}} Pjesme akustične teksture na EP-u prikazuju veliku stilističku raznolikost{{sfn|Anderson|2007|p=96}} jer sadrže elemente [[blues rock]]a,<ref name="BandCalledAlice"/> [[alternativni rock|alternativnog rocka]]<ref name="AMG Jar of Flies"/> i klasičnog [[rock]]a.<ref name="EW">{{cite journal |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,300916,00.html |title=''Jar of Flies'' Review |magazine=[[Entertainment Weekly]] |first=Tom |last=Sinclair |date=28. siječnja 1994. |accessdate=5. svibnja 2012. |archive-date=1. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140301133843/http://www.ew.com/ew/article/0,,300916,00.html |url-status=dead}}</ref> Steve Huey iz [[AllMusic]]a istaknuo je da je "raspoloženje i dalje beznadno i sumorno, ali dirljivi, introspekitvni tonovi stvaraju opuštajući, gotovo pogrebni dojam mirenja sa stvarima. Aranžmani Jerryja Cantrella sve su detaljniji i slojevitiji; iako ima i nešto bučnih trenutaka, veći dio ''Jar of Fliesa'' pluta u čistoj, sjajnoj atmosferi kojoj je teško odrediti izvor".<ref name="AMG Jar of Flies"/> Paul Evans iz ''[[Rolling Stone]]a'' spomenuo je da Staleyjevi vokali na pjesmama "Swing on This" i "Rotten Apple" "u jednakoj mjeri nadahnuti [[Styx (sastav)|Styxom]] i [[Kansas (sastav)|Kansasom]] kao što su gitarističke dionice Jerryja Cantrella nadahnute [[Black Sabbath]]om" te da vokali "iskazuju žalost i bijes".<ref name="RS">{{cite web |first=Paul |last=Evans |url=https://www.rollingstone.com/music/albumreviews/jar-of-flies-19940324 |title=Jar of Flies |accessdate=5. listopada 2008. |work=Album Reviews |publisher=Rolling Stone |date=24. ožujka 1994. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140324164629/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/jar-of-flies-19940324 |archive-date=24. ožujka 2014. |url-status=live}}</ref> Tom Sinclair iz ''[[Entertainment Weekly]]ja'' usporedio je "No Excuses" s klasičnim rockom iz 70-ih, dok je "Swing on This" prozvao "postmodernim [[boogie-woogie]]jem".<ref name="EW"/> Stihovi pjesama na uratku mračni su i sumorni te je Huey izjavio da "''Jar of Flies'' govori o nošenju s posljedicama životnih odluka; prepun je dubokih misli o usamljenosti, izolaciji od drugih ljudi i izgubljenim odnosima."<ref name="AMG Jar of Flies"/> Jon Pareles iz ''[[The New York Times]]a'' komentirao je da "Alice in Chains veoma cijeni samoću na ''Jar of Fliesu'', setu pjesama o burnoj individualnosti koja se pretvorila u progonstvo".<ref name="New York Times">{{cite news |url=https://www.nytimes.com/1994/03/06/arts/recordings-view-lightening-up-on-the-gloom-in-grunge.html?pagewanted=2&src=pm |title=RECORDINGS VIEW; Lightening Up On the Gloom In Grunge |author=Jon Pareles |date=6. ožujka 1994. |newspaper=[[The New York Times]] |accessdate=3. travnja 2019.}}</ref> ==Omot i naziv== EP je dobio ime po znanstvenom eksperimentu kojim se Cantrell bavio u trećem razredu. U tom su eksperimentu postojale dvije staklenke pune muha. Muhe u jednoj staklenci dobivale bi više hrane nego što je potrebno, dok bi muhe u drugoj staklenci dobivale manje. Muhe koje su dobivale više hrane brzo su se razmnožavale, ali su onda uginule jer više ne bi imale prostora u staklenci. Muhe koje su dobivalje manje hrane uspjele su preživjeti veći dio godine. O toj je anegdoti Staley izjavio: "Pretpostavljam da je tu negdje nekakva poruka. Taj je eksperiment vrlo utjecao na Jerryja."<ref name="Layne talks Jar of Flies"/> [[Rocky Schenck]] fotografirao je naslovnicu 8. rujna 1993. u svojoj blagovaonici. Komentirao je: "Grupa je osmislila ime za uradak i željela je da na naslovnici bude dječak koji gleda u staklenku s muhama. Sjećam se da me zatražila da se koristim 'ludim bojama' tijekom fotografiranja pa sam preko svjetala stavljao mnoge različite gelove kako bih postigao konačni rezultat". Schenckov je pomoćnik nekoliko puta otišao do obližnje konjske staje, gdje je ulovio stotine muha koristeći se mrežom za leptire.{{Sfn|de Sola|2015|p=209}} Dana 27. siječnja 2019., dva dana nakon 25. godišnjice objave uratka, Schenck je na svojem profilu na [[Instagram]]u objavio rijetke fotografije nastale tijekom izrade naslovnice te je izjavio da je zaboravio kako se zove dječak prikazan na njoj.<ref>{{Cite web |url=https://www.revolvermag.com/culture/alice-chains-jar-flies-see-rare-outtakes-ep-cover-shoot |title=Alice In Chains' 'Jar of Flies': See Rare Outtakes From EP Cover Shoot |date=28. siječnja 2019. |website=Revolver}}</ref> ==Objava i recenzije== [[Columbia Records]] objavila je ''Jar of Flies'' 25. siječnja 1994. Radi promidžbe EP-a objavljeni su singlovi "No Excuses" i "I Stay Away" te njihovi popratni glazbeni spotovi. "No Excuses" pojavio se na prvom mjestu ljestvice ''[[Album Rock Tracks]]'' i tako postao prvi singl grupe koji je dosegao to mjesto.<ref name="GrungeSeattle">{{cite book |title=Grunge: Seattle |last=Henderson |first=Justin |publisher=Roaring Forties Press |year=2016 |pages=84, 95 |isbn=978-1938901546}}</ref><ref>{{cite magazine |url=https://www.billboard.com/music/alice-in-chains/chart-history/hot-mainstream-rock-tracks |title=Alice in Chains Chart History |magazine=[[Billboard]] |publisher=Eldridge Industries |accessdate=10. travnja 2019.}}</ref> U siječnju 1995. pjesma "Whale & Wasp" objavljena je kao promidžbeni singl.{{Sfn|Brown|2010}} Cantrell je izjavio: "Nismo mogli vjerovati da je bio toliko uspješan." Dodao je: "Uspjeh ''Jar of Fliesa'' pokazao nam je da možemo raditi ono što nam se sviđa i da će se to svidjeti i drugima."<ref name="GuitarWorld99"/> Uz običnu nastala je i ograničena inačica uratka na ''Enhanced CD-u''. Na toj se inačici uratka pojavljuju papir s tekstovima pjesama, biografija i popis uradaka skupine, glazbeni spotovi za "No Excuses" i "I Stay Away" te dijelovi intervjua s glazbenicima.{{Sfn|Brown|2010}} K tome, ''Jar of Flies'' i ''Sap'' bili su objavljeni i zajedno kao dvostruki EP u nakladi od 2500 primjeraka.<ref name="BandCalledAlice"/><ref name="JarringTheWorld">{{Cite magazine |author=Jodi Summers |title=Jarring the World |magazine=[[Hit Parader]] |page=51 |date=Svibanj 1994. |issn=0162-0266}}</ref> Uradak se pojavio na prvom mjestu ljestvice [[Billboard 200|''Billboard'' 200]];<ref name="Billboard200">{{cite web |url=https://www.billboard.com/music/Alice-in-Chains/chart-history/billboard-200/song/176900 |title=Alice in Chains {{!}} Chart History. ''Billboard'' 200 |work=[[Billboard (magazine)|Billboard]] |publisher=[[Eldridge Industries]] |date=February 12, 1994 |accessdate=April 10, 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180518115342/https://www.billboard.com/music/Alice-in-Chains/chart-history/billboard-200/song/176900 |archive-date=2018-05-18 |url-status=live }}</ref> u prvom je tjednu objave prodan u više od 141 000 primjeraka te je tako postao prvi EP uopće i prvi uradak Alice in Chainsa koji je dosegao vrh te ljestvice.<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/list/8356896/kanye-west-albums-seven-tracks-classic-albums |title=Kanye West Announces 7-Song Album: Here Are 17 Other Classic Albums With Only 7 Tracks |last=Enos |first=Morgan |date=19. travnja 2018. |website=Billboard}}</ref> Bio je to jedini EP na vrhu ljestvice sve do 2004., kad su [[Jay-Z]] i [[Linkin Park]] objavili zajednički EP ''[[Collision Course]]'',<ref>{{Cite web |url=http://www.mtv.com/news/1494614/jay-zs-retirement-gets-even-richer-as-collision-course-debuts-at-1/ |title=Jay-Z's Retirement Gets Even Richer As Collision Course Debuts At #1 |last=Dangelo |first=Joe |date=8. prosinca 2004. |website=MTV}}</ref> i 2011., kad se na vrhu našao EP ''[[Hell: The Sequel]]'' [[Bad Meets Evil]]a.<ref>{{Cite web |url=https://www.billboard.com/articles/news/470157/eminem-royce-da-59-debut-at-no-1-on-billboard-200-with-bad-meets-evil-ep |title=Eminem & Royce da 5'9" Debut at No. 1 on Billboard 200 with Bad Meets Evil EP |last=Caulfield |first=Keith |date=22. lipnja 2011. |website=Billboard}}</ref> ''Jar of Flies'' dosad je triput dobio platinastu nakladu; u prvoj je godini objave prodan u više od dva milijuna primjeraka,<ref>{{Cite web |url=https://www.seattleweekly.com/2001-05-02/news/21-bestselling-records-by-seattle-artists/ |title=21 Bestselling records by Seattle artists |last=A. Martin |first=Richard |date=6. listopada 2006. |website=Seattle Weekly}}</ref> a u iduće dvije godine prodano je njih još milijun.<ref>{{cite web |url=https://www.riaa.com/gold-platinum/?tab_active=default-award&ar=Alice+in+Chains&ti=Jar+of+Flies#search_section |title=American album certifications – Alice in Chains – Jar of Flies |work=[[Recording Industry Association of America]] |access-date=12. svibnja 2019.}}</ref> Paul Evans iz ''[[Rolling Stone]]a'' opisao ga je "mračnim i prekrasnim",<ref name="RS"/> a Steve Huey izjavio je: "''Jar of Flies'' suptilno zapanjuje, bolno je prekrasan i strahovito tužan u isto vrijeme."<ref name="AMG Jar of Flies"/> ===Nagrade i priznanja=== Godine 1995. EP je bio nominiran za nagradu [[Grammy]] u kategoriji najboljeg omota albuma,<ref name="grammy">{{Cite web |url=http://articles.latimes.com/1995-01-06/entertainment/ca-17089_1_vocal-performance/5 |title=The 37th Grammy Nominations |date=6. siječnja 1995. |website=Los Angeles Times |access-date=8. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121025050609/http://articles.latimes.com/1995-01-06/entertainment/ca-17089_1_vocal-performance/5 |archive-date=2012-10-25 |url-status=live}}</ref> no tu je nagradu na koncu osvojio Buddy Jackson za ilustracije na albumu "Tribute to the Music of Bob Wills and the Texas Playboys" grupe [[Asleep at the Wheel]].<ref>{{Cite web |url=https://www.nytimes.com/1995/03/03/arts/the-1995-grammy-winners.html |title=The 1995 Grammy Winners |date=3. ožujka 1995. |website=The New York Times |access-date=8. siječnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130612044635/http://www.nytimes.com/1995/03/03/arts/the-1995-grammy-winners.html |archive-date=2013-06-12 |url-status=live}}</ref> Singl "I Stay Away" bio je nominiran za Grammy u kategoriji najbolje hard rock izvedbe.<ref>{{cite web |url=http://www.rockonthenet.com/archive/1995/grammys.htm |title=37th Grammy Awards - 1995 |publisher=Rockonthenet.com |accessdate=2007-12-08 |archive-url=https://archive.today/20120526210443/http://www.rockonthenet.com/archive/1995/grammys.htm |archive-date=2012-05-26 |url-status=live}}</ref> U studenome 2011. ''Jar of Flies'' uvršten je na četvrto mjesto popisa najboljih deset gitarističkih albuma iz 1994. godine časopisa ''[[Guitar World]]''.<ref>{{cite magazine |url=http://www.guitarworld.com/readers-poll-results-top-10-guitar-albums-1994 |title=Photo Gallery: The Top 10 Guitar Albums of 1994 |author=Grassi, Tony |magazine=[[Guitar World|GuitarWorld.com]] |accessdate=2011-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111117233740/http://www.guitarworld.com/readers-poll-results-top-10-guitar-albums-1994 |archive-date=2011-11-17 |url-status=live}}</ref> Godine 2014. pojavio se i na popisu "Superunknown: 50 kultnih albuma koji su definirali 1994." istog časopisa.<ref>{{cite web |url=http://www.guitarworld.com/superunknown-50-iconic-albums-defined-1994 |title=Superunknown: 50 Iconic Albums That Defined 1994 |date=14. srpnja 2014. |work=GuitarWorld.com |accessdate=14. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140715053900/http://www.guitarworld.com/superunknown-50-iconic-albums-defined-1994 |archive-date=15. srpnja 2014. |url-status=dead}}</ref> U travnju 2014. ''Jar of Flies'' uvršten je na 12. mjesto ''[[Rolling Stone]]ova'' popisa "40 najboljih albuma objavljenih tijekom najbolje godine za alternativnu glazbu u glavnoj struji".<ref>{{Cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-lists/1994-the-40-best-records-from-mainstream-alternatives-greatest-year-29203/alice-in-chains-jar-of-flies-ep-168587/ |title=1994: The 40 Best Records From Mainstream Alternative's Greatest Year - Alice in Chains, 'Jar of Flies EP' |date=17. travnja 2014. |website=Rolling Stone}}</ref> Mjesec dana poslije EP se pojavio na petom mjestu [[Loudwire]]ova popisa "10 najboljih ''hard rock''-albuma iz 1994.".<ref>{{cite web |url=http://loudwire.com/best-hard-rock-albums-1994/ |title=10 Best Hard Rock Albums of 1994 |date=20. svibnja 2014. |work=Loudwire |accessdate=21. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140625085913/http://loudwire.com/best-hard-rock-albums-1994/ |archive-date=2014-06-25 |url-status=live}}</ref> U travnju 2019. EP se pojavio na 42. mjestu ''Rolling Stoneova'' popisa "50 najboljih ''grunge''-albuma".<ref name="RS2019"/> ==Utjecaj== Elijah Witt, pjevač [[Cane Hill]]a, izjavio je da je ''Jar of Flies'' bio veliko nadahnuće sastavu tijekom snimanja akustičnog EP-a ''[[Kill the Sun]]'' iz 2019.<ref>{{Cite web |url=http://thenewfury.com/wordpress/interview-cane-hills-frontman-elijah-witt-on-their-new-ep-pantera/ |title=Interview: Cane Hill vocalist Elijah Witt discusses "Kill the Sun", Pantera, and Alice in Chains |last=Bryan |first=Daniel |date=5. prosinca 2018. |website=The New Fury |access-date=8. siječnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190109063810/http://thenewfury.com/wordpress/interview-cane-hills-frontman-elijah-witt-on-their-new-ep-pantera/ |archive-date=2019-01-09 |url-status=live}}</ref> EP je nadahnuo i akustični EP [[Strung Out]]a iz 2018. pod imenom ''Black Out the Sky''.<ref>{{Cite web |url=https://dyingscene.com/news/ds-exclusive-jason-cruz-on-black-out-the-sky-strung-outs-upcoming-dynamite-acoustic-ep/ |title=DS Exclusive: Jason Cruz on "Black Out The Sky," Strung Out's upcoming dynamite acoustic EP |date=10. svibnja 2018. |website=Dying Scene |access-date=8. siječnja 2019. |archive-date=24. prosinca 2018. |archive-url=https://archive.today/20181224164128/https://dyingscene.com/news/ds-exclusive-jason-cruz-on-black-out-the-sky-strung-outs-upcoming-dynamite-acoustic-ep/ |url-status=bot: unknown }}</ref> ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Rotten Apple | tekst1 = [[Layne Staley]] | glazba1 = [[Jerry Cantrell]], [[Mike Inez]] | trajanje1 = 6:58 | skladba2 = [[Nutshell]] | tekst2 = Staley | glazba2 = Cantrell, Inez, [[Sean Kinney]] | trajanje2 = 4:19 | skladba3 = [[I Stay Away]] | tekst3 = Staley | glazba3 = Cantrell, Inez | trajanje3 = 4:14 | skladba4 = [[No Excuses]] | tekst4 = Cantrell | glazba4 = Cantrell | trajanje4 = 4:15 | skladba5 = Whale & Wasp | napomena5 = instrumental | glazba5 = Cantrell | trajanje5 = 2:37 | skladba6 = [[Don't Follow]] | tekst6 = Cantrell | glazba6 = Cantrell | trajanje6 = 4:22 | skladba7 = Swing on This | tekst7 = Staley | glazba7 = Cantrell, Inez, Kinney | trajanje7 = 4:04 | ukupno_trajanje = 30:49 }} ==Osoblje== {{col-begin}} {{col-2}} ;Alice in Chains *[[Jerry Cantrell]] – [[pjevanje|vokali]] (na pjesmama 4 i 6), [[gitara]], prateći vokali *[[Mike Inez]] – [[bas-gitara]], gitara, prateći vokali *[[Sean Kinney]] – [[bubnjevi]], [[udaraljke]] *[[Layne Staley]] – vokali ;Dodatni glazbenici *April Acevez – [[viola]] *Rebecca Clemons-Smith – [[violina]] *Justine Foy – [[violončelo]] *Matthew Weiss – violina *David Atkinson – [[usna harmonika]] *Randy Biro – dodatni vokali *Darrel Peters – dodatni vokali {{col-2}} ;Ostalo osoblje *Mary Maurer – umjetnička direktorica *Rocky Schenck – [[fotografija]] *Pete Cronin – fotografija *Alicia K. Thompson – fotografija *[[Toby Wright]] – tonska obrada, miksanje *Jon Plum – asistent pri snimanju *Liz Sroka – asistentica pri miksanju {{col-end}} ==Ljestvice== {| class="wikitable sortable" style="text-align:center;" |- !Ljestvica (1994.) !Najviša<br>Pozicija |- |align="left"|[[Australija]] |2 |- |align="left"|[[Austrija]] |22 |- |align="left"|[[Nizozemska]] |17 |- |align="left"|[[Novi Zeland]] |1 |- |align="left"|[[Norveška]] |7 |- |align="left"|[[Njemačka]] |25 |- |align="left"|[[SAD]] ([[Billboard 200|''Billboard'' 200]]) |1 |- |align="left"|[[Švedska]] |6 |- |align="left"|[[Švicarska]] |31 |- |align="left"|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |4 |} ==Izvori== {{izvori|30em}} ==Bibliografija== * {{cite book |last=de Sola |first=David |title=Alice in Chains: The Untold Story |url=https://books.google.com/?id=kUonBgAAQBAJ |publisher=Thomas Dunne Books |year=2015 |isbn=978-1250048073}} * {{cite book |last=Anderson |first=Kyle |title=Accidental Revolution: The Story of Grunge |url=https://books.google.com/books?id=jLmfGIusRy4C |publisher=St. Martin’s Griffin |year=2007 |isbn=978-0312358198}} * {{cite book |last=Yarm |first=Mark |title=Everybody Loves Our Town: An Oral History of Grunge |publisher=Three Rivers Press |year=2012 |isbn=978-0307464446}} * {{cite book |last=Prato |first=Greg |title=Grunge Is Dead: The Oral History of Seattle Rock Music |publisher=ECW Press |year=2009 |isbn=978-1550228779}} * {{cite book |last=Brown |first=Jake |title=Alice in Chains In the Studio |url=https://books.google.com/?id=YmocmZU2eJcC |publisher=Rock N’ Roll Books |year=2010 |isbn=978-0-9726142-6-9}} [[Kategorija:EP]] [[Kategorija:Američki glazbeni albumi]] [[Kategorija:Albumi iz 1994.]] 2yglad15ez8407ok7cmwqf1ru3awpwj 0 663476 6436628 5602157 2022-08-02T22:12:58Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Agrianthus | slika = J20150625-0120—Wyethia elata—RPBG (18889838563).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Agnorhiza elata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Eupatorieae]] | subtribus =neopisan | genus ='''''Agrianthus''''' | genus_autorstvo = <small>(Jeps.) W.A.Weber</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Agrianthus''''', biljni rod iz porodice [[Glavočike|glavočika]] smješten u podtribus ''[[Gyptidinae]]'', dio tribusa [[Eupatorieae]]. Postoji osam priznatih vrsta, sve su brazilski endemi.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:7519-1#children Plants of the World online] pristupljeno 18. siječnja 2020</ref> Rod je opisan [[1836.]] == Vrste == # ''[[Agrianthus almasensis]]'' <small>D.J.N.Hind</small> # ''[[Agrianthus carvalhoi]]'' <small>D.J.N.Hind</small> # ''[[Agrianthus empetrifolius]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Agrianthus giuliettiae]]'' <small>D.J.N.Hind</small> # ''[[Agrianthus leutzelburgii]]'' <small>Mattf.</small> # ''[[Agrianthus microlicioides]]'' <small>Mattf.</small> # ''[[Agrianthus myrtoides]]'' <small>Mattf.</small> # ''[[Agrianthus pungens]]'' <small>Mattf.</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Agrianthus}} {{wikispecies|Agrianthus}} [[Kategorija:Eupatorieae]] qu6aj9ulojsnpwxpqrs0liiy2c2x8xe 6436632 6436628 2022-08-02T22:19:05Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Agrianthus | slika = J20150625-0120—Wyethia elata—RPBG (18889838563).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Agnorhiza elata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Eupatorieae]] | subtribus =neopisan | genus ='''''Agrianthus''''' | genus_autorstvo = <small>(Jeps.) W.A.Weber</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Agrianthus''''', biljni rod iz porodice [[Glavočike|glavočika]] smješten u još neopisani podtribus, dio tribusa [[Eupatorieae]]. Postoji osam priznatih vrsta, sve su brazilski endemi.<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:7519-1#children Plants of the World online] pristupljeno 18. siječnja 2020</ref> Rod je opisan [[1836.]] == Vrste == # ''[[Agrianthus almasensis]]'' <small>D.J.N.Hind</small> # ''[[Agrianthus carvalhoi]]'' <small>D.J.N.Hind</small> # ''[[Agrianthus empetrifolius]]'' <small>Mart.</small> # ''[[Agrianthus giuliettiae]]'' <small>D.J.N.Hind</small> # ''[[Agrianthus leutzelburgii]]'' <small>Mattf.</small> # ''[[Agrianthus microlicioides]]'' <small>Mattf.</small> # ''[[Agrianthus myrtoides]]'' <small>Mattf.</small> # ''[[Agrianthus pungens]]'' <small>Mattf.</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Agrianthus}} {{wikispecies|Agrianthus}} [[Kategorija:Eupatorieae]] qhht3abwr9iwj3xltxf8l1edfls8mfj 0 663491 6436631 6249772 2022-08-02T22:17:12Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Gyptidinae | slika =Eupatorium tanacetifolium- Pajas Blancas, Montevideo, Suelo rocoso en canteras abandonadas al margen del Camino Pajas Blancas 4.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Gyptis tanacetifolia (sin. Eupatorium tanacetifolium) | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Eupatorieae]] | subtribus ='''''Gyptidinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>R.M.King & H.Rob.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Gyptidinae''''', podtribus ''[[Gyptidinae]]'' glavočika, dio tribusa [[Eupatorieae]].<ref>[https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1055790315003668?via%3Dihub Origins and recent radiation of Brazilian Eupatorieae (Asteraceae) in the eastern Cerrado and Atlantic Forest] pristupljeno 18. siječnja 2020</ref> Sastoji se od četiri roda.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> Podtribus je opisan [[1980.]] == Rodovi == # ''[[Gyptis]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (7 spp.) # ''[[Gyptidium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) # ''[[Austroeupatorium]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (14 spp.) # ''[[Hatschbachiella]]'' <small>R. M. King & H. Rob.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Gyptidinae}} {{wikispecies|Gyptidinae}} [[Kategorija:Eupatorieae]] ranyhnjra9kznqphnorrst2tu906sea 0 664452 6436533 6138287 2022-08-02T18:35:08Z Mlav130102 248611 wikitext text/x-wiki '''Alprazolam''' je vrsta [[psihotropna tvar|psihotropne tvari]]. Uvršten je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na ''Popis [[droga]], [[psihotropna tvar|psihotropnih tvari]] i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga'', pod ''Popis droga i biljaka iz kojih se može dobiti droga'', pod 2. Popis psihotropnih tvari i biljaka, Odjeljak 4 - Psihotropne tvari sukladno Popisu 4. [[Konvencija UN-a o psihotropnim tvarima|Konvencije UN-a o psihotropnim tvarima]] iz [[pravo u 1971.|1971.]] godine. Kemijsko ime je ''8-klor-1-metil-6-fenil-4H-s-triazolo[4,3-a][1,4]benzodiazepin''.<ref name="nn">[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_13_259.html Narodne novine br. 13] ''Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga''. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: [[Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske]]; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 29. siječnja 2020.</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Psihotropne tvari]] 36lnxd3u5ewja52oa75mqvfc69l3273 0 664844 6436475 6280069 2022-08-02T16:25:35Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Akeassia]] na [[Grangea grangeoides]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Akeassia | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus =[[Grangeinae]] | genus ='''''Akeassia''''' | species =''A. grangeoides'' | subspecies = | dvoimeno =''Akeassia grangeoides'' | dvoimeno_autorstvo = <small>J.-P.Lebrun & Stork</small> | karta_raspon = }} '''''Akeassia''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Glavočike|glavočika]]. Jedini je predstavnik ''A. grangeoides'' iz zapadne tropske [[Afrika|Afrike]]. Novi rod i vrsta opisani su [[1993.]], dok je vrsta prvi puta opisana [[1836.]] pod imenom ''Microtrichia perrottetii''<ref>[https://books.google.hr/books?id=M0b8K6YpfqYC&pg=PA468&lpg=PA468&dq=Microtrichia+perrottetii&source=bl&ots=HN6TR_jlap&sig=ACfU3U2nC6VfDLG-Bq1xK68Qt6_b2hiJDw&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwiyjJrHhrHnAhWos4sKHaY-C_0Q6AEwA3oECAgQAQ#v=onepage&q=Microtrichia%20perrottetii&f=false Flora of Tropical East Africa - Compositae (Part 2) (2002)]</ref> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Akeassia}} {{wikispecies|Akeassia}} [[Kategorija:Astereae]] 456w1b4vlapwa9v8zc1oe9932cxmypk 6436494 6436475 2022-08-02T16:38:23Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Grangea grangeoides'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus =[[Grangeinae]] | genus ='''''[[Grangea]]''''' | species =''A. grangeoides'' | subspecies = | dvoimeno =''G. grangeoides'' | dvoimeno_autorstvo = <small>J.-P.Lebrun & Stork</small> | karta_raspon = }} '''''Grangea grangeoides''''', vrsta [[Glavočike|glavočika]] smještena nekada u vlastiti tribus ''Akeassia''. Jedini je predstavnik ''G. grangeoides'' iz zapadne tropske [[Afrika|Afrike]].<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-12781 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2 .kolovoza 2022</ref> Rod Akeassia i vrsta opisani su 1993.<ref>[https://www.tropicos.org/name/Search?name=Akeassia Tropicos]</ref> == Sinonimi == * ''Akeassia grangeoides'' <small>J.-P.Lebrun & Stork</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Grangea grangeoides}} {{wikispecies|Grangea grangeoides}} [[Kategorija:Astereae]] jhy62vyuvt6gmkr94uoerjuimn79qtr 0 664846 6436477 5438711 2022-08-02T16:26:19Z Zeljko 1196 Promijenjeno je odredište preusmjeravanja sa stranice [[Akeassia]] na [[Grangea grangeoides]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Grangea grangeoides]] 2b054vss1d3rzq92eftf2uzd0x9bm14 0 664862 6436560 6419946 2022-08-02T19:58:48Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{taksokvir |boja = lightgreen |naziv=''Bellidinae'' |slika = Bellium bellidioides 2019-05-24 03.jpg |slika_opis = ''[[Bellium bellidioides]]'' |regnum = [[Plantae]] |divisio =[[Tracheophyta]] |classis= [[Magnoliopsida]] |ordo = [[Asterales]] |familia = [[Asteraceae]] |tribus = [[Astereae]] | subtribus ='''''Bellidinae''''' |subtribus_autorstvo = <small>[[Willk.]]</small> |genus = |genus_autorstvo = |razdioba_stupanj = Rodovi |razdioba = |}} '''Bellidinae''', podtribus jednogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice [[Glavočike|glavočika]] smješten u tribus [[Astereae]]. Sastoji se od sedam rodova<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075150 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref>, a najvažniji su [[tratinčica]] (''[[Bellis]]'' ) i [[belijum]] (''[[Bellium]]'') U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] postoje tri vrste, sve tri iz roda tratinčica,<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=1546137073 FCD] pristupljeno 1. veljače 2020</ref> dok je rod belijum raširen od Turske sve do Baleara, uključujući i velike sredozemne otoke [[Sicilija]], [[Sardinija]], [[Korzika]] i [[Cipar]]<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:7885-1#children Plants of the World online] pristupljeno 1. veljače 2020</ref> == Rodovi == # ''[[Bellidastrum]]'' <small>Scop.</small> (1 sp.) # ''[[Bellis]]'' <small>L.</small> (14 spp.) # ''[[Bellium]]'' <small>L.</small> (5 spp.) # ''[[Crinitaria]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) # ''[[Galatella]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (32 spp.) # ''[[Kitamuria]]'' <small>G.L. Nesom</small> (1 sp.) # ''[[Tripolium]]'' <small>Nees</small> (3 spp.) == Izvori == {{izvori}} {{Commonscat|Bellidinae}} {{wikispecies|Bellidinae}} <gallery> </gallery> [[Kategorija:Bellidinae| ]] [[Kategorija:Astereae]] qk415xi9wmt5xe494lb4c2nhvegbrc5 0 664872 6436438 5624531 2022-08-02T14:05:12Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Conyzinae'' | slika = Conyza stricta (6841115131).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Conyza stricta]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Conyzinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>Horan.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Conyzinae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]]. Sastoji se od šest rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>, među kojima su poznatiji [[koniza]] (''[[Conyza]]'') i hudoljetnica (''[[Erigeron]]''). Domovina vrsta ovog podtribusa su [[Sjeverna Amerika|Sjeverna]] i [[Južna Amerika]].<ref>[https://bioone.org/journals/Lundellia/volume-2008/issue-11/1097-993X-1.11.8/Classification-of-Subtribe-Conyzinae-Asteraceae-Astereae/10.25224/1097-993X-1.11.8.full Classification of Subtribe Conyzinae (Asteraceae: Astereae)] pristupljeno 1. veljače 2020</ref> == Rodovi == # ''[[Erigeron]]'' <small>L.</small> (486 spp.) # ''[[Aphanostephus]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) # ''[[Apopyros]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) # ''[[Hysterionica]]'' <small>Willd.</small> (13 spp.) # ''[[Neja]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) # ''[[Leptostelma]]'' <small>D. Don</small> (6 spp.) {{commonscat|Conyzinae}} {{wikispecies|Conyzinae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Conyzinae| ]] [[Kategorija:Astereae]] r2qxry8mkzxs9pa0jybdrj2pqhtapgr 0 664908 6436562 6419941 2022-08-02T20:03:46Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Asterinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Asterinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>Dumort.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Asterinae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]]. Postoji 28 rodova<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075061 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref>, od kojih je najznačajniji ''[[Aster]]'' ([[zvjezdan]]). == Rodovi == {{div col|cols=3}} # Subtribus ''[[Asterinae]]'' <small>Dumort.</small> ## ''[[Neobrachyactis]]'' <small>Brouillet</small> (4 spp.) ## ''[[Psychrogeton]]'' <small>Boiss.</small> (27 spp.) ## ''[[Callistephus]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ## ''[[Cordiofontis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) ## ''[[Sinosidus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (8 spp.) ## ''[[Helodeaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Myriactis]]'' <small>Less.</small> (10 spp.) ## ''[[Metamyriactis]]'' <small>G. L. Nesom</small> (6 spp.) ## ''[[Geothamnus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Tibetiodes]]'' <small>G. L. Nesom</small> (27 spp.) ## ''[[Griersonia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Chlamydites]]'' <small>J. R. Drumm.</small> (1 sp.) ## ''[[Iteroloba]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Yonglingia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Arctogeron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Asterothamnus]]'' <small>Novopokr.</small> (7 spp.) ## ''[[Kemulariella]]'' <small>Tamamsch.</small> (6 spp.) ## ''[[Rhinactinidia]]'' <small>Novopokr.</small> (2 spp.) ## ''[[Sinobouffordia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Chaochienchangia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Cardiagyris]]'' <small>G. L. Nesom</small> (9 spp.) ## ''[[Aster]]'' <small>L.</small> (98 spp.) ## ''[[Rhynchospermum]]'' <small>Reinw.</small> (1 sp.) ## ''[[Miyamayomena]]'' <small>Kitam.</small> (3 spp.) ## ''[[Turczaninowia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Kalimeris]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (5 spp.) ## ''[[Heteropappus]]'' <small>Less.</small> (16 spp.) ## ''[[Sheareria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) {{div col end}} {{commonscat|Asterinae}} {{wikispecies|Asterinae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Asterinae| ]] [[Kategorija:Astereae]] 8hay1zqggthtuf5lv1yjhyy3lsvgxt8 0 666654 6436433 6419937 2022-08-02T13:58:08Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Solidagininae'' | slika = Solidago lepida 3533.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Solidago lepida]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Solidagininae''''' | subtribus_autorstvo =<small>O.Hoffm., in H.G.A. Engler & K.A.E. Prantl</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Solidagininae''''', podtribus biljaka iz porodice glavočika, dio je tribusa ''[[Astereae]]''.<ref>[https://www.jstor.org/stable/4135444?seq=1 JSTOR] pristupljeno 24. veljače 2020</ref> Tipični rod je ''[[zlatnica]]'' (''[[Solidago]]'') == Rodovi == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Eastwoodia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) # ''[[Columbiadoria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # ''[[Sericocarpus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) # ''[[Cuniculotinus]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (1 sp.) # ''[[Acamptopappus]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (2 spp.) # ''[[Amphipappus]]'' <small>Torr. ex A. Gray</small> (1 sp.) # ''[[Chrysothamnus]]'' <small>Nutt.</small> (9 spp.) # ''[[Bathysanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # ''[[Solidago]]'' <small>L.</small> (147 spp.) # ''[[Chrysoma]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) # ''[[Stenotus]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) # ''[[Nestotus]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (3 spp.) # ''[[Petradoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) # ''[[Toiyabea]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (4 spp.) # ''[[Oreochrysum]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) # ''[[Lorandersonia]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (6 spp.) # ''[[Tonestus]]'' <small>A. Nels.</small> (2 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Solidagininae}} {{wikispecies|Solidagininae}} [[Kategorija:Solidagininae| ]] [[Kategorija:Astereae]] tg9hk5beitujbd5mzcji8tcmeto3toj 6436434 6436433 2022-08-02T13:58:29Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Solidagininae'' | slika = Solidago lepida 3533.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Solidago lepida]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Solidagininae''''' | subtribus_autorstvo =<small>O.Hoffm., in H.G.A. Engler & K.A.E. Prantl</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Solidagininae''''', podtribus biljaka iz porodice glavočika, dio je tribusa ''[[Astereae]]''.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> Tipični rod je ''[[zlatnica]]'' (''[[Solidago]]'') == Rodovi == {{div col|colwidth=24em}} # ''[[Eastwoodia]]'' <small>Brandegee</small> (1 sp.) # ''[[Columbiadoria]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # ''[[Sericocarpus]]'' <small>Nees</small> (7 spp.) # ''[[Cuniculotinus]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (1 sp.) # ''[[Acamptopappus]]'' <small>(A. Gray) A. Gray</small> (2 spp.) # ''[[Amphipappus]]'' <small>Torr. ex A. Gray</small> (1 sp.) # ''[[Chrysothamnus]]'' <small>Nutt.</small> (9 spp.) # ''[[Bathysanthus]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # ''[[Solidago]]'' <small>L.</small> (147 spp.) # ''[[Chrysoma]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) # ''[[Stenotus]]'' <small>Nutt.</small> (3 spp.) # ''[[Nestotus]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (3 spp.) # ''[[Petradoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) # ''[[Toiyabea]]'' <small>R. P. Roberts, Urbatsch & Neubig</small> (4 spp.) # ''[[Oreochrysum]]'' <small>Rydb.</small> (1 sp.) # ''[[Lorandersonia]]'' <small>Urbatsch, R. P. Roberts & Neubig</small> (6 spp.) # ''[[Tonestus]]'' <small>A. Nels.</small> (2 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Solidagininae}} {{wikispecies|Solidagininae}} [[Kategorija:Solidagininae| ]] [[Kategorija:Astereae]] dvnthf053sfhqghqcuhnp2sle5us0an 0 666656 6436472 6419977 2022-08-02T16:24:42Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Grangeinae | slika = Grangea maderaspatana - Madras Carpet at Mayyil (1).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Grangea maderaspatana]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Grangeinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>Benth. & Hook.f.</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Grangeinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]]<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075143 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref>. Tipični rod ''Grangea'' raširen je po [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]] Postoji 18 rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je jedini predstavnik neautohtona vrsta ''[[Dichrocephala integrifolia]]'' ([[dihrocefala (biljna vrsta)|dihrocefala]])<ref>[https://hirc.botanic.hr/fcd/ShowResults.aspx?hash=-1652286100 FCD] pristupljeno 24. veljače 2020</ref> == Rodovi == # ''[[Ceruana]]'' <small>Forssk.</small> (1 sp.) # ''[[Dichrocephala]]'' <small>L´Hér. ex DC.</small> (4 spp.) # ''[[Grangea]]'' <small>Adans.</small> (10 spp.) # ''[[Grangeopsis]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) # ''[[Grauanthus]]'' <small>Fayed</small> (2 spp.) # ''[[Colobanthera]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) # ''[[Dactyotrichia]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) # ''[[Gyrodoma]]'' <small>Wild</small> (1 sp.) # ''[[Mtonia]]'' <small>Beentje</small> (1 sp.) # ''[[Nidorella]]'' <small>Cass.</small> (30 spp.) # ''[[Conyza]]'' <small>p. p.</small> (1 sp.) # ''[[Conyza]]'' <small>s. lat.</small> (42 spp.) # ''[[Rhamphogyne]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) # ''[[Heteroplexis]]'' <small>C. C. Chang</small> (3 spp.) # ''[[Microglossa]]'' <small>DC.</small> (11 spp.) # ''[[Sarcanthemum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) # ''[[Welwitschiella]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) # ''[[Psiadia]]'' <small>Jacq.</small> (64 spp.) Sinonimi: * ''[[Akeassia]]'' <small>J.-P.Lebrun & Stork</small> = ''[[Grangea grangeoides]]'' <small>(J.-P.Lebrun & Stork) Beentje & O.Lachenaud</small> == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Grangeinae}} {{wikispecies|Grangeinae}} [[Kategorija:Astereae]] 09cw97qjz4dfgyl8kb1lmwhc4y9l2cc 0 667002 6436424 6228227 2022-08-02T13:14:36Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Lychnophorinae'' | slika =Flickr - João de Deus Medeiros - Lychnophora triflora.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Lychnophora triflora]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio = [[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia =[[Cichorioideae]] | tribus =[[Vernonieae]] | subtribus =[[Lychnophorinae]] | subtribus_autorstvo = <small>Benth. & Hook.f.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Lychnophorinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]] dio tribusa [[Vernonieae]].<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 1. kolovoza 2022</ref>. Sastoji se od 12 rodova; tipični je ''[[Lychnophora]]'' iz [[Brazil]]a. Podtribus je opisan 1873. == Rodovi == # Subtribus ''[[Lychnophorinae]]'' <small>Benth.</small> ## ''[[Eremanthus]]'' <small>Less.</small> (35 spp.) ## ''[[Anteremanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ## ''[[Chronopappus]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ## ''[[Vinicia]]'' <small>Dematt.</small> (1 sp.) ## ''[[Lychnophorella]]'' <small>Loeuille, Semir & Pirani</small> (11 spp.) ## ''[[Lychnocephalus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ## ''[[Lychnophora]]'' <small>Mart.</small> (38 spp.) ## ''[[Maschalostachys]]'' <small>Loeuille & Roque</small> (2 spp.) ## ''[[Minasia]]'' <small>H. Rob.</small> (7 spp.) ## ''[[Piptolepis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (18 spp.) ## ''[[Prestelia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ## ''[[Proteopsis]]'' <small>Mart. & Zucc. ex Sch. Bip.</small> (2 spp.) == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Lychnophorinae}} {{wikispecies|Lychnophorinae}} [[Kategorija:Vernonieae]] tdjbk70iuhxmye3u00zjan6fiv1uaed 0 667398 6436439 6363436 2022-08-02T14:06:59Z Domi7119 278488 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Domovinski pokret |izvorno ime = Domovinski pokret |logo = Domovinski Pokret logo.svg |veličina = 200px |logo opis = logotip |predsjednik = [[Ivan Penava]] |glavni tajnik = Daniel Spajić, |dužnosnik1 titula = Zamjenik predsjednika i politički tajnik |dužnosnik1 ime = [[Mario Radić]] |dužnosnik2 titula = Tajnik za mlade |dužnosnik2 ime = Maja Dragašević |dužnosnik3 titula = Predsjednik Kluba zastupnika i međunarodni tajnik<br> |dužnosnik3 ime = [[Stephen Nikola Bartulica]]<br> |dužnosnik4 titula = Tajnik za mlade |dužnosnik4 ime = [[Maja Dragašević]] |glasnogovornik = [[Marja Čolak]]<ref>Zadarski list: [https://www.zadarskilist.hr/clanci/16052020/skoro-i-modes-ne-uspijevaju-dogovoriti-koaliciju Škoro i MODES ne uspijevaju dogovoriti koaliciju], objavljeno 16. svibnja 2020.<br>''"Glasnogovornica Domovinskog pokreta, '''Marja Čolak''', samo nam je kratko kazala kako su »pregovori u tijeku«."''</ref> |slogan = |osnovana = [[29. veljače]] [[2020.]]<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/o-nama O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200229212426/https://www.domovinskipokret.hr/o-nama |date=29. veljače 2020. }}</ref> |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = Vlaška ulica 81F, [[Zagreb]]<ref>[https://registri.uprava.hr/#!stranke/ogcBAAEAAAEAAAABRG9tb3ZpbnNraSBwb2tyZfQAAAAAAAAAAAEBAXJlZ0Jyb2pTdHJhbmvlAgA Domovinski pokret], www.registri.uprava.hr</ref> |država = {{ZD+X/H|HRV}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = 12.000<ref>Facebook profil ''Domovinskog pokreta'': [https://www.facebook.com/MiroslavSkoroofficial], video objavljen 10. svibnja 2021.</ref> |broj članova godina = [[2021.]] |ideologija = [[konzervativizam]]<br>[[demokršćanstvo]]<br>[[domoljublje]]<br>[[hrvatski nacionalizam]] |položaj = [[Desnica]] |nacionalna skupina = [[Hrvatski suverenisti (koalicija)|Hrvatski suverenisti]] |međunarodna skupina = [[Europski kršćanski politički pokret]] |europski parlament skupina = [[Europski konzervativci i reformisti]] |tijelo1 = [[Hrvatski sabor]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|151}} |tijelo2 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = |zastava = |službena stranica = https://www.domovinskipokret.hr/ |napomena = }} '''Domovinski pokret''' (skraćeno '''DP''') [[hrvatska]] je [[politička stranka]] [[Desni centar|desnog centra]], a koju je [[29. veljače]] [[2020.]] godine utemeljio hrvatski pjevač, a potom političar i ekonomist [[Miroslav Škoro]]. Stranka je utemeljena pod punim imenom '''Domovinski pokret Miroslava Škore''', no iz istoga je na prvom stranačkom Općem saboru, dana [[6. veljače]] [[2021.]] godine, izbačen sufiks imena i prezimena jednog od osnivača i predsjednika Škore.<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/blog/Odrzan_Opci_sabor_Domovinskog_pokreta__Radic_izabran_za_zamjenika_predsjednika/370 Održan Opći sabor Domovinskog pokreta, Radić izabran za zamjenika predsjednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304055828/https://www.domovinskipokret.hr/blog/Odrzan_Opci_sabor_Domovinskog_pokreta__Radic_izabran_za_zamjenika_predsjednika/370 |date=4. ožujka 2021. }} pristupljeno 6. veljače 2021.</ref> == O stranci == === Temeljne vrijednosti === * hrvatski nacionalni interesi i domoljublje * jednakost građana pred zakonom i tijelima državne uprave i samouprave * poštovanje i zaštita tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i života od začeća * sloboda vjeroispovijesti i pravo na javna svjedočenja vlastite vjere * promicanje nacionalnog ponosa, zaštita privatnog vlasništva i slobodnog poduzetništva * zaštita prirode i biološke raznolikosti * poticanje kreativnosti i poštovanje prava znanstvenika na slobodno istraživanje, bez političkog nametanja * poštovanje prava građana na slobodno izražavanje mišljenja i uvjerenja * zalaganje za jednak odnos prema svim totalitarnim režimima, sukladno uobičajenoj svjetskoj i europskoj demokratskoj te zakonodavnoj praksi. === Program === Domovinski pokret zalaže se za:<ref>Index: [https://www.index.hr/vijesti/clanak/skoro-predstavio-svoj-program-zato-sto-svoje-volim/2189287.aspx ''Škoro predstavio svoj program "Zato što svoje volim"''], index.hr, 10. lipnja 2020., pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> #smanjenje udjela proračunske potrošnje u BDP-u za jedan postotak u svakoj godini mandata i na taj način bi 15 milijardi kuna ostalo u privatnom sektoru #promjenu načina izbora Glavnog državnog odvjetnika kao i rada i ustroja Državnog odvjetništva, i to kroz osnivanje Odjela za ratne zločine, snažniju zaštitu blokiranih građana i nemilosrdnu i učinkovitu borbu protiv rak rana našega društva, a to su korupcija, ratno profiterstvo, privatizacijski i gospodarski kriminal, klijentelizam i nepotizam #decentralizaciju i značajno smanjenje broja ministarstava, reformu i teritorijalni preustroj javne uprave, te ostvarenje ekonomski održivog sustava koji pridonosi načelima dobre vladavine #izmjenu izbornoga zakonodavstva, koja podrazumijeva izmjenu granica izbornih jedinica i broja preferencijalnih zastupnika s obzirom na broj birača, te uvođenje elektroničkog glasovanja, kao i zabranu "pretrčavanja žetončića" u Hrvatskom saboru #revitalizaciju ruralnih područja kroz izgradnju infrastrukture i poticane stanogradnje i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava #digitalizaciju javnog sustava i gospodarstva, cjelovito informatičko i podatkovno integriranje istog, te zaštitu građana od cyber-kriminala #reformu sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja koja mora povećati kvalitetu zdravstvene zaštite i dugoročnu ekonomsku održivost tih sustava #stvaranje održivog modela samodostatnosti u proizvodnji hrane, povezivanje proizvođača, državnih otkupnih stanica, a u prvom redu cilj nam je, kroz porezne olakšice staviti domaći proizvod na police svih opskrbnih lanaca #za smanjenje poreza i parafiskalnih nameta, kao i represije poreznog sustava i državnog inspektorata prema građanima, gospodarstvu ip oduzetništvu, te za povećanje njihove savjetodavne uloge #osnivanje državnog fonda za demografiju koji će pomagati obiteljima s troje i više djece i štititi primanja žena na rodiljnom dopustu, ali i dati dodatak na mirovinu svim majkama #sustav odgoja i obrazovanja koji se mora temeljiti na dobrim iskustvima hrvatskog školstva, ali i korištenju pozitivnih iskustava zemalja koje prednjače u kvaliteti obrazovanja #za slobodu znanstvenog, istraživačkog i izumiteljskog rada, ali i za uključivanje znanstvene zajednice u svekoliki tehnološki, ekonomski i društveni razvoj #za daljnji razvoj vlastitog programa proizvodnje oružja, borbenih vozila i plovila za potrebe Hrvatske vojske i jačanje gospodarskih i izvoznih potencijala #za posebnu brigu o blagostanju, zdravlju i dostojanstvu svih hrvatskih građana, a to znači minimalnu plaću od 5.000,00 kn neto,dostojanstven život u mirovini - kroz povećanje mirovine i postupno uvođenje dodataka, kao što je dodatak na mirovinu svim majkama #posebnu brigu o dostojanstvu hrvatskih branitelja, rješavanje pitanja nestalih, plaćanja odšteta zarobljenicima srpskih koncentracijskih logora, te jasne uvjete Srbiji glede ulaska u Europsku uniju, povratku opljačkanih kulturnih dobara i arhivske građe i rješavanju spornih graničnih problema #afirmaciju i olakšavanje provedbe referenduma kao neotuđive izborne volje naroda #cjelovitije uključivanje hrvatskog iseljeništva u gospodarski, kulturni i svekoliki razvoj hrvatske države #dostupniji [[šport]] stanovništvu, prvenstveno mladima, kroz financijske olakšice, besplatne liječničke preglede i veću dostupnost športske infrastrukture u svim dijelovima RH. == Povijest == === Osnivanje stranke === Domovinski pokret osnovan je [[29. veljače]] [[2020.]] godine u [[zagreb]]ačkom [[hotel]]u Panorama. Na osnivačkoj skupštini bilo je prisutno 175 članova, uglavnom novih osoba u političkim vodama. === Stranka prije parlamentarnih izbora 2020. === '''Parlamentarni izbori 2020.''' Dana 11. svibnja [[2020.]] godine Miroslav Škoro objavio je da je sklopljen koalicijski sporazum sa strankom [[Hrvatski suverenisti]] u sklopu zajedničkog izlaska na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarne izbore 2020.]] godine. Otprije je poznato da se sporazumu priključio i [[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegovićev]] [[Blok za Hrvatsku]]. Dana 18. svibnja [[2020.]] godine postalo je jasno da će stranka [[Most]] na izbore ići sama, a ne u koaliciji s Domovinskim pokretom na što je [[Miroslav Škoro|Škoro]] ustvrdio: ''Ako je ovo Mostova konačna odluka, mogu je ovjeriti kod javnog bilježnika, nek' bude vjerodostojno!''.<ref> [https://www.index.hr/vijesti/clanak/most-ide-sam-na-izbore-skoro-neka-to-ovjere-kod-javnog-biljeznika/2183628.aspx Most ide sam na izbore. Škoro: Nek' to ovjere kod javnog bilježnika!]; index.hr, 17. svibnja 2020., pristupljeno 18. svibnja 2020.</ref> Unatoč propasti pregovora s Mostom, Škoro je nastavljao okupljati stranke, udruge i pojedince od centra do desnice. Dana [[27. svibnja]] pridružile su mu se novinarka [[Karolina Vidović Krišto]], te znanstvenica i [[Hrvatski branitelji|braniteljica]] [[Ljiljana Zmijanović]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/tri-prekrasne-dame-u-skorinim-redovima-domovinskom-pokretu-pridruzuju-se-karolina-vidovic-kristo-ljiljana-zmijanovic-i-marijana-petir-foto-20200527 Tri prekrasne dame u Škorinim redovima: Domovinskom pokretu pridružuju se Karolina Vidović Krišto, Ljiljana Zmijanović i - Marijana Petir?], www.tportal.hr, objavljeno 27. svibnja 2020.</ref> Dana 28. svibnja pridružila mu se i centristička [[Stranka umirovljenika]] na čelu s Lazarom Grujićem.<ref>[https://www.net.hr/danas/hrvatska/grujiceva-stranka-umirovljenika-se-priklonila-miroslavu-skori-zajedno-izlaze-na-parlamentarne-izbore/amp/ Grujićeva Stranka umurovljenika se priklonila Miroslavu Škori, zajedno izlazr na parlamentarne izbore], www.net.hr, objavljeno 28. svibnja 2020.</ref> Domovinski pokret na te [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|parlamentarne izbore]] izašao je u svih 10 izbornih jedinica, dok su u 11. izbornoj jedinici podržali neovisnu listu [[Željko Glasnović|Željka Glasnovića]]. Sam predsjednik [[Miroslav Škoro]] bio je na vodećem mjestu u 2. izbornoj jedinici, što je objasnio time da je tamo dobio najviše glasova na predsjedničkim izborima.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/miroslav-skoro-ipak-ide-u-drugu-izbornu-jedinicu-pogledajte-tko-ce-mu-sve-tamo-konkurirati-10396366 Miroslav Škoro ipak ide u drugu izbornu jedinicu? Pogledajte tko će mu sve tamo konkurirati], www.jutarnji.hr, objavljeno 12. lipnja 2020., autor:Jutarnji.hr, pristupljeno 18. lipnja 2020.</ref> Nositelji lista bili su Zlatko Hasanbegović, Miroslav Škoro, Davor Dretar, Vesna Vučemilović, [[Ivan Penava]], Stjepo Bartulica, Slaven Dobrović, Carla Konta, [[Hrvoje Zekanović]] i [[Ruža Tomašić]]. Zastupnici koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta su: # izborna jedinica: [[Zlatko Hasanbegović]] (DP) # izborna jedinica: [[Miroslav Škoro]] (DP), [[Milan Vrkljan]] (DP) # izborna jedinica: [[Davor Dretar]] (DP) # izborna jedinica: [[Vesna Vučemilović]] (DP), [[Krešimir Bubalo]] (DP), [[Mario Radić]] (DP) # izborna jedinica: [[Ivan Penava]] (DP), [[Marijan Pavliček]] (HS), [[Ružica Vukovac]] (DP) # izborna jedinica: [[Stjepo Bartulica]] (DP), [[Željko Sačić]] (HS) # izborna jedinica: [[Ante Prkačin]] (DP) # izborna jedinica: nitko (postotak 4,83% – nositeljica liste [[Carla Konta]] (DP) # izborna jedinica: [[Hrvoje Zekanović]] (HS), [[Karolina Vidović-Krišto]] (nez.) # izborna jedinica: [[Ruža Tomašić]] (HS) Koalicija okupljena oko Domovinskog pokreta osvojila je ukupno 16 mandata, od čega članovima Pokreta pripada čak 12 mandata, a preostala 4 pripadaju [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskim suverenistima]]. '''Napomena:''' Umjesto tri izabrana zastupnika u Sabor su otišli zamjenici, pa je tako Krešimira Bubala zamijenio [[Stipo Mlinarić Ćipe]], Marija Radića Daniel Spajić, a Ružu Tomašić Marko Milanović Litre.<ref>[https://www.sabor.hr/radna-tijela/odbori-i-povjerenstva/izvjesce-o-provedenim-izborima-za-zastupnike-u-hrvatski-sabor Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor], 22. srpnja 2020., sabor.hr, pristupljeno 9. kolovoza 2020.</ref> === Od parlamentarnih izbora do ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta === '''Prvi pokušaj ujedinjenja s Blokom za Hrvatsku''' Dana [[16. srpnja]] [[2020.]] godine objavljeno je kako će se Domovinski pokret ujediniti s [[Blok za Hrvatsku|Blokom za Hrvatsku]], kome je predsjednik bio (i još uvijek je) [[Zlatko Hasanbegović]]. Svi članovi Bloka, koji bi to htjeli prešli bi u Domovinski pokret, koji bi tim ujedinjenjem dobio mjesto u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a time bi i Hasanbegović bio koordinator Domovinskog pokreta za Zagreb i kandidat Domovinskog pokreta za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima 2021.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-07-16 |title=Hasanbegović gasi stranku i ulazi u Domovinski pokret. Škorina stranka planira politički rebrending |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/hasanbegovic-gasi-stranku-i-ulazi-u-domovinski-pokret-skorina-stranka-planira-politicki-rebrending/ |access-date=2021-08-19 |website=Novi list |language=en}}</ref> Kasnije se ispostavilo da do ujedinjenja nije došlo,<ref>{{Citiranje weba |url=https://registri.uprava.hr/#!stranka-detalji/vQcBAAEBAAECAfLLegABQmxvayB6YSBIcnZhdHNr9QAAAAAB0gUAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5QIA |title=Blok za Hrvatsku |access-date=2021-08-19 |website=registri.uprava.hr}}</ref> a kandidat za gradonačelnika Zagreba 2021. je bio sam [[Miroslav Škoro]], koji je ušao u drugi krug protiv [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] iz stranke [[Možemo!]], ali je onamo doživio težak poraz.<ref name="#1">{{Citiranje weba |title=Škoro čestitao Tomaševiću: 'Mi predstavljamo svjetlo kršćanstva i konzervatizma u Hrvatskoj' |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miroslav-skoro-cestitam-tomasevicu-zapljescimo-novom-gradonacelniku-zagreba-1496615 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> '''Raspad koalicije s Hrvatskim suverenistima''' Dana [[15. rujna]] [[2020.]] godine objavljeno je kako su [[Hrvatski suverenisti]] odlučili kako će se razići za Domovinskim pokretom. Kao razlog su naveli kaos u Domovinskom pokretu, odnosno da se Domovinski pokret "pogubio" i da "oni ne žele biti dio te priče", te da su se "zbog toga odlučili distancirati". Kao razlog su još naveli da ih smeta što se Domovinski pokret želi udaljiti od desnice, jer je Domovinski pokret tada pokušao sa sebe skinuti sintagmu ekstreme desnice i pomaknuti se prema centru.<ref>{{Citiranje weba |last=Džemidžić |first=Edwin Nicky |date=2020-09-15 |title=Raspad na desnici? Suverenisti se žele odmaknuti od Domovinskog pokreta: Škoro se pogubio, rejting mu opada |url=https://www.7dnevno.hr/vijesti/hrvatska/raspad-na-desnici-suverenisti-se-zele-odmaknuti-od-domovinskog-pokreta-skoro-se-pogubio-rejting-mu-opada/ |access-date=2021-08-19 |website=7dnevno |language=hr}}</ref> [[Hrvatski suverenisti]] su ujedno imali i svoj vlastiti klub zastupnika od samog početka parlamentarnog djelovanja, a ne zajednički s Domovinskim pokretom, a što je ujedno bilo predviđeno ugovorom u suradnji tih dviju stranaka. ''' Lokalni izbori 2021.''' Na lokalnim izborima 2021. godine Domovinski pokret je osvojio vlast u [[Vukovar]]u, s [[Ivan Penava|Ivanom Penavom]] kao gradonačelnikom Vukovara.<ref>{{Citiranje weba |title=Penava obranio mjesto gradonačelnika Vukovara |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/dip-u-vukovaru-penava-u-prednosti-pred-mazarom-1960398 |access-date=2021-08-19 |website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Ipak najveća medijska praćenost je bila u [[Zagreb]]u, gdje je [[Miroslav Škoro]] bio kandidat za gradonačelnika Zagreba u drugom krugu protiv [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] iz [[Možemo!]].<ref>{{Citiranje weba |date=2021-05-16 |title=Slobodna Dalmacija - Škoro ide u drugi krug na megdan Tomaševiću: ‘To nije ni zeleno ni lijevo, to je ekstremno lijevo i to mora biti zaustavljeno, tako mi Bog pomogao‘ |url=https://slobodnadalmacija.hr/izbori-2021/u-zagrebu-preokret-skoro-prestigao-jelenu-pavicic-vukicevic-ako-ovako-ostane-on-ide-u-drugi-krug-na-megdan-tomasevicu-1099284 |access-date=2021-08-19 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> Škoro je u drugom krugu doživio težak poraz.<ref name="#1"/> U nekim je županijama Domovinski pokret dobio mjesta u županijskoj skupštini. U [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] ista nije sastavljena dva puta.<ref>{{Citiranje weba |title=Propao i treći pokušaj konstituiranja Skupštine Splitsko-dalmatinske županije |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/propao-i-treci-pokusaj-konstituiranja-skupstine-splitsko-dalmatinske-zupanije-1508680 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Treći, ujedno i posljednji pokušaj sastavljanja skupštine dogodio se u kolovozu 2021. 3 zastupnika DP-a su bila ključna da bi HDZ i HGS mogli sastaviti većinu. Od toga, 2 zastupnika su ušla u koaliciju koja je postala vladajuća, a jedan od njih [[Mate Šimundić]], postao je predsjednik novosastavljene skupštine, a drugi je [[Marko Žaja]].<ref>{{Citiranje weba |title=U trećem pokušaju konstituirana Skupština SDŽ: Mate Šimundić (DP) novi je predsjednik |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-trecem-pokusaju-konstituirana-skupstina-sdz-mate-simundic-dp-novi-je-predsjednik-1515795 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref>Nakon toga je oporbeni zastupnik DP-a, [[Nikola Grabovac]] ustvrdio da su obojica izbačeni iz Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |last=Jakšić |first=D. D. / Foto: Igor |title=Totalni raskol u Domovinskom pokretu. Šimundić i Žaja su izbačeni, Grabovac: “Oni su pristali na takav izbor” |url=https://www.dalmacijadanas.hr/totalni-raskol-u-domovinskom-pokretu-simundic-i-zaja-su-izbaceni-grabovac-oni-su-pristali-na-takav-izbor/ |access-date=2021-08-19 |website=Dalmacija danas – obala, otoci, Zagora. Najnovije vijesti iz Dalmacije. |language=hr}}</ref> Kasnije je potvđeno da je nad Šimundićem pokrenut stegovni postupak.<ref>{{Citiranje weba |title=DP: Protiv Šimundića pokreće se stegovni postupak |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dp-protiv-simundica-pokrece-se-stegovni-postupak-1516206 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> '''Izlazak saborskih zastupnika iz stranke''' Početkom [[2021.]] godine, dotadašnji saborski zastupnik [[Milan Vrkljan]] te nezavisna zastupnica u Klubu [[Domovinski Pokret|Domovinskog Pokreta]] [[Karolina Vidović-Krišto]] izlaze iz stranke te daljnji politički rad nastavljaju kao nezavisni zastupnici. Sam čin izlaska iz stranke komentirao je [[Milan Vrkljan]] na svom [[Facebook]] profilu: {{Citat|Nažalost, duboka država je ponovno djelovala, tako da smo [[Karolina Vidović Krišto]] i ja bili primorani napustiti Klub zastupnika [[Domovinski Pokret|Domovinskog pokreta]]. Razlika u pogledima [[Karolina Vidović-Krišto|Karoline Vidović Krišto]] i mene s jedne, te [[Miroslav Škoro|Miroslava Škore]] i [[Mario Radić|Marija Radića]] s druge strane, je u tome da mi smatramo da su potrebne korjenite političke promjene u hrvatskom društvu, te da tim promjenama mora biti podređen cjelokupni politički rad. Te promjene su moguće ukoliko se stvori jaka politička opcija, vjerodostojna u svom političkom djelovanju, bez ikakvih trgovačko-nagodbenjačkih motiva. Zbog djelovanja na istinskim promjenama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Karolina Vidović Krišto|Vidović Krišto]] i ja smo već nekoliko mjeseci izloženi različitim pritiscima i spletkarenjima unutar Domovinskog pokreta kako bi nas se ušutkalo i spriječilo u političkom radu. U više sam navrata u razgovoru s [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]], i na ovom mjestu isticao minimum političkih standarda ispod kojih osobno neću ići. Mi ćemo nastaviti svoje političko djelovanje, a osnovni politički motiv jest stvaranje socijalne i pravedne hrvatske države, države funkcionalne vladavine prava u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom. Bivšim kolegama u klubu [[Domovinski Pokret|Domovinskog pokreta]] želimo sve najbolje u osobnom i političkom životu. O svim detaljima [[Karolina Vidović Krišto]] i ja javnost ćemo obavijestiti na konferenciji za medije, o kojoj ćemo vas pravodobno obavijestiti}} Nedugo nakon toga, na [[Facebook]] profilu stranke osvanula je objava kojom se osvrću na odlazak nekolicine zastupnika iz stranke: {{Citat|Saborski zastupnik [[Milan Vrkljan]] i nezavisna zastupnica [[Karolina Vidović Krišto]] odlučili su napustiti Klub zastupnika Domovinskog pokreta, a o tome su javnost, vodstvo Domovinskog pokreta i sve druge članove Kluba obavijestili putem objave na Facebooku. Klub zastupnika Domovinskog pokreta nastavit će funkcionirati s deset članova na ostvarenju naše ideje o rušenju duopola i duboke države, o vraćanju hrvatske države narodu i ujedinjenju srodnih političkih snaga. [[Milan Vrkljan]], čovjek bez izbornog legitimiteta i talac [[Vili Beroš|Vilija Beroša]], već duže vrijeme u dogovoru s vrhom [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] priprema udar na DP, a [[Karolina Vidović-Krišto]] je tek kolateralna žrtva, koju je vješto izmanipulirao. Nadamo se da Milan Vrkljan i [[Karolina Vidović Krišto|Vidović Krišto]] neće postati prvi žetončići [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]]. Želimo im svu sreću u budućem političkom i osobnom životu. Ako imamo isti cilj i dobre namjere, putevi će nam se opet spojiti.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Karolina Vidović Krišto i Milan Vrkljan objavili da odlaze iz stranke Miroslava Škore: “Valjda neće postati prvi žetončići HDZ-a” |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/raspada-se-domovinski-pokret/?meta_refresh=true]/ |date=2021-01-05 |accessdate=2021-01-20}}</ref>}} Nakon ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika stranke u srpnju 2021., i novonastalih napetosti u stranci, Vesna Vučemilović napušta stranku. Time stranci ostaju samo 9 mandata u Saboru, u usporedbi s prvotnih 12 (16 računajući Hrvatske suvereniste, a s kojima se suradnja raspala). ===Od ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta do njegovog izlaza iz stranke=== '''Ostavka Miroslava Škore na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta i proizašli unutarstranački sukobi''' Dana [[20. srpnja]] [[2021.]] [[Miroslav Škoro]] je iznanada dao ostavku na mjesto predsjednika Domovinslog pokreta. Od tada stranku vodi [[Mario Radić]] kao vršitelj dužnosti predsjednika.<ref>{{Citiranje weba |title=Miroslav Škoro iznenada objavio: Povlačim se sa svih dužnosti u Domovinskom pokretu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/skoro-podnio-neopozivu-ostavku-na-duznost-predsjednika-domovinskog-pokreta-te-na-sve-ostale-duznosti-1509499 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Od tada su u stranci izbili teški unutarstranački sukobi, a [[Vesna Vučemilović]], sestra Miroslava Škore, napustila je stranku.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-07-29 |title=Jutarnji list - Vesna Vučemilović zatražila hitnu ispisnicu iz Domovinskog pokreta! |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vesna-vucemilovic-zatrazila-hitnu-ispisnicu-iz-domovinskog-pokreta-15091509 |access-date=2021-08-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Iako je Škoro dao svoje razloge ostavke, mnogi su sumnnjali u te razloge. Mnogi mediji su novonastalu situaciju povezali s [[Živi zid (organizacija)|Živim zidom]], gdje je sukob između [[Ivan Pernar|Ivana Pernara]] i [[Ivan Vilibor Sinčić|Ivana Vilibora Sinčića]] doveo do raskola i posrnuća stranke, koja je na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnim izborima 2020.]] ostala bez mandata u [[Hrvatski sabor|Saboru]]. Tijekom kolovoza [[2021.]] unutarstranački sukobi su se nastavili, te je došlo do sve većeg udaljavanja Škore od vodstva Domovinskog pokreta. Tako su neki članovi DP-a stali na stranu Škore, a mnogi su stali na stranu vodstva DP-a. Tako se unutarstranački sukob u stranci razjasnio na dvije struje: Škorinu struju i struju vodstva DP-a. U međuvremenu je protiv Škore pokrenut stegoni postupak,<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-11 |title=Domovinski pokret pokreće stegovni postupak protiv Škore! |url=https://hr.n1info.com/vijesti/domovinski-pokret-pokrece-stegovni-postupak-protiv-skore/ |access-date=2021-08-19 |website=N1 |language=hr}}</ref> a [[Robert Pauletić]], još jedan istaknuti član stranke, napustio je Domovinski pokret.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-11 |title=Jutarnji list - I Robert Pauletić izašao iz DP-a: ‘Adio! Pitanje je koliko će desnici trebati da se oporavi od ovog debakla‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/i-robert-pauletic-izasao-iz-dp-a-adio-pitanje-je-koliko-ce-desnici-trebati-da-se-oporavi-od-ovog-debakla-15094307 |access-date=2021-08-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Dana [[16. kolovoza]] [[2021.]] Škoro je u intervjuu za [[Nova TV|Novu TV]] izjavio da je dao ostavku "jer je mislio da čini nešto dobro, ali određeni pojedinci to ugledali kao svoju prigodu".<ref>{{Citiranje weba |title=Škoro otkrio zašto je podnio ostavku i što se toga dana događalo; evo što je poručio dojučerašnjim bliskim suradnicima |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/skoro-otkrio-zasto-je-podnio-ostavku-evo-sto-je-porucio-dojucerasnjim-bliskim-suradnicima-20210816 |access-date=2021-08-19 |website=tportal.hr}}</ref> '''Izlazak Miroslava Škore iz stranke''' Dana [[19. kolovoza]] [[2021.]], [[Miroslav Škoro]], osnivač i prvi predsjednik Domovinskog pokreta, napustio je stranku.<ref>{{Citiranje weba |title=Škoro napustio Domovinski pokret, suparnicima poručio: 'Svatko će odgovarati za svoje' |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/skoro-da-sam-znao-tko-sjedi-u-mojoj-kuci-podnio-bih-ostavku-i-prije-1516687 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Time su stranci ostala samo 8 mandata od prijašnjih 12 (16 u koaliciji s Hrvatskim Suverenistima, koja se prethodno bila raspala). === Nakon izlaza Miroslava Škore iz stranke === Dana [[21. kolovoza]] [[2021.]] Škoro je potvrdio da je zatražio ispisnicu iz Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-21 |title=Jutarnji list - Miroslav Škoro za Jutarnji potvrdio: ‘Istina je, zatražio sam ispisnicu iz Domovinskog pokreta‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/miroslav-skoro-za-jutarnji-potvrdio-istina-je-zatrazio-sam-ispisnicu-iz-domovinskog-pokreta-15096403 |access-date=2021-09-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Nakon izlaza Škore iz stranke, rejting stranke je u Crobarometru pao na 5%.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-25 |title=HDZ ostaje najpopularnija hrvatska stranka. Najveći rival više im nije SDP. Platforma MOŽEMO! sve je popularnija |url=https://www.novilist.hr/novosti/hdz-ostaje-najpopularnija-hrvatska-stranka-najveci-rival-vise-im-nije-sdp-platforma-mozemo-sve-je-popularnija/ |access-date=2021-09-09 |website=Novi list |language=en}}</ref> Škoro i [[Vesna Vučemilović]] su u rujnu 2021. godine potvrdili da ulaze u saborski Klub zastupnika [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskih suverenista]] (koji su za parlamentarne izbore bili u koaliciji s Domovinskim pokretom), čime se članstvo toga kluba zastupnika povećalo s 4 na 6.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-09-08 |title=Miroslav Škoro potvrdio: "Da, ulazim u klub Suverenista u Saboru!" |url=https://hr.n1info.com/vijesti/miroslav-skoro-potvrdio-da-ulazim-u-klub-suverenista-u-saboru/ |access-date=2021-09-09 |website=N1 |language=hr}}</ref> Također u rujnu 2021. godine ponovno je objavljeno da će doći do ujedinjenja Domovinskog pokreta i stranke [[Blok za Hrvatsku]], na čelu koje je [[Zlatko Hasanbegović]].<ref>{{Citiranje weba |title=Hasanbegovićeva stranka ujedinjuje se s Domovinskim pokretom |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/hasanbegoviceva-stranka-ujedinjuje-se-s-domovinskim-pokretom-1520862 |access-date=2021-09-09 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Prethodno takvo ujedinjenje 2020. godine nije se dogodilo. Dana [[9. listopada]] [[2021.]] godine [[Ivan Penava]] postao je novi predsjednik Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |title=Ivan Penava izabran za novog predsjednika Domovinskog pokreta |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/postaje-li-ivan-penava-danas-novi-predsjednik-domovinskog-pokreta-1529505 |access-date=2021-10-09 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> == Predsjednici stranke == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan=2|Br. ! colspan="2"| Ime ! Trajanje mandata |- ! 1. ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| | [[Miroslav Škoro]] ||[[Datoteka:Miroslav Škoro (portrait).jpg|80px]] || [[29. veljače]] [[2020.]] – [[20. srpnja]] [[2021.]] |- ! ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| |[[Mario Radić]] (v.d.)||||[[20. srpnja]] [[2021.]] – [[9. listopada]] [[2021.]] |- !2. ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| |[[Ivan Penava]]||||[[9. listopada]] [[2021.]] – |} == Izbori == === Izbori za Hrvatski sabor === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Izbori ! Broj birača ! % ! Broj zastupnika<br>u saboru ! Promjena ! Dio Vlade? |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]] | 181.493 | 10,89 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|16|151|hex=#9370db}}</center> |{{rast}} 16 | {{Ne|Oporba}} |} === Domovinski odbor === Glavno tijelo unutar Domovinskog pokreta je Domovinski odbor, koji se kod osnutka stranke sastojao od 18 članova: #Miroslav Škoro – predsjednik stranke, hrvatski političar, poduzetnik, ekonomist i glazbenik #Anita Freimann – profesorica na Ekonomskom fakultetu u [[Osijek]]u, doktorica sreće #Ivan Krpan – liječnik psihijatar, uža specijalizacija socijalne psihijatrije #[[Igor Peternel]] – politički komentator i predavač na sveučilištu u [[Karlovac|Karlovcu]] #[[Zvonimir Lovrić]] – umirovljeni pročelnik Zavoda za traumatologiju KB Dubrava, [[hrvatski branitelji|hrvatski branitelj]] #Ante Rončević – pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta Sjever, [[dragovoljci Domovinskog rata|dragovoljac]] [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] #Ivan Šušnjar – predavač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu #Milan Vrkljan – predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Zavoda "Mladen Sekso" [[KBC Sestre milosrdnice]], predsjednik [[Hrvatsko endokrinološko društvo|Hrvatskog endokrinološkog društva]] i Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za strategiju liječenja [[dijabetes]]a, utemeljitelj i prvi zapovjednik ratnog saniteta 119. brigade HV (kasnije 9. GBR) #[[Vesna Vučemilović]] – ekonomistica s dugim iskustvom u vođenju marketinških agencija #Dinko Škegro – internist, KB Merkur #Nikola Grabovac – vinar, agronom i poduzetnik iz [[Imotski|Imotskog]], doktorand #Mario Radić – poduzetnik, suvlasnik i predsjednik NO Pevexa #Marin Topić – poduzetnik, umjetnički i ratni fotograf #Josip Jović – novinar, publicist, kolumnist [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] #Miljenko Ćurić – poduzetnik i Škorin estradni menadžer #[[Stipo Mlinarić Ćipe]] – legendarni branitelj [[Vukovar]]a, pripadnik [[Turbo vod]]a s [[Trpinjska cesta|Trpinjske ceste]] #[[Vedran Mlikota]] – poznati glumac #Ivo Enjingi – poznati vinar Među članovima Domovinskog odbora deset je doktora znanosti (više od polovine članova odbora), od čega pet doktora ekonomije. Više sveučilišnih profesora, poduzetnika, znanstvenika, umjetnika, liječnika, hrvatskih branitelja. Članovi odbora dosad nisu bili aktivni u politici. === Povjerenici stranke === * [[Istarska županija]] - Romina Ališić Crnokrak * [[Primorsko-goranska županija]] - [[Carla Konta]]<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/blog/Dobrovic_i_Konta_Adaptacija_Mariscine_iz_centra_za_smece_u_reciklazni_centar/225 Dobrović i Konta: Adaptacija Marišćine iz centra za smeće u reciklažni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217034221/https://www.domovinskipokret.hr/blog/Dobrovic_i_Konta_Adaptacija_Mariscine_iz_centra_za_smece_u_reciklazni_centar/225 |date=17. veljače 2021. }}, objavljeno 1. rujna 2020.<br>''"Stručnjak Domovinskog pokreta za zaštitu okoliša dr. sc. Slaven Dobrović i povjerenica za Primorsko-goransku županiju dr. sc. Carla Konta izdali su zajedničko priopćenje..."''</ref> * Bjelovarsko-bilogorska županija - [[Marin Deškin]] * Koprivničko-križevačka županija - Karlo Posavec * [[Splitsko-dalmatinska županija]] - [[Nikola Grabovac]] * Dubrovačko-neretvanska županija - Domagoj Franić * Šibensko-kninska županija - Zvonko Pešić == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.domovinskipokret.hr Službena stranica – domovinskipokret.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200229212356/https://www.domovinskipokret.hr/ |date=29. veljače 2020. }} * [https://m.facebook.com/domovinskipokret/ Facebook - Domovinski pokret] {{Stranke 10. saziva Sabora}} [[Kategorija:Domovinski pokret|*]] 3e9egikt5sczci7plt46d2gxy5q0t2x 6436440 6436439 2022-08-02T14:09:11Z Domi7119 278488 wikitext text/x-wiki {{Infookvir politička stranka |ime = Domovinski pokret |izvorno ime = Domovinski pokret |logo = Domovinski Pokret logo.svg |veličina = 200px |logo opis = logotip |predsjednik = [[Ivan Penava]] |glavni tajnik = Daniel Spajić, |dužnosnik1 titula = Zamjenik predsjednika i politički tajnik |dužnosnik1 ime = [[Mario Radić]] |dužnosnik2 titula = Tajnik za mlade |dužnosnik2 ime = Maja Dragašević |dužnosnik3 titula = Predsjednik Kluba zastupnika i međunarodni tajnik<br> |dužnosnik3 ime = [[Stephen Nikola Bartulica]]<br> |dužnosnik4 titula = Tajnik za mlade |dužnosnik4 ime = [[Maja Dragašević]] |slogan = |osnovana = [[29. veljače]] [[2020.]]<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/o-nama O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200229212426/https://www.domovinskipokret.hr/o-nama |date=29. veljače 2020. }}</ref> |raspuštena = |sastavljena od = |izdvojena iz = |prethodnica = |spojena s = |nasljednica = |sjedište = Vlaška ulica 81F, [[Zagreb]]<ref>[https://registri.uprava.hr/#!stranke/ogcBAAEAAAEAAAABRG9tb3ZpbnNraSBwb2tyZfQAAAAAAAAAAAEBAXJlZ0Jyb2pTdHJhbmvlAgA Domovinski pokret], www.registri.uprava.hr</ref> |država = {{ZD+X/H|HRV}} |glasilo = |sestrinska stranka = |podmladak = |studentsko krilo = |broj članova = 12.000<ref>Facebook profil ''Domovinskog pokreta'': [https://www.facebook.com/MiroslavSkoroofficial], video objavljen 10. svibnja 2021.</ref> |broj članova godina = [[2021.]] |ideologija = [[konzervativizam]]<br>[[demokršćanstvo]]<br>[[domoljublje]]<br>[[hrvatski nacionalizam]] |položaj = [[Desnica]] |nacionalna skupina = [[Hrvatski suverenisti (koalicija)|Hrvatski suverenisti]] |međunarodna skupina = [[Europski kršćanski politički pokret]] |europski parlament skupina = [[Europski konzervativci i reformisti]] |tijelo1 = [[Hrvatski sabor]] |tijelo1 zastupljenost = {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|151}} |tijelo2 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo3 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |tijelo4 zastupljenost = <!-- {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|0}} --> |boje = |zastava = |službena stranica = https://www.domovinskipokret.hr/ |napomena = }} '''Domovinski pokret''' (skraćeno '''DP''') [[hrvatska]] je [[politička stranka]] [[Desni centar|desnog centra]], a koju je [[29. veljače]] [[2020.]] godine utemeljio hrvatski pjevač, a potom političar i ekonomist [[Miroslav Škoro]]. Stranka je utemeljena pod punim imenom '''Domovinski pokret Miroslava Škore''', no iz istoga je na prvom stranačkom Općem saboru, dana [[6. veljače]] [[2021.]] godine, izbačen sufiks imena i prezimena jednog od osnivača i predsjednika Škore.<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/blog/Odrzan_Opci_sabor_Domovinskog_pokreta__Radic_izabran_za_zamjenika_predsjednika/370 Održan Opći sabor Domovinskog pokreta, Radić izabran za zamjenika predsjednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304055828/https://www.domovinskipokret.hr/blog/Odrzan_Opci_sabor_Domovinskog_pokreta__Radic_izabran_za_zamjenika_predsjednika/370 |date=4. ožujka 2021. }} pristupljeno 6. veljače 2021.</ref> == O stranci == === Temeljne vrijednosti === * hrvatski nacionalni interesi i domoljublje * jednakost građana pred zakonom i tijelima državne uprave i samouprave * poštovanje i zaštita tradicionalnih obiteljskih vrijednosti i života od začeća * sloboda vjeroispovijesti i pravo na javna svjedočenja vlastite vjere * promicanje nacionalnog ponosa, zaštita privatnog vlasništva i slobodnog poduzetništva * zaštita prirode i biološke raznolikosti * poticanje kreativnosti i poštovanje prava znanstvenika na slobodno istraživanje, bez političkog nametanja * poštovanje prava građana na slobodno izražavanje mišljenja i uvjerenja * zalaganje za jednak odnos prema svim totalitarnim režimima, sukladno uobičajenoj svjetskoj i europskoj demokratskoj te zakonodavnoj praksi. === Program === Domovinski pokret zalaže se za:<ref>Index: [https://www.index.hr/vijesti/clanak/skoro-predstavio-svoj-program-zato-sto-svoje-volim/2189287.aspx ''Škoro predstavio svoj program "Zato što svoje volim"''], index.hr, 10. lipnja 2020., pristupljeno 24. prosinca 2021.</ref> #smanjenje udjela proračunske potrošnje u BDP-u za jedan postotak u svakoj godini mandata i na taj način bi 15 milijardi kuna ostalo u privatnom sektoru #promjenu načina izbora Glavnog državnog odvjetnika kao i rada i ustroja Državnog odvjetništva, i to kroz osnivanje Odjela za ratne zločine, snažniju zaštitu blokiranih građana i nemilosrdnu i učinkovitu borbu protiv rak rana našega društva, a to su korupcija, ratno profiterstvo, privatizacijski i gospodarski kriminal, klijentelizam i nepotizam #decentralizaciju i značajno smanjenje broja ministarstava, reformu i teritorijalni preustroj javne uprave, te ostvarenje ekonomski održivog sustava koji pridonosi načelima dobre vladavine #izmjenu izbornoga zakonodavstva, koja podrazumijeva izmjenu granica izbornih jedinica i broja preferencijalnih zastupnika s obzirom na broj birača, te uvođenje elektroničkog glasovanja, kao i zabranu "pretrčavanja žetončića" u Hrvatskom saboru #revitalizaciju ruralnih područja kroz izgradnju infrastrukture i poticane stanogradnje i razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava #digitalizaciju javnog sustava i gospodarstva, cjelovito informatičko i podatkovno integriranje istog, te zaštitu građana od cyber-kriminala #reformu sustava zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja koja mora povećati kvalitetu zdravstvene zaštite i dugoročnu ekonomsku održivost tih sustava #stvaranje održivog modela samodostatnosti u proizvodnji hrane, povezivanje proizvođača, državnih otkupnih stanica, a u prvom redu cilj nam je, kroz porezne olakšice staviti domaći proizvod na police svih opskrbnih lanaca #za smanjenje poreza i parafiskalnih nameta, kao i represije poreznog sustava i državnog inspektorata prema građanima, gospodarstvu ip oduzetništvu, te za povećanje njihove savjetodavne uloge #osnivanje državnog fonda za demografiju koji će pomagati obiteljima s troje i više djece i štititi primanja žena na rodiljnom dopustu, ali i dati dodatak na mirovinu svim majkama #sustav odgoja i obrazovanja koji se mora temeljiti na dobrim iskustvima hrvatskog školstva, ali i korištenju pozitivnih iskustava zemalja koje prednjače u kvaliteti obrazovanja #za slobodu znanstvenog, istraživačkog i izumiteljskog rada, ali i za uključivanje znanstvene zajednice u svekoliki tehnološki, ekonomski i društveni razvoj #za daljnji razvoj vlastitog programa proizvodnje oružja, borbenih vozila i plovila za potrebe Hrvatske vojske i jačanje gospodarskih i izvoznih potencijala #za posebnu brigu o blagostanju, zdravlju i dostojanstvu svih hrvatskih građana, a to znači minimalnu plaću od 5.000,00 kn neto,dostojanstven život u mirovini - kroz povećanje mirovine i postupno uvođenje dodataka, kao što je dodatak na mirovinu svim majkama #posebnu brigu o dostojanstvu hrvatskih branitelja, rješavanje pitanja nestalih, plaćanja odšteta zarobljenicima srpskih koncentracijskih logora, te jasne uvjete Srbiji glede ulaska u Europsku uniju, povratku opljačkanih kulturnih dobara i arhivske građe i rješavanju spornih graničnih problema #afirmaciju i olakšavanje provedbe referenduma kao neotuđive izborne volje naroda #cjelovitije uključivanje hrvatskog iseljeništva u gospodarski, kulturni i svekoliki razvoj hrvatske države #dostupniji [[šport]] stanovništvu, prvenstveno mladima, kroz financijske olakšice, besplatne liječničke preglede i veću dostupnost športske infrastrukture u svim dijelovima RH. == Povijest == === Osnivanje stranke === Domovinski pokret osnovan je [[29. veljače]] [[2020.]] godine u [[zagreb]]ačkom [[hotel]]u Panorama. Na osnivačkoj skupštini bilo je prisutno 175 članova, uglavnom novih osoba u političkim vodama. === Stranka prije parlamentarnih izbora 2020. === '''Parlamentarni izbori 2020.''' Dana 11. svibnja [[2020.]] godine Miroslav Škoro objavio je da je sklopljen koalicijski sporazum sa strankom [[Hrvatski suverenisti]] u sklopu zajedničkog izlaska na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarne izbore 2020.]] godine. Otprije je poznato da se sporazumu priključio i [[Zlatko Hasanbegović|Hasanbegovićev]] [[Blok za Hrvatsku]]. Dana 18. svibnja [[2020.]] godine postalo je jasno da će stranka [[Most]] na izbore ići sama, a ne u koaliciji s Domovinskim pokretom na što je [[Miroslav Škoro|Škoro]] ustvrdio: ''Ako je ovo Mostova konačna odluka, mogu je ovjeriti kod javnog bilježnika, nek' bude vjerodostojno!''.<ref> [https://www.index.hr/vijesti/clanak/most-ide-sam-na-izbore-skoro-neka-to-ovjere-kod-javnog-biljeznika/2183628.aspx Most ide sam na izbore. Škoro: Nek' to ovjere kod javnog bilježnika!]; index.hr, 17. svibnja 2020., pristupljeno 18. svibnja 2020.</ref> Unatoč propasti pregovora s Mostom, Škoro je nastavljao okupljati stranke, udruge i pojedince od centra do desnice. Dana [[27. svibnja]] pridružile su mu se novinarka [[Karolina Vidović Krišto]], te znanstvenica i [[Hrvatski branitelji|braniteljica]] [[Ljiljana Zmijanović]].<ref>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/tri-prekrasne-dame-u-skorinim-redovima-domovinskom-pokretu-pridruzuju-se-karolina-vidovic-kristo-ljiljana-zmijanovic-i-marijana-petir-foto-20200527 Tri prekrasne dame u Škorinim redovima: Domovinskom pokretu pridružuju se Karolina Vidović Krišto, Ljiljana Zmijanović i - Marijana Petir?], www.tportal.hr, objavljeno 27. svibnja 2020.</ref> Dana 28. svibnja pridružila mu se i centristička [[Stranka umirovljenika]] na čelu s Lazarom Grujićem.<ref>[https://www.net.hr/danas/hrvatska/grujiceva-stranka-umirovljenika-se-priklonila-miroslavu-skori-zajedno-izlaze-na-parlamentarne-izbore/amp/ Grujićeva Stranka umurovljenika se priklonila Miroslavu Škori, zajedno izlazr na parlamentarne izbore], www.net.hr, objavljeno 28. svibnja 2020.</ref> Domovinski pokret na te [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj|parlamentarne izbore]] izašao je u svih 10 izbornih jedinica, dok su u 11. izbornoj jedinici podržali neovisnu listu [[Željko Glasnović|Željka Glasnovića]]. Sam predsjednik [[Miroslav Škoro]] bio je na vodećem mjestu u 2. izbornoj jedinici, što je objasnio time da je tamo dobio najviše glasova na predsjedničkim izborima.<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/miroslav-skoro-ipak-ide-u-drugu-izbornu-jedinicu-pogledajte-tko-ce-mu-sve-tamo-konkurirati-10396366 Miroslav Škoro ipak ide u drugu izbornu jedinicu? Pogledajte tko će mu sve tamo konkurirati], www.jutarnji.hr, objavljeno 12. lipnja 2020., autor:Jutarnji.hr, pristupljeno 18. lipnja 2020.</ref> Nositelji lista bili su Zlatko Hasanbegović, Miroslav Škoro, Davor Dretar, Vesna Vučemilović, [[Ivan Penava]], Stjepo Bartulica, Slaven Dobrović, Carla Konta, [[Hrvoje Zekanović]] i [[Ruža Tomašić]]. Zastupnici koalicije okupljene oko Domovinskog pokreta su: # izborna jedinica: [[Zlatko Hasanbegović]] (DP) # izborna jedinica: [[Miroslav Škoro]] (DP), [[Milan Vrkljan]] (DP) # izborna jedinica: [[Davor Dretar]] (DP) # izborna jedinica: [[Vesna Vučemilović]] (DP), [[Krešimir Bubalo]] (DP), [[Mario Radić]] (DP) # izborna jedinica: [[Ivan Penava]] (DP), [[Marijan Pavliček]] (HS), [[Ružica Vukovac]] (DP) # izborna jedinica: [[Stjepo Bartulica]] (DP), [[Željko Sačić]] (HS) # izborna jedinica: [[Ante Prkačin]] (DP) # izborna jedinica: nitko (postotak 4,83% – nositeljica liste [[Carla Konta]] (DP) # izborna jedinica: [[Hrvoje Zekanović]] (HS), [[Karolina Vidović-Krišto]] (nez.) # izborna jedinica: [[Ruža Tomašić]] (HS) Koalicija okupljena oko Domovinskog pokreta osvojila je ukupno 16 mandata, od čega članovima Pokreta pripada čak 12 mandata, a preostala 4 pripadaju [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskim suverenistima]]. '''Napomena:''' Umjesto tri izabrana zastupnika u Sabor su otišli zamjenici, pa je tako Krešimira Bubala zamijenio [[Stipo Mlinarić Ćipe]], Marija Radića Daniel Spajić, a Ružu Tomašić Marko Milanović Litre.<ref>[https://www.sabor.hr/radna-tijela/odbori-i-povjerenstva/izvjesce-o-provedenim-izborima-za-zastupnike-u-hrvatski-sabor Izvješće Mandatno-imunitetnog povjerenstva o provedenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor], 22. srpnja 2020., sabor.hr, pristupljeno 9. kolovoza 2020.</ref> === Od parlamentarnih izbora do ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta === '''Prvi pokušaj ujedinjenja s Blokom za Hrvatsku''' Dana [[16. srpnja]] [[2020.]] godine objavljeno je kako će se Domovinski pokret ujediniti s [[Blok za Hrvatsku|Blokom za Hrvatsku]], kome je predsjednik bio (i još uvijek je) [[Zlatko Hasanbegović]]. Svi članovi Bloka, koji bi to htjeli prešli bi u Domovinski pokret, koji bi tim ujedinjenjem dobio mjesto u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, a time bi i Hasanbegović bio koordinator Domovinskog pokreta za Zagreb i kandidat Domovinskog pokreta za gradonačelnika Zagreba na lokalnim izborima 2021.<ref>{{Citiranje weba |date=2020-07-16 |title=Hasanbegović gasi stranku i ulazi u Domovinski pokret. Škorina stranka planira politički rebrending |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/hasanbegovic-gasi-stranku-i-ulazi-u-domovinski-pokret-skorina-stranka-planira-politicki-rebrending/ |access-date=2021-08-19 |website=Novi list |language=en}}</ref> Kasnije se ispostavilo da do ujedinjenja nije došlo,<ref>{{Citiranje weba |url=https://registri.uprava.hr/#!stranka-detalji/vQcBAAEBAAECAfLLegABQmxvayB6YSBIcnZhdHNr9QAAAAAB0gUAAAABAQFyZWdCcm9qU3RyYW5r5QIA |title=Blok za Hrvatsku |access-date=2021-08-19 |website=registri.uprava.hr}}</ref> a kandidat za gradonačelnika Zagreba 2021. je bio sam [[Miroslav Škoro]], koji je ušao u drugi krug protiv [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] iz stranke [[Možemo!]], ali je onamo doživio težak poraz.<ref name="#1">{{Citiranje weba |title=Škoro čestitao Tomaševiću: 'Mi predstavljamo svjetlo kršćanstva i konzervatizma u Hrvatskoj' |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/miroslav-skoro-cestitam-tomasevicu-zapljescimo-novom-gradonacelniku-zagreba-1496615 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> '''Raspad koalicije s Hrvatskim suverenistima''' Dana [[15. rujna]] [[2020.]] godine objavljeno je kako su [[Hrvatski suverenisti]] odlučili kako će se razići za Domovinskim pokretom. Kao razlog su naveli kaos u Domovinskom pokretu, odnosno da se Domovinski pokret "pogubio" i da "oni ne žele biti dio te priče", te da su se "zbog toga odlučili distancirati". Kao razlog su još naveli da ih smeta što se Domovinski pokret želi udaljiti od desnice, jer je Domovinski pokret tada pokušao sa sebe skinuti sintagmu ekstreme desnice i pomaknuti se prema centru.<ref>{{Citiranje weba |last=Džemidžić |first=Edwin Nicky |date=2020-09-15 |title=Raspad na desnici? Suverenisti se žele odmaknuti od Domovinskog pokreta: Škoro se pogubio, rejting mu opada |url=https://www.7dnevno.hr/vijesti/hrvatska/raspad-na-desnici-suverenisti-se-zele-odmaknuti-od-domovinskog-pokreta-skoro-se-pogubio-rejting-mu-opada/ |access-date=2021-08-19 |website=7dnevno |language=hr}}</ref> [[Hrvatski suverenisti]] su ujedno imali i svoj vlastiti klub zastupnika od samog početka parlamentarnog djelovanja, a ne zajednički s Domovinskim pokretom, a što je ujedno bilo predviđeno ugovorom u suradnji tih dviju stranaka. ''' Lokalni izbori 2021.''' Na lokalnim izborima 2021. godine Domovinski pokret je osvojio vlast u [[Vukovar]]u, s [[Ivan Penava|Ivanom Penavom]] kao gradonačelnikom Vukovara.<ref>{{Citiranje weba |title=Penava obranio mjesto gradonačelnika Vukovara |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/dip-u-vukovaru-penava-u-prednosti-pred-mazarom-1960398 |access-date=2021-08-19 |website=Hrvatska radiotelevizija}}</ref> Ipak najveća medijska praćenost je bila u [[Zagreb]]u, gdje je [[Miroslav Škoro]] bio kandidat za gradonačelnika Zagreba u drugom krugu protiv [[Tomislav Tomašević|Tomislava Tomaševića]] iz [[Možemo!]].<ref>{{Citiranje weba |date=2021-05-16 |title=Slobodna Dalmacija - Škoro ide u drugi krug na megdan Tomaševiću: ‘To nije ni zeleno ni lijevo, to je ekstremno lijevo i to mora biti zaustavljeno, tako mi Bog pomogao‘ |url=https://slobodnadalmacija.hr/izbori-2021/u-zagrebu-preokret-skoro-prestigao-jelenu-pavicic-vukicevic-ako-ovako-ostane-on-ide-u-drugi-krug-na-megdan-tomasevicu-1099284 |access-date=2021-08-19 |website=slobodnadalmacija.hr |language=hr-hr}}</ref> Škoro je u drugom krugu doživio težak poraz.<ref name="#1"/> U nekim je županijama Domovinski pokret dobio mjesta u županijskoj skupštini. U [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]] ista nije sastavljena dva puta.<ref>{{Citiranje weba |title=Propao i treći pokušaj konstituiranja Skupštine Splitsko-dalmatinske županije |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/propao-i-treci-pokusaj-konstituiranja-skupstine-splitsko-dalmatinske-zupanije-1508680 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Treći, ujedno i posljednji pokušaj sastavljanja skupštine dogodio se u kolovozu 2021. 3 zastupnika DP-a su bila ključna da bi HDZ i HGS mogli sastaviti većinu. Od toga, 2 zastupnika su ušla u koaliciju koja je postala vladajuća, a jedan od njih [[Mate Šimundić]], postao je predsjednik novosastavljene skupštine, a drugi je [[Marko Žaja]].<ref>{{Citiranje weba |title=U trećem pokušaju konstituirana Skupština SDŽ: Mate Šimundić (DP) novi je predsjednik |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-trecem-pokusaju-konstituirana-skupstina-sdz-mate-simundic-dp-novi-je-predsjednik-1515795 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref>Nakon toga je oporbeni zastupnik DP-a, [[Nikola Grabovac]] ustvrdio da su obojica izbačeni iz Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |last=Jakšić |first=D. D. / Foto: Igor |title=Totalni raskol u Domovinskom pokretu. Šimundić i Žaja su izbačeni, Grabovac: “Oni su pristali na takav izbor” |url=https://www.dalmacijadanas.hr/totalni-raskol-u-domovinskom-pokretu-simundic-i-zaja-su-izbaceni-grabovac-oni-su-pristali-na-takav-izbor/ |access-date=2021-08-19 |website=Dalmacija danas – obala, otoci, Zagora. Najnovije vijesti iz Dalmacije. |language=hr}}</ref> Kasnije je potvđeno da je nad Šimundićem pokrenut stegovni postupak.<ref>{{Citiranje weba |title=DP: Protiv Šimundića pokreće se stegovni postupak |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dp-protiv-simundica-pokrece-se-stegovni-postupak-1516206 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> '''Izlazak saborskih zastupnika iz stranke''' Početkom [[2021.]] godine, dotadašnji saborski zastupnik [[Milan Vrkljan]] te nezavisna zastupnica u Klubu [[Domovinski Pokret|Domovinskog Pokreta]] [[Karolina Vidović-Krišto]] izlaze iz stranke te daljnji politički rad nastavljaju kao nezavisni zastupnici. Sam čin izlaska iz stranke komentirao je [[Milan Vrkljan]] na svom [[Facebook]] profilu: {{Citat|Nažalost, duboka država je ponovno djelovala, tako da smo [[Karolina Vidović Krišto]] i ja bili primorani napustiti Klub zastupnika [[Domovinski Pokret|Domovinskog pokreta]]. Razlika u pogledima [[Karolina Vidović-Krišto|Karoline Vidović Krišto]] i mene s jedne, te [[Miroslav Škoro|Miroslava Škore]] i [[Mario Radić|Marija Radića]] s druge strane, je u tome da mi smatramo da su potrebne korjenite političke promjene u hrvatskom društvu, te da tim promjenama mora biti podređen cjelokupni politički rad. Te promjene su moguće ukoliko se stvori jaka politička opcija, vjerodostojna u svom političkom djelovanju, bez ikakvih trgovačko-nagodbenjačkih motiva. Zbog djelovanja na istinskim promjenama u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Karolina Vidović Krišto|Vidović Krišto]] i ja smo već nekoliko mjeseci izloženi različitim pritiscima i spletkarenjima unutar Domovinskog pokreta kako bi nas se ušutkalo i spriječilo u političkom radu. U više sam navrata u razgovoru s [[Miroslav Škoro|Miroslavom Škorom]], i na ovom mjestu isticao minimum političkih standarda ispod kojih osobno neću ići. Mi ćemo nastaviti svoje političko djelovanje, a osnovni politički motiv jest stvaranje socijalne i pravedne hrvatske države, države funkcionalne vladavine prava u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom. Bivšim kolegama u klubu [[Domovinski Pokret|Domovinskog pokreta]] želimo sve najbolje u osobnom i političkom životu. O svim detaljima [[Karolina Vidović Krišto]] i ja javnost ćemo obavijestiti na konferenciji za medije, o kojoj ćemo vas pravodobno obavijestiti}} Nedugo nakon toga, na [[Facebook]] profilu stranke osvanula je objava kojom se osvrću na odlazak nekolicine zastupnika iz stranke: {{Citat|Saborski zastupnik [[Milan Vrkljan]] i nezavisna zastupnica [[Karolina Vidović Krišto]] odlučili su napustiti Klub zastupnika Domovinskog pokreta, a o tome su javnost, vodstvo Domovinskog pokreta i sve druge članove Kluba obavijestili putem objave na Facebooku. Klub zastupnika Domovinskog pokreta nastavit će funkcionirati s deset članova na ostvarenju naše ideje o rušenju duopola i duboke države, o vraćanju hrvatske države narodu i ujedinjenju srodnih političkih snaga. [[Milan Vrkljan]], čovjek bez izbornog legitimiteta i talac [[Vili Beroš|Vilija Beroša]], već duže vrijeme u dogovoru s vrhom [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] priprema udar na DP, a [[Karolina Vidović-Krišto]] je tek kolateralna žrtva, koju je vješto izmanipulirao. Nadamo se da Milan Vrkljan i [[Karolina Vidović Krišto|Vidović Krišto]] neće postati prvi žetončići [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]]. Želimo im svu sreću u budućem političkom i osobnom životu. Ako imamo isti cilj i dobre namjere, putevi će nam se opet spojiti.<ref>{{Citiranje časopisa |title=Karolina Vidović Krišto i Milan Vrkljan objavili da odlaze iz stranke Miroslava Škore: “Valjda neće postati prvi žetončići HDZ-a” |url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/raspada-se-domovinski-pokret/?meta_refresh=true]/ |date=2021-01-05 |accessdate=2021-01-20}}</ref>}} Nakon ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika stranke u srpnju 2021., i novonastalih napetosti u stranci, Vesna Vučemilović napušta stranku. Time stranci ostaju samo 9 mandata u Saboru, u usporedbi s prvotnih 12 (16 računajući Hrvatske suvereniste, a s kojima se suradnja raspala). ===Od ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta do njegovog izlaza iz stranke=== '''Ostavka Miroslava Škore na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta i proizašli unutarstranački sukobi''' Dana [[20. srpnja]] [[2021.]] [[Miroslav Škoro]] je iznanada dao ostavku na mjesto predsjednika Domovinslog pokreta. Od tada stranku vodi [[Mario Radić]] kao vršitelj dužnosti predsjednika.<ref>{{Citiranje weba |title=Miroslav Škoro iznenada objavio: Povlačim se sa svih dužnosti u Domovinskom pokretu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/skoro-podnio-neopozivu-ostavku-na-duznost-predsjednika-domovinskog-pokreta-te-na-sve-ostale-duznosti-1509499 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Od tada su u stranci izbili teški unutarstranački sukobi, a [[Vesna Vučemilović]], sestra Miroslava Škore, napustila je stranku.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-07-29 |title=Jutarnji list - Vesna Vučemilović zatražila hitnu ispisnicu iz Domovinskog pokreta! |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vesna-vucemilovic-zatrazila-hitnu-ispisnicu-iz-domovinskog-pokreta-15091509 |access-date=2021-08-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Iako je Škoro dao svoje razloge ostavke, mnogi su sumnnjali u te razloge. Mnogi mediji su novonastalu situaciju povezali s [[Živi zid (organizacija)|Živim zidom]], gdje je sukob između [[Ivan Pernar|Ivana Pernara]] i [[Ivan Vilibor Sinčić|Ivana Vilibora Sinčića]] doveo do raskola i posrnuća stranke, koja je na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnim izborima 2020.]] ostala bez mandata u [[Hrvatski sabor|Saboru]]. Tijekom kolovoza [[2021.]] unutarstranački sukobi su se nastavili, te je došlo do sve većeg udaljavanja Škore od vodstva Domovinskog pokreta. Tako su neki članovi DP-a stali na stranu Škore, a mnogi su stali na stranu vodstva DP-a. Tako se unutarstranački sukob u stranci razjasnio na dvije struje: Škorinu struju i struju vodstva DP-a. U međuvremenu je protiv Škore pokrenut stegoni postupak,<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-11 |title=Domovinski pokret pokreće stegovni postupak protiv Škore! |url=https://hr.n1info.com/vijesti/domovinski-pokret-pokrece-stegovni-postupak-protiv-skore/ |access-date=2021-08-19 |website=N1 |language=hr}}</ref> a [[Robert Pauletić]], još jedan istaknuti član stranke, napustio je Domovinski pokret.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-11 |title=Jutarnji list - I Robert Pauletić izašao iz DP-a: ‘Adio! Pitanje je koliko će desnici trebati da se oporavi od ovog debakla‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/i-robert-pauletic-izasao-iz-dp-a-adio-pitanje-je-koliko-ce-desnici-trebati-da-se-oporavi-od-ovog-debakla-15094307 |access-date=2021-08-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Dana [[16. kolovoza]] [[2021.]] Škoro je u intervjuu za [[Nova TV|Novu TV]] izjavio da je dao ostavku "jer je mislio da čini nešto dobro, ali određeni pojedinci to ugledali kao svoju prigodu".<ref>{{Citiranje weba |title=Škoro otkrio zašto je podnio ostavku i što se toga dana događalo; evo što je poručio dojučerašnjim bliskim suradnicima |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/skoro-otkrio-zasto-je-podnio-ostavku-evo-sto-je-porucio-dojucerasnjim-bliskim-suradnicima-20210816 |access-date=2021-08-19 |website=tportal.hr}}</ref> '''Izlazak Miroslava Škore iz stranke''' Dana [[19. kolovoza]] [[2021.]], [[Miroslav Škoro]], osnivač i prvi predsjednik Domovinskog pokreta, napustio je stranku.<ref>{{Citiranje weba |title=Škoro napustio Domovinski pokret, suparnicima poručio: 'Svatko će odgovarati za svoje' |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/skoro-da-sam-znao-tko-sjedi-u-mojoj-kuci-podnio-bih-ostavku-i-prije-1516687 |access-date=2021-08-19 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Time su stranci ostala samo 8 mandata od prijašnjih 12 (16 u koaliciji s Hrvatskim Suverenistima, koja se prethodno bila raspala). === Nakon izlaza Miroslava Škore iz stranke === Dana [[21. kolovoza]] [[2021.]] Škoro je potvrdio da je zatražio ispisnicu iz Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-21 |title=Jutarnji list - Miroslav Škoro za Jutarnji potvrdio: ‘Istina je, zatražio sam ispisnicu iz Domovinskog pokreta‘ |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/miroslav-skoro-za-jutarnji-potvrdio-istina-je-zatrazio-sam-ispisnicu-iz-domovinskog-pokreta-15096403 |access-date=2021-09-09 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}</ref> Nakon izlaza Škore iz stranke, rejting stranke je u Crobarometru pao na 5%.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-08-25 |title=HDZ ostaje najpopularnija hrvatska stranka. Najveći rival više im nije SDP. Platforma MOŽEMO! sve je popularnija |url=https://www.novilist.hr/novosti/hdz-ostaje-najpopularnija-hrvatska-stranka-najveci-rival-vise-im-nije-sdp-platforma-mozemo-sve-je-popularnija/ |access-date=2021-09-09 |website=Novi list |language=en}}</ref> Škoro i [[Vesna Vučemilović]] su u rujnu 2021. godine potvrdili da ulaze u saborski Klub zastupnika [[Hrvatski suverenisti|Hrvatskih suverenista]] (koji su za parlamentarne izbore bili u koaliciji s Domovinskim pokretom), čime se članstvo toga kluba zastupnika povećalo s 4 na 6.<ref>{{Citiranje weba |date=2021-09-08 |title=Miroslav Škoro potvrdio: "Da, ulazim u klub Suverenista u Saboru!" |url=https://hr.n1info.com/vijesti/miroslav-skoro-potvrdio-da-ulazim-u-klub-suverenista-u-saboru/ |access-date=2021-09-09 |website=N1 |language=hr}}</ref> Također u rujnu 2021. godine ponovno je objavljeno da će doći do ujedinjenja Domovinskog pokreta i stranke [[Blok za Hrvatsku]], na čelu koje je [[Zlatko Hasanbegović]].<ref>{{Citiranje weba |title=Hasanbegovićeva stranka ujedinjuje se s Domovinskim pokretom |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/hasanbegoviceva-stranka-ujedinjuje-se-s-domovinskim-pokretom-1520862 |access-date=2021-09-09 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> Prethodno takvo ujedinjenje 2020. godine nije se dogodilo. Dana [[9. listopada]] [[2021.]] godine [[Ivan Penava]] postao je novi predsjednik Domovinskog pokreta.<ref>{{Citiranje weba |title=Ivan Penava izabran za novog predsjednika Domovinskog pokreta |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/postaje-li-ivan-penava-danas-novi-predsjednik-domovinskog-pokreta-1529505 |access-date=2021-10-09 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}</ref> == Predsjednici stranke == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- ! colspan=2|Br. ! colspan="2"| Ime ! Trajanje mandata |- ! 1. ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| | [[Miroslav Škoro]] ||[[Datoteka:Miroslav Škoro (portrait).jpg|80px]] || [[29. veljače]] [[2020.]] – [[20. srpnja]] [[2021.]] |- ! ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| |[[Mario Radić]] (v.d.)||||[[20. srpnja]] [[2021.]] – [[9. listopada]] [[2021.]] |- !2. ! style="background:#{{Izborni dijagram/Stranka|DPMŠ|tamno|HR}};"| |[[Ivan Penava]]||||[[9. listopada]] [[2021.]] – |} == Izbori == === Izbori za Hrvatski sabor === {| class="wikitable" style="text-align:center" ! Izbori ! Broj birača ! % ! Broj zastupnika<br>u saboru ! Promjena ! Dio Vlade? |- ![[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]] | 181.493 | 10,89 |<center>{{Infookvir politička stranka/mjesta|16|151|hex=#9370db}}</center> |{{rast}} 16 | {{Ne|Oporba}} |} === Domovinski odbor === Glavno tijelo unutar Domovinskog pokreta je Domovinski odbor, koji se kod osnutka stranke sastojao od 18 članova: #Miroslav Škoro – predsjednik stranke, hrvatski političar, poduzetnik, ekonomist i glazbenik #Anita Freimann – profesorica na Ekonomskom fakultetu u [[Osijek]]u, doktorica sreće #Ivan Krpan – liječnik psihijatar, uža specijalizacija socijalne psihijatrije #[[Igor Peternel]] – politički komentator i predavač na sveučilištu u [[Karlovac|Karlovcu]] #[[Zvonimir Lovrić]] – umirovljeni pročelnik Zavoda za traumatologiju KB Dubrava, [[hrvatski branitelji|hrvatski branitelj]] #Ante Rončević – pročelnik Odjela za ekonomiju Sveučilišta Sjever, [[dragovoljci Domovinskog rata|dragovoljac]] [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] #Ivan Šušnjar – predavač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu #Milan Vrkljan – predavač na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Zavoda "Mladen Sekso" [[KBC Sestre milosrdnice]], predsjednik [[Hrvatsko endokrinološko društvo|Hrvatskog endokrinološkog društva]] i Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju, predsjednik Nacionalnog povjerenstva za strategiju liječenja [[dijabetes]]a, utemeljitelj i prvi zapovjednik ratnog saniteta 119. brigade HV (kasnije 9. GBR) #[[Vesna Vučemilović]] – ekonomistica s dugim iskustvom u vođenju marketinških agencija #Dinko Škegro – internist, KB Merkur #Nikola Grabovac – vinar, agronom i poduzetnik iz [[Imotski|Imotskog]], doktorand #Mario Radić – poduzetnik, suvlasnik i predsjednik NO Pevexa #Marin Topić – poduzetnik, umjetnički i ratni fotograf #Josip Jović – novinar, publicist, kolumnist [[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije]] #Miljenko Ćurić – poduzetnik i Škorin estradni menadžer #[[Stipo Mlinarić Ćipe]] – legendarni branitelj [[Vukovar]]a, pripadnik [[Turbo vod]]a s [[Trpinjska cesta|Trpinjske ceste]] #[[Vedran Mlikota]] – poznati glumac #Ivo Enjingi – poznati vinar Među članovima Domovinskog odbora deset je doktora znanosti (više od polovine članova odbora), od čega pet doktora ekonomije. Više sveučilišnih profesora, poduzetnika, znanstvenika, umjetnika, liječnika, hrvatskih branitelja. Članovi odbora dosad nisu bili aktivni u politici. === Povjerenici stranke === * [[Istarska županija]] - Romina Ališić Crnokrak * [[Primorsko-goranska županija]] - [[Carla Konta]]<ref>Domovinski pokret: [https://www.domovinskipokret.hr/blog/Dobrovic_i_Konta_Adaptacija_Mariscine_iz_centra_za_smece_u_reciklazni_centar/225 Dobrović i Konta: Adaptacija Marišćine iz centra za smeće u reciklažni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217034221/https://www.domovinskipokret.hr/blog/Dobrovic_i_Konta_Adaptacija_Mariscine_iz_centra_za_smece_u_reciklazni_centar/225 |date=17. veljače 2021. }}, objavljeno 1. rujna 2020.<br>''"Stručnjak Domovinskog pokreta za zaštitu okoliša dr. sc. Slaven Dobrović i povjerenica za Primorsko-goransku županiju dr. sc. Carla Konta izdali su zajedničko priopćenje..."''</ref> * Bjelovarsko-bilogorska županija - [[Marin Deškin]] * Koprivničko-križevačka županija - Karlo Posavec * [[Splitsko-dalmatinska županija]] - [[Nikola Grabovac]] * Dubrovačko-neretvanska županija - Domagoj Franić * Šibensko-kninska županija - Zvonko Pešić == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [https://www.domovinskipokret.hr Službena stranica – domovinskipokret.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200229212356/https://www.domovinskipokret.hr/ |date=29. veljače 2020. }} * [https://m.facebook.com/domovinskipokret/ Facebook - Domovinski pokret] {{Stranke 10. saziva Sabora}} [[Kategorija:Domovinski pokret|*]] p7ao5x7x8rtqgba102qg45r9s17qe6j 3 667618 6436580 6433184 2022-08-02T20:59:00Z Mychele Trempetich 47215 /* Italija */ novi odlomak wikitext text/x-wiki [[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv 1|Arhiv1]] [[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv2|Arhiv2]] [[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv3|Arhiv3]] {{Ostavi poruku2|light orange|orange|Ostavite poruku, odgovorit ću na vašoj stranici za razgovor}} == Uputa == U vezi taksokvira: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kenyanthropus&type=revision&diff=5631165&oldid=5631064 div align]. --[[Suradnik:Mosorska gušterica|Mosorska gušterica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mosorska gušterica|razgovor]])</small> 09:47, 23. rujna 2020. (CEST) == Čestitke! == sa malim zakašnjenjem doduše, ali čestitam na izboru! 🎈🧨🎪🎢🎆 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:01, 15. siječnja 2021. (CET) Čestitam na izboru za administratora! Želim ti puno sreće i uspjeha! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])</small> 23:21, 15. siječnja 2021. (CET) :Veliki dobitak za hr.wiki, od srca čestitam. Svatko ima svoj senzibilitet, ali ako mi dopustiš podijeliti s tobom svoj. Nije zadatak admina pobijati jedan POV drugim, nego osigurati to da enciklopedija, koliko je to moguće - s obzirom na to da je pišu ljudi a ne roboti - bude oslobođena ''svakog'' POV-a te osigurati prostor za raspravu o različitim tumačenjima činjenica. To je prvi zadatak, po mom skromnom mišljenju, ali nije lagan. No, znam da si njemu dorastao i želim ti svaki uspjeh. Čestitke, it was long overdue! --[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:29, 15. siječnja 2021. (CET) Pridružujem se čestitkama novom adminisratoru.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])</small> 15:26, 16. siječnja 2021. (CET) :Čestitke i od mene! :-) Nemoj zaboraviti na [[Wikipedija:Administratori#Suradnički okvir|suradnički okvirčić]]. ;-) --[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:42, 16. siječnja 2021. (CET) Mala opaska: nije uobičajeno zaštićivati nikakve stranice, a posebno SZR članaka neograničeno, pa makar to bilo i za neprijavljene. Istina, ne pratim silna nova pravila, ali ako je takvo što omogućeno, onda je to korak unatrag. Protiv vandala treba se boriti na drugi način, nema smisla da zbog jednog provokatora trpi netko drugi anoniman koji bi htio ostaviti doprinos, a ovako to ne može.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:40, 23. siječnja 2021. (CET) : Ahoj [[User:MaGa|MaGa]], samo mala crtica sveze SZR članaka o šahu. I zaključavanjem istih za neprijavljene: : Već poduže vrijeme imamo na tapeti jednog ''genijalca'' koji kontinuirano i ciljano spamira SZR upravo tih članaka. : Mislim da je Dean postupio u smislu nas par koji svakodnevno revertamo slike tih "šahovskih ploča". Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:54, 23. siječnja 2021. (CET) ::Ja u ''kupe'', a ti u ''špade''. Taj lik ordinira već dulje vrijeme (moguće da je isti koji davi o onom nekom boksaču, stil je manje-više isti), a ključna riječ u mome obraćanju je ''neograničeno''.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 15:57, 23. siječnja 2021. (CET) ::: Možda je i ''dundo'' [[User:MaGa|MaGa]], Tko će ga znat. ::: Šta predlažeš: Limitirani blok, pa ako ponovno krene nakon otvaranja vrata opet isto? --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 16:00, 23. siječnja 2021. (CET) :::: ''Dundo'' je obuhvaćen (ako se ne varam) nekim filterom i riješen (valjda). Dok sam se ja bavio tim stvarima, ne sjećam se da se ikada na neodređeno zaključala SZR članka za neprijavljene, upravo zbog toga što sam već spomenuo: zbog jednog neotesanca ne smiju ispaštati drugi koji žele konstruktivno doprinositi. U prijevodu - blokiranje neotesanca, a eventualno zaključavanje SZR članka - na kratke staze. To znači ''prljavi'' posao za administratore, ali to im je posao. Opet napominjem: ako su u silnim novim pravilima takve stvari dopuštene - onda povlačim sve što sam rekao. Inače, ovo nije nikakva kritika već samo pokušaj pomoći.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 16:10, 23. siječnja 2021. (CET) ::::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], [[User:MaGa|MaGa]] ima pravo, trajno zaključavanje stranice je predrastična mjera. Iskreno, reagirao sam naglo jer je onaj lik stvarno dolijao svojim spamiranjem. Zaštita od npr. mjesec dana je vjerojatno primjerenija, vjerujem da će se ''spamer'' prije ili kasnije umoriti.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:18, 23. siječnja 2021. (CET) == Romantizam == Prvo sredi pravopisno članak. Vidi npr. što sam danas radio 45 minuta na [[Prosvjetiteljstvo]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 23:32, 26. siječnja 2021. (CET) : {{s|Croxyz}}, vidio i zahvalio ti. Prosvjetiteljstvo sam sređivao pospan u 1.30, ovog mislim da sam bolje sredio. Naravno da mi je možda nešto promaklo, članak je velik...--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:35, 26. siječnja 2021. (CET) == Christopher Marlowe == Stranica nema tacnu izvedbu o pominjanju Mefistofilisa, nego se radi o uredjivackoj pogresci, niti je djelo roman. Ako cete prisvajati nesto na vlastiti racun, molim vas i da dovrsite, vama nepoznanicu, u ispravljenom tonu, ili mi dopustite da sam sprovedem, sto sam zapoceo, u podesno vrijeme.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Jeremic Damjan|Jeremic Damjan]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Jeremic Damjan|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Jeremic Damjan|doprinosi]]) 20:51, 31. siječnja 2021.</small> == kloridna kiselina == zasto si maka moj članak? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.0.174.65|78.0.174.65]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.0.174.65|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.0.174.65|doprinosi]]) 16:14, 1. veljače 2021.</small> == Pobrisano uređivanje == Poštovani kolega, vidim da si bio dežurni dušebrižnik, da si na stranici Tramontana pobrisao moje dobro uređivanje, kvalitetan doprinos kao i znatan trud na navođenju pravih referenci. Ne bi mi bilo krivo da si to napravio poboljšavajući članak, da si dodao nešto o Tramontani, ali ti si samo vratio gomilu smeća koja je bila na toj stranici, koja nema veze sa tim vjetrom. Ja sam jutros htio još malo doraditi članak, ali odustajem, nema smisla raditi kvalitetne doprinose kad ima ovakvih nazovi suradnika kao što si ti. Žalosno je što se kvalitetan trud na Wikipediji ne može ostvariti. LP --[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 08:58, 13. veljače 2021. (CET) :Pozdrav {{ping|Vlaj i Bodul}}, nisam ja nikakav dušebrižnik nego između ostalog i patroler. Vidio sam da si obrisao veliku količinu referenciranog teksta jednog drugog suradnika koji je s nama više od desetljeća što je po mom sudu bio vandalizam. Ako ti pak misliš da bi mogao urediti članak bolje od trenutnog, evo, ja imam povjerenja. Slobodno revertaj moje uređivanje i nastavi pisati. Ja ti neću smetati. LP.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 13. veljače 2021. (CET) == Zahvalnica! == Zahvaljujem na podršci za dodjelu statusa automatski ophođenog suradnika! Srdačno, --[[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 18:18, 25. veljače 2021. (CET) == Mihail Botvinik == "Mihail Botvinik" navedeno je slijedeće u jednoj rečenici: "prvi put su ga zapazili u šahovskom svijetu sa 14 godina, kada je pobijedio svjetskog prvaka Capablancu u jednoj simultanci." .... upravo pročitao knjigu od Kasparova "Kako život imitira šah" gdje je Kasparov naveo kako je Capablanca igrao u Moskvi simultanku na 32 ploče, dobio je na 31-oj a na jednoj remizirao,to je bio mlađahni Botvinik kojem je po riječima Kasparova Capablanca rekao: " ... ti ćeš jednog dana biti svjetski prvak... " [[Posebno:Doprinosi/188.252.196.121|188.252.196.121]] 12:32, 5. ožujka 2021. (CET) lp neven lemić neven.lemic@gmail.com == Uklanjanje referenciranog sadržaja == Bok, Deane. Zanima me zašto je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Broz_Tito&oldid=5776037&diff=prev&diffmode=source uklanjanje referenciranog sadržaja] označeno urednom izmjenom, tim više što u sažetku ima [[Posebno:Oznake|oznaku]] "uklonjeno uređivanje"? Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:52, 14. ožujka 2021. (CET) :Ako dobro vidin ono što mi govoriš jest – na pitanje zašto je uklanjanje referenciranog sadržaja označeno urednom izmjenom odgovaraš mi da san <u>ja</u> triba dodati uklonjeni referencirani sadržaj u zadnju verziju članka. Mislin da možemo razgovarati na višoj razini od ove. Zašto nisi reka Kanikosenu da nadopuni članak bez uklanjanja referenci nego si takvu verziju označija pregledanom? Kakav se primjer daje novom suradniku? Onda mi kažeš da ''"forsirajući prethodnu verziju ti [si] izbrisao njegov referencirani sadržaj"'' – s ovim mi pak vriđaš inteligenciju. Ne forsira se nikakva prethodna verzija, nego se forsira rad po pravilima. Valjda se zna red – da je nadoda sadržaj bez prvotnog uklanjanja referenci, do ovog ne bi ni došlo. Kažeš da te te ne zanima tema, pa neću ulaziti detaljno, al mi samo reci, kad već spominješ neutralnost, u kojem je to svemiru NPOV napisati za nekog političara da je "popularan"? Zanimljiva mi je ova situacija moran priznati, a vrlo indikativno je kako Kanikosen zna da je izmjena pregledana i to što mi odgovaraš nakon puna dva dana. Molit ću sve strane da se radi po pravilima. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 14:32, 20. ožujka 2021. (CET) :: {{ping|BlackArrow}} Kanikosen zna da je izmjena pregledana jer si ti to napisao ovdje, pa pročitaj svoju prvu poruku [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ADean72&type=revision&diff=5777610&oldid=5770411]. Ovo treba ići na pažnju administratorima, pa neka oni odluče čije su izmjene ispravne i tko gura POV. I naravno neka presude o kvaliteti izvora. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:45, 20. ožujka 2021. (CET) == Status suradnika == Što znači autopotvrđeni suradnik? Da ima veće ovlasti od običnih suradnika? Da je negdje između suradnika i administratora ili da je ,,obični" suradnik? Vidim da postoji i automatski ophođeni suradnik. Koji sve ,,činovi" postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 09:08, 16. ožujka 2021. (CET) Koji sve ,,činovi" postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 09:30, 16. ožujka 2021. (CET) == Hvala == ...na popisu ,,činova" ;) --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 14:59, 18. ožujka 2021. (CET) == Brisanje clanka Istospolna Seksualnost == Mozete li mi reci po kojoj osnovi i pravilima ste obrisali stranicu nakon 5 godina od zadnje rasprave, i nakon 3 prethodna pokusaja brisanja.ž--[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])</small> 23:27, 20. ožujka 2021. (CET) da podsjetim malo, imali smo razgovor o istoj temi 2013 godine. P.S. Kad ti pošaljem poruku, molim te odgovori mi na mojoj stranici za razgovor. Trebalo mi je brdo vremena da skužim da se odgovor nalazi ovdje :). Pozdrav i hvala još jednom na linkovima.--Dean72 (razgovor) 02:24, 3. siječnja 2013. (CET) dakle lijepo je to sa se netko nakon 8 godina konstruktivne rasprave o temi odluci na brisanje clanka, kao da nema nikakvu vrijednost iz razloga koji nisu bili u to vrijeme na wiki. Ali eto, sad su neka nova vremena pa se po pravilu tko suti, taj se slaze izbrise clanak. --[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])</small> 23:43, 20. ožujka 2021. (CET) == please block 212.200.181.0/25 == [[Posebno:Doprinosi/212.200.181.0/25|212.200.181.0/25]] (crosswiki abuse)--[[Suradnik:WikiBayer|WikiBayer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiBayer|razgovor]])</small> 21:29, 21. ožujka 2021. (CET) == »There is no alternative« == Hvala za korekcije, ali rado bi da ipak uspostavimo kategorije koje pobliže opisuju članak. Jako me začudilo da obzirom na EN original nemamo nikakve slične kategorije (priznajem trebao sam ih odmah stvoriti kad sam to uvidio). Nažalost nemamo jasnu politiku oko kategorija, a ni razina i opseg [[Wikipedija:Kafić/Pitanja o kategorizaciji|rasprave po tom pitanju nije baš super.]] --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 17:44, 5. travnja 2021. (CEST) == Svakomu se može dogoditi == Ipak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mevlud_Dudi%C4%87&action=history pripazi] malo. Zahvaljujem na razmijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 16:11, 10. travnja 2021. (CEST) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tugare&diff=prev&oldid=5882953 Ovu] si promjenu označio ophođenom. [https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf Ovdje] su precizni i vjerodostojni podatci koji nisu bili navedeni kao izvor. Ako nema nikakvog izvora za unesenu promjenu što se tiče broja stanovnika, barem u Hrvatskoj, nije uobičajeno označiti je ophođenom pa te molim da ubuduće pripaziš na ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:16, 20. svibnja 2021. (CEST) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidroelektrana_Zaku%C4%8Dac&diff=prev&oldid=6084985 Opet] ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:35, 12. listopada 2021. (CEST) == Biska == Poštovani, Odakle vam ovi podaci o porijeklu biske sve do Kelta. Vidim da piše da je izvor Istrapedija ali u njoj ništa slično ne piše. Zna se samo tko je relativno nedavno (prije pedesetak) potaknuo proizdvodnju biske a pošto je on bio travar i poznavatelj narodne medicine (ne nužno naše/lokalne) nema nikave direkne poveznice da je recept lokalni. Spominjete zapis, gdje je i kako glasi taj zapis. Sve ovo pitam jer sam upravo na televiziji čula kako govore o biski citirajući ovaj upis s Wikipedie od riječi do riječi a mislim da nije istinit. Lijep pozdrav <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:141.138.38.178|141.138.38.178]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:141.138.38.178|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/141.138.38.178|doprinosi]]) 17:13, 25. lipnja 2021. (CET)</small> == Ateo == [[Valentina Nappi|Ja]] zahvaljujem Vama! Pisali ste o ateizmu, što je katkad pogrešno shvaćena „ideja” (nedostatak uvjerenja ne smatram idejom). 🌺 Budite dobro! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 20:30, 14. srpnja 2021. (CEST) == [[Blok za Hrvatsku]] == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Blok_za_Hrvatsku&type=revision&diff=5937346&oldid=5718912] Bok Dean72, suradnik {{s|Murko2}} je bez izvora napravio izmjene u članku. Ako je ugašena 16. srpnja 2020., kako to na stranicama [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hasanbegovic-zlatko-10-saziv-hrvatskoga-sabora Hrvatskoga sabora] još uvijek nije promijenjeno? Isto tako [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2021_01_6_122.html NN 6/2021 (22.1.2021.), Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika]: 21. Blok za Hrvatsku (1 zastupnik). Ja sam našao samo [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/hasanbegovic-gasi-stranku-i-ulazi-u-domovinski-pokret-skorina-stranka-planira-politicki-rebrending/ ovo], novinarsko nagađanje? --<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 12:41, 22. srpnja 2021. (CEST) Ima [https://hr.wikipedia.org/wiki/Domovinski_pokret#Djelovanje_kao_parlamentarna_stranka ovdje] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domovinski_pokret&type=revision&diff=5591150&oldid=5589116]] isti slučaj o ujedinjenju, temeljeno na istome izvoru, koje se za sada nije dogodilo. Treba li to obrisati ili možda samo zakomentirati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 04:45, 1. kolovoza 2021. (CEST) == Kategorije == Samo podsjećam da obično ne označavamo ophođenim kategorije koje imaju samo dva članka kakva je bila Kategorija:Srbijanske tekvandoke. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 15:37, 26. kolovoza 2021. (CEST) == Ophođenje == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aaron_Cresswell&oldid=6038508] Ovaj članak koji si ophodio sadrži veći broj grešaka, od kojih je najveća nedostatak kategorija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 15:26, 28. kolovoza 2021. (CEST) Deane, Deane... Mijenjaj ime Deanu, a ne Dinamu :)))) <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Zbulaja|Zbulaja]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Zbulaja|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Zbulaja|doprinosi]]) 23:07, 13. listopada 2021. (CET)</small> == Ateizam, religija i filozofija == Zdravo! Čini mi se da ste napisali ili proširili članke u svezi ateizma i religije, kao i odnosa religioznih i ireligioznih ljudi. Kao ateist kojeg zanimaju povijest i psihologija religije, zahvaljujem na člancima!☺Također, zahvaljujem na [[Adela Normanska|izmjeni]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 01:26, 20. listopada 2021. (CEST) == Wikiprojekt 10000 == Pozdrav Dean, Da, slobodno se mogu staviti članci, koji su prosireni i nadopunjeni, odlična ideja. Ovaj mjesec sudjelujem u Azijskom mjesecu pa pišem o Aziji. Slijedeći mjesec mogu malo više pisati članke o Europi.—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 13:04, 15. studenoga 2021. (CET) == Brisanje stranice "Usporedba emisija u transportu" == Dobar dan, Stranica koju ste obrisali je stranica na kojoj rade studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Taj članak nije gotov i bio je u razvoju, tako da ako nije bio napisan sukladno pravilima Wikipedije možete li ga vratiti? Studenti će ga popraviti jer je to jedan od zadataka s kolegija Osnove eneregetike. Zadatak traje do kraja 12. mjeseca tako da će do tada članak biti potpuno gotov i u skladu s svim pravilima Wikipedije. Unaprijed hvala, demonstrator Patrik Pokrivka <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Patrik Pokrivka|Patrik Pokrivka]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Patrik Pokrivka|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Patrik Pokrivka|doprinosi]]) 17:04, 12. prosinca 2021. (CET)</small> == Prijedlozi za tjedne članke/02. 2022 == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Članak_tjedna/Prijedlozi_za_tjedne_članke/02._2022.&diff=6186197&oldid=6185918 Više nije prerano!] {{;P}} Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 13:33, 28. prosinca 2021. (CET) == Sretna Nova Godina == Dragi kolega Dean72, želim ti sretnu Novu Godinu, puno sreće, zdravlja i uspješan rad na Wikipediji! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])</small> 22:20, 2. siječnja 2022. (CET) == Predlaganje za tjedni članak == Ako sam dobro pročitao pravila ona kažu: ''Suradnik koji je predložio članak može sljedeći predložiti nakon završetka glasovanja za članak koji je predložio.'' Rekao bih da onda tvoj drugi prijedlog (EU parlament) nije valjan.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 17:52, 3. siječnja 2022. (CET) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AMaGa&type=revision&diff=6284527&oldid=6133318]Ne treba diploma atomske fizike. Postojeće uređivanje, tj. predlaganje se <s>prekriži</s> <small>(a ja bih još u zagradi napisao zašto i potpisao se)</small>.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 08:50, 4. siječnja 2022. (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:15, 4. siječnja 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(4)&oldid=22532508 --> Ako mogu zamoliti da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&action=history pogledaš] i ureduješ. Hvala unaprijed.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 12:45, 9. siječnja 2022. (CET) == Zahtjevam objašnjenje == Zašto je vraćena verzija koju je postavio problematični korisnik i po kojem je to pravilu bitno.hr nevjerodostojan izvor? <font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 15:49, 14. siječnja 2022. (CET) == Četvrta... == Malo sam se ''umiješao''... Bili su ''Tigrovi'', ''Gromovi'', ''Pauci'',... (kao dijelovi imena ili nadimci) i ništa više, nikakva zemljopisna odrednica nije vezana za niti jednu brigadu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 20:16, 15. siječnja 2022. (CET) == Molim objašnjenje == Pozz, molimo bi da mi se objasni kako smo došli do kršenja autorskih prava na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&curid=170614&diff=6300972&oldid=6300960&diffmode=source ovoj] izmjeni koja je uklonjena? Pokušat ću malo obrazložit a Vi me prosvlijetlite ako sam pogrješio. Znači 2009. godine [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&diff=prev&oldid=1676418&diffmode=source ovom] izmjenom su unešene sporne informacije. 2018. godine Elena Gadže piše diplomski u kojem za povijest tvrtke Podravke kao izvor linka wikipedijinu stranicu u dijelu teksta "3. FINANCIJSKA ANALIZA NA TEMELJU TVRTKE PODRAVKA D.D." pasusu "3.1.1. Povijest" odmah u drugoj rečenici teksta pod znakom ^[3]. 2022. godine wikipedija krši autorska prava jer je citiran diplomski rad iz 2018. u kojem autor diplomskog rad citira wikipediju iz podataka stvorenih 2009. godine.<br> Unaprijed hvala<br> Podrav sa Vuč`polja. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])</small> 16:42, 17. siječnja 2022. (CET) :Bok, sve u redu. Hvala ti. Samo pripazi da ti se nije negdje provukla slična ako ne i ista greška. Nemoj uzimati zdravo za gotovo ništa što dolazi od raznih softweara. Ovo je čista slučajnost da sam autor originalnih izmjena ja i da imam članak u praćenim pa sam primjetio nelogičnost.<br> :Živio mi. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])</small> 17:47, 17. siječnja 2022. (CET) == Odgovor na odgovor iz aktualnoga NPA == Poštovani Wikikolega Deane72: što se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6297459&oldid=6297450&diffmode=source mojega odgovora Vama na aktualnome NPA] tiče, on je napisan tamo gdje ste me spomenuli, dakle u sekciji "Komentari administratora" s obzirom na temu NPA (ne brinite: ja vrlo dobro "shvaćam" sve Vaše "poante"). Moja rečenica, koju ističete i smatrate "problematičnom", izraz je moje iskrene zabrinutosti za dobro zdravlje naših Wikikolega s obzirom na njihovo evidentno problematično Wikidjelovanje. '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6297546&diffmode=source Vaš odgovor na moj komentar]''' trebali ste mi, zapravo, napisati mi na mojoj suradničkoj stranici: Vaša na mnogo načina problematična rečenica na početku tog Vašeg odgovora - citiram: ''"... vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi"'' na rubu je [[WP:BON|osobnoga napada]] i Vaše puko pretpostavljanje pretpostavki, skoro pa i nekakve moje [[WP:PDN|loše namjere]] (?). Vama za informaciju: s '''[[Wikipedija:Priručnik za administratore|pravilima administriranja]]''', kao i sa svim važećim '''[[Wikipedija:Pravila i smjernice|Wikipravilima]]''', sâm sam se vrlo dobro upoznao i prije mojega adminstva i nikada se nisam bavio usvajanjem bilo čijih "metoda" (u tom smislu Vas ljubazno molim da se za Vaše "stare Wikirane" ubuduće raspravljate s onima koji su za njih i "odgovorni"). Što se pak moje komunikacije s Vama ili svima ostalim Wikisuradnicima tiče, ona će i nadalje uvijek biti '''s dužnim poštovanjem''', jer '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]]''' ni forum, ni "Društvo prijatelja (bilo koga ili čega)" niti bilo kakva "Udruga istomišljenika" (to ćete, sasvim sigurno, i sami spoznati nakon nekoliko godina aktivnoga administriranja). I još samo da dodam da je moja ''komunikacija s poštovanjem'' rezultat mojega kućnoga odgoja. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:45, 17. siječnja 2022. (CET) == Dovršetak osobne wiki stranice == Poštovani, Želio bi urediti svoju započetu osobnu wiki stranicu. Danas sam navratio jer sam htio upload-ati svoju sliku, ali sam zateao poruke da bi trebao urediti tekst (Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.). https://hr.wikipedia.org/wiki/Oliver_Kesar Iskreno, jaaaako rijetko sam uopće nešto radio po wikipediji pa bi trebao pomoć, ako imate volje i vremena. Unaprijed hvala, Oliver Kesar okesar@efzg.hr <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Oliver.Kesar|Oliver.Kesar]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Oliver.Kesar|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Oliver.Kesar|doprinosi]]) 21:35, 18. siječnja 2022. (CET)</small> == Ophodnja == Izgleda da si [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&diff=prev&oldid=6297535 ovo] ophodio i tako je ostalo dok anonimni suradnik nije ispravio. Molim te, ne budi prebrzog prsta pri ophodnjama. Bolje da ostane neophođeno nego ovako. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:58, 26. siječnja 2022. (CET) :Sjećam se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&diff=prev&oldid=6297535 ove] izmjene, pogotovo zato što sam odlučio urediti osnovne članke o Europi i njezinim državama i prilično sam siguran da sam kliknuo na vraćanje izmjene. Očigledno "nije uhvatilo", nisam primijetio da nije revertalo. Ok, patrolirat ću sporije, na žalost malo nas je ostalo aktivnih patrolera.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 14:05, 26. siječnja 2022. (CET) ::Ljudi smo, svi griješimo. Doista, malo je aktivnih ophoditelja. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 14:17, 26. siječnja 2022. (CET) == Razgovor o UCoC == Postovani g. Dean, ja sam s odgovorom na Digitarsovo zavrsio. Ali ako bude slicnih krsenja UCoC pravila, ja cu se svakako javiti. Smatram da bi bio veoma koristan razgovor o tome sto UCoC znaci, sto je dozvoljeno, sto nije, da svi unaprijed znamo, a ne da se moraju voditi stalne bitke oko toga. Koliko znam to i jeste cijela svrha UCoC, zato se i uvodi. I to smatram veoma konstruktivnim, pogotovo jer koliko znam pojedine wikipedije ce biti odgovorne za se to sprovodi. Ako bilo sto nisam tocno razumio, molit cu objasnjenje od hr.wiki Admina i UCoC - sto su tu obaveze suradnika, sto su obaveze Admina, itd, 21:06, 14. veljače 2022. (CET) [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:06, 14. veljače 2022. (CET) :Vidim da sam blokiran u kaficu. Blokiran sam nakon sto sam u odlomku o UCoC ukratko opisao zasto tocno smatram da Digitarsov post krsi UCoC pravila, tj. da predstravlja diskriminaciju i netrpeljivost na etnickoj osnovi (da ne spominjemo da je to bilo kontra WMF predstavnika, od netkog s diskutabilno polu-fasistickim pozdravom na svom profilu). Tom krsenju, nije sljedila nikakva opomena ili druga akcija od strane Admina, vec je tek kasnije nakon sto sam se bunio, stigla meni opomena zbog WP:POINT. Po tome izgleda da su krsenja UCoC na hr.wiki jos uvijek OK, dok primjedbe o krsenju UCoC se sankcionisu. Zato sam predlozio razgovor o UCoC da se to razjasni (sto tocne poredstavlja krsenje UCoC, kako ce se to sankcionirati, itd), da hr.wiki ne bi bio vjecno neki slucaj. Smatram da zahtijev za raspravu o UCoC nikako ne zasluzuje blok i puno radje bih vidjeo da se razcisti na hr.wiki, no na meti :Dobro, ako ne moze na hr.wiki, zapocet cu razgovor o ovom slucaju na meti, da vidimo koje pouke i principi se mogu iz ovog izvuci [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:07, 17. veljače 2022. (CET) == Blokada == Zašto je meni na dva tjedna onemogućeno pisanje u kafiću? U raspravi sam cijelo vrijeme bio pristojan i argumentirano sam odgovarao na Thomassove pamflete u kojima je nadrobio svašta, od navodne netrepeljivosti do nekakvih općih napada na jezik koji mu se priviđaju 🤣. Kad sam rekao sve što sam imao, povukao sam se nakon zadnjeg upisa u kafiću, a on se nastavio svađati sam sa sobom još dan ili dva. I sad smo po tebi nas dvojica isti. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 10:51, 19. veljače 2022. (CET) == Problem == Poštovani g. Deane, Oprostite što moram na ovaj način da oduzimam vaše vreme. Naime, primetio sam da moj pokušaj odgovora korisniku ili odgovora na temu u Kafiću automatski aktivira anti-abuse filter pod nazivom "Abuse 23". Zanima me o čemu se radi i najljubaznije bih molio da, ukoliko je to moguće, uklonite moje korisničko sa ovog filtera. Najiskrenije se zahvaljujem i želim ugodan dan. Branimir Pipal, [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 18:50, 22. veljače 2022. (CET) ----------------- Facilitaror for SEE <br> Movement Strategy and Guidance <br> Wikimedia Foundation :{{s|BPipal (WMF)}}, poštovanje! Isprike i Vama i kolegi Deanu što uskačem nepozvan, ali mislim da mogu pomoći. Aktivirali ste [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencija_zloporaba&wpSearchUser=BPipal+%28WMF%29 globalni abuse filter #214] koji u opisu ima oznaku "Abuse 23". Malo mi je neobično da zaposlenik WMF-a ne zna pregledavati evidencije. Kako bilo, filter je globalan, pa nije vezan uz naš projekt već [[:m:Special:AbuseFilter/214|uz Metu]]. Popis [[:m:Special:ListGroupRights|prava Metinih suradničkih skupina]] nalaže da globalne filtere mogu mijenjati samo Metini [[:m:Special:ListUsers/sysop|administratori]] i [[:m:Special:ListUsers/steward|stjuardi]], pa Vas toplo savjetujem da potražite njihovu pomoć u otklanjanju ovog problema. Srdačan pozdrav! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 06:21, 23. veljače 2022. (CET) :Hvala puno na pomoći! :Istina je da sam pregledao evidenciju, ali mi nije bilo sasvim jasno u čijoj je nadležnosti aktivirani filter. :Srdačan pozdrav! [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 10:45, 23. veljače 2022. (CET) ==Podjsetnik== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Dean72 Podsjetnik.] Ne zaboravi staviti se u ulogu drugoga, i ne goni ga dalje u rupu, nego mu daj prostora da diše. Kako je uopće došlo do ovoga, da si ti odjednom - ti, od svih! - taj koji cenzurira slobodu govora, koji sprečava da se jedan suradnik založi za drugoga, kako je do toga došlo? Zar si zaboravio zašto si se kandidirao? (To je bilo retoričko pitanje, koje nikako ne traži odgovor, nego samo introspekciju.) Svako dobro želim, —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:09, 11. ožujka 2022. (CET) == Akaweli == Pozdrav, zanima me zašto brišete članak Akaweli? Ne smije biti na engleskom jeziku ili? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Akaweli|Akaweli]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Akaweli|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Akaweli|doprinosi]]) 09:58, 18. ožujka 2022. (CET)</small> [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Mocira&curid=717558&diff=6339162&oldid=6337962]Ako mogu primijetiti: ''Da, ali ne''. Ne kategorija naseljenih mjesta u Hrvatskoj već kategorija naseljenih mjesta pripadajuće županije kojoj mjesto pripada.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 19:24, 19. ožujka 2022. (CET) == Ministarstvo obrane SAD-a == Dean, Dupla stranica slučajno je stvorena jer dok sam ispravljao članak nisam znao da si napravio revert. Na hrvatskom jeziku nije ispravni naziv Ministarstvo jer Vlada SAD-a nema ministarstva ("ministarness") i ministre nego departmente i sekretare otkad su odlučili razlikovati se od Britanaca. Osim toga, ministarstvo je djelatnost, a ministrija je organizacija, isto kao što je npr. šumarstvo djelatnost i gospodarska grana, a šumarija organizacija. Stoga ni hrvatski naziv u tom slučaju sam ne valja, ali to su samo moje [[filologija|filologijske]] filozofije tako da nije bitno. Isto kao što si mi natipkao da se "Sjedinjene Države" može odnositi na bilo koji savez država, tako ja mogu tvrditi da se departman ne odnosi samo na tip teritorijalne jedinice nego ima više značenja među kojima i organizacije od vlade. Usput, makar je prošlo već neko vrijeme ako se ne varam, čestitam ti na statusu administratora. Lp. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])</small> 16:56, 20. ožujka 2022. (CET) Da. Netočno sam se izrazio. Mislio sam natipkati da riječ ministarstvo zvuči kao djelatnost, ne da znači da je to. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])</small> 15:21, 21. ožujka 2022. (CET) == Zašto baš taj primjer == Slušajte, ilustracija za "Odnose s javnošću" je stavljena jer je to bio školski primjer, bitna udruga i relevantna i kvalitetna slika, koju ja imam i koju sam spreman dati za opće dobro. To nije samopromocija, jer ja nisam član te udruge. Naprosto sam o njima odlučio napisati text, baš zato jer sam imao dobre slike s promocije, na koju sam pozvan kao član DRUGE udruge, sestrinske. Znakovito je da na sh. wiki to pitanje samporomocije nisu postavili. Vi samo ostavite kako jest, nak ostane dokaz da su se promijenili ljudi, ali nipošto i način rada. Ili ako i jest, a jest, nipošto nije na bolje. -[[Suradnik:Antonello da Lesina|Antonello da Lesina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Antonello da Lesina|razgovor]])</small> 00:11, 21. ožujka 2022. (CET) Poštovani, zanima me zašto ste me okarakterizirali vandalom? Nije mi namjera biti uvredljiv,samo želim biti direktan. Hvala unaprijed na odgovoru—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 18:12, 31. ožujka 2022. (CEST) Hvala. Želite reći da je moj komentar validan samo ako ga objavim s prijavljenog računa? Ako ne, ljubazno bi zamolio da ga vratite budući da je neopravdano izbrisan—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 19:17, 31. ožujka 2022. (CEST) Zamolit ću, možete li vratiti neopravdano izbrisan komentar budući da ste mi onemogućili unos,a nije se radilo o vandalizmu?—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 20:27, 31. ožujka 2022. (CEST) == karate u hrvatskoj == Poštovani administratore Želim ukazati na jednu pogrešku u tekstu o karateu u Hrvatskoj. Radi se o čovjeku koji je prvi puta predstavio karate u Hrvatskoj. Zove se Trin Tam Tam i NIJE koreanac nego vijetnamac. Ja sam ga osobno upoznao kada je posjedio dvoranu Judo kluba Mladost u Studentskom centru u Zagreb. Ne znam koji je administrator zadužen za ovaj članak, ali vas molim da promijenite tu grešku jer se, zahvaljujući popularnosti Wikipedije, ponavlja u medijima i u knjigama. Trin Tam Tam je vijetnamac koji je od 1954 godine živio u Parizu i aktivno se bavio karateoma te je tri puta nastupao na prvenstvu Francuske. Jednom je zauzeo treće mjesto. On je bio trener u Parizu, a često je radio kao koreograf akcija borbe u filmovima. Zato je i boravio u Hrvatskoj, gdje je sudjelovao kao tehnički savjetnik na snimanje dva talijanska spektakla. Tri člana Judo kluba Mladost su bili statistu na snimanju i tako su upoznali Trina te su ga pozvali da posjeti dvoranu u studenskom centru. Ja sam umirovljeni novinar i autor više knjiga o karateu, pa se i spominjem u članku, a volio bih da se greška ispravi. Srdačno Žarko Modrić zarko.modric@zg.t-com.hr <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.3.41.54|78.3.41.54]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.3.41.54|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.3.41.54|doprinosi]]) 09:28, 3. travnja 2022. (CET)</small> :Evo link https://karate-klub-alfa.hr/povijest-karatea/ [[Suradnik:Mocira|<span style="color:red;">M</span><span style="color:orange;">OCIR</span><span style="color:red;">A</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">Razgovor</span>]] 09:50, 3. travnja 2022. (CEST) [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mostarsko-duvanjska%20biskupija&diff=6354499&oldid=6345914 Ovo] su uređivanja vjerojatno iste osobe koja kao IP već neko vrijeme radi više štete nego koristi (Neptunea sam zamolio da zaključa neke članke zbog ovakvih stvari). Osim lošeg pravopisa, neprovjerenih podataka, tu su i netočni podatci (konkatedrala u Međugorju?), te naprosto fascinantni podatak o 3590 crkava u 66 župa. Ovo zadnje bi bilo u prosjeku 55 crkava po župi, što mislim da nema ni u Vatikanu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:17, 13. travnja 2022. (CEST) P.S. Malo sam se viška raspričao, htio sam samo zamoliti malo više pažnje za ubuduće u člancima ovakve tematike jer ovakva uređivanja traju već neko vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 18:28, 13. travnja 2022. (CEST) == Logori Smrti == Smetaju ti "Logori Smrti"?<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Ghostshadowow|Ghostshadowow]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Ghostshadowow|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Ghostshadowow|doprinosi]]) 3. svibnja 2022. u 18:53</small> == Za bris == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Calycocorsus&redirect=no ovo], fala unaprid. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:12, 15. svibnja 2022. (CEST) * možel i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kru%C5%A1%C4%8Dica_(biljni_rod)&redirect=no ovo]. fala lipa. == Staljin == Molim te stavi zaštitu na neki dulji period, preporučujem trajnu. Taj vandal znan kao [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Long-term_abuse/Projects Rocky na hr.wiki i George Reeves Person na en.wiki] jedan je od najpoznatijih vandala na svim Wikipedijama. Ako pogledaš članak o Staljinu vidit ćeš da ga vandalizira već dulji dio godina. Najčešće teme su mu Staljin (i njegovo trovanje), Katinska šuma, Rocky Marciano, Muhammad Ali, šah. Sigurno si ga susreo stotinu puta. Vjerojatno će ti pokušati upasti u račun tako da ti savjetujem da si promijeniš šifru, ako je neka glupost kao "qwertz", "1234", ili "password". – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 20:37, 20. lipnja 2022. (CEST) == Kako nitko neće == Da postaviš više ono na glasanje, opet sve isto samo što smo u kafiću. Neka se postave prijedlozi na glasanje i to završimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 12:21, 10. srpnja 2022. (CEST) == Karton revolucija == Šta brišeš ko da je ovo tvoj projekat. Gori ste od onih prije. Vrati članak ko da ti šta smeta.—[[Posebno:Doprinosi/78.3.59.12|78.3.59.12]] 00:37, 27. srpnja 2022. (CEST) == Turističke priče == Poštovani, želja nam je bila podijeliti na Wikipediji više informacija o stranici Turističke priče ([[Turističke priče]]), no vidim kako je ta stranica izbrisana ubrzo nakon podizanja, a kao razlog je navedena reklama. Možda smo pretjerali u nekom pogledu, no molim Vas objašnjenje Vaše odluke, odnosno naputke kako možemo objaviti Wiki članak o navedenoj stranici, a da ne bude obrisana, odnosno ne bude ocijenjena kao reklama. Pročitao sam uvjete objave koji su zaista obimni, ali nisam shvatio u čemu je greška. Unaprijed zahvalan Mario [[Suradnik:M.A.T.KO HR|M.A.T.KO HR]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M.A.T.KO HR|razgovor]])</small> 12:44, 27. srpnja 2022. (CEST) == Italija == Zdravo! Podsjetili ste me na nešto što mi je objašnjavao Neptune, a tiče se posvojnoga genitiva i koncepta narodnosti. Potpuno je jasno: Italija (republika) nema veze s Rimskim Carstvom kao što Hrvatska ''ima'' sa [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkom Republikom Hrvatskom]]. Spominjem genitiv jer je [[Vilim II., engleski kralj|Vilim]] dobar primjer „starog” poimanja narodnosti — osvajačeva sina koji nije govorio engl. nazivamo „engleskim vladarem” (''English monarch''), kao što [[Eleonora Engleska, kastiljska kraljica|Engleskinju]] (?) udatu za kastiljskog kralja nazivamo kastiljskom kraljicom. Engl. Wikipedija ima kategoriju „LGBT Roman emperors”, a kategorija je potkategorija kategorije „LGBT people from Italy” jer je Rim glavni grad Italije. Naravno, Konstans nije bio Talijan, kao što „Tomislav II.” nije bio Hrvat. Ako moju izmjenu smatrate problematičnom, uklonite izmjenu.☺ Dogovorima se, ako su uvjeti idealni, ratovi mogu sprijéčiti. Naravno, Konstans nije bio Talijan, kao š„to Tomislav ”II. nije bHrvat.)t.) [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 22:59, 2. kolovoza 2022. (CEST) kl649mmks4ms55i1rp2klrmpmpzsz63 6436581 6436580 2022-08-02T21:03:28Z Mychele Trempetich 47215 /* Italija */ wikitext text/x-wiki [[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv 1|Arhiv1]] [[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv2|Arhiv2]] [[Razgovor sa suradnikom:Dean72/Arhiv3|Arhiv3]] {{Ostavi poruku2|light orange|orange|Ostavite poruku, odgovorit ću na vašoj stranici za razgovor}} == Uputa == U vezi taksokvira: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kenyanthropus&type=revision&diff=5631165&oldid=5631064 div align]. --[[Suradnik:Mosorska gušterica|Mosorska gušterica]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mosorska gušterica|razgovor]])</small> 09:47, 23. rujna 2020. (CEST) == Čestitke! == sa malim zakašnjenjem doduše, ali čestitam na izboru! 🎈🧨🎪🎢🎆 [[User:Imbehind|<span style="display:inline;white-space:nowrap;box-shadow:#aaa 4px 4px 4px"><b style="color:#fc0;background:#000"> Imbe </b><b style="color:#000;background:#fc0"> hind </b></span>]][[User talk:Imbehind|<b>💊</b>]] 14:01, 15. siječnja 2021. (CET) Čestitam na izboru za administratora! Želim ti puno sreće i uspjeha! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])</small> 23:21, 15. siječnja 2021. (CET) :Veliki dobitak za hr.wiki, od srca čestitam. Svatko ima svoj senzibilitet, ali ako mi dopustiš podijeliti s tobom svoj. Nije zadatak admina pobijati jedan POV drugim, nego osigurati to da enciklopedija, koliko je to moguće - s obzirom na to da je pišu ljudi a ne roboti - bude oslobođena ''svakog'' POV-a te osigurati prostor za raspravu o različitim tumačenjima činjenica. To je prvi zadatak, po mom skromnom mišljenju, ali nije lagan. No, znam da si njemu dorastao i želim ti svaki uspjeh. Čestitke, it was long overdue! --[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 23:29, 15. siječnja 2021. (CET) Pridružujem se čestitkama novom adminisratoru.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])</small> 15:26, 16. siječnja 2021. (CET) :Čestitke i od mene! :-) Nemoj zaboraviti na [[Wikipedija:Administratori#Suradnički okvir|suradnički okvirčić]]. ;-) --[[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 18:42, 16. siječnja 2021. (CET) Mala opaska: nije uobičajeno zaštićivati nikakve stranice, a posebno SZR članaka neograničeno, pa makar to bilo i za neprijavljene. Istina, ne pratim silna nova pravila, ali ako je takvo što omogućeno, onda je to korak unatrag. Protiv vandala treba se boriti na drugi način, nema smisla da zbog jednog provokatora trpi netko drugi anoniman koji bi htio ostaviti doprinos, a ovako to ne može.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 15:40, 23. siječnja 2021. (CET) : Ahoj [[User:MaGa|MaGa]], samo mala crtica sveze SZR članaka o šahu. I zaključavanjem istih za neprijavljene: : Već poduže vrijeme imamo na tapeti jednog ''genijalca'' koji kontinuirano i ciljano spamira SZR upravo tih članaka. : Mislim da je Dean postupio u smislu nas par koji svakodnevno revertamo slike tih "šahovskih ploča". Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 15:54, 23. siječnja 2021. (CET) ::Ja u ''kupe'', a ti u ''špade''. Taj lik ordinira već dulje vrijeme (moguće da je isti koji davi o onom nekom boksaču, stil je manje-više isti), a ključna riječ u mome obraćanju je ''neograničeno''.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 15:57, 23. siječnja 2021. (CET) ::: Možda je i ''dundo'' [[User:MaGa|MaGa]], Tko će ga znat. ::: Šta predlažeš: Limitirani blok, pa ako ponovno krene nakon otvaranja vrata opet isto? --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])</small> 16:00, 23. siječnja 2021. (CET) :::: ''Dundo'' je obuhvaćen (ako se ne varam) nekim filterom i riješen (valjda). Dok sam se ja bavio tim stvarima, ne sjećam se da se ikada na neodređeno zaključala SZR članka za neprijavljene, upravo zbog toga što sam već spomenuo: zbog jednog neotesanca ne smiju ispaštati drugi koji žele konstruktivno doprinositi. U prijevodu - blokiranje neotesanca, a eventualno zaključavanje SZR članka - na kratke staze. To znači ''prljavi'' posao za administratore, ali to im je posao. Opet napominjem: ako su u silnim novim pravilima takve stvari dopuštene - onda povlačim sve što sam rekao. Inače, ovo nije nikakva kritika već samo pokušaj pomoći.--<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 16:10, 23. siječnja 2021. (CET) ::::: [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], [[User:MaGa|MaGa]] ima pravo, trajno zaključavanje stranice je predrastična mjera. Iskreno, reagirao sam naglo jer je onaj lik stvarno dolijao svojim spamiranjem. Zaštita od npr. mjesec dana je vjerojatno primjerenija, vjerujem da će se ''spamer'' prije ili kasnije umoriti.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 16:18, 23. siječnja 2021. (CET) == Romantizam == Prvo sredi pravopisno članak. Vidi npr. što sam danas radio 45 minuta na [[Prosvjetiteljstvo]]. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 23:32, 26. siječnja 2021. (CET) : {{s|Croxyz}}, vidio i zahvalio ti. Prosvjetiteljstvo sam sređivao pospan u 1.30, ovog mislim da sam bolje sredio. Naravno da mi je možda nešto promaklo, članak je velik...--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 23:35, 26. siječnja 2021. (CET) == Christopher Marlowe == Stranica nema tacnu izvedbu o pominjanju Mefistofilisa, nego se radi o uredjivackoj pogresci, niti je djelo roman. Ako cete prisvajati nesto na vlastiti racun, molim vas i da dovrsite, vama nepoznanicu, u ispravljenom tonu, ili mi dopustite da sam sprovedem, sto sam zapoceo, u podesno vrijeme.<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Jeremic Damjan|Jeremic Damjan]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Jeremic Damjan|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Jeremic Damjan|doprinosi]]) 20:51, 31. siječnja 2021.</small> == kloridna kiselina == zasto si maka moj članak? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.0.174.65|78.0.174.65]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.0.174.65|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.0.174.65|doprinosi]]) 16:14, 1. veljače 2021.</small> == Pobrisano uređivanje == Poštovani kolega, vidim da si bio dežurni dušebrižnik, da si na stranici Tramontana pobrisao moje dobro uređivanje, kvalitetan doprinos kao i znatan trud na navođenju pravih referenci. Ne bi mi bilo krivo da si to napravio poboljšavajući članak, da si dodao nešto o Tramontani, ali ti si samo vratio gomilu smeća koja je bila na toj stranici, koja nema veze sa tim vjetrom. Ja sam jutros htio još malo doraditi članak, ali odustajem, nema smisla raditi kvalitetne doprinose kad ima ovakvih nazovi suradnika kao što si ti. Žalosno je što se kvalitetan trud na Wikipediji ne može ostvariti. LP --[[Suradnik:Vlaj i Bodul|Vlaj i Bodul]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Vlaj i Bodul|razgovor]])</small> 08:58, 13. veljače 2021. (CET) :Pozdrav {{ping|Vlaj i Bodul}}, nisam ja nikakav dušebrižnik nego između ostalog i patroler. Vidio sam da si obrisao veliku količinu referenciranog teksta jednog drugog suradnika koji je s nama više od desetljeća što je po mom sudu bio vandalizam. Ako ti pak misliš da bi mogao urediti članak bolje od trenutnog, evo, ja imam povjerenja. Slobodno revertaj moje uređivanje i nastavi pisati. Ja ti neću smetati. LP.--[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:32, 13. veljače 2021. (CET) == Zahvalnica! == Zahvaljujem na podršci za dodjelu statusa automatski ophođenog suradnika! Srdačno, --[[Suradnik:Darrad2009|<b><span style="font:color:#000000">Dar</span><span style="color:#e00000">rad</span><span style="color:#facc00">2009</span></b>]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Darrad2009|razgovor]])</small> 18:18, 25. veljače 2021. (CET) == Mihail Botvinik == "Mihail Botvinik" navedeno je slijedeće u jednoj rečenici: "prvi put su ga zapazili u šahovskom svijetu sa 14 godina, kada je pobijedio svjetskog prvaka Capablancu u jednoj simultanci." .... upravo pročitao knjigu od Kasparova "Kako život imitira šah" gdje je Kasparov naveo kako je Capablanca igrao u Moskvi simultanku na 32 ploče, dobio je na 31-oj a na jednoj remizirao,to je bio mlađahni Botvinik kojem je po riječima Kasparova Capablanca rekao: " ... ti ćeš jednog dana biti svjetski prvak... " [[Posebno:Doprinosi/188.252.196.121|188.252.196.121]] 12:32, 5. ožujka 2021. (CET) lp neven lemić neven.lemic@gmail.com == Uklanjanje referenciranog sadržaja == Bok, Deane. Zanima me zašto je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Broz_Tito&oldid=5776037&diff=prev&diffmode=source uklanjanje referenciranog sadržaja] označeno urednom izmjenom, tim više što u sažetku ima [[Posebno:Oznake|oznaku]] "uklonjeno uređivanje"? Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 00:52, 14. ožujka 2021. (CET) :Ako dobro vidin ono što mi govoriš jest – na pitanje zašto je uklanjanje referenciranog sadržaja označeno urednom izmjenom odgovaraš mi da san <u>ja</u> triba dodati uklonjeni referencirani sadržaj u zadnju verziju članka. Mislin da možemo razgovarati na višoj razini od ove. Zašto nisi reka Kanikosenu da nadopuni članak bez uklanjanja referenci nego si takvu verziju označija pregledanom? Kakav se primjer daje novom suradniku? Onda mi kažeš da ''"forsirajući prethodnu verziju ti [si] izbrisao njegov referencirani sadržaj"'' – s ovim mi pak vriđaš inteligenciju. Ne forsira se nikakva prethodna verzija, nego se forsira rad po pravilima. Valjda se zna red – da je nadoda sadržaj bez prvotnog uklanjanja referenci, do ovog ne bi ni došlo. Kažeš da te te ne zanima tema, pa neću ulaziti detaljno, al mi samo reci, kad već spominješ neutralnost, u kojem je to svemiru NPOV napisati za nekog političara da je "popularan"? Zanimljiva mi je ova situacija moran priznati, a vrlo indikativno je kako Kanikosen zna da je izmjena pregledana i to što mi odgovaraš nakon puna dva dana. Molit ću sve strane da se radi po pravilima. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])</small> 14:32, 20. ožujka 2021. (CET) :: {{ping|BlackArrow}} Kanikosen zna da je izmjena pregledana jer si ti to napisao ovdje, pa pročitaj svoju prvu poruku [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ADean72&type=revision&diff=5777610&oldid=5770411]. Ovo treba ići na pažnju administratorima, pa neka oni odluče čije su izmjene ispravne i tko gura POV. I naravno neka presude o kvaliteti izvora. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 14:45, 20. ožujka 2021. (CET) == Status suradnika == Što znači autopotvrđeni suradnik? Da ima veće ovlasti od običnih suradnika? Da je negdje između suradnika i administratora ili da je ,,obični" suradnik? Vidim da postoji i automatski ophođeni suradnik. Koji sve ,,činovi" postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 09:08, 16. ožujka 2021. (CET) Koji sve ,,činovi" postoje? --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 09:30, 16. ožujka 2021. (CET) == Hvala == ...na popisu ,,činova" ;) --[[Suradnik:Marijan|Marijan]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Marijan|razgovor]])</small> 14:59, 18. ožujka 2021. (CET) == Brisanje clanka Istospolna Seksualnost == Mozete li mi reci po kojoj osnovi i pravilima ste obrisali stranicu nakon 5 godina od zadnje rasprave, i nakon 3 prethodna pokusaja brisanja.ž--[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])</small> 23:27, 20. ožujka 2021. (CET) da podsjetim malo, imali smo razgovor o istoj temi 2013 godine. P.S. Kad ti pošaljem poruku, molim te odgovori mi na mojoj stranici za razgovor. Trebalo mi je brdo vremena da skužim da se odgovor nalazi ovdje :). Pozdrav i hvala još jednom na linkovima.--Dean72 (razgovor) 02:24, 3. siječnja 2013. (CET) dakle lijepo je to sa se netko nakon 8 godina konstruktivne rasprave o temi odluci na brisanje clanka, kao da nema nikakvu vrijednost iz razloga koji nisu bili u to vrijeme na wiki. Ali eto, sad su neka nova vremena pa se po pravilu tko suti, taj se slaze izbrise clanak. --[[Suradnik:Moravek|Davor Moravek]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Moravek|razgovor]])</small> 23:43, 20. ožujka 2021. (CET) == please block 212.200.181.0/25 == [[Posebno:Doprinosi/212.200.181.0/25|212.200.181.0/25]] (crosswiki abuse)--[[Suradnik:WikiBayer|WikiBayer]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:WikiBayer|razgovor]])</small> 21:29, 21. ožujka 2021. (CET) == »There is no alternative« == Hvala za korekcije, ali rado bi da ipak uspostavimo kategorije koje pobliže opisuju članak. Jako me začudilo da obzirom na EN original nemamo nikakve slične kategorije (priznajem trebao sam ih odmah stvoriti kad sam to uvidio). Nažalost nemamo jasnu politiku oko kategorija, a ni razina i opseg [[Wikipedija:Kafić/Pitanja o kategorizaciji|rasprave po tom pitanju nije baš super.]] --[[Suradnik:Zblace|Zblace]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zblace|razgovor]])</small> 17:44, 5. travnja 2021. (CEST) == Svakomu se može dogoditi == Ipak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mevlud_Dudi%C4%87&action=history pripazi] malo. Zahvaljujem na razmijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 16:11, 10. travnja 2021. (CEST) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tugare&diff=prev&oldid=5882953 Ovu] si promjenu označio ophođenom. [https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/SI-1441.pdf Ovdje] su precizni i vjerodostojni podatci koji nisu bili navedeni kao izvor. Ako nema nikakvog izvora za unesenu promjenu što se tiče broja stanovnika, barem u Hrvatskoj, nije uobičajeno označiti je ophođenom pa te molim da ubuduće pripaziš na ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 23:16, 20. svibnja 2021. (CEST) ::[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hidroelektrana_Zaku%C4%8Dac&diff=prev&oldid=6084985 Opet] ''brzi ophoditeljski prst'' [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 17:35, 12. listopada 2021. (CEST) == Biska == Poštovani, Odakle vam ovi podaci o porijeklu biske sve do Kelta. Vidim da piše da je izvor Istrapedija ali u njoj ništa slično ne piše. Zna se samo tko je relativno nedavno (prije pedesetak) potaknuo proizdvodnju biske a pošto je on bio travar i poznavatelj narodne medicine (ne nužno naše/lokalne) nema nikave direkne poveznice da je recept lokalni. Spominjete zapis, gdje je i kako glasi taj zapis. Sve ovo pitam jer sam upravo na televiziji čula kako govore o biski citirajući ovaj upis s Wikipedie od riječi do riječi a mislim da nije istinit. Lijep pozdrav <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:141.138.38.178|141.138.38.178]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:141.138.38.178|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/141.138.38.178|doprinosi]]) 17:13, 25. lipnja 2021. (CET)</small> == Ateo == [[Valentina Nappi|Ja]] zahvaljujem Vama! Pisali ste o ateizmu, što je katkad pogrešno shvaćena „ideja” (nedostatak uvjerenja ne smatram idejom). 🌺 Budite dobro! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 20:30, 14. srpnja 2021. (CEST) == [[Blok za Hrvatsku]] == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Blok_za_Hrvatsku&type=revision&diff=5937346&oldid=5718912] Bok Dean72, suradnik {{s|Murko2}} je bez izvora napravio izmjene u članku. Ako je ugašena 16. srpnja 2020., kako to na stranicama [https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hasanbegovic-zlatko-10-saziv-hrvatskoga-sabora Hrvatskoga sabora] još uvijek nije promijenjeno? Isto tako [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2021_01_6_122.html NN 6/2021 (22.1.2021.), Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika]: 21. Blok za Hrvatsku (1 zastupnik). Ja sam našao samo [https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/hasanbegovic-gasi-stranku-i-ulazi-u-domovinski-pokret-skorina-stranka-planira-politicki-rebrending/ ovo], novinarsko nagađanje? --<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 12:41, 22. srpnja 2021. (CEST) Ima [https://hr.wikipedia.org/wiki/Domovinski_pokret#Djelovanje_kao_parlamentarna_stranka ovdje] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Domovinski_pokret&type=revision&diff=5591150&oldid=5589116]] isti slučaj o ujedinjenju, temeljeno na istome izvoru, koje se za sada nije dogodilo. Treba li to obrisati ili možda samo zakomentirati?--<small>[[Suradnik:Rovoobob|<b><span style="color:blue;">Rovoobob</span></b>]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|<b><span style="color:green;">Razgovor</span></b>]]</small> 04:45, 1. kolovoza 2021. (CEST) == Kategorije == Samo podsjećam da obično ne označavamo ophođenim kategorije koje imaju samo dva članka kakva je bila Kategorija:Srbijanske tekvandoke. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 15:37, 26. kolovoza 2021. (CEST) == Ophođenje == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Aaron_Cresswell&oldid=6038508] Ovaj članak koji si ophodio sadrži veći broj grešaka, od kojih je najveća nedostatak kategorija. – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> <sup>[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] </sup> 15:26, 28. kolovoza 2021. (CEST) Deane, Deane... Mijenjaj ime Deanu, a ne Dinamu :)))) <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Zbulaja|Zbulaja]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Zbulaja|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Zbulaja|doprinosi]]) 23:07, 13. listopada 2021. (CET)</small> == Ateizam, religija i filozofija == Zdravo! Čini mi se da ste napisali ili proširili članke u svezi ateizma i religije, kao i odnosa religioznih i ireligioznih ljudi. Kao ateist kojeg zanimaju povijest i psihologija religije, zahvaljujem na člancima!☺Također, zahvaljujem na [[Adela Normanska|izmjeni]]! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])</small> 01:26, 20. listopada 2021. (CEST) == Wikiprojekt 10000 == Pozdrav Dean, Da, slobodno se mogu staviti članci, koji su prosireni i nadopunjeni, odlična ideja. Ovaj mjesec sudjelujem u Azijskom mjesecu pa pišem o Aziji. Slijedeći mjesec mogu malo više pisati članke o Europi.—[[Suradnik:Fraxinus|Fraxinus]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Fraxinus|razgovor]])</small> 13:04, 15. studenoga 2021. (CET) == Brisanje stranice "Usporedba emisija u transportu" == Dobar dan, Stranica koju ste obrisali je stranica na kojoj rade studenti Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Taj članak nije gotov i bio je u razvoju, tako da ako nije bio napisan sukladno pravilima Wikipedije možete li ga vratiti? Studenti će ga popraviti jer je to jedan od zadataka s kolegija Osnove eneregetike. Zadatak traje do kraja 12. mjeseca tako da će do tada članak biti potpuno gotov i u skladu s svim pravilima Wikipedije. Unaprijed hvala, demonstrator Patrik Pokrivka <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Patrik Pokrivka|Patrik Pokrivka]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Patrik Pokrivka|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Patrik Pokrivka|doprinosi]]) 17:04, 12. prosinca 2021. (CET)</small> == Prijedlozi za tjedne članke/02. 2022 == [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Članak_tjedna/Prijedlozi_za_tjedne_članke/02._2022.&diff=6186197&oldid=6185918 Više nije prerano!] {{;P}} Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 13:33, 28. prosinca 2021. (CET) == Sretna Nova Godina == Dragi kolega Dean72, želim ti sretnu Novu Godinu, puno sreće, zdravlja i uspješan rad na Wikipediji! [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])</small> 22:20, 2. siječnja 2022. (CET) == Predlaganje za tjedni članak == Ako sam dobro pročitao pravila ona kažu: ''Suradnik koji je predložio članak može sljedeći predložiti nakon završetka glasovanja za članak koji je predložio.'' Rekao bih da onda tvoj drugi prijedlog (EU parlament) nije valjan.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 17:52, 3. siječnja 2022. (CET) :[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AMaGa&type=revision&diff=6284527&oldid=6133318]Ne treba diploma atomske fizike. Postojeće uređivanje, tj. predlaganje se <s>prekriži</s> <small>(a ja bih još u zagradi napisao zašto i potpisao se)</small>.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 08:50, 4. siječnja 2022. (CET) == How we will see unregistered users == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <section begin=content/> Hi! You get this message because you are an admin on a Wikimedia wiki. When someone edits a Wikimedia wiki without being logged in today, we show their IP address. As you may already know, we will not be able to do this in the future. This is a decision by the Wikimedia Foundation Legal department, because norms and regulations for privacy online have changed. Instead of the IP we will show a masked identity. You as an admin '''will still be able to access the IP'''. There will also be a new user right for those who need to see the full IPs of unregistered users to fight vandalism, harassment and spam without being admins. Patrollers will also see part of the IP even without this user right. We are also working on [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation/Improving tools|better tools]] to help. If you have not seen it before, you can [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|read more on Meta]]. If you want to make sure you don’t miss technical changes on the Wikimedia wikis, you can [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|subscribe]] to [[m:Tech/News|the weekly technical newsletter]]. We have [[m:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation#IP Masking Implementation Approaches (FAQ)|two suggested ways]] this identity could work. '''We would appreciate your feedback''' on which way you think would work best for you and your wiki, now and in the future. You can [[m:Talk:IP Editing: Privacy Enhancement and Abuse Mitigation|let us know on the talk page]]. You can write in your language. The suggestions were posted in October and we will decide after 17 January. Thank you. /[[m:User:Johan (WMF)|Johan (WMF)]]<section end=content/> </div> 19:15, 4. siječnja 2022. (CET) <!-- Message sent by User:Johan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johan_(WMF)/Target_lists/Admins2022(4)&oldid=22532508 --> Ako mogu zamoliti da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik&action=history pogledaš] i ureduješ. Hvala unaprijed.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 12:45, 9. siječnja 2022. (CET) == Zahtjevam objašnjenje == Zašto je vraćena verzija koju je postavio problematični korisnik i po kojem je to pravilu bitno.hr nevjerodostojan izvor? <font face="calibri">[[Suradnik:IvanOS|<span style="background:#0945A6;color:#fff;padding:0 5px">Ivan</span>]][[Razgovor sa suradnikom:IvanOS|<span style="border: #0945A6 solid 0.5px; background:#fff;padding:0 5px;color:#0945A6;">OS</span>]]</font> 15:49, 14. siječnja 2022. (CET) == Četvrta... == Malo sam se ''umiješao''... Bili su ''Tigrovi'', ''Gromovi'', ''Pauci'',... (kao dijelovi imena ili nadimci) i ništa više, nikakva zemljopisna odrednica nije vezana za niti jednu brigadu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;"><sup>poruči mi</sup></span>''']]</span> 20:16, 15. siječnja 2022. (CET) == Molim objašnjenje == Pozz, molimo bi da mi se objasni kako smo došli do kršenja autorskih prava na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&curid=170614&diff=6300972&oldid=6300960&diffmode=source ovoj] izmjeni koja je uklonjena? Pokušat ću malo obrazložit a Vi me prosvlijetlite ako sam pogrješio. Znači 2009. godine [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Podravka&diff=prev&oldid=1676418&diffmode=source ovom] izmjenom su unešene sporne informacije. 2018. godine Elena Gadže piše diplomski u kojem za povijest tvrtke Podravke kao izvor linka wikipedijinu stranicu u dijelu teksta "3. FINANCIJSKA ANALIZA NA TEMELJU TVRTKE PODRAVKA D.D." pasusu "3.1.1. Povijest" odmah u drugoj rečenici teksta pod znakom <sup>[3]</sup>. 2022. godine wikipedija krši autorska prava jer je citiran diplomski rad iz 2018. u kojem autor diplomskog rad citira wikipediju iz podataka stvorenih 2009. godine.<br> Unaprijed hvala<br> Podrav sa Vuč`polja. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])</small> 16:42, 17. siječnja 2022. (CET) :Bok, sve u redu. Hvala ti. Samo pripazi da ti se nije negdje provukla slična ako ne i ista greška. Nemoj uzimati zdravo za gotovo ništa što dolazi od raznih softweara. Ovo je čista slučajnost da sam autor originalnih izmjena ja i da imam članak u praćenim pa sam primjetio nelogičnost.<br> :Živio mi. [[Suradnik:Domjanovic|Domjanovic]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Domjanovic|razgovor]])</small> 17:47, 17. siječnja 2022. (CET) == Odgovor na odgovor iz aktualnoga NPA == Poštovani Wikikolega Deane72: što se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=6297459&oldid=6297450&diffmode=source mojega odgovora Vama na aktualnome NPA] tiče, on je napisan tamo gdje ste me spomenuli, dakle u sekciji "Komentari administratora" s obzirom na temu NPA (ne brinite: ja vrlo dobro "shvaćam" sve Vaše "poante"). Moja rečenica, koju ističete i smatrate "problematičnom", izraz je moje iskrene zabrinutosti za dobro zdravlje naših Wikikolega s obzirom na njihovo evidentno problematično Wikidjelovanje. '''[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Na_pa%C5%BEnju_administratorima&diff=prev&oldid=6297546&diffmode=source Vaš odgovor na moj komentar]''' trebali ste mi, zapravo, napisati mi na mojoj suradničkoj stranici: Vaša na mnogo načina problematična rečenica na početku tog Vašeg odgovora - citiram: ''"... vidim – implementiramo iste metode učitelja Speedyja, kad krene konfrontacija oslovljavamo se s "Vi"'' na rubu je [[WP:BON|osobnoga napada]] i Vaše puko pretpostavljanje pretpostavki, skoro pa i nekakve moje [[WP:PDN|loše namjere]] (?). Vama za informaciju: s '''[[Wikipedija:Priručnik za administratore|pravilima administriranja]]''', kao i sa svim važećim '''[[Wikipedija:Pravila i smjernice|Wikipravilima]]''', sâm sam se vrlo dobro upoznao i prije mojega adminstva i nikada se nisam bavio usvajanjem bilo čijih "metoda" (u tom smislu Vas ljubazno molim da se za Vaše "stare Wikirane" ubuduće raspravljate s onima koji su za njih i "odgovorni"). Što se pak moje komunikacije s Vama ili svima ostalim Wikisuradnicima tiče, ona će i nadalje uvijek biti '''s dužnim poštovanjem''', jer '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]]''' ni forum, ni "Društvo prijatelja (bilo koga ili čega)" niti bilo kakva "Udruga istomišljenika" (to ćete, sasvim sigurno, i sami spoznati nakon nekoliko godina aktivnoga administriranja). I još samo da dodam da je moja ''komunikacija s poštovanjem'' rezultat mojega kućnoga odgoja. Srdačan pozdrav, [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 19:45, 17. siječnja 2022. (CET) == Dovršetak osobne wiki stranice == Poštovani, Želio bi urediti svoju započetu osobnu wiki stranicu. Danas sam navratio jer sam htio upload-ati svoju sliku, ali sam zateao poruke da bi trebao urediti tekst (Enciklopedijski članci pišu se sažeto, nekićenim i neutralnim jezikom.Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.). https://hr.wikipedia.org/wiki/Oliver_Kesar Iskreno, jaaaako rijetko sam uopće nešto radio po wikipediji pa bi trebao pomoć, ako imate volje i vremena. Unaprijed hvala, Oliver Kesar okesar@efzg.hr <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Oliver.Kesar|Oliver.Kesar]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Oliver.Kesar|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Oliver.Kesar|doprinosi]]) 21:35, 18. siječnja 2022. (CET)</small> == Ophodnja == Izgleda da si [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&diff=prev&oldid=6297535 ovo] ophodio i tako je ostalo dok anonimni suradnik nije ispravio. Molim te, ne budi prebrzog prsta pri ophodnjama. Bolje da ostane neophođeno nego ovako. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 13:58, 26. siječnja 2022. (CET) :Sjećam se [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelorusija&diff=prev&oldid=6297535 ove] izmjene, pogotovo zato što sam odlučio urediti osnovne članke o Europi i njezinim državama i prilično sam siguran da sam kliknuo na vraćanje izmjene. Očigledno "nije uhvatilo", nisam primijetio da nije revertalo. Ok, patrolirat ću sporije, na žalost malo nas je ostalo aktivnih patrolera.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 14:05, 26. siječnja 2022. (CET) ::Ljudi smo, svi griješimo. Doista, malo je aktivnih ophoditelja. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])</small> 14:17, 26. siječnja 2022. (CET) == Razgovor o UCoC == Postovani g. Dean, ja sam s odgovorom na Digitarsovo zavrsio. Ali ako bude slicnih krsenja UCoC pravila, ja cu se svakako javiti. Smatram da bi bio veoma koristan razgovor o tome sto UCoC znaci, sto je dozvoljeno, sto nije, da svi unaprijed znamo, a ne da se moraju voditi stalne bitke oko toga. Koliko znam to i jeste cijela svrha UCoC, zato se i uvodi. I to smatram veoma konstruktivnim, pogotovo jer koliko znam pojedine wikipedije ce biti odgovorne za se to sprovodi. Ako bilo sto nisam tocno razumio, molit cu objasnjenje od hr.wiki Admina i UCoC - sto su tu obaveze suradnika, sto su obaveze Admina, itd, 21:06, 14. veljače 2022. (CET) [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 21:06, 14. veljače 2022. (CET) :Vidim da sam blokiran u kaficu. Blokiran sam nakon sto sam u odlomku o UCoC ukratko opisao zasto tocno smatram da Digitarsov post krsi UCoC pravila, tj. da predstravlja diskriminaciju i netrpeljivost na etnickoj osnovi (da ne spominjemo da je to bilo kontra WMF predstavnika, od netkog s diskutabilno polu-fasistickim pozdravom na svom profilu). Tom krsenju, nije sljedila nikakva opomena ili druga akcija od strane Admina, vec je tek kasnije nakon sto sam se bunio, stigla meni opomena zbog WP:POINT. Po tome izgleda da su krsenja UCoC na hr.wiki jos uvijek OK, dok primjedbe o krsenju UCoC se sankcionisu. Zato sam predlozio razgovor o UCoC da se to razjasni (sto tocne poredstavlja krsenje UCoC, kako ce se to sankcionirati, itd), da hr.wiki ne bi bio vjecno neki slucaj. Smatram da zahtijev za raspravu o UCoC nikako ne zasluzuje blok i puno radje bih vidjeo da se razcisti na hr.wiki, no na meti :Dobro, ako ne moze na hr.wiki, zapocet cu razgovor o ovom slucaju na meti, da vidimo koje pouke i principi se mogu iz ovog izvuci [[Suradnik:Thhhommmasss|Thhhommmasss]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Thhhommmasss|razgovor]])</small> 22:07, 17. veljače 2022. (CET) == Blokada == Zašto je meni na dva tjedna onemogućeno pisanje u kafiću? U raspravi sam cijelo vrijeme bio pristojan i argumentirano sam odgovarao na Thomassove pamflete u kojima je nadrobio svašta, od navodne netrepeljivosti do nekakvih općih napada na jezik koji mu se priviđaju 🤣. Kad sam rekao sve što sam imao, povukao sam se nakon zadnjeg upisa u kafiću, a on se nastavio svađati sam sa sobom još dan ili dva. I sad smo po tebi nas dvojica isti. —[[Suradnik:Digitars|Digitars]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Digitars|razgovor]])</small> 10:51, 19. veljače 2022. (CET) == Problem == Poštovani g. Deane, Oprostite što moram na ovaj način da oduzimam vaše vreme. Naime, primetio sam da moj pokušaj odgovora korisniku ili odgovora na temu u Kafiću automatski aktivira anti-abuse filter pod nazivom "Abuse 23". Zanima me o čemu se radi i najljubaznije bih molio da, ukoliko je to moguće, uklonite moje korisničko sa ovog filtera. Najiskrenije se zahvaljujem i želim ugodan dan. Branimir Pipal, [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 18:50, 22. veljače 2022. (CET) ----------------- Facilitaror for SEE <br> Movement Strategy and Guidance <br> Wikimedia Foundation :{{s|BPipal (WMF)}}, poštovanje! Isprike i Vama i kolegi Deanu što uskačem nepozvan, ali mislim da mogu pomoći. Aktivirali ste [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencija_zloporaba&wpSearchUser=BPipal+%28WMF%29 globalni abuse filter #214] koji u opisu ima oznaku "Abuse 23". Malo mi je neobično da zaposlenik WMF-a ne zna pregledavati evidencije. Kako bilo, filter je globalan, pa nije vezan uz naš projekt već [[:m:Special:AbuseFilter/214|uz Metu]]. Popis [[:m:Special:ListGroupRights|prava Metinih suradničkih skupina]] nalaže da globalne filtere mogu mijenjati samo Metini [[:m:Special:ListUsers/sysop|administratori]] i [[:m:Special:ListUsers/steward|stjuardi]], pa Vas toplo savjetujem da potražite njihovu pomoć u otklanjanju ovog problema. Srdačan pozdrav! —[[User:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;">'''''Ivi'''''</span>]][[User talk:Ivi104|<span style="font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;">'''''104'''''</span>]] 06:21, 23. veljače 2022. (CET) :Hvala puno na pomoći! :Istina je da sam pregledao evidenciju, ali mi nije bilo sasvim jasno u čijoj je nadležnosti aktivirani filter. :Srdačan pozdrav! [[Suradnik:BPipal (WMF)|BPipal (WMF)]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:BPipal (WMF)|razgovor]])</small> 10:45, 23. veljače 2022. (CET) ==Podjsetnik== [https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Dean72 Podsjetnik.] Ne zaboravi staviti se u ulogu drugoga, i ne goni ga dalje u rupu, nego mu daj prostora da diše. Kako je uopće došlo do ovoga, da si ti odjednom - ti, od svih! - taj koji cenzurira slobodu govora, koji sprečava da se jedan suradnik založi za drugoga, kako je do toga došlo? Zar si zaboravio zašto si se kandidirao? (To je bilo retoričko pitanje, koje nikako ne traži odgovor, nego samo introspekciju.) Svako dobro želim, —[[Suradnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Igor Windsor|razgovor]])</small> 22:09, 11. ožujka 2022. (CET) == Akaweli == Pozdrav, zanima me zašto brišete članak Akaweli? Ne smije biti na engleskom jeziku ili? <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Akaweli|Akaweli]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Akaweli|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Akaweli|doprinosi]]) 09:58, 18. ožujka 2022. (CET)</small> [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Mocira&curid=717558&diff=6339162&oldid=6337962]Ako mogu primijetiti: ''Da, ali ne''. Ne kategorija naseljenih mjesta u Hrvatskoj već kategorija naseljenih mjesta pripadajuće županije kojoj mjesto pripada.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 19:24, 19. ožujka 2022. (CET) == Ministarstvo obrane SAD-a == Dean, Dupla stranica slučajno je stvorena jer dok sam ispravljao članak nisam znao da si napravio revert. Na hrvatskom jeziku nije ispravni naziv Ministarstvo jer Vlada SAD-a nema ministarstva ("ministarness") i ministre nego departmente i sekretare otkad su odlučili razlikovati se od Britanaca. Osim toga, ministarstvo je djelatnost, a ministrija je organizacija, isto kao što je npr. šumarstvo djelatnost i gospodarska grana, a šumarija organizacija. Stoga ni hrvatski naziv u tom slučaju sam ne valja, ali to su samo moje [[filologija|filologijske]] filozofije tako da nije bitno. Isto kao što si mi natipkao da se "Sjedinjene Države" može odnositi na bilo koji savez država, tako ja mogu tvrditi da se departman ne odnosi samo na tip teritorijalne jedinice nego ima više značenja među kojima i organizacije od vlade. Usput, makar je prošlo već neko vrijeme ako se ne varam, čestitam ti na statusu administratora. Lp. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])</small> 16:56, 20. ožujka 2022. (CET) Da. Netočno sam se izrazio. Mislio sam natipkati da riječ ministarstvo zvuči kao djelatnost, ne da znači da je to. [[Suradnik:Tomandandy|Tomandandy]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Tomandandy|razgovor]])</small> 15:21, 21. ožujka 2022. (CET) == Zašto baš taj primjer == Slušajte, ilustracija za "Odnose s javnošću" je stavljena jer je to bio školski primjer, bitna udruga i relevantna i kvalitetna slika, koju ja imam i koju sam spreman dati za opće dobro. To nije samopromocija, jer ja nisam član te udruge. Naprosto sam o njima odlučio napisati text, baš zato jer sam imao dobre slike s promocije, na koju sam pozvan kao član DRUGE udruge, sestrinske. Znakovito je da na sh. wiki to pitanje samporomocije nisu postavili. Vi samo ostavite kako jest, nak ostane dokaz da su se promijenili ljudi, ali nipošto i način rada. Ili ako i jest, a jest, nipošto nije na bolje. -[[Suradnik:Antonello da Lesina|Antonello da Lesina]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Antonello da Lesina|razgovor]])</small> 00:11, 21. ožujka 2022. (CET) Poštovani, zanima me zašto ste me okarakterizirali vandalom? Nije mi namjera biti uvredljiv,samo želim biti direktan. Hvala unaprijed na odgovoru—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 18:12, 31. ožujka 2022. (CEST) Hvala. Želite reći da je moj komentar validan samo ako ga objavim s prijavljenog računa? Ako ne, ljubazno bi zamolio da ga vratite budući da je neopravdano izbrisan—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 19:17, 31. ožujka 2022. (CEST) Zamolit ću, možete li vratiti neopravdano izbrisan komentar budući da ste mi onemogućili unos,a nije se radilo o vandalizmu?—[[Posebno:Doprinosi/31.217.3.234|31.217.3.234]] 20:27, 31. ožujka 2022. (CEST) == karate u hrvatskoj == Poštovani administratore Želim ukazati na jednu pogrešku u tekstu o karateu u Hrvatskoj. Radi se o čovjeku koji je prvi puta predstavio karate u Hrvatskoj. Zove se Trin Tam Tam i NIJE koreanac nego vijetnamac. Ja sam ga osobno upoznao kada je posjedio dvoranu Judo kluba Mladost u Studentskom centru u Zagreb. Ne znam koji je administrator zadužen za ovaj članak, ali vas molim da promijenite tu grešku jer se, zahvaljujući popularnosti Wikipedije, ponavlja u medijima i u knjigama. Trin Tam Tam je vijetnamac koji je od 1954 godine živio u Parizu i aktivno se bavio karateoma te je tri puta nastupao na prvenstvu Francuske. Jednom je zauzeo treće mjesto. On je bio trener u Parizu, a često je radio kao koreograf akcija borbe u filmovima. Zato je i boravio u Hrvatskoj, gdje je sudjelovao kao tehnički savjetnik na snimanje dva talijanska spektakla. Tri člana Judo kluba Mladost su bili statistu na snimanju i tako su upoznali Trina te su ga pozvali da posjeti dvoranu u studenskom centru. Ja sam umirovljeni novinar i autor više knjiga o karateu, pa se i spominjem u članku, a volio bih da se greška ispravi. Srdačno Žarko Modrić zarko.modric@zg.t-com.hr <small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:78.3.41.54|78.3.41.54]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:78.3.41.54|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/78.3.41.54|doprinosi]]) 09:28, 3. travnja 2022. (CET)</small> :Evo link https://karate-klub-alfa.hr/povijest-karatea/ [[Suradnik:Mocira|<span style="color:red;">M</span><span style="color:orange;">OCIR</span><span style="color:red;">A</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Mocira|<span style="color:green;">Razgovor</span>]] 09:50, 3. travnja 2022. (CEST) [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mostarsko-duvanjska%20biskupija&diff=6354499&oldid=6345914 Ovo] su uređivanja vjerojatno iste osobe koja kao IP već neko vrijeme radi više štete nego koristi (Neptunea sam zamolio da zaključa neke članke zbog ovakvih stvari). Osim lošeg pravopisa, neprovjerenih podataka, tu su i netočni podatci (konkatedrala u Međugorju?), te naprosto fascinantni podatak o 3590 crkava u 66 župa. Ovo zadnje bi bilo u prosjeku 55 crkava po župi, što mislim da nema ni u Vatikanu.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:17, 13. travnja 2022. (CEST) P.S. Malo sam se viška raspričao, htio sam samo zamoliti malo više pažnje za ubuduće u člancima ovakve tematike jer ovakva uređivanja traju već neko vrijeme.—<span style="white-space:nowrap">[[User:MaGa|<span style="color:Grey;"> '''MaGa'''</span>]]<span style="color:#E80911;">▀</span><span style="color:#0C55A3;">▄</span>[[User talk:MaGa|'''<span style="color:Grey;">^{poruči mi}</span>''']]</span> 18:28, 13. travnja 2022. (CEST) == Logori Smrti == Smetaju ti "Logori Smrti"?<small>— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Ghostshadowow|Ghostshadowow]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Ghostshadowow|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Ghostshadowow|doprinosi]]) 3. svibnja 2022. u 18:53</small> == Za bris == * [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Calycocorsus&redirect=no ovo], fala unaprid. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])</small> 19:12, 15. svibnja 2022. (CEST) * možel i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kru%C5%A1%C4%8Dica_(biljni_rod)&redirect=no ovo]. fala lipa. == Staljin == Molim te stavi zaštitu na neki dulji period, preporučujem trajnu. Taj vandal znan kao [https://en.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Long-term_abuse/Projects Rocky na hr.wiki i George Reeves Person na en.wiki] jedan je od najpoznatijih vandala na svim Wikipedijama. Ako pogledaš članak o Staljinu vidit ćeš da ga vandalizira već dulji dio godina. Najčešće teme su mu Staljin (i njegovo trovanje), Katinska šuma, Rocky Marciano, Muhammad Ali, šah. Sigurno si ga susreo stotinu puta. Vjerojatno će ti pokušati upasti u račun tako da ti savjetujem da si promijeniš šifru, ako je neka glupost kao "qwertz", "1234", ili "password". – <span style="border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000">[[Suradnik:Croxyz|<span style="color:#FFF">'''Croxyz'''</span>]]</span> ^{[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]]} 20:37, 20. lipnja 2022. (CEST) == Kako nitko neće == Da postaviš više ono na glasanje, opet sve isto samo što smo u kafiću. Neka se postave prijedlozi na glasanje i to završimo. [[Suradnik:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;">'''Kanikosen'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|<span style="font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;">(SZR)</span>]] 12:21, 10. srpnja 2022. (CEST) == Karton revolucija == Šta brišeš ko da je ovo tvoj projekat. Gori ste od onih prije. Vrati članak ko da ti šta smeta.—[[Posebno:Doprinosi/78.3.59.12|78.3.59.12]] 00:37, 27. srpnja 2022. (CEST) == Turističke priče == Poštovani, želja nam je bila podijeliti na Wikipediji više informacija o stranici Turističke priče ([[Turističke priče]]), no vidim kako je ta stranica izbrisana ubrzo nakon podizanja, a kao razlog je navedena reklama. Možda smo pretjerali u nekom pogledu, no molim Vas objašnjenje Vaše odluke, odnosno naputke kako možemo objaviti Wiki članak o navedenoj stranici, a da ne bude obrisana, odnosno ne bude ocijenjena kao reklama. Pročitao sam uvjete objave koji su zaista obimni, ali nisam shvatio u čemu je greška. Unaprijed zahvalan Mario [[Suradnik:M.A.T.KO HR|M.A.T.KO HR]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:M.A.T.KO HR|razgovor]])</small> 12:44, 27. srpnja 2022. (CEST) == Italija == Zdravo! Podsjetili ste me na nešto što mi je objašnjavao Neptune, a tiče se posvojnoga genitiva i koncepta narodnosti. Potpuno je jasno: Italija (republika) '''nema''' veze s Rimskim Carstvom kao što Hrvatska '''ima''' sa [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističkom Republikom Hrvatskom]]. Spominjem genitiv jer je [[Vilim II., engleski kralj|Vilim]] dobar primjer „starog” poimanja narodnosti — osvajačeva sina koji nije govorio engl. nazivamo „engleskim vladarem” (''English monarch''), kao što [[Eleonora Engleska, kastiljska kraljica|Engleskinju]] (?) udatu za kastiljskog kralja nazivamo kastiljskom kraljicom. Engl. Wikipedija ima kategoriju „LGBT Roman emperors”, a kategorija je potkategorija kategorije „LGBT people from Italy” jer je Rim glavni grad Italije. Naravno, Konstans nije bio Talijan, kao što „Tomislav II.” nije bio Hrvat. Ako moju izmjenu smatrate problematičnom, uklonite izmjenu.☺ Dogovorima se, ako su uvjeti idealni, ratovi mogu sprijéčiti. [[Suradnica:Mychele Trempetich|Miha]] qtc5fvwiv3z8c67uqxk2bfsvs1fmmcb 0 667798 6436686 6238371 2022-08-03T04:32:22Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} [[Slika:Kanteletar.jpg|thumb|180px|''Kanteletar'', zbirka narodnih pjesama koje je prikupio [[Elias Lönnrot]], objavljena 1840.]] '''''Kanteletar''''' je zbirka [[Finska|finskih]] [[narodna poezija|narodnih pjesama]] koju je sastavio [[Elias Lönnrot]]. Povezana je s finskim nacionalnim [[ep]]om ''[[Kalevala]]''. Pjesme u ''Kanteletaru'' utemeljene su na [[trohejski tetrametar|trohejskom tetrametru]], uglavnom poznatijem kao "metar Kalevale", a među stilskim figurama pojavljuju se aliteracija i paralelizam. Ime čini korijenska riječ ''[[kantele]]'' (finsko glazbalo nalik [[citra|citri]]) i [[morfem]] ženskog roda ''-tar''; grubi prijevod naziva glasi "djeva kantelea" ili "kćer citre", što se odnosi na vrstu [[muza|muze]]. == Povijest == ''Kanteletar'' je objavljen 1840. godine pod naslovom ''Kanteletar taikka Suomen Kansan Wanhoja Lauluja ja Wirsiä'' (''"Kanteletar ili stare pjesme i himne finskog naroda"''). Građu za zbirku Lönnrot je dobio tijekom svojih putovanja 1838. godine, nakon što je upoznao pjevača runa Matelija Kuivalatara na obali jezera [[Koitere]]a. Lönnrot je zabilježio pjesme koje je pjevao Kuivalatar. ''Kanteletar'' se sastoji od triju knjiga. Prva knjiga sadrži 238 lirskih pjesama koje je Lönnrot nazvao ''Yhteisiä Lauluja'', odnosno "Obične pjesme". Te su pjesme podijeljene u četiri dijela: s uobičajenim temama, za uzvanike na ženidbama, za [[pastir]]e i za djecu. Druga knjiga sadrži 354 lirske pjesme koje je nazvao ''Erityisiä Lauluja'', odnosno "Posebne pjesme". Te je pjesme podijelio u pjesme za djevojčice, žene, dječake i muškarce. U trećoj se knjizi, pod imenom ''Virsi-Lauluja'', odnosno "Himne", nalazi 60 povijesnih pjesama, [[viteški roman|viteških romana]], [[legenda]], [[balada]] i lirskih epskih pjesama. U predgovoru se nalaze 24 nove pjesme. U Lönnrotovu trećem izdanju ''Kanteletara'' iz 1887. godine treća je knjiga potpuno prerađena – sadrži 137 pjesama. Kasnija izdanja temelje se na izvornom izdanju, no deset pjesama iz treće knjige premješteno je u dodatak. Pjesništvo u ''Kanteletaru'' podrijetlom je uglavnom iz [[Karelija (povijesna finska provincija)|finske Karelije]]. U uvodu knjige Lönnrot kao mjesta na koja je otputovao navodi [[Lieksa|Lieksu]], [[Ilomantsi]], [[Kitee]], [[Tohmajärvi]], [[Sortavala|Sortavalu]], [[Jaakkima|Jaakkimu]] i [[Kurkijoki]]. Pjesme sadržane u trećoj knjizi podrijetlom su uglavnom iz Rusije i [[Karelija|Karelije]]. == Nasljeđe == [[Slika:Velisurmaaja.jpg|200p|thumb|Akseli Gallen-Kallela: ''Bratoubojstvo'', 1897.]] Velik utjecaj narodnoga pjesništva na finsku kulturu u vrijeme nacionalnog romantizma uglavnom je proistekao iz ''Kalevale''. Umjetnici su se ''Kanteletarom'' uglavnom bavili površno. [[Akseli Gallen-Kallela]], uz to što je 1897. godine izradio slike na temelju tekstova iz ''Kalevale'', sliku "Bratoubojica" naslikao je na temelju pjesme iz ''Kanteletara''. Tekstovi iz ''Kanteletara'' uzglabili su skladatelji kao što su [[Jean Sibelius]] (''Rakastava'', 1893.), [[Aulis Sallinen]] (''Lauluja mereltä'', 1974.) [[Toivo Kuula]] i [[Selim Palmgren]], ali i izvođači narodne glazbe; [[Mari Kaasinen]] izjavila je da su ''Kanteletar'' i ''Kalevala'' nadahnuli glazbu grupe [[Värttinä]].<ref>{{cite web |url=http://www.greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html |title=Intervju s Mari Kaasinen |accessdate=2009-11-25 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100927180112/http://greenmanreview.com/cd/interview_marikaasinen_0303.html |archivedate=2010-09-27}}</ref> Naprimjer, tekst pjesme "Niin mie mieltynen" ("Voljeni"; glazba: P. Lehti; tekst: S. Reiman, tradicionalna pjesma) izravno je preuzet iz 31. pjesme u drugoj knjizi. Ime te pjesme u knjizi jest ''Onpa tietty tietyssäni'' ("Mislim na određenu osobu"): {| |valign="top"| ;Finski izvornik :Onpa tietty tietyssäni, :mesimarja mielessäni. :Lempilintu liitossani, :soriainen suojassani. |width="10"| |valign="top"| ;Prepjev na hrvatski :Prilika njegova opstaje mi u umu :Najdraži moj u sjećanju mome :Moja ptičica leti uz me :Dragan moj pod krilom mojim.<ref>{{cite web |url=http://varttina.com/main.site?action=siteupdate%2Fview&id=43 |title=Värttinä – službene stranice sastava |date=2011-07-17 |access-date=10. ožujka 2020. |archive-date=17. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717185307/http://varttina.com/main.site?action=siteupdate%2Fview&id=43 |url-status=bot: unknown }}</ref> |} Godine 1996. finski je metal sastav [[Amorphis]] objavio svoj treći studijski album, ''[[Elegy]]'', a stihovi pjesama utemeljeni su na pričama i pjesmama iz ''Kanteletara''. [[Akseli Törnudd]] (1874. – 1923.) napisao je oko 20 pjesama utemeljenih na pjesmama iz ''Kanteletara'', a među njima najpoznatija je šaljiva priča o mački iz [[Viipuri]]ja ''Tuomittu katti'' ("Osuđena mačka"). Zbor [[Rajaton]] snimio je nekoliko pjesama čiji su tekstovi preuzeti iz ''Kanteletara''. Izvadci iz ''Kanteletara'' prevedeni su na barem devet jezika. I prije objave ''Kalevale'' i ''Kanteletara'' finska je narodna poezija dobila pozornost i izvan Finske. Pjesma "Finska pjesma" [[Johann Wolfgang von Goethe|Johanna Wolfganga von Goethea]] utemeljena je na prijevodu finske narodne pjesme koja je kasnije objavljena u ''Kanteletaru''. ==Izvori== {{izvori}} ==Bibliografija== *{{cite book |title=Kanteletar, elikkä, Suomen kansan vanhoja lauluja ja virsiä |last=Lönnrot |first=Elias |year=2005 |orig-year=Originally printed 1840 |publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura |location=Helsinki |isbn=951-746-668-4}} == Vanjske poveznice == * [https://web.archive.org/web/20110707054620/http://kansankulttuuri.110mb.com/kanteletar/index.html ''Kanteletar taikka Suomen Kansan Wanhoja Lauluja ja Wirsiä''] * [http://www.gutenberg.net/etext/7078 ''Kanteletar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041105194746/http://www.gutenberg.net/etext/7078 |date=5. studenoga 2004. }} u bazi podataka Project Gutenberga * [http://finland.fi/public/default.aspx?contentid=160079&contentlan=2&culture=en-US ''Kanteletar'' na mrežnim stranicama thisisFINLAND] [[Kategorija:Finska književnost]] [[Kategorija:Pjesništvo]] 4xilfzp6jtyqnw4y0l2pr1932jk0qa0 0 669427 6436704 6236329 2022-08-03T06:02:08Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 3; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = King of Everything |ime_glazbenika = [[Jinjer]] |vrsta = studijski album |slika = Jinjer – Kralj svega 2016.jpg |žanr = [[progresivni metal]], [[metalcore]], [[groove metal]], [[melodični death metal]], [[djent]] |datum = [[29. srpnja]] [[2016.]]<ref>[https://jinjer-jinjer.bandcamp.com/album/king-of-everything Jinjer – King of Everything na internetskoj trgovini Napalm Recordsa] Pristupljeno 30. ožujka 2020.</ref><ref>{{cite web |url=https://www.blabbermouth.net/news/ukraines-jinjer-doesnt-like-being-compared-to-other-female-fronted-metal-bands/ |title=Ukraine's JINJER Doesn't Like Being Compared To Other Female-Fronted Metal Bands |accessdate=30. ožujka 2020. |date=24. srpnja 2016. |publisher=Blabbermouth}}</ref> |snimanje = kolovoz 2015. <small>("Sit Stay Roll Over")</small><br />15. veljače – ožujak 2016.<ref>{{cite web |url=http://www.jinjer-metalband.com/news/the-latest-interview-with-jinjer-for-music-underground |title=The latest interview with JINJER for Music Underground |accessdate=30. ožujka 2020. |date=4. veljače 2016. |publisher=jinjer-metalband.com |archive-date=7. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007193800/http://www.jinjer-metalband.com/news/the-latest-interview-with-jinjer-for-music-underground |url-status=bot: unknown }}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.jinjer-metalband.com/news/our-new-album |title=All drums, bass-guitar and guitar lines for the new album recorded |accessdate=30. ožujka 2020. |date=1. ožujka 2016. |publisher=jinjer-metalband.com |archive-date=14. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160814071435/http://www.jinjer-metalband.com/news/our-new-album |url-status=bot: unknown }}</ref> |studio = Morton Studio ([[Kijev]], [[Ukrajina]]) |trajanje = 42:01 |izdavač = [[Napalm Records|Napalm]] |producent = [[Max Morton]] |recenzija = |album_prije = [[Cloud Factory]] |godina0 = 2014. |godina = 2016. |album_poslije = [[Micro]] |godina2 = 2019. }} '''''King of Everything''''' drugi je studijski [[album]] [[Ukrajina|ukrajinskog]] [[heavy metal]] sastava [[Jinjer]]. [[Diskografska kuća]] [[Napalm Records]] objavila ga je 29. srpnja 2016. godine. ==Pozadina== ''King of Everything'' prvi je studijski album skupine koji je objavila veća diskografska kuća – austrijski [[Napalm Records]]. Jinjer je počeo surađivati s tim izdavačem ubrzo nakon što je sastav objavio prvi singl s albuma, "Sit Stay Roll Over", kao i njegov glazbeni spot. Dva tjedna nakon objave tog spota, Thomas Kasser, predsjednik Napalm Recordsa, sastavu je ponudio ugovor.<ref name="musica">{{cite web |url=http://musica.mustdie.ru/ru/articles/1/72732/ |title=JINJER: «Король» обманює нас» |date=5. kolovoza 2016. |publisher=musica.mustdie.ru |accessdate=30. ožujka 2020. |archive-date=6. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160806111709/http://musica.mustdie.ru/ru/articles/1/72732/ |url-status=bot: unknown }}</ref> Skupina je naknadno objavila još dva singla: "Words of Wisdom" i "I Speak Astronomy". Proces snimanja albuma dokumentiran je i u dijelovima prikazan u serijalu studijskih dnevnika na službenom kanalu grupe na [[YouTube]]u. O konceptu albuma basist Jevgen Abdjuhanov izjavio je: {{citat|Mi smo kao ljudi rođeni slobodni i sretni. Bez obzira na religiju, države, društvo... Slobodni smo izabrati svoj put kako bismo otkrili sami sebe. Slobodni smo činiti što želimo tako da ne ozljeđujemo ljude koji nas okružuju. Ali nakon nekog vremena Kralj nas prevari, prevari i porobi.<ref name="musica"/>}} ==Popis pjesama== {{Popis pjesama | ukupno_trajanje = 42:01 | skladba1 = Prologue | trajanje1 = 2:51 | skladba2 = Captain Clock | trajanje2 = 4:46 | skladba3 = Words of Wisdom | trajanje3 = 3:39 | skladba4 = Just Another | trajanje4 = 4:14 | skladba5 = I Speak Astronomy | trajanje5 = 5:53 | skladba6 = Sit Stay Roll Over | trajanje6 = 4:22 | skladba7 = Under the Dome | trajanje7 = 4:52 | skladba8 = Dip a Sail | trajanje8 = 4:13 | skladba9 = Pisces | trajanje9 = 5:05 | skladba10 = Beggar's Dance | trajanje10 = 2:06 }} ==Osoblje== {{col-begin}} {{col-2}} ;Jinjer *[[Tetjana Šmajljuk]] – [[pjevanje|vokali]] *[[Roman Ibramhalilov]] – [[gitara]] *[[Jevgen Abdjuhanov]] – [[bas-gitara]] *[[Dmytro Kim]] – [[bubnjevi]] {{col-2}} ;Ostalo osoblje *[[Max Morton]] – produkcija *Slippy Inc – ilustracije {{col-end}} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Albumi iz 2016.]] [[Kategorija:Jinjerovi albumi]] gef2l0xjnh5rcnrgwn9a5kl1btdt9zu 0 670657 6436572 6419942 2022-08-02T20:10:38Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Astranthiinae'' | slika = 2015.05.24 11.31.10 IMG 2306 - Flickr - andrey zharkikh.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Townsendia strigosa]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Astranthiinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L.Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Astranthiinae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]]. Postoji tri roda, od kojih je najznačajniji ''[[Astranthium]]''.<ref>[https://www.jstor.org/stable/41968930?seq=1 JSTOR] pristupljeno 15. travnja 2020</ref> <ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075162 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Astranthium]]'' <small>Nutt.</small> (11 spp.) # ''[[Dichaetophora]]'' <small>A.Gray</small> (1 sp.) # ''[[Townsendia]]'' <small>Hook.</small> (30 spp.) {{commonscat|Astranthiinae}} {{wikispecies|Astranthiinae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] koqsgakoprtk3flbobkfnmbmjz34vuw 0 678887 6436529 6429504 2022-08-02T18:28:56Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Krunik | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = [[glazba u 2011.|2011.]] | Mjesto = [[Kučine (Solin)|Kučine]] | Prebivalište = | Žanr = a capella | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = | Angažman = | URL = https://hr-hr.facebook.com/klapa.krunik | Sadašnji članovi = | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Klapa Krunik''', [[klapa]] iz [[Kučine (Solin)|Kučina]].<ref name="FDKKrunik">(): [https://fdk.hr/klapa/krunik/ ''Klapa Krunik''] Festival dalmatinskih klapa Omiš. Pristupljeno 10. srpnja 2020.</ref> == Povijest == Osnovani su 2011. godine. Od iste godine organizatori su klapskog susreta [[Klape na Kruniku]]. Klapa je dobila ime prema izvoru vode Kruniku u Kučinama. Članovi su dugogodišnji prijatelji i svima je zajednička strast prema tradicijskom pjevanju ''a capella''. Sudjelovali su na raznim klapskim festivalima.<ref name="FDKKrunik"/> == Sastav == Današnji sastav čine:<ref name="FDKKrunik"/> *1. tenor Petar Botica *2. tenor Tomislav Bašić st.,Tomislav Bašić ml. *bariton Josip Matković, Ivan Ilić *bas Vinko Ostojić, Ante Roguljić, Dragan Šinković Glazbeni voditelj je Rajmir Kraljević Prijašnji članovi bili su Mario Markovina, Nikola Balić, Mirko Stipinović, Bruno Buble, Marko Čagalj i Dragan Popović.<ref name="FDKKrunik"/> == Nagrade == * Lauerati 56. Festivala dalmatinskih klapa u Omišu 2022. kojima je publika dala najviše glasova i time su zavrijedili 1. nagradu Zlatni leut, te 3. nagradu stručnog ocjenjivačkog suda - Brončani štit. <ref name="FDKKrunik"/> * Najbolji debitant na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu 2015. godine za što su dobili plaketu, a na Večeri klapa debitanata dobili su prvu nagradu stručnog povjerenstva, za što su d. Na istom izdanju FDK dobili su 3. nagradu publike na završnoj večeri muških klapa.<ref name="FDKKrunik"/> * Sudionici završnih večeri 49. 50. i 51. i 54. 55. i 56. Festivala [[Festival dalmatinskih klapa - Omiš|dalmatinskih klapa Omiš]], te nastup na izbornoj večeri u 52. izdanju.<ref name="FDKKrunik"/> * U Zagrebu, na natjecanju u klapskom pjevanju dobili su Zlatnu plaketu i pobijedili su u kategoriji A1 tradicijsko pjevanje, obvezni program, zatim nagradu za najbolju izvedbu skladbe Ljube Stipišića te nagradu glazbenom voditelju Mariju Krniću za poseban umjetnički dojam.<ref name="FDKKrunik"/> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == *[https://hr-hr.facebook.com/klapa.krunik ''Klapa Krunik''] na Facebooku **[https://fdk.hr/stine-i-krunik-laureati-56-festivala-dalmatinskih-klapa-u-omisu/] Stine i Krunik laureati 56.Festivala dalmatinskih klapa u Omišu 2022. {{GLAVNIRASPORED:Krunik, Klapa}} [[Kategorija:Hrvatske klape]] [[Kategorija:Solin]] ncp8p40e1i1ph4insdbkb88xdu1f9wp 0 682929 6436823 6225346 2022-08-03T11:31:46Z Darrad2009 157007 wikitext text/x-wiki [[Image:Army-FRA-OF-10.svg|thumb|right|100px]] '''Maršal Francuske'''<ref name="A1">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/marshal#ref99751 |title=Maršal Francuske |work=britannica.com/ |accessdate=30. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Maršal Francuske}}</ref><ref name="A2">{{cite web |url=https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Marshal_of_France/ |title=Marshal of France |work=memory-alpha.fandom.com/ |accessdate=30. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Marshal of France |archiveurl=https://web.archive.org/web/20201026115925/https://memory-alpha.fandom.com/wiki/Marshal_of_France |archivedate=26. listopada 2020.}}</ref> ''(marescallus Franciae)'' je, od vremena ukidanja dostojanstva [[Francuska|francuskog]] [[konstabl]]a<ref name="A3">{{cite web |url=http://hrvatski.enacademic.com/50577/konstabl |title=Konstabl |work=hrvatski.enacademic.com/ |accessdate=30. kolovoza 2020. |language=hrvatski |trans-title=Konstabl}}</ref> <ref name="A4">{{cite web |url=https://www.britannica.com/topic/constable |title=Konstabl |work=britannica.com/ |accessdate=30. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Konstabl}}</ref> 1627., postalo najveće francusko [[Vojska|vojno]] [[Odlikovanja|odlikovanje]]. [[Naslov|Titula]] ''Maršala Francuske'' ili ''Admirala Francuske'' - što je ekvivalent<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17512/ |title=Ekvivalent |work=enciklopedija.hr/ |accessdate=30. kolovoza 2020. |language=hrvatski |trans-title=Ekvivalent}}</ref> u [[Mornarica|mornarici]] - predstavlja dostojanstvo u državi. Od smrti Maršala [[Alphonse Juin|Juina]] 1967. godine, Francuska nema živog Maršala Francuske. ==Kroz francusku povijest== Od vremena otkako je naslov nastao 1185. godine pa do danas, titulu Maršala Francuske su nosila 342 maršala. Maršal Francuske bio je vrhovni vojni čin u Francuskoj koji se koristio tijekom 19. stoljeća u operativnom svojstvu, dok tijekom 20. stoljeća dobiva značaj titule i ima ceremonijalna ulogu. Čin Maršala Francuske bila je uzvišena verzija već postojećeg vojnog vrhovnog čina maršala. Prvi Maršal Francuske bio je [[Alberic Clément]],<ref name="A6">{{cite web |url=https://peoplepill.com/people/alberic-clement// |title=Albéric Clément |work=peoplepill.com/ |accessdate=30. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Albéric Clément}}</ref> kojeg je imenovao [[Filip II., kralj Francuske|Filip II.]] 1190., a nosilac čina maršala je postao velikim časnikom krune. Posljednji Maršal kojem je dodijeljena ova titula je [[Marie-Pierre Kœnig]],<ref name="A7">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Marie-Pierre-Koenig/ |title=Marie-Pierre Koenig |work=britannica.com/ |accessdate=30. kolovoza 2020. |language=engleski |trans-title=Marie-Pierre Koenig}}</ref> što je ceremonijalno obavljeno postumno [[1984.]] godine. ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Vojni činovi i titule]] 7jdafr09apzy3ddntatk4ddfkvxphsa 0 683676 6436685 6238443 2022-08-03T04:29:01Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{taksokvir | boja = pink | naziv = Kanadski galeb | status= | slika = California Gull eating Brine Flies - Flickr - S. Rae.jpg | slika_širina = 240px | slika_opis = ''L. californicus'' | regnum = [[Animalia]] | phylum = [[Chordata]] | classis = [[Aves]] | ordo = [[Charadriiformes]] | familia = [[Laridae]] | genus = ''[[Larus]]'' | species = ''L. californicus'' | dvoimeno = ''Larus californicus'' | dvoimeno_autorstvo = <small>([[George Newbold Lawrence|Lawrence]], 1854)</small> | razdioba_stupanj = Podvrste | razdioba = * ''L. c. californicus'' ([[George Newbold Lawrence|Lawrence]] 1854)<br/><small>Kalifornijski f galeb Velikog bazena</small> * ''L. c. albertaensis'' (Jehl 1987)<br/><small>Kalifornijski galeb Velikih ravnica</small> | karta_raspon =Larus californicus map.svg | karta_raspon_širina = 240px | karta_raspon_opis = }} '''Kanadski galeb''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Larus californicus'') je [[galeb]] srednje veličine, u prosjeku manji od od [[Američki srebrnasti galeb|američkog srebrnastog galeba]] (''[[Larus smithsonianus|L. smithsonianus]]''), ali veći u prosjeku od [[Prstenokljuni galeb|prstenokljunog galeba]], iako se raspon veličine preklapa s obje spomenute vrste. == Opis == Odrasle ptice su po izgledu slični [[Larus smithsonianus]], ali imaju manji žuti kljun s crnim prstenom, žute noge, smeđe oči i zaobljeniju glavu. Tijelo je uglavnom bijelo sa sivim leđima i gornjom stranom krila. Imaju crno primarno perje s bijelim vrhovima. Mlade ptice također su izgledom slične mladim galebovima ''Larus smithsonianus'', s perjem više smeđim od mladih prstenokljunih galebova. Duljina se može kretati od 46 to 55 cm, a raspon krila od 122 do 137 cm. Telesna masa može varirati od 430 to 1045 grama.<ref name = "CRC">''CRC Handbook of Avian Body Masses'' by John B. Dunning Jr. (Editor). CRC Press (1992), {{ISBN|978-0-8493-4258-5}}.</ref> == Rasprostranjenost i stanište == [[Datoteka:I_Surrender_All_-_Said_the_Gull.jpg|lijevo|mini| Zimsko perje, Kalifornija ]] Njihovo područje razmnožavanja su jezera i [[Močvara|močvare]] u unutrašnjosti zapadne [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] od [[Sjeverozapadni teritoriji|sjeverozapadnih teritorija]], Kanade, južno do istočne [[Kalifornija|Kalifornije]] i [[Colorado|Kolorada]].<ref name="Sibley"/> Gnijezde se u [[Kolonija (biologija)|kolonijama]], ponekad zajedno s drugim pticama. Gnijezdo im je plitko udubljenje na tlu obloženo raslinjem i perjem. Ženka obično snese 2 ili 3 [[jaja]]. Oba roditelja naizmjence hrane svoje piliće. Oni su [[Seoba ptica|selice]], većina se zimi seli na [[Tihi ocean|pacifičku]] obalu., te se tek tada ta ptica češće viđa u zapadnoj Kaliforniji, po čemu je dobila ime.<ref name="Sibley"/> == Ponašanje == Hrane se u letu ili podižu predmete dok plivaju ili šetaju. Uglavnom jedu kukce, ribu i jaja drugih ptica. Oportunističke su hranilice, pa se mogu naći i na odlagalištima smeća, u marinama i na pristaništima. Često mole za hranu na javnim plažama, parkovima i drugim mjestima gdje su ih ljudi voljni hraniti. Mogu pratiti ribarske čamce u potrazi za ribom ili traktore na poljima u potrazi za za kukcima koji bježe pred traktorom. == Državna ptica == Ovo je [[Popis službenih ptica američkih saveznih država|državna ptica]] u [[Utah]]u,<ref name = "Pioneer"/> zapamćena po pomaganju doseljenicima [[Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana|Mormonima]] u suzbijanju pošasti [[ Mormonski cvrčak|mormonskih cvrčaka]].<ref name = "Ryser"/> [[Spomenik kalifornijskom galebu|Spomenik]] u [[Salt Lake City, Utah|Salt Lake Cityju]] obilježava ovaj događaj, poznat kao " [[čudo galebova]]".<ref name= "Ryser"/> == Podvrste == Priznate su dvije podvrste, [[Podvrsta|nominalna]] od [[Veliki bazen|Velikog bazena]] do središnje [[Montana|Montane]] i [[Wyoming]]a, i nešto veća, bljeđa ''L. c. albertaensis'' sjevernije rasprostranjene, od [[ Veliko ropsko jezero |Velikog ropskog jezera]] do [[Velika nizina|Velike ravnice]] zapadne [[Manitoba|Manitobe]] i [[Južna Dakota|Južne Dakote]].<ref name="Jehl1987"/> Iako se ove podvrste ne mogu dobro razlikovati varijacijama [[aloenzim]]a [[Mitohondrijska DNK|mtDNA]],<ref name="Karl"/> mala genetska divergencija može se objasniti razdvajanjem tijekom [[pleistocen]]a i ponovnim kontaktom u Montani tijekom novijeg doba.<ref name="Jehl1990"/> [[Datoteka:Finley_&_Bohlman_Slides150.jpg|mini|300x300px| Ručno oslikani stakleni slajda kolonije kanadskih galebova na jezeru Malheur, koji su snimili Finley i Bohlman tijekom fotografskog putovanja 1908. godine u to područje. Fotografije Finleyja i Bohlmana kasnije će pomoći da Malheur postane utočište za ptice 1908. godine.]] == Status u Kaliforniji == U Kaliforniji je kanadski galeb nedavno držao zaštićeni status [[Kalifornijske vrste od posebne važnosti|kalifornijskih vrsta od posebnog značaja]] zbog pada broja u njihovoj povijesnoj kalifornijskoj koloniji za uzgoj na [[Jezero Mono|jezeru Mono]]. Međutim, posljednjih desetljeća ova se vrsta počela razmnožavati u južnom dijelu [[ Zaljev San Francisco |zaljeva San Francisco]], gdje se u prošlosti nije razmnožavala, i doživjela je eksponencijalni rast populacije. Ovi kanadski galebovi sada nastanjuju velike, udaljene ribnjake i nasipe za proizvodnju soli i imaju vrlo velik izvor hrane koji pružaju obližnja [[odlagalište otpada|odlagališta otpada]] iz [[San Francisco, Kalifornija|San Francisca]], [[San Jose, Kalifornija|San Josea]] i drugih urbanih područja, sve do područja [[Sacramento, Kalifornija|Sacramenta]]. Populacija galeba u South Bayu porasla je s manje od 1000 rasplodnih ptica 1982. na više od 33 000 u 2006. Ovaj populacijski procvat rezultirao je velikom lokalnom populacijom galebova koja se oportunistički hrani drugim vrstama, posebice jajima i ptićima drugih ptica. Ozbiljno ugrožene ptice koje dijele isto stanište u [[South Bay (područje zaljeva San Francisco)|South Bayu]] uključuju ''[[Charadrius nivosus]] i [[Sternula antillarum browni]]'', dok su manje ugrožene ptice, uključujući ''[[Himantopus mexicanus]]'', ''[[Recurvirostra americana]]'', ''[[Sterna forsteri]]'' i ''[[Hydroprogne caspia]]'' također plijen nenormalno velikih jata kanadskih galebova. U tijeku su napori da se smanji stanište ove vrste i pronađu drugi načini za raspršivanje velikog broja galebova.<ref name="Ackerman"/> Unatoč svojem imenu, kanadski galeb je državna ptica [[Utah]]a. == Izvori == {{Izvori|refs= <ref name="Ackerman">Ackerman, J. T., J. Y. Takekawa, C. Strong, N. Athearn, and A. Rex. (2006) [http://www.werc.usgs.gov/ProductDetails.aspx?ID=3361 California Gull distribution, abundance, and predation on waterbird eggs and chicks in South San Francisco Bay]. Final Report, U. S. Geological Survey, Western Ecological and Research Center, Davis and Vallejo, CA.</ref> <ref name="Jehl1987">{{cite journal |last=Jehl |first=Joseph R. Jr. |year=1987 |title=Geographic variation and evolution in the California Gull (''Larus californicus'') |journal=[[Auk (časopis) |Auk]] |volume=104 |issue=3 |pages=421–428 |url=http://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/auk/v104n03/p0421-p0428.pdf |doi=10.2307/4087540}}</ref> <ref name="Jehl1990">{{cite journal |last=Jehl |first=Joseph R. Jr. |last2=Francine |first2=J |last3=Bond |first3=S. I. |year=1990 |title=Growth patterns of two races of California Gulls raised in a common environment |journal=[[The Condor (časopis) |Condor]] |volume=92 |issue=3 |pages=732–738 |url=http://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/condor/v092n03/p0732-p0738.pdf |doi=10.2307/1368692}}</ref> <ref name="Karl">{{cite journal |last=Karl |first=S. A. |last2=Zink |first2=R. M. |last3=Jehl |first3=Joseph R. Jr. |year=1987 |title=Allozyme analysis of the California Gull (''Larus californicus'') |journal=[[Auk (časopis) |Auk]] |volume=104 |issue=4 |pages=767–769 |url=http://sora.unm.edu/sites/default/files/journals/auk/v104n04/p0767-p0769.pdf |jstor=4087291}}</ref> <ref name = "Pioneer">{{cite web |url=http://onlinelibrary.utah.gov/research/utah_symbols/bird.html |title=Utah State Bird |accessdate=11. kolovoza 2014. |publisher=Utah.gov |archive-date=22. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200122135458/http://onlinelibrary.utah.gov/research/utah_symbols/bird.html |url-status=bot: unknown }}</ref> <ref name = "Ryser">{{cite book |title=Birds of the Great Basin |first=Fred A. |last=Ryser |year=1985 |location=Reno, NV, USA |publisher=University of Nevada Press |page=203 |isbn=0-87417-080-X |url=https://books.google.com/books?id=bxpXq_hMxfAC&pg=PA203 |accessdate=11. kolovoza 2014.}}</ref> <ref name="Sibley">Sibley, David Allen (2000): ''The Sibley Guide to Birds''. Alfred A. Knopf, New York. {{ISBN|0-679-45122-6}}</ref> ==Further reading== *Burger, Joanna & '''Gochfeld''', Michael (1996): 13. California Gull. ''In:'' del Hoyo, Josep; Elliott, Andrew & Sargatal, Jordi (editors): ''[[Handbook of Birds of the World]], Volume 3: Hoatzin to Auks'': 604–605, plate 50. Lynx Edicions, Barcelona. {{ISBN|84-87334-20-2}} *Harrison, Peter (1991): ''Seabirds: An Identification Guide''. Houghton Mifflin. * '''[[National Geographic Society]]''' (2002): ''Field Guide to the Birds of North America''. National Geographic, Washington DC. {{ISBN|0-7922-6877-6}} *Winkler, D. W. (1996): California Gull (''Larus californicus''). ''In:'' Poole, A. & Gill, F.: ''The Birds of North America'' '''259'''. The Academy of Natural Sciences, Philadelphia, PA & The American Ornithologists' Union, Washington, D.C.}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Larus californicus}} {{Wikivrste|Larus californicus}} * [http://www.mbr-pwrc.usgs.gov/Infocenter/i0530id.html Patuxent Bird Identification InfoCenter]: California gull information and pictures. Retrieved 2006-09-27 * [http://www.birds.cornell.edu/AllAboutBirds/BirdGuide/California_Gull.html California Gull Species Account] – Cornell Lab of Ornithology * [http://animaldiversity.ummz.umich.edu/site/accounts/information/Larus_californicus.html California Gull] at ''Animal Diversity Web'' [[Kategorija:Galeb]] rvsl4wx2rq8b6hunpgthullh570v1un 0 683888 6436499 6419895 2022-08-02T16:46:27Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Brachyscominae'' | slika = Brachyscome gilesii flower.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Brachyscome gilesii]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus =[[Brachyscominae]] | subtribus_autorstvo = <small>G.L.Nesom (1994) emend. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Brachyscominae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa ''[[Astereae]]''.<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075082 Compositae taxon details] pristupljeno 12. rujna 2020</ref> Postoji 34 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> a tipični je [[brahikome]] (''[[Brachyscome]]''); naziv ''Brachycome'' (odakle i [[Hrvatski jezik|hrvatski]] naziv) nije validan. == Rodovi == {{div col|cols=2}} # Subtribus ''[[Brachyscominae]]'' <small>G. L. Nesom</small> ## ''[[Brachyscome ]]'' <small>Cass.</small> (102 spp.) ## ''[[Ceratogyne ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ## ''[[Roebuckiella ]]'' <small>P. S. Short</small> (9 spp.) ## ''[[Erodiophyllum ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ## ''[[Calotis ]]'' <small>R. Br.</small> (28 spp.) ## ''[[Peripleura ]]'' <small>(N. T. Burb.) G. L. Nesom</small> (9 spp.) ## ''[[Tetramolopium ]]'' <small>Nees</small> (38 spp.) ## ''[[Vittadinia ]]'' <small>A. Rich.</small> (22 spp.) ## ''[[Isoetopsis ]]'' <small>Turcz.</small> (1 sp.) ## ''[[Elachanthus ]]'' <small>F. Muell.</small> (2 spp.) ## ''[[Chondropyxis ]]'' <small>D. A. Cooke</small> (1 sp.) ## ''[[Minuria ]]'' <small>DC.</small> (12 spp.) ## ''[[Kippistia ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ## ''[[Achnophora ]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) ## ''[[Camptacra ]]'' <small>N. T. Burb.</small> (4 spp.) ## ''[[Dichromochlamys ]]'' <small>Dunlop</small> (1 sp.) ## ''[[Dimorphocoma ]]'' <small>F. Muell. & Tate</small> (1 sp.) ## ''[[Hullsia ]]'' <small>P. S. Short</small> (1 sp.) ## ''[[Iotasperma ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Pilbara ]]'' <small>Lander</small> (1 sp.) ## ''[[Ixiochlamys ]]'' <small>F. Muell. & Sond.</small> (4 spp.) ## ''[[Pappochroma ]]'' <small>Raf.</small> (9 spp.) ## ''[[Remya ]]'' <small>Hillebr. ex Benth. & Hook. fil.</small> (3 spp.) ## ''[[Olearia ]]'' <small>Moench</small> (155 spp.) ## ''[[Landerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (10 spp.) ## ''[[Neolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Phaseolaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) ## ''[[Walsholaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (4 spp.) ## ''[[Muellerolaria ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Spongotrichum ]]'' <small>(DC.) Nees ex Spach</small> (2 spp.) ## ''[[Linealia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Vicinia ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Wollemiaster ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Ephedrides ]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # ''[[Allittia]]'' <small>P.S.Short</small>, 2 = ''[[Brachyscome]]'' <small>Cass.</small> # ''[[Pembertonia]]'' <small>P.S.Short</small>, 1 = ''[[Brachyscome]]'' <small>Cass.</small> {{div col end}} {{WProjekti |commonscat = Brachyscominae |wikivrste = Brachyscominae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Brachyscominae| ]] [[Kategorija:Astereae]] os6o3l90p4ilv27nkmntjbbr5vvydup 0 683890 6436573 6266767 2022-08-02T20:12:29Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Chrysopsidinae'' | slika = Chrysopsis mariana - Maryland Golden Aster.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Chrysopsis mariana]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Chrysopsidinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L.Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Chrysopsidinae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075107 Compositae taxon details] pristupljeno 12. rujna 2020</ref> Postoji osam rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>; tipičan je [[krizopsis]] (''[[Chrysopsis]]'') iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. == Rodovi == # ''[[Pityopsis]]'' <small>Nutt.</small> (12 spp.) # ''[[Bradburia]]'' <small>Torr. & A. Gray</small> (2 spp.) # ''[[Chrysopsis]]'' <small>(Nutt.) Elliott</small> (10 spp.) # ''[[Noticastrum]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) # ''[[Croptilon]]'' <small>Raf.</small> (3 spp.) # ''[[Heterotheca]]'' <small>Cass.</small> (70 spp.) # ''[[Osbertia]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) # ''[[Tomentaurum]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) {{WProjekti |commonscat = Chrysopsidinae |wikivrste =Chrysopsidinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] 0yuawgax7a3q2clhpcicsut3h7r766m 0 683892 6436500 6420381 2022-08-02T16:50:08Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Homochrominae'' | slika = Felicia filifolia kz1.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Felicia filifolia]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Homochrominae''''' | subtribus_autorstvo = <small>Benth.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Homochrominae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]]. Postoji 13 rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>; tipičan je ''[[Zyrphelis]]'' iz [[Afrika|Sjeverne Afrike]]. == Rodovi == # Subtribus ''[[Homochrominae]]'' <small>Benth.</small> ## ''[[Felicia]]'' <small>Cass.</small> (89 spp.) ## ''[[Polyarrhena]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ## ''[[Zyrphelis]]'' <small>Cass.</small> (25 spp.) ## ''[[Amellus]]'' <small>L.</small> (12 spp.) ## ''[[Poecilolepis]]'' <small>Grau</small> (2 spp.) ## ''[[Nolletia]]'' <small>Cass.</small> (14 spp.) ## ''[[Chrysocoma]]'' <small>L.</small> (20 spp.) ## ''[[Heteromma]]'' <small>Benth.</small> (3 spp.) ## ''[[Engleria]]'' <small>O. Hoffm.</small> (2 spp.) ## ''[[Jeffreya]]'' <small>Wild</small> (2 spp.) ## ''[[Roodebergia]]'' <small>B. Nord.</small> (1 sp.) ## ''[[Melanodendron]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Commidendrum]]'' <small>Burch. ex DC.</small> (4 spp.) {{WProjekti |commonscat = Homochrominae |wikivrste =Homochrominae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Homochrominae| ]] [[Kategorija:Astereae]] 65px07bdyo9u86o7q2bl9mc8dcf7plc 0 683895 6436561 6419982 2022-08-02T20:01:47Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Lagenophorinae'' | slika = Lagenophora stipitata (24372008873).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Lagenophora stipitata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Lagenophorinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Lagenophorinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1430715 Compositae taxon details] pristupljeno 12. rujna 2020</ref> Postoji sedam rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>; tipičan je ''[[Lagenophora]]'' iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], [[Azija|Azije]], [[Australija (kontinent)|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. == Rodovi == # ''[[Keysseria]]'' <small>Lauterb.</small> (10 spp.) # ''[[Piora]]'' <small>J. Kost.</small> (1 sp.) # ''[[Pytinicarpa]]'' <small>G. L. Nesom</small> (3 spp.) # ''[[Lagenophora]]'' <small>Cass.</small> (23 spp.) # ''[[Solenogyne]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) # ''[[Lagenocypsela]]'' <small>Swenson & K. Bremer</small> (2 spp.) # ''[[Novaguinea]]'' <small>D. J. N. Hind</small> (1 sp.) {{WProjekti |commonscat = Lagenophorinae |wikivrste =Lagenophorinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] tcckl76v3qpgbgtceij3eed6eg24h46 0 683896 6436574 6419996 2022-08-02T20:34:02Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Machaerantherinae'' | slika =Machaeranthera tanacetifolia.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Machaeranthera tanacetifolia]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Machaerantherinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Machaerantherinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075186 Compositae taxon details] pristupljeno 12. rujna 2020</ref> Postoji dvadesetak rodova (23<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>); tipičan je ''[[Machaeranthera]]'' iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], . == Rodovi == {{div col|cols=3}} ## ''[[Oreostemma]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) ## ''[[Eurybia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (27 spp.) ## ''[[Triniteurybia]]'' <small>Brouillet, Urbatsch & R. P. Roberts</small> (1 sp.) ## ''[[Machaeranthera]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) ## ''[[Leucosyris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) ## ''[[Xylorhiza]]'' <small>Nutt.</small> (10 spp.) ## ''[[Oonopsis]]'' <small>Greene</small> (5 spp.) ## ''[[Dieteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ## ''[[Xanthisma]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) ## ''[[Haplopappus]]'' <small>Cass.</small> (72 spp.) ## ''[[Notopappus]]'' <small>Klingenb.</small> (5 spp.) ## ''[[Grindelia]]'' <small>Willd.</small> (67 spp.) ## ''[[Xanthocephalum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) ## ''[[Stephanodoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) ## ''[[Rayjacksonia]]'' <small>R. L. Hartm. & M. A. Lane</small> (3 spp.) ## ''[[Isocoma]]'' <small>Nutt.</small> (16 spp.) ## ''[[Adiaphila]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) ## ''[[Pyrrocoma]]'' <small>Hook.</small> (14 spp.) ## ''[[Adeia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) ## ''[[Hazardia]]'' <small>Greene</small> (11 spp.) ## ''[[Benitoa]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) ## ''[[Corethrogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Lessingia]]'' <small>Cham.</small> (12 spp.) {{div col end}} {{WProjekti |commonscat = Machaerantherinae |wikivrste =Machaerantherinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] phocpv6u8kcucl0jjdv0tqqcjafsjse 6436576 6436574 2022-08-02T20:34:57Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Machaerantherinae'' | slika =Machaeranthera tanacetifolia.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Machaeranthera tanacetifolia]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Machaerantherinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Machaerantherinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075186 Compositae taxon details] pristupljeno 12. rujna 2020</ref> Postoji dvadesetak rodova (23<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>); tipičan je ''[[Machaeranthera]]'' iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], . == Rodovi == {{div col|cols=3}} # ''[[Oreostemma]]'' <small>Greene</small> (3 spp.) # ''[[Eurybia]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (27 spp.) # ''[[Triniteurybia]]'' <small>Brouillet, Urbatsch & R. P. Roberts</small> (1 sp.) # ''[[Machaeranthera]]'' <small>Nees</small> (2 spp.) # ''[[Leucosyris]]'' <small>Greene</small> (9 spp.) # ''[[Xylorhiza]]'' <small>Nutt.</small> (10 spp.) # ''[[Oonopsis]]'' <small>Greene</small> (5 spp.) # ''[[Dieteria]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) # ''[[Xanthisma]]'' <small>DC.</small> (20 spp.) # ''[[Haplopappus]]'' <small>Cass.</small> (72 spp.) # ''[[Notopappus]]'' <small>Klingenb.</small> (5 spp.) # ''[[Grindelia]]'' <small>Willd.</small> (67 spp.) # ''[[Xanthocephalum]]'' <small>Willd.</small> (5 spp.) # ''[[Stephanodoria]]'' <small>Greene</small> (1 sp.) # ''[[Rayjacksonia]]'' <small>R. L. Hartm. & M. A. Lane</small> (3 spp.) # ''[[Isocoma]]'' <small>Nutt.</small> (16 spp.) # ''[[Adiaphila]]'' <small>G. L. Nesom</small> (1 sp.) # ''[[Pyrrocoma]]'' <small>Hook.</small> (14 spp.) # ''[[Adeia]]'' <small>G. L. Nesom</small> (2 spp.) # ''[[Hazardia]]'' <small>Greene</small> (11 spp.) # ''[[Benitoa]]'' <small>D. D. Keck</small> (1 sp.) # ''[[Corethrogyne]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) # ''[[Lessingia]]'' <small>Cham.</small> (12 spp.) {{div col end}} {{WProjekti |commonscat = Machaerantherinae |wikivrste =Machaerantherinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] lvxeudd72s6f7bzjqflfkfi664prnmy 0 683897 6436569 6419997 2022-08-02T20:08:26Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Pentachaetinae'' | slika =LyonsPentachaeta2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Pentachaeta lyonii]]'', kalifornijski endem | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Pentachaetinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L.Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Pentachaetinae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075133 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> Postoje tri roda; tipičan je ''[[Pentachaeta]]'' iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], . == Rodovi == # ''[[Pentachaeta]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) # ''[[Rigiopappus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # ''[[Tracyina]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) # ''[[Ericameria]]'' <small>Nutt.</small> (37 spp.) {{WProjekti |commonscat = Pentachaetinae |wikivrste =Pentachaetinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] ic0as8iq1ghxkjj7n6n0xdtwlxpb0jv 6436570 6436569 2022-08-02T20:08:55Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Pentachaetinae'' | slika =LyonsPentachaeta2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Pentachaeta lyonii]]'', kalifornijski endem | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Pentachaetinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L.Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Pentachaetinae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1075133 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> Postoje 4 roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>; tipičan je ''[[Pentachaeta]]'' iz [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], . == Rodovi == # ''[[Pentachaeta]]'' <small>Nutt.</small> (6 spp.) # ''[[Rigiopappus]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) # ''[[Tracyina]]'' <small>S. T. Blake</small> (1 sp.) # ''[[Ericameria]]'' <small>Nutt.</small> (37 spp.) {{WProjekti |commonscat = Pentachaetinae |wikivrste =Pentachaetinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] pmae51vat0rys9hz49g8vqvor49i4cw 0 684879 6436479 6347861 2022-08-02T16:26:51Z MaGa 20797 ispravak wikitext text/x-wiki [[File:Bijeljina Synagogue 1.jpg|thumb|175px|Bijeljinska sinagoga]] '''[[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]]''' su nekadašnja etnička i vjerska skupina koja je djelovala u [[Bijeljina|Bijeljini]], u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Sjedište Židovske općine se nalazilo u [[Bijeljina|Bijeljini]]. == Povijest == {{glavni|Židovi Bosne i Hercegovine}} [[Slika:Židovi Bijeljine2.jpg|thumb|desno|200px|Židovi Bijeljine prije Drugog svjetskog rata]] Najraniji tragovi o naseljavanju [[Židovi Bosne i Hercegovine|Židovi]]a u [[Bijeljina|Bijeljini]] potiču iz polovine 19. stoljeća. Tada su se u ovaj grad naselile obitelji [[Sefardi|Sefarda]], koji su došli iz [[Solun]]a, [[Skoplje|Skoplja]] i [[Sarajevo|Sarajevo]]. Prve su se doselile obitelji Papo, Salom, Danon, Altarac i Alkalaj. Prema [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] popisu stanovništva iz 1865. godine u Zvorničkom sandžaku (kasnije tuzlanski okrug) samo je u Bijeljini bilo Židova - popisane su 93 muške glave. To je bio i najbolji dokaz da je Bijeljina bila centar trgovine u sjeveroistočnoj Bosni, jer je poznato da su se Židovi najrađe naseljavali u one gradove koji su imali najbolje uslove za ovu vrstu zanimanja. Već 1867. godine Židovi u Bijeljini imah su svoj hram i konfesionalnu osnovnu školu, tzv. Meldar s 11 muških učenika (školu su pohađala samo muška djeca). Židovska osnovna škola - Meldar nalazila se do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u ulici odmah iza Srpsko - pravoslavnog arhijerejskog namjesništva, u blizini tadašnje gimnazije. Škola je bila smještena u prizemnoj zgradi. Meldar je uništen za vrijeme Drugog svjetskog rata. Uz hram Židovi su imali priručnu knjižnicu. Sefardi su se uglavnom naselili u djelu grada oko Srpske osnovne škole (kasnije gimnazija), u Šabića mahali. Od doseljenja većina Židova bila je naseljena u nekadašnjoj ulici Maršala Tita i ulici Fadila Jahića Španca, do gradskog parka. Poslije 1878. godine u Bijeljinu su se počeli doseljavati [[Aškenazi]], pa je sinagoga sagrađena 1895. godine. [[Slika:Židovi Bijeljina.jpg|thumb|lijevo|Židovi Bijeljine prije Drugog svjetskog rata]] [[Slika:Židovi Bijeljina1.jpg|thumb|lijevo|Židovske srednjoškolske iz Bijeljine]] Svi Židovi, u granicama svojih sposobnosti, radili na prosperitetu [[Semberija|Semberije]]. Bijeljinski Židovi su se najčešće bavili trgovinom, ali i drugim naročito zanatskim zanimanjima kao i činovničkim profesijama. U periodu između dva svjetska rata, 1925. godine u Bijeljini je osnovana Jevrejska banka, ali je zbog jake konkurencije likvidirana 1928. godine. Ipak, zahvaljujući Židovima, grad je znatno napredovao na ekonomskom i kulturnom polju, do bi se to sve promijenilo 1941. godine. Na početku Drugog svjetskog rata u Bijeljini je živjelo 350 Židova. Odmah poslije okupacije Jugoslavije domaći "kulturbundovci" stavili su se na raspolaganje njemačkoj vojsci. Oni su već u travnju 1941. godine započeli opću pljačku židovskih radnji i stanova. U blizini Bijeljine nalazilo se selo Petrovo Polje, u kome je živjelo mnogo Nijemaca. Odmah po okupaciji ovo selo je promijenilo ime u Schonborn. To je bilo ime jednog njemačkog majora koji je komandovao prilikom zauzeća Bijeljine. Domaći Nijemci odmah su zauzeli sve židovske radnje, i to ne kao povjerenici, već su se ponašali kao vlasnici. Prave vlasnike tih radnji vodili su na prisilne radove, zlostavljali ih i raspolagali njima kao svojim robovima. Tijekom 1941. godine bijeljinski Židovi su u više mahova po naređenju Karla Lajtenbergera, krajslajtera Kulturbunda i Folksdojčera Hajnriha Vinterkorna morali predati novac, zlato i dragocjenosti, jer su im zaprijetili strijeljanjem ako ne izvrše naređenje. Niko nije smio ostati kod svoje kuće, izuzev dvije žene u mješovitom braku, od kojih je jedna ubijena. U logore je odvedeno 200 Židova, od kojih se nijedan nije vratio. Od prebjeglih na oslobođenu teritoriju, kao aktivisti i borci narodnooslobodilačke borbe, poginulo ih je 11, 7 su bili uhvaćeni od 13 SS divizije. Ostatak se spasio prelaženjem na oslobođenu teritoriju, bjekstvom na italijansko-okupaciono područje i u vojnom zarobljeništvu.<ref>{{cite web |url=http://elmundosefarad.wikidot.com/iz-istorije-jevreja-u-visegradu |title=Iz Istorije Jevreja U Visegradu |publisher=elmundosefarad.wikidot.com |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref><ref name="#1">{{cite web |url=http://elmundosefarad.wikidot.com/putovanje-po-bosni-bijeljina |title=Putovanje po Bosni Bijeljina |publisher=elmundosefarad.wikidot.com |date=5. kolovoza 2017. |accessdate=2016-05-07}}</ref> == Sinagoga == [[Sinagoga]] je izgrađena početkom 19. stoljeća. Bila je veoma prostrana s galerijama na katu i s dva tornja. Sadržavala je i elemente orijentalne arhitekture. Posljednjih nekoliko godina hram su opsluživala dva [[rabin]]a. Rabini su obavljali vjersku službu i u drugim vjerskim poslovima, pored ostalog i u vjerskom ritualu klanja stoke i živine za židovsko stanovništvo. Tijekom Drugog svjetskog rata Nijemci, a posebno njemačka manjina iz Francjosefsfelda (Novo selo), izvršili su pogrom nad židovskim hramom i onesposobili ga za svaku upotrebu.<ref name="#1"/> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://elmundosefarad.wikidot.com/jevreji-bijeljine Jevreji Bijeljine] {{Židovska zajednica u Bosni i Hercegovini}} [[Kategorija:Bijeljina]] [[Kategorija:Židovi u Bosni i Hercegovini]] dkw93dgcp3a9r99na9fc6esyffhog93 103 691864 6436512 6133561 2022-08-02T17:27:55Z 95.168.118.39 /* Na rubu zmanosti */ novi odlomak wikitext text/x-wiki ==Promjena formata == Šta mislite o promjeni formata stranice u sljedeći? [[Posebno:Doprinosi/185.18.61.117|185.18.61.117]] 00:23, 28. prosinca 2020. (CET) {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|# !! rowspan=2|Tema/Naziv epizode !! rowspan=2|Gost(i) !! colspan=2|Datum |- !style="height:10px;"| !! |- align="center" |1. ||NLO|| ||2002. ||7.10. |- align="center" |2. ||Parapsihologija || ||2002. ||2.12. |- align="center" |3. || || ||2003. || |- align="center" |4. || || ||2003. || |} == Na rubu zmanosti == Strategija upravljanja percepcijama [[Posebno:Doprinosi/95.168.118.39|95.168.118.39]] 19:27, 2. kolovoza 2022. (CEST) 8e4shli06zo3zoort9qre9clyd7ewj6 6436521 6436512 2022-08-02T18:05:36Z Dean72 77466 uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/95.168.118.39|95.168.118.39]] ([[User talk:95.168.118.39|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] wikitext text/x-wiki ==Promjena formata == Šta mislite o promjeni formata stranice u sljedeći? [[Posebno:Doprinosi/185.18.61.117|185.18.61.117]] 00:23, 28. prosinca 2020. (CET) {| class="wikitable sortable" cellspacing="1" cellpadding="3" style="border:1px solid #AAAAAA" |- bgcolor="#EFEFEF" ! rowspan=2|# !! rowspan=2|Tema/Naziv epizode !! rowspan=2|Gost(i) !! colspan=2|Datum |- !style="height:10px;"| !! |- align="center" |1. ||NLO|| ||2002. ||7.10. |- align="center" |2. ||Parapsihologija || ||2002. ||2.12. |- align="center" |3. || || ||2003. || |- align="center" |4. || || ||2003. || |} f6z0ylq2nkhoxkgqp83y6f75xkff9r9 0 693570 6436726 6284474 2022-08-03T07:26:02Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 4; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[File:CEDAW Participation.svg|thumb|upright=1.6|Države potpisnice CEDAW-a: {{legenda|#009000|države koje su i potpisale i ratificirale konvenciju}} {{legenda|#eeee00|države koje su potpisale, ali nisu ratificirale konvenciju}} {{legenda|#ff1111|države koje nisu potpisale konvenciju}} ]] '''Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena''' ('''CEDAW''' – ''Convention on the Elimination of all Forms of Discrimination Against Women'') je [[međunarodni ugovor]] koji je 1979. godine usvojila [[Opća skupština Ujedinjenih naroda]]. Opisan kao međunarodna ženska [[Povelja o pravima]], uspostavljena je 3. rujna 1981. godine, a ratificiralo ju je 189 država.<ref>{{Citiranje weba |url=https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=IV-8&chapter=4&lang=en |title=United Nations Treaty Collection |accessdate=22. siječnja 2021. |archive-date=6. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906035454/https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=IV-8&chapter=4&lang=en |url-status=dead }}</ref> Preko pedeset zemalja koje su ratificirale Konvenciju učinile su to s određenim rezervama i prigovorima, uključujući 38 zemalja koje su odbile provedbu članak 29. koji se bavi sredstvima za rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Konvencije.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/reservations-country.htm |title=Declarations, Reservations and Objections to CEDAW |accessdate=22. siječnja 2021. |archive-date=22. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111222104936/http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/reservations-country.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Palau]] potpisale su, ali nisu ratificirale ugovor. [[Sveta Stolica|Sveta stolica]], [[Iran]], [[Somalija]], [[Sudan]] i [[Tonga]] nisu potpisnici Konvencije. Mjesto predsjedavajuće CEDAW-a trenutno obnaša Gladys Acosta Vargas.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.ohchr.org/EN/HRBodies/CEDAW/Pages/Membership.aspx |title=CEDAW Membership |accessdate=22. siječnja 2021.}}</ref> === Konvencija === ==== Sažetak ==== Konvencija ima sličan format kao i Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije "kako s obzirom na opseg temeljnih obveza, tako i s obzirom na međunarodne mehanizme praćenja".<ref name=":1">{{Citiranje knjige |title=Human Rights |author=Henkin, Louis (2009) |pages=221 |publisher=Foundation Press}}</ref> Konvencija je strukturirana u šest dijelova s ukupno 30 članaka.<ref>{{Citiranje weba |url=https://mgipu.gov.hr/UserDocsImages//OMinistarstvu/Onama//Ravnopravnost-spolova-konvencija.pdf |title=Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena |publisher=Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine |accessdate=22. siječnja 2021.}}</ref><ref name=":0">{{Citiranje weba |url=https://lily.com.hr/wp-content/uploads/2019/05/UN-Konvencija-o-uklanjanju-svih-oblika-diskriminacije-z%CC%8Cena_-3-izdanje.pdf |title=Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije – 3. izdanje |publisher=Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH |accessdate=22. siječnja 2021.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=https://ravnopravnost.gov.hr/arhiva/biblioteka-ureda/kratak-vodic-kroz-cedaw/1612 |title=Kratak vodič kroz CEDAW |publisher=Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH |accessdate=22. siječnja 2021.}}</ref> * '''Dio I''' (članci 1. do 6.) usredotočen je na nediskriminaciju, spolne stereotipe i trgovinu seksom. * '''Dio II''' (članci 7. do 9.) opisuje ženska prava u javnoj sferi s naglaskom na političkom životu, zastupljenosti i pravu na nacionalnost. * '''Dio III''' (članci 10. do 14.) opisuje ekonomska i socijalna prava žena, posebno se usredotočujući na obrazovanje, zapošljavanje i zdravlje. Dio III također uključuje posebne mjere zaštite za seoske žene i probleme s kojima se suočavaju. * '''Dio IV''' (članci 15. i 16.) opisuje pravo žena na jednakost u braku i obiteljskom životu, uključujući i pravo na jednakost pred zakonom. * '''Dio V''' (članci 17. do 22.) uspostavlja Odbor za uklanjanje diskriminacije žena kao i postupak izvješćivanja država stranaka. * '''Dio VI''' (članci 23. – 30.) opisuje učinke Konvencije na druge ugovore, obveze država potpisnica i provedbu Konvencije. ==== Temeljne odredbe ==== '''Članak 1.''' definira diskriminaciju žena na sljedeći način:<blockquote>"izraz “diskriminacija žena” označava svaku razliku, isključenje ili ograničenje učinjeno na osnovi spola kojemu je posljedica ili svrha da ženama ugrozi ili onemogući priznanje, uživanje ili korištenje ljudskih prava i osnovnih sloboda na političkom, gospodarskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom području."<ref name=":0" /></blockquote>'''Članak 2.''' nalaže da države stranke koje ratificiraju Konvenciju izraze namjeru da rodnu ravnopravnost uvrste u svoje nacionalno zakonodavstvo, ukinu sve diskriminatorne odredbe u svojim zakonima i donesu nove odredbe koje će štititi žene od diskriminacije.<ref name=":0" /> Države koje ratificiraju Konvenciju moraju također uspostaviti sudove i javne institucije kako bi ženama zajamčile učinkovitu zaštitu od diskriminacije i poduzeti korake za uklanjanje svih oblika diskriminacije koje prema ženama vrše pojedinci, organizacije i poduzeća.<ref name=":0" /> '''Članak 3.''' zahtijeva da države potpisnice zajamče osnovna ljudska prava i temeljne slobode ženama "na osnovi jednakosti s muškarcima" u "političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom području".<ref name=":0" /> '''Članak 4.''' napominje da se "donošenje ... posebnih mjera usmjerenih na ubrzavanje de facto jednakosti između muškaraca i žena, ne smatra se diskriminacijom." Dodaje da se posebna zaštita majčinstva ne smatra spolnom diskriminacijom.<ref name=":0" /> '''Članak 5.''' zahtijeva od država potpisnica da poduzmu mjere u cilju uklanjanja predrasuda i običaja temeljenih na ideji inferiornosti ili superiornosti jednog spola ili na stereotipnoj ulozi muškaraca i žena.<ref name=":0" /> Također državama potpisnicama nalaže "[da] osiguraju ... priznanje zajedničke odgovornosti muškaraca i žena u odgoju i razvoju njihove djece."<ref name=":0" /> '''Članak 6.''' obvezuje države potpisnice da "poduzmu sve odgovarajuće mjere, uključujući i zakonodavne, radi suzbijanja svih oblika trgovanja ženama te iskorištavanja prostitucije žena."<ref name=":0" /> '''Članak 7.''' jamči ravnopravnost žena u političkom i javnom životu s naglaskom na jednako pravo glasa, sudjelovanje u vladi i sudjelovanje u radu "nevladinih udruga i udruženja koja se bave javnim i političkim životom u zemlji."<ref name=":0" /> '''Članak 8.''' predviđa da će države potpisnice jamčiti ženama jednaku "mogućnost predstavljanja svojih vlada na međunarodnoj razini te sudjelovanja u radu međunarodnih organizacija."<ref name=":0" /> '''Članak 9.''' ovlašćuje države potpisnice da "priznaju ženama jednaka prava kao i muškarcima da steknu, promijene ili zadrže svoje državljanstvo " i jednaka prava "u pogledu državljanstva njihove djece."<ref name=":0" /> '''Članak 10.''' zahtijeva jednake mogućnosti za obrazovanje studentica i potiče zajedničko (rodno miješano) obrazovanje. Također pruža jednak pristup sportu, stipendijama i potporama te zahtijeva "smanjenje postotka učenica koje prerano napuštaju školu."<ref name=":0" /> '''Članak 11.''' ističe pravo na rad žena kao "neotuđivo pravo svih ljudskih bića", zahtijeva jednaku plaću za jednak rad, pravo na socijalno osiguranje, plaćeni dopust i rodiljni dopust "uz plaću ili slične socijalne beneficije, bez gubitka ranijeg radnog mjesta, ranga ili socijalnih primanja."<ref name=":0" /> Otkaz zbog majčinstva, trudnoće ili bračnog statusa zabranjeno je pod prijetnjom sankcijama.<ref name=":0" /> '''Članak 12.''' stvara obvezu država potpisnica da "poduzimaju sve odgovarajuće mjere radi uklanjanja diskriminacije žena u području zdravstvene zaštite kako bi osigurale ... dostupnost zdravstvenih usluga, uključujući one koje se odnose na planiranje obitelji."<ref name=":0" /> '''Članak 13.''' jamči jednakost ženama "u gospodarskom i društvenom životu", posebno s obzirom na "pravo na obiteljske beneficije, pravo na bankarske zajmove, hipoteke i druge vrste financijskih kredita te pravo na sudjelovanje u rekreativnim aktivnostima, sportu i svim oblicima kulturnog života."<ref name=":0" /> '''Članak 14.''' pruža zaštitu ženama na selu i njihovim posebnim problemima, osiguravajući pravo žena da sudjeluju u razvojnim programima, "da imaju pristup odgovarajućim ustanovama zdravstvene zaštite", sudjeluju "u svim aktivnostima lokalne zajednice", imaju "pristup poljoprivrednim kreditima" i uživaju u "odgovarajućim životnim uvjetima."<ref name=":0" /> '''Članak 15.''' obvezuje države stranke da ženama zajamče "ravnopravnost s muškarcima pred zakonom", uključujući "jednaku pravnu sposobnost". Također daje "ženama i muškarcima ista prava u pogledu zakona u vezi s kretanjem osoba i slobodom izbora mjesta boravišta i prebivališta."<ref name=":0" /> '''Članak 16.''' zabranjuje diskriminaciju žena "u svim pitanjima koja se odnose na brak i obiteljske odnose". Konkretno, pruža muškarcima i ženama "jednako pravo na sklapanje braka, jednako pravo na slobodan izbor supružnika", "jednaka prava i odgovornosti za vrijeme trajanja braka i pri njegovu razvodu", "jednaka prava i obveze roditelja", "jednaka prava na slobodno i odgovorno odlučivanje o broju i razmaku između svoje djece", "jednaka osobna prava supruga i supruge, uključujući pravo na izbor prezimena, zvanja i zanimanja" i "jednaka prava oba supružnika u pogledu vlasništva, stjecanja, upravljanja, uživanja i otuđivanja imovine."<ref name=":0" /> '''Članci 17. do 24.''' opisuju sastav i djelovanje Odbora za uklanjanje diskriminacije žena, poput hijerarhijske strukture te pravila koja reguliraju odnos između CEDAW-a i nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva, kao i obvezu država da poduzmu sve korake potrebne za provedbu CEDAW-a u punom obliku.<ref name=":0" /> '''Članci 25. – 30.''' opisuju opće upravne postupke koji se odnose na provedbu CEDAW-a, ratifikaciju i unošenje eventualnih rezervi dotičnih država.<ref name=":0" /> === Suzdržavanja od primjene (rezerve) === Iznesene su mnoge rezerve u odnosu na određene članke Konvencije.<ref>{{Citiranje weba |url=https://www.unicef.org/gender/files/Reservations_to_CEDAW-an_Analysis_for_UNICEF.pdf |title=Reservations to CEDAW: an Analysis for UNICEF |author=Marsha A. Freeman |publisher=UNICEF |accessdate=22. siječnja 2021. |archive-date=24. srpnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170724082018/https://www.unicef.org/gender/files/Reservations_to_CEDAW-an_Analysis_for_UNICEF.pdf |url-status=dead}}</ref> Postoje i takve rezerve koje nisu specifične za pojedine članke Konvencije, već su to općenite rezerve u odnosu na sve aspekte Konvencije za koju se smatra da je u suprotnosti s određenim načelima. Na primjer, Mauritanija je izrazila rezervu navodeći da je odobrila Konvenciju "u svakom njezinom dijelu koji nije u suprotnosti s islamskim šerijatom."<ref name=":2">{{Citiranje weba |url=https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=IV-8&chapter=4&lang=en |title="Declarations and Reservations" |author=United Nations |accessdate=22. siječnja 2021. |archive-date=6. rujna 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150906035454/https://treaties.un.org/Pages/ViewDetails.aspx?src=TREATY&mtdsg_no=IV-8&chapter=4&lang=en |url-status=dead }}</ref> Određeni broj tih rezervi, posebno onih koje su unijele islamske države, predmet su brojnih rasprava.<ref name=":1" /> Članak 28. Konvencije kaže da "rezerva koja nije spojiva s predmetom i svrhom ove Konvencije, nije dopuštena."<ref name=":0" /> Kao rezultat toga, mnoge su države potpisnice uložile prigovore na rezerve drugih država potpisnica.<ref>{{Citiranje knjige |title=Human rights |author=Henkin, Louis (2009) |pages=822 |publisher=Foundation Press}}</ref> Točnije, mnoge su nordijske države zabrinute da neke rezerve "podrivaju cjelovitost teksta" Konvencije.<ref name=":3">{{Citiranje časopisa |last=Clark |first=Belinda |title=The Vienna Convention Reservations Regime and the Convention on the Discrimination Against Women |journal=The American Journal of International Law |volume=85 |issue=2 |pages=281–321 |id=https://doi.org/10.2307/2203063 <!--accessdate=22. siječnja 2021. -->}}</ref> Tijekom godina neke su države potpisnice povukle svoje rezerve. Do svibnja 2015. šezdeset dvije države potpisnice izrazile su rezerve protiv dijela Konvencije.<ref name=":2" /> Dvadeset i četiri države potpisnice uložile su prigovore na barem jednu od tih rezervacija.<ref name=":2" /> Najosporavaniji je članak 29. koji se odnosi na rješavanje sporova i tumačenje Konvencije, s trideset i devet rezervi.<ref name=":2" /> Budući da Konvencija izričito dopušta rezerve prema članku 29. te rezerve nisu izazvale osobite prijepore.<ref name=":3" /> Članak 16. koji se odnosi na ravnopravnost žena u braku i obiteljskom životu predmet je dvadeset i tri rezerve.<ref name=":2" /> Odbor je u Općoj preporuci br. 28 izričito izjavio da su rezerve na članak 2. koji se odnosi na opću nediskriminaciju, nedopustive.<ref>{{Citiranje weba |url=https://undocs.org/CEDAW/C/GC/28 |title=General recommendation No. 28 on the core obligations of States parties under article 2 of the Convention on the Elimination of All Forms of Discrimination against Women |author=Committee on the Elimination of Discrimination against Women |date=16. prosinca 2010. |accessdate=22. siječnja 2021.}}</ref> Međutim, članak 2. ima sedamnaest rezervi.<ref name=":2" /> === Odbor za uklanjanje diskriminacije žena === [[File:Palace of Nations Geneva 20102014 02.jpg|thumb|Palača naroda u Ženevi, Švicarska]] Odbor za uklanjanje diskriminacije žena, koji se obično skraćeno naziva 'CEDAW odbor', ugovorno je tijelo [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] koje nadzire provedbu Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW). Formiranje ovog odbora, kao i njegova pravila, svrhu i operativno postupanje opisano je u članku 17. Konvencije. Odbor za uklanjanje diskriminacije nad ženama osnovan je '''3. rujna 1981.''' kada je 20 država ratificiralo CEDAW, čime je Konvencija stupila na snagu. Prva redovna sjednica odbora održana je od 18. do 22. listopada 1982. Na ovom su zasjedanju prvi dužnosnici odbora izabrani natpolovičnom većinom, s gđom. L. Ider iz [[Mongolija|Mongolije]] kao predsjedavajućom. Izabrane su i tri potpredsjednice: M. Caron iz [[Kanada|Kanade]], Z. Ilić iz [[Jugoslavija (razdvojba)|Jugoslavije]] i L. Mukayiranga iz [[Ruanda|Ruande]], te D. P. Bernard iz [[Gvajana|Gvajane]] kao izvjestiteljica Odbora. Tijekom ove sjednice, Odbor je također jednoglasno usvojio svoj poslovnik.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Work of CEDAW: Reports of the Committee on the Elimination of Discrimination against Women |author=United Nations Committee on the Elimination of Discrimination Against Women (1989) |publisher=United nations |location=New York |isbn=9211301327}}</ref> Prvih trideset i devet sjednica održano je u sjedištu [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] u [[New York City, New York|New Yorku]], dok su sve preostale sjednice održane u [[Palača naroda|Palači naroda]] u [[Ženeva|Ženevi]]. === Fakultativni protokol === Fakultativni protokol uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena<ref name=":0" /> je sporedni sporazum uz Konvenciju koji omogućuje njezinim strankama da priznaju nadležnost Odbora za ukidanje diskriminacije nad ženama radi razmatranja žalbi pojedinaca.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www1.umn.edu/humanrts/instree/cedawopprot-2000.html |title=Optional Protocol to the Convention on the Elimination of Discrimination against Women |author=United Nations |year=2000 |accessdate=22. siječnja 2021. |archive-date=9. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080509170959/http://www1.umn.edu/humanrts/instree/cedawopprot-2000.html |url-status=bot: unknown }}</ref> Fakultativni protokol usvojila je Opća skupština UN-a 6. listopada 1999. a stupio je na snagu 22. prosinca 2000.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/protocol/wom1242.htm |title=Optional Protocol to Women’s Convention Comes Into Force |author=United Nations |accessdate=22. siječnja 2021. |archive-date=7. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080907212930/http://www.un.org/womenwatch/daw/cedaw/protocol/wom1242.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> === Kontroverze === [[Polemika|Polemike]] oko CEDAW-a dolaze iz dva suprotna smjera: s jedne strane društveni i vjerski [[Konzervativizam|konzervativci]] tvrde da CEDAW nastoji nametnuti [[Liberalizam|liberalne]], [[Progresivizam|progresivne]], [[Feminizam|feminističke]] standarde na štetu [[Tradicionalizam|tradicionalnih vrijednosti]]; [[Radikalni feminizam|radikalne feministkinje]] s druge strane, koje ne vjeruju da CEDAW ima moć, pa čak niti želi radikalno transformirati društva i istinski osloboditi žene. One tvrde da CEDAW zagovara slabi [[liberalni feminizam]], poput drugih srednjostrujaških organizacija. Također tvrde da članice UN-a ne mogu zacrtati ciljeve koji zastupaju vrijednosti siromašnih, konzervativnih, religioznih ili slabih, jer mali broj, ako ih uopće ima, UN-ovih dužnosnika i djelatnika zapravo dolaze iz ovih skupina za koje tvrde da ih zastupaju.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Raday |first=Frances |title=Gender and democratic citizenship: the impact of CEDAW |journal=Gender and democratic citizenship: the impact of CEDAW |volume=10 |issue=2 |pages=512-530 |id=https://doi.org/10.1093/icon/mor068 <!--accessdate=22. siječnja 2021. -->}}</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://femequality.com/wp-content/uploads/2015/08/How-Does-the-CEDAW-Address-the-Problem-of-Culture-and-Tradition.pdf |title=How does the CEDAW address the problem of Culture and Tradition? {{!}} |author=Marcella Mizzi |accessdate=22. siječnja 2021. |archive-date=10. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170810015119/http://femequality.com/wp-content/uploads/2015/08/How-Does-the-CEDAW-Address-the-Problem-of-Culture-and-Tradition.pdf |url-status=bot: unknown }}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} {{Ljudska prava}} [[Kategorija:Međunarodni instrumenti za zaštitu ljudskih prava]] [[Kategorija:Ženska prava]] gbxvie4lch9uww6l790b9xg8lyjxe46 0 696397 6436827 6362916 2022-08-03T11:39:39Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Dipteridaceae'' | slika = Dipteris conjugata 破傘蕨 001 (天問).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Dipteris conjugata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Gleicheniales]] | familia ='''''Dipteridaceae''''' |familia_autorstvo = <small>Seward & E.Dale</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Dipteridaceae''''', porodica [[Papratnice|papratnica]] iz reda ''[[Gleicheniales]]''. Postoje dva roda, ''[[Dipteris]]'' po kojemu je dobila ime i ''[[Cheiropleuria]]'' s ukupno 11 vrsta u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] i [[Australija|Austaliji]]<ref>[http://www.plantsoftheworldonline.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77126786-1 Plants of the World online] pristupljeno 6 ožujka 2021</ref> Porodica ima dugu povijest koja datira još iz razdoblja [[trijas]]a (od prije 251 milijun do 199,6 milijuna godina).<ref>[https://www.britannica.com/plant/Dipteridaceae Britannica] pristupljeno 6 ožujka 2021</ref> == Rodovi == # ''[[Cheiropleuria]]'' <small>C.Presl</small> (3 spp.) # ''[[Dipteris]]'' <small>Reinw.</small> (8 spp.) == Sinonimi == * ''Cheiropleuriaceae'' <small>Nakai</small> {{commonscat|Dipteridaceae}} {{wikispecies|Dipteridaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gleihenijolike]] dm7yxknhfwtdwx8xpo6j0lie3s8w0c1 0 698277 6436677 6370757 2022-08-03T03:15:57Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Regija | ime = Jugoistočna Engleska <br>''<small>[[Regije Engleske]]</small>'' | ime_genitiv = | slika = South East England in England.svg | slika_opis = Položaj Jugoistočne Engleske | nalazi_se_u_sastavu = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] | upravni_oblik = | službeni_jezik = [[Engleski|engleski]] | glavni_grad = [[London]] | vladar = [[Elizabeta I.]] | titula_vladara = [[kralj]]ica | površina = 19072 | stanovnika = 9180135 | pozivni_broj = | web =http://www.secouncils.gov.uk/ | komentar = |}} '''Jugoistočna Engleska''' jedna je od devet službenih [[Regije Engleske|regija Engleske]] i na prvoj je razini NUTS-a ''(Nomenclature of Territorial Units for Statistics)'',<ref name="B1">{{cite web |url=https://ec.europa.eu/eurostat/web/nuts/background/ |title=NUTS |work=ec.europa.eu/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=NUTS}}</ref> statističkih regija [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Sastoji se od [[grofovija]] [[Buckinghamshire (grofovija)|Buckinghamshire]], [[Istočni Sussex]], [[Hampshire]], [[Otok Wight]], [[Kent (grofovija)|Kent]], [[Oxfordshire (grofovija)|Oxfordshire]], [[Berkshire (grofovija)|Berkshire]], [[Surrey (grofovija)|Surrey]] i [[Zapadni Sussex]]. Vodeći gradovi u regijama uključuju ''Brighton i Hove'', ''Guildford'', ''Portsmouth'', ''Milton Keynes'', ''Reading'', ''Oxford'', ''Slough'' i ''Southampton''. ==Osnovne značajke== Jugoistočna Engleska treća je po veličini regija u [[Engleska|Engleskoj]], s površinom od 19 096&nbsp;km², a ujedno je i najmnogoljudnija regija s ukupno 9,18 milijuna stanovnika (2019.).<ref name="A1">{{cite web |url=https://www.statista.com/statistics/294681/population-england-united-kingdom-uk-regional// |title=Populacija Engleske 2019. |work=statista.com/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Populacija Engleske 2019.}}</ref> U regiji se nalazi sedam gradova s legalnim statusom [[City status u UK|cityja]]: ''Brighton i Hove'', ''Canterbury'', ''Chichester'', ''Oxford'', ''Portsmouth'', ''Southampton'' i ''Winchester''. Činjenica da regija graniči s [[London]]om i dobra prometnna povezanost s nekoliko nacionalnih [[autocesta]], dovele su do toga da je Jugoistočna Engleska postala uspješno gospodarsko središte sa, nakon Londona, najvećim gospodarstvom bilo koje regije u Velikoj Britaniji. U regiji se nalazi ''[[zračna luka]] Gatwick'',<ref name="A2">{{cite web |url=https://www.gatwick-airport-guide.co.uk/history.html/ |title=Zračna luka Gatwick |work=publications.parliament.uk/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Zračna luka Gatwick}}</ref> druga po prometu zračnih luka u Velikoj Britaniji, dok se ''zračna luka Heathrow''<ref name="A3">{{cite web |url=https://londonist.com/london/history/a-brief-history-of-heathrow-airport/ |title=Zračna luka Heathrow |work=londonist.com/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Zračna luka Heathrow}}</ref> (najprometnija zračna luka u Velikoj Britaniji) nalazi unutar [[Veliki London|Velikog Londona]] ''(London Borough of Hillingdon)'' koji se nalazi uz samu granicu regije Jugoistočne Engleske. Obala duž [[La Manche]] pruža brojne [[trajekt]]ne prijelaze prema kopnenoj [[Europa|Europi]]. == Upravljanje i politika == Jugoistočna Engleska službena je regija u svrhe statističkog i strateškog planiranja, ali je ne opslužuje niti jedna izravno izabrana regionalna vlada. Od [[1998.]] do [[2010.]] godine mjesna vijeća poslana su volonterskoj Regionalnoj skupštini Jugoistočne Engleske sa sjedištem u [[Guildford]]u. Delegati su se sastajali šest puta godišnje i bili su odgovorni za ''Razvojnu agenciju jugoistočne Engleske''<ref name="A4">{{cite web |url=http://www.southeast-ra.gov.uk// |title=Skupština Regije Jugoistočna Engleska |work=webarchive.nationalarchives.gov.uk/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Skupština Regije Jugoistočna Engleska |archive-date=5. svibnja 2010. |archive-url=http://webarchive.nationalarchives.gov.uk/20100505225048/http://www.southeast-ra.gov.uk// |url-status=bot: unknown }}</ref> - agenciju koja je nadzirala investicijske projekte u cijeloj regiji. Ukinuta je [[31. ožujka]] [[2009.]] godine i zamijenjen s ''Vijećem jugoistočne Engleske''<ref name="A5">{{cite web |url=https://www.local.gov.uk/sites/default/files/documents/south-east-england-counci-ef5.pdf/ |title=Vijeće Jugoistočne Engleske |work=local.gov.uk/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Vijeće Jugoistočne Engleske |url-status=dead}}</ref> sa sjedištem u [[Kingston na Temzi|Kingstonu na Temzi]]. U regiji je izvršena poddioba na nekoliko mjesnih vijeća, koja se većinom sastoje od dvorazinskih vijeća s predstavnicima [[Nemetropolitanski okruzi|nemetropolitanskih okruga]] te [[Engleske unitarne uprave|unitarnih uprava]], međutim ovo vijeće je službeno ukinuto [[31. ožujka]] [[2010.]] godine.<ref name="A6">{{cite web |url=http://www.egovmonitor.com/node/16178/ |title=Planiranje transfera podriva demokraciju |work=archive.org/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Planiranje transfera podriva demokraciju |archive-date=19. veljače 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080219014022/http://www.egovmonitor.com/node/16178/ |url-status=bot: unknown }}</ref> U lipnju [[2010.]] godine, nova koalicijska vlada objavila je svoje namjere da ukine Regionalne prostorne strategije i vrati ovlasti prostornog planiranja lokalnoj upravi. U ožujku [[2011.]] godine, koalicijski Odbor za zajednicu i lokalnu samoupravu objavio je svoje izvješće o implikacijama ukidanja sustava RSS, ''(Regional Spatial Strategies)'' Regionalne prostorne strategije. Izjavio je da: "Namjera ukidanja regionalnih strategija prostornog planiranja ostavlja vakuum u srcu engleskog sustava planiranja koji bi mogao imati duboke socijalne, ekonomske i ekološke posljedice koje bi trebale trajati dugi niz godina."<ref name="A7">{{cite web |url=https://publications.parliament.uk/pa/cm201011/cmselect/cmcomloc/517/517.pdfl/ |title=Ukidanje regionalnih prostornih strategija: vakum u planiranju |work=publications.parliament.uk/ |accessdate=26. ožujka 2021. |language=engleski |trans-title=Ukidanje regionalnih prostornih strategija: vakum u planiranju}}</ref> ==Tabelarni prikaz Regije== {| class="wikitable" |- ! [[Zemljovid|Karta]] || [[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalne grofovije]] || [[Nemetropolitanske grofovije]] / [[Engleske unitarne uprave|Unitarne uprave]] || [[Nemetropolitanski okruzi]] |- | rowspan="19" | [[File:South East England counties 2009 map.svg|300px]] || rowspan="6" colspan="1" | 1.&nbsp;[[Berkshire (grofovija)|Berkshire]] || colspan="2" | ''a'')&nbsp;Zapadni Berkshire [[Engleske unitarne uprave|Unitarna uprava]] |- | colspan="2" | ''b'')&nbsp;Reading [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | colspan="2" | ''c'')&nbsp;Wokingham [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | colspan="2" | ''d'')&nbsp;Bracknell Forest [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | colspan="2" | ''e'')&nbsp;Windsor & Maidenhead [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | colspan="2" | ''f'')&nbsp;Slough [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | rowspan="2" | [[Buckinghamshire (grofovija)|Buckinghamshire]] || colspan="2" | 2.&nbsp;Vijeće Buckinghamshira [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | colspan="2" | 3.&nbsp;Milton Keynes [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | rowspan="2" | [[Istočni Sussex]] || 4.&nbsp;[[Istočni Sussex]] || ''a'')&nbsp;Hastings, ''b'')&nbsp;Rother Okrug, ''c'')&nbsp;Okrug Wealden, ''d'')&nbsp;Eastbourne, ''e'')&nbsp;Okrug Lewes |- | colspan="2" | 5.&nbsp;Brighton & Hove [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | rowspan="3" | [[Hampshire]] || 6.&nbsp;[[Hampshire]] || ''a'')&nbsp;Fareham, ''b'')&nbsp;Gosport, ''c'')&nbsp;Winchester, ''d'')&nbsp;Havant, ''e'')&nbsp;Istočni Hampshire, ''f'')&nbsp;Hart, ''g'')&nbsp;Rushmoor, ''h'')&nbsp;Basingstoke & Deane, ''i'')&nbsp;Test Valley, ''j'')&nbsp;Eastleigh, ''k'')&nbsp;New Forest |- | colspan="2" | 7.&nbsp;[[Southampton]] [[Engleske unitarne uprave|-unitarna uprava]] |- | colspan="2" | 8.&nbsp;[[Portsmouth]] [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | colspan="3" | 9.&nbsp;[[Otok Wight]] |- | rowspan="2" | [[Kent (grofovija)|Kent]] || 10.&nbsp;[[Kent (grofovija)|Kent]] || ''a'')&nbsp;Dartford, ''b'')&nbsp;Gravesham, ''c'')&nbsp;Sevenoaks, ''d'')&nbsp;Tonbridge & Malling, ''e'')&nbsp;Tunbridge Wells, ''f'')&nbsp;[[Maidstone (Kent)|Maidstone]], ''g'')&nbsp;Swale, ''h'')&nbsp;Ashford, ''i'')&nbsp;Folkestone & Hythe, ''j'')&nbsp;Canterbury, ''k'')&nbsp;Dover, ''l'')&nbsp;Thanet |- | colspan="2" | 11.&nbsp;[[Medway (Kent)|Medway]] [[Engleske unitarne uprave|- unitarna uprava]] |- | colspan="2" | 12.&nbsp;[[Oxfordshire (grofovija)|Oxfordshire]] || ''a'')&nbsp;[[Oxford]], ''b'')&nbsp;Cherwell, ''c'')&nbsp;Južni Oxfordshire, ''d'')&nbsp;Dolina White Horse,'' e'')&nbsp;Zapadni Oxfordshire |- | colspan="2" | 13.&nbsp;[[Surrey (grofovija)|Surrey]] || ''a'')&nbsp;Spelthorne, ''b'')&nbsp;Runnymede, ''c'')&nbsp;Surrey Heath, ''d'')&nbsp;Woking, ''e'')&nbsp;Elmbridge, ''f'')&nbsp;Guildford, ''g'')&nbsp;Waverley, ''h'')&nbsp;Mole Valley, ''i'')&nbsp;Epsom & Ewell, ''j'')&nbsp;Reigate & Banstead, ''k'')&nbsp;Tandridge |- | colspan="2" | 14.&nbsp;[[Zapadni Sussex]] || ''a'')&nbsp;Worthing, ''b'')&nbsp;Arun, ''c'')&nbsp;Chichester, ''d'')&nbsp;Horsham, ''e'')&nbsp;Crawley, ''f'')&nbsp;Središnji Sussex, ''g'')&nbsp;Adur |} ==Izvori== {{izvori|30em}} [[Kategorija:Engleske regije]] {{Regije Engleske}} 27td75qfpyexpv7d1wkf4aqbtb130qx 0 700488 6436673 6403346 2022-08-03T02:45:30Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Josip Brkić |datum rođenja= [[21. rujna]] [[1974.]] |mjesto rođenja= [[Sarajevo]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika=Josip Brkić.jpg |veličina= |supruga= |opis slike=Josip Brkić (2021.) |potpis= |stranka= [[HDZ BiH]] |zanimanje= [[pravnik]] |vjeroispovijest= |položaj= [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine]] |čin= [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Zamjenik ministra vanjskih poslova]]] |predsjednik1= |mandat_start= [[travanj]] [[2015.]] |prethodnik= |nasljednik= |položaj2= [[Ambasador BiH u Kraljevini Španjolskoj i Maroku]] |čin2= [[Ambasador BiH u Kraljevini Španjolskoj i Maroku]] |mandat_start2= [[2004.]] |mandat_kraj2= [[2008.]] |prethodnik2= |nasljednik2= }} '''Josip Brkić''' ([[Sarajevo]], [[21. rujna]] [[1974.]]<ref>{{Citiranje weba |date=2021-04-23 |title=Biografija |url=http://www.mvp.gov.ba/ministarstvo/zamjenica_ministra/biografija/?id=192 |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-30 |website=mvp.gov.ba |archive-date=23. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210423053546/http://www.mvp.gov.ba/ministarstvo/zamjenica_ministra/biografija/?id=192 }}</ref>) od 2015. je na funkciji zamjenika ministra u [[Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine|Ministarstvu vanjskih poslova BiH]].<ref>[http://www.vijeceministara.gov.ba/ministarstva/inostrani_poslovi/default.aspx?id=8045&langTag=hr-HR | Biografija Josipa Brkića], datum pristupanja 24. travanj 2021.</ref> Diplomirani je pravnik [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]], završio je poslijediplomski studij europske studije [[Sveučilište u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], te doktorirao međunarodno javno pravo na [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]]. Rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] gdje je završio osnovnu i srednju školu. Član je [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]. == Izvori == {{izvori}} {{Mrva-biog-pol}} {{GLAVNIRASPORED:Brkić, Josip}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari od 1989.]] [[Kategorija:Bosanskohercegovački veleposlanici‎]] [[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]] 8ton1xb8sbic2kuyqly9bzm59sl1cyt 0 701335 6436671 6414090 2022-08-03T02:37:50Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometaš/trener/izbornik | ime = Jorginho | slika = [[Datoteka:Jorginho_2020.jpg|250 px]] | opis slike = Jorginho u dresu [[Chelsea F.C.|Chelseaja]] [[2020.]] godine | država = {{ZD+X/I|ITA}} | puno ime = Jorge Luiz Frello Filho<ref>{{cite web |url=https://www.premierleague.com/news/844127 |title=2018/19 Premier League squads confirmed |publisher=Premier League |date=3. rujna 2018. |access-date=4. rujna 2018.}}</ref> | nadimak = | datum rođenja = [[20. prosinca]] [[1991.]]<ref name="ChelseaProfile">{{cite web |url=https://www.chelseafc.com/en/teams/first-team/jorginho?pageTab=biography |title=Jorginho |publisher=Chelsea F.C. |access-date=5. listopada 2018.}}</ref> | datum smrti = | visina = 180 cm<ref name="ChelseaProfile"/> | trenutačni klub = [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | broj u klubu = 5 | pozicija = [[Vezni (nogomet)|defenzivni vezni]] | ugovor = do [[30. lipnja]] [[2023.]]<ref name="TM">[https://www.transfermarkt.de/jorginho/profil/spieler/102017 Jorginho], [[Transfermarkt]], pristupljeno 4. svibnja 2021.</ref> | mlade godine = [[2007.]] – [[2010.]] | juniorski klubovi = [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] | godina = [[2010.]] – [[2014.]] <br> [[2010.]] – [[2011.]] <br> [[2014.]] – [[2018.]] <br> [[2018.]] – ''danas'' | profesionalni klubovi = [[Hellas Verona F.C.|Hellas Verona]] <br> → [[A.C. Sambonifacese|Sambonifacese]] (posudba) <br> [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <br> [[Chelsea F.C.|Chelsea]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}89 {{0}}{{0}}(11) <br> {{0}}{{0}}31 {{0}}{{0}}{{0}}(1) <br> {{0}}133 {{0}}{{0}}{{0}}(2) <br> {{0}}{{0}}92 {{0}}{{0}}(12) | godine u reprezentaciji = [[2016.]] – ''danas'' | reprezentacija = {{ZD|I|ITA}} [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]] | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(5) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = {{Medalje vrh2}} {{Medalje sport | [[Nogomet]]}} {{Medalje EP}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europa 2020.]] | [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italija]]}} | bilješka = | ažurirano = 24. travnja 2021. }} '''Jorge Luiz Frello Filho''' ([[Imbituba]], [[20. prosinca]] [[1991.]]) [[Italija|talijanski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni (nogomet)|defenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[Chelsea F.C.|Chelsea]]. == Karijera == === Klupska karijera === ==== Hellas Verona ==== Jorginho je počeo igrati nogomet u [[Hellas Verona F.C.|Hellas Veroni]]. U lipnju 2010. posuđen je niželigašu [[A.C. Sambonifacese|Sambonifaceseu]] za kojeg je igrao cijelu sezonu. U 31 nastupu postigao je 1 gol i 10 asistencija.<ref>{{cite web |title=Jorginho (Hellas Verona) {{!}} Anfield Forever |url=http://anfieldforever.co.uk/?p=266 |website=web.archive.org |accessdate=18 August 2019 |date=4 July 2013 |archive-date=4. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130704223343/http://anfieldforever.co.uk/?p=266 |url-status=bot: unknown }}</ref> Za Hellas Veronu debitirao je 4. rujna 2011. u utakmici [[Serie A]] protiv [[U.S. Sassuolo Calcio|Sassuola]] ušavši kao zamjena u 76. minuti (1:0).<ref>{{cite web |title=Hellas Verona vs. Sassuolo – 4 September 2011 – Soccerway |url=https://int.soccerway.com/matches/2011/09/04/italy/serie-b/hellas-verona-fc/us-sassuolo-calcio/1180297/ |website=int.soccerway.com |accessdate=18. kolovoza 2019.}}</ref> ==== Napoli ==== Dana 18. siječnja 2014. pridružio se [[S.S.C. Napoli|Napolija]] na četiri i pol godina kao dio [[suvlasništvo (nogomet)|suvlasništva]] s Hellas Veronom.<ref>{{cite web |title=Il Napoli ufficializza l'acquisto di Jorginho |url=https://www.sscnapoli.it/static/news/Il-Napoli-ufficializza-l-acquisto-di-Jorginho-1790.aspx |website=www.sscnapoli.it |accessdate=18. kolovoza 2019.}}</ref> Mjesec dana kasnije, točnije 12. veljače, postigao je svoj prvi gol za Napoli i to protiv [[AS Roma|Rome]] u polufinalu [[Coppa Italia|kupa]] (3:0).<ref>{{cite web |title=Coppa Italia semi-final: Napoli beat Roma 3-0 to win 5-3 on aggregate and reach final |url=https://www.skysports.com/football/napoli-vs-roma/report/308090 |website=Sky Sports |accessdate=18. kolovoza 2019. |language=en}}</ref> Imao je problema u Napoliju s ulaskom u prvi sastav, no to se promijenilo s dolaskom novog trenera [[Maurizio Sarri|Maurizija Sarrija]].<ref>{{cite web |title=Jorginho: The Andrea Pirlo-style midfielder set for Manchester City |url=https://www.skysports.com/football/news/11095/11377449/how-will-napolis-jorginho-fit-man-city-and-what-are-his-qualities |website=Sky Sports |accessdate=18. kolovoza 2019. |language=en}}</ref> ==== Chelsea ==== U srpnju 2018. potpisao je petogodišnji ugovor s engleskim klubom [[Chelsea F.C.|Chelseajem]], istog dana kad je i Sarri potpisao ugovor s istim klubom.<ref>{{cite web |title=Jorginho: Chelsea sign Napoli midfielder after Man City pull out of deal |url=https://www.bbc.com/sport/football/44430551 |accessdate=18. kolovoza 2019. |date=14. srpnja 2018.}}</ref> Za Chelsea je debitirao u utakmici [[FA Community Shield|Communityja Shielda]] 5. kolovoza 2018. godine protiv [[Manchester City]]ja (0:2).<ref>{{cite web |last1=Wembley |first1=Jacob Steinberg at |title=Manchester City’s Phil Foden excels in role earmarked for Jorginho {{!}} Jacob Steinberg |url=https://www.theguardian.com/football/2018/aug/05/manchester-city-phil-foden-chelsea-jorginho-jacob-steinberg |website=The Guardian |accessdate=18 August 2019 |date=5 August 2018}}</ref> Šest dana kasnije postigao je svoj prvi gol za Chelsea i to u utakmici [[FA Premier liga|Premier lige]] protiv [[Huddersfield Town A.F.C.|Huddersfield Towna]] (3:0).<ref>{{cite web |title=Maurizio Sarri's Chelsea beat Huddersfield 3-0 in Premier League opener |url=https://www.bbc.com/sport/football/45067371 |accessdate=18. kolovoza 2019. |date=11. kolovoza 2018.}}</ref> Nastupao je u finalu [[UEFA Europska liga 2018./19.|UEFA Europske lige 2018./19.]] protiv [[Arsenal F.C.|Arsenala]] (4:1).<ref name="2019UEL"/> === Reprezentativna karijera === Za [[Italija|talijansku nogometnu reprezentaciju]] debitirao je 24. ožujka u prijateljskoj utakmici protiv [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] (1:1).<ref>{{cite web |url=http://www.football-italia.net/81835/insigne-inspires-italy-hold-spain |title=Insigne inspires as Italy hold Spain |publisher=Football Italia |date=24. ožujka 2016. |access-date=25. ožujka 2016.}}</ref> Svoj prvi gol za reprezentaciju zabio je 7. rujna 2018. [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljskoj]] iz [[jedanesterac|penala]].<ref>{{cite news |url=https://www.gazzetta.it/Calcio/Nazionale/07-09-2018/nations-league-italia-polonia-1-1-jorginho-risponde-zielinski-azzurri-si-salvano-290811303532.shtml?refresh_ce-cp |title=Nations League, Italia-Polonia 1-1: Jorginho risponde a Zielinski |work=La Gazzetta dello Sport |language=it |date=7. rujna 2018. |access-date=7. rujna 2018.}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.skysports.com/football/news/36166/11492861/nations-league-round-up-jorginho-rescues-italy-against-poland |title=Nations League round-up: Jorginho rescues Italy against Poland |date=7. rujna 2018. |publisher=Sky Sports |access-date=7. rujna 2018.}}</ref> == Priznanja== === Individualna === * Član momčadi sezone [[UEFA Europska liga|UEFA Europske lige]]: [[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]]<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/news/newsid=2606568.html |title=UEFA Europa League Squad of the 2018/19 Season |publisher=UEFA |date=30. svibnja 2019. |access-date=30. svibnja 2019.}}</ref> === Klupska === ;Napoli * [[Coppa Italia]]: 2013./14.<ref name="SW">{{cite web |url=https://int.soccerway.com/players/frello-filho-jorge-jorginho/169273/ |title=Jorginho |website=Soccerway |access-date=30. svibnja 2016.}}</ref> * [[Supercoppa Italiana]]: 2014.<ref name="SW"/> ;Chelsea * [[UEFA Europska liga]]: [[UEFA Europska liga 2018./19.|2018./19.]]<ref name="2019UEL">{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/48368406 |title=Chelsea 4–1 Arsenal |first=Chris |last=Bevan |publisher=BBC Sport |date=29. svibnja 2019. |access-date=29. svibnja 2019.}}</ref> * [[FA kup]] (finalist): 2019./20.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/53546100 |title=Arsenal 2–1 Chelsea |first=Phil |last=McNulty |website=BBC Sport |date=1. kolovoza 2020. |access-date=1. kolovoza 2020.}}</ref> * [[Engleski Liga kup]] (finalist): 2018./19.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/47268861 |title=Chelsea 0–0 Manchester City |first=Phil |last=McNulty |publisher=BBC Sport |date=24. veljače 2019. |access-date=22. travnja 2019.}}</ref> == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Jorginho (association football player born 1991)}} * [https://www.chelseafc.com/en/teams/first-team/jorginho?pageTab=biography Profil], [[Chelsea F.C.|Chelsea]] * [https://www.figc.it/it/nazionali/nazionali-in-cifre/dettaglio-convocato/?calciatoreId=46155&squadraId=12 Profil], FIGC-u * [https://www.transfermarkt.de/jorginho/profil/spieler/102017 Profil], [[Transfermarkt]] * [https://www.tuttocalciatori.net/Jorginho_Frello_Filho_Jorge Profil], TuttoCalciatori.net {{Sastav - Chelsea F.C.}} {{Sastav Italija 2020. EP}} [[Kategorija:Talijanski nogometaši]] [[Kategorija:Nogometaši Hellas Verone]] [[Kategorija:Nogometaši S.S.C. Napolija]] [[Kategorija:Nogometaši Chelseaja]] rfudmy8789h3hg85e4zqnsabvf4wjho 0 705994 6436548 6188592 2022-08-02T19:11:59Z Mychele Trempetich 47215 /* Izvori i bilješke */ wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Valentina Nappi, 2017 (cropped).jpg|114px|desno|alt=Valentina Nappi|Valentina Nappi]] '''Valentina Nappi''' (6. studenog 1990.) talijanska je [[Pornografski film|pornografska]] glumica. Rođena je u Scafatiju, blizu [[Salerno|Salerna]], gdje je diplomirala. Nappi je glumica i model te je napisala eseje o stanju i muškaraca i žena u današnjem društvu. Premda najpoznatija po ulogama u pornografskim filmovima, Nappi je poznata i kao „pornozvijezda intelektualka”.<ref>{{cite news |last=Francesco Parrella |title=Ecco la porno-performer intellettuale "L'hard è quasi arte: come il design" |url=http://corrieredelmezzogiorno.corriere.it/napoli/notizie/cronaca/2011/22-dicembre-2011/valentina-pornostar-intellettuale-l-hard-quasi-arte-come-design-1902630620554.shtml |access-date=1. listopada 2013. |newspaper=[[Corriere del Mezzogiorno]] |date=22. prosinca 2011.}}</ref><ref>{{cite news |last=Pedro Armocida |title=Sesso e arte, la Rai sdogana le porno-femmine |url=http://www.ilgiornale.it/news/spettacoli/sesso-e-arte-rai-sdogana-porno-femmine.html |access-date=1. listopada 2013. |newspaper=[[Il Giornale]] |date=1. svibnja 2012.}}</ref> Nappi, koja je [[Implicitni i eksplicitni ateizam|ateist]], udala se za Giovannija Lagnesea,<ref>{{cite news |url=https://www.today.it/gossip/vip/valentina-nappi-matrimonio-marito.html |title=La pornostar Valentina Nappi si è sposata ma rassicura i fan: Non mi ritiro |author=Eva E. Zuccari |newspaper=Today |date=2020-09-03 |access-date=2020-09-06}}</ref> a smatra se panseksualnom. == Izvori i bilješke== {{Izvori}} [[Kategorija:Talijanski filmski glumci]] [[Kategorija:Pornografski glumci]] [[Kategorija:Talijanske LGBT-osobe]] aj0awgrt8zz2omgjm9ojiqblpf67l7y 0 706109 6436683 6238885 2022-08-03T04:06:37Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Kaemšaher | ime_genitiv = Kaemšahera | izvorno_ime = قائم‌شهر | slika_panorama = Taleghani square in Qa'em-Shahr.jpg | veličina_slike = | opis_slike = Talekanijev trg u Kaemšaheru | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Kaemšaher na karti [[Iran]]a | širina-stupnjevi = 36 | širina-minute = 28 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 52 | dužina-minute = 52 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Mazandaran]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | visina = 50 m | stanovništvo_godina = 2016. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 204&nbsp;953 | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | web_stranica = [http://www.ghaemshahr.ir/ www.ghaemshahr.ir] }} '''Kaemšaher''', '''Qā'em Shahr''' ili '''Ghaemshahr''', ranije poznat kao ''Shāhi'' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: Ŝāhi) glavni je grad okruga Kaemšaher u provinciji [[Mazandaran]] u [[Iran]]u. Izvorno poznat kao'' Aliabad'', a ime ''<nowiki/>'Ŝâhi'' nosio je do [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]] 1979. godine. Grad je smješten u plodnoj ravnici između [[Alborz]]a i [[Kaspijsko jezero|Kaspijskog jezera]], uz desnu obalu [[Talar-Rud]]a na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 50&nbsp;m. Nalazi se 20&nbsp;km jugozapadno od pokrajinskog sjedišta [[Sari (grad)|Sarija]], 15&nbsp;km jugoistočno od [[Babol]]a, te 30&nbsp;km južno od kaspijske obale. Državna cesta 22 povezuje ga sa svim većim mazandaranskim gradovima, a cestom 79 povezan je i s 237&nbsp;km udaljenim [[Teheran]]om na jugozapadu. Godine 1951. Kaemšaher imao je oko 18&nbsp;000 stanovnika, da bi do 1991. narastao na 120&nbsp;000. Prema popisu iz 2016. godine u njemu su prebivala 204&nbsp;953 stanovnika.<ref>{{Cite web |title=Statistical Center of Iran > Home |url=https://www.amar.org.ir/english |website=www.amar.org.ir}}</ref> Grad je mjesto gdje sjevernoiranska željeznica napušta ravnice Mazandarana kako bi prešla najviši planinski lanac [[Bliski istok|Bliskog istoka]], [[Alborz]].<ref>{{Cite web |url=http://www.fallingrain.com/world/IR/35/Qaem_Shahr.html |title=Maps, Weather, and Airports for Qa'em Shahr, Iran |website=www.fallingrain.com}}</ref><ref>{{Cite web |url=https://travital.com/city/qaem-shahr/ |title=Qa’em Shahr (Ghaemshahr) |website=travital.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Rasaneh |first=Sirang |title=Qaem Shahr (Ghaemshahr) city in Mazandaran province. Travel to Iran. |url=https://www.itto.org/iran/city/Qaem-Shahr/ |url-status=live |website=itto.org &#124; Iran Tourism & Touring}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Povijest iranskih željeznica |url=https://www.rai.ir/page-rai/fa/0/form/pId9820 |url-status=dead |language=fa |access-date=16. srpnja 2021. |archive-date=29. lipnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210629045312/https://www.rai.ir/page-rai/fa/0/form/pId9820}}</ref> Stariji zapisi spominju Ashgabat i Qasr Shirin te Chamno u čijem su nazivu spojene riječi ''trava'' i ''voda'': područje je imalo livade i svježu vodu. U povijesti Tabaristana zapisano je da je u 6. stoljeće (lunarno, 6 st. po [[Hidžretski kalendar|Hidžri]]) kroz Chamano prolazila rijeka na kojoj je most izgradio Rostam III Bavandi <!-- nejasno, tko je: General Nasir al -Dawla Rostam Shah Ghazi Bavandi --> (536. 460.{{Pojasniti|dvije godine?}} hidžretske godine). Kralj Tabaristana popravio ga je o svom trošku<!-- značenje? kako se njegova voda ne bi trošila -->. Ibn Esfandiar spominje Chamno u djelu Povijest Tabarestana.{{Pojasniti|kada?}} U prvom desetljeću 1300.{{Pojasniti|1==gregorijanske?}} godine po nalogu [[Reza-šah Pahlavi|Reza-šaha Pahlavija]] njegovo je rodno mjesto postalo novi kraljevski grad, a Aliabad je preimenovan u Shahi.<ref>{{Citiranje weba |title=شمال نیوز :: معرفی شهرها و جاذبه های استان مازندران |trans-title=Predstavljamo gradove i atrakcije provincije Mazandaran |url=https://www.shomalnews.com/view/75497/%d9%85%d8%b9%d8%b1%d9%81%db%8c%20%d8%b4%d9%87%d8%b1%d9%87%d8%a7%20%d9%88%20%d8%ac%d8%a7%d8%b0%d8%a8%d9%87%20%d9%87%d8%a7%db%8c%20%d8%a7%d8%b3%d8%aa%d8%a7%d9%86%20%d9%85%d8%a7%d8%b2%d9%86%d8%af%d8%b1%d8%a7%d9%86/?view&sid=75497 |url-status=live |access-date=2021-07-16 |website=shomalnews.com |language=fa}}</ref> Prema postojećim zapisima, izvorno naselje tijekom razdoblja Qajara nosilo je ime Aliabad i uključivala je selo s komercijalnim i stambenim jedinicama u blizini današnjeg trga Taleghani te velika sela poput Chamna, danas Jamnan, na periferiji. Nakon razdoblja Qajar i početka vladavine Reza Khanija mjesto postaje značajno na putu trgovačkih i hodočasničkih karavana iz susjednih pokrajina poput Teherana, Gilana i Khorasana. Danas je Kaemšaher strateški grad koji povezuje Veliki Teheran sa sjeverom i sjeveroistokom. Ovuda prođe oko pet milijuna putnika godišnje, a postoji i veza s morskom granicom iz luke Babolsar.<ref>{{Citiranje weba |date=2012-01-24 |title=تاریخچه شهر |url=http://www.ghaemshahr.ir/index.php?option=com_content&view=article&id=81&Itemid=55 |url-status=bot: unknown |access-date=2021-07-16 |website=ghaemshahr.ir |archive-date=24. siječnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120124161722/http://www.ghaemshahr.ir/index.php?option=com_content&view=article&id=81&Itemid=55 }}</ref> Grad Kaemšaher imao je prema popisu iz 2016. godine oko 310.000 stanovnika, od čega su dvije trećine živjele u urbanim područjima, a trećina u ruralnim. <!-- Nejasno: Ovaj se grad trenutno sastoji od 2 grada Ghaemshahr i Arta te 1 dijela Centar je formiran. -->S [[Gustoća naseljenosti|gustoćom naseljenosti]] od 700 stanovnika po kvadratnom kilometru ovo je najmnogoljudniji grad u provinciji [[Mazandaran]]. Zbog jakih migracija, stanovništvo grada čine mnoge etničke skupine: Savadkoohs, Šahmirzadis, [[Semnan |Semnanijani]], Garmsaris i autohtoni stanovnici. Većina njih govori kaemšahri, dijalekt vrlo blizak dijalektima firoozkoohi, savadkoohi, joibari i sarvai. <!--koji su ovo?--> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == ===Sestrinski projekti === {{WProjekti | commonscat = Qaem Shahr | commonscathr = Qaem Shahr }} === Mrežna sjedišta === * {{fas oznaka}} [http://www.ghaemshahr.ir/ Službene stranice grada Kaemšahera] {{Gradovi u Iranu}} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Mazandaran]] 71zyx9ui76n5gzqb6g4fhontdv9yaco 0 711064 6436703 6401868 2022-08-03T05:56:48Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Album |ime_albuma = Killing Machine |ime_glazbenika = [[Judas Priest]] |vrsta = studijski album |slika = Judas Priest – Killing Machine 1978.jpg |žanr = [[heavy metal]] |datum = [[9. listopada]] [[1978.]] |snimanje = kolovoz 1978. |studio = Utopia Studios, Basing Street Studios, CBS Studios ([[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]) |trajanje = 34:57 |izdavač = [[Columbia Records|Columbia]] |producent = Judas Priest, [[James Guthrie]] |recenzija = <ul><li>[[Datoteka:4.5 stars.svg|54px]]<br>[https://www.allmusic.com/album/killing-machine-mw0000190448 ''AllMusic'']</li></ul> |album_prije = [[Stained Class]] |godina0 = 1978. |godina = 1978. |album_poslije = [[Unleashed in the East]] |godina2 = 1979. |ostalo = {{Singlovi | Ime Albuma = Killing Machine | Vrsta albuma = studijski album | Singl 1 = Before the Dawn | Singl 1 date = 27. listopada 1978.<ref>{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Judas+Priest&titel=Before+The+Dawn&cat=s|title=Judas Priest – Before the Dawn|accessdate=17. listopada 2021.|website=dutchcharts.nl}}</ref> | Singl 2 = [[Take On the World]] | Singl 2 date = 5. siječnja 1979. | Singl 3 = [[Evening Star]] | Singl 3 date = 27. travnja 1979. | Singl 4 = [[The Green Manalishi]] | Singl 4 date = svibanj 1979. {{malo|(SAD)}}<ref>{{cite web|url=https://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Judas+Priest&titel=The+Green+Manalishi+%28With+The+Two%2DPronged+Crown%29&cat=s|title=Judas Priest – The Green Manalishi (With the Two-Pronged Crown)|accessdate=17. listopada 2021.|website=dutchcharts.nl}}</ref> }} }} '''''Killing Machine''''' peti je studijski album britanskog ''[[heavy metal]]''-sastava [[Judas Priest]]. [[Glazbeno izdavaštvo|Diskografska kuća]] [[Columbia Records]] objavila ga je 9. listopada 1978. Odlikuje se komercijalnijim glazbenim stilom od prijašnjih uradaka, no tekstovi pjesama i dalje govore o sumornim temama. U to su doba članovi skupine izmijenili imidž i počeli nositi kožnu odjeću sa zakovicama po kojoj su danas poznati; tu je promjenu nadahnulo zanimanje pjevača [[Rob Halford|Roba Halforda]] za ''gay''-kulturu kože. Posljednji je studijski album na kojem je svirao bubnjar [[Les Binks]]. U Sjedinjenim Državama objavljen je s drugačijim popisom pjesama pod imenom '''''Hell Bent for Leather''''' zbog polemika koje je izazvala tad nedavna pucnjava u Cleveland Elementary Schoolu. == O albumu == Sastav je na ''Killing Machineu'' počeo pisati pristupačnije i komercijalnije pjesme te je tako napustio složene skladbe nadahnute fantastikom koje su se pojavile na prijašnjim trima uradcima. Iako su i na tom albumu prisutni prizvuci sumornih tema, ovog su puta utemeljene u zbilji. Skupina je u skladu s tim promijenila i koncertnu odjeću – prestala je nositi lepršavu gotičku odjeću i zamijenila ju je kožnom, no to je također bila reakcija na rastuću popularnost ''[[punk]]a'' i [[novi val|novog vala]]. Skupina je tako utjecala na pokret NWOBHM ("New Wave of British Heavy Metal"), no nije mu pripadala. Noviji i jednostavniji stil grupe nastao je pod utjecajem više čimbenika, među kojima je i želja za nadmetanjem s ''punkom'' te pisanjem manje zahtjevnih pjesama za izvedbu na koncertnim nastupima i koje bi se više svidjele američkoj publici.<ref>{{Cite book |url=https://books.google.com/books?id=qRTEsW44NDQC&q=glenn%20tipton%20part%20of%20the%20new%20wave&pg=PT121 |title=The Story Of Judas Priest: Defenders Of The Faith |isbn=9780857122391 |access-date=15. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180416013134/https://books.google.co.uk/books?id=qRTEsW44NDQC&lpg=PT121&ots=ftML2Nw0ig&dq=glenn%20tipton%20part%20of%20the%20new%20wave&pg=PT121#v=onepage&q=glenn%20tipton%20part%20of%20the%20new%20wave&f=false |archive-date=16. travnja 2018. |url-status=live |df=dmy-all |last=Daniels |first=Neil |date=7. travnja 2010.}}</ref> Pjesme kao što su "Burnin' Up" i "Evil Fantasies" obiluju [[sadomazohizam|sadomazohističkim]] elementima, "Running Wild" govori o kasnonoćnom tulumarenju, a "Before the Dawn" je balada. "Hell Bent for Leather" odražava novi interes skupine za kožnu odjeću, ali i Halfordove naknadne dolaske na pozornicu na [[Harley-Davidson]]ovu motociklu.<ref name="AllMusic"/> Singlom "Take On the World" skupina je pokušala stvoriti pjesmu koju bi pjevala publika na stadionima (nalik na [[Queen]]ovu pjesmu "We Will Rock You"<ref name="AllMusic"/>); tu je pjesmu obradila i novovalna skupina [[Human League]] na turneji 1980.<ref>{{cite web |url=http://www.the-black-hit-of-space.dk/various_gig_1980.htm |accessdate=4. siječnja 2013. |title=THE HUMAN LEAGUE - CONCERTS (VARIOUS GIGS LATE 1980) |website=the-black-hit-of-space.dk |archive-date=4. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130104145745/http://www.the-black-hit-of-space.dk/various_gig_1980.htm |url-status=bot: unknown }}</ref> Tekstovi pjesama jednostavniji su u usporedbi s tekstovima na prijašnjim albumima i prilagođeni su ''arena rocku'' iz glavne struje, no glazbala su zadržala karakterističnu agresivnost uz žešće gitarske rifove i elemente ''bluesa'' na nekim pjesmama.<ref name="AllMusic"/> Uradak je dostigao zlatnu nakladu u SAD-u. Produkcija na ''Killing Machineu'' poboljšana je u usporedbi s prijašnjim albumima Judas Priesta, koji su kritizirani zbog iznimno tankog zvuka; skupina je dodatno poboljšala produkciju na idućem, uspješnijem albumu ''[[British Steel]]''. "Hell Bent for Leather" i "The Green Manalishi" dvije su pjesme s albuma koje se često izvode na koncertima skupine, dok se ostale pjesme ("Evil Fantasies", "Running Wild", "Rock Forever i "Take On the World") izvode rjeđe ili nikad. "Running Wild" i "Delivering the Goods" počele su se izvoditi na turneji za album ''[[Firepower]]'' 2018. nakon 38 godina neizvođenja, a naslovna je pjesma prvi put nakon četrdeset godina izvedena tijekom koncerta u Parizu u siječnju 2019.<ref>{{cite web |url=https://www.rollingstone.com/music/music-news/judas-priest-killing-machine-tour-785315/ |accessdate=17. listopada 2021. |publisher=[[Rolling Stone]] |last=Grow |first=Kory |date=28. siječnja 2019. |title=See Judas Priest Play ‘Killing Machine’ for First Time in 40 Years}}</ref> ==Snimanje i produkcija== Prvi je album Judas Priesta na kojem se gitarist [[Glenn Tipton]] u solodionicama počeo služiti tehnikom ''tapping'', koju je početkom 1978. popularizirao [[Eddie Van Halen]] na [[Van Halen (album)|debitantskom albumu]] [[Van Halen]]a. Ta je tehnika prisutna u pjesmama "Hell Bent for Leather" i "Killing Machine". Posljednji je studijski album skupine na kojem je svirao bubnjar [[Les Binks]], koji joj se pridružio početkom 1977. tijekom turneje za album ''[[Sin After Sin]]''; smatra ga se jednom od osoba koja je utjecala na tradicionalni zvuk udaraljki na albumima Judas Priesta. Nakon turneje 1979. napustio je skupinu zbog spora o financijama – menadžer sastava Mike Dolan zatražio ga je da se "odrekne svojeg dijela honorara" koji je trebao dobiti za sudjelovanje u snimanju koncertnog albuma ''[[Unleashed in the East]]''. Na mjestu bubnjara zamijenio ga je [[Dave Holland]].<ref>{{cite web |url=http://kkdowning.net/steelmill/Interviews/beyond-realms-les-binks/ |title=BEYOND THE REALMS OF LES BINKS |last=Alander |first=Pete |accessdate=17. listopada 2021. |date=28. ožujka 2017. |website=kkdowning.net}}</ref> == Međunarodna i američka inačica == Početkom 1979. album je preimenovan u ''Hell Bent for Leather'' za američko tržište jer se američkoj podružnici Columbia Recordsa nisu svidjele "implikacije ubojstva" u izvornom naslovu. Uradak je oba puta dobio ime po pjesmama na albumu. Na inačicu za američko tržište uvrštena je i obrada pjesme "[[The Green Manalishi (With the Two Prong Crown)]]" skupine [[Fleetwood Mac]]. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | naslov = Prva strana | autor_pjesme = da | skladba1 = Delivering the Goods | autor1 = [[Glenn Tipton]], [[K. K. Downing]], [[Rob Halford]] | trajanje1 = 4:16 | skladba2 = [[Rock Forever]] | autor2 = Tipton, Downing, Halford | trajanje2 = 3:20 | skladba3 = Evening Star | autor3 = Tipton, Halford | trajanje3 = 4:05 | skladba4 = Hell Bent for Leather | autor4 = Tipton | trajanje4 = 2:39 | skladba5 = [[Take On the World]] | autor5 = Tipton, Halford | trajanje5 = 3:02 }} {{Popis pjesama | naslov = Druga strana | autor_pjesme = da | skladba6 = Burnin' Up | autor6 = Downing, Tipton | trajanje6 = 4:00 | skladba7 = Killing Machine | autor7 = Tipton | trajanje7 = 3:02 | skladba8 = Running Wild | autor8 = Tipton | trajanje8 = 2:57 | skladba9 = Before the Dawn | autor9 = Downing, Tipton, Halford | trajanje9 = 3:22 | skladba10 = Evil Fantasies | autor10 = Tipton, Halford, Downing | trajanje10 = 4:14 | ukupno_trajanje = 34:57 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = Druga strana na inačici albuma pod imenom ''Hell Bent for Leather'' | ukupno_trajanje = 38:20 | autor_pjesme = da | skladba6 = Burnin' Up | autor6 = Downing, Tipton | trajanje6 = 4:00 | skladba7 = [[The Green Manalishi (With the Two Prong Crown)|The Green Manalishi (With the Two-Pronged Crown)]] | napomena7 = obrada pjesme sastava [[Fleetwood Mac]] | autor7 = [[Peter Green]] | trajanje7 = 3:23 | skladba8 = Killing Machine | autor8 = Tipton | trajanje8 = 3:02 | skladba9 = Running Wild | autor9 = Tipton | trajanje9 = 2:57 | skladba10 = Before the Dawn | autor10 = Downing, Tipton, Halford | trajanje10 = 3:22 | skladba11 = Evil Fantasies | autor11 = Tipton, Halford, Downing | trajanje11 = 4:14 }} {{Popis pjesama | collapsed = da | naslov = Bonus pjesme s reizdane inačice iz 2001. | autor_pjesme = da | skladba12 = Fight for Your Life | autor12 = Downing, Halford, Tipton | trajanje12 = 4:06 | skladba13 = Riding on the Wind | napomena13 = uživo | autor13 = Downing, Halford, Tipton | trajanje13 = 3:16 | ukupno_trajanje = 45:42 }} == Recenzije == Steve Huey, recenzent sa stranice [[AllMusic]], dodijelio mu je četiri i pol zvjezdice od njih pet i izjavio je: "Čak i uz pokoji pogrešan korak ''Killing Machine'' zaključuje rano razdoblje Judas Priesta tijekom kojeg su snimljeni neki od najutjecajnijih uradaka ''heavy metala''. Poplava nadarenih skupina NWOBHM-a koju je sastav nadahnuo ubrzo je stigla do publike koja je kupovala albume i otad je Priest namjeravao ubirati plodove tog rada."<ref name="AllMusic">{{cite web |last=Huey |first=Steve |url=https://www.allmusic.com/album/killing-machine-mw0000190448 |title=Killing Machine - Judas Priest |publisher=[[AllMusic]] |accessdate=17. listopada 2021.}}</ref> Na internetskom mjestu [[Sputnikmusic]] dodijeljeno mu je 3 i pol boda od njih pet; u tamošnjoj recenziji piše da je uradak "podijelio obožavatelje" sastava, da je "prilično neujednačen i da neke pjesme brzo postaju naporne. Međutim, to ne vrijedi za sve pjesme jer su neke od njih među najboljim JP-ovim pjesmama".<ref>{{cite web |url=https://www.sputnikmusic.com/review/65422/Judas-Priest-Killing-Machine/ |publisher=Sputnikmusic |accessdate=18. listopada 2021. |date=26. prosinca 2014. |title=Judas Priest - Killing Machine}}</ref> Sid Smith u svojoj je recenziji za BBC izjavio da su na uratku "Glen[n] Tipton i KK Downing vrlo učinkovito svirali svoje gitare u nizu brzih solodionica zbog kojih je skupina zvučala poput [[Wishbone Ash]]a na ''speedu''" i zaključio je da se tim albumom "Priest zbilja udaljio od svojih protivnika [iz pokreta] NWOBHM".<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/music/reviews/znbd/ |last=Smith |first=Sid |accessdate=18. listopada 2021. |year=2007 |publisher=[[BBC]] |title=Judas Priest – Hell Bent For Leather – Review}}</ref> Godine 2005. pojavio se na 321. mjestu ''Rock Hardova'' popisa ''500 najboljih rock i metal albuma svih vremena''.<ref>{{cite book |author=Rock Hard |title=Best of Rock & Metal die 500 stärksten Scheiben aller Zeiten |year=2005 |publisher=Heel |location=Königswinter |isbn=3-89880-517-4 |page=82 |publisher=Rock Hard}}</ref> == Zasluge == {{col-begin}} {{col-2}} ;Judas Priest *[[Rob Halford|Robert Halford]] – [[pjevanje|vokali]] *[[Glenn Tipton]] – [[gitara]] *[[K. K. Downing|KK Downing]] – gitara *[[Ian Hill]] – [[bas-gitara]] *[[Les Binks]] – [[bubnjarski komplet|bubnjevi]] {{col-2}} ;Ostalo osoblje *[[James Guthrie]] – produkcija, tonska obrada *Damian Korner – dodatna tonska obrada *Andrew Jackson – dodatna tonska obrada *Kevin Dallimore – dodatna tonska obrada *Andrew Clark – dodatna tonska obrada *Roslav Szaybo – dizajn omota *Bob Elsdale – fotografija {{col-end}} == Izvori == {{izvori|30em}} [[Kategorija:Albumi iz 1978.]] [[Kategorija:Albumi sastava Judas Priest]] qsedlwo5zrftynl185q9jx969qxkarc 0 714693 6436750 6434209 2022-08-03T08:40:21Z Mudroslov 168716 /* Natjecanja */ wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Šport|2022}} == Svijet == === Natjecanja === ==== Svjetska natjecanja ==== * [[25. lipnja]] {{--}} [[6. srpnja]]: [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranske igre u Oranu]] * [[7. srpnja|7.]] {{--}} [[17. srpnja]]: [[Svjetske igre]] u Birminghamu, u [[Alabama|Alabami]]. * [[15. srpnja|15.]] {{--}} [[24. srpnja]]: [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko atletsko prvenstvo u Eugeneu]]. * [[21. studenoga]] {{--}} [[18. prosinca]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru]] ==== Kontinentska natjecanja ==== * [[veljača]] – [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] prvi put u povijesti osvojio [[Afrički kup nacija]] ===== Europska natjecanja ===== * [[13. siječnja|13.]] – [[30. siječnja]]: [[Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022.|Europsko prvenstvo u rukometu]]: naslov pripao [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedskoj]] * [[27. kolovoza]] – [[10. rujna]]: Europsko prvenstvo u vaterpolu. <!-- otkomentirati po potrebi ===== Afrička natjecanja ===== ===== Američka natjecanja ===== ===== Australska natjecanja ===== ===== Azijska natjecanja ===== --> === Osnivanja === === Rekordi === <!-- svjetski, olimpijski, kontinetalni i dr. --> === Nagrade === === Ostali događaji === === Rođenja === === Smrti === == Hrvatska i u Hrvata == === Natjecanja === <!-- Pobjednici i osvajači medalja u nacionalnim natjecanjima --> * [[25. lipnja]] {{--}} [[6. srpnja]]: Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u Oranu]] hrvatski predstavnici osvojili 23 odličja: šest zlatnih, sedam srebrnih i deset brončanih. * [[7. srpnja|7.]] {{--}} [[17. srpnja]]: Na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu hrvatski predstavnici osvojili sedam odličja: dva zlatna i pet srebrnih. * [[24. srpnja|24.]] {{--}} [[30. srpnja]]: Na Europskom olimpijskom festivalu mladih u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]] hrvatski športaši osvojili pet zlatnih i četiri srebrna odličja. ==== Ekipni športovi ==== * [[28. siječnja]] – [[Ivan Dodig]] osvojio [[Australian Open]] u mješovitim parovima. * [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila Svjetsko prvenstvo u Grčkoj. [[Lucian Bura]] proglašen je najboljim strijelcem i uvršten u najbolji sastav prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] osvojila četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u [[Budimpešta|Budimpešti]]. [[Konstantin Harkov]] uvršten je u izabranu sedmorku natjecanja. * [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila zlatno odličje na Svjetskim igrama u američkom Birminghamu. Prva je to hrvatska nacionalna izabrana vrsta u nekom ekipnom športu kojoj je to uspjelo na Svjetskim igrama. ==== Pojedinačni športovi ==== * [[9. siječnja]] – Četvorica hrvatskih skijaša osvojili su bodove i plasman među trideset najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]] u Adelbodenu. * [[29. siječnja]] – [[Petra Marčinko]] osvojila juniorski [[Australian Open]]. * [[21. srpnja]] – [[Sandra Perković]] osvojila srebro na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu u Eugeneu]]. === Osnivanja === * [[25. srpnja]] – [[NK Inker Zaprešić (2022.)|NK Inker Zaprešić]], hrvatski nogometni klub<ref name="SRP25">I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.</ref> === Rekordi === === Nagrade === === Ostali događaji === * [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] treću godinu zaredom osvojila [[sljeme]]nsku [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježnu kraljicu]]. === Rođenja === === Smrti === * [[2. siječnja]] – [[Vinko Bajrović]] i [[Ante Pavlović]] * [[siječanj]] – [[Stjepan Lamza]] * [[12. siječnja]] – [[Zlatko Novaković]] * [[10. veljače]] – [[Vinko Dobrić]] * [[22. lipnja]] – [[Tihomir Sertić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = 2022 in sports | commonscathr = Šport u 2022. }} t3h6s70ngx48jl1k6q09smfvtm4incf 6436753 6436750 2022-08-03T08:42:30Z Mudroslov 168716 /* Europska natjecanja */ wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Šport|2022}} == Svijet == === Natjecanja === ==== Svjetska natjecanja ==== * [[25. lipnja]] {{--}} [[6. srpnja]]: [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranske igre u Oranu]] * [[7. srpnja|7.]] {{--}} [[17. srpnja]]: [[Svjetske igre]] u Birminghamu, u [[Alabama|Alabami]]. * [[15. srpnja|15.]] {{--}} [[24. srpnja]]: [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko atletsko prvenstvo u Eugeneu]]. * [[21. studenoga]] {{--}} [[18. prosinca]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru]] ==== Kontinentska natjecanja ==== * [[veljača]] – [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] prvi put u povijesti osvojio [[Afrički kup nacija]] ===== Europska natjecanja ===== * [[13. siječnja|13.]] {{--}} [[30. siječnja]]: [[Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022.|Europsko prvenstvo u rukometu]] (prvak [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]]) * [[24. srpnja|24.]] {{--}} [[30. srpnja]]: Europski olimpijski festival mladih u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]] * [[27. kolovoza]] {{--}} [[10. rujna]]: Europsko prvenstvo u vaterpolu. <!-- otkomentirati po potrebi ===== Afrička natjecanja ===== ===== Američka natjecanja ===== ===== Australska natjecanja ===== ===== Azijska natjecanja ===== --> === Osnivanja === === Rekordi === <!-- svjetski, olimpijski, kontinetalni i dr. --> === Nagrade === === Ostali događaji === === Rođenja === === Smrti === == Hrvatska i u Hrvata == === Natjecanja === <!-- Pobjednici i osvajači medalja u nacionalnim natjecanjima --> * [[25. lipnja]] {{--}} [[6. srpnja]]: Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u Oranu]] hrvatski predstavnici osvojili 23 odličja: šest zlatnih, sedam srebrnih i deset brončanih. * [[7. srpnja|7.]] {{--}} [[17. srpnja]]: Na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu hrvatski predstavnici osvojili sedam odličja: dva zlatna i pet srebrnih. * [[24. srpnja|24.]] {{--}} [[30. srpnja]]: Na Europskom olimpijskom festivalu mladih u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]] hrvatski športaši osvojili pet zlatnih i četiri srebrna odličja. ==== Ekipni športovi ==== * [[28. siječnja]] – [[Ivan Dodig]] osvojio [[Australian Open]] u mješovitim parovima. * [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila Svjetsko prvenstvo u Grčkoj. [[Lucian Bura]] proglašen je najboljim strijelcem i uvršten u najbolji sastav prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] osvojila četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u [[Budimpešta|Budimpešti]]. [[Konstantin Harkov]] uvršten je u izabranu sedmorku natjecanja. * [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila zlatno odličje na Svjetskim igrama u američkom Birminghamu. Prva je to hrvatska nacionalna izabrana vrsta u nekom ekipnom športu kojoj je to uspjelo na Svjetskim igrama. ==== Pojedinačni športovi ==== * [[9. siječnja]] – Četvorica hrvatskih skijaša osvojili su bodove i plasman među trideset najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]] u Adelbodenu. * [[29. siječnja]] – [[Petra Marčinko]] osvojila juniorski [[Australian Open]]. * [[21. srpnja]] – [[Sandra Perković]] osvojila srebro na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu u Eugeneu]]. === Osnivanja === * [[25. srpnja]] – [[NK Inker Zaprešić (2022.)|NK Inker Zaprešić]], hrvatski nogometni klub<ref name="SRP25">I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.</ref> === Rekordi === === Nagrade === === Ostali događaji === * [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] treću godinu zaredom osvojila [[sljeme]]nsku [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježnu kraljicu]]. === Rođenja === === Smrti === * [[2. siječnja]] – [[Vinko Bajrović]] i [[Ante Pavlović]] * [[siječanj]] – [[Stjepan Lamza]] * [[12. siječnja]] – [[Zlatko Novaković]] * [[10. veljače]] – [[Vinko Dobrić]] * [[22. lipnja]] – [[Tihomir Sertić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = 2022 in sports | commonscathr = Šport u 2022. }} 3xu09lzud6q9rbmklzbp83ygg08a52k 6436754 6436753 2022-08-03T08:44:15Z Mudroslov 168716 /* Europska natjecanja */ wikitext text/x-wiki {{Godina/Podtema|podtema=Šport|2022}} == Svijet == === Natjecanja === ==== Svjetska natjecanja ==== * [[25. lipnja]] {{--}} [[6. srpnja]]: [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranske igre u Oranu]] * [[7. srpnja|7.]] {{--}} [[17. srpnja]]: [[Svjetske igre]] u Birminghamu, u [[Alabama|Alabami]]. * [[15. srpnja|15.]] {{--}} [[24. srpnja]]: [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko atletsko prvenstvo u Eugeneu]]. * [[21. studenoga]] {{--}} [[18. prosinca]]: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko nogometno prvenstvo u Kataru]] ==== Kontinentska natjecanja ==== * [[veljača]] – [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]] prvi put u povijesti osvojio [[Afrički kup nacija]] ===== Europska natjecanja ===== * [[13. siječnja|13.]] {{--}} [[30. siječnja]]: [[Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022.|XV. Europsko prvenstvo u rukometu]] (prvak [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]]) * [[24. srpnja|24.]] {{--}} [[30. srpnja]]: XVI. Europski olimpijski festival mladih u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]] * [[27. kolovoza]] {{--}} [[10. rujna]]: Europsko prvenstvo u vaterpolu. <!-- otkomentirati po potrebi ===== Afrička natjecanja ===== ===== Američka natjecanja ===== ===== Australska natjecanja ===== ===== Azijska natjecanja ===== --> === Osnivanja === === Rekordi === <!-- svjetski, olimpijski, kontinetalni i dr. --> === Nagrade === === Ostali događaji === === Rođenja === === Smrti === == Hrvatska i u Hrvata == === Natjecanja === <!-- Pobjednici i osvajači medalja u nacionalnim natjecanjima --> * [[25. lipnja]] {{--}} [[6. srpnja]]: Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u Oranu]] hrvatski predstavnici osvojili 23 odličja: šest zlatnih, sedam srebrnih i deset brončanih. * [[7. srpnja|7.]] {{--}} [[17. srpnja]]: Na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu hrvatski predstavnici osvojili sedam odličja: dva zlatna i pet srebrnih. * [[24. srpnja|24.]] {{--}} [[30. srpnja]]: Na Europskom olimpijskom festivalu mladih u [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]] hrvatski športaši osvojili pet zlatnih i četiri srebrna odličja. ==== Ekipni športovi ==== * [[28. siječnja]] – [[Ivan Dodig]] osvojio [[Australian Open]] u mješovitim parovima. * [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila Svjetsko prvenstvo u Grčkoj. [[Lucian Bura]] proglašen je najboljim strijelcem i uvršten u najbolji sastav prvenstva. * [[3. srpnja]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] osvojila četvrto mjesto na Svjetskom prvenstvu u [[Budimpešta|Budimpešti]]. [[Konstantin Harkov]] uvršten je u izabranu sedmorku natjecanja. * [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila zlatno odličje na Svjetskim igrama u američkom Birminghamu. Prva je to hrvatska nacionalna izabrana vrsta u nekom ekipnom športu kojoj je to uspjelo na Svjetskim igrama. ==== Pojedinačni športovi ==== * [[9. siječnja]] – Četvorica hrvatskih skijaša osvojili su bodove i plasman među trideset najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]] u Adelbodenu. * [[29. siječnja]] – [[Petra Marčinko]] osvojila juniorski [[Australian Open]]. * [[21. srpnja]] – [[Sandra Perković]] osvojila srebro na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu u Eugeneu]]. === Osnivanja === * [[25. srpnja]] – [[NK Inker Zaprešić (2022.)|NK Inker Zaprešić]], hrvatski nogometni klub<ref name="SRP25">I. Pezelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/nogomet-mix/novi-klub-starog-imena-osnovan-je-nk-inker-na-proslost-se-necu-vracati-15227178 NOVI KLUB STAROG IMENA – OSNOVAN JE NK INKER! ‘NA PROŠLOST SE NEĆU VRAĆATI...‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. srpnja 2022., pristupljeno 26. srpnja 2022.</ref> === Rekordi === === Nagrade === === Ostali događaji === * [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] treću godinu zaredom osvojila [[sljeme]]nsku [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježnu kraljicu]]. === Rođenja === === Smrti === * [[2. siječnja]] – [[Vinko Bajrović]] i [[Ante Pavlović]] * [[siječanj]] – [[Stjepan Lamza]] * [[12. siječnja]] – [[Zlatko Novaković]] * [[10. veljače]] – [[Vinko Dobrić]] * [[22. lipnja]] – [[Tihomir Sertić]] == Izvori == {{izvori}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti | commonscat = 2022 in sports | commonscathr = Šport u 2022. }} p7ze3xjvfnicsz9vwbdhjb7adt9e1qw 0 715549 6436676 6387272 2022-08-03T03:05:52Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Filmski umjetnik |ime = Joyce Randolph |slika = |veličina = |opis slike = |rodno ime = Joyce Randolph |pseudonim = |rođenje = [[21. listopada]] [[1924.]] |mjesto rođenja = [[Detroit]], [[Michigan]], [[SAD]] |smrt = |mjesto smrti = |godine rada = [[1949.]] – [[2000.]] |web = |supruga = |suprug = |važnije uloge = |važniji filmovi = |oscar = |emmy = |tony = |zlatni globus = |bafta = |cesar = |goya = |afi = |olivier = |saturn = |ostale_nagrade = }} '''Joyce Randolph''' [[Sjedinjene Američke Države|američka]] je [[glumica]] najpoznatija po ulozi Trixie Norton u [[Komedija situacije|sitkomu]] [[The Honeymooners]].<ref>{{Citiranje weba|date=2020-03-12|title=Happy 91st birthday to Joyce Randolph, Trixie Norton of The Honeymoon…|url=https://www.metv.com/stories/happy-91st-birthday-to-joyce-randolph-trixie-norton-of-the-honeymooners|access-date=2022-01-08|website=archive.ph|archive-date=12. ožujka 2020.|archive-url=https://archive.today/20200312162331/https://www.metv.com/stories/happy-91st-birthday-to-joyce-randolph-trixie-norton-of-the-honeymooners|url-status=bot: unknown}}</ref> == Izvori == {{izvori}} {{GLAVNIRASPORED:Randolph, Joyce}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] e0zx7nesbgf9fdcabh550o5nho68vz5 10 716005 6436818 6433668 2022-08-03T10:59:23Z Pojmoslovac 51927 s wikitext text/x-wiki {{Navigacija | naziv = Opći rimski kalendar | naslov = [[Katoličanstvo|Katolička]] [[liturgijska godina]] i [[Opći rimski kalendar]] | stanje = collapsed | grupa1 = Katolička<br> liturgijska<br> godina<br> | popis1 = <div> {{navigacija podgrupa | grupa1 = [[Došašće|Došašće (advent)]]<br> <small>(od I. nedjelje došašća do [[Badnjak]]a)</small> | popis1 = <div> '''I. [[nedjelja]] došašća''' <small>(nedjelja najbliža blagdanu [[Sveti Andrija|Andrije apostola]], prvi dan liturgijske godine)</small> • '''II. nedjelja došašća''' • '''III. nedjelja došašća''' • '''IV. nedjelja došašća''' • [[Badnjak]] </div> | grupa2 = [[Božićno vrijeme]]<br> <small>(od [[Božić]]a do [[Krštenje Isusovo|Krštenja Gospodinova]])</small> | popis2 = <div> [[Božićna osmina]] (od [[Božić]]a do [[Bogorodica|Svete Marije Bogorodice]]) • '''II. nedjelja po Božiću''' <small>(nije svake godine)</small> </div> | grupa3 = [[Vrijeme kroz godinu]]<br> <small>(između božićnog vremena i korizme)</small> | popis3 = <div> '''II. nedjelja kroz godinu''' • '''III. nedjelja kroz godinu''' • '''IV. nedjelja kroz godinu''' • '''V. nedjelja kroz godinu''' • '''VI. nedjelja kroz godinu''' • '''VII. nedjelja kroz godinu''' • '''VIII. nedjelja kroz godinu''' <small>(vrijeme kroz godinu se prekida ovisno o nadnevku [[Uskrs]]a, i tim prekidom u kalendaru nestanu dvije ili tri nedjelje kroz godinu)</small> </div> | grupa4 = [[Korizma|Korizma (četrdesetnica)]]<br> <small>(četrdeset dana,<br> od [[Pepelnica|Pepelnice]] do [[Velika subota|Velike subote]],<br> ne uračunavajući nedjelje)</small> | popis4 = <div> [[Čista srijeda|Čista srijeda (Pepelnica)]] • '''I. korizmena nedjelja''' • '''II. korizmena nedjelja''' • '''III. korizmena nedjelja''' • '''IV. korizmena nedjelja''' • '''V. korizmena nedjelja''' • [[Veliki tjedan]] ([[Cvjetnica|'''Nedjelja Muke Gospodnje (Cvjetnica)''']] • [[Vazmeno trodnevlje]] ('''[[Veliki četvrtak]]''' • '''[[Veliki petak]]''' • '''[[Velika subota]]''')) </div> | grupa5 = [[Uskrsno vrijeme|Uskrsno (vazmeno) vrijeme]]<br> <small>(od [[Uskrs]]a do [[Duhovi (blagdan)|Duhova]])</small> | popis5 = <div> [[Uskrsna osmina]] ('''[[Uskrs|Uskrs (Nedjelja Uskrsnuća Gospodinova)]]''' • '''[[Svetkovina Božjega milosrđa|II. uskrsna (vazmena) nedjelja (Nedjelja Božjega milosrđa)]])''' • '''III. uskrsna nedjelja''' • '''IV. uskrsna nedjelja''' • '''V. uskrsna nedjelja''' • '''VI. uskrsna nedjelja''' • <small>četrdeseti dan nakon Uskrsa:</small> [[Uzašašće|'''Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)''']] <small>(svetkovina)</small> • '''VII. uskrsna nedjelja''' • <small>pedeseti dan nakon Uskrsa:</small> [[Duhovi (blagdan)|'''Duhovi''']] <small>(svetkovina)</small> </div> | grupa6 = Vrijeme kroz godinu<br> <small>(između uskrsnog vremena i došašća)</small> | popis6 = <div> '''IX. nedjelja kroz godinu''' <small>(vrijeme kroz godinu se prekida ovisno o nadnevku Uskrsa, i tim prekidom u kalendaru nestanu dvije ili tri nedjelje)</small> • '''X. nedjelja kroz godinu''' • '''XI. nedjelja kroz godinu''' • '''XII. nedjelja kroz godinu''' • '''XIII. nedjelja kroz godinu''' • '''XIV. nedjelja kroz godinu''' • '''XV. nedjelja kroz godinu''' • '''XVI. nedjelja kroz godinu''' • '''XVII. nedjelja kroz godinu''' • '''XVIII. nedjelja kroz godinu''' • '''XIX. nedjelja kroz godinu''' • '''XX. nedjelja kroz godinu''' • '''XXI. nedjelja kroz godinu''' • '''XXII. nedjelja kroz godinu''' • '''XXIII. nedjelja kroz godinu''' • '''XXIV. nedjelja kroz godinu''' • '''XXV. nedjelja kroz godinu''' • '''XXVI. nedjelja kroz godinu''' • '''XXVII. nedjelja kroz godinu''' • '''XXVIII. nedjelja kroz godinu''' • '''XXIX. nedjelja kroz godinu''' • '''XXX. nedjelja kroz godinu''' • '''XXXI. nedjelja kroz godinu''' • '''XXXII. nedjelja kroz godinu''' • '''XXXIII. nedjelja kroz godinu''' • '''[[Svetkovina Krista Kralja|Krist Kralj]]''' <small>(svetkovina, posljednja nedjelja u vremenu kroz godinu)</small> </div> }} | grupa2 = Pomični dani<br> kalendara | popis2 = <div> <small>nedjelja u razdoblju od [[26. prosinca]] do [[31. prosinca]], ili ako takve nema [[30. prosinca]]:</small> ''[[Sveta obitelj]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>nedjelja nakon [[Bogojavljenje|Bogojavljenja]]:</small> ''[[Krštenje Isusovo|Krštenje Gospodinovo]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>prva nedjelja nakon [[Duhovi (blagdan)|Duhova]]:</small> '''[[Presveto Trojstvo (svetkovina)|Presveto Trojstvo]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>četvrtak nakon [[Presveto Trojstvo (svetkovina)|Presvetog Trojstva]]:</small> '''[[Tijelovo]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>petak u trećem tjednu po Duhovima:</small> '''[[Srce Isusovo|Presveto Srce Isusovo]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>subota nakon Presvetog Srca Isusovog:</small> [[Bezgrješno Srce Marijino]] <small>(spomendan)</small> • <small>posljednja nedjelja u vremenu kroz godinu:</small> '''[[Svetkovina Krista Kralja|Krist Kralj]]''' <small>(svetkovina)</small> </div> | grupa3 = Siječanj | popis3 = <div> <small>[[1. siječnja]]:</small> '''[[Bogorodica|Sveta Marija Bogorodica]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[2. siječnja]]:</small> [[Bazilije Veliki]] i [[Grgur Nazijanski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[3. siječnja]]:</small> [[Presveto Ime Isusovo]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[6. siječnja]]:</small> '''[[Bogojavljenje]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[7. siječnja]]:</small> [[Rajmund Penjafortski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[13. siječnja]]:</small> [[Hilarije iz Poitiersa|Hilarije od Poitiersa]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[17. siječnja]]:</small> [[Antun Pustinjak]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[20. siječnja]]:</small> [[Fabijan]] ili [[Sveti Sebastijan|Sebastijan]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[21. siječnja]]:</small> [[Agneza Rimska]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[22. siječnja]]:</small> [[Vinko iz Zaragoze]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[24. siječnja]]:</small> [[Franjo Saleški]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[25. siječnja]]:</small> ''[[sveti Pavao|Obraćenje sv. Pavla]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[26. siječnja]]:</small> [[Sveti Timotej|Timotej]] i [[Sveti Tit|Tit]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[27. siječnja]]:</small> [[Anđela Merici]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[28. siječnja]]:</small> [[Toma Akvinski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[31. siječnja]]:</small> [[Ivan Bosco]] <small>(spomendan)</small> </div> | grupa4 = Veljača | popis4 = <div> <small>[[2. veljače]]:</small> ''[[Svijećnica|Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[3. veljače]]:</small> [[sveti Blaž|Blaž (Vlaho)]] ili [[Ansgar|Ansgar (Oskar)]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[5. veljače]]:</small> [[Sveta Agata|Agata]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[6. veljače]]:</small> [[Pavao Miki|Pavao Miki i drugovi]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[8. veljače]]:</small> [[Sveti Jeronim Emilijani|Jeronim Emilijani]] ili [[Josephine Bakhita|Jozefina Bakhita]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[10. veljače]]:</small> [[Sveta Skolastika|Skolastika]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[11. veljače]]:</small> [[Gospa Lurdska]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[14. veljače]]:</small> [[Ćiril i Metod]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[17. veljače]]:</small> [[Sedam utemeljitelja Reda slugu Blažene Djevice Marije|Sedam svetih utemeljitelja Slugu BDM]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[21. veljače]]:</small> [[Petar Damjan]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[22. veljače]]:</small> ''[[sveti Petar|Katedra sv. Petra]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[23. veljače]]:</small> [[Sveti Polikarp|Polikarp]] <small>(spomendan)</small> </div> | grupa5 = Ožujak | popis5 = <div> <small>[[4. ožujka]]:</small> [[Sveti Kazimir|Kazimir]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[7. ožujka]]:</small> [[Perpetua i Felicita]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[8. ožujka]]:</small> [[Ivan od Boga]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[9. ožujka]]:</small> [[Franciska Rimska]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[17. ožujka]]:</small> [[Sveti Patrik|Patrik]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[18. ožujka]]:</small> [[Ćiril Jeruzalemski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[19. ožujka]]:</small> '''[[Sveti Josip]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[23. ožujka]]:</small> [[Turibije Mongrovejski|Turibije]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[25. ožujka]]:</small> '''[[Blagovijest|Navještenje Gospodinovo]]''' <small>(svetkovina)</small> </div> | grupa6 = Travanj | popis6 = <div> <small>[[2. travnja]]:</small> [[Franjo Paulski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[4. travnja]]:</small> [[Izidor Seviljski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[5. travnja]]:</small> [[Vinko Fererski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[7. travnja]]:</small> [[Ivan Krstitelj de La Salle|Ivan de La Salle]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[11. travnja]]:</small> [[Stanislav Krakovski|Stanislav]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[13. travnja]]:</small> [[Martin I.]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[21. travnja]]:</small> [[Anzelmo Canterburyjski|Anzelmo]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[23. travnja]]:</small> [[sveti Juraj|Juraj]] ili [[Adalbert Praški|Adalbert]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[24. travnja]]:</small> [[Fidel Singmaringenski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[25. travnja]]:</small> ''[[Sveti Marko|Marko evanđelist]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[28. travnja]]:</small> [[Petar Chanel]] ili [[Ljudevit Montfortski|Ljudevit Marija Grignon]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[29. travnja]]:</small> [[Katarina Sijenska]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[30. travnja]]:</small> [[Pio V.]] <small>(neobavezni spomendan)</small> </div> | grupa7 = Svibanj | popis7 = <div> <small>[[1. svibnja]]:</small> [[sveti Josip|Josip radnik]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[2. svibnja]]:</small> [[Atanazije Aleksandrijski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[3. svibnja]]:</small> ''[[sveti Filip|Filip]] i [[sveti Jakov|Jakov]], apostoli'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[12. svibnja]]:</small> [[Nereo i Ahil]] ili [[Sveti Pankracije|Pankracije]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[13. svibnja]]:</small> [[Gospa Fatimska]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[14. svibnja]]:</small> ''[[sveti Matija|Matija, apostol]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[18. svibnja]]:</small> [[Ivan I.]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[20. svibnja]]:</small> [[Bernardin Sijenski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[21. svibnja]]:</small> [[Cristóbal Magallanes Jara|Kristofor Magallanes i drugovi]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[22. svibnja]]:</small> [[Sveta Rita]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[25. svibnja]]:</small> [[Beda Časni]] ili [[Grgur VII.]] ili [[Marija Magdalena de'Pazzi|Magdalena de'Pazzi]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[26. svibnja]]:</small> [[Filip Neri]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[27. svibnja]]:</small> [[Augustin Canterburyjski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[31. svibnja]]:</small> ''[[Pohođenje Blažene Djevice Marije|Pohod BDM]]'' <small>(blagdan)</small> </div> | grupa8 = Lipanj | popis8 = <div> <small>[[1. lipnja]]:</small> [[Justin Mučenik|Justin]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[2. lipnja]]:</small> [[Sveti Marcelin i Petar|Marcelin i Petar]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[3. lipnja]]:</small> [[Karlo Lwanga|Karlo Lwanga i drugovi]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[5. lipnja]]:</small> [[Bonifacije]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[6. lipnja]]:</small> [[Norbert od Xantena|Norbert]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[9. lipnja]]:</small> [[Efrem Sirijski|Efrem Sirski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[11. lipnja]]:</small> [[Barnaba]], apostol <small>(spomendan)</small> • <small>[[13. lipnja]]:</small> [[Sveti Antun Padovanski|Antun Padovanski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[19. lipnja]]:</small> [[Romuald Gervazije]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[21. lipnja]]:</small> [[Alojzije Gonzaga]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[22. lipnja]]:</small> [[Paulin iz Nole|Paulin]] ili [[Ivan Fisher]] i [[Thomas More|Toma More]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[24. lipnja]]:</small> '''[[Ivan Krstitelj|Rođenje Ivana Krstitelja]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[27. lipnja]]:</small> [[Ćiril Aleksandrijski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[28. lipnja]]:</small> [[Irenej Lionski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[29. lipnja]]:</small> '''[[Sveti Petar|Petar]] i [[Sveti Pavao|Pavao]], apostoli''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[30. lipnja]]:</small> [[Rimski prvomučenici]] <small>(neobavezni spomendan)</small> </div> | grupa9 = Srpanj | popis9 = <div> <small>[[3. srpnja]]:</small> ''[[Toma Apostol|Toma, apostol]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[4. srpnja]]:</small> [[Elizabeta Portugalska]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[5. srpnja]]:</small> [[Antun Marija Zaharija]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[6. srpnja]]:</small> [[Marija Goretti]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[9. srpnja]]:</small> [[Augustin Zhao Rong|Augustin Zhao Rong i drugovi]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[11. srpnja]]:</small> [[Benedikt iz Nursije|Benedikt]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[13. srpnja]]:</small> [[Henrik II. Sveti]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[14. srpnja]]:</small> [[Kamilo de Lellis]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[15. srpnja]]:</small> [[Sveti Bonaventura|Bonaventura]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[16. srpnja]]:</small> [[Gospa Karmelska]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[20. srpnja]]:</small> [[Apolinar]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[21. srpnja]]:</small> [[Lovro Brindisijski|Lovro Brindiški]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[22. srpnja]]:</small> [[Marija Magdalena]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[23. srpnja]]:</small> [[Sveta Brigita|Brigita]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[24. srpnja]]:</small> [[Šarbel Makhluf]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[25. srpnja]]:</small> ''[[Jakov Zebedejev (stariji)|Jakov, apostol]] <small>(blagdan)</small> • <small>[[26. srpnja]]:</small> [[Sveti Joakim|Joakim]] i [[Sveta Ana|Ana]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[29. srpnja]]:</small> [[Marta iz Betanije|Marta]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[30. srpnja]]:</small> [[Petar Krizolog|Petar Krizolog]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[31. srpnja]]:</small> [[Ignacije Lojolski]] <small>(spomendan)</small> </div> | grupa10 = Kolovoz | popis10 = <div> <small>[[1. kolovoza]]:</small> [[Alfonz Liguori]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[2. kolovoza]]:</small> [[Euzebije iz Vercellija|Euzebije Verčelski]] ili [[Petar Julijan Eymard|Petar Julije Eymard]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[4. kolovoza]]:</small> [[Ivan Vianney]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[5. kolovoza]]:</small> [[Bazilika sv. Marije Velike|Posveta Bazilike sv. Marije Velike]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[6. kolovoza]]:</small> ''[[Isusovo preobraženje|Preobraženje Gospodinovo]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[7. kolovoza]]:</small> [[Siksto II.]] ili [[Sveti Kajetan iz Tijene|Kajetan]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[8. kolovoza]]:</small> [[Sveti Dominik|Dominik]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[9. kolovoza]]:</small> [[Edith Stein|Edita Stein]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[10. kolovoza]]:</small> ''[[sveti Lovro|Lovro]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[11. kolovoza]]:</small> [[Klara Asiška]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[12. kolovoza]]:</small> [[Ivana Franciska de Chantal]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[13. kolovoza]]:</small> [[Poncijan]] i [[Hipolit Rimski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[14. kolovoza]]:</small> [[Maksimilijan Kolbe]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[15. kolovoza]]:</small> '''[[Velika Gospa]]'''<small>(svetkovina)</small> • <small>[[16. kolovoza]]:</small> [[Stjepan I. Sveti|Stjepan Ugarski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[19. kolovoza]]:</small> [[Ivan Eudes]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[20. kolovoza]]:</small> [[Bernard iz Clairvauxa]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[21. kolovoza]]:</small> [[Pio X.]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[22. kolovoza]]:</small> [[Blažena Djevica Marija Kraljica|BDM Kraljica]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[23. kolovoza]]:</small> [[Sveta Ruža Limska|Ruža Limska]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[24. kolovoza]]:</small> ''[[sveti Bartol|Bartolomej, apostol]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[25. kolovoza]]:</small> [[Luj IX., kralj Francuske|Ljudevit IX.]] ili [[Josip Kalasancijski]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[27. kolovoza]]:</small> [[Sveta Monika|Monika]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[28. kolovoza]]:</small> [[Sveti Augustin|Augustin]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[29. kolovoza]]:</small> [[Ivan Krstitelj|Glavosjek Ivana Krstitelja]] <small>(spomendan)</small> </div> | grupa11 = Rujan | popis11 = <div> <small>[[3. rujna]]:</small> [[Grgur I.|Grgur Veliki]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[8. rujna]]:</small> ''[[Mala Gospa]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[9. rujna]]:</small> [[Petar Claver]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[12. rujna]]:</small> [[Ime Marijino]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[13. rujna]]:</small> [[sveti Ivan Zlatousti|Ivan Zlatousti]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[14. rujna]]:</small> ''[[Uzvišenje Sv. Križa|Uzvišenje Svetoga Križa]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[15. rujna]]:</small> [[Gospa Žalosna]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[16. rujna]]:</small> [[Kornelije]] i [[Ciprijan Kartaški|Ciprijan]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[17. rujna]]:</small> [[Robert Bellarmino]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[19. rujna]]:</small> [[Januarije]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[20. rujna]]:</small> [[Andrija Kim Taegon|Andrija Kim i drugovi]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[21. rujna]]:</small> ''[[sveti Matej|Matej, apostol i evanđelist]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[23. rujna]]:</small> [[Sveti Pio iz Pietrelcine|Pio iz Pietrelcine]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[26. rujna]]:</small> [[Sveti Kuzma i Damjan|Kuzma i Damjan]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[27. rujna]]:</small> [[Vinko Paulski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[28. rujna]]:</small> [[Sveti Vjenceslav|Vjenceslav]] ili [[Lovro Ruiz iz Manile|Lovro Ruiz i drugovi]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[29. rujna]]:</small> ''[[Sveti Mihael|Mihael]], [[Gabrijel]] i [[Rafael (arkanđeo)|Rafael]], [[arkanđeo|arkanđeli]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[30. rujna]]:</small> [[Sveti Jeronim|Jeronim]] <small>(spomendan)</small> </div> | grupa12 = Listopad | popis12 = <div> <small>[[1. listopada]]:</small> [[Sveta Mala Terezija|Terezija iz Lisieuxa]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[2. listopada]]:</small> [[Anđeo čuvar|Anđeli čuvari]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[4. listopada]]:</small> [[Franjo Asiški]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[6. listopada]]:</small> [[Sveti Bruno|Bruno]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[7. listopada]]:</small> [[Blažena Djevica Marija od Krunice|BDM od Krunice]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[9. listopada]]:</small> [[Sveti Dionizije Pariški|Dionizije]] ili [[Ivan Leonardi]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[14. listopada]]:</small> [[Kalist I.]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[15. listopada]]:</small> [[Sveta Tereza Avilska|Terezija Avilska]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[16. listopada]]:</small> [[Hedviga Šleska|Hedviga]] ili [[Sveta Margareta Marija Alacoque|Marija Alcoque]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[17. listopada]]:</small> [[Ignacije Antiohijski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[18. listopada]]:</small> ''[[Sveti Luka|Luka, evanđelist]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[19. listopada]]:</small> [[Ivan Brebefski]], [[Izak Jogues]] i drugovi ili [[Sveti Pavao od Križa|Pavao od Križa]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[23. listopada]]:</small> [[Sveti Ivan Kapistran|Ivan Kapistran]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[24. listopada]]:</small> [[Antun Marija Claret]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[28. listopada]]:</small> ''[[Šimun Kanaanac|Šimun]] i [[Juda Tadej]], apostoli'' <small>(blagdan)</small> </div> | grupa13 = Studeni | popis13 = <div> <small>[[1. studenoga]]:</small> '''[[Svi sveti]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[2. studenoga]]:</small> [[Dušni dan]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[3. studenoga]]:</small> [[Martin iz Porresa|Martin Porres]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[4. studenoga]]:</small> [[Karlo Boromejski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[9. studenoga]]:</small> ''[[Lateranska bazilika|Posveta Lateranske bazilike]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[10. studenoga]]:</small> [[Lav I.|Lav Veliki]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[11. studenoga]]:</small> [[Sveti Martin|Martin]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[12. studenoga]]:</small> [[Jozafat Kuncewycz|Jozafat]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[15. studenoga]]:</small> [[Albert Veliki]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[16. studenoga]]:</small> [[Margareta Škotska]] ili [[Gertruda iz Helfte|Gertruda]] <small>(neobavezni spomendani)</small> • <small>[[17. studenoga]]:</small> [[Sveta Elizabeta Ugarska|Elizabeta Ugarska]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[18. studenoga]]:</small> Posveta bazilikâ [[bazilika sv. Petra|sv. Petra]] i [[bazilika sv. Pavla izvan zidina|Pavla]], apostola <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[21. studenoga]]:</small> [[Prikazanje Blažene Djevice Marije|Prikazanje BDM]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[22. studenoga]]:</small> [[sveta Cecilija|Cecilija]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[23. studenoga]]:</small> [[Klement I.]] ili [[Sveti Kolumban|Kolumban]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[24. studenoga]]:</small> [[Andrija Dung-Lac|Andrija Dung-Lac i drugovi]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[25. studenoga]]:</small> [[Katarina Aleksandrijska]] <small>(neobavezni spomenan)</small> • <small>[[30. studenoga]]:</small> ''[[Sveti Andrija|Andrija, apostol]] <small>(blagdan)</small> </div> | grupa14 = Prosinac | popis14 = <div> <small>[[3. prosinca]]:</small> [[sveti Franjo Ksaverski|Franjo Ksaverski]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[4. prosinca]]:</small> [[Ivan Damaščanski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[6. prosinca]]:</small> [[Sveti Nikola|Nikola, biskup]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[7. prosinca]]:</small> [[Sveti Ambrozije|Ambrozije]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[8. prosinca]]:</small> '''[[Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije|Bezgrešno začeće BDM]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[9. prosinca]]:</small> [[Ivan Diego]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[11. prosinca]]:</small> [[Damaz I.]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[12. prosinca]]:</small> [[Gospa od Guadalupe|Gospa Guadalupska]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[13. prosinca]]:</small> [[Sveta Lucija (mučenica)|Lucija]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[14. prosinca]]:</small> [[Ivan od Križa]] <small>(spomendan)</small> • <small>[[21. prosinca]]:</small> [[Petar Kanizije]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[23. prosinca]]:</small> [[Ivan Kentijski]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[25. prosinca]]:</small> '''[[Božić]]''' <small>(svetkovina)</small> • <small>[[26. prosinca]]:</small> ''[[Sveti Stjepan Prvomučenik|Stjepan]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[27. prosinca]]:</small> ''[[Sveti Ivan|Ivan, apostol i evanđelist]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[28. prosinca]]:</small> ''[[Nevina dječica]]'' <small>(blagdan)</small> • <small>[[29. prosinca]]:</small> [[Toma Becket]] <small>(neobavezni spomendan)</small> • <small>[[31. prosinca]]:</small> [[Silvestar I.]] <small>(neobavezni spomendan)</small> </div> | ispod = [https://www.hilp.hr hilp.hr] }}<noinclude> [[Kategorija:Skupni religijski predlošci]] </noinclude> aapxwvsn6oqfqt9tfk6758asldqx92i 10 716690 6436746 6435942 2022-08-03T08:35:56Z Mudroslov 168716 /* Srpanj */ wikitext text/x-wiki '''Prethodne godine:''' [[Predložak:Novosti/Arhiv/2005.|2005.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2006.|2006.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2007.|2007.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2008.|2008.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2009.|2009.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2010.|2010.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2011.|2011.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2012.|2012.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2013.|2013.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2014.|2014.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2015.|2015.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2016.|2016.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2017.|2017.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2018.|2018.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2019.|2019.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2020.|2020.]] | [[Predložak:Novosti/Arhiv/2021.|2021.]] == Kolovoz == == Srpanj == [[Slika:Plitvice Lakes National Park (2).jpg|desno|200px]] * [[29. srpnja]] – Nametnute tehničke izmjene Izbornog zakona u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] izazvale su burne reakcije, među kojima su se proteklih dana mogle čuti i prijetnje [[rat]]om. Bošnjački član [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Šefik Džaferović]] hrvatske je vlasti optužio za prijetnju teritorijalnom integritetu BiH, a [[Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine|Hrvatski narodni sabor BiH]] osudio je zapaljivu retoriku [[bošnjaci|bošnjačkih]] [[Popis političkih stranaka u BiH|stranaka]] i [[politika|političkih]] [[aktivizam|aktivista]]. * [[28. srpnja]] – U sklopu projekta „Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za bjeloglave supove u Centru Beli” u [[Beli|Belom]] na [[otok]]u [[Cres]]u otvoreno je novo oporavilište za [[bjeloglavi sup|bjeloglave supove]] s unutrašnjom i vanjskom nastambom za intenzivnu [[veterina|veterinarsku skrb]]. * [[27. srpnja]] – Predstavnici dubrovačkog Zavoda za obnovu potpisali su s predstavnicima [[tvrtka|tvrtke]] Građevinar Quelin ugovor o obnovi [[konstrukcija|konstrukcije]] [[palača Sponza|palače Sponza]], jedne od najreprezentativnijih [[građevina]] unutar povijesnih zidina [[Dubrovnik|Grada Dubrovnika]]. * [[27. srpnja]] – [[Pjevanje|Vokalni solisti]] i glazbenici Opere riječkog [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|HNK Ivana pl. Zajca]] i Opere [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|HNK iz Osijeka]] nastupaju na [[opera|opernom]] [[festival]]u u [[Savolinna|Savonlinni]] ([[Finska]]), koji se svakog [[ljeto|ljeta]] održava u tamošnjem [[srednji vijek|srednjovjekovnom]] [[dvorac|dvorcu]] sv. Olafa. * [[28. srpnja]] – [[Vlada Republike Hrvatske]] predstavila je smjernice za uštedu [[plin]]a prema planu koji je nedavno donijela [[Europska komisija]]: glavne preporuke odnose se na [[grijanje]] i [[hlađenje]] [[prostorija]]. * [[26. srpnja]] – Na [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđavi svetog Mihovila]] u [[Šibenik]]u otvoren je 11. ''Šibenik Dance Festival'': [[ples|plesne priredbe]] održavaju se na gradskim [[tvrđava]]ma, [[ulica]]ma i [[trg]]ovima. U [[Motovun]]u je počeo ''[[Motovunski filmski festival]]'' koji je ove godine posvećen ponajprije [[film]]ovima malih [[kinematografija]] i nezavisnim produkcijama. [[Slika:Pelješac bridge - Most Pelješac - Croatia - 2022-06-16.jpg|desno|200px]] * [[26. srpnja]] – Svečano je otvoren [[Pelješki most]], jedan od najvećih projekata u [[Europska unija|EU-u]] i najveći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je financiran sredstvima Unije: [[promet]] preko [[most]]a krenuo je u ponoć, a tim je premošćivanjem [[Malostonski zaljev|Malostonskoga zaljeva]] jug Hrvatske napokon povezan s ostatkom zemlje unutar [[državna granica|državnih granica]]. * [[25. srpnja]] – [[Transplantacija organa|Transplantacijski tim]] [[Klinička bolnica Merkur|Kliničke bolnice Merkur]] u [[Zagreb]]u prvi je put u Hrvatskoj [[pacijent]]u transplantirao tri organa: [[gušterača|gušteraču]], [[jetra|jetru]] i [[tanko crijevo]]. U [[Sisak|Sisku]] su [[liječnik|liječnici]] spasili život pacijentici koja je na [[kirurgija|hitni kirurški prijem]] stigla s tri ubodne [[rana|rane]] na [[srce|srcu]] i dvije na jetri. Takvi su operacijski zahvati prava rijetkost i u [[svijet]]u. * [[23. srpnja]] – U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka, Dubrovački muzeji – u čijem sastavu djeluju [[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni]], [[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski]], [[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki]] i [[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski]] [[muzej]] – otvorili su u [[Knežev dvor|Kneževu dvoru]] središnju [[izložba|izložbu]] "150 godina Dubrovačkih muzeja". * [[22. srpnja]] – [[Hrvatska udruga poslodavaca]] zatražila je od [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] donošenje novog paketa mjera pomoći [[gospodarstvo Hrvatske|gospodarstvu]] zbog enormnog rasta [[cijena|cijene]] [[električna energija|električne energije]]. [[Slika:Groznjan street.jpg|desno|180px]] * [[21. srpnja]] – [[Festival]] "[[Jazz is Back BP]]", Ljetna jazz škola i [[Hrvatski bubnjarski kamp|Croatia Drum Camp]] tri su velika programa [[Hrvatsku glazbenu mladež|Hrvatske glazbene mladeži]] koji su i ove godine privukli poznate svjetske [[jazz]]-[[glazbenik]]e i mlade talente u istarski gradić [[Grožnjan]]. * [[21. srpnja]] – [[Karlovačka županija]] dobila je 200 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] iz Fonda solidarnosti za obnovu kulturnih objekata oštećenih u [[Potres u Zagrebu 2020.|zagrebačkom]] i [[Potres kod Petrinje 2020.|petrinjskom]] [[potres]]u: najviše [[novac|novca]] bit će iskorišteno za obnovu [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu|franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva]] u [[Karlovac|Karlovcu]], a obnovit će se i pet manjih [[crkva]] i [[spomenik kulture|spomenika kulture]] diljem županije. * [[21. srpnja]] – [[Hrvatska narodna banka]] izdala je posebnu kovanicu u vrijednosti 25 kuna s motivom [[Pelješki most|Pelješkoga mosta]]. * [[21. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatska atletičarka]] [[Sandra Perković]] osvojila je srebrnu medalju u [[bacanje diska|bacanju diska]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]). [[Marija Tolj]], naša druga predstavnica, osvojila je osmo mjesto. [[Slika:Sesvete srediste 0510 1.jpg|desno|200px]] * [[20. srpnja]] – [[Japan]]ska [[korporacija]] [[Nipro]] predstavila je ulaganje od 100 [[milijun]]a [[hrvatska kuna|kuna]] u novu [[tvornica|tvornicu]] [[medicina|medicinskih]] [[ampula]] i bočica u [[Sesvete|Sesvetama]], najavivši da će ista postati njihov globalni centar izvrsnosti u proizvodnji [[staklo|staklenih ampula]]. * [[19. srpnja]] – [[Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika HAZU|Odbor za normu hrvatskoga standardnog jezika]] [[HAZU]] očitovao se o „Deklaraciji o granicama srpskog jezika”: članovi Odbora upozoravaju na neistine i iskrivljavanje povijesnih činjenica u službi [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]] iznesene u toj deklaraciji. * [[19. srpnja]] – Izvješće [[Eurostat|Statističkoga ureda EU]] pokazuje da je godišnja stopa [[inflacija|inflacije]] u [[Europska unija|Europskoj uniji]], [[eurozona|eurozoni]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u lipnju, potaknuta snažnim rastom [[cijena]] energenata i [[hrana|hrane]], dosegnula nove najveće zabilježene razine. * [[18. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski atletičari|Hrvatski atletičar]] [[Filip Mihaljević]] zauzeo je šesto mjesto u završnici [[bacanje kugle|bacanja kugle]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskom atletskom prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu]] ([[Oregon]], [[SAD]]). * [[17. srpnja]] – [[Cerovačke špilje]] su nakon četiri godine obnove otvorile vrata posjetiteljima: uređene šetnice, duge više od 1400 metara, u dvije su [[špilja|špilje]] u kratkom vremenu privukle mnogo domaćih posjetitelja koji [[vikend]]om dolaze u [[Lika|Liku]]. [[Slika:Croat fg171.JPG|desno|200px]] * [[16. srpnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je zlatno odličje na [[Svjetske igre|Svjetskim igrama]] u američkom Birminghamu. * [[16. srpnja]] – U [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]] počeo je [[69. Pulski filmski festival]]: uz projekcije [[film]]ova hrvatskih autora, publika će ove godine moći gledati i nagrađivane naslove autora iz [[poljska|Poljske]], [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]], [[Izrael]]a, [[Austrija|Austrije]] i [[Španjolska|Španjolske]]. * [[15. srpnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je da su potrošačke cijene u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] u [[lipanj|lipnju]] ove godine porasle rekordnih 12,1 [[postotak|posto]] u odnosu na isti mjesec 2021. Ta do danas najveća stopa [[inflacija|inflacije]] u Hrvatskoj velikim je dijelom posljedica rasta [[cijena]] [[goriva]] i [[hrana|hrane]]. * [[14. srpnja]] – Premijernom izvedbom [[opera|opere]] ''[[Simon Boccanegra]]'' [[Giuseppe Verdi|Giuseppea Verdija]] na [[Peristil (Split)|splitskom Peristilu]] počelo je 68. [[Splitsko ljeto]]. * [[13. srpnja]] – Nakon završetka postupka prijema RH u [[eurozona|europodručje]], [[agencija Fitch]] je u najnovijoj izvanrednoj ocjeni podigla [[investicija|investicijski]] [[Popis zemalja prema kreditnom rangu|kreditni rejting]] [[Hrvatska|Hrvatske]] za jednu razinu, na "BBB+" uz stabilne izglede. [[Slika:Sakuntala park1.jpg|desno|200px]] * [[12. srpnja]] – [[Osijek|Osječki]] [[park]] Sakuntalin izabran je na natječaju [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »gradonačelnik.hr« za najljepši park u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. * [[12. srpnja]] – Na sastanku [[Vijeće Europske unije|Vijeća ministara financija EU]] u [[Bruxelles]]u usvojena je konačna odluka o ulasku [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[eurozona|europodručje]] 1. siječnja 2023. godine. * [[11. srpnja]] – U [[Osijek]]u je održan „Dan kulena”: u [[Slavonija|slavonskim]] [[Hrvatske županije|županijama]] pedesetak je registriranih proizvođača [[kulen]]a, koji je kao orginalni suhomesnati proizvod sve prepoznatljiviji i izvan granica [[Hrvatska|Hrvatske]]. [[Slika:Croatia P8175719 (3954628516).jpg|desno|140px]] * [[10. srpnja]] – Uz stihove ''[[Himna slobodi|Himne slobodi]]'' i podizanjem zastave „Libertas” u [[Dubrovnik]]u su ispred [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkve sv. Vlaha]] svečano otvorene 73. [[Dubrovačke ljetne igre]]. * [[10. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] pobjednik je ovogodišnjega juniorskoga [[Wimbledon]]a: mladi je Splićanin u završnom dvoboju savladao Amerikanca [[Michael Zheng|Michaela Zhenga]]. * [[9. srpnja]] – Praizvedbom predstave „[[Svoga tela gospodar]]” [[Slavko Kolar|Slavka Kolara]] u izvedbi [[Glumačka družina Histrion|Glumačke družine Histrion]] otvoreno je 37. [[Zagrebačko histrionsko ljeto]]. * [[9. srpnja]] – [[Nogomet]]aši zagrebačkog [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] osvojili su [[Hrvatski nogometni superkup|hrvatski Superkup]]: na [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] boljim su izvođenjem [[jedanaesterac]]a svladali [[HNK Hajduk Split|splitski Hajduk]] s ishodom 4:1. * [[9. srpnja]] – Članovi udruge [[Socijaldemokrati]] osnovali su novu, [[politička ljevica|lijevo orijentiranu]] [[politička stranka|političku stranku]]: za predsjednika stranke izabrali su [[Davorko Vidović|Davorka Vidovića]] koji je istaknuo da će [[socijaldemokracija|socijaldemokratske vrijednosti]] pretočiti u političku borbu. * [[8. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] plasirao se u konkurenciji juniora u finale [[Wimbledon]]a: u polufinalu je sa 7:5 i 6:2 u [[tenis|setovima]] savladao Španjolca [[Pablo Rodenas|Pabla Rodenasa]]. * [[7. srpnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski biciklisti|Hrvatski biciklist]] [[Fran Miholjević]] osvojio je srebrno odličje u vožnji na [[kronometar]] na Europskom prvenstvu do 23 godine u [[Anadija|Anadiji]] u [[Portugal]]u. [[Slika:Plitvice lakes.JPG|desno|150px]] * [[6. srpnja]] – [[Europski parlament]] usvojio je izvješće o [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje europsku perspektivu te zemlje, traži provedbe [[reforma|reformi]] te upozorava i na pitanje [[izbori|izbornog]] [[zakon]]a i štetnu politiku vodstva [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. * [[6. srpnja]] – [[Hrvatska]] je pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u [[Washington]]u (ICSID) izgubila arbitražni spor protiv mađarskog [[MOL (kompanija|MOL-a]]. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će MOL-u morati platiti između 250 i 300 [[milijun]]a [[američki dolar|američkih dolara]] (između 1,83 i 2,2 [[milijarda|milijarde]] [[hrvatska kuna|kuna]]) [[odšteta|odštete]] s [[kamata]]ma. [[Slika:Kraljičina beach in Nin (2).jpg|desno|180px]] * [[5. srpnja]] – Američki [[Travel Channel]] uvrstio je [[nin]]sku ''Kraljičinu plažu'' na popis 10 najljepših [[plaža]] na [[svijet]]u, a turistički portal [[TripAdvisor]] je po izboru putnika nagradio [[Nacionalni park Plitvička jezera]] “Best of the best” u kategorijama "Top atrakcije (Hrvatska, [[Europa]])" i "Top destinacije za ljubitelje prirode (Svijet)". * [[5. srpnja]] – Ocjenjujući da [[Hrvatska]] ispunjava sve kriterije za pristupanje [[eurozona|eurozoni]], [[Europski parlament]] je s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvješće o uvođenju [[euro|eura]] u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine. * [[4. srpnja]] – Koncertom [[Zbor HRT-a|Zbora HRT-a]] i orkestra Bavarskoga radija u Herkulessaalu obilježena je pedesetogodišnjica djelatnosti Stalnoga vijeća Hrvatska — Bavarska. [[Slika:Tinjan1.JPG|desno|180px]] * [[2. srpnja]] – U organizaciji [[pazin]]skoga ogranka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Tinjan]]u je obilježena pedeseta godišnjica smrti [[Viktor Kancijanić|Viktora Kancijanića]]. == Lipanj == * [[30. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U organizaciji [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilišta u Mostaru]] u [[Mostar]]u se održava 5. Hrvatski iseljenički kongres. [[Slika:Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg|desno|180px]] * [[29. lipnja]] do [[3. srpnja]] – U [[Vukovar]]u se održava 16. [[Vukovarski filmski festival]]: [[film]]ovi koji se prikazuju u službenoj konkurenciji i ove se godine natječu i za tradicionalnu nagradu ''Zlatni šlep''. * [[25. lipnja]] do [[6. srpnja]] – Na [[XIX. Mediteranske igre - Oran 2022.|Mediteranskim igrama u alžirskom Oran]]u [[Hrvatska]] nastupa sa 105 športaša u sedamnaest športova. * [[26. lipnja]] – Na [[riva|rivi]] u [[Kaštel Stari|Kaštel Staromu]] otkriveno je [[poprsje]] [[Filip Lukas|Filipu Lukasu]], rad akademske [[kipar]]ice [[Ljubica Dragojević Buble|Ljubice Dragojević Buble]], prigodom 150. godišnjice njegova rođenja. * [[26. lipnja]] – [[Hrvatska reprezentacija u rukometu na pijesku]] osvojila je Svjetsko prvenstvo u [[Grčka|Grčkoj]]. Hrvatski repreznetativac Lucian Bura proglašen je za najboljega strijelca i uvršten u najbolju postavu prvenstva. * [[23. lipnja]] – U [[Dubrovnik]]u je održana 12. Međunarodna konferencija o [[antropologija|antropološkoj]] [[genetika|genetici]] i [[forenzika|forenzici]] na kojoj se okupilo oko 550 [[znanstvenik]]a, [[liječnik]]a i stručnjaka iz prestižnih europskih i svjetskih [[sveučilište|sveučilišta]]. * [[23. lipnja]] – Koncertom [[Zagrebački solisti|Zagrebačkih solista]] u [[Bruxelles]]u svečano je obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodna priznanja Hrvatske]] i uspostavljanja međudržavnih odnosa Hrvatske i [[Belgija|Belgije]]. * [[23. lipnja]] – U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja. * [[21. lipnja]] – U [[Vitez (BiH)|Vitez]]u je osnovan ogranak [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. * [[16. lipnja|16.]] – [[19. lipnja]] – [[Hrvatska turistička zajednica]] domaćin je Kongresa [[Hrvati u SAD-u|Udruge hrvatsko-američkih profesionalaca (ACAP-a)]] u [[New York]]u. [[Slika:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|desno|180px]] * [[15. lipnja]] – U palači [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] održana je svečanost proglašenja novih redovitih i dopisnih te članova suradnika Akademije. * [[13. lipnja]] – Pod pokroviteljstvom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]], u [[HNK u Zagrebu]] održana je svečanost prigodom 180. godišnjice utemeljenja [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. * [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Svjetski gimnastički kup u [[Osijek|osječkoj]] [[Dvorana Gradski vrt|Dvorani »Gradski vrt«]]. [[:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičari]] [[Robert Seligman]] (konj s hvataljkama), [[Tin Srbić]] (preča) i [[Aurel Benović]] (tlo) osvojili su zlatna odličja, a [[Ana Đerek]] dva srebra, na gredi i na tlu. [[Slika:Grobnica obitelji Jelačić.jpg|desno|180px]] * [[9. lipnja|9.]] – [[12. lipnja]] – Dani Jelačića u [[Zaprešić|zaprešićkim]] [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]]. * [[10. lipnja]] – [[Vatreni]] su pobjedom nad [[Danska nogometna reprezentacija|Danskom]] u [[Kopenhagen]]u upisali prvu gostujuću pobjedu u [[UEFA Liga nacija|UEFA-inoj Ligi nacija]]. Prethodno je [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]] odigrala neriješeno s [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuskom]] na [[Stadion Poljud|Poljudu]]. * [[6. lipnja|6.]] – [[11. lipnja]] – U Zagrebu se održava 50. [[Animafest]]. * [[9. lipnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] održan je znanstveni skup prigodom stote obljetnice smrti [[Blaženi Karlo Austrijski|blaženoga Karla Habsburškog]]. * [[8. lipnja]] – U [[Zagrebačko gradsko kazalište Komedija|Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija]] odigrana je 250. izvedba musicala ''[[Mamma Mia!]]''. * [[1. lipnja|1.]] – [[4. lipnja]] – Na trećem Europskom kupu u robotici u [[Portugal]]u sudjelovalo je 14 ekipa i 37 natjecatelja iz Hrvatske, članova Hrvatskoga robotičkoga saveza. Čak sedam hrvatskih ekipa osvojilo je odličja, od čega tri zlatna. [[Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|desno|180px]] * [[4. lipnja]] – Oko pedeset tisuća ljudi okupilo se na [[zagreb]]ačkom [[Stadion Maksimir|stadionu Maksimir]] na [[koncert]]u ''[[Progledaj srcem]]'', najvećemu koncertu popularne [[duhovna glazba|duhovne]] i [[crkvena glazba|crkvene glazbe]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] posljednjih godina. * [[4. lipnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Mili Poljičak]] osvojio je juniorski [[Roland Garros]] u paru s [[Litavci|Litavcem]] Edesom Butvilasom. U seniorskoj konkurenciji, [[Ivan Dodig]] i Austin Krajicek igrali su završnicu Garrosa, no nisu uspjeli osvojiti naslov. [[Slika:Cilic MCM22 (22) (52036669749).jpg|desno|140px]] * [[3. lipnja]] – Hrvatski streljački trojac u sastavu Miran Maričić, Andrija Mikuljan i Josip Sikavica osvojio je zlatno odličje u trostavu na Svjetskom kupu u [[Baku]]u. * [[3. lipnja]] – [[Otok]] [[Rab]] uvršten je na naslovnicu kao tema broja cijenjenoga talijanskoga časopisa za putovanja ''Bell' Europa''. * [[2. lipnja]] – [[Marin Čilić]] je ulaskom u poluzavršnicu [[Roland Garros]]a postao peti trenutno aktivni tenisač kojemu je uspjelo izboriti poluzavršnice svih [[Grand Slam]]ova i prvi [[Hrvati|Hrvat]] kojemu je to pošlo za rukom. * [[2. lipnja]] – U Dubrovačkim muzejima otvorena je izložba Statut u „kamenu: Pravo i pravda na skulpturi Kneževa dvora” prigodom 750. godišnjice donošenja [[Dubrovački statut|Dubrovačkoga statuta]]. == Svibanj == [[Slika:Hrvatsko narodno kazaliste u Zagrebu 090609.jpg|desno|180px]] * [[30. svibnja]] – Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]] obilježen je i u [[hrvatsko iseljeništvo|inozemstvu]]. Bojama [[Hrvatska zastava|hrvatske zastave]] osvijetljeni su [[Nijagarini slapovi]], Viktorijin most u [[Brisbane]]u i [[Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača]] u [[Mostar]]u. * [[29. svibnja]] – [[Zbor HRT|Zbor]] i [[Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije|Simfonijski orkestar]] [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]], pod ravnanjem [[Ivan Repušić|Ivana Repušića]], održali su svečani koncert u prigodi [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti Hrvatske]] te 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u [[HNK u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]], s petsto uzvanika, sadašnjih i bivših članova [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Hrvatska Vlada|Vlade]], [[Predsjednik RH|Predsjedništva]] i [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova |diplomacije]]. * [[28. svibnja]] – [[Luka Modrić]] je s [[Real Madrid]]om osvojio [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Ligu prvaka 2021./22.]] To je bio peti put da je Luka Modrić osvojio to natjecanje. Ovaj naslov UEFA Lige prvaka bio je deseti zaredom koji je osvojio neki [[:Kategorija:Hrvatski nogometaši|hrvatski igrač]]. * [[28. svibnja]] – Na [[Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”|Hrvatskom vojnom učilištu]], [[Mirogoj]]u i zagrebačkom [[Jarun]]u svečano je obilježen Dan Hrvatske vojske, Dan Hrvatske kopnene vojske te 31. obljetnica svečanoga ustrojavanja [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]] na [[Stadion Kranjčevićeva|Stadionu Kranjčevićeva]] u Zagrebu. [[Slika:Hrvatski dom.jpg|desno|180px]] * [[27. svibnja]] – U [[Križevci]]ma su otvoreni ''Dani hrvatskih svetaca i blaženika'' književnim, glazbenim, [[Izložba|izložbenim]] i sakralnim programom u križevačkim crkvama i Gradskoj galeriji. * [[27. svibnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatski boksač]] [[Luka Plantić]] osigurao je odličje na Europskom boksačkom prvenstvu u [[Erevan]]u, prvo za [[Hrvatska|Hrvatsku]] nakon zlata [[Filip Hrgović|Filipa Hrgovića]] 2015. [[Slika:Ozalj Castle Aerial view.jpg|desno|180px]] * [[21. svibnja|21.]] – [[28. svibnja]] - U [[Zrin]]u, [[Glina (grad)|Glini]], [[Sisak|Sisku]], [[Stari grad Ozalj|Starom gradu Ozlju]] (''na slici''), [[Gornji Viduševac|Gornjem Viduševcu]] i [[Hrvatski Čuntić|Hrvatskom Čuntiću]] održava se osmi [[Zrin Festival]], namijenjen promicanju [[kulturna baština|kulturne baštine]] [[Pounje|Pounja]] i [[Banovina|Banovine]]. * [[26. svibnja]] – Na mjesnom groblju Laduč pokopane su 133 žrtve poraća koje su u svibnju 1945. ubili pripadnici 21. srpske divizije Jugoslavenske armije. * [[26. svibnja]] – U [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|Zračnoj luci „Franjo Tuđman”]] otvorena je knjižnica za putnike luke. * [[19. svibnja]] – Prigodom obilježavanja 30. obljetnice hrvatsko-švicarskih međudržavnih odnosa [[Hrvatska pošta]] i [[Nacionalni park Krka]] izdali su [[poštanska marka|poštanske marke]] s motivima [[Visovačko jezero|Visovačkoga jezera]] i alpskoga jezera [[Cauma]]. * [[18. svibnja]] – [[Kristijan Jakić]] je s [[Eintracht Frankfurt]]om osvojio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europsku ligu 2021./22.]] * [[14. svibnja]] – Održan je znanstveno-stručni skup „Uvijek i sve za Hrvatsku” prigodom 100. obljetnice rođenja [[Predsjednik Hrvatske|hrvatskoga predsjednika]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], na kojemu su izlagali [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]], ministri, [[Hrvatski sabor|saborski]] [[zastupnik|zastupnici]], [[povjesničar]]i i članovi obitelji. * [[14. svibnja]] – U Muzeju sakralne umjetnosti Hrvata u Mađarskoj u Prisiki otvorena je izložba „Znanstveno i duhovno nasljeđe Fausta Vrančića”, u suradnji s [[NSK|Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom]] i [[HAZU|Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u Zagrebu]]. [[Slika:HNK Split.JPG|desno|180px]] * [[13. svibnja]] – U [[HNK Split|splitskom HNK-u]] praizveden je [[balet]] ''Onjegin'' Vasilija Medvedeva, a u [[HNK Osijek|osječkom HNK-u]] [[tragedija]] ''[[Fedra]]'' [[Jean Racine|Jeana Racinea]], u režiji [[Robert Raponja|Roberta Raponje]]. * [[13. svibnja]] – Šestero hrvatskih srednjoškolaca osvojilo je srebrna odličja na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije u [[Kraljičin Gradac|Kraljičinom Gradcu]] u [[Češka|Češkoj]]. * [[13. svibnja]] – Svečanim [[koncert]]om [[Zbor HRT|Zbora]] i [[Simfonijski orkestar Praškog radija|Simfonijskoga orkestra]] [[HRT]]-a obilježena je 80. obljetnica djelovanja Zbora HRT-a. [[Slika:Matica hrvatska logo.svg|desno|180px]] * [[12. svibnja]] – U [[Zadar|zadarskom]] ogranku [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] predavanjem „180. obljetnica Matice hrvatske 1842. – 2022.: baština, tradicija, budućnost” Tomislava Galovića obilježava se 180. obljetnica osnutka MH. * [[12. svibnja]] – U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] održano je predstavljanje šestsvesčanoga izdanja „Marijaterezijanski urbari Varaždinske županije 1774. – 1784.“ * [[10. svibnja|10.]] – [[12. svibnja]] – Glavni tajnik [[Sveta Stolica|Svete Stolice]] [[Pietro Parolin]] u službenom je posjetu Hrvatskoj prigodom 30. obljetnice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]]. * [[10. svibnja]] – Hrvatska djevojčad u [[futsal|dvoranskom nogometu]] izvojevala je dvije pobjede nad domaćinom [[Saudijska Arabija|Saudijskom Arabijom]] u [[Rijad]]u. [[Slika:Franjotudjman.jpg|desno|130px]] * [[7. svibnja|7.]]–[[15. svibnja]] – Otvoren je 16. Međunarodni orguljaški festival »[[Ars organi sisciae|Ars Organi Sisciae]]«, s [[koncert]]ima [[:Kategorija:Hrvatski orguljaši|hrvatskih]] i [[:Kategorija:Orguljaši|inozemnih]] [[Orgulje|orguljaša]] i [[glazbeni sastav|glazbenih sastava]] u [[Sisak|Sisku]], [[Petrinja|Petrinji]], [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u i [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]]. * [[7. svibnja]] – U [[Varaždin]]u, [[Vinkovci]]ma i [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] održan je Hod za život. * [[5. svibnja|5.]] i [[6. svibnja]] – Prigodom stote obljetnice rođenja [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], [[Hrvatski institut za povijest]], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], [[Matica hrvatska]], [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]] i [[Hrvatski državni arhiv]] organizirali su znanstveni skup pod naslovom „Dr. Franjo Tuđman – život i naslijeđe", pri Matici hrvatskoj u Zagrebu. * [[5. svibnja]] – Za državnoga heralda [[Švedska|Kraljevine Švedske]] imenovan je [[hrvat]]ski [[Grboslovlje|grboslov]] [[Davor Zovko]]. * [[5. svibnja]] – Prigodom [[blagdan]]a [[Sveti Florijan|sv. Florijana]] [[Hrvatska vatrogasna zajednica]] dodijelila je Nagradu za najpothvat u vatrogastvu u 2021. Vatrogasnoj postrojbi Zagreb za uklanjanje [[toranj|tornja]] [[katedrala|katedrale]] [[Sisačka katedrala|Uzvišenja Sv. Križa u Sisku]]. * [[4. svibnja|4.]]–[[6. svibnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|FFRZ-u]] održava se transdisciplinarni međunarodni simpozij „Bioetika i aporije psihe” u organizaciji Hrvatskoga bioetičkoga društva. [[Slika:Baška krk.jpg|desno|160px]] * [[4. svibnja]] – U [[Budimpešta|Budimpešti]] je otvorena izložba fotografija „Mrgari - cvjetovi Baške”, u organizaciji Veleposlanstva RH u Mađarskoj, [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatske zajednice]], [[Baška|Općine Baške]] i [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]]. * [[4. svibnja]] – U [[Pag (grad)|Pagu]] je održana tradicijska [[proslava Svetoga Trna]], ponovno nakon 2019. godine. * [[4. svibnja]] – Svečano je obilježena 800. obljetnica crkve i samostana Sv. Jakova na Višnjici u [[Dubrovnik]]u. * [[3. svibnja]] – U [[Sinj]]u je otkriveno [[poprsje]] [[Ministarstvo obrane RH|ministru obrane]] iz razdoblja [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] [[Gojko Šušak|Gojku Šušku]], počasnom građaninu Sinja, djelo akademskoga kipara Mladena Mikulina. * [[2. svibnja]] – U [[Donji Kraljevec|Donjem Kraljevcu]] u [[Međimurje|Međimurju]] održana je prva utrka Svjetskog brzinskog prvenstva na trkalištu posebno izgrađenomu za taj događaj. [[Slika:SplitBellTower.JPG|desno|160px]] == Travanj == * [[30. travnja]] – U [[Split]]u je održan jubilejski 20. [[Sudamja fest]]. [[Slika:WrNeustadt Stadtpark Frankopan & Zrinski.jpg|desno|160px]] * [[29. travnja]] – Muzeju vučedolske kulture i arheološkom nalazištu Vučedolu dodijeljena je Oznaka europske baštine [[Europska komisija|Europske komisije]]. * [[29. travnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski džudaši|Hrvatska judašica]] [[Ana Viktorija Puljiz]] osvojila je brončano odličje na Europskom prvenstvu u [[Sofija|Sofiji]]. * [[29. travnja]] – Svečano su obilježene 30. obljetnice uspostavljanja međudržavnih odnosa između [[Luksemburg]]a i [[Hrvatska|Hrvatske]] te Hrvatske i [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]]. * [[24. travnja]] – U austrijskom [[Bečko Novo Mjesto|Bečkom Novom Mjestu]] otkriven je [[spomenik]] dvojici hrvatskih povijesnih velikana i mučenika [[Petar Zrinski|Petru Zrinskom]] i [[Fran Krsto Frankapan|Franu Krsti Frankopanu]]. * [[24. travnja]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija|Hrvatske rukometašice]] pobjedom nad [[Češka ženska rukometna reprezentacija|Čehinjama]] u [[poreč]]koj [[Žatika|Žatiki]] osigurale su nastup na Europskom prvenstvu 2024. * [[24. travnja]] – [[Finci|Finac]] Kalle Rovanpera pobjednik je WRC-ova Croatia Rallya voženoga u [[Središnja Hrvatska|Središnjoj Hrvatskoj]]. Hrvatski automobilist [[Niko Pulić]] nastupom na domaćem trkalištu obilježio je četrdeset godina karijere. * [[23. travnja]] – [[Hrvatski branitelji]] Martin Cruickshank i Werner Ilić su prigodom tridesete godišnjice [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Međunarodnoga priznanja Hrvatske]] u tri mjeseca preplovili [[Atlantski ocean]] [[čamac|čamcem]] na vesla (put dug 6300 km). * [[23. travnja]] – Kod [[Stolac (BiH)|Stoca]] je zabilježen [[Potres kod Stoca 2022.|potres magnitude 5,7 M_w.]] Jedna osoba je preminula. [[Slika:Split kazalište - panoramio.jpg|desno|180px]] * [[21. travnja]] – U [[Split]]u su svečano otvoreni 32. [[Marulićevi dani]] tijekom kojih će biti izvedeno deset [[kazalište|kazališnih]] [[predstava]] hrvatskih autora. * [[21. travnja]] – [[Europska komisija]] odobrila je hrvatski projekt izgradnje i opremanja logističko-distributivnih centara za [[voće]] i [[povrće]] u vrijednosti 54 milijuna eura u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te više od 60 milijuna eura iz [[Europski fond za regionalni razvoj|Europskog fonda za regionalni razvoj]] za zaštitu od [[poplava]] u području [[Sisak|Siska]] i [[Karlovac|Karlovca]]. * [[21. travnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] pridružio se pozivu glavnoga tajnika [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] [[António Guterres|Antónija Guterresa]] za primirje u [[Ukrajina|Ukrajini]] na Uskrs koji [[Pravoslavna crkva|pravoslavni vjernici]] slave 24 travnja. * [[21. travnja]] – Ispred [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]] otvoren je međunarodni četverodnevni „Croatia Rally“. [[Slika:LADO Hrvatska posavina.jpg|desno|180px]] * [[18. travnja]] – U [[Crkva sv. Blaža u Zagrebu|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]], na [[Uskrsni ponedjeljak]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|LADO]] je održao koncert hrvatskih uskrsnih popijevki „Veliko je sad veselje“. [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaški orkestar HRT-a]] održao je u crkvi bl. Augustina Kažotića na [[Pešćenica|Pešćenici]] koncert „Uskrs u ozračju [[tambura|tambure]]“. [[Slika:Easter morning, no. 2 - after Mrs. O.E. Whitney. LCCN2016651893.jpg|desno|180px]] * [[17. travnja]] – Na poticaj [[Hrvati u Argentini|hrvatske zajednice]] u [[argentina|argentinskom]] gradu Mendozi mjesni umjetnici postavili su i ukrasili [[pisanice]] u središtu grada, po uzoru na običaj u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i pisanice oslikane u duhu [[Hrvatska naivna umjetnost|hrvatske naivne umjetnosti]]. * [[16. travnja]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2023. u [[Švedska|Švedskoj]] i [[Poljska|Poljskoj]], ukupno petnaesto uspješno izboreno. * [[13. travnja]] – Djela [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], Ernsta Klimta i Franza Matscha prenesena su iz Gradskoga muzeja u Rijeci u [[zagreb]]ačke [[Klovićevi dvori|Klovićeve dvore]] za [[izložba|izložbu]] „Klimt u Rijeci – ljubav, smrt, ekstaza”. * [[13. travnja]] – Objavljeno je kako je [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]] 26 mjeseci epidemije koronavirusa koštalo pet milijardi [[kuna]], a [[državni proračun]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ukupno 23 milijarde kuna izvanrednih potraživanja. * [[12. travnja]] – Na [[Fakultet filozofije i religijskih znanosti|Fakultetu filozofije i religijskih znanosti]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] održan je [[humanitarni rad|humanitarni]] [[koncert]] „Glazbom i stihom za Ukrajinu” studenata Instituta za crkvenu glazbu i FFRZ-a, koji su čitali stihove ukrajinskoga pjesnika [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]] i izveli nekoliko [[klasična glazba|klasičnih]] [[skladba|skladbi]] [[korizma|korizmena]] nadahnuća. * [[12. travnja]] – Na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]], a u suorganizaciji Veleposlanstva Ukrajine u Hrvatskoj, održan je okrugli stol „Ukrajina – jučer, danas, sutra“. [[Slika:Kaštel u Pazinu snimljen sprijeda.jpg|desno|160px]] * [[11. travnja]] – U Pazinskom kolegiju održana je svečana akademija prigodom 75. obljetnice Pariških mirovnih ugovora i uloge [[Božo Milanović|Bože Milanovića]] u pripajanju [[Istra|Istre]] »matici zemlji« [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. * [[10. travnja]] – U [[Split]]u je u organizaciji Udruge za ukrajinsku kulturu u Dalmaciji »Cvit« održana humanitarna večera i dobrotvorna aukcija [[slika]] [[Hrvatska umjetnost|hrvatskih]] i [[Ukrajinci|ukrajinskih]] [[umjetnik]]a za djecu pogođenu [[Rat u Ukrajini 2022.|ratom u Ukrajini]], a pod [[pokroviteljstvo]]m [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske županije]]. * [[9. travnja]] – U [[Kaštela|Kaštelima]] i [[Primošten]]u održana su tradicijska sijela pletenja [[maslinova grančica|maslinovih grančica]] uoči proslave [[Cvjetnica|Cvjetnice]]. [[Slika:Dubrovnik, Sponza's palace IMG 8147.jpg|desno|120px]] * [[9. travnja]] – U [[Kazalište Marina Držića|Kazalištu Marina Držića]] u [[Dubrovnik]]u svečanošću je obilježena 80. obljetnica djelatnosti [[Radio Dubrovnik]]a. * [[9. travnja]] – [[hrvatski ragbijaški savez|Hrvatska reprezentacija u rugbyu]] pobjedom nad [[Izrael]]om postigla je povijesni plasman u višu diviziju Europskoga kupa nacija * [[8. travnja]] – Na [[Katoličanstvo|katoličkom]] [[groblje|groblju]] u [[Tenja|Tenji]] pokopano je jedanaest [[civili|civilnih]] žrtava [[ratni zločin|ratnoga zločina]] u [[Bobota|Boboti]], [[ekshumacija|ekshumiranih]] u [[studeni|studenom]] [[2021.]] [[Sprovod|Sprovodne obrade]] predvodio je [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] [[Đuro Hranić]]. * [[8. travnja]] – Uz svečani [[mimohod]] u [[Mostar]]u je obilježena 30. godišnjica uspostave [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] [[Slika:Portrait of Pope Francis (2021).jpg|desno|120px]] * [[7. travnja]] – [[Papa Franjo]] imenovao je msgr. Milana Zgrablića [[nadbiskup]]om [[koadjutor]]om [[Zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]]. * [[6. travnja]] – Tijekom apostolskoga posjeta [[Malta|Malti]] [[papa]] [[Franjo]] osudio je [[pokolj u Buči]]: u obraćanju migrantima osudio je zlodjela i okrutnost [[Rusija|ruskih]] [[vojnik]]a prema [[civili]]ma, osobito prema bespomoćnim ženama i djeci. * [[5. travnja]] – Središnji državni ured RH za razvoj digitalnog društva predstavio je novu [[digitalizacija|digitalnu platformu]] [[E-poslovanje]] za bolju komunikaciju [[poslovanje|poslovnih subjekata]] s tijelima [[birokracija|javne uprave]]. * [[5. travnja]] – U [[Zagreb]]u traje dvodnevni američko-hrvatski forum, koji je prigodom 30. godišnjice diplomatskih odnosa organiziralo [[veleposlanstvo]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]]. U sklopu foruma održana je i [[panel-rasprava]] „[[Sigurnost]] i [[vanjska politika]]“. [[Slika:Rovinj 07.JPG|desno|180px]] * [[3. travnja]] – [[Istra]] može očekivati dobru turističku sezonu: [[Poreč]], [[Rovinj]] i ostali gradovi uz [[more]] već imaju dobre [[turizam|turističke rezultate]], a i središnja Istra bilježi značajan broj rezervacija domaćih i stranih gostiju. * [[1. travnja]] – [[Hrvatska]] je od [[Španjolska|Španjolske]] preuzela predsjedanje Hidrografskom komisijom za [[Sredozemno more|Sredozemno]] i [[Crno more]], jednom od ukupno 15 područnih komisija [[Europska unija|Europske unije]] za međunarodnu suradnju u [[hidrografija|hidrografskim]] i [[kartografija|kartografskim]] aktivnostima. * [[1. travnja]] – Pokrenuta je [[katamaran]]ska linija od [[Split]]a do [[Dubrovnik]]a sa zaustavljanjima na [[Brač]]u, [[Hvar]]u, [[Korčula|Korčuli]] i [[Mljet]]u. == Ožujak == * [[31. ožujka]] – U [[tvrđava Sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđavi sv. Ivana]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvoren [[Akvarij i Institut za more i priobalje|novoobnovljeni akvarij]]: obnova tog akvarija bila je dio europskog projekta tzv. „plave propusnice“ s tematskim rutama za obilazak akvarija i prirodnih vodenih [[stanište|staništa]] na području Dubrovnika, [[Kotor]]a, [[Hutovo blato|Hutova blata]], [[Mostar]]a i [[Neretva|Neretve]]. [[Slika:Šibenik - harbour (big).jpg|desno|180px]] * [[30. ožujka]] – U [[Šibenik|šibenskom]] [[Iskra brodogradilište|brodogradilištu »Iskra«]] svečano je položena kobilica za prvu od šest brzih [[brodica]] koje će se graditi u sklopu projekta uspostave [[hitna medicina|hitne medicinske službe]] duž hrvatskoga dijela [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. * [[29. ožujka]] – U [[Asunción]]u, glavnom gradu [[Paragvaj]]a, počeli su šesti susreti [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskih iseljenika]] [[Južna Amerika|Južne Amerike]] u kojima sudjeluje otprilike 150 predstavnika hrvatskih zajednica iz [[Argentina|Argentine]], [[Čile]]a, [[Bolivija|Bolivije]], [[Brazil]]a, [[Urugvaj]]a i Paragvaja. [[Slika:Park and bandstand in Bjelovar, Croatia.jpg|desno|180px]] * [[29. ožujka]] – U Biskupijskom ordinarijatu u [[Bjelovar]]u predstavljen je logotip, geslo i program [[Susret hrvatske katoličke mladeži|Susreta hrvatske katoličke mladeži]], koji će se ondje održati 17. rujna. * [[29. ožujka]] – U zagrebačkoj Laubi predstavljeno je trinaest [[kip]]ova hrvatskih velikana, radova osmero kipara, kao dio kulturno-turističke ponude „Staza hrvatskih velikana”. * [[28. ožujka]] – Na [[Debeljak]]u kod [[Sukošan]]a započelo je postavljanje meteorološkoga radara »C-band Doppler«, prvoga od tri planirana duž hrvatske jadranske obale. * [[26. ožujka]] – [[Koprivnica|Koprivnička]] [[knjižnica|knjižnica i čitaonica]] »Fran Galović« na međunarodnom je sajmu [[knjiga]] u [[London]]u proglašena najboljom knjižnicom na [[svijet]]u. [[Slika:Goli.jpg|desno|180px]] * [[22. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski boksači|Hrvatska boksačica]] [[Nikolina Ćaćić]] osvojila je srebrno odličje na Europskom prvenstvu do 22 godine u [[Poreč]]u. * [[21. ožujka]] – Nakon 40 godina u hrvatskom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], nedaleko od [[Mljet]]a, viđena je [[sredozemna medvjedica]]. [[Slika:Novi dvori Zaprešić (obnova).jpg|desno|180px]] * [[18. ožujka|18.]] – [[20. ožujka]] – U [[Novi dvori u Zaprešiću|Novim dvorima]] [[Josip Jelačić|bana Jelačića]] u [[Zaprešić]]u održan je Festival bajki. * [[16. ožujka|16.]] – [[20. ožujka]] – U [[Zagreb]]u je održan dosad najposjećeniji Festival svjetla, s umjetničkim svjetlosnim instalacijama na nizu gradskih znamenitosti ([[Muzej za umjetnost i obrt]], [[Muzej Mimara]], [[Kula Lotrščak]], [[Tunel Grič]], [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu|crkva sv. Katarine]], [[HNK u Zagrebu|HNK]], [[Muzička akademija u Zagrebu|MUZA]], [[Zrinjevac]], [[Zračna luka Zagreb|zračna luka]], [[Trg bana Josipa Jelačića|Jelačićev]] i ini trgovi). * [[19. ožujka]] – U [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] »Blagoje Bersa« [[Muzička akademija u Zagrebu|Glazbene akademije u Zagrebu]] [[Zagrebački solisti]] izvode [[Joseph Haydn|Haydn]]ovih ''Sedam posljednjih Kristovih riječi na križu'', uz pripovjedanje [[Goran Grgić|Gorana Grgića]]. [[Oratorij]]ski [[zbor]] [[Cantores Sancti Marci]] održao je koncert »Pietà« u [[Crkva sv. Blaža|crkvi sv. Blaža u Zagrebu]] prigodom [[Sveti Josip|Josipova]]. [[Slika:Archeological museum Zagreb.jpg|desno|180px]] * [[17. ožujka]] – U Galeriji [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkoga muzeja u Zagrebu]] otvorena je izložba fotografija o arheološkoj baštini [[Irska|Irske]]. * [[10. ožujka]] – Pokraj zagrebačkog jezera [[Jarun]] [[Pad bespilotne letjelice u Zagrebu 2022.|srušila se bespilotna letjelica]] za koju se smatra da je sovjetski izviđački dron [[Tupoljev Tu-141]]. * [[8. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski alpski skijaši|Hrvatska skijašica]] [[Zrinka Ljutić]] postala je u [[kanada|kanadskoj]] Panorami svjetska juniorska prvakinja u [[slalom]]u. Sljedećega je dana osvojila broncu u [[veleslalom]]u na istom skijalištu. * [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski gimnastičari|Hrvatski gimnastičar]] [[Aurel Benović]] osvojio je brončano odličje u [[parter]]u na natjecanju Svjetskoga kupa u [[Doha|Dohi]]. * [[7. ožujka]] – [[:w:Kategorija:Hrvatski košarkaši|Hrvatski košarkaš]] [[Bojan Bogdanović]] postavio je novi hrvatski i europski rekord u [[NBA]] ligi ubacivši jedanaest trica, što je i klupskih rekord [[Utah Jazz]]a, u pobjedi nad [[Oklahoma City Thunder]]ima. * [[1. ožujka]] – [[Stjepan Lakušić]] izabran je za novoga [[rektor]]a [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. == Veljača == [[Slika:Zagrebačka katedrala.jpg|desno|180px]] * [[28. veljače]] – [[Grad Zagreb]] proglašen je četvrtim najboljim europskim gradom za dječja putovanja, uzevši u obzir podatke o dostupnosti [[muzej]]a, igrališta, znamenitosti, [[zabavni park|zabavnih parkova]], kakvoći zraka i indeksu kriminaliteta, a u istraživanju »OVO Network«. * [[25. veljače]] – [[Hrvatski sabor]] je sa 133 glasova „za” i jednim suzdržanim prihvatio ''[[Deklaracija|Deklaraciju]] o Ukrajini'', kojom najoštrije osuđuje agresiju [[Rusija|Rusije]] na [[suverenitet]], [[teritorij]]alni [[integritet]] i [[neovisnost]] [[Ukrajina|Ukrajine]]. [[Slika:Maksimir 2011.jpg|desno|180px]] * [[24. veljače]] – [[Nogomet]]aši [[GNK Dinamo|Dinama]] svladali su [[F.C. Sevilla|Sevillu]] na [[Stadion Maksimir|Maksimiru]] s minimalnih 1:0 u uzvratnom susretu doigravanja za završni dio [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] Jedini pogodak na susretu zabio je [[Mislav Oršić]]. * [[24. veljače]] – Na izvanrednoj sjednici u [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici]] [[Vlada RH]] osudila [[Ruska invazija na Ukrajinu 2022.|ruski vojni napad]] na [[Ukrajina|Ukrajinu]], najavivši spremnost na prihvat ukrajinskih izbjeglica. [[Vukovarski vodotoranj]] osvijetljen je bojama [[Zastava Ukrajine|ukrajinske zastave]] u znak podrške [[Ukrajina|Ukrajini]], a u [[Zagreb]]u je organiziran i skup potpore. [[Slika:Klovicevi dvori Zagreb.jpg|desno|180px]] * [[21. veljače]] – U povodu stote obljetnice smrti [[Vlaho Bukovac|Vlahe Bukovca]] u [[Galerija Klovićevi dvori|Klovićevim dvorima u Zagrebu]] otvorena je [[izložba]] „Korijeni i krila”, koja se bavi Bukovčevim zagrebačkim, cavtatskim i bečkim razdobljem. * [[19. veljače]] – Nakon čak osamdeset godina u [[Zagreb]]u su u [[koncertna dvorana|koncertnoj dvorani]] [[Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog|Vatroslava Lisinskog]] pod vodstvom [[dirigiranje|šefa-dirigenta]] [[Kirill Petrenko|Kirila Petrenka]] nastupili [[Berlinski filharmoničari]]. [[Slika:European Parliament Strasbourg 2015-10-28 01.jpg|desno|180px]] * [[17. veljače]] – [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]] [[Andrej Plenković]] sastao se s predsjednicom [[Europska komisija|Europske komisije]] [[Ursula von der Leyen|Ursulom von der Leyen]] te ju, uz ostalo, izvijestio i o aktualnostima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i položaju [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u toj zemlji]]. * [[16. veljače]] – [[Vlada RH]] predstavila je paket mjera za ublažavanje rasta [[energetska politika|cijena energenata]] vrijedan gotovo 5 [[milijarda|milijardi]] [[hrvatska kuna|kuna]]. Među mjerama je i sniženje [[porez na dodanu vrijednost|PDV-a]] na brojne [[proizvod]]e i [[uslužne djelatnosti|usluge]], a uvode se i promjene u sustavu [[socijalna zaštita|naknada za socijalno ugrožene]] te jednokratne naknade za umirovljenike. * [[12. veljače]] – U [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradu]] i [[Paljuv]]u dostojanstveno je obilježena 29. godišnjica [[Operacija Gusar|vojno-redarstvene operacije "Maslenica"]], tijekom koje su od siječnja do travnja 1993. godine oslobođena [[okupacija|okupirana područja]] u zaleđu [[Zadar|Zadra]]. [[Slika:Krasic-Krašić-0267.JPG|desno|130px]] * [[10. veljače]] – U [[Krašić]]u i [[Zagreb]]u svečanim je [[misa|misnim slavljima]] proslavljeno "Stepinčevo", spomendan blaženoga [[kardinal]]a [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]]. [[Slika:Rektorat Sveucilista u Rijeci 040408 1.jpg|desno|170px]] * [[8. veljače]] – [[Sveučilište u Rijeci]] osnovalo je dvije nove sastavnice, Fakultet za matematiku te Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, uzdignućem dosadašnjih odjela na razinu fakulteta. [[Slika:Dubrownik - widok na wieżę zegarową - panoramio.jpg|desno|170px]] * [[8. veljače]] – U [[Dubrovnik]]u je počelo snimanje američke visokobudžetne [[akcijski film|akcijske filmske serije]] ''[[Tom Clancy's Jack Ryan]]'' u kojoj naslovnu ulogu tumači [[John Krasinski]]. To je prva velika [[film|filmska produkcija]] ove godine u Dubrovniku, a iz uprave Grada najavljuju da će se na dubrovačkim ulicama do kraja 2022. snimati još dvije. * [[7. veljače]] – [[Vlada RH]] usvojila je Uredbu o proglašenju posebnoga herpetološkoga rezervata Lokve u [[Majkovi]]ma, prvoga takvoga na području [[Hrvatska|Hrvatske]], kojim se štiti 19 zabilježenih vrsta [[vodozemci|vodozemaca]] i [[gmazovi|gmazova]] u općini [[Dubrovačko primorje]]. [[Slika:Zvonejski zvončari va kole.jpg|desno|170px]] * [[6. veljače]] – [[Zvončari#Zvonejski zvončari|Zvonejski zvončari]] na tradicionalnom su pohodu u [[Rukavac (Matulji)|Rukavac]]: tijekom tridesetak kilometara dugoga [[poklade|pokladnog ophoda]] zaustavljaju se u mjestima gdje ih ljudi dočekuju i časte [[hrana|jelom]] i [[piće|pićima]]. * [[5. veljače]] – [[HOO|Hrvatska]] [[brzo klizanje|brzoklizačica]] [[Valentina Aščić]] nastupom na [[ZOI|Zimskim olimpijskim igrama]] u [[Peking]]u upisala se u povijest [[Šport u Hrvatskoj|hrvatskoga športa]] i [[Hrvatska na Olimpijskim igrama|olimpizma]]. [[Slika:AN Totale-Konzert 02-06-17 0519 AdobeRGB(4275).jpg|desno|180px]] * [[3. veljače|3.]] i [[4. veljače]] – U koncertnoj dvorani [[Gewandhaus]] u [[Leipzig]]u [[Simfonijski orkestar Gewandhaus]] je u program [[koncert|koncerata]] u povodu 100. obljetnice smrti slavnoga njemačkoga [[dirigiranje|dirigenta]] [[Arthur Nikisch|Arthura Nikischa]] uvrstio i pod ravnanjem [[Andris Nelsons|Andrisa Nelsonsa]] izveo ''Simfoniju u fis-molu'' op. 41 [[Dora Pejačević|Dore Pejačević]]. [[Slika:Puštanje golubica.JPG|desno|180px]] * [[2. veljače]] – Na [[blagdan]] [[Svijećnica|Svijećnice]] u [[Dubrovnik]]u svečano je otvorena jubilarna 1050. [[Festa svetog Vlaha]]. == Siječanj == [[Slika:Ivan Dodig (19386883863).jpg|desno|140px]] * [[29. siječnja]] – Mlada [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|hrvatska tenisačica]] [[Petra Marčinko]] osvojila je juniorski [[Australian Open]]. * [[28. siječnja]] – Uz ustrajne kritike [[oporba|oporbe]], [[Hrvatski sabor]] donio je [[Zakon]] o [[socijalna skrb|socijalnoj skrbi]], dio paketa od sedam zakona kojim se reformira sustav socijalne skrbi. * [[28. siječnja]] – [[:Kategorija:Hrvatski tenisači|Hrvatski tenisač]] [[Ivan Dodig]] osvojio je u paru s [[Kristina Mladenović|Kristinom Mladenović]] [[Australian Open]]. * [[25. siječnja]] – U prigodi obilježavanja 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Mađarska|Mađarske]] orkestar i solisti [[HNK u Zagrebu]] i Budimpeštanskoga operetnoga kazališta održali su svečani [[koncert]] u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Tjedan dana ranije isti je koncert održan u [[Osijek]]u. [[Slika:Salona girl.jpg|desno|140px]] * [[24. siječnja]] – U čitaonici Knjižnice [[Fakultet hrvatskih studija|Fakulteta hrvatskih studija]] otvorena je [[izložba]] ''Skulptura antičke Salone iz fundusa Gliptoteke HAZU''. [[Slika:DubrovnikDSC00158.JPG|desno|180px]] * [[22. siječnja]] – U [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkvi sv. Vlaha]] zaređen je novi [[Dubrovačka biskupija|dubrovački biskup]] [[Roko Glasnović]]. * [[18. siječnja]] – [[Roberta Metsola]], zastupnica [[Europska pučka stranka|Europskih pučana]], nova je [[Predsjednik Europskog parlamenta|predsjednica Europskoga parlamenta]]. Izabrana je u prvom krugu glasovanja i treća je [[žena]] na čelu [[Europski parlament|parlamenta EU]]. * [[17. siječnja]] – [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske|Hrvatski ministar vanjskih poslova]] [[Gordan Grlić Radman]] u posjetu je [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] na poziv ruskog kolege [[Sergej Lavrov|Sergeja Lavrova]]: razgovarali su i o mogućim rješenjima aktualne rusko-ukrajinske krize te odmrzavanju pregovora Rusije s [[NATO|NATO-om]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-om]]. * [[17. siječnja]] – [[Papa]] [[Franjo]] primio je u audijenciju predsjedatelja [[Predsjedništvo Bosne i Hercegovine|Predsjedništva BiH]] [[Željko Komšić|Željka Komšića]]: razgovarali su o stanju u toj zemlji, a [[nadbiskup]] [[Paul Gallagher (nadbiskup)|Paul R. Gallagher]], šef [[Vatikan|vatikanske]] [[diplomacija|diplomacije]], u odvojenom je susretu istaknuo važnost promicanja jednakosti građana i konstitutivnih [[narod]]a. * [[15. siječnja]] – U šesnaest gradova u Hrvatskoj održani prosvjedi Inicijative »Slobodni zajedno«. [[Slika:Flag of Croatia.svg|desno|180px]] * [[15. siječnja]] – U [[RH|Republici Hrvatskoj]] svečano obilježena 30. godišnjica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja]] te [[Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja]]. * [[14. siječnja]] – U [[Šibenik]]u je predstavljen idejni prijedlog obnove Dvostrukoga bedema u JU Tvrđava kulture Šibenik kojom bi se povezali obala i [[Tvrđava sv. Mihovila u Šibeniku|Tvrđava sv. Mihovila]]. * [[14. siječnja]] – [[Državni zavod za statistiku]] objavio je prve rezultate popisa stanovništva prema kojima je u [[RH|Republici Hrvatskoj]] 2021. živjelo 3,88 milijuna stanovnika u 1,438 milijuna kućanstava. * [[13. siječnja]] – Znanstveno–stručnim skupom »Put suverenosti« na [[Hrvatsko katoličko sveučilište|Hrvatskom katoličkom sveučilištu]] obilježena je 30. godišnjica [[Vatikan]]ova [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnoga priznanja Hrvatske]]. * [[13. siječnja]] – U izboru čitatelja i pratitelja [[mrežni portal|mrežnoga portala]] »Gradonačelnik« ''Advent u Osijeku'' odnio je pobjedu u izboru za najljepši [[advent]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Najveći broj glasova iza osječkoga dobio je varaždinski advent. * [[11. siječnja]] – U [[Petrinja|Petrinji]] je održana redovita sjednica stožera [[Civilna zaštita|Civilne zaštite]] za otklanjanje šteta uzrokovanih [[Potres kod Petrinje 2020.|potresom na Banovini]]. [[Slika:Pelješac bridge - Pelješki most - installation of the last segment 2021-07-21.jpg|desno|180px]] * [[9. siječnja]] – Radovi na [[Pelješki most|Pelješkom mostu]] primiču se kraju: postavljaju se [[nosač]]i odbojnih ograda i posljednji dijelovi četiri metra visokih [[vjetrobran]]a. * [[9. siječnja]] – Na [[slalom]]skoj utrci u Adelbodenu ostvaren je jedan od najvećih momčadskih uspjeha [[Hrvatski skijaški savez|hrvatskoga skijanja]]: čak četvorica [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|hrvatskih skijaša]] osvojili su bodove i plasman među tridesetoricom najboljih u utrci [[Svjetski skijaški kup|Svjetskoga kupa]]. [[Slika:Kupinovik hvar.jpg|desno|180px]] [[Slika:Kip Tesle - Memorijalnog centra Nikola Tesla.jpg|desno|130px]] * [[7. siječnja]] – [[Udruga]] „Nikola Tesla – Genij za budućnost” obilježila je u [[Zagreb]]u 79. godišnjicu smrti [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], istaknuvši njegov značaj za [[Hrvatska|Hrvatsku]] i za cijeli [[svijet]]. * [[6. siječnja]] – Unatoč pripremama, odlukom [[Međunarodna skijaška federacija|FIS]]–a otkazana je [[Snježni kralj (slalomska utrka)|muška sljemenska utrka]] zbog nepovoljnih uvjeta usred prve vožnje. * [[4. siječnja]] – Velik uspjeh [[liječnik]]a [[KBC Rijeka|KBC-a Rijeka]]: dvije godine trajala je priprema [[Transplantacija organa|jedinice za presađivanje]] riječkoga KBC-a za vrlo složen zahvat kojim je šesnaestogodišnjoj [[pacijent]]ici s rijetkom [[čovječje srce|srčanom manom]] uspješno presađen [[bubreg]]. [[Slika:Prva vožnja SQT2019 žene.jpg|desno|180px]] * [[4. siječnja]] – [[Petra Vlhová]] pobjednica je [[sljeme]]nske [[Snježna kraljica (slalomska utrka)|Snježne kraljice]] treći put zaredom. [[:Kategorija:Hrvatski skijaši|Hrvatska predstavnica]] [[Leona Popović]] ostvarila je rezultat karijere, sedmo mjesto. * [[1. siječnja]] – U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] na snagu stupio niz zakonskih odredbi i propisa. Među ostalim, [[porez na dobit]] i [[porez na dohodak]] smanjen je s 12 na 10%, osvetnička pornografija postaje [[kazneno djelo|kaznenim djelom]], [[kriptovalute]] se počinju oporezivati te se ukida uporaba biljega za izdavanje nekih osobnih isprava. [[Slika:Cravat Regiment in Upper Town in Zagreb Croatia 01.jpg|desno|180px]] * [[1. siječnja]] – [[Kravat pukovnija]] je u [[Zagreb]]u točno u [[podne]], nakon pucnja [[Grički top|Gričkoga topa]] s [[Gradec (Zagreb)|Gradeca]], održala tradicionalnu smjenu [[straža|straže]] i tako svečano uveličala početak nove 2022. godine. fdov744l0463w6upo9skpyi4u1rhrys 0 717554 6436826 6372462 2022-08-03T11:37:45Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Matoniaceae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Gleicheniales]] | familia ='''''Matoniaceae''''' |familia_autorstvo = <small>C.Presl</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Matoniaceae''''', porodica [[Papratnice|papratnica]] iz reda ''[[Gleicheniales]]''. Sastoji se od dva roda, svaki s po dvije vrste iz [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77072743-1 Plants of the World online] pristupljeno 21. siječnja 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Matonia]]'' <small>R.Br.</small> (2 spp.) # ''[[Phanerosorus]]'' <small>Copel.</small> (2 spp.) {{commonscat|Matoniaceae}} {{wikispecies|Matoniaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Gleihenijolike]] mhioueqp8gg5zxqb5315suy4mskfj4u 0 717600 6436751 6359199 2022-08-03T08:41:35Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir most|Ime=Kriva ćuprija|Slika=Stone Bridge Kriva Ćuprija.jpg|Mjesto=Mostar|Otvorenje=1558|Vrijeme gradnje od=1558|Premošćuje=Rijeku Neretvu|Konstrukcija=Klesani Kamen|Graditelj=Osmanlije|Visina mosta=4,15m|Širina mosta=8,56m|Mostarina=Ne|Uprava=Grad Mostar|Namjena=Pješački most preko [[Neretve]]}} '''Kriva ćuprija''' jest malen i najstariji kameni most s jednim lukom u [[Mostar|Mostaru]] izgrađen [[1558.|1558]]. godine za vrijeme vladavine [[Osmanlije (Kupres, BiH)|Osmanlija]]. Njegov graditelj bio je osmanlijski [[Arhitektura|arhitekt]] [[Ćejvan Ketoda]].<ref>{{Citiranje weba|last=H|first=N.|date=2020-06-08|title=Kriva ćuprija prema kojoj je sagrađen Stari most u Mostaru|url=https://sarajevskasehara.com/2020/06/kriva-cuprija-prema-kojoj-je-sagradjen-stari-most-u-mostaru/|access-date=2022-01-22|website=Sarajevska sehara|language=hr}}</ref> Nalazi se tridesetak metara zapadno od [[Stari most u Mostaru|Starog mosta]] i predstavlja njegovu minijaturnu verziju.<ref>{{Citiranje weba|date=2017-03-06|title=BH Tourism - What to see and do|url=http://www.bhtourism.ba/eng/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;2;|access-date=2022-01-22|website=web.archive.org|archive-date=6. ožujka 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170306225556/http://www.bhtourism.ba/eng/whattoseeanddo.wbsp?wbf_mjesto=;2;|url-status=bot: unknown}}</ref> Povezuje obale [[Radobolja|Radobolje]], luk je mosta polukružan, promjera 8,56 m. Most je visok 4,15 m, a do njega se dolazi kamenim stepenicama.<ref>{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Bosnia and Herzegovina - Kriva Cuprija bridge of Mostar|url=http://whc.unesco.org/en/activities/347/|access-date=2022-01-22|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}</ref> Kriva [[ćuprija]] pripada graditeljskoj cjelini Starog grada u [[Mostar|Mostaru]], a proglašena je [[UNESCO]]-ovim spomenikom svjetske baštine.<ref>{{Citiranje weba|title=Crooked Bridge (Kriva Ćuprija)|url=http://www.turizam.mostar.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=143:kriva-uprija-1558&catid=41:znamenitosti&Itemid=424&lang=en|access-date=2022-01-22|website=www.turizam.mostar.ba}}</ref> == Izvori == {{Izvori}} [[Kategorija:Pješački mostovi u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Građevine u Mostaru]] bx4w222jgli7p7v3onpxrqoj19913tg 0 718648 6436682 6371581 2022-08-03T03:38:59Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki '''Jurij Hudolin''' ([[Ljubljana]], 29. svibnja 1973.) je [[pisac]], urednik, [[kolumnist]], scenarist i [[prevoditelj]]. == Životopis == Maturirao je u Ljubljani, gdje je na Filozofskom fakultetu studirao književnost i srpski/hrvatski jezik. Sedam je godina živio u Pavićinima, malom selu pokraj [[Pula|Pule]]. Sada živi u [[Ljubljana|Ljubljan]]<nowiki/>i. == Djelovanje == Prvu zbirku pjesama ''Ako je laž kralj'' (1991.) objavio je s osamnaest godina. Zbirka ''Govori žena'' bila je proglašena najboljom knjigom godine po izboru časopisa Playboy (2002.), a posljednja nominacija za nagradu je za zbirku ''Ćekanje revolucije i mudrosti'' (Veronikina nagrada 2014.).<ref>{{Citiranje weba|last=kultura|first=Tina Lešničar|date=2014-06-18|title=Pogovor s finalisti za kresnika: Jurij Hudolin|url=https://old.delo.si/kultura/kresnik/pogovor-s-finalisti-za-kresnika-jurij-hudolin.html|access-date=2022-02-13|website=old.delo.si|language=sl-si}}</ref> Zbirke pjesama prevedene su mu na engleski, češki, mađarski, hrvatski, makedonski, albanski i srpski jezik, a revialno u tridesetak jezika. Prvi roman Obijest<ref name="#1">{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|url=https://books.google.si/books/about/Objestnost.html?id=SgeMzQEACAAJ&redir_esc=y|title=Objestnost|date=2019|publisher=Beletrina|isbn=978-961-284-651-0|language=sl}}</ref> je objavio 2005., a slijede mu romani Pastorak (2008.), Hodač po žici (2011.) te Ingrid Rosenfeld (2013.), Osnove ljubavi i zla (2016.), Trst via Ljubljana (2017.) i Ljubljanske ulice (2018.). Roman Obijest uvršten je među deset najboljih knjiga po izboru tjednika Mladina za 2005. godinu, a roman Ingrid Rosenfeld bio je nominiran za nagrad Kresnik za roman godine. Romani su mu prevođeni na engleski, njemački,<ref>{{Citiranje weba|title=Septime {{!}} Jurij Hudolin|url=http://www.septime-verlag.at/autoren/hudolin.html|access-date=2022-02-13|website=www.septime-verlag.at}}</ref> makedonski, albanski,<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|url=https://books.google.si/books/about/Mluv%C3%AD_%C5%BEena.html?id=45t2AAAACAAJ&redir_esc=y|title=Mluví žena|date=2004|publisher=Větrné mlýny|isbn=978-80-86151-97-7|language=cs}}</ref> srpski<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|url=https://books.google.si/books/about/Pastorak.html?id=Xf47tAEACAAJ&redir_esc=y|title=Pastorak: život na đavoljoj zemlji 1987-1990|date=2017|publisher=Laguna|isbn=978-86-521-2493-0|language=en}}</ref> i hrvatski<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|url=https://books.google.si/books/about/Govori_%C5%BEena.html?id=5wiPAAAACAAJ&redir_esc=y|title=Govori žena|date=2001|publisher=Naklada MD|isbn=978-953-217-022-1|language=en}}</ref> jezik. Na slovenski preveo je knjige Miljenka Jergovića, Damira Karakaša,<ref>{{Citiranje knjige|last=Karakaš|first=Damir|url=https://books.google.si/books/about/%C5%A0umenje_gozda.html?id=nRh1zQEACAAJ&redir_esc=y|title=Šumenje gozda|date=2020|publisher=Beletrina|isbn=978-961-284-609-1|language=sl}}</ref> [[Igor Štiks|Igora Štiksa]],<ref>{{Citiranje knjige|last=Štiks|first=Igor|url=https://books.google.si/books/about/Elijev_stol.html?id=QAMsAQAAMAAJ&redir_esc=y|title=Elijev stol|date=2008|publisher=Študentska založba|isbn=978-961-242-201-1|language=sl}}</ref> Dubravke Ugrešić, Damira Šodana, Draga Glamuzine, Miroslava Mičanovića, [[Branko Čegec|Branka Čegeca]], [[Mile Stojić|Mileta Stojića]], Ljubomira Djurkovića, Jasmina Imamovića, Zdravka Kecmana, Igora Marojevića,<ref>{{Citiranje weba|title=Pogovorni večer: Igor Marojević, Jurij Hudolin in DJ Long|url=https://www.goga.si/dogodek/pogovorni-vecer-igor-marojevic-jurij-hudolin-in-dj-longa/|access-date=2022-02-13|website=Založba Goga|language=sl-SI}}</ref> Damira Avdića, [[Robert Perišić|Roberta Perišića]], Tomislava Markovića, Marka Pogačara, Ivana Sršena idr. Bio je kolumnist [[:sl:Delo_(časopis)|Dela]], Dnevnika, Večera,<ref>{{Citiranje weba|title=Večer - HUDOLIN JURIJ|url=https://www.vecer.com/avtor/hudolin-jurij-17912|access-date=2022-02-13|website=www.vecer.com|language=sl-si}}</ref> Televizije Slovenija, Mladine. 2004. izdao je zbirku novinskih kolumni Ostavi ti to. Za Televiziju Slovenija napisao petnaestak scenarija, među kojima je najpoznatiji te nagrađivan kod kuče i u inozemstvu film o nogometašu Milku Djurovskom,<ref>{{Citation|title=Milko Djurovski - Ko nam je žoga padla na glavo|url=https://365.rtvslo.si/arhiv/sport-202/174701806|accessdate=2022-02-13|language=sl|first=MMC / DC / DL /|last=MTK}}</ref> a snimio je i dokumentarni film o najboljem slovenskom nogometašu [[Zlatko Zahovič|Zlatku Zahoviču]]. Urednik je u časopisu Apokalipsa. Urednik je desetak antologija poezije iz kanona svjetske književnosti. Član je Društva slovenskih pisaca,<ref>{{Citiranje weba|date=2012-01-28|title=Jurij Hudolin - Portal slovenskih pisateljev|url=http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/643/detail.html|access-date=2022-02-13|website=web.archive.org|archive-date=28. siječnja 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120128055658/http://www.drustvo-dsp.si/si/pisatelji/643/detail.html|url-status=bot: unknown}}</ref> Društva slovenskih prevoditelja. Dobitnik više domaćih i stranih literarnih stipendija. == Bibliografija (izbor) == === Zbirke pjesama === * ''Če je laž kralj/Ako je laž kralj (1991.)'' * ''Ajdbog in ptičvolkkača/Bog i pticavukzmija (1992.)'' * ''Bestije (1993.)'' * ''Divjanje/Divljanje (1994.)'' * ''Prividi nemirnega čudaka/Prividi nemirnog luđaka (1998.)'' * ''Govori ženska/Govori žena (2001.)''<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|title=Govori ženska|publisher=Študentska založba|year=2001|isbn=961-6356-49-6|location=Ljubljana}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Stepančič|first=Lucija|date=2012-09-09|title=Jurij Hudolin: Govori ženska ...|url=https://plus.si.cobiss.net/opac7/bib/COBIB/3273474|journal=Sodobnost|volume=66|pages=1228-1230}}</ref> * ''Ljubezni/Ljubavi (2008.)'' * Čakanje revolucije in modrosti/Čekanje revolucije i mudrosti (2013.)<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|title=Čakanje revolucije in modrosti|publisher=KUD Apokalipsa|year=2013|isbn=978-961-6894-11-1|location=Ljubljana}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Vincetič|first=Milan|date=2013-06-23|title=Jurij Hudolin: Čakanje revolucije in modrosti|url=https://plus.si.cobiss.net/opac7/bib/COBIB/3273474|journal=Sodobnost|volume=77|pages=785-787}}</ref> * Prištinski dnevnik (2015.) * Pudak in Rosenmind/Pudak i Rosenmind (2018.)<ref>{{Citiranje weba|last=Kontakti|last2=01 475 22 13|last3=Ars@rtvslo.si|title=Jurij Hudolin: Pudak in Rosenmind|url=https://ars.rtvslo.si/2019/02/jurij-hudolin-pudak-in-rosenmind/|access-date=2022-02-13|website=ARS}}</ref> === Romani === * ''Objestnost/Obijest'' (2005.)<ref name="#1"/><ref>{{Citiranje knjige|last=Rugani|first=Goran|url=https://books.google.si/books/about/Poetika_proze_Jurija_Hudolina.html?id=9x2OAQAACAAJ&redir_esc=y|title=Poetika proze Jurija Hudolina: diplomsko delo|date=2016|publisher=G. Rugani|language=sl}}</ref> * ''Pastorek/Pastorak'' (roman) (2008.)<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|url=https://books.google.si/books/about/Pastorek.html?id=xPYKAQAAMAAJ&redir_esc=y|title=Pastorek: življenje na hudičevi zemlji 1987-1990|date=2008|publisher=Študentska zal.|isbn=978-961-242-152-6|language=sl}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Kotnik|first=Nataša|url=https://books.google.si/books/about/Alkoholizem_v_slovenskem_sodobnem_romanu.html?id=JK48lAEACAAJ&redir_esc=y|title=Alkoholizem v slovenskem sodobnem romanu: diplomsko delo|date=2012|publisher=N. Kotnik|language=sl}}</ref> * ''Vrvohodec/Hodač po žici'' (2011.) * ''Ingrid Rosenfeld'' (2014.)<ref>{{Citiranje weba|title=Jurij Hudolin: Ingrid Rosenfeld|url=https://www.biblos.si/isbn/9789612840327|access-date=2022-02-13|website=www.biblos.si}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Jurša|first=Barbara|date=2012-12-10|title=Klavrna zmaga dobrih po duši|url=https://plus.si.cobiss.net/opac7/bib/COBIB/250351104|journal=Delo|volume=23/24|pages=35}}</ref> * ''Osnove ljubezni in zla/Temelji ljubavi i zla'' (2016.)<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|title=Osnove ljubezni in zla|publisher=Beletrina|isbn=9789612842482|location=Ljubljana|pages=120}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Pišek|first=Mojca|date=2017-07-12|title=V špelunki nič novega : Jurij Hudolin: Osnove ljubezni in zla|url=https://plus.si.cobiss.net/opac7/bib/COBIB/3468546|journal=Literatura|volume=317/318|pages=256-261}}</ref> * ''Trst via Ljubljana'' (2017.) * ''Ljubljanske ulice'' (2018.)<ref>{{Citiranje knjige|last=Hudolin|first=Jurij|url=https://books.google.si/books/about/Ljubljanske_ulice.html?id=kC6NwwEACAAJ&redir_esc=y|title=Ljubljanske ulice|date=2019|publisher=Litera|isbn=978-961-7056-10-5|language=sl}}</ref> * ''O smehu Zlatka Čordića/O smijehu Zlataka Čordića'' (biografski esej) (2019.) * Samohodec (biografski roman) (2020.) == Izvori == <references /> [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] [[Kategorija:Slovenski pjesnici]] [[Kategorija:Slovenski književnici]] [[Kategorija:Slovenski publicisti]] [[Kategorija:Prevoditelji]] hn5d3vopaxye5bifi2ze67gbvr9fy1p 0 718697 6436629 6319925 2022-08-02T22:14:12Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = ''Amboroa'' | slika = | slika_širina = 250px | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Magnoliopsida]] | ordo = [[Asterales]] | familia = [[Asteraceae]] | subfamilia = [[Asteroideae]] | tribus = [[Eupatorieae]] | subtribus = [[Critoniinae]] | genus = ''Amboroa'' | genus_autorstvo=<small>Cabrera</small> | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = }} '''Amboroa''', biljni rod iz porodice [[Glavočike|glavočika]] smješten u tribus ''[[Eupatorieae]]'', dio potporodice ''[[Asteroideae]]''. Postoje dvije priznate južnoameričkre vrste, jedna iz [[Bolivija|Bolivije]] i jedna iz [[Peru]]a.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:296652-2 Plants of the World online] pristupljeno 14. veljače 2022</ref> == Vrste == # ''[[Amboroa geminata]]'' <small>Cabrera</small> Bolivija. # ''[[Amboroa wurdackii]]'' <small>R.M.King & H.Rob.</small>, Peru. == Izvori == {{izvori}} {{WProjekti |commonscat = Amboroa |wikivrste = Amboroa }} [[Kategorija:Eupatorieae]] 2uew5j16kc39r46ze6640icrmsayudh 0 718888 6436684 6432161 2022-08-03T04:09:06Z InternetArchiveBot 225779 Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar | ime = Kaja Kallas | datum rođenja = 18. lipnja 1977. | mjesto rođenja = [[Talinn]], {{ZD+X/E|EST}} | datum smrti = | mjesto smrti = | malaslika = | opis male slike = | slika = Kaja Kallas (crop).jpg | veličina = | supruga = Arvo Halik | opis slike = Kallas 2021. godine | potpis = | stranka = Stranke reforme ([[Estonija]]) | zanimanje =[[odvjetnik|odvjetnica]] | vjeroispovijest = | položaj = 19. predsjednica Vlade Estonije | čin = 19. Predsjenica Vlade Estonije | predsjednik1 = [[Kersti Kaljulaid]]<br>[[Alar Karis]] | mandat_start = [[26. siječnja]] [[2021.]] | mandat_kraj = | prethodnik = [[Jüri Ratas]] | nasljednik = | položaj2 = Vođa Stranke reforme | čin2 = Vođa Stranke reforme | mandat_start2 = [[14. travnja]] [[2018.]] | mandat_kraj2 = [[12. listopada]] [[2016.]] | položaj3 = Članica Europskog parlamenta | čin3 = Članica Europskog parlamenta | mandat_start3 = [[1. srpnja]] [[2014.]] | mandat_kraj3 = [[5. rujna]] [[2018.]] | nasljednik3 = }} '''Kaja Kallas''' ([[Tallinn|Talinn]], [[18. lipnja]] [[1977.]]) [[Estonija|estonska]] je političarka, predsjednica Vlade [[Estonija|Estonije]] od [[26. siječnja]] [[2021.]] Vođa je Stranke reforme od [[2018.]], a članica [[Riigikogu]] ([[Parlament|Parlamenta]]) od [[2019.]], te od [[2011.]] do [[2014.]] godine. Bila je članica [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] od [[2014.]] do [[2018.]], kao članica [[Savez liberala i demokrata za Europu|Saveza liberala i demokrata Europe]]. Po zanimanju je [[Odvjetnik|odvjetnica]]. == Rani život i obrazovanje == Rođena je u [[Tallinn|Talinnu]] [[18. lipnja]] [[1977.]], kao kćer bivšeg premijera Estonije [[Siim Kallas|Siima Kallasa]].<ref>{{Citiranje weba|title=Digital Savvy Estonia Is Set to Get Its First Female Prime Minister|url=https://fortune.com/2019/03/04/estonia-election-results-kaja-kallas/|access-date=2022-02-18|website=Fortune|language=en}}</ref> Tokom sovjetske [[Deportacija|deportacije]] iz Estonije, njena majka Kristi, koja je tada imala šest godina, bila je s majkom i bakom deportirana u [[Sibir]] i tamo živjela sve do desete godine.<ref>{{Citiranje weba|title=Ще далі від Росії: що відомо про нову очільницю уряду Естонії|url=https://www.eurointegration.com.ua/articles/2021/01/26/7118974/|access-date=2022-02-18|website=www.eurointegration.com.ua|language=uk}}</ref> Kallin pradjed, Eduard Alver, bio je jedan od osnivača Republike Estonije [[24. veljače]] [[1918.]], kao i prvi šef estonske policije do [[24. svibnja]] [[1919.]] Kaja je dijelom [[Latvija|latvijskog]] i [[Baltički narodi|baltičko]]-[[Nijemci|njemačkog]] porijekla s očeve strane obitelji. Diplomirala je pravo na [[Sveučilište Tartu|Sveučilištu Tartu]] [[1999.]] godine, nakon čega je jedno vrijeme živjela u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Finska|Finskoj]].<ref>{{Citiranje weba|title=Ko je prva premijerka Estonije: Kaja Kallas piše historiju baltičke države|url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/ko-je-prva-premijerka-estonije-kaja-kallas-pise-historiju-balticke-drzave/210204070|access-date=2022-02-18|website=www.klix.ba|language=hr}}</ref> Završila je magistarski studij na Estonskoj školi biznisa [[2010.]] godine. Postala je odvjetnica [[2002.]] godine, te počela raditi u pravnoj tvrtki ''Luiga Mody Hääl Borenius''. Studenoga [[2018.]] objavila je svoj [[Memoari|memoar]] "''MEP: 4 aastat Euroopa Parlamendis"'' (''MEP: 4 godine u Europskom parlamentu''), u kojem opisuje svoj život u [[Bruxelles|Bruxellesu]] od [[2014.]] do [[2018.]] == Politička karijera == === Članica Estonskog parlamenta (2011–2014.) === Godine [[2010.]] Kallas je odlučila pridružiti se Estonskoj reformskoj stranci. Kandidirala se za Parlament Estonije (Riigikogu) [[2011.]] godine za izbornu jedinicu [[Okrug Harjumaa|Harju]] i [[Rapla]], osvojivši 7.157 glasova. Bila je članica 12. Parlamenta Estonije i predsjedala je Odborom za ekonomska pitanja od [[2011.]] do [[2014.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|date=2016-06-16|title=Biography {{!}} Kaja Kallase Blogi|url=http://kajakallas.ee/in-english/biography/|access-date=2022-02-18|website=archive.ph|archive-date=16. lipnja 2016.|archive-url=https://archive.today/20160616123242/http://kajakallas.ee/in-english/biography/|url-status=bot: unknown}}</ref> === Članica Europskog parlamenta (2014–2018.) === Na izborima [[2014.]] Kallas se kandidirala za [[Europski parlament]] i dobila 21.498 glasova. U Europskom parlamentu Kallas je bila članica Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Bila je potpredsjednica Delegacije u Komitetu za parlamentarnu saradnju [[Europska unija|EU]]-[[Ukrajina]], kao i član Delegacije pri Parlamentarnoj skupštini Euronesta i Delegacije za odnose sa [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Državama]].<ref>{{Citiranje weba|title=8th parliamentary term {{!}} Kaja KALLAS {{!}} MEPs {{!}} European Parliament|url=https://www.europarl.europa.eu/meps/en/124697/KAJA_KALLAS/history/8|access-date=2022-02-18|website=www.europarl.europa.eu|language=en}}</ref> Pored svojih zadataka u odborima, Kallas je bila članica Međugrupe Europskog parlamenta za digitalnu agendu i potpredsjednica Međugrupe mladih. Tokom svog mandata u Parlamentu, Kallas je radila na strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta, [[Energetika|energetici]] i politici [[Potrošač|potrošača]], te odnosima s Ukrajinom. Posebno je branila prava malih i srednjih poduzeća (MSP), držeći da granice u digitalnom svijetu ometaju nastanak inovativnih kompanija. Zagovornica je [[inovacija]] i često ističe da propisi ne mogu i ne smiju kočiti tehnološku revoluciju. Tokom svog rada u Parlamentu bila je nominirana za nagradu Europskog mladog lidera (EYL40). Na kraju svoga mandata od magazina ''Politico'' imenovana je jednom od 40 najutjecajnijih članica Europskog parlamenta.<ref>{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2019-04-14|title=Politico lists Estonia’s Kaja Kallas as one of the most influential MEPs|url=https://estonianworld.com/people/politico-lists-estonias-kaja-kallas-as-one-of-the-most-influential-meps/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}</ref> === Povratak u državnu politiku === Dana [[13. prosinca]] [[2017.|2017]]., lider Reformske stranke [[Hanno Pevkur]] najavio je da se više neće kandidirati za čelo stranke u siječnju [[2018.]], i predložio da se umjesto njega kandidira Kallas. Nakon razmatranja ponude, Kallas je [[15. prosinca]] [[2017.]] objavila da će prihvatiti poziv da se kandidira na izborima za rukovodstvo. Pobijedila na izborima za rukovodstvo održanim [[14. travnja]] [[2018.]] i postala prva žena vođa neke velike političke stranke u Estoniji.<ref>{{Citiranje weba|date=2018-04-15|title=Estonia's struggling Reform Party picks first female leader|url=https://www.smh.com.au/world/europe/estonia-s-struggling-reform-party-picks-first-female-leader-20180415-p4z9pk.html|access-date=2022-02-18|website=The Sydney Morning Herald|language=en}}</ref> Dana [[3. ožujka]] [[2019.|2019]]., Reformska stranka, predvođena s Kallas, pobijedila je na općim izborima s oko 29% glasova, dok je vladajuća estonska Stranka centra osvojila 23%.<ref>{{Citiranje novina|date=2019-03-03|title=Estonia general election: Opposition party beats Centre rivals|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-47430993|access-date=2022-02-18}}</ref> Međutim, Stranka centra uspjela je formirati [[Desnica|desničarsku]] koaliciju s [[Konzervativizam|konzervativnom]] strankom Isamaa i krajnje desnim EKRE, ostavljajući Reformsku stranku izvan vlasti.<ref>{{Citiranje novina|date=2019-04-06|title=Three Estonian parties, including far-right EKRE, agree on coalition plan|language=en|work=Reuters|url=https://www.reuters.com/article/uk-estonia-politics-government-idUKKCN1RI0FX|access-date=2022-02-18}}</ref> Dana [[14. studenoga]] [[2020.]] Kallas je ponovo izabrana za lidera Reformske stranke na skupštini Reformske stranke.<ref>{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas re-elected leader of Reform Party in Estonia|url=https://www.aldeparty.eu/kaja_kallas_re_elected_leader_of_reform_party_in_estonia|access-date=2022-02-18|website=ALDE Party|language=en}}</ref> === Predsjednica Vlade Estonije (2021- danas) === Dana [[25. siječnja]] [[2021.]], nakon što je [[Jüri Ratas]] podnio ostavku na mjesto premijera nakon [[Skandal|skandala]], Kallas je formirala koaliciijsku vladu predvođenu Strankom reforme sa Strankom centra, čime je postala prva žena premijer u povijesti Estonije.<ref>{{Citiranje weba|title=Kaja Kallas prva žena premijerka Estonije|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/kaja-kallas-prva-žena-premijerke-estonije/31069963.html|access-date=2022-02-18|website=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}</ref><ref>{{Citiranje weba|last=Hankewitz|first=Sten|date=2021-01-26|title=Estonia becomes the only country in the world led by women|url=https://estonianworld.com/life/estonia-becomes-the-only-country-in-the-world-led-by-women/|access-date=2022-02-18|website=Estonian World|language=en-GB}}</ref> Tijekom druge polovine [[2021.]], energetska kriza poremetila je estonsku ekonomiju; poduzeća su bila primorana da se privremeno ugase, dok je javnost tražila državnu pomoć za plaćanje visokih cijena električne energije i grijanja. Kallas se u početku opirala pozivima za državnu pomoć, sugerirajući da bi vlada trebala tražiti dugoročna rješenja umjesto da dijeli vladine beneficije, i da [[slobodno tržište]] ne bi trebalo zahtijevati intervenciju vlade kako bi se poduzeća održala.<ref>{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-06|title=Kallas: Energy market should operate without us needing to help people|url=https://news.err.ee/1608457301/kallas-energy-market-should-operate-without-us-needing-to-help-people|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}</ref> Energetska kriza umalo je izazvala kolaps koalicijske vlade.<ref>{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-24|title=Feature: What does the future hold for Estonia's coalition?|url=https://news.err.ee/1608475997/feature-what-does-the-future-hold-for-estonia-s-coalition|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}</ref> Kallas je u govoru istaknula da visoka cijena [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u kombinaciji s rusko-ukrajinskom krizom potiče povećanje cijena energije, i da su mjere [[Održiva energija|održive energije]] koje je Estonija usvojila ograničile ono što vlada može učiniti da se izbori s krizom.<ref>{{Citiranje weba|last=plats 1a|first=Lossi|last2=Tallinn|first2=15165|last3=Phone: +372 631 6331|last4=Fax: +372 631 6334|last5=Riigikogu@riigikogu.ee|date=2022-01-18|title=Prime Minister Kaja Kallas made a political statement before the Riigikogu in connection with the situation on the electricity market|url=https://www.riigikogu.ee/en/sitting-reviews/prime-minister-kaja-kallas-made-a-political-statement-before-the-riigikogu-in-connection-with-the-situation-on-the-electricity-market/|access-date=2022-02-18|website=Riigikogu|language=en-US}}</ref> U siječnju [[2022.]], Kallas je najavila plan od 245 milijuna eura za smanjenje troškova energije od rujna 2021. do ožujka 2022. godine. Energetska kriza utjecala je na Kallasinu popularnost u Estoniji.<ref>{{Citiranje weba|last=ERR|first=ERR {{!}}|date=2022-01-26|title=Support falling for Kaja Kallas as prime minister|url=https://news.err.ee/1608478520/support-falling-for-kaja-kallas-as-prime-minister|access-date=2022-02-18|website=ERR|language=en}}</ref> Tijekom rusko-ukrajinske krize 2021. – 2022., Kallas je tvrdila da je plinovod [[Sjeverni tok 2]] "[[Geopolitika|geopolitički]] projekt, a ne ekonomski" i pozvala da se plinovod ukine. Izjavila je i da je ovisnost [[Europa|Europe]] o ruskom prirodnom plinu značajan politički problem. Obavezala je Estoniju da donira [[Haubica|haubice]] [[Ukrajina|Ukrajini]] kako bi pomogla u njenoj obrani od moguće ruske [[Invazija|invazije]], čekajući njemačko odobrenje jer su [[Haubica|haubice]] prvobitno kupljene od [[Njemačka|Njemačke]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-01-28|title=‘Putin only understands strength’: Estonian PM on Ukraine tensions|url=https://www.theguardian.com/world/2022/jan/28/germany-must-end-reliance-on-russian-gas-estonian-pm-on-tensions-in-ukraine|access-date=2022-02-18|website=the Guardian|language=en}}</ref> == Privatni život == Godine [[2002.]] udala se za estonskog političara i poduzetnika, Taavija Veskimägija, koji je u prošlosti bio i ministar financija. Rastali su se [[2014.]], a imaju jednog sina. Godine [[2018.]] udala se za bankara i poduzetnika Arva Halika, koji ima dvoje djece iz prošlog braka. Osim [[Estonski jezik|estonskog]], tečno govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]] i [[ruski jezik]]. == Izvori == {{izvori|30em}} {{GLAVNIRASPORED:Kallas, Kaja}} [[Kategorija:Predsjednici vlada]] [[Kategorija:Estonski političari]] 327a3hh7czrswdbc9446i4k8qti2zjs 4 720353 6436546 6429711 2022-08-02T19:08:52Z Koreanovsky 156368 sitn. wikitext text/x-wiki <!-- {{Pravilo|{{Prečac|[[WP:BB]]}}}} --> {{Prijedlog}} {{Pravila i smjernice}} '''Kriteriji za brzo brisanje''' utvrđuju slučajeve za koje [[Wikipedija:Administratori|administratori]] imaju širok konsenzus o zaobilaženju rasprava o brisanju i po kojima mogu, prema osobnom nahođenju, odmah obrisati stranice i datoteke na Wikipediji. Brisanje je nepovratno (samo administratori mogu vratiti stranicu) pa se stranica u redovnom postupku smije obrisati tek nakon rasprave. Jedini cilj brzog brisanja skraćivanje je vremena potrebnog za okončanje rasprava o brisanju stranica i datoteka u kojima ne postoji velika mogućnost protivljenja, najčešće zbog toga što očito krše pravila o sadržaju, [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|autorskim pravima]] ili su [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizmi]]. Administratori se trebaju pobrinuti za brisanje stranica i datoteka u najočitijim slučajevima. Ako je stranica prošla posljednju raspravu o brisanju, ne treba je brzo brisati, osim u slučaju novootkrivenih kršenja autorskih prava i stranica koje zadovoljavaju određene nekontroverzne kriterije; ovi su kriteriji navedeni u nastavku. Urednici ponekad naprave stranice u nekoliko izmjena pa da bi administratori trebali izbjegavati brisanje stranica koje izgledaju nepotpune ubrzo nakon što su stvorene. Svatko može zatražiti brzo brisanje dodavanjem predloška &#123;&#123;[[:Predložak:Brisati|subst:Brisati]]&#125;&#125;. Prije predlaganja stranice za brzo brisanje [[Wikipedija:Pravila uređivanja|razmislite može li se ona poboljšati]]. Stranica je prihvatljiva za brzo brisanje samo ako su sve njezine izmjene podložne kriterijima za brzo brisanje. Suradnici koji stranicu predlažu za brzo brisanje trebaju odrediti koje kriterije o brisanju stranica zadovoljava i obavijestiti autora i sve značajnije doprinositelje o prijedlogu. Autor stranice ne bi trebao uklanjati predložak za brzo brisanje. To može učiniti samo suradnik koji nije autor stranice. Suradnik koji se ne slaže s prijedlogom za brzo brisanje može ga osporiti na središnjoj [[WP:ROB|stranici za rasprave o brisanju]]. <!--Kada se stranica po ovom kriteriju označava za brisanje, korisnik bi o tom trebao obavijestiti tvorca stranice obavijestiti. Ako je administrator koji provodi brisanje obaviješten o mogućoj pogrešci, oni bi trebali vratiti sadržaj, a ako e-mail s potvrdom nije primljen, koristiti proceduru Wikipedia:Problemi s autorskim pravima, brišući sadržaj članka pomoću templatea <nowiki>{{copyvio}}</nowiki>. Neke od mogućih kršenja autorskih prava koja se trebaju rješavati su navedena pod Wikipedia:Moguća kršenja autorskih prava. Ako se također primjenjuje drugi kriterij, trebalo bi ga navesti u sažetku brisanja kao još jedan razlog za brisanje.--> == Kriteriji == Brisati se bez rasprave smiju samo stranice koje zadovoljavaju sljedeće kriterije: # '''Potpuna besmislica''' i neartikuliran tekst, odnosno potpuno nerazumljiva stranica bez ikakvog značenja. Ovo ''ne uključuje'' loše pisanje, pristrane tekstove, opscene izjave, vandalizam, fiktivni materijal, sadržaj koji nije na hrvatskom jeziku, loše napisan sadržaj, neprihvatljive teorije, prevare i sl. # '''Test-stranice''' (npr. ''Mogu li ovdje napisati tekst?''). # '''Čisti vandalizam''', uključujući preusmjeravanja za vrijeme čišćenja stranica vandaliziranih premještanjem. # '''Ponovno stvaranje obrisanog materijala.''' Kopija, pod bilo kojim naslovom, stranice koja je bila obrisana kao članak za brisanje ili u nekom drugom redovnom procesu, pod uvjetom da je kopija u dovoljnoj mjeri slična obrisanoj verziji, odnosno da revizije očigledno nisu otklonile razloge zbog kojih je stranica prvotno bila obrisana. # '''Suradnici sa zabranom'''. Stranice koje su stvorili suradnici sa zabranom pristupa Wikipediji ''dok su bili pod zabranom''. # '''Održavanje'''. Nekontroverzno održavanje kao što je privremeno brisanje stranice kako bi se spojile povijesti uređivanja, obavilo nekontroverzno premještanje stranica kao što je vraćanje preusmjeravanja ili otklanjanje stranica za razdvojbu koja pokazuju na samo jedan članak. # '''Brisanje po zahtjevu autora'''. Svaka stranica čije je brisanje u dobroj namjeri zatražio njezin autor, pod uvjetom da je jedine značajne izmjene napravio taj autor. # '''Stranice za razgovor čiji odgovarajući članci ne postoje''', osim ako sadrži raspravu o brisanju koja nije zabilježena nigdje drugdje, predstavlja stranicu za razgovor s korisnikom, predstavlja stranicu za razgovor o slici postavljenoj na Zajedničkom serveru, predstavlja ''podstranicu'' (kao arhivske stranice za razgovor) čiji ''vršni'' članak ''postoji''. # '''Službene akcije'''. Zaklada Wikimedija zadržava pravo da brzo izbriše stranicu u slučajevima posebne kontroverze. Tako obrisan sadržaj ne smije se vraćati bez privole Zaklade. # '''Stranice za napad'''. Stranice koje ne služe nijednoj drugoj svrsi osim ocrnjivanju (npr. "Ivan Ivanović je imbecil"). To uključuje biografije živih osoba čiji je ton negativan i koje ne citiraju izvore, a gdje ne postoji NPOV verzija u povijesti uređivanja koju bi se moglo vratiti. # '''Otvoreno reklamiranje'''. Stranice koje promoviraju tvrtku, proizvod, grupu, uslugu i osobu i koje bi se moralo iz temelja ponovno napisati kako bi imale enciklopedijski sadržaj. Važno je napomenuta kako to što je tvrtka, proizvod, grupa, usluga i osoba ''sadržaj članaka'' samo po sebi ''ne'' kvalificira članak za ovaj kriterij; članak koji se smatra otvorenim reklamiranjem uz to bi morao imati ''neprimjeren'' sadržaj. Stranica koja je prethodno prošla kroz proces brisanja i nije bila izbrisana može se brzo izbrisati po ovom kriteriju. # '''Očito kršenje autorskih prava''' koje zadovoljava i ove kriterije: #* sadržaj je prenesen s druge web-stranice koja nema licenciju kompatibilnu s Wikipedijinom #* u povijesti uređivanja stranice nema inačice koja ne krši autorska prava, a koja je vrijedna spašavanja <!--PROVJERITI SMISAO: #* Kršenje je izvedeno odmah od jedne osobe umjesto da je stvoreno organski na wikiju a onda kopirano od strane drugih Wikipedijinih mirrora.--> #* postavljač ne navodi dozvolu ili razloge za poštenu uporabu, i onda kad je takvo navođenje sumnjivo. [[Kategorija:Pravila Wikipedije]] 6haveq1bzybtm81ncg4sd7s16jnkawi 0 721152 6436427 6436171 2022-08-02T13:30:46Z Zeljko 1196 /* Tribusi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Vernonioideae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia ='''''Vernonioideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>Lindl.</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Vernonioideae''''', potporodica [[Glavočike|glavočika]]. Sastoj ise od 7 tribusa.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 1. kolovoza 2022</ref> == Tribusi == {{div col|cols=3}} # Tribus ''[[Eremothamneae]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> ## ''[[Eremothamnus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ## ''[[Hoplophyllum]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Platycarpheae]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> ## ''[[Platycarpha]]'' <small>Less.</small> (1 sp.) ## ''[[Platycarphella]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Arctotideae]]'' <small>Cass.</small> ## Subtribus ''[[Arctotidinae]]'' <small>(Cass.) Dumort.</small> ### ''[[Dymondia]]'' <small>Compton</small> (1 sp.) ### ''[[Cymbonotus]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ### ''[[Arctotis]]'' <small>L.</small> (67 spp.) ### ''[[Haplocarpha]]'' <small>Less.</small> (9 spp.) ### ''[[Arctotheca]]'' <small>Vaill.</small> (5 spp.) ## Subtribus <small>incertae sedis</small> ### ''[[Heterolepis]]'' <small>Cass.</small> (4 spp.) ## Subtribus ''[[Gorteriinae]]'' <small>Benth.</small> ### ''[[Gazania]]'' <small>Gaertn.</small> (19 spp.) ### ''[[Roessleria]]'' <small>Stångb. & Anderb.</small> (5 spp.) ### ''[[Hirpicium]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) ### ''[[Gorteria]]'' <small>L.</small> (11 spp.) ### ''[[Didelta]]'' <small>L´Hér.</small> (2 spp.) ### ''[[Berkheya]]'' <small>Ehrh.</small> (79 spp.) ### ''[[Cullumia]]'' <small>R. Br.</small> (16 spp.) ### ''[[Cuspidia]]'' <small>Gaertn.</small> (1 sp.) ### ''[[Heterorhachis]]'' <small>Sch. Bip. ex Walp.</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Liabeae]]'' <small>(Cass. ex Dumort.) Rydb.</small> ## Subtribus ''[[Liabinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ### ''[[Cacosmia]]'' <small>Kunth</small> (3 spp.) ### ''[[Ferreyranthus]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (8 spp.) ### ''[[Oligactis]]'' <small>(Kunth) Cass.</small> (5 spp.) ### ''[[Dillandia]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (3 spp.) ### ''[[Sampera]]'' <small>V. A. Funk & H. Rob.</small> (8 spp.) ### ''[[Liabum]]'' <small>Adans.</small> (38 spp.) ### ''[[Inkaliabum]]'' <small>D. G. Gut.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Sinclairiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Sinclairiopsis]]'' <small>Rydb.</small> (2 spp.) ### ''[[Sinclairia]]'' <small>Hook. & Arn.</small> (27 spp.) ## Subtribus ''[[Paranepheliinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Stephanbeckia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (1 sp.) ### ''[[Microliabum]]'' <small>Cabrera</small> (6 spp.) ### ''[[Pseudonoseris]]'' <small>H. Rob. & Brettell</small> (4 spp.) ### ''[[Paranephelius]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (6 spp.) ### ''[[Chionopappus]]'' <small>Benth.</small> (1 sp.) ### ''[[Erato (biljni rod)|Erato]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ### ''[[Philoglossa]]'' <small>DC.</small> (5 spp.) ## Subtribus ''[[Munnoziinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Chrysactinium]]'' <small>(Kunth) Wedd.</small> (9 spp.) ### ''[[Munnozia]]'' <small>Ruiz & Pav.</small> (44 spp.) ### ''[[Bishopanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Distephaneae]]'' <small>ined.</small> ## ''[[Distephanus]]'' <small>Cass.</small> (45 spp.) # Tribus ''[[Moquinieae]]'' <small>H. Rob.</small> ## ''[[Moquinia]]'' <small>DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Pseudostifftia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) # Tribus ''[[Vernonieae]]'' <small>Cass.</small> ## Subtribus ''[[Linziinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Linzia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ### ''[[Adenoon]]'' <small>Dalzell</small> (1 sp.) ### ''[[Aedesia]]'' <small>O. Hoffm.</small> (3 spp.) ### ''[[Baccharoides]]'' <small>Moench</small> (25 spp.) ### ''[[Khasianthus]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Lachnorhiza]]'' <small>A. Rich.</small> (3 spp.) ### ''[[Vernonella]]'' <small>Sond.</small> (11 spp.) ### ''[[Namibithamnus]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ### ''[[Pseudopegolettia]]'' <small>H. Rob., Skvarla & V. A. Funk</small> (2 spp.) ### ''[[Neurolakis]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ### ''[[Pleurocarpaea]]'' <small>Benth.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Centrapalinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Camchaya]]'' <small>Gagnep.</small> (9 spp.) ### ''[[Iodocephalopsis]]'' <small>Bunwong & H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Acilepis]]'' <small>D. Don</small> (37 spp.) ### ''[[Bechium]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) ### ''[[Centauropsis]]'' <small>Bojer ex DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Dewildemania]]'' <small>O. Hoffm. ex De Wild.</small> (7 spp.) ### ''[[Oliganthes]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ### ''[[Koyamasia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Nothovernonia]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) ### ''[[Okia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (2 spp.) ### ''[[Pulicarioidea]]'' <small>Bunwong, Chantar. & S. C. Keeley</small> (1 sp.) ### ''[[Msuata]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ### ''[[Phyllocephalum]]'' <small>Blume</small> (10 spp.) ## Subtribus ''[[Trichospirinae]]'' <small>Less.</small> ### ''[[Trichospira]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Gymnantheminae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Gymnanthemum]]'' <small>Cass.</small> (34 spp.) ### ''[[Brenandendron]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ### ''[[Uniyala]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ### ''[[Ananthura]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Lampropappus]]'' <small>(O. Hoffm.) H. Rob.</small> (3 spp.) ### ''[[Myanmaria]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Decaneuropsis]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (11 spp.) ### ''[[Monosis]]'' <small>DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Strobocalyx]]'' <small>Sch. Bip.</small> (10 spp.) ### ''[[Tarlmounia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley, Skvarla & R. Chan</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Hesperomanniinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Hesperomannia]]'' <small>A. Gray</small> (3 spp.) ## Subtribus ''[[Erlangeinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Hilliardiella]]'' <small>H. Rob.</small> (11 spp.) ### ''[[Cabobanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Brachythrix]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (6 spp.) ### ''[[Parapolydora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Orbivestus]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ### ''[[Vernoniastrum]]'' <small>H. Rob.</small> (13 spp.) ### ''[[Lettowia]]'' <small>H. Rob. & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Ethulia]]'' <small>L. fil.</small> (15 spp.) ### ''[[Bothriocline]]'' <small>Oliv. ex Benth.</small> (61 spp.) ### ''[[Muschleria]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ### ''[[Ageratinastrum]]'' <small>Mattf.</small> (4 spp.) ### ''[[Ambassa]]'' <small>Steetz</small> (1 sp.) ### ''[[Cyanthillium]]'' <small>Blume</small> (12 spp.) ### ''[[Decastylocarpus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ### ''[[Diaphractanthus]]'' <small>Humbert</small> (1 sp.) ### ''[[Erlangea]]'' <small>Sch. Bip.</small> (13 spp.) ### ''[[Gutenbergia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (25 spp.) ### ''[[Herderia]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) ### ''[[Paurolepis]]'' <small>S. Moore</small> (1 sp.) ### ''[[Hystrichophora]]'' <small>Mattf.</small> (1 sp.) ### ''[[Kinghamia]]'' <small>C. Jeffrey</small> (5 spp.) ### ''[[Omphalopappus]]'' <small>O. Hoffm.</small> (1 sp.) ### ''[[Gossweilera]]'' <small>S. Moore</small> (2 spp.) ### ''[[Hoffmannanthus]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (1 sp.) ### ''[[Jeffreycia]]'' <small>H. Rob., S. C. Keeley & Skvarla</small> (5 spp.) ### ''[[Oocephala]]'' <small>(S. B. Jones) H. Rob.</small> (4 spp.) ### ''[[Polydora]]'' <small>Fenzl</small> (1 sp.) ### ''[[Crystallopollen]]'' <small>Steetz</small> (8 spp.) ### ''[[Rastrophyllum]]'' <small>Wild & G. V. Pope</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Mesanthophorinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Mesanthophora]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Acilepidopsis]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Telmatophila]]'' <small>Mart. ex Baker</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Stokesiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Stokesia]]'' <small>L´Hér.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Leiboldiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Eremosis]]'' <small>(DC.) Gleason</small> (27 spp.) ### ''[[Leiboldia]]'' <small>Schltdl.</small> (2 spp.) ### ''[[Lepidonia]]'' <small>S. F. Blake</small> (8 spp.) ### ''[[Bolanosa]]'' <small>A. Gray</small> (1 sp.) ### ''[[Stramentopappus]]'' <small>H. Rob. & V. A. Funk</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Elephantopinae]]'' <small>Less.</small> ### ''[[Elephantopus]]'' <small>L.</small> (23 spp.) ### ''[[Caatinganthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Orthopappus]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ### ''[[Pseudelephantopus]]'' <small>Rohr</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Lepidaploinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Lessingianthus]]'' <small>H. Rob.</small> (147 spp.) ### ''[[Lepidaploa]]'' <small>(Cass.) Cass.</small> (153 spp.) ### ''[[Chrysolaena]]'' <small>H. Rob.</small> (19 spp.) ### ''[[Aynia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Echinocoryne]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ### ''[[Harleya]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ### ''[[Pseudopiptocarpha]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ### ''[[Mattfeldanthus]]'' <small>H. Rob. & R. M. King</small> (2 spp.) ### ''[[Stenocephalum]]'' <small>Sch. Bip.</small> (7 spp.) ### ''[[Stilpnopappus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (21 spp.) ### ''[[Xiphochaeta]]'' <small>Poepp. & Endl.</small> (1 sp.) ### ''[[Struchium]]'' <small>P. Browne</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Sipolisiinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Heterocoma]]'' <small>DC.</small> (6 spp.) ### ''[[Hololepis]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ## Subtribus [[Rolandrinae]] <small>Cass. ex Dumort.</small> ### ''[[Rolandra]]'' <small>Rottb.</small> (1 sp.) ### ''[[Spiracantha]]'' <small>Kunth</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Pacourininae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Pacourina]]'' <small>Aubl.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Centratherinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & B. Bohlmann</small> ### ''[[Centratherum]]'' <small>Cass.</small> (9 spp.) ### ''[[Albertinia]]'' <small>Spreng.</small> (1 sp.) ### ''[[Gorceixia]]'' <small>Baker</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Lychnophorinae]]'' <small>Benth.</small> ### ''[[Eremanthus]]'' <small>Less.</small> (35 spp.) ### ''[[Anteremanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Chronopappus]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### ''[[Vinicia]]'' <small>Dematt.</small> (1 sp.) ### ''[[Lychnophorella]]'' <small>Loeuille, Semir & Pirani</small> (11 spp.) ### ''[[Lychnocephalus]]'' <small>Mart. ex DC.</small> (8 spp.) ### ''[[Lychnophora]]'' <small>Mart.</small> (38 spp.) ### ''[[Maschalostachys]]'' <small>Loeuille & Roque</small> (2 spp.) ### ''[[Minasia]]'' <small>H. Rob.</small> (7 spp.) ### ''[[Piptolepis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (18 spp.) ### ''[[Prestelia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (3 spp.) ### ''[[Proteopsis]]'' <small>Mart. & Zucc. ex Sch. Bip.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''[[Chrestinae]]'' <small>H. Rob.</small> ### ''[[Chresta]]'' <small>Vell.</small> (19 spp.) ### ''[[Soaresia]]'' <small>Sch. Bip.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Dipterocypselinae]]'' <small>S. C. Keeley & H. Rob.</small> ### ''[[Dipterocypsela]]'' <small>S. F. Blake</small> (1 sp.) ### ''[[Manyonia]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Heterocypsela]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Allocephalus]]'' <small>Bringel, J. N. Nakaj. & H. Rob.</small> (1 sp.) ## Subtribus ''[[Piptocarphinae]]'' <small>H. Rob., R. M. King & Bohlmann</small> ### ''[[Blanchetia]]'' <small>DC.</small> (2 spp.) ### ''[[Critoniopsis]]'' <small>Sch. Bip.</small> (75 spp.) ### ''[[Cuatrecasanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ### ''[[Dasyandantha]]'' <small>H. Rob.</small> (1 sp.) ### ''[[Ekmania]]'' <small>Gleason</small> (1 sp.) ### ''[[Huberopappus]]'' <small>Pruski</small> (1 sp.) ### ''[[Joseanthus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ### ''[[Piptocarpha]]'' <small>R. Br.</small> (52 spp.) ### ''[[Yariguianthus]]'' <small>S. Díaz & Rodr.-Cabeza</small> (1 sp.) ### ''[[Piptocoma]]'' <small>Cass.</small> (18 spp.) ## Subtribus ''[[Vernoniinae]]'' <small>Cass. ex Dumort.</small> ### ''[[Eirmocephala]]'' <small>H. Rob.</small> (3 spp.) ### ''[[Vernonanthura]]'' <small>H. Rob.</small> (80 spp.) ### ''[[Vernonia]]'' <small>Schreb.</small> (327 spp.) ### ''[[Cololobus]]'' <small>H. Rob.</small> (5 spp.) ### ''[[Cyrtocymura]]'' <small>H. Rob.</small> (6 spp.) ### ''[[Dasyanthina]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ### ''[[Quechualia]]'' <small>H. Rob.</small> (4 spp.) ### ''[[Trepadonia]]'' <small>H. Rob.</small> (2 spp.) ## Subtribus ''nedodijeljeni Vernonieae'' ### ''[[Acanthodesmos]]'' <small>C. D. Adams & duQuesnay</small> (2 spp.) ### ''[[Kurziella]]'' <small>H. Rob. & Bunwong</small> (1 sp.) {{div col end}} {{commonscat|Vernonioideae}} {{wikispecies|Vernonioideae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Vernonioideae| ]] [[Kategorija:Glavočike]] 9emjpbzgwtqgfwaf3dxanfjq1xlp99n 0 721364 6436636 6380500 2022-08-02T22:37:41Z Vhorvat 22436 /* Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji */ Prema tražilici pokojnika (Gradska groblja) nalazi se na Mirogoju te su prema tome detalji unešeni na wikidatu wikitext text/x-wiki Milan Mišković ([[Premantura]], pokraj [[Pula|Pule]], 8. siječnja 1918. - [[Ivanić-Grad|Ivanić Grad]], 8. rujna 1978. ), bio je sudionik [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačke borbe]], visoki partijski funkcionar, republički sekretar (ministar) za unutrašnje poslove [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]] u razdoblju od 1953. do 1963., kada je imenovan za saveznog sekretara za unutrašnje poslove [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]], dužnost koju je obnašao u razdoblju od 1965. do 1967. godine, te je imao jednu od značajnih uloga u tzv. [[Brijunski plenum|Brijunskom plenumu]] 1966. == Djetinjstvo i mladost == Rođen je 8. siječnja 1918., u mjestu Premantura, pokraj Pule, tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro - Ugarske Monarhije]]. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]], taj se kraj našao pod okupacijom talijanskih vojnih jedinica, jer je [[Kraljevina Italija]] silom tražila ispunjenje odredbi tajnog [[Londonski ugovor|Londonskog ugovora]] iz 1915., prema kojemu su Savezničke i udružene sile Italiji obećale teritorijalne promjene na istočnoj obali Jadrana. Uslijed [[Fašizam|fašističkog]] terora, Mišković zajedno s obitelji, 1921., napušta Istru, te odlaze u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu SHS]], gdje ih vlasti kao istarske izbjeglice prvo nastanjuju u [[Zagreb|Zagrebu]], da bi se potom 1922., trajno nastanili u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]]. U Slavonskom Brodu polazi pučku (osnovnu) školu i gimnaziju. Tijekom gimnazijskog školovanja priključuje se ilegalnom komunističkom pokretu, te je primljen u [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]], da bi kasnije, 1940., bio primljen u članstvo [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]]. U Zagrebu je studirao strojarstvo na tehničkom fakultetu, gdje je završio dva semestra. Tijekom razdoblja Kraljevine Jugoslavije i [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] vlasti su ga nekoliko puta uhitile i pritvarale pod sumnjom na ilegalne komunističke aktivnosti. == Sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu == Nakon početka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], okupacije Jugoslavije i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], odmah po izbijanju ustanka, 1941., aktivno se priključuje narodnooslobodilačkoj borbi na području Slavonije, te se nalazio na dužnosti sekretara gradskog i okružnog komiteta u Slavonskom Brodu, da bi potom, 1943., bio upućen u Zagreb, gdje je rukovodio ilegalnim aktivnostima. == Karijera u socijalističkoj Jugoslaviji == Nakon završetka Drugoga svjetskog rata radi u tijelima organa unutrašnjih poslova, u Zagrebu i Beogradu, da bi nakon [[Informbiro|rezolucije Informbiroa (IB-a)]] bio postavljen za (republičkog) ministra unutrašnjih poslova u [[Skoplje|Skopju]], u [[Socijalistička Republika Makedonija|NR Makedoniji]], na kojoj je dužnosti bio u razdoblju od 1948. do 1953. godine. Nakon obavljene dužnosti u NR Makedoniji, imenovan je za republičkog sekretara (ministra) unutrašnjih poslova NR Hrvatske, na kojoj je dužnosti bio u razdoblju od 1953. do 1963. godine. U razdoblju od 1965. do 1967. obnašao je dužnost saveznog sekretara (ministra) unutrašnjih poslova SFR Jugoslavije, te je s te dužnosti, kao jedan od bliskih suradnika Josipa Broza Tita, aktivno sudjelovao u tzv. Brijunskom plenumu, na kojem je smijenjen Aleksandar Ranković. Nakon sloma pokreta [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], 1971., imenovan je na mjesto člana Predsjedništva SFR Jugoslavije, na kojem zamjenjuje netom smijenjenog [[Miko Tripalo|Miku Tripala]] iz SR Hrvatske, te se na toj dužnosti zadržava u razdoblju do 1974.godine. Poginuo je u automobilskoj nesreći, 8. rujna 1978., na dionici autoceste Zagreb - Beograd, kod Ivanić Grada. U tom slučaju su s Miškovićem u vozilu stradali i Franjo Sertić, koji je smrtno stradao, te [[Ivica Račan]], koji je zadobio teške tjelesne ozljede. Pokopan je uz najviše partijske i vojne počasti na gradskom groblju [[Mirogoj]], u Zagrebu. == Povezani članci == [[Republički sekretarijat za unutrašnje poslove SR Hrvatske|Republički sekretarijat unutrašnjih poslova SR Hrvatske]] == Izvori == * Janković Slavko, Ko je ko u Jugoslaviji: biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima, Izd. Sedme sile, Beograd, 1957., str. 467. * In memoriam - Milan Mišković, Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 15 No. 3, 1978., str. 485-487. * Spehnjak, Katarina, * "Brionski plenum" - odjeci IV. sjednice CK SKH iz srpnja 1966. godine u Hrvatskoj političkoj javnos,tČasopis za suvremenu povijest, Vol. 31.,No.3., 1999., str. 463- 489. [[Kategorija:Hrvatski komunisti u drugoj Jugoslaviji]] t28p3drewshwnobd034ck1exz10n6ep 0 722373 6436497 6419887 2022-08-02T16:42:00Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Celmisiinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus =''Celmisiinae'' | subtribus_autorstvo = <small>Saldivia</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Celmisiinae''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa ''[[Astereae]]''.<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1455255 Compositae taxon details] pristupljeno 18. svibnja 2022</ref> Postoji nekoliko rodova<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> iz [[Australija (kontinent)|Australije]], [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] i zapadnog [[Pacifik]]a. == Rodovi == # ''[[Celmisia]]'' <small>Cass.</small> (69 spp.) # ''[[xCelmearia]]'' <small>Heenan</small> (0 sp.) # ''[[Damnamenia]]'' <small>Given</small> (1 sp.) # ''[[Pleurophyllum]]'' <small>Hook. fil.</small> (3 spp.) # ''[[Pachystegia]]'' <small>Cheeseman</small> (3 spp.) {{WProjekti |commonscat = Celmisiinae |wikivrste = Celmisiinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Celmisiinae| ]] [[Kategorija:Astereae]] hz6bpzh9hoinka5p3a9oz6wgsg6tw6w 0 722375 6436555 6419948 2022-08-02T19:45:41Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Chamaegerinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus =''Chiliotrichinae'' | subtribus_autorstvo = <small>M.Bonif.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Chiliotrichinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa ''[[Astereae]]''.<ref>[https://compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1455258 Compositae taxon details] pristupljeno 18. svibnja 2022</ref>. Sastoji se od deset<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> [[Južna Amerika|južnoameričkih]] rodova. == Rodovi == # ''[[Llerasia]]'' <small>Triana</small> (14 spp.) # ''[[Nardophyllum]]'' <small>(Hook. & Arn.) Hook. & Arn.</small> (6 spp.) # ''[[Aylacophora]]'' <small>Cabrera</small> (1 sp.) # ''[[Cabreraea]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) # ''[[Chiliophyllum]]'' <small>Phil.</small> (1 sp.) # ''[[Chiliotrichiopsis]]'' <small>Cabrera</small> (3 spp.) # ''[[Lepidophyllum]]'' <small>Cass.</small> (1 sp.) # ''[[Chiliotrichum]]'' <small>Cass.</small> (3 spp.) # ''[[Haroldia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) # ''[[Katinasia]]'' <small>Bonif.</small> (1 sp.) {{WProjekti |commonscat =Chiliotrichinae |wikivrste = Chiliotrichinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] 745fdfi9balpcl53wvrkppt5uuspbcs 0 722476 6436776 6395528 2022-08-03T10:13:56Z Mudroslov 168716 pov. wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Klapa Sagena | Logo = | Logo_opis = | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = skupina | Pseudonim = | Osnivanje = 1993. | Mjesto = [[Zagreb]] | Žanr = [[klapsko pjevanje]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Croatia Records]] | Angažman = [[Dinko Fio]], [[Ljubo Stipišić]], [[Joško Ćaleta]], [[Mojmir Čačija]] | URL = | Originalna postava = | Sadašnji članovi = Josip Švagelj (prvi tenor) <br> Nikola Rebić, Dejan Cvijetić, Marko Ivković (drugi tenori) <br> Dubravko Jelić, Luka Jelić (bariotni) <br> Roko Barun, Tomislav Vidaković, Lobel Barun, Domagoj Stjepan Dorotić (basi) | Bivši članovi = | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Klapa Sagena''' je muška [[klapa]] iz [[Zagreb]]a.<ref>{{cite web |title=Klapa koja savršeno izvodi klasike, a u njoj nema Dalmatinaca |url=https://www.jutarnji.hr/zivot-u-doba-pandemije/video-klapa-koja-savrseno-izvodi-klasike-a-u-njoj-nema-dalmatinaca-otkazani-su-im-svi-nastupi-ali-pronasli-su-nacin-kako-uveseljavati-publiku-10304902 |website=jutarnji.hr |author=Boris Orešić |publisher=[[Jutarnji list]] |date=2020-05-13 |accessdate =2022-05-21 }}</ref> Osnovana je u jesen 1993. Ime klape potječe od naziva [[brod]]ova ([[sagena]]) što ih [[Konstantin VII. Porfirogenet]] spominje u opisu [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatskoga kraljevstva]] u doba [[kralj Tomislav|kralja Tomislava]]. U suradnji s [[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|Ministarstvom vanjskih i europskih poslova]] klapa je održala cjelovečernje koncerte u [[Poljska|Poljskoj]], [[Irska|Irskoj]] ([[Dublin]]u)<ref>{{cite web |title=Klapa Sagena performs in Dublin {{eng oznaka}} |url=https://mvep.gov.hr/news-100537/klapa-sagena-performs-in-dublin/163688 |website=mvep.gov.hr |author= |publisher=[[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova]] |date=2018-11-30 |accessdate =2022-05-21 }}</ref>, [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Hamburg]]u)<ref>{{cite web |title=Proslavljena 25. obljetnica Generalnog konzulata RH u Hamburgu |url=https://fenix-magazin.de/foto-i-video-proslavljena-25-obljetnica-generalnog-konzulata-rh-u-hamburgu/?fbclid=IwAR3r3Yn0aW3WgSznemjiBfQ3ukkjt4nKj3XQOta_NrQbFaNAccylck74NQE |website=fenix-magazin.de |author=Dokoza, Marijana |publisher=Fenix magazin |date=2019-11-20 |accessdate = 2022-05-21}}</ref> i [[Čile]]u ([[Santiago de Chile|Santiagu]]).<ref>{{cite web |title=Klapa Sagena zapjevala u Čileu |url=https://matis.hr/dogadanja/klapa-sagena-zapjevala-u-cileu/ |website=matis.hr |author= |publisher=[[Hrvatska matica iseljenika]] |date=2020-01-28 |accessdate =2022-05-21 }}</ref><ref>{{cite web |title=Klapa Sagena održala koncert u kulturnom centru Palacio La Moneda u Santiagu |url=https://mvep.gov.hr/vijesti-138231/klapa-sagena-odrzala-koncert-u-kulturnom-centru-palacio-la-moneda-u-santiagu/177043 |website=mvep.gov.hr |author= |publisher=[[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova]] |date=2020-01-21 |accessdate =2022-05-21 }}</ref> Nastupala je i diljem [[Europa|Europe]] (ZooM+ a capella festival u [[Trnava (Slovačka)|Trnavi]], nastup u [[Ankara|Ankari]] 2013. prigodom [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] i [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|Pristupanja Hrvatskoj Europskoj uniji]]). Redovito nastupa na [[božić]]nim i [[korizma|korizmenim]] koncertima Pasionske baštine, [[Susreti zagrebačkih glazbenih amatera|Susretima zagrebačkih glazbenih amatera]] (2010. srebrna plaketa), Ciklusu koncerata dalmatinskih klapa Grada Zagreba, Susretima klapa u [[Sisak|Sisku]], Smotri klapa u [[Senj]]u, Božiću u Ciboni, [[Festival dalmatinskih klapa - Omiš|Festivalu dalmatinskih klapa]] u [[Omiš]]u (jedna prva i dvije treće nagrade na Večerima novih skladbi), festivalu Cro Patria u [[Split]]u 1995. (3. nagrada) i 2003., BrodFestu 2004., Klapama u [[Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)|Svetoj Nedelji]]<ref>{{cite web |title=Klape u Svetoj Nedelji 2012. |url=https://sites.google.com/site/klapabarun5/klapeusvetojnedelji2012 |website= |author= |publisher= |date=2012-05-31 |accessdate =2022-05-21 }}</ref>, Festivalu klapa u [[Skradin]]u 2005., nastup na Festivalu dalmatinske pisme u [[Kaštela|Kaštelima]] 2006. (1. nagrada publike za pjesmu „Trešeta"), Međunarodnom festivalu klapa [[Perast]] 2015. (2. nagrada za novu klapsku pjesmu). Klapa je izdala tri samostalna [[nosač zvuka|nosača zvuka]]: * ''Klapa Sagena – in concert'' (1999.) * ''Jubav je takova'' (2004.) * [[Trešeta (2014.)|''Trešeta'']] (2014.), [[Croatia Records]] (producent: [[Joško Ćaleta]]) - nominacija za [[Porin (nagrada)|Porin]] u kategoriji najboljega folklornoga albuma Klapa je surađivala s nizom klapskih stručnjaka, između ostalih i s [[Dinko Fio|Dinkom Fiom]], [[Ljubo Stipišić|Ljubom Stipišićem]], [[Joško Ćaleta|Joškom Ćaletom]], [[Mojmir Čačija|Mojmirom Čačijom]], [[Marko Rogošić|Markom Rogošićem]], [[Krešimir Magdić|Krešimirom Magdićem]], [[Jurica Bošković|Juricom Boškovićem]], [[Branko Starc|Brankom Starcom]], [[Bojan Pogrmilović|Bojanom Pogrmilovićem]], Tomislavom Meštrićem, Srđanom Berdovićem i Željkom Vojvodom. == Izvori == * [[Joško Ćaleta|Ćaleta, Joško]]: „Klapsko pjevanje u izvedbi zagrebačke klape Sagena”, 2014. {{CROSBI|id=757106}} {{izvori}} == Vanjske poveznice == * [http://fdk.hr/klapa/sagena/ Klapa Sagena] na stranicama [[Festival dalmatinskih klapa - Omiš|Festivala dalmatinskih klapa u Omišu]] * [https://music.apple.com/us/artist/klapa-sagena/777576724 Klapa Sagena] na [[Apple Music]] * [https://open.spotify.com/artist/6QRGr1sVu0hhmIcoBOhCal Klapa Sagena] na [[Spotify]]u [[Kategorija:Hrvatske klape]] [[Kategorija:Glazba u Zagrebu]] gx6j9qkt6o7u3avlo86ddzhrsl9vjt9 0 724173 6436436 6419954 2022-08-02T14:02:41Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Eschenbachiinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Eschenbachiinae''''' | subtribus_autorstvo =<small>G.L. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Eschenbachiinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]] smješten u tribus ''[[Astereae]]''.<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>. Sastoji se od dva roda rasprostranjenih po istočnoj i tropskoj [[Azija|Aziji]]. == Rodovi == # ''[[Eschenbachia]]'' <small>Moench.</small> (11 spp.) # ''[[Thespis]]'' <small>DC.</small> (3 spp.) == Sinonimi == {{WProjekti |commonscat =Eschenbachiinae |wikivrste =Eschenbachiinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] din4nc8lt60v3ufnv00901jbrqn8gq7 0 724187 6436432 6420020 2022-08-02T13:52:34Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Madagasterinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Madagasterinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Madagasterinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1455270 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> Postoje tri priznata roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref>; tipičan je ''[[Madagaster]]'' sa [[Madagaskar]]a. == Rodovi == # ''[[Madagaster]]'' <small>G. L. Nesom</small> (5 spp.) # ''[[Rochonia]]'' <small>DC.</small> (4 spp.) # ''[[Vernoniopsis]]'' <small>Humbert</small> (2 spp.) {{WProjekti |commonscat = Madagasterinae |wikivrste =Madagasterinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] 2fp2f9fs3mh2zu8mwawv4fj70c1eh2l 0 724189 6436557 6420021 2022-08-02T19:47:53Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Mairia'' | slika =Mairia hirsuta Helme 2.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Mairia purpurata (sin. Mairia hirsuta) | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Mairiinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus ='''''Mairia''''' | genus_autorstvo =<small>Nees</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Mairia''''', rod [[Glavočike|glavočika]] smješten u vlastiti podtribus ''Mairiinae'', dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1455271 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> Postoji šest priznatih vrsta iz Kapskih provincija u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]].<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> == Vrste == # ''[[Mairia coriacea]]'' <small>Bolus</small> # ''[[Mairia hirsuta]]'' <small>DC.</small> # ''[[Mairia lasiocarpa]]'' <small>DC.</small> # ''[[Mairia petiolata]]'' <small>Zinnecker</small> # ''[[Mairia purpurata]]'' <small>(L.) J.C.Manning</small> # ''[[Mairia robusta]]'' <small>(Zinnecker) J.C.Manning & Goldblatt</small> {{WProjekti |commonscat = Mairia |wikivrste =Mairia }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] bcoguwp44kz48gf39lwxq5704no572s 0 724200 6436564 6420064 2022-08-02T20:05:56Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Oclemena]] na [[Oclemeninae]] wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Oclemena'' | slika =Oclemena-acuminata02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Oclemena acuminata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Oclemininae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus ='''''Oclemena''''' | genus_autorstvo =<small>Greene</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Oclemena''''', rod [[Glavočike|glavočika]] smješten u vlastiti podtribus ''Oclemininae'', dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1455268 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> Postoji tri priznatih vrsta (i jedna notovrsta) sa stoka [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], od [[Hudsonov zaljev|Hudsonovog zaljeva]] na sjeveru, na jug do [[Florida|Floride]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:10230-1 Plants of the World online] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Oclemena acuminata]]'' <small>(Michx.) Greene</small> # ''[[Oclemena × blakei]]'' <small>(Porter) G.L.Nesom</small> # ''[[Oclemena nemoralis]]'' <small>(Aiton) Greene</small> # ''[[Oclemena reticulata]]'' <small>(Pursh) G.L.Nesom</small> == Sinonimi == * ''Lioydia'' <small>Neck. ex Raf.</small> {{WProjekti |commonscat = Oclemena |wikivrste =Oclemena }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] elsnhdet2jf46ziutyqwvhtduvef801 6436566 6436564 2022-08-02T20:06:07Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Oclemeninae]] na [[Oclemena]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Oclemena'' | slika =Oclemena-acuminata02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Oclemena acuminata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Oclemininae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus ='''''Oclemena''''' | genus_autorstvo =<small>Greene</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Oclemena''''', rod [[Glavočike|glavočika]] smješten u vlastiti podtribus ''Oclemininae'', dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1455268 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> Postoji tri priznatih vrsta (i jedna notovrsta) sa stoka [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], od [[Hudsonov zaljev|Hudsonovog zaljeva]] na sjeveru, na jug do [[Florida|Floride]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:10230-1 Plants of the World online] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Oclemena acuminata]]'' <small>(Michx.) Greene</small> # ''[[Oclemena × blakei]]'' <small>(Porter) G.L.Nesom</small> # ''[[Oclemena nemoralis]]'' <small>(Aiton) Greene</small> # ''[[Oclemena reticulata]]'' <small>(Pursh) G.L.Nesom</small> == Sinonimi == * ''Lioydia'' <small>Neck. ex Raf.</small> {{WProjekti |commonscat = Oclemena |wikivrste =Oclemena }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] elsnhdet2jf46ziutyqwvhtduvef801 6436568 6436566 2022-08-02T20:06:53Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Oclemena'' | slika =Oclemena-acuminata02.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Oclemena acuminata]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Oclemeninae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus ='''''Oclemena''''' | genus_autorstvo =<small>Greene</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Oclemena''''', rod [[Glavočike|glavočika]] smješten u vlastiti podtribus ''Oclemininae'', dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1455268 Global Compositae Database] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> Postoji tri priznatih vrsta (i jedna notovrsta) sa stoka [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], od [[Hudsonov zaljev|Hudsonovog zaljeva]] na sjeveru, na jug do [[Florida|Floride]].<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:10230-1 Plants of the World online] pristupljeno 22. lipnja 2022</ref> == Vrste == # ''[[Oclemena acuminata]]'' <small>(Michx.) Greene</small> # ''[[Oclemena × blakei]]'' <small>(Porter) G.L.Nesom</small> # ''[[Oclemena nemoralis]]'' <small>(Aiton) Greene</small> # ''[[Oclemena reticulata]]'' <small>(Pursh) G.L.Nesom</small> == Sinonimi == * ''Lioydia'' <small>Neck. ex Raf.</small> {{WProjekti |commonscat = Oclemena |wikivrste =Oclemena }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] 5t3aa4orvrvp8awlbka6h6hxns90732 0 724201 6436563 6420065 2022-08-02T20:05:33Z Zeljko 1196 Uklonjeno preusmjeravanje na [[Oclemena]] wikitext text/x-wiki {{bris}} tk1tif5nr9usxwq9p4ielkbgr3svc2a 0 724219 6436553 6420366 2022-08-02T19:42:52Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Oritrophiinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Oritrophiinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Oritrophiinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]], potporodica ''[[Asteroideae]]''.<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1076261 Global Compositae Database] pristupljeno 23. lipnja 2022</ref> Postoje dva roda sa dvadesetak vrsta iz Južne Amerike i Meksika. Rod ''[[Novenia]]'' je monotipičan<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:925020-1 Plants of the World online] pristupljeno 23. lipnja 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Novenia]]'' <small>S.E.Freire</small> (24 spp.) # ''[[Oritrophium]]'' <small>(Kunth) Cuatrec.</small> (1 sp.) {{WProjekti |commonscat = Oritrophiinae |wikivrste =Oritrophiinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] c37nod2p5xzberuzndjdllwluapo8to 6436554 6436553 2022-08-02T19:43:33Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Oritrophiinae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus ='''''Oritrophiinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>G.L. Nesom</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Oritrophiinae''''', podtribus [[Glavočike|glavočika]], dio tribusa [[Astereae]], potporodica ''[[Asteroideae]]''.<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1076261 Global Compositae Database] pristupljeno 23. lipnja 2022</ref> Postoje dva roda<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> sa dvadesetak vrsta iz Južne Amerike i Meksika. Rod ''[[Novenia]]'' je monotipičan<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:925020-1 Plants of the World online] pristupljeno 23. lipnja 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Novenia]]'' <small>S.E.Freire</small> (24 spp.) # ''[[Oritrophium]]'' <small>(Kunth) Cuatrec.</small> (1 sp.) {{WProjekti |commonscat = Oritrophiinae |wikivrste =Oritrophiinae }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Astereae]] gmbp5y66s4381ksqoseqg38bnrynu43 0 724224 6436558 6420379 2022-08-02T19:53:47Z Zeljko 1196 wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Commidendrum'' | slika =Commidendrum rugosum-IMG 7172.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''Commidendrum rugosum'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Astereae]] | subtribus =[[Homochrominae]] | genus ='''''Commidendrum''''' | genus_autorstvo =<small>Burch. ex DC.</small> | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Commidendrum''''', rod [[Glavočike|glavočika]] smješten u podtribus ''[[Homochrominae]]'', dio tribusa [[Astereae]].<ref>[https://www.compositae.org/aphia.php?p=taxdetails&id=1076730 Global Compositae Database] pristupljeno 23. lipnja 2022</ref> Postoji četiri vrste<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-12770 World Plants] pristupljeno 2. kolovozaa 2022</ref>, sve su [[endem]]i sa [[Sveta Helena (otok)|Svete Helene]] <ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:8372-1 Plants of the World online] pristupljeno 23. lipnja 2022</ref>, == Vrste == # ''[[Commidendrum robustum]]'' <small>(Roxb.) DC.</small> # ''[[Commidendrum rotundifolium]]'' <small>(Roxb.) DC.</small> # ''[[Commidendrum rugosum]]'' <small>(Aiton) DC.</small> # ''[[Commidendrum spurium]]'' <small>(G.Forst.) DC.</small> == Sinonimi == * {{WProjekti |commonscat =Commidendrum |wikivrste =Commidendrum }} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Homochrominae]] gquwak1i1hx2pnch60rww8jimekdszf 0 724963 6436759 6431562 2022-08-03T09:02:23Z Dean72 77466 Ranesansni dvorac sagrađen u 17. stoljeću?! wikitext text/x-wiki Dvorac Hartheim nalazi se u blizini Alkovena u Gornjoj Austriji. Najpoznatije je kao mjesto ubijanja invalida i psihički bolesnih osoba, logoraša i stranih civilnih radnika od strane nacionalsocijalista između svibnja 1940. i prosinca 1944. godine. Tijekom tog razdoblja ugljičnim monoksidom u plinskoj komori ubijeno je ukupno 30 000 ljudi. Godine 2003. u dvorcu Hartheim otvoreno je mjesto učenja i spomen obilježja u znak sjećanja na žrtve nacionalsocijalističke eutanazije. ==Vanjske poveznice== *[http://www.schloss-hartheim.at/ Dvorac Hartheim, mjesto učenja i komemoracije] [[Kategorija:Muzeji_i_galerije_u_Austriji]] [[Kategorija:Austrijske turističke atrakcije]] [[Kategorija:Povijest Austrije]] [[Kategorija:Nacistički koncentracijski logori]] h7dib6hld2lzmsfp5zmpgjk8sksct10 0 725047 6436577 6428748 2022-08-02T20:38:31Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki [[File: Bertrand do Brasil.jpg|200px|thumb]] '''Bertrand I''' (rođen 2. veljače 1941) trenutni je poglavar Carske kuće Brazila. Naslijedio je svog brata Luiza de Orléans e Bragançu 15. srpnja 2022. Treći je sin princa Pedra Henriquea od Orléans-Braganze i princeze Marije Elisabeth od Bavarske, njegova starija braća su, redom, princ Luiz od Orléans-Braganze koji je bio glava brazilske carske obitelji do 2022. i princ Eudes od Orléans-Braganze, koji se odrekao svojih dinastičkih prava na brazilsko [[prijestolje]] kako bi oženio pučanku. == Reference == 97ijoyck2nbsx43ih666kbhizq7urac 6436578 6436577 2022-08-02T20:40:34Z Dean72 77466 dodana kategorija [[:Kategorija:Brazilski političari|Brazilski političari]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki [[File: Bertrand do Brasil.jpg|200px|thumb]] '''Bertrand I''' (rođen 2. veljače 1941) trenutni je poglavar Carske kuće Brazila. Naslijedio je svog brata Luiza de Orléans e Bragançu 15. srpnja 2022. Treći je sin princa Pedra Henriquea od Orléans-Braganze i princeze Marije Elisabeth od Bavarske, njegova starija braća su, redom, princ Luiz od Orléans-Braganze koji je bio glava brazilske carske obitelji do 2022. i princ Eudes od Orléans-Braganze, koji se odrekao svojih dinastičkih prava na brazilsko [[prijestolje]] kako bi oženio pučanku. == Reference == [[Kategorija:Brazilski političari]] 38j18vr4vahjm8ckvxw03epc57qrll4 0 725259 6436637 6430548 2022-08-02T22:47:46Z Ciaran.london 250687 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar | ime = Rishi Sunak | datum rođenja = [[12. svibnja]] [[1980.]] | mjesto rođenja = [[Southampton]], [[UK]] | datum smrti = | mjesto smrti = | malaslika = | opis male slike = | slika = Chancellor Rishi Sunak (cropped).jpg | veličina = | supruga = Akshata Murty | opis slike = | potpis = | stranka = [[Konzervativna stranka (UK)]] | zanimanje = | vjeroispovijest = | položaj = Kancelar Državne blagajne | čin = Kancelar Državne blagajne | premijer1 = [[Boris Johnson]] | mandat_start = [[13. veljače]] [[2020.]] | mandat_kraj=[[5. srpnja]] [[2022.]] | prethodnik = Sajid Javid | nasljednik = Nadhim Zahawi | položaj2 = Glavni tajnik Ministarstva financija | čin2 = Glavni tajnik Ministarstva financija | mandat_start2 = [[24. srpnja]] [[2019.]] | mandat_kraj2 = [[13. veljače]] [[2020.]] | prethodnik2 = [[Liz Truss]] | nasljednik2 = Steve Barclay }} '''Rishi Sunak''' ([[Southampton]], [[12. svibnja]] [[1980.]]) je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] političar koji je služio kao kancelar Državne blagajne od 2020. do 2022. godine, nakon što je prethodno služio kao glavni tajnik Ministarstva financija od 2019. do 2020. godine. Član je [[Konzervativna stranka (UK)|Konzervativne stranke]], te član parlamenta (MP) za Richmond (Yorks) od 2015. godine. Rođen u Southamptonu od roditelja [[Pendžab (regija)|pandžabskih]] [[Hinduizam|hinduista]] koji su odrasli u jugoistočnoj Africi.<ref>{{Citiranje weba|last=Crouch|first=Giulia|date=2022-07-20|title=Are you Ready for Rishi? Everything to know about his background, wife and politics|url=https://www.standard.co.uk/insider/rishi-sunak-tory-leadership-prime-minister-wealth-wife-brexit-personal-life-policies-wealth-b1012314.html|access-date=2022-07-20|website=Evening Standard|language=en}}</ref> Sunak se školovao na koledžu Winchester. Nakon toga je studirao filozofiju, politiku i ekonomiju na Lincoln Collegeu u Oxfordu, a kasnije je stekao MBA na [[Sveučilište Stanford|Sveučilištu Stanford]], kao Fulbrightov stipendist. Dok je studirao na Stanfordu, upoznao je svoju buduću suprugu Akshatu Murty, kćer Narayana Murthyja, indijskog biznismena milijardera koji je osnovao [[Infosys]]. Sunak i Murthy su 222. najbogatiji ljudi u Britaniji, s ukupnim bogatstvom od 730 milijuna funti 2022. godine.<ref>{{Citiranje novina|date=2022-05-20|title=Rishi Sunak and Akshata Murty make Sunday Times Rich List|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-61490481|access-date=2022-07-20}}</ref> Nakon diplome radio je za [[Goldman Sachs]], a kasnije kao partner u hedge fondovima The Children's Investment Fund Management i Theleme Partners. Izabran za Richmond na općim izborima 2015., te je služio u drugoj vladi [[Theresa May|Therese May]] kao parlamentarni državni podtajnik za lokalnu upravu. Tri puta je glasao za Mayin sporazum o povlačenju iz [[Brexit|Brexita]]. Nakon što je May dala ostavku, Sunak je podržavao kampanju [[Boris Johnson|Borisa Johnsona]] da postane vođa konzervativaca. Nakon što je Johnson izabran i imenovan za premijera, postavio je Sunaka za glavnog tajnika Ministarstva financija. Sunak je zamijenio Sajida Javida na mjestu kancelara Državne blagajne nakon njegove ostavke u veljači 2020. godine. Dana [[8. srpnja]] [[2022.]] objavio je svoju kandidaturu da zamijeni [[Boris Johnson|Johnsona]] na izborima za vodstvo Konzervativne stranke, koji se održavaju [[5. rujna]] ove godine.<ref>{{Citiranje novina|date=2022-07-08|title=Ex-Chancellor Rishi Sunak launches bid to be Conservative leader|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/uk-politics-62099272|access-date=2022-07-20}}</ref> Favorit je na izborima za vođu stranke, te ujedno za poziciju [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva|premijera Ujedinjenog Kraljevstva]].<ref>{{Citiranje weba|date=2022-07-20|title=Rishi Sunak and Liz Truss reach final two of Tory leadership race – as it happened|url=https://www.theguardian.com/politics/live/2022/jul/20/tory-leadership-race-live-sunak-mordaunt-truss-latest-uk-politics|access-date=2022-07-20|website=the Guardian|language=en}}</ref> == Izvori == jcilzsh3lx4liuk2ikj2tdbnj96qayj 2 725418 6436803 6435694 2022-08-03T10:46:07Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {|role="presentation" class="wikitable sortable mw-collapsible" |+ class="nowrap" | <strong><center>Stvorene stranice</center></strong> |- ! Broj ! Naziv stranice ! Kategorija #1 ! Kategorija #2 ! Datum izrade ! Broj bajtova |- | 1001. | [[FK Škupi]] | Nogometni klub | Sjeverna Makedonija | 23. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:FK Škupi}}|R}} |- | 1002. | [[Robert Ljubičić]] | Nogometaš | Austrija | 24. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:Robert Ljubičić}}|R}} |- | 1003. | [[Djurgårdens IF Fotboll]] | Nogometni klub | Švedska | 24. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:Djurgårdens IF Fotboll}}|R}} |- | 1004. | [[Gabriel Rukavina]] | Nogometaš | Hrvatska | 24. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:Gabriel Rukavina}}|R}} |- | 1005. | [[UEFA Liga prvaka 2022./23.]] | Nogometno natjecanje | Europa | 25. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:UEFA Liga prvaka 2022./23.}}|R}} |- | 1006. | [[NK Inker Zaprešić (2022.)]] | Nogometni klub | Hrvatska | 26. 7. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:NK Inker Zaprešić (2022.)}}|R}} |- | 1007. | [[UEFA Superkup 2022.]] | Nogometna utakmica | | 1. 8. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:UEFA Superkup 2022.}}|R}} |- | 1008. | [[FK Bodø/Glimt]] | Nogometni klub | Norveška | 3. 8. 2022. | {{formatnum:{{PAGESIZE:FK Bodø/Glimt}}|R}} |- |} b60e6m6zyerzydsvl4kpgo1ond7ja9d 4 725424 6436419 6435898 2022-08-02T12:30:18Z Mudroslov 168716 Glas. wikitext text/x-wiki == 32. tjedan == '''Od 8. kolovoza do 15. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 31. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 1. kolovoza počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 7. kolovoza u 23:59.<br /> {{Glasovanje|25|7|2022|event=Predlaganje}} <!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --><br /> {{Glasovanje|1|8|2022}} <!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --> {{#ifexpr:30<>{{MJESNITJEDAN}} <!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---> | <!-- ne - glasovanje --><inputbox> type=create editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl buttonlabel=Glasuj default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022. hidden=yes bgcolor=transparent </inputbox> <!-- /glasovanje -- --- inače tjedan u kome se predlaže --> | <!-- da - predlaganje --><inputbox> type=comment editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2 buttonlabel=Dodaj prijedlog default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022. hidden=yes bgcolor=transparent </inputbox>}} <!-- /predlaganje --> === Close to the Edge === <span class="plainlinks"><!-- -->{{#ifexist: Close to the Edge <s>| |}}<!-- -->[[{{ucfirst:Close to the Edge}}]]<!-- -->{{#ifexist: Close to the Edge </s> | |}}<!-- --> ([{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Close to the Edge}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Close to the Edge}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Close to the Edge}}}}}} evidencija])</span><br> '''Predlaže:''' [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 18:06, 26. srpnja 2022. (CEST) ''' Glasovanje:''' '''Za:''' #{{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:11, 1. kolovoza 2022. (CEST) '''Protiv:''' #{{protiv}}—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 14:29, 2. kolovoza 2022. (CEST) '''Komentari:''' === Gospa Sinjska === <span class="plainlinks"><!-- -->{{#ifexist: Gospa Sinjska <s>| |}}<!-- -->[[{{ucfirst:Gospa Sinjska}}]]<!-- -->{{#ifexist: Gospa Sinjska </s> | |}}<!-- --> ([{{fullurl:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}}}}} evidencija])</span><br> '''Predlaže:''' [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:25, 31. srpnja 2022. (CEST) ''' Glasovanje:''' '''Za:''' #{{za}}—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 14:29, 2. kolovoza 2022. (CEST) '''Protiv:''' '''Komentari:''' {{Komentar}} – zamoljen sam da unesem nadopunu teksta i predložim članak za tjedan u kojem je devetnica Gospi Sinjskoj. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:27, 31. srpnja 2022. (CEST) ckdwuut6ma4o928a5e9ca9u0esypx0i 6436552 6436419 2022-08-02T19:39:44Z Koreanovsky 156368 + wikitext text/x-wiki == 32. tjedan == '''Od 8. kolovoza do 15. kolovoza''' Članke je potrebno predložiti do nedjelje 31. srpnja do 23:59, a u ponedjeljak 1. kolovoza počinje glasovanje i traje 7 dana, do nedjelje 7. kolovoza u 23:59.<br /> {{Glasovanje|25|7|2022|event=Predlaganje}} <!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA PREDLAGANJA (samo brojevi) --><br /> {{Glasovanje|1|8|2022}} <!-- ISPUNITI DATUMOM POČETKA GLASOVANJA (samo brojevi) --> {{#ifexpr:30<>{{MJESNITJEDAN}} <!-- ispitivanje je li tjedan u kome se predlaže? ---> | <!-- ne - glasovanje --><inputbox> type=create editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputagl buttonlabel=Glasuj default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022. hidden=yes bgcolor=transparent </inputbox> <!-- /glasovanje -- --- inače tjedan u kome se predlaže --> | <!-- da - predlaganje --><inputbox> type=comment editintro=Wikipedija:Članak tjedna/uputatp preload=Wikipedija:Članak tjedna/ulaz2 buttonlabel=Dodaj prijedlog default=Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/32. 2022. hidden=yes bgcolor=transparent </inputbox>}} <!-- /predlaganje --> === Close to the Edge === <span class="plainlinks"><!-- -->{{#ifexist: Close to the Edge <s>| |}}<!-- -->[[{{ucfirst:Close to the Edge}}]]<!-- -->{{#ifexist: Close to the Edge </s> | |}}<!-- --> ([{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Close to the Edge}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Close to the Edge}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Close to the Edge}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Close to the Edge}}}}}} evidencija])</span><br> '''Predlaže:''' [[Suradnik:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;">'''Neptune'''</span>]] <span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;">'''🕉'''</span> [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|<span style="font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;">'''the Mystic'''</span>]] 18:06, 26. srpnja 2022. (CEST) ''' Glasovanje:''' '''Za:''' #{{za}} – [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 18:11, 1. kolovoza 2022. (CEST) #{{ZA}} — [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:39, 2. kolovoza 2022. (CEST) '''Protiv:''' #{{protiv}}—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 14:29, 2. kolovoza 2022. (CEST) '''Komentari:''' === Gospa Sinjska === <span class="plainlinks"><!-- -->{{#ifexist: Gospa Sinjska <s>| |}}<!-- -->[[{{ucfirst:Gospa Sinjska}}]]<!-- -->{{#ifexist: Gospa Sinjska </s> | |}}<!-- --> ([{{fullurl:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|action=edit}} uredi] | [[Razgovor:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|razgovor]] | [{{fullurl:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|action=history}} povijest] | [{{fullurl:Posebno:Što vodi ovamo/{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|limit=999}} poveznice] | [{{fullurl:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}|action=watch}} prati] | [{{fullurl:Posebno:Evidencije|page={{urlencode:{{ucfirst:Gospa Sinjska}}}}}} evidencija])</span><br> '''Predlaže:''' [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:25, 31. srpnja 2022. (CEST) ''' Glasovanje:''' '''Za:''' #{{za}}—[[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])</small> 14:29, 2. kolovoza 2022. (CEST) #{{ZA}}, 15. je kolovoza Blagdan Gospe Sinjske. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:39, 2. kolovoza 2022. (CEST) '''Protiv:''' '''Komentari:''' {{Komentar}} – zamoljen sam da unesem nadopunu teksta i predložim članak za tjedan u kojem je devetnica Gospi Sinjskoj. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:27, 31. srpnja 2022. (CEST) scgqja49gvr9qb9vexc19zo5kz4l258 0 725432 6436612 6435672 2022-08-02T21:47:18Z Croxyz 205325 /* Treće kvalifikacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small>^{[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]} |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 5:3 | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | 4:1 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 5:4 | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 0:8 | '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 1:0 | 0:8 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 3:0 | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} |5:1 | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{DZ|UKR}} | 2:1 | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 18. srpnja 2022. Prve utakmice bit će igrane 2. i 3. kolovoza, a uzvratne 9. kolovoza 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 1. utak. | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{DZ|CIP}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 2. utak. | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 3. utak. | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 5. utak. | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{DZ|SRB}} | 6. utak. | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{DZ|FRA}} | 1. utak. | [[PSV Eindhoven]] | {{DZ|NIZ}} | 1:1 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{DZ|BEL}} | 3. utak. | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{DZ|ŠKO}} |2:0 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4. utak. | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 4:1 | <small>9. kol</small> }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] fvat4hqvakiyfcyncn1g6ns4sheqpmb 6436614 6436612 2022-08-02T21:48:50Z Croxyz 205325 /* Treće kvalifikacijsko kolo */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small>^{[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]} |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 5:3 | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | 4:1 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 5:4 | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 0:8 | '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 1:0 | 0:8 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 3:0 | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} |5:1 | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{DZ|UKR}} | 2:1 | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 18. srpnja 2022. Prve utakmice bit će igrane 2. i 3. kolovoza, a uzvratne 9. kolovoza 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 1. utak. | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{DZ|CIP}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 2. utak. | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 3. utak. | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 5. utak. | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{DZ|SRB}} | 6. utak. | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{DZ|FRA}} | 1. utak. | [[PSV Eindhoven]] | {{DZ|NIZ}} | 1:1 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{DZ|BEL}} | 3. utak. | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{DZ|ŠKO}} |2:0 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4. utak. | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 4:1 | <small>9. kol</small> }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2022. Prve utakmice bit će igrane 16. i 17. kolovoza, a uzvratne 23. i 24. kolovoza 2022. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] ohz7riaccuenaerl3fx3199zvad70jo 6436615 6436614 2022-08-02T21:54:34Z Croxyz 205325 /* Doigravanje */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small>^{[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]} |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 5:3 | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | 4:1 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 5:4 | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 0:8 | '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 1:0 | 0:8 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 3:0 | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} |5:1 | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{DZ|UKR}} | 2:1 | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 18. srpnja 2022. Prve utakmice bit će igrane 2. i 3. kolovoza, a uzvratne 9. kolovoza 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 1. utak. | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{DZ|CIP}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 2. utak. | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 3. utak. | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 5. utak. | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{DZ|SRB}} | 6. utak. | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{DZ|FRA}} | 1. utak. | [[PSV Eindhoven]] | {{DZ|NIZ}} | 1:1 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{DZ|BEL}} | 3. utak. | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{DZ|ŠKO}} |2:0 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4. utak. | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 4:1 | <small>9. kol</small> }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2022. Prve utakmice bit će igrane 16. i 17. kolovoza, a uzvratne 23. i 24. kolovoza 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| Pobjednik 2. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 1. utak. | Pobjednik 4. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| Pobjednik 5. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 2. utak. | Pobjednik 3. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| Pobjednik 1. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 3. utak. | Pobjednik 6. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| [[F.C. København|København]]| {{DZ|DAN}} | 4. utak. | [[Trabzonspor]] | {{DZ|TUR}} | <small>16. kol</small> | <small>24. kol.</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| Pobjednik 2. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 1. utak. | Pobjednik 4. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| Pobjednik 3. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 2. utak. | Pobjednik 1. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 40q0smnjkuf4v5vposdnnxv0xm2amix 6436616 6436615 2022-08-02T21:56:11Z Croxyz 205325 /* Doigravanje */ wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometno prvenstvo | ime = UEFA Liga prvaka 2022./23. | izvorni_naziv = | slika = [[Datoteka:Istanbul_Atatürk_Olympic_Stadium_1.jpg|250 px]] | opis = [[Olimpijski stadion Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]] na kojem će se igrati [[Finale UEFA Lige prvaka 2023.|finalna uatkmica]]. | domaćin = | datum = [[21. lipnja]] – [[24. kolovoza]] [[2022.]] (kvalifikacije) <br> [[6. rujna]] [[2022.]] – [[10. lipnja]] [[2022.]] (odgovarajuće natjecanje) | br_momčadi = 32 (natjecanje po skupinama)<br /> 78 (kvalifikacije) | konfederacije = | stadioni = | gradovi = | prvaci = | broj = | drugi = | treći = | četvrti = | utakmice = | golovi = | gledanost = | naj_strijelac = | naj_igrač = | naj_mladi = | naj_vratar = | fair-play = | prethodno = [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]] | sljedeće = ''[[UEFA Liga prvaka 2023./24.|2023./24.]]'' }} '''UEFA Liga prvaka 2022./23.''' 68. je sezona najelitnijeg [[UEFA|europskog]] [[Nogometni klub|klupskog]] [[nogomet]]nog natjecanja, odnosno 31. sezona od kada je natjecanje promijenilo svoj format i preimenovano iz ''Kupa europskih prvaka'' u [[UEFA Liga prvaka]]. U natjecanju sudjeluje 78 momčadi iz 53 nogometna saveza. Prošlogodišnji prvak bio je [[Real Madrid C.F.|Real Madrid]]. Finale će se igrati na [[Olimpijski stadion Atatürk|Olimpijskom stadionu Atatürk]] u [[Istanbul|Carigradu]]. == Momčadi u natjecanju == U sezoni 2022./2023. ukupno sudjeluje 78 momčadi iz 53 od 55 UEFA-ina saveza (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]] koji nema domaću ligu i [[Ruski nogometni savez|Rusije]] zbog [[Invazija Rusije na Ukrajinu 2022.|invazije na Ukrajinu]]). Broj predstavnika svake zemlje određen je rangom njenog nogometnog saveza koji se temelji na UEFA koeficijentima:<ref name="regulations">{{cite web|url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-Champions-League-2022/23-Online |title=Regulations of the UEFA Champions League, 2022/23 Season|publisher=[[UEFA]]|location=[[Nyon]]|year=2022 |access-date=30 April 2021}}</ref> * Zemlje s rangom od 1 do 4 imaju 4 predstavnika * Zemlje s rangom od 5 do 6 imaju 3 predstavnika * Zemlje s rangom od 7 do 15 imaju 2 predstavnika (osim [[Ruski nogometni savez|Rusije]]) * Zemlje s rangom od 16 do 55 imaju 1 predstavnika (osim [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajna]]). Pobjednici [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|UEFA Lige prvaka 2021./22.]] i [[UEFA Europska liga 2021./22.|UEFA Europske lige 2021./22.]] imaju osigurano mjesto za ovu sezoni UEFA Lige prvaka u slučaju da se ne kvalificiraju preko njihovog nacionalnog prvenstva. == Zemlje sudionice == Za ovu sezonu UEFA Lige prvaka, nogometnim savezima se dodjeljuje rang skladu s njihovim UEFA koeficijentom 2021. godine za koji se uzima u obzir učinak njihovih klubova u europskim natjecanjima od 2016./17. do 2020./21.<ref name="country coefficients">{{cite web |url=https://www.uefa.com/nationalassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |title=Association coefficients 2020/21 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=20 August 2021 |access-date=29 November 2021 |archive-date=2 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211102093931/https://www.uefa.com/memberassociations/uefarankings/country/#/yr/2021 |url-status=live }}</ref> {| |+'''Rangiranje nogometnih saveza za UEFA Ligu prvaka 2022./23.''' |-valign=top style="font-size:90%" | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !1. |{{ZD|E|ENG}} [[Engleski nogometni savez|Engleska]] |align=right|100,569 |align=center rowspan=4|4 | |- !2. |{{ZD|Š|ŠPA}} [[Španjolski nogometni savez|Španjolska]] |align=right|97,855 | |- !3. |{{ZD|I|ITA}} [[Talijanski nogometni savez|Italija]] |align=right|75,438 | |- !4. |{{ZD|N|NJE}} [[Njemački nogometni savez|Njemačka]] |align=right|73,570 |<small>+1 ([[UEFA Europska liga 2020./21.|EL]])</small> |- !5. |{{ZD|F|FRA}} [[Francuski nogometni savez|Francuska]] |align=right|56,081 |align=center rowspan=2|3 | |- !6. |{{ZD|P|POR}} [[Portugalski nogometni savez|Portugal]] |align=right|48,549 | |- !7. |{{ZD|N|NIZ}} [[Nizozemski nogometni savez|Nizozemska]] |align=right|39,200 |align=center|2 | |- !8. |{{ZD|R|RUS}} [[Ruski nogometni savez|Rusija]] |align=right|38,382 |align=center|0 | |- !9. |{{ZD|B|BEL}} [[Belgijski nogometni savez|Belgija]] |align=right|36,500 |align=center rowspan=7|2 |- !10. |{{ZD|A|AUT}} [[Austrijski nogometni savez|Austrija]] |align=right|35,825 | |- !11. |{{ZD|Š|ŠKO}} [[Škotski nogometni savez|Škotska]] |align=right|33,375 | |- !12. |{{ZD|U|UKR}} [[Ukrajinski nogometni savez|Ukrajina]] |align=right|33,100 | |- !13. |{{ZD|T|TUR}} [[Turski nogometni savez|Turska]] |align=right|30,100 | |- !14. |{{ZD|D|DAN}} [[Danski nogometni savez|Danska]] |align=right|27,875 | |- !15. |{{ZD|C|CIP}} [[Ciparski nogometni savez|Cipar]] |align=right|27,750 | |- !16. |{{ZD|S|SRB}} [[Srpski nogometni savez|Srbija]] |align=right|26,750 |align=center rowspan=4|1 | |- !17. |{{ZD|Č|ČEŠ}} [[Češki nogometni savez|Češka]] |align=right|26,600 | |- !18. |{{ZD|H|HRV}} [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatska]] |align=right|26,275 | |- !19. |{{ZD|Š|ŠVI}} [[Švicarski nogometni savez|Švicarska]] |align=right|26,225 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !20. |{{ZD|G|GRČ}} [[Grčki nogometni savez|Grčka]] |align=right|26,000 |align=center rowspan=13|1 | |- !21. |{{ZD|I|IZR}} [[Izraelski nogometni savez|Izrael]] |align=right|24,375 | |- !22. |{{ZD|N|NOR}} [[Norveški nogometni savez|Norveška]] |align=right|21,000 | |- !23. |{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedski nogometni savez|Švedska]] |align=right|20,500 | |- !24. |{{ZD|B|BUG}} [[Bugarski nogometni savez|Bugarska]] |align=right|20,375 | |- !25. |{{ZD|R|RUM}} [[Rumunjski nogometni savez|Rumunjska]] |align=right|18,200 | |- !26. |{{ZD|A|AZE}} [[Azerbajdžanski nogometni savez|Azerbajdžan]] |align=right|16,875 | |- !27. |{{ZD|K|KAZ}} [[Nogometni savez Kazahstana|Kazahstan]] |align=right|15,625 | |- !28. |{{ZD|M|MAĐ}} [[Mađarski nogometni savez|Mađarska]] |align=right|15,500 | |- !29. |{{ZD|B|BJE}} [[Bjeloruski nogometni savez|Bjelorusija]] |align=right|15,250 | |- !30. |{{ZD|P|POLJ}} [[Poljski nogometni savez|Poljska]] |align=right|15,125 | |- !31. |{{ZD|S|SLO}} [[Slovenski nogometni savez|Slovenija]] |align=right|14,250 | |- !32. |{{ZD|S|SLK}} [[Slovački nogometni savez|Slovačka]] |align=right|13,625 | |- !33. |{{ZD|L|LIH}} [[Lihtenštajnski nogometni savez|Lihtenštajn]] |align=right|9,000 |align=center|0 | |- !34. |{{ZD|L|LIT}} [[Litavski nogometni savez|Litva]] |align=right|8,750 |align=center rowspan=5|1 | |- !35. |{{ZD|L|LUX}} [[Luksemburški nogometni savez|Luksemburg]] |align=right|8,250 | |- !36. |{{ZD|B|BIH}} [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] |align=right|8,000 | |- !37. |{{ZD|I|IRS}} [[Irski nogometni savez|Irska]] |align=right|7,875 | |- !38. |{{ZD|M|MAK}} [[Sjevernomakedonski nogometni savez|Sjeverna Makedonija]] |align=right|7,625 | |- |} | {| class="wikitable" |- !Rang !Nacionalni<br />savez !Koef. !Broj<br />timova !Bilješke |- !39. |{{ZD|A|ARM}} [[Armenski nogometni savez|Armenija]] |align=right|7,375 |align=center rowspan=18|1 | |- !40. |{{ZD|L|LAT}} [[Latvijski nogometni savez|Latvija]] |align=right|7,375 | |- !41. |{{ZD|A|ALB}} [[Albanski nogometni savez|Albanija]] |align=right|7,250 | |- !42. |{{ZD|S|SJI}} [[Nogometni savez Sjeverne Irske|Sjeverna Irska]] |align=right|6,958 | |- !43. |{{ZD|G|GRU}} [[Gruzijski nogometni savez|Gruzija]] |align=right|6,875 | |- !44. |{{ZD|F|FIN}} [[Finski nogometni savez|Finska]] |align=right|6,875 | |- !45. |{{ZD|M|MOL}} [[Moldavski nogometni savez|Moldavija]] |align=right|6,875 | |- !46. |{{ZD|M|MLT}} [[Malteški nogometni savez|Malta]] |align=right|6,375 | |- !47. |{{ZD|O|OVČ}} [[Nogometni savez Farskih otoka|Farski otoci]] |align=right|6,125 | |- !48. |{{ZD|K|KOSV}} [[Kosovski nogometni savez|Kosovo]] |align=right|5,833 | |- !49. |{{ZD|G|GIB}} [[Gibraltarski nogometni savez|Gibraltar]] |align=right|5,666 | |- !50. |{{ZD|C|CG}} [[Crnogorski nogometni savez|Crna Gora]] |align=right|5,000 | |- !51. |{{ZD|W|WAL}} [[Velški nogometni savez|Wales]] |align=right|5,000 | |- !52. |{{ZD|I|ISL}} [[Islandski nogometni savez|Island]] |align=right|4,875 | |- !53. |{{ZD|E|EST}} [[Estonski nogometni savez|Estonija]] |align=right|4,750 | |- !54. |{{ZD|A|AND}} [[Andorski nogometni savez|Andora]] |align=right|3,331 | |- !55. |{{ZD|S|SMR}} [[Nogometni savez San Marina|San Marino]] |align=right|1,166 | |} |} == Raspored momčadi == Ovo je raspored momčadi za ovu sezonu UEFA Lige prvaka:<ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |title=Access list 2021–24 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |format=PDF |access-date=16 February 2020 |archive-date=4 December 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181204074949/https://www.uefa.com/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/58/61/42/2586142_DOWNLOAD.pdf |url-status=live }}</ref> {| class="wikitable" ! colspan="2" |Tijek natjecanja !Momčadi koje započinju u ovoj fazi natjecanja !Momčadi koje su se kvalificirale iz prethodne faze |- ! colspan="2" |Predeliminacijsko kolo<br>(4 momčadi) | * 4 prvaka iz saveza rangiranih od 52. do 55. mjesta |<center>—</center> |- ! colspan="2" |Prvo kvalifikacijsko kolo<br>(30 momčadi) | * 29 prvaka iz saveza rangiranih od 22. do 51. mjesta (osim Lihtenštajna) | * 1 pobjednik iz predeliminacijskog kola |- ! rowspan="2" |Drugo kvalifikacijsko kolo <br> (24 momčadi) !Put prvaka<br>(20 momčadi) | * 5 prvaka iz saveza rangiranih od 17. do 21. mjesta | * 15 pobjednika iz prvog kvalifikacijskog kola |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 12. do 15. mjesta |<center>—</center> |- ! rowspan="2" |Treće kvalifikacijsko kolo <br> (20 momčadi) !Put prvaka<br>(12 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 15. do 16. mjesta | * 10 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(8 momčadi) | * 4 drugoplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 7. do 11. mjesta (osim Rusije) * 2 trećeplasirane momčadi iz saveza rangiranih od 5. do 6. mjesta | * 2 pobjednika iz drugog kvalifikacijskog kola (staza neprvaka) |- ! rowspan="2" |Doigravanje <br> (12 momčadi) !Put prvaka<br>(8 momčadi) | * 2 prvaka iz saveza rangiranih od 13. do 14. mjesta | * 6 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put prvaka) |- !Put neprvaka<br>(4 momčadi) | | * 4 pobjednika iz trećeg kvalifikacijskog kola (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Grupna faza<br>(32 momčadi) | * Osvajači prethodne sezone Europske lige * 11 prvaka iz saveza rangiranih od 1. do 12. mjesta (osim Rusije) * 6 drugoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 6. mjesta * 4 trećeplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta * 4 četvrtoplasiranih momčadi iz saveza rangiranih od 1. do 4. mjesta | * 4 pobjednika doigravanja (put prvaka) * 2 pobjednika doigravanja (put neprvaka) |- ! colspan="2" |Završni dio<br>(16 momčadi) |<center>—</center> | * 8 pobjednika natjecanja po grupama * 8 drugoplasiranih iz natjecanja po grupama |} == Timovi == {| class="wikitable" |+Timovi koji su se kvalificirali za UEFA Ligu prvaka 2022./23. |- !colspan=2|Kolo ulaska !colspan=4|Timovi |- !colspan=2 rowspan=7|[[#Grupna faza|{{abbr|GF|Grupna faza}}]] |style="min-width:10em"|{{DZ|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|1.]])</small>^{[[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]} |style="min-width:10em"|{{DZ|NJE}} [[Eintracht Frankfurt]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|11.]])</small><sup>([[UEFA Europska liga 2021./22.|EL]])</sup/> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Manchester City F.C.|Manchester City]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |style="min-width:10em"|{{DZ|ENG}} [[Liverpool F.C.|Liverpool]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|ENG}} [[Chelsea F.C.|Chelsea]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|ENG}} [[Tottenham Hotspur F.C.|Tottenham Hotspur]] <small>([[FA Premier liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[FC Barcelona|Barcelona]] <small>([[La Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠPA}} [[Atlético Madrid]] <small>([[La Liga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ŠPA}} [[Sevilla FC|Sevilla]] <small>([[La Liga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[Inter Milan]] <small>([[Serie A 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ITA}} [[S.S.C. Napoli|Napoli]] <small>([[Serie A 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|ITA}} [[Juventus F.C.|Juventus]] <small>([[Serie A 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[FC Bayern München|Bayern München]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Borussia Dortmund]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NJE}} [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|3.]])</small> |- |{{DZ|NJE}} [[RB Leipzig]] <small>([[Njemačka nogometna Bundesliga 2021./22.|4.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Paris Saint-Germain F.C.|Paris Saint-Germain]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|FRA}} [[Olympique de Marseille|Marseille]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|POR}} [[FC Porto|Porto]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|POR}} [[Sporting CP]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[AFC Ajax|Ajax]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Club Brugge KV|Club Brugge]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|AUT}} [[FC Red Bull Salzburg|Red Bull Salzburg]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ŠKO}} [[Celtic F.C.|Celtic]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|UKR}} [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- ![[#Doigravanje|{{Abbr|DO|Doigravanje}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|TUR}} [[Trabzonspor]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[F.C. København|København]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Treće kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|TKK|Treće kvalifikacijsko kolo}}]] !{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|CIP}} [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SRB}} [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] <small>([[Superliga Srbije 2021./22.|1.]])</small> |colspan=2| |- !rowspan=2|{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|FRA}} [[AS Monaco FC|Monaco]] <small>([[Ligue 1 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|POR}} [[S.L. Benfica|Benfica]] <small>([[Primeira Liga 2021./22.|3.]])</small> |{{DZ|NIZ}} [[PSV Eindhoven]] <small>([[Eredivisie 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|BEL}} [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] <small>([[Belgijska prva divizija A 2021./22.|2.]])</small> |- |{{DZ|AUT}} [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] <small>([[Austrijska Bundesliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|ŠKO}} [[Rangers F.C.|Rangers]] <small>([[Škotski Premiership 2021./22.|2.]])</small> |colspan=2| |- !colspan=6| |- !rowspan=3|[[#Drugo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|DKK|Drugo kvalifikacijsko kolo}}]] !rowspan=2|{{Abbr|PP|Put prvaka}} |{{DZ|ČEŠ}} [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] <small>([[Prva češka nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|HRV}} [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] <small>([[1. HNL 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVI}} [[FC Zürich|Zürich]] <small>([[Švicarska Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GRČ}} [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] <small>([[Grčka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|IZR}} [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] <small>([[Izraelska premijer liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !{{Abbr|PN|Put neprvaka}} |{{DZ|UKR}} [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] <small>([[Ukrajinska Premier liga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|TUR}} [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] <small>([[Süper Lig 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|DAN}} [[FC Midtjylland|Midtjylland]] <small>([[Danska Superliga 2021./22.|2.]])</small> |{{DZ|CIP}} [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] <small>([[Ciparska prva divizija 2021./22.|2.]])</small> |- !colspan=6| |- !colspan=2 rowspan=8|[[#Prvo kvalifikacijsko kolo|{{Abbr|PKK|Prvo kvalifikacijsko kolo}}]] |{{DZ|NOR}} [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] <small>([[Eliteserien 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ŠVE}} [[Malmö FF]] <small>([[Allsvenskan 2021.|1.]])</small> |{{DZ|BUG}} [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] <small>([[Bugarska prva nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|RUM}} [[CFR Cluj]] <small>([[Liga I 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|AZE}} [[Qarabağ FK|Qarabağ]] <small>([[Azerbajdžanska Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|KAZ}} [[FC Tobol|Tobol]] <small>([[Kazahstanska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAĐ}} [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] <small>([[Nemzeti Bajnokság I 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BJE}} [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] <small>([[Bjeloruska Premier liga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|POLJ}} [[Lech Poznań]] <small>([[Ekstraklasa 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLO}} [[NK Maribor|Maribor]] <small>([[Prva slovenska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SLK}} [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] <small>([[Slovačka Superliga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LIT}} [[FK Žalgiris|Žalgiris]] <small>([[A Lyga 2021.|1.]])</small> |- |{{DZ|LUX}} [[F91 Dudelange]] <small>([[Luksemburška prva lig 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|BIH}} [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] <small>([[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|IRS}} [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] <small>([[Irska Premier liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MAK}} [[FK Škupi|Škupi]] <small>([[Prva makedonska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|ARM}} [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] <small>([[Premijer liga Armenije 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|LAT}} [[FK RFS|RFS]] <small>([[Latvijska visoka liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|ALB}} [[KF Tirana|Tirana]] <small>([[Kategoria Superiore 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SJI}} [[Linfield F.C.|Linfield]] <small>([[NIFL Premiership 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|GRU}} [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] <small>([[Erovnuli Liga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|FIN}} [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] <small>([[Veikkausliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|MOL}} [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] <small>([[Moldavska nacionalna divizija 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|MLT}} [[Hibernians F.C.|Hibernians]] <small>([[Malteška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|OVČ}} [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] <small>([[Premier liga Føroyara 2021.|1.]])</small> |{{DZ|KOSV}} [[FC Ballkani|Ballkani]] <small>([[Nogometna Superliga Kosova 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|GIB}} [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] <small>([[Prva gibraltarska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|CG}} [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] <small>([[Prva crnogorska nogometna liga 2021./22.|1.]])</small> |- |{{DZ|WAL}} [[The New Saints F.C.|The New Saints]] <small>([[Velška Premier liga 2021./22.|1.]])</small> |colspan=3| |- !colspan=6| |- !colspan=2|[[#Predeliminacijsko kolo|{{Abbr|PK|Predeliminacijsko kolo}}]] |{{DZ|ISL}} [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] <small>([[Úrvalsdeild 2021.|1.]])</small> |{{DZ|EST}} [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] <small>([[Meistriliiga 2021.|1.]])</small> |{{DZ|AND}} [[Inter Club d'Escaldes]] <small>([[Primera Divisió 2021./22.|1.]])</small> |{{DZ|SMR}} [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] <small>([[Campionato Sammarinese di Calcio 2021./22.|1.]])</small> |} == Kalendar natjecanja == {| class="wikitable" |- ! Razina ! Kolo ! Ždrijeb ! Prva utakmica ! Druga utakmica |- |rowspan=5| Kvalifikacije | Predeliminacijsko kolo | 7. lipnja 2022. | 21. lipnja 2022. (polufinale) | 24. lipnja 2022. (finale) |- | Prvo kvalifikacijsko kolo | 14. lipnja 2022. | 5. – 6. srpnja 2022. | 12. – 13. srpnja 2022. |- | Drugo kvalifikacijsko kolo | 15. lipnja 2022. | 19. – 20. srpnja 2022. | 26. – 27. srpnja 2022. |- | Treće kvalifikacijsko kolo | 18. srpnja 2022. | 2. – 3. kolovoza 2022. | 9. kolovoza 2022. |- | Doigravanje | 2. kolovoza 2022. | 16. – 17. kolovoza 2022. | 23. – 24 kolovoza 2022. |- |rowspan=6| Grupna faza | Prvi susret |rowspan=6| 25. kolovoza 2022. |colspan=2 align=center| 6. – 7. rujna 2022. |- | Drugi susret |colspan=2 align=center| 13. – 14. rujna 2022. |- | Treći susret |colspan=2 align=center| 4. – 5. listopada 2022. |- | Četvrti susret |colspan=2 align=center| 11. – 12. listopada 2022. |- | Peti susret |colspan=2 align=center| 25. – 26. listopada 2022. |- | Šesti susret |colspan=2 align=center| 1. – 2. studenoga 2022. |- |rowspan=4| Završni dio | Osmina finala | 7. studenoga 2022. | 14. – 15. i 21. – 22. veljače 2023. | 7. – 8. i 14. – 15. ožujka 2023. |- | Četvrtfinale | rowspan=3| 17. ožujka 2022. | 11. – 12. travnja 2023. | 18. – 19. travnja 2023. |- | Polufinale | 9. – 10. svibnja 2023. | 16. – 17. svibnja 2023. |- | Finale |colspan=2 align=center| 10. lipnja 2023. |} == Kvalifikacije == === Predeliminacijsko kolo === Ždrijeb za predeliminacijsko kolo održan je 7. lipnja. Polufinalne utakmice odigrane su 21. lipnja, a finalna 24. lipnja 2022. Sve tri utakmice odigrane su na [[Víkingsvöllur]]u u [[Reykjavík]]u. {| class=wikitable |- !width=230| Prva momčad ! style="width:70px; text-align:center;"| Rez. !width=230| Druga momčad |- !colspan=3| Polufinale |- | align=right | [[FCI Levadia Tallinn|FCI Levadia]] {{DZ|EST}} || align=center | 1:6 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |- | align=right | [[S.P. La Fiorita|La Fiorita]] {{DZ|SMR}} || align=center | 1:2 || {{DZ|AND}} '''[[Inter Club d'Escaldes]]''' |- !colspan=3| Finale |- | align=right | [[Inter Club d'Escaldes]] {{DZ|AND}} || align=center | 0:1 || {{DZ|ISL}} '''[[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]]''' |} === Prvo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za prvo kvalifikacijsko kolo održan je 14. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-14 |title=UEFA Champions League first qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc25545c1-6471a679f56f-1000--first-qualifying-round-draw-results/ |access-date=2022-06-14 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 5. i 6. srpnja, a uzvratne 12. i 13. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |- {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[CFR Cluj]] | {{DZ|RUM}} | 0:0 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[NK Maribor|Maribor]]''' | {{DZ|SLO}} | 2:0 | [[FK Šahtjor Saligorsk|Šahtjor Saligorsk]] | {{DZ|BJE}} | 0:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 3:0 | [[FK Sutjeska Nikšić|Sutjeska Nikšić]] | {{DZ|CG}} | 2:0 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[F91 Dudelange]]''' | {{DZ|LUX}} | 3:1 | [[KF Tirana|Tirana]] | {{DZ|ALB}} | 1:0 | 2:1 }} {{TwoLegResult| [[FC Tobol|Tobol]] | {{DZ|KAZ}} | 1:5 | '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 0:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[Malmö FF]]''' | {{DZ|ŠVE}} | 6:5 | [[Knattspyrnufélagið Víkingur|Víkingur Reykjavík]] | {{DZ|ISL}} | 3:2 | 3:3 }} {{TwoLegResult| [[FC Ballkani|Ballkani]] | {{DZ|KOSV}} | 1:2 | '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 1:1 | 0:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]]''' | {{DZ|FIN}} | {{nowrap|2:2 (5:4 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[FK RFS|RFS]] | {{DZ|LAT}} | 1:0 | 1:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} {{TwoLegResult| '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 4:3 | [[Klaksvíkar Ítróttarfelag|KÍ]] | {{DZ|OVČ}} | 3:0 | 1:3 }} {{TwoLegResult| [[The New Saints F.C.|The New Saints]] | {{DZ|WAL}} | 1:2 | '''[[Linfield F.C.|Linfield]]''' | {{DZ|SJI}} | 1:0 | 0:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]]''' | {{DZ|IRS}} | 3:0 | [[Hibernians F.C.|Hibernians]] | {{DZ|MLT}} | 3:0 | 0:0 }} {{TwoLegResult| [[Lech Poznań]] | {{DZ|POLJ}} | 2:5 | '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 1:0 | 1:5 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Škupi|Škupi]]''' | {{DZ|MAK}} | 3:2 | [[Lincoln Red Imps F.C.|Lincoln Red Imps]] | {{DZ|GIB}} | 3:0 | 0:2 }} {{TwoLegResult| [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] | {{DZ|BIH}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]]''' | {{DZ|SLK}} | 2:1 | [[FK Dinamo Batumi|Dinamo Batumi]] | {{DZ|GRU}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]])}} |} === Drugo kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za drugo kvalifikacijsko kolo održan je 15. lipnja 2022.<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2022-06-15 |title=UEFA Champions League second qualifying round draw |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0276-154cc64bc0ba-584fac8baef8-1000--second-qualifying-round-draw/ |access-date=2022-07-01 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Prve utakmice odigrane su 19. i 20. srpnja, a uzvratne 26. i 27. srpnja 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| '''[[Ferencvárosi TC|Ferencváros]]''' | {{DZ|MAĐ}} | 5:3 | [[ŠK Slovan Bratislava|Slovan Bratislava]] | {{DZ|SLK}} | 1:2 | 4:1 }} {{TwoLegResult| '''[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]''' | {{DZ|HRV}} | 3:2 | [[FK Škupi|Škupi]] | {{DZ|MAK}} | 2:2 | 1:0 }} {{TwoLegResult| '''[[Qarabağ FK|Qarabağ]]''' | {{DZ|AZE}} | 5:4 | [[FC Zürich|Zürich]] | {{DZ|ŠVI}} | 3:2 | 2:2 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| [[Helsingin Jalkapalloklubi|HJK]] | {{DZ|FIN}} | 1:7 | '''[[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]]''' | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | 0:5 }} {{TwoLegResult| [[Linfield F.C.|Linfield]] | {{DZ|SJI}} | 0:8 | '''[[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]]''' | {{DZ|NOR}} | 1:0 | 0:8 }} {{TwoLegResult| '''[[FK Žalgiris|Žalgiris]]''' | {{DZ|LIT}} | 3:0 | [[Malmö FF]] | {{DZ|ŠVE}} | 1:0 | 2:0 }} {{TwoLegResult| '''[[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]]''' | {{DZ|BUG}} | 4:2 | [[Shamrock Rovers F.C.|Shamrock Rovers]] | {{DZ|IRS}} | 3:0 | 1:2 }} {{TwoLegResult| [[NK Maribor|Maribor]] | {{DZ|SLO}} | 0:1 | '''[[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]]''' | {{DZ|MOL}} | 0:0 | 0:1 }} {{TwoLegResult| '''[[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]]''' | {{DZ|IZR}} |5:1 | [[Olympiacos F.C.|Olympiakos]] | {{DZ|GRČ}} | 1:1 | 4:0 }} {{TwoLegResult| '''[[FC Pjunik Erevan|Pjunik]]''' | {{DZ|ARM}} | 4:2 | [[F91 Dudelange]] | {{DZ|LUX}} | 0:1 | 4:1 }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| '''[[FC Midtjylland|Midtjylland]]''' | {{DZ|DAN}} | {{nowrap|2:2 (4:3 [[Jedanaesterac|pen.]])}} | [[AEK Larnaca FC|AEK Larnaca]] | {{DZ|CIP}} | 1:1 | 1:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} {{TwoLegResult| '''[[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]]''' | {{DZ|UKR}} | 2:1 | [[Fenerbahçe S.K.|Fenerbahçe]] | {{DZ|TUR}} | 0:0 | 2:1 ([[Produžetci (nogomet)|pr.]]) }} |} === Treće kvalifikacijsko kolo === Ždrijeb za treće kvalifikacijsko kolo održan je 18. srpnja 2022. Prve utakmice bit će igrane 2. i 3. kolovoza, a uzvratne 9. kolovoza 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| [[Maccabi Haifa F.C.|Maccabi Haifa]] | {{DZ|IZR}} | 1. utak. | [[Apollon Limassol FC|Apollon Limassol]] | {{DZ|CIP}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Qarabağ FK|Qarabağ]] | {{DZ|AZE}} | 2. utak. | [[Ferencvárosi TC|Ferencváros]] | {{DZ|MAĐ}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[PFK Ludogorec Razgrad|Ludogorec Razgrad]] | {{DZ|BUG}} | 3. utak. | [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | {{DZ|HRV}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FC Sheriff Tiraspol|Sheriff Tiraspol]] | {{DZ|MOL}} | 4. utak. | [[FC Viktoria Plzeň|Viktoria Plzeň]] | {{DZ|ČEŠ}} | 1:2 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Bodø/Glimt|Bodø/Glimt]] | {{DZ|NOR}} | 5. utak. | [[FK Žalgiris|Žalgiris]] | {{DZ|LIT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Crvena zvezda|Crvena zvezda]] | {{DZ|SRB}} | 6. utak. | [[FC Pjunik Erevan|Pjunik]] | {{DZ|ARM}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| [[AS Monaco FC|Monaco]] | {{DZ|FRA}} | 1. utak. | [[PSV Eindhoven]] | {{DZ|NIZ}} | 1:1 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] | {{DZ|UKR}} | 2. utak. | [[SK Sturm Graz|Sturm Graz]] | {{DZ|AUT}} | <small>3. kol.</small> | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[Royale Union Saint-Gilloise|Union Saint-Gilloise]] | {{DZ|BEL}} | 3. utak. | [[Rangers F.C.|Rangers]] | {{DZ|ŠKO}} |2:0 | <small>9. kol</small> }} {{TwoLegResult| [[S.L. Benfica|Benfica]] | {{DZ|POR}} | 4. utak. | [[FC Midtjylland|Midtjylland]] | {{DZ|DAN}} | 4:1 | <small>9. kol</small> }} |} === Doigravanje === Ždrijeb za doigravanje održan je 2. kolovoza 2022. Prve utakmice bit će igrane 16. i 17. kolovoza, a uzvratne 23. i 24. kolovoza 2022. {{TwoLeg start}} |+Put prvaka |- {{TwoLegResult| Pobjednik 2. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 1. utak. | Pobjednik 4. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| Pobjednik 5. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 2. utak. | Pobjednik 3. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| Pobjednik 1. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 3. utak. | Pobjednik 6. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| [[F.C. København|København]]| {{DZ|DAN}} | 4. utak. | [[Trabzonspor]] | {{DZ|TUR}} | <small>16. kol.</small> | <small>24. kol.</small> }} |} {{TwoLeg start}} |+Put neprvaka |- {{TwoLegResult| Pobjednik 2. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 1. utak. | Pobjednik 4. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} {{TwoLegResult| Pobjednik 3. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | 2. utak. | Pobjednik 1. ut. 3. kv. kola | {{DZ|}} | <small>16./17. kol.</small> | <small>23./24. kol.</small> }} |} == Izvori == {{izvori|30em}} == Vidi još == * [[UEFA Europska liga 2022./23.]] * [[UEFA Europska konferencijska liga 2022./23.]] * [[UEFA Superkup 2023.]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|UEFA Champions League 2022-23}} * [https://www.uefa.com/uefachampionsleague/ Službena web-stranica] {{Sezone UEFA Lige prvaka}} [[Kategorija:Sezone UEFA Lige prvaka|2022-23]] 9zm6lv2ks3omlf8woy2fmtgfdlkgl1r 0 725467 6436420 6433307 2022-08-02T12:58:50Z LennyMilitaryGuy 278170 /* Web poveznice */ wikitext text/x-wiki {| style="float:right; margin:0 0 .5em 1em; width:250px; background:#fff; border-collapse:collapse; border:1px solid #999; font-size:smaller; line-height:1.5;" summary="Infobox HIMARS" cellspacing="0" cellpadding="4" border="0" | colspan="2" style="padding:0; background:#f0f0f0;" |[[Datoteka:HIMARS.jpg|središte|bezokvira]]M142 HIMARS |- style="text-align:center; color:#fff; background:#996; font-size:larger;" ! colspan="2" | HIMARS |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Svojstva |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Posada | 3 (zapovjednik, vozač, strijelac) |- style="vertical-align:top;" | Duljina | 7.0&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" |Širina | 2.4&nbsp;m |- style="vertical-align:top;" | Visina | 3.2&nbsp;m |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Masa praznog vozila | 13 500&nbsp;kg |- style="vertical-align:top;" | Operativna težina | 16,250&nbsp;kg <ref>{{Cite web|url=https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/|title=High Mobility Artillery Rocket System (HIMARS) — M142 - USAASC}}</ref> |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | najveća brzina | 85 km/h |- ! colspan="2" style="text-align:left; font-weight:normal; background:#ddb;" | Naoružanje |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Kalibar | 227 mm |- style="vertical-align:top;" | Streljiva | 6 × topničkih raketa M26 odn6 × topničkih raketa M30/M31 odn1 × projektil kratkog dometa MGM-140 ATACMS |- style="vertical-align:top; background:#f0f0f0;" | Domet | M26: 32&nbsp;km<br />M26A1/A2: 45&nbsp;km<br />M30/31: 80&nbsp;km<br />MGM-140 ATACMS: 300&nbsp;km |} '''HIMARS''' ([[pokrata]] za {{En|'''Hi'''gh '''M'''obility '''A'''rtillery '''R'''ocket '''S'''ystem}}) [[Topništvo|topnički]] je sustav višecjevnih raketnih bacača proizvođača [[Lockheed Martin]] montiran na laki kamion. [[Oružane snage SAD-a|Američka vojna]] oznaka sustava je '''M142'''. == Razvoj == [[Datoteka:HIMARS_-_missile_launched.jpg|mini|246x246px| HIMARS lansira jedan od svojih projektila.]] Cilj proizvođača bio je stvoriti jeftiniju i lakšu inačicu [[M270 MLRS|sustava M270 MLRS]], koji bi se mogao prevoziti transportnim zrakoplovom [[C-130 Hercules|Lockheed C-130 Hercules]]. Podvozje na kotačima lakše je i jeftinije za rukovanje od podvozja na gusjenicama na kojem se temelji sustav M270. Razvoj je započeo [[1996.]] kao dio "Inicijative za brzo projektiranje snaga" (RFPI). Konačni prototip, označen kao XM142, predstavljen je [[1999.]], a testiranje je završeno [[2002.]] Sustavi [[Sustav upravljanja paljbom|upravljanja paljbom]], elektronika i komunikacija isti su kao na lanserima M270 i proces obuke posade također je isti. M26 (nevođeno) i GMLRS (precizno vođeno) streljivo također je kompatibilno s dometom do 150 km. Lockheed Martin primio je 2003. prvu narudžbu za isporuku 89 sustava za američku vojsku i 4 za [[Marinski zbor Sjedinjenih Država|američki korpus marinaca]]. Godine 2005. prvi HIMARS-i raspoređeni su u [[Rat u Iraku|Iraku]]. Izvorni sustav bio je postavljen na neoklopljeni [[kamion]]. Ovu inačicu pokretao je [[Caterpillar (tvrtka)|Caterpillarov]] [[Dieselov motor|dizel]] motor od 290 KS i bio je 5,04&nbsp;m dužine, 2,16&nbsp;m širine i visok 2,25&nbsp;m. Težina je bila 10,88 tona, maksimalna brzina na cesti bila je 85&nbsp;km/h i dometom od 480&nbsp;km. U kasnijim proizvodnim serijama sustav je nadograđen na oklopni kamion Oshkosh M1140. Novi sustav je 7.0&nbsp;m dužine, 2,4&nbsp;m širine, 3,2 m&nbsp;visok i težak 16,25 tona. Njegova najveća brzina je 94&nbsp;km/h.<ref name="USAACS2">https://asc.army.mil/web/portfolio-item/ms-himars-m142/</ref> Cijeli sustav, uključujući i šasiju, proizvodi Lockheed Martin od 2017. godine.<ref>https://news.lockheedmartin.com/2017-07-26-Lockheed-Martin-Delivers-First-HIMARS-Vehicle-Produced-100-Percent-in-Camden-Arkansas</ref> <gallery> Datoteka:Missile Truck (4687917895).jpg|alt=HIMARS auf ungepanzertem LKW|HIMARS na neoklopljenom kamionu. Datoteka:Fire support training 140313-A-DM872-123.jpg|alt=HIMARS auf gepanzertem LKW vom Typ Oshkosh|HIMARS na oklopljenom kamionu Oshkosh. Datoteka:M142 HIMARS - 210127-F-PV484-1166.jpg|alt=Verladung in ein Transportflugzeug|Utovar u transportni zrakoplov. Datoteka:USMC-090301-M-0000S-003.jpg|alt=Aufmunitionierung|Streljivo. Datoteka:Defense.gov News Photo 980730-A-0089G-001.jpg|alt=Eingabe der Zielkoordinaten|Unos ciljnih koordinata. Datoteka:North Carolina National Guard (27963447056).jpg|alt=Start der Raketen|Lansiranje raketa. </gallery> == Korisnici == * Jordan: 3 * Rumunjska: 54 * Singapur:<ref name="military" /> 18 * Ukrajina: 12 * Ujedinjeni Arapski Emirati:<ref name="military" /> 20 * SAD:<ref name="military" /> američka vojska: 363; američki korpus marinaca: 47 == Vidi također == * [[M270 MLRS]] (srednji topnički raketni sustav) == Web poveznice == * [https://www.globalsecurity.org/military/systems/ground/himars.htm Opis na GlobalSecurity.org] * [https://www.nsnlookup.com/equipment-intelligence/land/himars-m142 HIMARS Technical Manuals] == Reference == <references /> [[Kategorija:Američko topničko oružje]] qu7kg3xlbizbgx2z7bpvzk6rcnvdl99 0 725468 6436412 6432789 2022-08-02T12:02:10Z Dean72 77466 lektura i oblikovanje wikitext text/x-wiki '''Fairchild C-123 ''Provider''''' [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je transportni zrakoplov proizvođača [[Fairchild]], nasljednik modela Fairchild [[C-119]] "''Flying Boxcar''". == Opis == Fairchild C-123 ''Provider'' ušao je u službu [[Zračna snaga Sjedinjenih Država|američkog ratnog zrakoplovstva]] 1955., a kasnije i [[Obalna straža SAD-a|američke obalne straže]]. Zajedno s [[Grumman|Grummanovim]] HU-16 "''Albatros''" bio je posljednji model zrakoplova s radijalnim motorom [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga Sjedinjenih Država]], a poljednji primjerci izašli su iz uporabe ranih [[1980-ih]]. Jedini vojni teatar u kojemu su ovi zrakoplovi upotrijebljeni bio je [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamski rat]]. Zrakoplovi raspoređeni u [[Vijetnam|Vijetnamu]], [[Laos|Laosu]] i [[Tajland|Tajlandu]] označeni su oznakom C-123K. Ovi su primjerci bili opremljeni dodatnim [[Mlazni motor|mlaznim motorima]], što je omogućilo povećanje brzine na 500&nbsp;km/h. Danas se neki primjerci još uvijek mogu vidjeti u mnogim američkim muzejima. C-123K prikazan je u nekoliko ratnih filmova kao što su ''Con Air, XxX, Operation Dumbo, The General's Daughter'' i ''Air America''. Osim prijevoza tereta zračnim putem, jedna od primarnih uloga C-123 u Vijetnamu bila je raspršivanje [[Defolijant|defolijanata]] kao što je ''Agent Orange'' tijekom operacije ''Ranch Hand''. Od 1962. do 1971. izvršeno je ukupno oko 6000 misija, uglavnom s modelom Fairchild UC-123B/K. Manje poznatu ulogu u misiji presijecanja opskrbnih ruta (tzv. "[[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovog puta"]]) tijekom [[Rat u Vijetnamu|Vijetnamskog rata]] odigrala je inačica ''NC-123K "Black Spot"''. Za misiju su prenamijenjena samo dva primjerka, koja su korištena od 1968. do 1971. i bila su stacionirana u zrakoplovnoj bazi Nakhon Phanom u sklopu 606. eskadrile za specijalne operacije i 56. krila za specijalne operacije. [[Datoteka:NC-123K.jpg|mini| Inačica NC-123K.]] Model ''NC-123K'' je bio opremljen sustavom senzora koji je po performansama bio usporediv s onim [[C-130 Hercules|AC-130A/E]]. U tu svrhu, nosni je konus opremljen većim kućištem za smještaj senzora. Sustav je uključivao frontalni [[radar]], infracrveni tragač, niski video zaslon i [[Laser|laserski]] daljinomjer. Ovaj je model bio opremljen i naprednim navigacijskim sustavom i računalno kontroliranim protuoklopnim i protupješačkim naoružanjem. Premda su oba primjerka bila relativno uspješna u misijama, njihove su operativne sposobnosti i mogućnost preživljavanja bile niže od raznih inačica zrakoplova ''AC-130, s''toga je njihova uporaba bila kratkog vijeka. Nakon što su privremeno uskladišteni u SAD-u, rastavljeni su i prebačeni na Tajland. Osim redovne uporabe na bojištu, C-123 je koristila [[CIA]] za tajni prijevoz i opskrbu oružja za [[Kontraši|Kontrase]], gerilu koja se borila u ratu u [[Nikaragva|Nikaragvi]]. Ova je tajna operacija otkrivena nakon što je jedan C-123 oboren iznad Nikaragve 5. listopada 1986. Uhićenje jedinog preživjelog člana posade Eugenea Hasenfusa odigralo je važnu ulogu u razotkrivanju [[Afera Iran-Contra|afere Iran-Contra]].<ref>Northwest Citizen: [http://www.publicgood.org/wic/Quickly/WherearetheynowEugeneHase.html ''Where are they now: Eugene Hasenfus'']</ref> Danas je ostalo oko 40 operativnih primjeraka, koje uglavnom koriste malih privatne tvrtke za prijevoz tereta. Neki su primjerci u prodaji među ljubiteljima rabljenih ratnih zrakoplova. == Inačice == ; XCG-20 : - dva prototipa [[Jedrilica (zrakoplov)|jedrilice]] od metala proizvođača ''Chase Aircraft'' (oznaka XG-20). ; XC-123 : - opremanje XG-20 s dva radijalna motora ''Pratt &amp;amp Whitney'' R-2800-23 od 2200 KS. ; XC-123A : - jedan je primjerak XG-20 opremljen s dva podkrilna mlazna motora ''General Electric'' J47-GE-11. ; C-123B : - proizvodna inačica XC-123 s dva motora R-2800-99W od 2300 KS. Zrakoplov je mogao prenijeti 61 potpuno opremljenog vojnika ili 50 nosila. Pet zrakoplova proizvela je tvrtka Chase, a 302 primjerka Fairchild Aircraft. ; HC-123B : - osam primjeraka C-123B preinačeno je u zrakoplove za potragu i spašavanje za [[Obalna straža SAD-a|Obalnu stražu Sjedinjenih Država]]. ; UC-123B : - jedan primjerak C-123B preinačen je u zrakoplov za prskanje kemijskih sredstava. ; VC-123C : - jedan VIP transporter temeljen na XC-123A nikad nije izgrađen. ; YC-123D : - nova je oznaka za XC-123A modificirane zrakoplove od tvrtke ''Stroukoff Aircraft Corporation'' s poboljšanim sustavom prilagođenim za polijetanje s kratkih staza, gdje se upuhuje zrak pod visokim pritiskom preko vrha krila i kontrolnih površina. Četiri mlazna motora zamijenjena su s dva motora ''Pratt & Whitney'' R-2800, a okomiti rep obnovljen je poput ranoog modela C-123B proizvođača Chase.<ref name="squ">Al Adcock: ''C-123 Provider in action'', squadron/signal publications, Aircraft Number 124, 1992, S. 22</ref> ; YC-123E : - C-123B koji je preinačila ''Stroukoff Aircraft Corporation'' s modificiranim "Pantobase" podom trupa, modificiranim krilima i repom kako bi zrakoplov mogao polijetati na vodi, te pješčanoj, snježnoj i ledenoj podlozi. ; YC-123H : - prototip s proširenim stajnim trapom i dva dodatna motora ''General Electric'' J85 montiranih ispod krila. ; C-123J : - 10 primjeraka, svaki s mlaznim motorom ''Fairchild'' J44-R-3 montiranih na krilima. ; C-123K : - C-123B sa širim gumama i dva dodatna ''General Electric'' J85 motora montiranih ispod krila. ; NC-123K : - dva C-123K s vizorima za noćno promatranje. ; UC-123K : - 34 C-123K pretvorena u zrakoplov za prskanje defolijanata (operacija "''Ranch Hand''"). ; VC-123K : - C-123K preinačen u prijevoz generala Williama Westmorelanda.[[Datoteka:Stroukoff_YC-134A_-_NASA.jpg|mini| Stroukoff YC-134.]] ; C-123T : - C-123B tajlandskih oružanih snaga iz 1980. kojeg je tvrtka ''Mancro Aircraft Company'' opremila turbopropelernim motorima ''Allison'' T56 -A-7. Zrakoplov je bio opremljen spremnicima za gorivo u krilima i jedinicom za napajanje (APU), koja je napajala kontrolne uređaje i grijala skladišni prostor. Problemi s financiranjem natjerali su tajlandsku vladu da prekine program 1981. : ; Stroukoff YC-134 : - C-123B sa sustavom za ispuhivanje zraka pod tlakom iz 1956. godine koji je preinačila tvrtka ''Stroukoff Aircraft Corporation'', te radijalnim motorom ''Wright'' R-3350-89 od 3500 KS (2600 kW), modificiranim repom i stajnim trapom (kasnije označen kao YC-134A). Daljnji razvoj napušten je s razvojem zrakoplova [[C-130 Hercules|Lockheed C-130]]. == Naoružanje NC-123K == Oružje se je moguće montirati na dva vanjska nosača ADU-253 ili 272/B. * Nenavođene gravitacijske bombe: ** 2 × CBU-2/A ( [[Kazetne bombe|kazetna bomba]] s 360 × BLU-3/B bombica "Ananas") ** 2 × CBU-24/B (kasetna bomba u bombi SUU-30B/B sa 665 bombica BLU-26/B) ** 2 × CBU-68/B (kasetna bomba u kućištu bombe SUU-30B/B s bombama BLU-48/B) == Tehničke specifikacije == {| class="wikitable" |Posada | 3 |- | Broj putnika | do 62 |- | Raspon krila | 33,54 m |- | Duljina | 30,65 m |- | Visina | 10,94 m |- | Motor | dva radijalna motora ''Pratt &amp;amp; Whitney'' od 2400 hp (oko 1770 kW) |} == Vidi još == * [[Dodatak:Popis zrakoplova|Popis tipova zrakoplova]] == Mrežne stranice == * [http://airheritage.org/ Mrežna stranica Muzeja zračne baštine u Beaver Creeku, koji posjeduje plovidbeni C-123K] == Izvori == <references /> h98ssiev7g7ffjiahzz82dgbxar8i0l 0 725515 6436762 6434250 2022-08-03T09:24:10Z Tajkula 254758 dodane kategorije wikitext text/x-wiki {{Nacrt}} '''Civilno-javno partnerstvo''' oblik je sudioničkog upravljanja javnim resursima u kojem ravnopravno sudjeluju civilno društvo i javna uprava. Za razliku od konvencionalnih i tradicionalnih pristupa u upravljanju javnim resursima, civilno-javno partnerstvo predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa. Suradnja se u okviru civilno-javnog partnerstva uspostavlja na inicijativu javnog ili civilnog sektora.<ref>{{Citiranje weba|last=Mišković|first=Davor|last2=Vidović|first2=Dea|last3=Žuvela|first3=Ana|date=2015.|title=Radna bilježnica za društveno-kulturne centre. Povodom Radnog skupa Prema institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara|url=https://kulturanova.hr/file/ckeDocument/files/Radna_biljeznica.pdf|url-status=live|website=Kulturanova.hr|page=p.62|format=PDF|isbn=978-953-58165-2-2}}</ref> == Civilno-javno partnerstvo u kulturi == U Hrvatskoj se pojam civilno-javnog partnerstva u kulturi javlja u kontekstu [[DKC-HR|društveno-kulturnih centara]], odnosno među inicijativama koje zagovaraju nastanak društveno-kulturnih centara i neku vrstu sudioniočkog upravljanja prostornim resursom u kojem djeluju. Prva javna ustanova osnovana po principu civilno-javnog partnerstva u Hrvatskoj je [[POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade|POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade]] koji su 2008. godine suosnovali Grad Zagreb i Savez udruga Operacija grad, mreža organizacija s područja nezavisne kulture i mladih, koji njime zajednički upravljaju. Pogon djeluje u prostoru bivše tvornice pumpi (koja je zatvorena i napuštena 1990. godine), na Trnjanskom nasipu kraj Save te u uredskoj lokaciji u centru Zagreba. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/trasiranje%20puta%20novim%20modelima%20upravljanja_2020_web_kurziv_OG.pdf|title=Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava|publisher=Kurziv - platforma za pitanja kulture, medija i društva; Savez udruga Operacija grad|year=2020.|isbn=978-953-57307-9-8|editor-last=Mrakovčić; Travar|location=Zagreb|format=PDF}}</ref> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == http://www.dirkholemans.be/en/auto-draft/ https://www.pogon.hr/o-nama/tko-smo/drugi-o-pogonu/ https://www.kulturpunkt.hr/content/model-nove-javne-kulture [[Kategorija:Civilno-javno partnerstvo]] [[Kategorija:Poslovanje]] [[Kategorija:Gospodarstvo]] [[Kategorija:Javne financije]] nd5mqh9x6l087rpn8itw9ph72o0fj63 6436764 6436762 2022-08-03T09:28:07Z Tajkula 254758 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{Nacrt}} '''Civilno-javno partnerstvo''' oblik je sudioničkog upravljanja javnim resursima u kojem ravnopravno sudjeluju civilno društvo i javna uprava. Za razliku od konvencionalnih i tradicionalnih pristupa u upravljanju javnim resursima, civilno-javno partnerstvo predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa. Suradnja se u okviru civilno-javnog partnerstva uspostavlja na inicijativu javnog ili civilnog sektora.<ref>{{Citiranje weba|last=Mišković|first=Davor|last2=Vidović|first2=Dea|last3=Žuvela|first3=Ana|date=2015.|title=Radna bilježnica za društveno-kulturne centre. Povodom Radnog skupa Prema institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara|url=https://kulturanova.hr/file/ckeDocument/files/Radna_biljeznica.pdf|url-status=live|website=Kulturanova.hr|page=p.62|format=PDF|isbn=978-953-58165-2-2}}</ref> == Civilno-javno partnerstvo u kulturi == U Hrvatskoj se pojam civilno-javnog partnerstva u kulturi javlja u kontekstu [[DKC-HR|društveno-kulturnih centara]], odnosno među inicijativama koje zagovaraju nastanak društveno-kulturnih centara i neku vrstu sudioniočkog upravljanja prostornim resursom u kojem djeluju. Prva javna ustanova osnovana po principu civilno-javnog partnerstva u Hrvatskoj je [[POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade|POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade]] koji su 2008. godine suosnovali Grad Zagreb i Savez udruga Operacija grad, mreža organizacija s područja nezavisne kulture i mladih, koji njime zajednički upravljaju. Pogon djeluje u prostoru bivše tvornice pumpi (koja je zatvorena i napuštena 1990. godine), na Trnjanskom nasipu kraj Save te u uredskoj lokaciji u centru Zagreba. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/trasiranje%20puta%20novim%20modelima%20upravljanja_2020_web_kurziv_OG.pdf|title=Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava|publisher=Kurziv - platforma za pitanja kulture, medija i društva; Savez udruga Operacija grad|year=2020.|isbn=978-953-57307-9-8|editor-last=Mrakovčić; Travar|location=Zagreb|format=PDF}}</ref> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == http://www.dirkholemans.be/en/auto-draft/ https://www.pogon.hr/o-nama/tko-smo/drugi-o-pogonu/ [https://www.kulturpunkt.hr/content/model-nove-javne-kulture ''Model nove javne kulture''] kulturpunkt.hr [[Kategorija:Civilno-javno partnerstvo]] [[Kategorija:Poslovanje]] [[Kategorija:Gospodarstvo]] [[Kategorija:Javne financije]] o2blwpmdoty84apg2gu9ga7cvg11sq0 6436766 6436764 2022-08-03T09:29:33Z Tajkula 254758 wikitext text/x-wiki '''Civilno-javno partnerstvo''' oblik je sudioničkog upravljanja javnim resursima u kojem ravnopravno sudjeluju civilno društvo i javna uprava. Za razliku od konvencionalnih i tradicionalnih pristupa u upravljanju javnim resursima, civilno-javno partnerstvo predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa. Suradnja se u okviru civilno-javnog partnerstva uspostavlja na inicijativu javnog ili civilnog sektora.<ref>{{Citiranje weba|last=Mišković|first=Davor|last2=Vidović|first2=Dea|last3=Žuvela|first3=Ana|date=2015.|title=Radna bilježnica za društveno-kulturne centre. Povodom Radnog skupa Prema institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara|url=https://kulturanova.hr/file/ckeDocument/files/Radna_biljeznica.pdf|url-status=live|website=Kulturanova.hr|page=p.62|format=PDF|isbn=978-953-58165-2-2}}</ref> == Civilno-javno partnerstvo u kulturi == U Hrvatskoj se pojam civilno-javnog partnerstva u kulturi javlja u kontekstu [[DKC-HR|društveno-kulturnih centara]], odnosno među inicijativama koje zagovaraju nastanak društveno-kulturnih centara i neku vrstu sudioniočkog upravljanja prostornim resursom u kojem djeluju. Prva javna ustanova osnovana po principu civilno-javnog partnerstva u Hrvatskoj je [[POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade|POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade]] koji su 2008. godine suosnovali Grad Zagreb i Savez udruga Operacija grad, mreža organizacija s područja nezavisne kulture i mladih, koji njime zajednički upravljaju. Pogon djeluje u prostoru bivše tvornice pumpi (koja je zatvorena i napuštena 1990. godine), na Trnjanskom nasipu kraj Save te u uredskoj lokaciji u centru Zagreba. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/trasiranje%20puta%20novim%20modelima%20upravljanja_2020_web_kurziv_OG.pdf|title=Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava|publisher=Kurziv - platforma za pitanja kulture, medija i društva; Savez udruga Operacija grad|year=2020.|isbn=978-953-57307-9-8|editor-last=Mrakovčić; Travar|location=Zagreb|format=PDF}}</ref> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == http://www.dirkholemans.be/en/auto-draft/ https://www.pogon.hr/o-nama/tko-smo/drugi-o-pogonu/ [https://www.kulturpunkt.hr/content/model-nove-javne-kulture ''Model nove javne kulture''] kulturpunkt.hr [[Kategorija:Civilno-javno partnerstvo]] [[Kategorija:Poslovanje]] [[Kategorija:Gospodarstvo]] [[Kategorija:Javne financije]] 69kkvild1vas3mnyjhjh6i2g4yengi9 6436767 6436766 2022-08-03T09:42:35Z Tajkula 254758 wikitext text/x-wiki '''Civilno-javno partnerstvo''' oblik je sudioničkog upravljanja javnim resursima u kojem ravnopravno sudjeluju civilno društvo i javna uprava. Za razliku od konvencionalnih i tradicionalnih pristupa u upravljanju javnim resursima, civilno-javno partnerstvo predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa. Suradnja se u okviru civilno-javnog partnerstva uspostavlja na inicijativu javnog ili civilnog sektora.<ref>{{Citiranje weba|last=Mišković|first=Davor|last2=Vidović|first2=Dea|last3=Žuvela|first3=Ana|date=2015.|title=Radna bilježnica za društveno-kulturne centre. Povodom Radnog skupa Prema institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara|url=https://kulturanova.hr/file/ckeDocument/files/Radna_biljeznica.pdf|url-status=live|website=Kulturanova.hr|page=p.62|format=PDF|isbn=978-953-58165-2-2}}</ref> == Civilno-javno partnerstvo u kulturi == U Hrvatskoj se pojam civilno-javnog partnerstva u kulturi javlja u kontekstu [[DKC-HR|društveno-kulturnih centara]], odnosno među inicijativama koje zagovaraju nastanak društveno-kulturnih centara i neku vrstu sudioniočkog upravljanja prostornim resursom u kojem djeluju. Prva javna ustanova osnovana po principu civilno-javnog partnerstva u Hrvatskoj je [[POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade|POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade]] koji su 2008. godine suosnovali Grad Zagreb i Savez udruga Operacija grad, mreža organizacija s područja nezavisne kulture i mladih, koji njime zajednički upravljaju. Pogon djeluje u prostoru bivše tvornice pumpi (koja je zatvorena i napuštena 1990. godine), na Trnjanskom nasipu kraj Save te u uredskoj lokaciji u centru Zagreba. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/trasiranje%20puta%20novim%20modelima%20upravljanja_2020_web_kurziv_OG.pdf|title=Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava|publisher=Kurziv - platforma za pitanja kulture, medija i društva; Savez udruga Operacija grad|year=2020.|isbn=978-953-57307-9-8|editor-last=Mrakovčić; Travar|location=Zagreb|format=PDF}}</ref> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == [http://www.dirkholemans.be/en/auto-draft/ ''Public-Civil-Partnerships for a Better City''] dirkholemans.be ''[https://www.pogon.hr/o-nama/tko-smo/drugi-o-pogonu/ O nama - tko smo - drugi o Pogonu]'' pogon.hr [https://www.kulturpunkt.hr/content/model-nove-javne-kulture ''Model nove javne kulture''] kulturpunkt.hr [[Kategorija:Civilno-javno partnerstvo]] [[Kategorija:Poslovanje]] [[Kategorija:Gospodarstvo]] [[Kategorija:Javne financije]] 3sz6qwby7wojrtc3taq76l1ua5128pa 6436768 6436767 2022-08-03T09:43:51Z Tajkula 254758 wikitext text/x-wiki '''Civilno-javno partnerstvo''' oblik je sudioničkog upravljanja javnim resursima u kojem ravnopravno sudjeluju civilno društvo i javna uprava. Za razliku od konvencionalnih i tradicionalnih pristupa u upravljanju javnim resursima, civilno-javno partnerstvo predstavlja zajedničko i suradničko djelovanje i dijalog između javnog i civilnog sektora u svrhu kvalitetnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg upravljanja i korištenja javnih resursa. Suradnja se u okviru civilno-javnog partnerstva uspostavlja na inicijativu javnog ili civilnog sektora.<ref>{{Citiranje weba|last=Mišković|first=Davor|last2=Vidović|first2=Dea|last3=Žuvela|first3=Ana|date=2015.|title=Radna bilježnica za društveno-kulturne centre. Povodom Radnog skupa Prema institucionalnom pluralizmu: Razvoj društveno-kulturnih centara|url=https://kulturanova.hr/file/ckeDocument/files/Radna_biljeznica.pdf|url-status=live|website=Kulturanova.hr|page=p.62|format=PDF|isbn=978-953-58165-2-2}}</ref> == Civilno-javno partnerstvo u kulturi == U Hrvatskoj se pojam civilno-javnog partnerstva u kulturi javlja u kontekstu [[DKC-HR|društveno-kulturnih centara]], odnosno među inicijativama koje zagovaraju nastanak društveno-kulturnih centara i neku vrstu sudioniočkog upravljanja prostornim resursom u kojem djeluju. Prva javna ustanova osnovana po principu civilno-javnog partnerstva u Hrvatskoj je [[POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade|POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade]] koji su 2008. godine suosnovali Grad Zagreb i Savez udruga Operacija grad, mreža organizacija s područja nezavisne kulture i mladih, koji njime zajednički upravljaju. Pogon djeluje u prostoru bivše tvornice pumpi (koja je zatvorena i napuštena 1990. godine), na Trnjanskom nasipu kraj Save te u uredskoj lokaciji u centru Zagreba. <ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/trasiranje%20puta%20novim%20modelima%20upravljanja_2020_web_kurziv_OG.pdf|title=Trasiranje puta novim modelima upravljanja: uspjesi u limbu asimetričnih partnerstava|publisher=Kurziv - platforma za pitanja kulture, medija i društva; Savez udruga Operacija grad|year=2020.|isbn=978-953-57307-9-8|editor-last=Mrakovčić; Travar|location=Zagreb|format=PDF}}</ref> == Izvori == <references /> == Vanjske poveznice == [http://www.dirkholemans.be/en/auto-draft/ ''Public-Civil-Partnerships for a Better City''] dirkholemans.be [https://www.kulturpunkt.hr/content/model-nove-javne-kulture ''Model nove javne kulture''] kulturpunkt.hr [https://www.pogon.hr/o-nama/tko-smo/drugi-o-pogonu/ ''O nama - tko smo - drugi o Pogonu''] pogon.hr [[Kategorija:Civilno-javno partnerstvo]] [[Kategorija:Poslovanje]] [[Kategorija:Gospodarstvo]] [[Kategorija:Javne financije]] om1vq0qh49tr5vopz2syofmjc1uj4rh 4 725628 6436543 6434788 2022-08-02T19:02:44Z Koreanovsky 156368 /* Kriteriji za brzo brisanje */ Odgovor wikitext text/x-wiki __NOVIODLOMAKPOVEZNICA__ {{Kafić| |glavni=Ovdje se raspravlja o smjernicama i pravilima Wikipedije na hrvatskome jeziku te promjenama i dopunama [[:Kategorija:Politika Wikipedije|postojećih]]. Prijedlog promjene postojećih pravila opisana je [[Wikipedija:Pravila_uređivanja#Uređivanje_pravila_i_smjernica|ovdje]]. |ispod=''Molbe za pomoć u uređivanju bolje postavite u [[Wikipedija:Kafić]]''. }} <!-- {{prečac|[[WP:KT]]|[[WP:TP]]}} --> <includeonly>__NEWSECTIONLINK__</includeonly> __TOC__ [[Kategorija:Administracija wikipedije]] == Arhivi == * [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika/Arhiv 1|Arhiv 2021. godine]] == Kriteriji za brzo brisanje == Prema novom [[WP:PS|Pravilu o pravilima i smjernicama]] u ovom odjeljku Kafića najavljujemo izmjene pravila. U limbu imamo nekoliko prijedloga pravila, a dok ih autori ne zgotove predlažem da se rasprave (točku po točku) [[Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje]] na koje se već pozivamo u predlošku za brisanje {{pp|Brisati}}. Pravilo se nalazi i u predlošku {{pp|Pravila i smjernice Wikipedije}}. Wikipedija na engleskom jeziku kriterije za brzo brisanje ima razrađene do najsitnijih detalja; mislim da je za naše prilike tolika birokratizacija nepotrebna. Rasprava se vodi na stranici »'''[[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje]]'''«. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:26, 30. srpnja 2022. (CEST) <!-- NE RASPRAVLJATI OVDJE --> :Slažem se da pravilo ne treba biti previše birokratizirano. Pravila ne smiju sprječavati/zaustavljati poboljšanja na projektu. U potpunosti se slažem s predloženim kriterijima. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:02, 2. kolovoza 2022. (CEST) lrf7sny283uex991g47wmno3hy6qi98 5 725629 6436545 6434794 2022-08-02T19:07:57Z Koreanovsky 156368 /* Rasprava o tekstu novog pravila – srpanj 2022. */ kom. wikitext text/x-wiki == Rasprava o tekstu novog pravila – srpanj 2022. == Dodajte komentar, prijedlog izmjene neke stavke ili dodatne stavke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:35, 30. srpnja 2022. (CEST) {{Komentar}} Treba dodati kako administrator treba postupiti kada briše vlastite stranice, npr. ako je stvorio test stranicu. Smije li samostalno izbrisati (kao što je bilo do sad) ili ne? Mislim, ako administrator više ne smije brisati stranice koje je sam stvorio (znači, na zahtjev autora) onda je to destruktivna birokracija. {{;P}} Samo kad se sjetim kad smo Ivi i ja radili na redizajnu GS... Ako uvijek moraš trčati nekome drugom – a zapravo možeš sam, onda to košta toliko puno vremena i živaca, haha! Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:07, 2. kolovoza 2022. (CEST) {{Komentar}} {{Komentar}} p7gd0mca90f29qdty20ko98qrsc6mae 6436582 6436545 2022-08-02T21:11:23Z Ponor 38361 /* Rasprava o tekstu novog pravila – srpanj 2022. */ Odgovor wikitext text/x-wiki == Rasprava o tekstu novog pravila – srpanj 2022. == Dodajte komentar, prijedlog izmjene neke stavke ili dodatne stavke. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:35, 30. srpnja 2022. (CEST) {{Komentar}} Treba dodati kako administrator treba postupiti kada briše vlastite stranice, npr. ako je stvorio test stranicu. Smije li samostalno izbrisati (kao što je bilo do sad) ili ne? Mislim, ako administrator više ne smije brisati stranice koje je sam stvorio (znači, na zahtjev autora) onda je to destruktivna birokracija. {{;P}} Samo kad se sjetim kad smo Ivi i ja radili na redizajnu GS... Ako uvijek moraš trčati nekome drugom – a zapravo možeš sam, onda to košta toliko puno vremena i živaca, haha! Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:07, 2. kolovoza 2022. (CEST) :@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]: počeo sam nešto pisati pa sam odustao. Mislim da slučaj koji spominješ spada u točku "na zahtjev autora" = svoje možeš brisati, problem je kad se briše (konstruktivan) trud drugih suradnika. Rekao bih da je to duh svih pravila o brisanju i raspravama o brisanju. Ako smisliš što dodati,ako treba dodati, ja neću biti protiv. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) {{Komentar}} {{Komentar}} mh2htkc0ttmoarljdhcahx06o4d66nq 4 725664 6436547 6435861 2022-08-02T19:11:56Z Koreanovsky 156368 /* Rasprava o kriterijima za brzo brisanje */ novi odlomak wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) i95f3j4xqivhxhxtsz15xajcbycn1ql 6436551 6436547 2022-08-02T19:28:30Z Koreanovsky 156368 /* COVID-okvir u novostima, da ili ne? */ novi odlomak wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) islju6tl7pilo8xxsaymhkn1bl4un0y 6436559 6436551 2022-08-02T19:54:10Z Dean72 77466 /* COVID-okvir u novostima, da ili ne? */ wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) 50aivets3s1sijnh95tnubhtc4rqc7l 6436575 6436559 2022-08-02T20:34:23Z Koreanovsky 156368 /* COVID-okvir u novostima, da ili ne? */ Odgovor wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) belyyhi2vtkxvgx0pbai6udy6yvpbrn 6436579 6436575 2022-08-02T20:48:21Z Ponor 38361 /* COVID-okvir u novostima, da ili ne? */ Odgovor wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) hqofmtkehaz32dqwtaz78ooda1b95jo 6436752 6436579 2022-08-03T08:41:57Z Maestro Ivanković 73870 /* COVID-okvir u novostima, da ili ne? */ moj komentar i napomena wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Kometnari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) 469a8fujg0krpfe3qc9xw9j7l3t6c4l 6436756 6436752 2022-08-03T08:53:07Z Dean72 77466 /* COVID-okvir u novostima, da ili ne? */ Odgovor wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Kometnari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) rzlthq1u18vtsifnhrvgtjxytjtxghn 6436758 6436756 2022-08-03T08:54:03Z Dean72 77466 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Kometnari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje - četvoro ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) 34qntkz9h6a202lerrecg7aizfqbpyv 6436822 6436758 2022-08-03T11:17:01Z Maestro Ivanković 73870 /* COVID-okvir u novostima, da ili ne? */ odgovor Deanu72 wikitext text/x-wiki <!--- interwikis are hidden in hr:Predložak:Kafić other notes about interwikis: at ca:Viquipèdia:La taverna interwikis are (hidden) in ca:Template:Taverna , at fy:Wikipedy:Oerlis_side interwikis are (hidden) in fy:De_kroech , at he:ויקיפדיה:מזנון interwikis are (hidden) in he:תבנית:מזנון , at is:Wikipedia:Potturinn interwikis are (hidden) in is:Snið:Potturinn ; to [[User:Gangleri|my]] opinion interwikis should not be used in templates, linking should be easy especially for "newbies" ---> {{Kafić}} <!--Arhiva i metapodatci --> {{Kafić/Arhiv}} <!-- Arhiva i metapodatci kraj --> {{Pravila i smjernice}} == Rasprava o kriterijima za brzo brisanje == Bog svima! Trenutno se vode rasprave o kriterijima za '''brzo''' brisanje. Više o tome na [[Razgovor Wikipedija:Kriteriji za brzo brisanje|'''SZR prijedloga''']] i na podstranici kafića [[Wikipedija:Kafić/Wikipolitika#Kriteriji_za_brzo_brisanje|'''/Wikipolitika''']]. Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:11, 2. kolovoza 2022. (CEST) == COVID-okvir u novostima, da ili ne? == Bog! [[Predložak:Novosti/Posebno]] još uvijek ima COVID-okvir u sebi. Smatrate li da sadržaj treba čuvati ili konačno maknuti? Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 21:28, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Pozdrav! Smatram da bi infookvir trebali ukloniti. COVID postaje endemija, dakle morat ćemo naći suživot s virusom, te isti neće više biti izvanredan događaj. Ovako riskiramo držati ovaj infookvir zauvijek.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 21:54, 2. kolovoza 2022. (CEST) ::Bog @[[Suradnik:Dean72|Deane]]! Slažem se da nije logično imati endemske bolesti u novostima. Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|<span style="font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;">'''Koreanovsky'''</span>]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|<span style="font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;">(Ča–Kaj–Što?!)</span>]] 22:34, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da je svejedno. Prisutnost na glavnoj stranici malo čemu značajno poveća čitanost - to su brojevi dosta ispod 1 % od 6000 otvaranja glavne stranice dnevno. [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 2. kolovoza 2022. (CEST) :Mislim da taj "COVID-okvir" treba maknuti iz "Novosti" na GS: '''[[WP:NIJE|Wikipedija nije]] ni novinski portal niti mjesto za dijeljenje medicinske statistike i/ili savjetovanja''', a tko god se o toj temi želi detaljnije informirati, do željene će informacije doći i bez tog okvira. <br> A kad sam već svratio ovamo, ujedno napominjem i da je kudikamo problematičnije '''tko će pravodobno aktualizirati sadržaj "Novosti" (?)''': koliko vidim, u posljednje vrijeme to uglavnom radimo samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Novosti&action=history Mudroslov i moja malenkost] (?!), a mislim da bi si – unatoč "dugo željenoj i potom ostvarenoj te velehvaljenoj (Wiki-)demokraciji" – aktivni kolege administratori ipak trebali bar malo razmisliti i o tom "problemu" jer se "obični suradnici" većinom bave uređivanjem sadržaja članaka, a ne aktualizacijom sadržaja Glavne stranice. Naravno da (sada) svatko svašta može uređivati pa i ono što je donedavno bilo samo u domeni administratora, ali što kad (nam) takve javno vidljive podstranice ostanu "zaboravljene" i kad nikoga za to – u velebnoj nam Wikidemokraciji – nije briga? Omiljena "mantra" tipa ''Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati'' (i) u tom je slučaju i nekoć bila i sada je tek slabo "opravdanje" za nebrigu i/ili nečinjenje svih čija bi briga (ipak) trebala biti funkcioniranje ovog projekta. (Kometnari te "problematike" svakako su dobrodošli.) [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 10:41, 3. kolovoza 2022. (CEST) ::Pobogu Maestro, zar je potrebno sedmero ljudi da se aktualiziraju "Novosti"? Nije to prekrcaj vreća cementa. Mudroslov i ti radite tako dobar posao da mislim da drugi nisu obavezni aktualizirati Novosti ako to ne žele. Skrenut ću ti pažnju da samo troje - četvoro ophoditelja uistinu patroliraju promjene, a da se neophođene promjene prestanu gomilati uistinu treba bar sedmero ljudi, tako da je moj prioritet na tom "frontu"... i, naravno, drago mi je i napisati pokoji članak. Wikipedija nije poduzeće, nemamo strogo određene uloge, dakle, "Keep calm and uređuj Novosti". [[Suradnik:Dean72|Dean72]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])</small> 10:53, 3. kolovoza 2022. (CEST) :::{{s|Dean72}}: dakle "spala knjiga na dva slova"... (?). Itekako jesam i ostat ću ''calm'', a čim prestanem brinuti o "Novostima" bit ću još i ''calmnniji''. Članci su mi ionako neusporedivo zanimljiviji ... Sretno {{s|Mudroslov|Mudroslove}}! [[Suradnik:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Purple;">Maestro</span>''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''<span style="color:Blue;">Ivanković</span>''']] 13:16, 3. kolovoza 2022. (CEST) 57nap85aggs0v0s2eqelmy7isntc8fv 3 725745 6436413 2022-08-02T12:08:40Z Ponor 38361 Dobro došli! +napomena wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Matija Ivanetić''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Matija Ivanetić]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! –[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:08, 2. kolovoza 2022. (CEST) ==Vanjske poveznice u tekstu== Pozdrav, Matija. Vjerojatno ne znate, ali u tekst članka u pravilu ne umećemo vanjske poveznice – bolje je staviti referencu (tipka [[Slika:VisualEditor - Toolbar - citoid citepong.png|45x16px]]). U prozor koji iskoči najčešće je dovoljno unijeti adresu stranice, a sustav će sam popuniti ostale podatke (v. [[WP:NI]]). Sretno uređivanje, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:08, 2. kolovoza 2022. (CEST) izi0tc7y0a98fm3m3xqvs6p5uqczjcb 0 725746 6436442 2022-08-02T14:11:03Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Carpodetoideae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Rousseaceae]] | subfamilia ='''''Carpodetoideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>J. Lundb.</small> | genus = | genus_autorstvo...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Carpodetoideae'' | slika = | slika_širina = 200px | slika_opis = | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Rousseaceae]] | subfamilia ='''''Carpodetoideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>J. Lundb.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Carpodetoideae''''', biljna podporodica, di poroddice [[Rousseaceae]]. Sastoji se od 3 roda i ukupno 6 priznatih vrsta. Ime je dobila po monotipskom rodu ''[[Roussea]]'', čiji je jedini predstavnik ''[[Roussea simplex]]'', [[endem]] s [[Mauricijus]]a.<ref>[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:37144-1 Plants of the Word online] pristupljeno 22. siječnja 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Carpodetus]]'' <small>J. R. Forst. & G. Forst.</small> (4 spp.) # ''[[Cuttsia]]'' <small>F. Muell.</small> (1 sp.) # ''[[Abrophyllum]]'' <small>Hook. fil. ex Benth.</small> (1 sp.) {{commonscat|Rousseaceae}} {{wikispecies|Rousseaceae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Rousseaceae]] ktgu7z3c9cqaz7hg2g0y3mg4nf14s3r 0 725747 6436450 2022-08-02T14:29:31Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Nemacladoideae'' | slika = Redtip threadplant, Nemacladus orientalis (15931639356).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Nemacladus orientalis | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Campanulaceae]] | subfamilia ='''''Nemacladoideae'''''...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Nemacladoideae'' | slika = Redtip threadplant, Nemacladus orientalis (15931639356).jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =Nemacladus orientalis | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Campanulaceae]] | subfamilia ='''''Nemacladoideae''''' | subfamilia_autorstvo = <small>(Nutt.) M. H. G. Gust.</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''Nemacladoideae''', potportodica zvončiki iz [[Meksiko|Meksika]] i jugozapadnog dijela [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Pripada mu 27 vrsta unutar 2 roda, jedan je monotipičan<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Pseudonemacladus]]'' <small>McVaugh</small> (1 sp.) # ''[[Nemacladus]]'' <small>Nutt.</small> (26 spp.) {{commonscat|Nemacladoideae}} {{wikispecies|Nemacladoideae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Zvončike]] os894yh6m5850ps17y9bm8ex0s1j8fn 0 725748 6436452 2022-08-02T14:39:12Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Campanuloideae'' | slika = Atlas roslin pl Dzwonek jednostronny 1690 6530.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Campanula rapunculoides]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Campanulaceae]] | subfamilia ='''''Campanuloideae''''' | su...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Campanuloideae'' | slika = Atlas roslin pl Dzwonek jednostronny 1690 6530.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Campanula rapunculoides]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Campanulaceae]] | subfamilia ='''''Campanuloideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>Burnett</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Campanuloideae''''', potporodica zvončika (''[[Campanulaceae]]''). Pripada joj 4 tribusa<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> == Tribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} # Tribus ''[[Cyanantheae]]'' <small>Meisn.</small> ## ''[[Platycodon]]'' <small>A. DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Cyclocodon]]'' <small>Griff.</small> (3 spp.) ## ''[[Echinocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) ## ''[[Ostrowskia]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) ## ''[[Canarina]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ## ''[[Cyananthus]]'' <small>Wall. ex Benth.</small> (20 spp.) ## ''[[Codonopsis]]'' <small>Wall.</small> (49 spp.) ## ''[[Pankycodon]]'' <small>D. Y. Hong & X. T. Ma</small> (1 sp.) ## ''[[Himalacodon]]'' <small>D. Y. Hong & Qiang Wang</small> (1 sp.) ## ''[[Pseudocodon]]'' <small>D. Y. Hong & H. Sun</small> (8 spp.) # Tribus ''[[Rhigiophylleae]]'' <small>Eddie & Cupido</small> ## ''[[Rhigiophyllum]]'' <small>Hochst.</small> (1 sp.) ## ''[[Siphocodon]]'' <small>Turcz.</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Wahlenbergieae]]'' <small>Engl.</small> ## ''[[Feeria]]'' <small>Buser</small> (1 sp.) ## ''[[Hesperocodon]]'' <small>Eddie & Cupido</small> (1 sp.) ## ''[[Wahlenbergia]]'' <small>Roth</small> (270 spp.) ## ''[[Nesocodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) ## ''[[Heterochaenia]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Berenice]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) ## ''[[Microcodon]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Craterocapsa]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (5 spp.) ## ''[[Namacodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) ## ''[[Theilera]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) ## ''[[Gunillaea]]'' <small>Thulin</small> (2 spp.) ## ''[[Prismatocarpus]]'' <small>L´Hér.</small> (29 spp.) ## ''[[Kericodon]]'' <small>Cupido</small> (1 sp.) ## ''[[Roella]]'' <small>L.</small> (22 spp.) ## ''[[Merciera]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) ## ''[[Treichelia]]'' <small>Vatke</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Campanuleae]]'' <small>Dumort.</small> ## ''[[Edraianthus]]'' <small>A. DC.</small> (21 spp.) ## ''[[Jasione]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ## ''[[Musschia]]'' <small>Dumort.</small> (3 spp.) ## ''[[Azorina]]'' <small>(Watson) Feer</small> (1 sp.) ## ''[[Theodorovia]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) ## ''[[Campanula]]'' <small>L.</small> (429 spp.) ## ''[[Eastwoodiella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Palustricodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Poolea]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Protocodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Ravenella]]'' <small>Morin</small> (4 spp.) ## ''[[Rotanthella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Smithiastrum]]'' <small>Morin</small> (2 spp.) ## ''[[Campanulastrum]]'' <small>Small</small> (1 sp.) ## ''[[Favratia]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) ## ''[[Hayekia]]'' <small>Lakusic ex D. Lakusic, Shuka & Eddie</small> (1 sp.) ## ''[[Zeugandra]]'' <small>P. H. Davis</small> (2 spp.) ## ''[[Adenophora]]'' <small>Fisch.</small> (60 spp.) ## ''[[Hanabusaya]]'' <small>Nakai</small> (1 sp.) ## ''[[Muehlbergella]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) ## ''[[Sachokiella]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) ## ''[[Peracarpa]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (1 sp.) ## ''[[Homocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) ## ''[[Legousia]]'' <small>Durande</small> (7 spp.) ## ''[[Triodanis]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) ## ''[[Heterocodon]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ## ''[[Githopsis]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ## ''[[Melanocalyx]]'' <small>(Fed.) Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Asyneuma]]'' <small>Griseb. & Schenk</small> (35 spp.) ## ''[[Cryptocodon]]'' <small>Fed.</small> (1 sp.) ## ''[[Petromarula]]'' <small>Vent. ex R. Hedw.</small> (1 sp.) ## ''[[Cylindrocarpa]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) ## ''[[Sergia]]'' <small>Fed.</small> (2 spp.) ## ''[[Phyteuma]]'' <small>L.</small> (21 spp.) ## ''[[Physoplexis]]'' <small>(Endl.) Schur</small> (1 sp.) ## ''[[Michauxia]]'' <small>L´Hér.</small> (7 spp.) ## ''[[Trachelium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Campanuloideae}} {{wikispecies|Campanuloideae}} [[Kategorija:Zvončike]] 9evxat15lv15g9is5gk3z8zvoiqohn7 6436466 6436452 2022-08-02T16:14:45Z Zeljko 1196 /* Tribusi i rodovi */ wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Campanuloideae'' | slika = Atlas roslin pl Dzwonek jednostronny 1690 6530.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Campanula rapunculoides]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Asterales]] | familia =[[Campanulaceae]] | subfamilia ='''''Campanuloideae''''' | subfamilia_autorstvo =<small>Burnett</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Campanuloideae''''', potporodica zvončika (''[[Campanulaceae]]''). Pripada joj 4 tribusa<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> == Tribusi i rodovi == {{div col|cols=3}} # Tribus ''[[Cyanantheae]]'' <small>Meisn.</small> ## ''[[Platycodon]]'' <small>A. DC.</small> (1 sp.) ## ''[[Cyclocodon]]'' <small>Griff.</small> (3 spp.) ## ''[[Echinocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) ## ''[[Ostrowskia]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) ## ''[[Canarina]]'' <small>L.</small> (3 spp.) ## ''[[Cyananthus]]'' <small>Wall. ex Benth.</small> (20 spp.) ## ''[[Codonopsis]]'' <small>Wall.</small> (49 spp.) ## ''[[Pankycodon]]'' <small>D. Y. Hong & X. T. Ma</small> (1 sp.) ## ''[[Himalacodon]]'' <small>D. Y. Hong & Qiang Wang</small> (1 sp.) ## ''[[Pseudocodon]]'' <small>D. Y. Hong & H. Sun</small> (8 spp.) # Tribus ''[[Rhigiophylleae]]'' <small>Eddie & Cupido</small> ## ''[[Rhigiophyllum]]'' <small>Hochst.</small> (1 sp.) ## ''[[Siphocodon]]'' <small>Turcz.</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Wahlenbergieae]]'' <small>Engl.</small> ## ''[[Feeria]]'' <small>Buser</small> (1 sp.) ## ''[[Hesperocodon]]'' <small>Eddie & Cupido</small> (1 sp.) ## ''[[Wahlenbergia]]'' <small>Roth</small> (270 spp.) ## ''[[Nesocodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) ## ''[[Heterochaenia]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Berenice]]'' <small>Tul.</small> (1 sp.) ## ''[[Microcodon]]'' <small>A. DC.</small> (4 spp.) ## ''[[Craterocapsa]]'' <small>Hilliard & B. L. Burtt</small> (5 spp.) ## ''[[Namacodon]]'' <small>Thulin</small> (1 sp.) ## ''[[Theilera]]'' <small>E. Phillips</small> (2 spp.) ## ''[[Gunillaea]]'' <small>Thulin</small> (2 spp.) ## ''[[Prismatocarpus]]'' <small>L´Hér.</small> (29 spp.) ## ''[[Kericodon]]'' <small>Cupido</small> (1 sp.) ## ''[[Roella]]'' <small>L.</small> (22 spp.) ## ''[[Merciera]]'' <small>A. DC.</small> (6 spp.) ## ''[[Treichelia]]'' <small>Vatke</small> (2 spp.) # Tribus ''[[Campanuleae]]'' <small>Dumort.</small> ## ''[[Edraianthus]]'' <small>A. DC.</small> (21 spp.) ## ''[[Jasione]]'' <small>L.</small> (15 spp.) ## ''[[Musschia]]'' <small>Dumort.</small> (3 spp.) ## ''[[Azorina]]'' <small>(Watson) Feer</small> (1 sp.) ## ''[[Theodorovia]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) ## ''[[Campanula]]'' <small>L.</small> (429 spp.) ## ''[[Eastwoodiella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Palustricodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Poolea]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Protocodon]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Ravenella]]'' <small>Morin</small> (4 spp.) ## ''[[Rotanthella]]'' <small>Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Smithiastrum]]'' <small>Morin</small> (2 spp.) ## ''[[Campanulastrum]]'' <small>Small</small> (1 sp.) ## ''[[Favratia]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) ## ''[[Hayekia]]'' <small>Lakusic ex D. Lakusic, Shuka & Eddie</small> (1 sp.) ## ''[[Zeugandra]]'' <small>P. H. Davis</small> (2 spp.) ## ''[[Adenophora (Plantae)|Adenophora]]'' <small>Fisch.</small> (60 spp.) ## ''[[Hanabusaya]]'' <small>Nakai</small> (1 sp.) ## ''[[Muehlbergella]]'' <small>Feer</small> (1 sp.) ## ''[[Sachokiella]]'' <small>Kolak.</small> (1 sp.) ## ''[[Peracarpa]]'' <small>Hook. fil. & Thomson</small> (1 sp.) ## ''[[Homocodon]]'' <small>D. Y. Hong</small> (2 spp.) ## ''[[Legousia]]'' <small>Durande</small> (7 spp.) ## ''[[Triodanis]]'' <small>Raf.</small> (6 spp.) ## ''[[Heterocodon]]'' <small>Nutt.</small> (1 sp.) ## ''[[Githopsis]]'' <small>Nutt.</small> (4 spp.) ## ''[[Melanocalyx]]'' <small>(Fed.) Morin</small> (1 sp.) ## ''[[Asyneuma]]'' <small>Griseb. & Schenk</small> (35 spp.) ## ''[[Cryptocodon]]'' <small>Fed.</small> (1 sp.) ## ''[[Petromarula]]'' <small>Vent. ex R. Hedw.</small> (1 sp.) ## ''[[Cylindrocarpa]]'' <small>Regel</small> (1 sp.) ## ''[[Sergia]]'' <small>Fed.</small> (2 spp.) ## ''[[Phyteuma]]'' <small>L.</small> (21 spp.) ## ''[[Physoplexis]]'' <small>(Endl.) Schur</small> (1 sp.) ## ''[[Michauxia]]'' <small>L´Hér.</small> (7 spp.) ## ''[[Trachelium]]'' <small>L.</small> (2 spp.) {{div col end}} == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Campanuloideae}} {{wikispecies|Campanuloideae}} [[Kategorija:Zvončike]] 9shroahm2xic9q81tbxfe6xmhi83epk 0 725749 6436458 2022-08-02T15:11:57Z Cruz.croce 262427 Preusmjeravanje stranice na [[Ambro Miletić]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ambro Miletić]] a5szt2j6u2zi1sq4sga4f7hkuzfv7c6 0 725750 6436459 2022-08-02T15:12:17Z Cruz.croce 262427 Preusmjeravanje stranice na [[Karađorđevići]] wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Karađorđevići]] ifeftil7ekolbb2axw1chp0oomvhxwb 0 725751 6436476 2022-08-02T16:25:36Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Akeassia]] na [[Grangea grangeoides]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Grangea grangeoides]] 2b054vss1d3rzq92eftf2uzd0x9bm14 2 725752 6436505 2022-08-02T17:18:02Z Cyberpower678 156272 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infokvir talijanska regija | ime = Ligurija | puno_ime = Regione Liguria | grb = Coat_of_arms_of_Liguria.svg | zastava = Flag of Liguria.svg | ime_genitiv = Ligurije | isocode = &nbsp; | glavno_mjesto = [[Genova]] | guverner = Giovanni Toti<br />(''[[ Forza Italia]]'') | zona = Sjevero...«. wikitext text/x-wiki {{Infokvir talijanska regija | ime = Ligurija | puno_ime = Regione Liguria | grb = Coat_of_arms_of_Liguria.svg | zastava = Flag of Liguria.svg | ime_genitiv = Ligurije | isocode = &nbsp; | glavno_mjesto = [[Genova]] | guverner = Giovanni Toti<br />(''[[ Forza Italia]]'') | zona = [[Sjeverozapadna Italija]] | pokrajine = [[Pokrajina Genova|Genova]]<br />[[Pokrajina Imperia|Imperia]]<br />[[Pokrajina La Spezia|La Spezia]]<br />[[Pokrajina Savona|Savona]] | općine = 235 | rang_površine = 18. | površina = 5,420 | postotak_površine = 1.8 | godina_popisa = 2001 | rang_stanovništva = 12. | stanovništvo = 1,571,783 | postotak_stanovništva = 2.8 | gustoća_stanovništva = 290 | karta = [[Datoteka:Regione Liguria 2.svg|220px]] | }} '''Ligurija''' je [[Regije Italije|regija]] na sjeverozapadu [[Italija|Italije]], treća najmanja talijanska regija. Graniči s [[Francuska|Francuskom]] na zapadu, [[Pijemont]]om na sjeveru i regijama [[Emilia-Romagna]] i [[Toskana]] na istoku. Regija leži na obali [[Ligursko more|Ligurskog mora]], dijela [[Tirensko more|Tirenskog mora]]. Godine [[2001.]] imala je 1.571.783 stanovnika. Glavni grad je [[Genova]]. Vidi i [[Seborga]]. Veći gradovi: *[[Genova]] *[[La Spezia]] *[[Imperia]] *[[Savona]] *[[San Remo]] *[[Ventimiglia]] ([[Francuski|fr.]] '''Vintimille''') (zadnja postaja mnogih [[vlak]]ova koji dolaze iz Francuske) *[[Portofino]] *[[Cinque Terre]] == Vanjske poveznice == {{Commonscat|Liguria}} * [http://www.liguriainrete.it Službene stranice vlade regije Ligurija] (na talijanskom) * [http://www.provincia.sp.it Službene stranice pokrajine La Spezia] (na talijanskom) * [http://www.italianvisits.com/liguria/ ItalianVisits.com] (na engleskom) * [http://www.5terre.com/FrameSet.php?LeftFile=HomePage.php Cinque Terre] (na talijanskom) * [http://www.initaly.com/regions/liguria/liguria.htm Opće informacije o Liguriji] (na engleskom) {{Mrva-zemlj}} {{Talijanske regije}} {{Pokrajine Ligurije}} [[Kategorija:Talijanske regije]] <!-- [[Kategorija:Ligurija| ]] --> 0o9vz9t2mmdxd2e5ewg4pgx8g9fpnkk 6436508 6436505 2022-08-02T17:20:02Z Cyberpower678 156272 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Borg-kocka2.jpg|mini|300px|Borgova kocka]] '''Borg''' je izmišljena vanzemaljska vrsta, često se pojavljuju kao antagonisti u ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]''. Borg je skupina rasa pretvorenih u [[kiborg|kibernetičke organizme]], koji funkcioniraju kao radilice sa zajedničkom svijesti nazvanom "Kolektiv" ili "Košnica". Borg koristi postupak asimilacije kako bi prisilno pridružio druge pojedince Kolektivu. Tijekom asimilacije, u pojedinca se ubrizgavaju [[nanotehnologija|nanobotovi]], koji tijelo pojedinca nadograđuju mehaničkim komponentama i uvode pojedinca u kolektivnu svijest. Borgove navodi težnja za savršenstvom, kojem vjeruju da se približavaju asimilacijom drugih vrsta i dodavanjem njihove tehnologije i znanja Kolektivu. Osim višestrukih pojavljivanja u TV seriji ''[[Zvjezdane staze: Nova generacija]]'', prikazani su kao glavna prijetnja u filmu [[Zvjezdane staze 8: Prvi kontakt]]. Također su imali veliku ulogu tijekom serije [[Zvjezdane staze: Voyager]], a njihova tehnologija pruža [[USS Voyager]]u put do Alfa kvadranta. U općoj kulturi 21. stoljeća Borg je postao simbol nepobjedive sile protiv koje je "otpor uzaludan". Američki časopis ''TV Guide'' proglasio je 2013. godine Borg četvrtim u popisu 60 najopakijih negativaca svih vremena.<ref>Bretts, Bruce; Roush, Matt; (March 25, 2013). "Baddies to the Bone: The 60 nastiest villains of all time". ''[[TV Guide]]''. pp. 14 - 15.</ref> ==Koncept== [[Image:Borg dockingstation.jpg|thumb|Borg lutka u postavi The Hollywood Entertainment Museum-a|250px]] U tekstualnim komentarima 'Izdanja za sakupljače' filma ''Zvjezdane staze: Prvi kontakt'', Michael Okuda je otkrio kako su autori ''Nove generacije'' počeli raditi na ideji Borga još tijekom prve sezone serije (''Nova Generacija'': "Zavjera"), koja je uvela parazitsku vrstu koja je preuzimala kontrolu nad tijelima važnih federacijskih dužnosnika. Posada Enterprisea-D je sve spriječila, a bića se više nisu pojavila. Planovi tima za reintegraciju Borga u seriju započeli su suptilno, misterijem nestalih kolonija s obje strane Neutralne zone (''[[Zvjezdane staze: Nova generacija|Nova Generacija]]'': "Neutralna zona"), kulminiravši susretom Borga s posadom Enterprisea (''[[Zvjezdane staze: Nova generacija|Nova Generacija]]'': "[[Q tko?]]"). Borg je nastao zbog potrebe za novim, trajnim neprijateljem u prvoj sezoni ''Nove Generacije''. Klingonsko Carstvo se sprijateljilo s Federacijom, a Romulanci se nisu često pojavljivali. [[Ferengiji]] su bili namijenjeni kao novi neprijatelji Federacije, ali su gledateljima bili previše smiješni da bi bili uvjerljivi negativci. Kasnije su vraćeni u seriju kao humoristični likovi. Zastrašujući izgled, ogromna moć i neljudski zla motivacija osigurali su Borgu status glavnog neprijatelja tijekom ''Nove Generacije'' i ''Voyagera''. U epizodi ''Voyagera'': Q2, čak i svemoguće biće Q kaže svom sinu neka "ne provocira Borga". ==="Otpor je uzaludan"=== Asimilirane borgovske radilice rijetko vode razgovore. One najčešće samo ponavljaju poruku Borga ostalim oblicima života: "otpor je uzaludan" (''resistance is futile''), nakon čega slijedi izreka da će rasa u pitanju biti asimilirana i njihova "biološka i tehnološka posebnost" biti će dodana Borgovoj. Točna izjava se razlikuje i razvija tijekom serija i filmova. Citat iz ''Nove generacije'' glasi: {{citat2|Mi smo Borg. Vaša biološka i tehnološka posebnost bit će pridodana našoj. Otpor je uzaludan.}} Potpuna fraza iz fima ''Zvjezdane staze: First Contact'', koju govori [[Jeff Coopwood]]<ref>[http://www.moviequoter.com/actor/jeff-coopwood/ Movie Quotes for Movie Quotes Said By Jeff Coopwood] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930210514/http://www.moviequoter.com/actor/jeff-coopwood/ |date=30. rujna 2013. }} MovieQuoter. 2013. Retrieved September 26, 2013</ref> glasi: {{citat2|Mi smo Borg. Spustite štitove i predajte brodove. Dodat ćemo vašu biološku i tehnološku raznolikost našoj. Vaša kultura će se prilagoditi kako bi služila nama. Otpor je uzaludan.}}<ref>[http://www.moviesoundclips.net/sound.php?id=148 Star Trek - First Contact (1996)] Moviesoundclips.net. Rikeromega3 Productions 1999-2013. Retrieved September 26, 2013.</ref> Frazem "otpor je uzaludan" uklopio se u pop kulturu zbog čestog korištenja u ''Novoj generaciji''.<ref name="sinographies">{{cite book |title=Sinographies: writing China |last=Hayot |first=Eric |author2=Haun Saussy|author3=Steven G. Yao |year= 2008 |isbn=978-0-8166-4724-8|url=http://books.google.co.uk/books?id=CuB8gQY3XokC&pg=PT28&dq=resistance+is+futile+borg&cd=5#v=onepage&q=resistance%20is%20futile%20borg&f=false | publisher=U of Minnesota Press}}</ref><ref name="Ecologies">{{cite book |title=Information ecologies: using technology with heart|last=Nardi|first=Eric Bonnie |author2=Vicki O'Day|year=2000|isbn=0-262-14066-7|url= http://books.google.com/?id=6d1VwyZhQRQC&pg=PA46&dq=%22Resistance+is+futile%22+popular+culture&cd=3#v=onepage&q=%22Resistance%20is%20futile%22%20popular%20culture&f=false|accessdate=Jan 3, 2009 | publisher=MIT Press}}</ref><ref name="empire">{{cite book |title= The empire of mind: digital piracy and the anti-capitalist movement |last=Strangelove |first=Michael |year= 2005 |isbn=0-8020-3818-2|url=http://books.google.com/?id=lbheLBLhOPAC&pg=PA137&dq=%22Resistance+is+futile%22+popular+culture&cd=7#v=onepage&q=%22Resistance%20is%20futile%22%20popular%20culture&f=false |accessdate=Jan 3, 2009 | publisher=University of Toronto Press}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.playboy.com/articles/video-games-about-depression|title=Resistance Is Futile: The New Wave of Video Games About Depression|work=Playboy|accessdate=8. svibnja 2016.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141228115319/http://www.playboy.com/articles/video-games-about-depression|archivedate=28. prosinca 2014.}}</ref> Borg govori svoj frazem u nekoliko epizoda ''Zvjezdanih staza'', kao i u filmu ''Star Trek: First Contact'' (koji koristi frazu kao slogan filma iz 1996.) Osim velike sličnosti Borga i Lord Dredda i bio-dredda, iz stripa ''Captain Power and the Soldiers of the Future'', sličan frazem "otpor je bio uzaludan" se koristi kao referenca na Lymana Taggerta, čovjeka koji je postao Lord Dredd.<ref name=":0">Out of the Ashes, documentary, Captain Power and the Soldiers of the Future DVD set</ref> Strip prethodi pojavi Borga u ''Novoj Generaciji''. ==Podrijetlo== Podrijetlo Borga nikad nije razjašnjeno, iako je jasno da postoje stotinama tisuća godina (potvrdili Guinan i borgovska matica). U filmu ''Zvjezdane staze: First Contact'', borgovska matica iznosi jedino kako je Borg jednom davno bio poput čovječanstva, "manjkav i slab", ali su se postepeno razvili u djelomično sintetičku vrstu u neprekidnom cilju da evoluiraju i dostignu savršenstvo. U epizodi ''Nove Generacije'': "Koji Q?", Guinan spominje kako je Borg "sačinjen od organskog i umjetnog života [...] koji se razvijao [...] tisućama stoljeća." U kasnijoj epizodi ''[[Star Trek: Voyager]]a, Zmajski zubi'', Vaadwaurac Gedrin tvrdi kako je prije 892 godina, Borg asimilirao samo par kolonija u Delta Kvadrantu i samtrali su ih samo manjom prijetnjom. Budan, u 24. stoljeću, Gedrin je začuđen saznanjem da Borg posjeduje ogroman dio Delta Kvadranta. [[Sedma od Devet]] komentira kako su Borgova kolektivna sjećanja iz tog vremenskog perioda samo djelomična, no nikad nije objašnjeno zašto je tomu tako. ''Enciklopedija Zvjezdanih staza'' spekulira kako bi mogla postojati veza između Borga i ''V'ger-a'', vozila koje se pojavljuje u filmu ''Star Trek: The Motion Picture''. U filmu, Spock kaže, "Bilo kakav prikaz otpora bio bi uzaludan, kapetane.", što bi se moglo parafrazirati kao Borgovsko "Otpor je uzaludan". Ovakva ideja poveznice je unaprijeđena u noveli [[William Shatner|Williama Shatnera]]: ''Povratak''. Poveznica se također može naslutiti i u pismu uključenom u ''Zvjezdani dnevnik'' br. 160 (studeni 1990). Autor pisma, [[Christopher Haviland]], također spekulira kako su izvorne Borg radilice bile članice vrste pod nazivom Održavatelji (''The Preservers''), što i [[Spock]] sugerira u epizodi 'Sindrom raja' [[Zvjezdane staze: Originalna serija|originalne serije]] da može biti razlog zašto toliko humanoidnih vrsta nastanjuje našu galaksiju. To je potvrđeno u epizodi Potjera ''Nove Generacije''. ==Karakteristike== ===Opći dizajn=== Iako su svi Borg kostimi jednaki, ipak imaju nekoliko zajedničkih karakteristika. Borg imaju jedno oko (najčešće lijevo) zamijenjeno sofisticanim optičkim usadkom koji im omogućuje vid bolji od ljudskog. Usadak često projicira crvenu lasersku zraku, pogotovo u kasnijim pojavama. Također često imaju jednu ruku zamijenjenu prostetičkom rukom koja nosi jedan od niza višenamjenskih alata na mjestu ljudske ruke, kao i ravnu bijelu kožu, što im daje izgled poput zombija. Zbog kibernetskih nadogradnji, Borg radilice su puno snažnije od ljudi (ovisno o vrsti iz koje radilica dolazi). Borgovi nikad ne trče do odredišta, pa ih većina vrsta može prestići. Radilice su otporne na paljbu fazora, a potpuno imune na postavku omamljivanja. Nadalje, sve radilice imaju osobne štitove koji se kolektivno prilagođavaju. U raznim epizodama fazori postaju neefektivni nakon najviše 12 pucnjeva , ovisno o postavkama i vremenskom razmaku između pogodaka. Frekvencije fazora se mogu promijeniti kako bi probili štitove, ali se Borg brže prilagođava sa svakom promjenom modulacije oružja. Borgovska kolektivna svijest ima nekoliko nedostataka: radilice obično ignoriraju bilo što što se ne pokaže kao izravna prijetnja (ukoliko im nije naređen napad), što omogućuje naoružanoj, ali pasivnoj posadi da hoda među njima sve dok Borg ne zamijeti prijetnju. Najvažnija komponenta bilo kojeg Borga je "kortikalni čvor", koji kontrolira sve druge usadke. Kortikalni čvor se nalazi u čelu, iznad desnog oka. Ukoliko se kortikalni čvor pokvari, Borg jedinka umire, jer se čvor ne može replicirati ili popraviti. Moguće ga je zamijeniti ukoliko se kvar primijeti na vrijeme. ===Asimilacija=== '''Asimilacija''' je postupak kojim Borg integrira rase, kulturu, znanje i tehnologiju u svoj [[kolektivizam|Kolektiv]]. "Bit ćete asimilirani" je jedna od svega par fraza koje Borg koristi u komunikaciji s drugim vrstama. Borg je susreo i asimilirao tisuće vrsta i trilijarde pojedinaca kroz cijelu [[Mliječni put|galaksiju]]. Borg svakoj vrsti dodjeljuje broj tijekom prvog kontakta s njom. Postupak asimilacije pojedinaca razlikuje se s vremenom. Jedina konstanta je da se novorođenčad i kronološki mladi humanoidi ubrzano postaruju i kirurški dobivaju implantate koji se ne mogu ukloniti bez umiranja pojedinca, jer su direktno povezani s mozgom. Također dobivaju očni usadak, prostetičku višenamjensku ruku, kao i osobni energetski oklop. Odrasli humanoidi se efektivnije asimiliraju ubrizgavanjem nanorobota u krv, kroz par tubula u ruci radilice. Asimilacija putem tubula prikazana je kao brz proces: koža postaje siva unutar par sekundi. Radilice tada odvode pojedinca kako bi bio potpuno asimiliran. Asimilirani pojedinci nemaju spol.<ref>Zvjezdane staze: Nova generacija, Sezona 2, Epizoda 16 (Q tko?)</ref> Jedna od teorija je da su im spolni organi uklonjeni tijekom asimilacije. Unatoč tome deasimilirani pojedinci poput kapetana Picarda ili Sedme od Devet mogu se identificirati kao muško i žensko. Radilice koje su pobjegle kolektivu također imaju spol. Pojedincu su sve vlastite misli uklonjene postupkom restrukturiranja sinapsi a usadci su ugrađeni u njega kako bi postao integrirani dio kolektiva. Metoda asimilacije tubulama prikazana je kao medicinska procedura.<ref>[[Star Trek: First Contact]]</ref> U ''Star Trek: First Contact'' zatočenom članu posade se ruka i oko fizički uklanjaju i zamjenjuju usadcima. Zbog toga što asimilacija ovisi o nanosondama, vrste sa jako razvijenim imunološkim sustavom mogu se oduprijeti asimilaciji. Dosada, jedino je [[Vrsta 8472]] sposobna potpuno se oduprijeti asimilaciji, ali i druge vrste, poput Hirogena, mogu se fizički i tehnološki oduprijeti Borgu.<ref>Star Trek Voyager, sezona 3 epizoda 26 i sezona 4 epizoda 1 (Škorpion dijelovi 1 & 2)</ref> [[Dr. Phlox|Phlox]] se uspio djelomično oduprijeti asimilaciji. (''[[Zvjezdane staze: Enterprise]]'': "Regeneracija"). Borg ne asimiliraju svaku vrstu s kojom dođu u kontakt. Radilice ignoriraju bića koja su preslaba prijetnja ili su "inferiorna" te ne zavrijeđuju asimilaciju, poput [[Kazonci|Kazonaca]]: :[[Sedma od Devet]]: ''"Kazonci. Vrsta 329."'' :[[Neelix]]: ''"Upoznata si s njima."'' :Sedma od Devet: ''"Borg je susreo Kazonsku koloniju u sektoru Gand, mreža 6920."'' :Neelix: ''"Jesu li asimilirani?"'' :Sedma od Devet: ''"Njihova biološka i tehnološka raznolikost nije bila osobita. Nisu bili vrijedni asimilacije."'' :Neelix: ''"Nisam bio svjestan da Borg diskriminira."'' :Sedma od Devet: ''"Zašto asimilirati vrstu koja bi odvlačila od savršenstva?"''<ref>Zvjezdane staze - Voyager: Nit života (sezona 4, epizoda 12)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Vrste u Zvjezdanim stazama}} [[Kategorija:Zvjezdane staze]] [[Kategorija:Vrste u Zvjezdanim stazama]] [[de:Völker und Gruppierungen im Star-Trek-Universum#Borg]] [[sv:Lista över utomjordiska raser i Star Trek#Borgerna]] dngqtovdjedp0by7cwxycwtdcsfct37 6436509 6436508 2022-08-02T17:20:11Z Cyberpower678 156272 Broj spašenih izvora: 2; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.9 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Borg-kocka2.jpg|mini|300px|Borgova kocka]] '''Borg''' je izmišljena vanzemaljska vrsta, često se pojavljuju kao antagonisti u ''[[Zvjezdane staze|Zvjezdanim stazama]]''. Borg je skupina rasa pretvorenih u [[kiborg|kibernetičke organizme]], koji funkcioniraju kao radilice sa zajedničkom svijesti nazvanom "Kolektiv" ili "Košnica". Borg koristi postupak asimilacije kako bi prisilno pridružio druge pojedince Kolektivu. Tijekom asimilacije, u pojedinca se ubrizgavaju [[nanotehnologija|nanobotovi]], koji tijelo pojedinca nadograđuju mehaničkim komponentama i uvode pojedinca u kolektivnu svijest. Borgove navodi težnja za savršenstvom, kojem vjeruju da se približavaju asimilacijom drugih vrsta i dodavanjem njihove tehnologije i znanja Kolektivu. Osim višestrukih pojavljivanja u TV seriji ''[[Zvjezdane staze: Nova generacija]]'', prikazani su kao glavna prijetnja u filmu [[Zvjezdane staze 8: Prvi kontakt]]. Također su imali veliku ulogu tijekom serije [[Zvjezdane staze: Voyager]], a njihova tehnologija pruža [[USS Voyager]]u put do Alfa kvadranta. U općoj kulturi 21. stoljeća Borg je postao simbol nepobjedive sile protiv koje je "otpor uzaludan". Američki časopis ''TV Guide'' proglasio je 2013. godine Borg četvrtim u popisu 60 najopakijih negativaca svih vremena.<ref>Bretts, Bruce; Roush, Matt; (March 25, 2013). "Baddies to the Bone: The 60 nastiest villains of all time". ''[[TV Guide]]''. pp. 14 - 15.</ref> ==Koncept== [[Image:Borg dockingstation.jpg|thumb|Borg lutka u postavi The Hollywood Entertainment Museum-a|250px]] U tekstualnim komentarima 'Izdanja za sakupljače' filma ''Zvjezdane staze: Prvi kontakt'', Michael Okuda je otkrio kako su autori ''Nove generacije'' počeli raditi na ideji Borga još tijekom prve sezone serije (''Nova Generacija'': "Zavjera"), koja je uvela parazitsku vrstu koja je preuzimala kontrolu nad tijelima važnih federacijskih dužnosnika. Posada Enterprisea-D je sve spriječila, a bića se više nisu pojavila. Planovi tima za reintegraciju Borga u seriju započeli su suptilno, misterijem nestalih kolonija s obje strane Neutralne zone (''[[Zvjezdane staze: Nova generacija|Nova Generacija]]'': "Neutralna zona"), kulminiravši susretom Borga s posadom Enterprisea (''[[Zvjezdane staze: Nova generacija|Nova Generacija]]'': "[[Q tko?]]"). Borg je nastao zbog potrebe za novim, trajnim neprijateljem u prvoj sezoni ''Nove Generacije''. Klingonsko Carstvo se sprijateljilo s Federacijom, a Romulanci se nisu često pojavljivali. [[Ferengiji]] su bili namijenjeni kao novi neprijatelji Federacije, ali su gledateljima bili previše smiješni da bi bili uvjerljivi negativci. Kasnije su vraćeni u seriju kao humoristični likovi. Zastrašujući izgled, ogromna moć i neljudski zla motivacija osigurali su Borgu status glavnog neprijatelja tijekom ''Nove Generacije'' i ''Voyagera''. U epizodi ''Voyagera'': Q2, čak i svemoguće biće Q kaže svom sinu neka "ne provocira Borga". ==="Otpor je uzaludan"=== Asimilirane borgovske radilice rijetko vode razgovore. One najčešće samo ponavljaju poruku Borga ostalim oblicima života: "otpor je uzaludan" (''resistance is futile''), nakon čega slijedi izreka da će rasa u pitanju biti asimilirana i njihova "biološka i tehnološka posebnost" biti će dodana Borgovoj. Točna izjava se razlikuje i razvija tijekom serija i filmova. Citat iz ''Nove generacije'' glasi: {{citat2|Mi smo Borg. Vaša biološka i tehnološka posebnost bit će pridodana našoj. Otpor je uzaludan.}} Potpuna fraza iz fima ''Zvjezdane staze: First Contact'', koju govori [[Jeff Coopwood]]<ref>[http://www.moviequoter.com/actor/jeff-coopwood/ Movie Quotes for Movie Quotes Said By Jeff Coopwood] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130930210514/http://www.moviequoter.com/actor/jeff-coopwood/ |date=30. rujna 2013. }} MovieQuoter. 2013. Retrieved September 26, 2013</ref> glasi: {{citat2|Mi smo Borg. Spustite štitove i predajte brodove. Dodat ćemo vašu biološku i tehnološku raznolikost našoj. Vaša kultura će se prilagoditi kako bi služila nama. Otpor je uzaludan.}}<ref>[http://www.moviesoundclips.net/sound.php?id=148 Star Trek - First Contact (1996)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130929181255/http://www.moviesoundclips.net/sound.php?id=148 |date=29. rujna 2013. }} Moviesoundclips.net. Rikeromega3 Productions 1999-2013. Retrieved September 26, 2013.</ref> Frazem "otpor je uzaludan" uklopio se u pop kulturu zbog čestog korištenja u ''Novoj generaciji''.<ref name="sinographies">{{cite book |title=Sinographies: writing China |last=Hayot |first=Eric |author2=Haun Saussy |author3=Steven G. Yao |year=2008 |isbn=978-0-8166-4724-8 |url=http://books.google.co.uk/books?id=CuB8gQY3XokC&pg=PT28&dq=resistance+is+futile+borg&cd=5#v=onepage&q=resistance%20is%20futile%20borg&f=false |publisher=U of Minnesota Press |access-date=2. kolovoza 2022. |archive-date=1. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180201193005/https://books.google.co.uk/books?id=CuB8gQY3XokC&pg=PT28&dq=resistance+is+futile+borg&cd=5#v=onepage&q=resistance%20is%20futile%20borg&f=false |url-status=live }}</ref><ref name="Ecologies">{{cite book |title=Information ecologies: using technology with heart|last=Nardi|first=Eric Bonnie |author2=Vicki O'Day|year=2000|isbn=0-262-14066-7|url= http://books.google.com/?id=6d1VwyZhQRQC&pg=PA46&dq=%22Resistance+is+futile%22+popular+culture&cd=3#v=onepage&q=%22Resistance%20is%20futile%22%20popular%20culture&f=false|accessdate=Jan 3, 2009 | publisher=MIT Press}}</ref><ref name="empire">{{cite book |title= The empire of mind: digital piracy and the anti-capitalist movement |last=Strangelove |first=Michael |year= 2005 |isbn=0-8020-3818-2|url=http://books.google.com/?id=lbheLBLhOPAC&pg=PA137&dq=%22Resistance+is+futile%22+popular+culture&cd=7#v=onepage&q=%22Resistance%20is%20futile%22%20popular%20culture&f=false |accessdate=Jan 3, 2009 | publisher=University of Toronto Press}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.playboy.com/articles/video-games-about-depression|title=Resistance Is Futile: The New Wave of Video Games About Depression|work=Playboy|accessdate=8. svibnja 2016.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141228115319/http://www.playboy.com/articles/video-games-about-depression|archivedate=28. prosinca 2014.}}</ref> Borg govori svoj frazem u nekoliko epizoda ''Zvjezdanih staza'', kao i u filmu ''Star Trek: First Contact'' (koji koristi frazu kao slogan filma iz 1996.) Osim velike sličnosti Borga i Lord Dredda i bio-dredda, iz stripa ''Captain Power and the Soldiers of the Future'', sličan frazem "otpor je bio uzaludan" se koristi kao referenca na Lymana Taggerta, čovjeka koji je postao Lord Dredd.<ref name=":0">Out of the Ashes, documentary, Captain Power and the Soldiers of the Future DVD set</ref> Strip prethodi pojavi Borga u ''Novoj Generaciji''. ==Podrijetlo== Podrijetlo Borga nikad nije razjašnjeno, iako je jasno da postoje stotinama tisuća godina (potvrdili Guinan i borgovska matica). U filmu ''Zvjezdane staze: First Contact'', borgovska matica iznosi jedino kako je Borg jednom davno bio poput čovječanstva, "manjkav i slab", ali su se postepeno razvili u djelomično sintetičku vrstu u neprekidnom cilju da evoluiraju i dostignu savršenstvo. U epizodi ''Nove Generacije'': "Koji Q?", Guinan spominje kako je Borg "sačinjen od organskog i umjetnog života [...] koji se razvijao [...] tisućama stoljeća." U kasnijoj epizodi ''[[Star Trek: Voyager]]a, Zmajski zubi'', Vaadwaurac Gedrin tvrdi kako je prije 892 godina, Borg asimilirao samo par kolonija u Delta Kvadrantu i samtrali su ih samo manjom prijetnjom. Budan, u 24. stoljeću, Gedrin je začuđen saznanjem da Borg posjeduje ogroman dio Delta Kvadranta. [[Sedma od Devet]] komentira kako su Borgova kolektivna sjećanja iz tog vremenskog perioda samo djelomična, no nikad nije objašnjeno zašto je tomu tako. ''Enciklopedija Zvjezdanih staza'' spekulira kako bi mogla postojati veza između Borga i ''V'ger-a'', vozila koje se pojavljuje u filmu ''Star Trek: The Motion Picture''. U filmu, Spock kaže, "Bilo kakav prikaz otpora bio bi uzaludan, kapetane.", što bi se moglo parafrazirati kao Borgovsko "Otpor je uzaludan". Ovakva ideja poveznice je unaprijeđena u noveli [[William Shatner|Williama Shatnera]]: ''Povratak''. Poveznica se također može naslutiti i u pismu uključenom u ''Zvjezdani dnevnik'' br. 160 (studeni 1990). Autor pisma, [[Christopher Haviland]], također spekulira kako su izvorne Borg radilice bile članice vrste pod nazivom Održavatelji (''The Preservers''), što i [[Spock]] sugerira u epizodi 'Sindrom raja' [[Zvjezdane staze: Originalna serija|originalne serije]] da može biti razlog zašto toliko humanoidnih vrsta nastanjuje našu galaksiju. To je potvrđeno u epizodi Potjera ''Nove Generacije''. ==Karakteristike== ===Opći dizajn=== Iako su svi Borg kostimi jednaki, ipak imaju nekoliko zajedničkih karakteristika. Borg imaju jedno oko (najčešće lijevo) zamijenjeno sofisticanim optičkim usadkom koji im omogućuje vid bolji od ljudskog. Usadak često projicira crvenu lasersku zraku, pogotovo u kasnijim pojavama. Također često imaju jednu ruku zamijenjenu prostetičkom rukom koja nosi jedan od niza višenamjenskih alata na mjestu ljudske ruke, kao i ravnu bijelu kožu, što im daje izgled poput zombija. Zbog kibernetskih nadogradnji, Borg radilice su puno snažnije od ljudi (ovisno o vrsti iz koje radilica dolazi). Borgovi nikad ne trče do odredišta, pa ih većina vrsta može prestići. Radilice su otporne na paljbu fazora, a potpuno imune na postavku omamljivanja. Nadalje, sve radilice imaju osobne štitove koji se kolektivno prilagođavaju. U raznim epizodama fazori postaju neefektivni nakon najviše 12 pucnjeva , ovisno o postavkama i vremenskom razmaku između pogodaka. Frekvencije fazora se mogu promijeniti kako bi probili štitove, ali se Borg brže prilagođava sa svakom promjenom modulacije oružja. Borgovska kolektivna svijest ima nekoliko nedostataka: radilice obično ignoriraju bilo što što se ne pokaže kao izravna prijetnja (ukoliko im nije naređen napad), što omogućuje naoružanoj, ali pasivnoj posadi da hoda među njima sve dok Borg ne zamijeti prijetnju. Najvažnija komponenta bilo kojeg Borga je "kortikalni čvor", koji kontrolira sve druge usadke. Kortikalni čvor se nalazi u čelu, iznad desnog oka. Ukoliko se kortikalni čvor pokvari, Borg jedinka umire, jer se čvor ne može replicirati ili popraviti. Moguće ga je zamijeniti ukoliko se kvar primijeti na vrijeme. ===Asimilacija=== '''Asimilacija''' je postupak kojim Borg integrira rase, kulturu, znanje i tehnologiju u svoj [[kolektivizam|Kolektiv]]. "Bit ćete asimilirani" je jedna od svega par fraza koje Borg koristi u komunikaciji s drugim vrstama. Borg je susreo i asimilirao tisuće vrsta i trilijarde pojedinaca kroz cijelu [[Mliječni put|galaksiju]]. Borg svakoj vrsti dodjeljuje broj tijekom prvog kontakta s njom. Postupak asimilacije pojedinaca razlikuje se s vremenom. Jedina konstanta je da se novorođenčad i kronološki mladi humanoidi ubrzano postaruju i kirurški dobivaju implantate koji se ne mogu ukloniti bez umiranja pojedinca, jer su direktno povezani s mozgom. Također dobivaju očni usadak, prostetičku višenamjensku ruku, kao i osobni energetski oklop. Odrasli humanoidi se efektivnije asimiliraju ubrizgavanjem nanorobota u krv, kroz par tubula u ruci radilice. Asimilacija putem tubula prikazana je kao brz proces: koža postaje siva unutar par sekundi. Radilice tada odvode pojedinca kako bi bio potpuno asimiliran. Asimilirani pojedinci nemaju spol.<ref>Zvjezdane staze: Nova generacija, Sezona 2, Epizoda 16 (Q tko?)</ref> Jedna od teorija je da su im spolni organi uklonjeni tijekom asimilacije. Unatoč tome deasimilirani pojedinci poput kapetana Picarda ili Sedme od Devet mogu se identificirati kao muško i žensko. Radilice koje su pobjegle kolektivu također imaju spol. Pojedincu su sve vlastite misli uklonjene postupkom restrukturiranja sinapsi a usadci su ugrađeni u njega kako bi postao integrirani dio kolektiva. Metoda asimilacije tubulama prikazana je kao medicinska procedura.<ref>[[Star Trek: First Contact]]</ref> U ''Star Trek: First Contact'' zatočenom članu posade se ruka i oko fizički uklanjaju i zamjenjuju usadcima. Zbog toga što asimilacija ovisi o nanosondama, vrste sa jako razvijenim imunološkim sustavom mogu se oduprijeti asimilaciji. Dosada, jedino je [[Vrsta 8472]] sposobna potpuno se oduprijeti asimilaciji, ali i druge vrste, poput Hirogena, mogu se fizički i tehnološki oduprijeti Borgu.<ref>Star Trek Voyager, sezona 3 epizoda 26 i sezona 4 epizoda 1 (Škorpion dijelovi 1 & 2)</ref> [[Dr. Phlox|Phlox]] se uspio djelomično oduprijeti asimilaciji. (''[[Zvjezdane staze: Enterprise]]'': "Regeneracija"). Borg ne asimiliraju svaku vrstu s kojom dođu u kontakt. Radilice ignoriraju bića koja su preslaba prijetnja ili su "inferiorna" te ne zavrijeđuju asimilaciju, poput [[Kazonci|Kazonaca]]: :[[Sedma od Devet]]: ''"Kazonci. Vrsta 329."'' :[[Neelix]]: ''"Upoznata si s njima."'' :Sedma od Devet: ''"Borg je susreo Kazonsku koloniju u sektoru Gand, mreža 6920."'' :Neelix: ''"Jesu li asimilirani?"'' :Sedma od Devet: ''"Njihova biološka i tehnološka raznolikost nije bila osobita. Nisu bili vrijedni asimilacije."'' :Neelix: ''"Nisam bio svjestan da Borg diskriminira."'' :Sedma od Devet: ''"Zašto asimilirati vrstu koja bi odvlačila od savršenstva?"''<ref>Zvjezdane staze - Voyager: Nit života (sezona 4, epizoda 12)</ref> == Izvori == {{izvori}} {{Vrste u Zvjezdanim stazama}} [[Kategorija:Zvjezdane staze]] [[Kategorija:Vrste u Zvjezdanim stazama]] [[de:Völker und Gruppierungen im Star-Trek-Universum#Borg]] [[sv:Lista över utomjordiska raser i Star Trek#Borgerna]] p0jsjv7lrnql76wyj90vg4fz5k3ripw 14 725753 6436550 2022-08-02T19:21:10Z Mychele Trempetich 47215 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:LGBT u Italiji]]«. wikitext text/x-wiki [[Kategorija:LGBT u Italiji]] 9wii5ctupzw41wzfojhckpte62tna5l 0 725755 6436567 2022-08-02T20:06:07Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Oclemeninae]] na [[Oclemena]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Oclemena]] s493u62q1it2ahp02vdoj2a3wpkp730 0 725758 6436600 2022-08-02T21:42:04Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Arnicinae]] na [[Moravka]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Moravka]] k0i65gfsl7cw05pkfr4ymy0uhcxcdmg 1 725759 6436602 2022-08-02T21:42:05Z Zeljko 1196 Zeljko premješta stranicu [[Razgovor:Arnicinae]] na [[Razgovor:Moravka]] preko preusmjeravanja wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor:Moravka]] bz4zmvz8oyyrwakfuzqmhwmwfpau7z7 0 725760 6436635 2022-08-02T22:36:02Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Eupatoriinae | slika = Eupatorium japonicum flower leaf.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Eupatorium japonicum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Lamiales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Eupatorieae]] | su...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =Eupatoriinae | slika = Eupatorium japonicum flower leaf.jpg | slika_širina = 200px | slika_opis =''[[Eupatorium japonicum]]'' | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Tracheophyta]] | classis =[[Magnoliopsida]] | ordo =[[Lamiales]] | familia =[[Asteraceae]] | subfamilia =[[Asteroideae]] | tribus =[[Eupatorieae]] | subtribus ='''''Eupatoriinae''''' | subtribus_autorstvo = <small>[[Dumort.]]</small> | genus = | genus_autorstvo = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Eupatoriinae''''', podtribus [[Glavočike cjevnjače|glavočika cjevnjača]], dio tribusa [[Eupatorieae]]. Ime je došlo po rodu ''Eupatorium''. Postoje dva roda sa ukupno 66 vrsta<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 2. kolovoza 2022</ref> == Rodovi == # ''[[Eupatorium]]'' <small>L.</small> (61 spp.) # ''[[Eutrochium]]'' <small>Raf.</small> (5 spp.) == Izvori == {{izvori}} {{commonscat|Eupatoriinae}} {{wikispecies|Eupatoriinae}} [[Kategorija:Eupatorieae]] eglj43ddgvg9hl7tggofb9yc05t9bvh 0 725761 6436642 2022-08-02T23:26:50Z Eurohunter 56919 Eurohunter premješta stranicu [[Recording Industry Association of New Zealand]] na [[Recorded Music NZ]]: updated name wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Recorded Music NZ]] f6t1va5h448i9xes9odmnm427248snr 0 725762 6436644 2022-08-02T23:37:59Z Eurohunter 56919 new article wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača | Izvođač = | Slika = | Opis slike = | Studijski = 5 | Reizdanja = | Uživo = | Kompilacije = 2 | Video = | Glazbeni video = | Posvete = | EP = | Singlovi = 28 | B-strane = | Filmska glazba = }} '''Diskografija [[Basshunter]]a''' obuhvaća pet studijskih, dva kompilacijska albuma i 28 singlova. == Albumi == === Studijski albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" rowspan="2" style="width:8em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:17em;"| Detalji o albumu ! scope="col" colspan="10"| Završne pozicije na top ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" style="width:9.5em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13.5em;"| Certifikacije |- ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Sverigetopplistan|SWE]]<br /><ref name="Sweden">{{cite web | url = https://swedishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Swedish charts | website = swedishcharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311152235/https://swedishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref name="Austria">{{cite web | url = https://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in der Österreichischen Hitparade | website = austriancharts.at | access-date = 25 May 2022 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311184952/https://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Hitlisten|DEN]]<br /><ref name="Denmark">{{cite web | url = https://danishcharts.dk/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Danish charts | website = danishcharts.dk | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220120045237/https://danishcharts.dk/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 20 January 2022}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[European Top 100 Albums|EUR]]<br /><ref name="EUR">European Albums: * ''LOL'' i ''Bass Generation'': {{cite web | url = https://www.billboard.com/artist/280774/basshunter/chart?f=293 | title = Basshunter | website = [[Billboard]] | access-date = 20 November 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20150704131253/http://www.billboard.com/artist/280774/basshunter/chart?f=293 | archive-date = 4 July 2015 | url-status = dead}} * ''Now You're Gone – The Album'': {{cite web | url = https://www.reuters.com/article/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 | title = European Top Albums | website = [[Reuters]] | date = 2 November 2008 | access-date = 20 November 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20140113110846/http://www.reuters.com/article/2008/11/03/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 | archive-date = 13 January 2014 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[The Official Finnish Charts|FIN]]<br /><ref name="Finland">{{cite web | url = https://finnishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Finnish charts | website = finnishcharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220312104212/https://finnishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 12 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]<br /><ref name="France">Francuska: * ''LOL'' i ''Now You're Gone – The Album'': {{cite web | url = https://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter dans les charts français | website = lescharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = fr | archive-url = https://web.archive.org/web/20220218224136/https://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 18 February 2022 | url-status = live}} * ''Bass Generation'': {{cite web | url = https://www.infodisc.fr/Album_ChartRuns.php | title = Les "charts runs" de chaque album classé | website = InfoDisc | access-date = 25 May 2022 | language = fr}} Find "Basshunter" from the list of artists and click "Ok".</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Irish Albums Chart|IRS]]<br /><ref name="Ireland">{{cite web | url = http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Discography Basshunter | website = irish-charts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220512173800/http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 12 May 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[VG-lista|NOR]]<br /><ref name="Norway">{{cite web | url = https://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Norwegian charts | website = norwegiancharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220216050358/https://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 16 February 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Službena novozelandska glazbena top ljestvica|NZL]]<br /><ref name="New Zealand">{{cite web | url = https://charts.nz/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in New Zealand charts | website = charts.nz | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220407072704/https://charts.nz/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 7 April 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[UK Albums Chart|UK]]<br /><ref name="UK albums">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | title = Basshunter | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220518144151/https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | archive-date = 18 May 2022 | url-status = live}} Select "Albums" tab.</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[The Bassmachine]]'' | align="left"| * Objavljeno: 25. kolovoza 2004.<ref name="The Bassmachine">{{cite web | url = https://www.alexmusic.se/releases.htm | title = Releases | access-date = 17 August 2014 | website = Alex Music | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220024325/http://www.alexmusic.se/releases.htm | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Alex Music * Formati: [[CD]], [[prijenos datoteka putem interneta|digitalni download]] | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[LOL (^^,)|LOL]]'' | align="left"| * Objavljeno: 28. kolovoza 2006.<ref name="LOL release">{{cite web | url = https://www.allmusic.com/album/release/lol--mr0000723642 | title = Basshunter – LOL <(^^,)> | access-date = 11 October 2018 | website = [[AllMusic]] | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20161128051155/http://www.allmusic.com/album/release/lol--mr0000723642 | archive-date = 28 November 2016 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: [[Warner Music Group|Warner Music Sweden]] * Formati: CD, digitalni download, [[internetski prijenos|streaming]] | 5 || 12 || 3 || 82 || 4 || 51 || — || 19 || — || — | align="left"| * FIN: 33.365<ref name="IFPI Findland Sales" /> * [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]: 11.020<ref name="IFPI France Sales">{{cite web | url = https://www.infodisc.fr/Ventes_Album08.php | title = Les albums (CD) les plus vendus en 2008 | website = InfoDisc | access-date = 26 May 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090414082136/http://www.infodisc.fr/Ventes_Album08.php | archive-date = 14 April 2009 | url-status = dead | language = fr}}</ref> | align="left"| * [[IFPI Danmark|IFPI DEN]]: 2× platinasta<ref name="IFPI Denmark Sales">{{cite web | url = http://www.ifpi.dk/node/3893 | title = 2018—50 | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 18 November 2018 | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20181119051607/http://www.ifpi.dk/node/3893 | archive-date = 19 November 2018 | url-status = live}}</ref> * [[Musiikkituottajat|IFPI FIN]]: Platinasta<ref name="IFPI Findland Sales">{{cite web | url = https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/kulta-ja-platinalevyt/artistit/basshunter | title = Basshunter | website = [[Musiikkituottajat|IFPI Finland]] | access-date = 19 September 2019 | language = fi | archive-url = https://web.archive.org/web/20190629215220/https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/kulta-ja-platinalevyt/artistit/basshunter | archive-date = 29 June 2019 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Now You're Gone – The Album]]'' | align="left"| * Objavljeno: 14. srpnja 2008.<ref name="Now You're Gone – The Album release">{{cite web | url = https://www.digitalspy.com/music/album-reviews/review/a111323/basshunter-now-youre-gone | title = Basshunter: "Now You're Gone" | author = Alex Fletcher | website = [[Digital Spy]] | date = 15 July 2008 | access-date = 14 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20160529160214/http://www.digitalspy.com/music/album-reviews/review/a111323/basshunter-now-youre-gone | archive-date = 29 May 2016 | url-status = dead}}</ref> * Izdavač: [[Dance Nation|Hard2Beat]] * Formati: CD, CD+[[DVD]], digitalni download, streaming | 38 || 17 || — || 6 || 35 || 36 || 2 || — || 1 || 1 | align="left"| * FRA: 9.900<ref name="IFPI France Sales" /> * NZL: 22.000<ref>{{cite magazine | title = Beatmaster Basshunter | magazine = Debate | author = Matthew Cattin | date = August 2013 | page = 27 | issue = 18 | language = en}}</ref> * UK: 376.017<ref>{{cite web | url = https://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | title = 25 years of MoS in numbers: What is Sony actually getting for its money? | website = [[Music Week]] | author = Daniel Gumble | date = 11 August 2016 | access-date = 29 July 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20160814172446/http://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | archive-date = 14 August 2016 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[British Phonographic Industry|BPI]]: Platinasta<ref name="Basshunter BPI NYG Album">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9361-2716-2 | title = Basshunter – Now You're Gone - The Album | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 12 September 2020 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20201026064734/https://www.bpi.co.uk/award/9361-2716-2 | archive-date = 26 October 2020 | url-status = live}}</ref> * IFPI DEN: Zlatna<ref name="IFPI Denmark Now You're Gone – The Album Gold">{{cite web | url = http://ifpi.dk/node/10604 | title = Basshunter "Now You’re Gone - The Album" | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 1 October 2021 | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20210928092737/http://ifpi.dk/node/10604 | archive-date = 28 September 2021 | url-status = live}}</ref> * [[Recorded Music NZ|RMNZ]]: Platinasta<ref name="Now You're Gone The Album NZL">{{cite web | url = http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=62 | title = Latest gold / Platinum albums | website = RadioScope | access-date = 1 January 2012 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20110728144225/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=62 |archive-date = 28 July 2011 | url-status = dead}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Bass Generation]]'' | align="left"| * Objavljeno: 25. rujna 2009.<ref name="Bass Generation release">{{cite web | url = https://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Bass+Generation&cat=a | title = Basshunter – Bass Generation (album) | website = swedishcharts.com | access-date = 16 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131114000816/http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Bass+Generation&cat=a | archive-date = 14 November 2013 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Warner Music Sweden * Formati: CD, 2×CD, digitalni download, streaming | — || — || 39 || 58 || — || 41 || 16 || — || 2 || 16 | | align="left"| * BPI: Zlatna<ref name="Basshunter BPI Bass Generation">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | title = Basshunter – Bass Generation | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 3 August 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220722135557/https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | archive-date = 22 July 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Calling Time]]'' | align="left"| * Objavljeno: 13. svibnja 2013.<ref name="Calling Time">{{cite web | url = https://echosrecordbar.co.za/product/74815 | title = Basshunter – Calling Time <nowiki>|</nowiki> CD | website = Echo's Record Bar | access-date = 11 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016032530/https://echosrecordbar.co.za/product/74815 | archive-date = 16 October 2018 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: [[Gallo Record Company]] * Formati: CD, digitalni download, streaming | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- | colspan="18" style="font-size:9pt"| "—" znači da album nije objavljen u tom području ili da nije dospio na glazbenu ljestvicu. |} === Kompilacijski albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" style="width:8em;"| Naziv ! scope="col" style="width:17em;"| Detalji o albumu |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''The Old Shit'' | align="left"| * Objavljeno: 2006.<ref name="The Old Shit">Release of ''The Old Shit'': * {{cite web | url = http://www.basshunter.se:80/shop | title = Basshunter | website = Basshunter | access-date = 9 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20080322063557/http://www.basshunter.se/shop | archive-date = 22 March 2008 | url-status = dead}} * {{cite web | url = http://www.basshunter.se/basshunter.htm | title = Welcome to a new experience! | website = Basshunter | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20061107194447/http://www.basshunter.se/basshunter.htm | archive-date = 7 November 2006 | url-status = dead}} * {{cite web | url = https://basshunter.se | title = Boten Anna | website = Basshunter | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20060708071333/http://basshunter.se | archive-date = 8 July 2006 | url-status = dead}} </ref> * Izdavač: [[Self-publishing|Self-released]] * Formati: [[Prijenos datoteka putem interneta|Digitalni download]] |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' | align="left"| * Objavljeno: 3. prosinca 2012.<ref name="TEBS">{{cite web | url = https://music.apple.com/nl/album/the-early-bedroom-sessions/578081407 | title = The Early Bedroom Sessions | website = [[Apple Music]] | access-date = 22 September 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20190922144024/https://music.apple.com/nl/album/the-early-bedroom-sessions/578081407 | archive-date = 22 September 2019 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Rush Hour * Formati: 2×[[CD]], digitalni download, streaming |} == Singlovi == === Kao vodeći izvođač === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" rowspan="2" style="width:18em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="10"| Završne pozicije na top ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" style="width:9.5em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13.5em;"| Certifikacije ! scope="col" rowspan="2" style="width:9em;"| Album |- ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Sverigetopplistan|SWE]]<br /><ref name="Sweden" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref name="Austria" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Hitlisten|DEN]]<br /><ref name="Denmark" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[The Official Finnish Charts|FIN]]<br /><ref name="Finland" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Media Control Singles Top 100|NJE]]<br /><ref>{{cite web | url = https://www.offiziellecharts.de/suche?artistId=Basshunter | title = Discographie von – Basshunter | website = Offizielle Deutsche Charts | access-date = 18 October 2018 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20220325005712/https://www.offiziellecharts.de/suche?artistId=Basshunter | archive-date = 25 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Irish Singles Chart|IRS]]<br /><ref name="Ireland" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[MegaCharts|NIZ]]<br /><ref>{{cite web | url = https://dutchcharts.nl/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Dutch charts | website = [[Dutch Charts]] | access-date = 18 October 2018 | language = nl | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311221305/https://dutchcharts.nl/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[VG-lista|NOR]]<br /><ref name="Norway" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[RIANZ Top 40 Singles Chart|NZL]]<br /><ref name="New Zealand" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name="UK singles">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | title = Basshunter | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 18 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220518144151/https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | archive-date = 18 May 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "The Big Show"<ref>{{cite AV media notes | title = The Big Show | author = [[Basshunter]] | year = 2004 | publisher = [[Self-publishing|Self-released]]}}</ref> | 2004. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | ''[[The Bassmachine]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Welcome to Rainbow]]" | rowspan="5"| 2006. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Boten Anna]]" | 1 || 2 || 1 || 4 || 9 || — || 2 || 3 || — || — | align="left"| * SWE: 60.000<ref>{{cite web | url = https://www.hallandsposten.se/n%C3%B6je/jonas-skrev-nya-l%C3%A5tar-p%C3%A5-turn%C3%A9n-1.1955363 | title = Jonas skrev nya låtar på turnén | website = [[Hallandsposten]] | date = 1 September 2006 | access-date = 22 June 2021 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20210624223431/https://www.hallandsposten.se/n%C3%B6je/jonas-skrev-nya-l%C3%A5tar-p%C3%A5-turn%C3%A9n-1.1955363 | archive-date = 24 June 2021 | url-status = live}}</ref> * DEN: 61.000<ref>{{cite web | url = http://pladebranchen.nu/publikationer/Pladebranchen06.pdf | title = Pladebranchen.06 – Download | access-date = 24 May 2013 | website = pladebranchen.nu | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20071008144958/http://pladebranchen.nu/publikationer/Pladebranchen06.pdf | archive-date = 8 October 2007 | page = 25 | url-status = dead}}</ref> * FIN: 8.044<ref>{{cite web | url = https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/myydyimmat/2007/ulkomaiset | title = Myydyimmät levyt 2007 | website = [[Musiikkituottajat]] | access-date = 17 June 2021 | language = fi | archive-url = https://web.archive.org/web/20190826193631/https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/myydyimmat/2007/ulkomaiset | archive-date = 26 August 2019 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI SWE]]: Platinasta<ref name="BA SWE">{{cite web | url = https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2006&dspp=31 | title = Veckolista Singlar, vecka 31, 2006 | website = [[Sverigetopplistan]] | access-date = 22 October 2020 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20201026162455/https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2006&dspp=31 | archive-date = 26 October 2020 | url-status = live}}</ref> * [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI AUT]]: Zlatna<ref>{{cite web | url = https://ifpi.at/auszeichnungen/?fwp_interpret=Basshunter | title = Gold & platin | website = [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI Austria]] | access-date = 26 March 2019 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20200419222607/https://ifpi.at/auszeichnungen/?fwp_interpret=Basshunter | archive-date = 19 April 2020 | url-status = live}}</ref> * [[IFPI Danmark|IFPI DEN]]: 3× platinasta<ref name="Basshunter DEN">{{cite web | url = http://www.ifpi.dk/?q=content/guld-og-platin-novemberdecemberjanuar | title = Guld og platin november / december / januar | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 29 August 2014 | date = 19 February 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150130131616/http://www.ifpi.dk/?q=content%2Fguld-og-platin-novemberdecemberjanuar | archive-date = 30 January 2015 | url-status = dead | language = da}}</ref> | rowspan="4"| ''[[LOL (^^,)|LOL]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" | 6 || 18 || 7 || 2 || 33 || 49 || 9 || 7 || — || — | | align="left"| * IFPI DEN: Zlatna<ref name="Basshunter DEN" /> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Zvončići|Jingle Bells]]" | 13 || — || — || — || — || — || 31 || 9 || — || 35 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vifta med händerna]]"<br /><small>(vs. Patrik & Lillen)</small> | 25 || — || — || 7 || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA|DotA]]" | rowspan="2"| 2007. | — || — || — || — || 30 || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Now You're Gone]]"<br /><small>(feat. [[Mental Theo|DJ Mental Theo's Bazzheadz]])</small> | 2 || 14 || 14 || 8 || 18 || 1 || — || 10 || 3 || 1 | align="left"| * UK: 667.000<ref name="Official Charts UK sales">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/chart-news/official-charts-flashback-basshunter-now-youre-gone__21500 | title = Official Charts Flashback: Basshunter - Now You're Gone | author = Rob Copsey | date = 18 January 2018 | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 18 January 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20180119060610/http://www.officialcharts.com/chart-news/official-charts-flashback-basshunter-now-youre-gone__21500 | archive-date = 19 January 2018 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[British Phonographic Industry|BPI]]: Platinasta<ref name="Basshunter BPI NYG">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9362-2717-1 | title = Basshunter Ft Dj Mental Theo – Now You're Gone | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 12 September 2020 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20201023214446/https://www.bpi.co.uk/award/9362-2717-1 | archive-date = 23 October 2020 | url-status = live}}</ref> * [[Recorded Music NZ|RMNZ]]: Platinasta<ref name="Basshunter NZL">{{cite web | url = http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 | title = Latest gold / Platinum singles | website = RadioScope | access-date = 29 August 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20110831040527/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 | archive-date = 31 August 2011 | url-status = dead}}</ref> | rowspan="7"| ''[[Now You're Gone – The Album]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Please Don't Go]]" | rowspan="5"| 2008. | 6 || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera.)|All I Ever Wanted]]" | 58 || 15 || — || — || 35 || 1 || — || 3 || 17 || 2 | | align="left"| * BPI: Platinasta<ref name="Basshunter BPI All I Ever Wanted">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/381-2716-1 | title = Basshunter – All I Ever Wanted | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 3 August 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220722135630/https://www.bpi.co.uk/award/381-2716-1 | archive-date = 22 July 2022 | url-status = live}}</ref> * RMNZ: Zlatna<ref name="Basshunter NZL" /> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Angel in the Night]]" | 50 || — || — || — || — || 10 || — || — || — || 14 | align="left"| * UK: 4.592<ref name="Angel in the Night United Kingdom sales">{{cite web | url = https://www.musicweek.com/news/read/santa-delivers-good-cheer-for-sales-charts/039078 | title = Santa delivers good cheer for sales charts | website = [[Music Week]] | date = 5 January 2009 | access-date = 6 November 2021 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220013352/http://www.musicweek.com/news/read/santa-delivers-good-cheer-for-sales-charts/039078 | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * BPI: Srebro<ref name="Basshunter BPI Angel in the Night">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/18021-2716-1 | title = Basshunter – Angel in the Night | website = [[British Phonographic Industry]] | language = en | access-date = 22 April 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220503031027/https://www.bpi.co.uk/award/18021-2716-1 | archive-date = 3 May 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Russia Privjet (Hardlanger Remix)"<ref>{{cite web | url = https://itunes.apple.com/se/album/russia-privjet-hardlanger/id292491548 | title = Russia Privjet (Hardlanger Remix) - Single | website = [[iTunes]] | access-date = 6 June 2022 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20140814142539/https://itunes.apple.com/se/album/russia-privjet-hardlanger/id292491548 | archive-date = 14 August 2014 | url-status = dead}}</ref> | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[I Miss You]]" | 45 || — || — || — || 70 || — || — || — || — || 32 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Walk on Water]]" | rowspan="4"| 2009. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || 76 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Al final"<br /><small>(feat. Dani Mata)</small><ref>{{cite web | url = https://music.apple.com/es/album/al-final-spanish-version-feat-dani-mata-single/314824673 | title = Al final (Spanish Version) <nowiki>[feat. Dani Mata]</nowiki> – Single | website = [[Apple Music]] | access-date = 22 September 2019 | language = es | archive-url = https://web.archive.org/web/20190922190527/https://music.apple.com/es/album/al-final-spanish-version-feat-dani-mata-single/1444440297 | archive-date = 22 September 2019 | url-status = live}}</ref> | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Every Morning]]" | 24 || — || — || — || 76 || 17 || — || — || 14 || 17 | align="left"| * UK: 12.876<ref name="Every Morning United Kingdom sales">{{cite web | url = https://www.musicweek.com/news/read/madonna-takes-number-one-on-albums-chart-while-cruz-is-still-top-of-singles/040860 | title = Madonna takes number one on albums chart, while Cruz is still top of singles | website = [[Music Week]] | date = 28 September 2009 | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220013303/http://www.musicweek.com/news/read/madonna-takes-number-one-on-albums-chart-while-cruz-is-still-top-of-singles/040860 | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> | | rowspan="2"| ''[[Bass Generation]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[I Promised Myself]]" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || 94 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Saturday]]" | 2010. | — || — || — || — || — || 37 || — || — || 14 || 21 | | align="left"| * RMNZ: Zlatna<ref name="Basshunter NZL" /> | rowspan="6"| ''[[Calling Time]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Fest i hela huset]]"<br /><small>(vs. ''[[Big Brother (Swedish TV series)|Big Brother]]'')</small> | 2011. | 5 || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Northern Light]]" | rowspan="2"| 2012. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Dream on the Dancefloor]]" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Crash & Burn]]" | rowspan="3"| 2013. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Calling Time" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Elinor" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | rowspan="5"| Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Masterpiece" | 2018. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Home" | 2019. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Angels Ain't Listening" | 2020. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Life Speaks to Me" | 2021. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- | colspan="15" style="font-size:9pt"| "—" znači da singl nije objavljen u tom području ili da nije dospio na glazbenu ljestvicu. |} === Promotivni singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" style="width:18em;"| Naziv ! scope="col" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" style="width:9em;"| Album |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Syndrome de Abstenencia"<ref>Basshunter (2004). "Syndrome de Abstenencia". Alex Music. ALM0978.</ref> | 2004. | ''[[The Bassmachine]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Wacco Will Kick Your Ass"<ref>Basshunter (2005). "Wacco Will Kick Your Ass". [[Self-publishing|Self-released]].</ref> | 2005. | ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "I Can Walk on Water I Can Fly"<ref>Basshunter (2007). "I Can Walk on Water I Can Fly".</ref> | rowspan="2"| 2007. | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Russia Privjet"<ref>Basshunter (2007). "Russia Privjet". [[Warner Music Group|WEA Music]].</ref> | ''[[LOL]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Megamix"<ref>Basshunter (2008). "Megamix". [[Dance Nation|Hard2Beat Records]]. H2BCDR.</ref> | 2008. | Singl nije s albuma |} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.basshunter.se Službena stranica] [[Kategorija:Diskografije]] p644mmcazei1t2ychjzinxdk58ze6zp 6436646 6436644 2022-08-02T23:38:44Z Eurohunter 56919 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača | Izvođač = | Slika = | Opis slike = | Studijski = 5 | Reizdanja = | Uživo = | Kompilacije = 2 | Video = | Glazbeni video = | Posvete = | EP = | Singlovi = 28 | B-strane = | Filmska glazba = }} '''Diskografija [[Basshunter]]a''' obuhvaća pet studijskih, dva kompilacijska albuma i 28 singlova. == Albumi == === Studijski albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" rowspan="2" style="width:8em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:17em;"| Detalji o albumu ! scope="col" colspan="10"| Završne pozicije na top ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" style="width:9.5em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13.5em;"| Certifikacije |- ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Sverigetopplistan|SWE]]<br /><ref name="Sweden">{{cite web | url = https://swedishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Swedish charts | website = swedishcharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311152235/https://swedishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref name="Austria">{{cite web | url = https://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in der Österreichischen Hitparade | website = austriancharts.at | access-date = 25 May 2022 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311184952/https://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Hitlisten|DEN]]<br /><ref name="Denmark">{{cite web | url = https://danishcharts.dk/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Danish charts | website = danishcharts.dk | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220120045237/https://danishcharts.dk/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 20 January 2022}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[European Top 100 Albums|EUR]]<br /><ref name="EUR">European Albums: * ''LOL'' i ''Bass Generation'': {{cite web | url = https://www.billboard.com/artist/280774/basshunter/chart?f=293 | title = Basshunter | website = [[Billboard]] | access-date = 20 November 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20150704131253/http://www.billboard.com/artist/280774/basshunter/chart?f=293 | archive-date = 4 July 2015 | url-status = dead}} * ''Now You're Gone – The Album'': {{cite web | url = https://www.reuters.com/article/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 | title = European Top Albums | website = [[Reuters]] | date = 2 November 2008 | access-date = 20 November 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20140113110846/http://www.reuters.com/article/2008/11/03/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 | archive-date = 13 January 2014 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[The Official Finnish Charts|FIN]]<br /><ref name="Finland">{{cite web | url = https://finnishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Finnish charts | website = finnishcharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220312104212/https://finnishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 12 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]<br /><ref name="France">Francuska: * ''LOL'' i ''Now You're Gone – The Album'': {{cite web | url = https://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter dans les charts français | website = lescharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = fr | archive-url = https://web.archive.org/web/20220218224136/https://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 18 February 2022 | url-status = live}} * ''Bass Generation'': {{cite web | url = https://www.infodisc.fr/Album_ChartRuns.php | title = Les "charts runs" de chaque album classé | website = InfoDisc | access-date = 25 May 2022 | language = fr}} Find "Basshunter" from the list of artists and click "Ok".</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Irish Albums Chart|IRS]]<br /><ref name="Ireland">{{cite web | url = http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Discography Basshunter | website = irish-charts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220512173800/http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 12 May 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[VG-lista|NOR]]<br /><ref name="Norway">{{cite web | url = https://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Norwegian charts | website = norwegiancharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220216050358/https://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 16 February 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Službena novozelandska glazbena top ljestvica|NZL]]<br /><ref name="New Zealand">{{cite web | url = https://charts.nz/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in New Zealand charts | website = charts.nz | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220407072704/https://charts.nz/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 7 April 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[UK Albums Chart|UK]]<br /><ref name="UK albums">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | title = Basshunter | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220518144151/https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | archive-date = 18 May 2022 | url-status = live}} Select "Albums" tab.</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[The Bassmachine]]'' | align="left"| * Objavljeno: 25. kolovoza 2004.<ref name="The Bassmachine">{{cite web | url = https://www.alexmusic.se/releases.htm | title = Releases | access-date = 17 August 2014 | website = Alex Music | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220024325/http://www.alexmusic.se/releases.htm | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Alex Music * Formati: [[CD]], [[prijenos datoteka putem interneta|digitalni download]] | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[LOL (^^,)|LOL]]'' | align="left"| * Objavljeno: 28. kolovoza 2006.<ref name="LOL release">{{cite web | url = https://www.allmusic.com/album/release/lol--mr0000723642 | title = Basshunter – LOL <(^^,)> | access-date = 11 October 2018 | website = [[AllMusic]] | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20161128051155/http://www.allmusic.com/album/release/lol--mr0000723642 | archive-date = 28 November 2016 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: [[Warner Music Group|Warner Music Sweden]] * Formati: CD, digitalni download, [[internetski prijenos|streaming]] | 5 || 12 || 3 || 82 || 4 || 51 || — || 19 || — || — | align="left"| * FIN: 33.365<ref name="IFPI Findland Sales" /> * [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]: 11.020<ref name="IFPI France Sales">{{cite web | url = https://www.infodisc.fr/Ventes_Album08.php | title = Les albums (CD) les plus vendus en 2008 | website = InfoDisc | access-date = 26 May 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090414082136/http://www.infodisc.fr/Ventes_Album08.php | archive-date = 14 April 2009 | url-status = dead | language = fr}}</ref> | align="left"| * [[IFPI Danmark|IFPI DEN]]: 2× platinasta<ref name="IFPI Denmark Sales">{{cite web | url = http://www.ifpi.dk/node/3893 | title = 2018—50 | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 18 November 2018 | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20181119051607/http://www.ifpi.dk/node/3893 | archive-date = 19 November 2018 | url-status = live}}</ref> * [[Musiikkituottajat|IFPI FIN]]: Platinasta<ref name="IFPI Findland Sales">{{cite web | url = https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/kulta-ja-platinalevyt/artistit/basshunter | title = Basshunter | website = [[Musiikkituottajat|IFPI Finland]] | access-date = 19 September 2019 | language = fi | archive-url = https://web.archive.org/web/20190629215220/https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/kulta-ja-platinalevyt/artistit/basshunter | archive-date = 29 June 2019 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Now You're Gone – The Album]]'' | align="left"| * Objavljeno: 14. srpnja 2008.<ref name="Now You're Gone – The Album release">{{cite web | url = https://www.digitalspy.com/music/album-reviews/review/a111323/basshunter-now-youre-gone | title = Basshunter: "Now You're Gone" | author = Alex Fletcher | website = [[Digital Spy]] | date = 15 July 2008 | access-date = 14 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20160529160214/http://www.digitalspy.com/music/album-reviews/review/a111323/basshunter-now-youre-gone | archive-date = 29 May 2016 | url-status = dead}}</ref> * Izdavač: [[Dance Nation|Hard2Beat]] * Formati: CD, CD+[[DVD]], digitalni download, streaming | 38 || 17 || — || 6 || 35 || 36 || 2 || — || 1 || 1 | align="left"| * FRA: 9.900<ref name="IFPI France Sales" /> * NZL: 22.000<ref>{{cite magazine | title = Beatmaster Basshunter | magazine = Debate | author = Matthew Cattin | date = August 2013 | page = 27 | issue = 18 | language = en}}</ref> * UK: 376.017<ref>{{cite web | url = https://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | title = 25 years of MoS in numbers: What is Sony actually getting for its money? | website = [[Music Week]] | author = Daniel Gumble | date = 11 August 2016 | access-date = 29 July 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20160814172446/http://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | archive-date = 14 August 2016 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[British Phonographic Industry|BPI]]: Platinasta<ref name="Basshunter BPI NYG Album">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9361-2716-2 | title = Basshunter – Now You're Gone - The Album | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 12 September 2020 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20201026064734/https://www.bpi.co.uk/award/9361-2716-2 | archive-date = 26 October 2020 | url-status = live}}</ref> * IFPI DEN: Zlatna<ref name="IFPI Denmark Now You're Gone – The Album Gold">{{cite web | url = http://ifpi.dk/node/10604 | title = Basshunter "Now You’re Gone - The Album" | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 1 October 2021 | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20210928092737/http://ifpi.dk/node/10604 | archive-date = 28 September 2021 | url-status = live}}</ref> * [[Recorded Music NZ|RMNZ]]: Platinasta<ref name="Now You're Gone The Album NZL">{{cite web | url = http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=62 | title = Latest gold / Platinum albums | website = RadioScope | access-date = 1 January 2012 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20110728144225/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=62 |archive-date = 28 July 2011 | url-status = dead}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Bass Generation]]'' | align="left"| * Objavljeno: 25. rujna 2009.<ref name="Bass Generation release">{{cite web | url = https://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Bass+Generation&cat=a | title = Basshunter – Bass Generation (album) | website = swedishcharts.com | access-date = 16 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131114000816/http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Bass+Generation&cat=a | archive-date = 14 November 2013 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Warner Music Sweden * Formati: CD, 2×CD, digitalni download, streaming | — || — || 39 || 58 || — || 41 || 16 || — || 2 || 16 | | align="left"| * BPI: Zlatna<ref name="Basshunter BPI Bass Generation">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | title = Basshunter – Bass Generation | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 3 August 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220722135557/https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | archive-date = 22 July 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Calling Time]]'' | align="left"| * Objavljeno: 13. svibnja 2013.<ref name="Calling Time">{{cite web | url = https://echosrecordbar.co.za/product/74815 | title = Basshunter – Calling Time <nowiki>|</nowiki> CD | website = Echo's Record Bar | access-date = 11 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016032530/https://echosrecordbar.co.za/product/74815 | archive-date = 16 October 2018 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: [[Gallo Record Company]] * Formati: CD, digitalni download, streaming | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- | colspan="18" style="font-size:9pt"| "—" znači da album nije objavljen u tom području ili da nije dospio na glazbenu ljestvicu. |} === Kompilacijski albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" style="width:8em;"| Naziv ! scope="col" style="width:17em;"| Detalji o albumu |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''The Old Shit'' | align="left"| * Objavljeno: 2006.<ref name="The Old Shit">Release of ''The Old Shit'': * {{cite web | url = http://www.basshunter.se:80/shop | title = Basshunter | website = Basshunter | access-date = 9 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20080322063557/http://www.basshunter.se/shop | archive-date = 22 March 2008 | url-status = dead}} * {{cite web | url = http://www.basshunter.se/basshunter.htm | title = Welcome to a new experience! | website = Basshunter | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20061107194447/http://www.basshunter.se/basshunter.htm | archive-date = 7 November 2006 | url-status = dead}} * {{cite web | url = https://basshunter.se | title = Boten Anna | website = Basshunter | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20060708071333/http://basshunter.se | archive-date = 8 July 2006 | url-status = dead}} </ref> * Izdavač: [[Self-publishing|Self-released]] * Formati: [[Prijenos datoteka putem interneta|Digitalni download]] |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' | align="left"| * Objavljeno: 3. prosinca 2012.<ref name="TEBS">{{cite web | url = https://music.apple.com/nl/album/the-early-bedroom-sessions/578081407 | title = The Early Bedroom Sessions | website = [[Apple Music]] | access-date = 22 September 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20190922144024/https://music.apple.com/nl/album/the-early-bedroom-sessions/578081407 | archive-date = 22 September 2019 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Rush Hour * Formati: 2×[[CD]], digitalni download, streaming |} == Singlovi == === Kao vodeći izvođač === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" rowspan="2" style="width:18em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="10"| Završne pozicije na top ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" style="width:9.5em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13.5em;"| Certifikacije ! scope="col" rowspan="2" style="width:9em;"| Album |- ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Sverigetopplistan|SWE]]<br /><ref name="Sweden" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref name="Austria" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Hitlisten|DEN]]<br /><ref name="Denmark" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[The Official Finnish Charts|FIN]]<br /><ref name="Finland" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Media Control Singles Top 100|NJE]]<br /><ref>{{cite web | url = https://www.offiziellecharts.de/suche?artistId=Basshunter | title = Discographie von – Basshunter | website = Offizielle Deutsche Charts | access-date = 18 October 2018 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20220325005712/https://www.offiziellecharts.de/suche?artistId=Basshunter | archive-date = 25 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Irish Singles Chart|IRS]]<br /><ref name="Ireland" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[MegaCharts|NIZ]]<br /><ref>{{cite web | url = https://dutchcharts.nl/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Dutch charts | website = [[Dutch Charts]] | access-date = 18 October 2018 | language = nl | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311221305/https://dutchcharts.nl/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[VG-lista|NOR]]<br /><ref name="Norway" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[RIANZ Top 40 Singles Chart|NZL]]<br /><ref name="New Zealand" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name="UK singles">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | title = Basshunter | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 18 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220518144151/https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | archive-date = 18 May 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "The Big Show"<ref>{{cite AV media notes | title = The Big Show | author = [[Basshunter]] | year = 2004 | publisher = [[Self-publishing|Self-released]]}}</ref> | 2004. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | ''[[The Bassmachine]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Welcome to Rainbow]]" | rowspan="5"| 2006. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Boten Anna]]" | 1 || 2 || 1 || 4 || 9 || — || 2 || 3 || — || — | align="left"| * SWE: 60.000<ref>{{cite web | url = https://www.hallandsposten.se/n%C3%B6je/jonas-skrev-nya-l%C3%A5tar-p%C3%A5-turn%C3%A9n-1.1955363 | title = Jonas skrev nya låtar på turnén | website = [[Hallandsposten]] | date = 1 September 2006 | access-date = 22 June 2021 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20210624223431/https://www.hallandsposten.se/n%C3%B6je/jonas-skrev-nya-l%C3%A5tar-p%C3%A5-turn%C3%A9n-1.1955363 | archive-date = 24 June 2021 | url-status = live}}</ref> * DEN: 61.000<ref>{{cite web | url = http://pladebranchen.nu/publikationer/Pladebranchen06.pdf | title = Pladebranchen.06 – Download | access-date = 24 May 2013 | website = pladebranchen.nu | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20071008144958/http://pladebranchen.nu/publikationer/Pladebranchen06.pdf | archive-date = 8 October 2007 | page = 25 | url-status = dead}}</ref> * FIN: 8.044<ref>{{cite web | url = https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/myydyimmat/2007/ulkomaiset | title = Myydyimmät levyt 2007 | website = [[Musiikkituottajat]] | access-date = 17 June 2021 | language = fi | archive-url = https://web.archive.org/web/20190826193631/https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/myydyimmat/2007/ulkomaiset | archive-date = 26 August 2019 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI SWE]]: Platinasta<ref name="BA SWE">{{cite web | url = https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2006&dspp=31 | title = Veckolista Singlar, vecka 31, 2006 | website = [[Sverigetopplistan]] | access-date = 22 October 2020 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20201026162455/https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2006&dspp=31 | archive-date = 26 October 2020 | url-status = live}}</ref> * [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI AUT]]: Zlatna<ref>{{cite web | url = https://ifpi.at/auszeichnungen/?fwp_interpret=Basshunter | title = Gold & platin | website = [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI Austria]] | access-date = 26 March 2019 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20200419222607/https://ifpi.at/auszeichnungen/?fwp_interpret=Basshunter | archive-date = 19 April 2020 | url-status = live}}</ref> * [[IFPI Danmark|IFPI DEN]]: 3× platinasta<ref name="Basshunter DEN">{{cite web | url = http://www.ifpi.dk/?q=content/guld-og-platin-novemberdecemberjanuar | title = Guld og platin november / december / januar | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 29 August 2014 | date = 19 February 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150130131616/http://www.ifpi.dk/?q=content%2Fguld-og-platin-novemberdecemberjanuar | archive-date = 30 January 2015 | url-status = dead | language = da}}</ref> | rowspan="4"| ''[[LOL (^^,)|LOL]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" | 6 || 18 || 7 || 2 || 33 || 49 || 9 || 7 || — || — | | align="left"| * IFPI DEN: Zlatna<ref name="Basshunter DEN" /> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Zvončići|Jingle Bells]]" | 13 || — || — || — || — || — || 31 || 9 || — || 35 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vifta med händerna]]"<br /><small>(vs. Patrik & Lillen)</small> | 25 || — || — || 7 || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA|DotA]]" | rowspan="2"| 2007. | — || — || — || — || 30 || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Now You're Gone]]"<br /><small>(feat. [[Mental Theo|DJ Mental Theo's Bazzheadz]])</small> | 2 || 14 || 14 || 8 || 18 || 1 || — || 10 || 3 || 1 | align="left"| * UK: 667.000<ref name="Official Charts UK sales">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/chart-news/official-charts-flashback-basshunter-now-youre-gone__21500 | title = Official Charts Flashback: Basshunter - Now You're Gone | author = Rob Copsey | date = 18 January 2018 | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 18 January 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20180119060610/http://www.officialcharts.com/chart-news/official-charts-flashback-basshunter-now-youre-gone__21500 | archive-date = 19 January 2018 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[British Phonographic Industry|BPI]]: Platinasta<ref name="Basshunter BPI NYG">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9362-2717-1 | title = Basshunter Ft Dj Mental Theo – Now You're Gone | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 12 September 2020 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20201023214446/https://www.bpi.co.uk/award/9362-2717-1 | archive-date = 23 October 2020 | url-status = live}}</ref> * [[Recorded Music NZ|RMNZ]]: Platinasta<ref name="Basshunter NZL">{{cite web | url = http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 | title = Latest gold / Platinum singles | website = RadioScope | access-date = 29 August 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20110831040527/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 | archive-date = 31 August 2011 | url-status = dead}}</ref> | rowspan="7"| ''[[Now You're Gone – The Album]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Please Don't Go]]" | rowspan="5"| 2008. | 6 || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera.)|All I Ever Wanted]]" | 58 || 15 || — || — || 35 || 1 || — || 3 || 17 || 2 | | align="left"| * BPI: Platinasta<ref name="Basshunter BPI All I Ever Wanted">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/381-2716-1 | title = Basshunter – All I Ever Wanted | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 3 August 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220722135630/https://www.bpi.co.uk/award/381-2716-1 | archive-date = 22 July 2022 | url-status = live}}</ref> * RMNZ: Zlatna<ref name="Basshunter NZL" /> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Angel in the Night]]" | 50 || — || — || — || — || 10 || — || — || — || 14 | align="left"| * UK: 4.592<ref name="Angel in the Night United Kingdom sales">{{cite web | url = https://www.musicweek.com/news/read/santa-delivers-good-cheer-for-sales-charts/039078 | title = Santa delivers good cheer for sales charts | website = [[Music Week]] | date = 5 January 2009 | access-date = 6 November 2021 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220013352/http://www.musicweek.com/news/read/santa-delivers-good-cheer-for-sales-charts/039078 | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * BPI: Srebro<ref name="Basshunter BPI Angel in the Night">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/18021-2716-1 | title = Basshunter – Angel in the Night | website = [[British Phonographic Industry]] | language = en | access-date = 22 April 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220503031027/https://www.bpi.co.uk/award/18021-2716-1 | archive-date = 3 May 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Russia Privjet (Hardlanger Remix)"<ref>{{cite web | url = https://itunes.apple.com/se/album/russia-privjet-hardlanger/id292491548 | title = Russia Privjet (Hardlanger Remix) - Single | website = [[iTunes]] | access-date = 6 June 2022 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20140814142539/https://itunes.apple.com/se/album/russia-privjet-hardlanger/id292491548 | archive-date = 14 August 2014 | url-status = dead}}</ref> | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[I Miss You]]" | 45 || — || — || — || 70 || — || — || — || — || 32 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Walk on Water]]" | rowspan="4"| 2009. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || 76 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Al final"<br /><small>(feat. Dani Mata)</small><ref>{{cite web | url = https://music.apple.com/es/album/al-final-spanish-version-feat-dani-mata-single/314824673 | title = Al final (Spanish Version) <nowiki>[feat. Dani Mata]</nowiki> – Single | website = [[Apple Music]] | access-date = 22 September 2019 | language = es | archive-url = https://web.archive.org/web/20190922190527/https://music.apple.com/es/album/al-final-spanish-version-feat-dani-mata-single/1444440297 | archive-date = 22 September 2019 | url-status = live}}</ref> | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Every Morning]]" | 24 || — || — || — || 76 || 17 || — || — || 14 || 17 | align="left"| * UK: 12.876<ref name="Every Morning United Kingdom sales">{{cite web | url = https://www.musicweek.com/news/read/madonna-takes-number-one-on-albums-chart-while-cruz-is-still-top-of-singles/040860 | title = Madonna takes number one on albums chart, while Cruz is still top of singles | website = [[Music Week]] | date = 28 September 2009 | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220013303/http://www.musicweek.com/news/read/madonna-takes-number-one-on-albums-chart-while-cruz-is-still-top-of-singles/040860 | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> | | rowspan="2"| ''[[Bass Generation]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[I Promised Myself]]" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || 94 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Saturday]]" | 2010. | — || — || — || — || — || 37 || — || — || 14 || 21 | | align="left"| * RMNZ: Zlatna<ref name="Basshunter NZL" /> | rowspan="6"| ''[[Calling Time]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Fest i hela huset]]"<br /><small>(vs. ''[[Big Brother (Swedish TV series)|Big Brother]]'')</small> | 2011. | 5 || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Northern Light]]" | rowspan="2"| 2012. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Dream on the Dancefloor]]" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Crash & Burn]]" | rowspan="3"| 2013. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Calling Time" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Elinor" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | rowspan="5"| Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Masterpiece" | 2018. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Home" | 2019. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Angels Ain't Listening" | 2020. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Life Speaks to Me" | 2021. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- | colspan="15" style="font-size:9pt"| "—" znači da singl nije objavljen u tom području ili da nije dospio na glazbenu ljestvicu. |} === Promotivni singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" style="width:18em;"| Naziv ! scope="col" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" style="width:9em;"| Album |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Syndrome de Abstenencia"<ref>Basshunter (2004). "Syndrome de Abstenencia". Alex Music. ALM0978.</ref> | 2004. | ''[[The Bassmachine]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Wacco Will Kick Your Ass"<ref>Basshunter (2005). "Wacco Will Kick Your Ass". [[Self-publishing|Self-released]].</ref> | 2005. | ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "I Can Walk on Water I Can Fly"<ref>Basshunter (2007). "I Can Walk on Water I Can Fly".</ref> | rowspan="2"| 2007. | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Russia Privjet"<ref>Basshunter (2007). "Russia Privjet". [[Warner Music Group|WEA Music]].</ref> | ''[[LOL]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Megamix"<ref>Basshunter (2008). "Megamix". [[Dance Nation|Hard2Beat Records]]. H2BCDR.</ref> | 2008. | Singl nije s albuma |} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.basshunter.se Službena stranica] [[Kategorija:Diskografije|Basshunter]] 7f4zsmt8wi4k7n8cstqmp7pduktacfw 6436648 6436646 2022-08-02T23:40:33Z Eurohunter 56919 /* Vanjske poveznice */ kategorija wikitext text/x-wiki {{Diskografija izvođača | Izvođač = | Slika = | Opis slike = | Studijski = 5 | Reizdanja = | Uživo = | Kompilacije = 2 | Video = | Glazbeni video = | Posvete = | EP = | Singlovi = 28 | B-strane = | Filmska glazba = }} '''Diskografija [[Basshunter]]a''' obuhvaća pet studijskih, dva kompilacijska albuma i 28 singlova. == Albumi == === Studijski albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" rowspan="2" style="width:8em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:17em;"| Detalji o albumu ! scope="col" colspan="10"| Završne pozicije na top ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" style="width:9.5em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13.5em;"| Certifikacije |- ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Sverigetopplistan|SWE]]<br /><ref name="Sweden">{{cite web | url = https://swedishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Swedish charts | website = swedishcharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311152235/https://swedishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref name="Austria">{{cite web | url = https://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in der Österreichischen Hitparade | website = austriancharts.at | access-date = 25 May 2022 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311184952/https://austriancharts.at/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Hitlisten|DEN]]<br /><ref name="Denmark">{{cite web | url = https://danishcharts.dk/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Danish charts | website = danishcharts.dk | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220120045237/https://danishcharts.dk/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 20 January 2022}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[European Top 100 Albums|EUR]]<br /><ref name="EUR">European Albums: * ''LOL'' i ''Bass Generation'': {{cite web | url = https://www.billboard.com/artist/280774/basshunter/chart?f=293 | title = Basshunter | website = [[Billboard]] | access-date = 20 November 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20150704131253/http://www.billboard.com/artist/280774/basshunter/chart?f=293 | archive-date = 4 July 2015 | url-status = dead}} * ''Now You're Gone – The Album'': {{cite web | url = https://www.reuters.com/article/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 | title = European Top Albums | website = [[Reuters]] | date = 2 November 2008 | access-date = 20 November 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20140113110846/http://www.reuters.com/article/2008/11/03/chart-enw-euro-albums-idUSN0251384320081103 | archive-date = 13 January 2014 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[The Official Finnish Charts|FIN]]<br /><ref name="Finland">{{cite web | url = https://finnishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Finnish charts | website = finnishcharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220312104212/https://finnishcharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 12 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]<br /><ref name="France">Francuska: * ''LOL'' i ''Now You're Gone – The Album'': {{cite web | url = https://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter dans les charts français | website = lescharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = fr | archive-url = https://web.archive.org/web/20220218224136/https://lescharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 18 February 2022 | url-status = live}} * ''Bass Generation'': {{cite web | url = https://www.infodisc.fr/Album_ChartRuns.php | title = Les "charts runs" de chaque album classé | website = InfoDisc | access-date = 25 May 2022 | language = fr}} Find "Basshunter" from the list of artists and click "Ok".</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Irish Albums Chart|IRS]]<br /><ref name="Ireland">{{cite web | url = http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Discography Basshunter | website = irish-charts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220512173800/http://irish-charts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 12 May 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[VG-lista|NOR]]<br /><ref name="Norway">{{cite web | url = https://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Norwegian charts | website = norwegiancharts.com | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220216050358/https://norwegiancharts.com/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 16 February 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Službena novozelandska glazbena top ljestvica|NZL]]<br /><ref name="New Zealand">{{cite web | url = https://charts.nz/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in New Zealand charts | website = charts.nz | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220407072704/https://charts.nz/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 7 April 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[UK Albums Chart|UK]]<br /><ref name="UK albums">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | title = Basshunter | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 25 May 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220518144151/https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | archive-date = 18 May 2022 | url-status = live}} Select "Albums" tab.</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[The Bassmachine]]'' | align="left"| * Objavljeno: 25. kolovoza 2004.<ref name="The Bassmachine">{{cite web | url = https://www.alexmusic.se/releases.htm | title = Releases | access-date = 17 August 2014 | website = Alex Music | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220024325/http://www.alexmusic.se/releases.htm | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Alex Music * Formati: [[CD]], [[prijenos datoteka putem interneta|digitalni download]] | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[LOL (^^,)|LOL]]'' | align="left"| * Objavljeno: 28. kolovoza 2006.<ref name="LOL release">{{cite web | url = https://www.allmusic.com/album/release/lol--mr0000723642 | title = Basshunter – LOL <(^^,)> | access-date = 11 October 2018 | website = [[AllMusic]] | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20161128051155/http://www.allmusic.com/album/release/lol--mr0000723642 | archive-date = 28 November 2016 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: [[Warner Music Group|Warner Music Sweden]] * Formati: CD, digitalni download, [[internetski prijenos|streaming]] | 5 || 12 || 3 || 82 || 4 || 51 || — || 19 || — || — | align="left"| * FIN: 33.365<ref name="IFPI Findland Sales" /> * [[Syndicat National de l'Édition Phonographique|FRA]]: 11.020<ref name="IFPI France Sales">{{cite web | url = https://www.infodisc.fr/Ventes_Album08.php | title = Les albums (CD) les plus vendus en 2008 | website = InfoDisc | access-date = 26 May 2013 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090414082136/http://www.infodisc.fr/Ventes_Album08.php | archive-date = 14 April 2009 | url-status = dead | language = fr}}</ref> | align="left"| * [[IFPI Danmark|IFPI DEN]]: 2× platinasta<ref name="IFPI Denmark Sales">{{cite web | url = http://www.ifpi.dk/node/3893 | title = 2018—50 | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 18 November 2018 | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20181119051607/http://www.ifpi.dk/node/3893 | archive-date = 19 November 2018 | url-status = live}}</ref> * [[Musiikkituottajat|IFPI FIN]]: Platinasta<ref name="IFPI Findland Sales">{{cite web | url = https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/kulta-ja-platinalevyt/artistit/basshunter | title = Basshunter | website = [[Musiikkituottajat|IFPI Finland]] | access-date = 19 September 2019 | language = fi | archive-url = https://web.archive.org/web/20190629215220/https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/kulta-ja-platinalevyt/artistit/basshunter | archive-date = 29 June 2019 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Now You're Gone – The Album]]'' | align="left"| * Objavljeno: 14. srpnja 2008.<ref name="Now You're Gone – The Album release">{{cite web | url = https://www.digitalspy.com/music/album-reviews/review/a111323/basshunter-now-youre-gone | title = Basshunter: "Now You're Gone" | author = Alex Fletcher | website = [[Digital Spy]] | date = 15 July 2008 | access-date = 14 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20160529160214/http://www.digitalspy.com/music/album-reviews/review/a111323/basshunter-now-youre-gone | archive-date = 29 May 2016 | url-status = dead}}</ref> * Izdavač: [[Dance Nation|Hard2Beat]] * Formati: CD, CD+[[DVD]], digitalni download, streaming | 38 || 17 || — || 6 || 35 || 36 || 2 || — || 1 || 1 | align="left"| * FRA: 9.900<ref name="IFPI France Sales" /> * NZL: 22.000<ref>{{cite magazine | title = Beatmaster Basshunter | magazine = Debate | author = Matthew Cattin | date = August 2013 | page = 27 | issue = 18 | language = en}}</ref> * UK: 376.017<ref>{{cite web | url = https://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | title = 25 years of MoS in numbers: What is Sony actually getting for its money? | website = [[Music Week]] | author = Daniel Gumble | date = 11 August 2016 | access-date = 29 July 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20160814172446/http://www.musicweek.com/labels/read/25-years-of-mos-in-numbers-what-is-sony-actually-getting-for-its-money/065643 | archive-date = 14 August 2016 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[British Phonographic Industry|BPI]]: Platinasta<ref name="Basshunter BPI NYG Album">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9361-2716-2 | title = Basshunter – Now You're Gone - The Album | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 12 September 2020 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20201026064734/https://www.bpi.co.uk/award/9361-2716-2 | archive-date = 26 October 2020 | url-status = live}}</ref> * IFPI DEN: Zlatna<ref name="IFPI Denmark Now You're Gone – The Album Gold">{{cite web | url = http://ifpi.dk/node/10604 | title = Basshunter "Now You’re Gone - The Album" | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 1 October 2021 | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20210928092737/http://ifpi.dk/node/10604 | archive-date = 28 September 2021 | url-status = live}}</ref> * [[Recorded Music NZ|RMNZ]]: Platinasta<ref name="Now You're Gone The Album NZL">{{cite web | url = http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=62 | title = Latest gold / Platinum albums | website = RadioScope | access-date = 1 January 2012 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20110728144225/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=79&Itemid=62 |archive-date = 28 July 2011 | url-status = dead}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Bass Generation]]'' | align="left"| * Objavljeno: 25. rujna 2009.<ref name="Bass Generation release">{{cite web | url = https://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Bass+Generation&cat=a | title = Basshunter – Bass Generation (album) | website = swedishcharts.com | access-date = 16 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131114000816/http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Basshunter&titel=Bass+Generation&cat=a | archive-date = 14 November 2013 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Warner Music Sweden * Formati: CD, 2×CD, digitalni download, streaming | — || — || 39 || 58 || — || 41 || 16 || — || 2 || 16 | | align="left"| * BPI: Zlatna<ref name="Basshunter BPI Bass Generation">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | title = Basshunter – Bass Generation | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 3 August 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220722135557/https://www.bpi.co.uk/award/9360-2716-2 | archive-date = 22 July 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[Calling Time]]'' | align="left"| * Objavljeno: 13. svibnja 2013.<ref name="Calling Time">{{cite web | url = https://echosrecordbar.co.za/product/74815 | title = Basshunter – Calling Time <nowiki>|</nowiki> CD | website = Echo's Record Bar | access-date = 11 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20181016032530/https://echosrecordbar.co.za/product/74815 | archive-date = 16 October 2018 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: [[Gallo Record Company]] * Formati: CD, digitalni download, streaming | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- | colspan="18" style="font-size:9pt"| "—" znači da album nije objavljen u tom području ili da nije dospio na glazbenu ljestvicu. |} === Kompilacijski albumi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" style="width:8em;"| Naziv ! scope="col" style="width:17em;"| Detalji o albumu |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''The Old Shit'' | align="left"| * Objavljeno: 2006.<ref name="The Old Shit">Release of ''The Old Shit'': * {{cite web | url = http://www.basshunter.se:80/shop | title = Basshunter | website = Basshunter | access-date = 9 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20080322063557/http://www.basshunter.se/shop | archive-date = 22 March 2008 | url-status = dead}} * {{cite web | url = http://www.basshunter.se/basshunter.htm | title = Welcome to a new experience! | website = Basshunter | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20061107194447/http://www.basshunter.se/basshunter.htm | archive-date = 7 November 2006 | url-status = dead}} * {{cite web | url = https://basshunter.se | title = Boten Anna | website = Basshunter | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20060708071333/http://basshunter.se | archive-date = 8 July 2006 | url-status = dead}} </ref> * Izdavač: [[Self-publishing|Self-released]] * Formati: [[Prijenos datoteka putem interneta|Digitalni download]] |- ! scope="row" style="text-align: left;"| ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' | align="left"| * Objavljeno: 3. prosinca 2012.<ref name="TEBS">{{cite web | url = https://music.apple.com/nl/album/the-early-bedroom-sessions/578081407 | title = The Early Bedroom Sessions | website = [[Apple Music]] | access-date = 22 September 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20190922144024/https://music.apple.com/nl/album/the-early-bedroom-sessions/578081407 | archive-date = 22 September 2019 | url-status = live}}</ref> * Izdavač: Rush Hour * Formati: 2×[[CD]], digitalni download, streaming |} == Singlovi == === Kao vodeći izvođač === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" rowspan="2" style="width:18em;"| Naziv ! scope="col" rowspan="2" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" colspan="10"| Završne pozicije na top ljestvicama ! scope="col" rowspan="2" style="width:9.5em;"| Prodaja ! scope="col" rowspan="2" style="width:13.5em;"| Certifikacije ! scope="col" rowspan="2" style="width:9em;"| Album |- ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Sverigetopplistan|SWE]]<br /><ref name="Sweden" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Ö3 Austria Top 40|AUT]]<br /><ref name="Austria" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Hitlisten|DEN]]<br /><ref name="Denmark" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[The Official Finnish Charts|FIN]]<br /><ref name="Finland" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Media Control Singles Top 100|NJE]]<br /><ref>{{cite web | url = https://www.offiziellecharts.de/suche?artistId=Basshunter | title = Discographie von – Basshunter | website = Offizielle Deutsche Charts | access-date = 18 October 2018 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20220325005712/https://www.offiziellecharts.de/suche?artistId=Basshunter | archive-date = 25 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[Irish Singles Chart|IRS]]<br /><ref name="Ireland" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[MegaCharts|NIZ]]<br /><ref>{{cite web | url = https://dutchcharts.nl/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | title = Basshunter in Dutch charts | website = [[Dutch Charts]] | access-date = 18 October 2018 | language = nl | archive-url = https://web.archive.org/web/20220311221305/https://dutchcharts.nl/showinterpret.asp?interpret=Basshunter | archive-date = 11 March 2022 | url-status = live}}</ref> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[VG-lista|NOR]]<br /><ref name="Norway" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[RIANZ Top 40 Singles Chart|NZL]]<br /><ref name="New Zealand" /> ! style="width:2.5em; font-size:85%"| [[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref name="UK singles">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | title = Basshunter | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 18 October 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220518144151/https://www.officialcharts.com/artist/3667/basshunter | archive-date = 18 May 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "The Big Show"<ref>{{cite AV media notes | title = The Big Show | author = [[Basshunter]] | year = 2004 | publisher = [[Self-publishing|Self-released]]}}</ref> | 2004. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | ''[[The Bassmachine]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Welcome to Rainbow]]" | rowspan="5"| 2006. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Boten Anna]]" | 1 || 2 || 1 || 4 || 9 || — || 2 || 3 || — || — | align="left"| * SWE: 60.000<ref>{{cite web | url = https://www.hallandsposten.se/n%C3%B6je/jonas-skrev-nya-l%C3%A5tar-p%C3%A5-turn%C3%A9n-1.1955363 | title = Jonas skrev nya låtar på turnén | website = [[Hallandsposten]] | date = 1 September 2006 | access-date = 22 June 2021 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20210624223431/https://www.hallandsposten.se/n%C3%B6je/jonas-skrev-nya-l%C3%A5tar-p%C3%A5-turn%C3%A9n-1.1955363 | archive-date = 24 June 2021 | url-status = live}}</ref> * DEN: 61.000<ref>{{cite web | url = http://pladebranchen.nu/publikationer/Pladebranchen06.pdf | title = Pladebranchen.06 – Download | access-date = 24 May 2013 | website = pladebranchen.nu | language = da | archive-url = https://web.archive.org/web/20071008144958/http://pladebranchen.nu/publikationer/Pladebranchen06.pdf | archive-date = 8 October 2007 | page = 25 | url-status = dead}}</ref> * FIN: 8.044<ref>{{cite web | url = https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/myydyimmat/2007/ulkomaiset | title = Myydyimmät levyt 2007 | website = [[Musiikkituottajat]] | access-date = 17 June 2021 | language = fi | archive-url = https://web.archive.org/web/20190826193631/https://www.ifpi.fi/tutkimukset-ja-tilastot/myydyimmat/2007/ulkomaiset | archive-date = 26 August 2019 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI SWE]]: Platinasta<ref name="BA SWE">{{cite web | url = https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2006&dspp=31 | title = Veckolista Singlar, vecka 31, 2006 | website = [[Sverigetopplistan]] | access-date = 22 October 2020 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20201026162455/https://www.sverigetopplistan.se/chart/41?dspy=2006&dspp=31 | archive-date = 26 October 2020 | url-status = live}}</ref> * [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI AUT]]: Zlatna<ref>{{cite web | url = https://ifpi.at/auszeichnungen/?fwp_interpret=Basshunter | title = Gold & platin | website = [[International Federation of the Phonographic Industry|IFPI Austria]] | access-date = 26 March 2019 | language = de | archive-url = https://web.archive.org/web/20200419222607/https://ifpi.at/auszeichnungen/?fwp_interpret=Basshunter | archive-date = 19 April 2020 | url-status = live}}</ref> * [[IFPI Danmark|IFPI DEN]]: 3× platinasta<ref name="Basshunter DEN">{{cite web | url = http://www.ifpi.dk/?q=content/guld-og-platin-novemberdecemberjanuar | title = Guld og platin november / december / januar | website = [[IFPI Danmark]] | access-date = 29 August 2014 | date = 19 February 2007 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150130131616/http://www.ifpi.dk/?q=content%2Fguld-og-platin-novemberdecemberjanuar | archive-date = 30 January 2015 | url-status = dead | language = da}}</ref> | rowspan="4"| ''[[LOL (^^,)|LOL]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" | 6 || 18 || 7 || 2 || 33 || 49 || 9 || 7 || — || — | | align="left"| * IFPI DEN: Zlatna<ref name="Basshunter DEN" /> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Zvončići|Jingle Bells]]" | 13 || — || — || — || — || — || 31 || 9 || — || 35 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vifta med händerna]]"<br /><small>(vs. Patrik & Lillen)</small> | 25 || — || — || 7 || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA|DotA]]" | rowspan="2"| 2007. | — || — || — || — || 30 || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Now You're Gone]]"<br /><small>(feat. [[Mental Theo|DJ Mental Theo's Bazzheadz]])</small> | 2 || 14 || 14 || 8 || 18 || 1 || — || 10 || 3 || 1 | align="left"| * UK: 667.000<ref name="Official Charts UK sales">{{cite web | url = https://www.officialcharts.com/chart-news/official-charts-flashback-basshunter-now-youre-gone__21500 | title = Official Charts Flashback: Basshunter - Now You're Gone | author = Rob Copsey | date = 18 January 2018 | website = [[Official Charts Company|Official Charts]] | access-date = 18 January 2018 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20180119060610/http://www.officialcharts.com/chart-news/official-charts-flashback-basshunter-now-youre-gone__21500 | archive-date = 19 January 2018 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * [[British Phonographic Industry|BPI]]: Platinasta<ref name="Basshunter BPI NYG">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/9362-2717-1 | title = Basshunter Ft Dj Mental Theo – Now You're Gone | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 12 September 2020 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20201023214446/https://www.bpi.co.uk/award/9362-2717-1 | archive-date = 23 October 2020 | url-status = live}}</ref> * [[Recorded Music NZ|RMNZ]]: Platinasta<ref name="Basshunter NZL">{{cite web | url = http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 | title = Latest gold / Platinum singles | website = RadioScope | access-date = 29 August 2014 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20110831040527/http://www.radioscope.net.nz/index.php?option=com_content&task=view&id=77&Itemid=61 | archive-date = 31 August 2011 | url-status = dead}}</ref> | rowspan="7"| ''[[Now You're Gone – The Album]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Please Don't Go]]" | rowspan="5"| 2008. | 6 || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[All I Ever Wanted (pjesma Basshuntera.)|All I Ever Wanted]]" | 58 || 15 || — || — || 35 || 1 || — || 3 || 17 || 2 | | align="left"| * BPI: Platinasta<ref name="Basshunter BPI All I Ever Wanted">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/381-2716-1 | title = Basshunter – All I Ever Wanted | website = [[British Phonographic Industry]] | access-date = 3 August 2022 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20220722135630/https://www.bpi.co.uk/award/381-2716-1 | archive-date = 22 July 2022 | url-status = live}}</ref> * RMNZ: Zlatna<ref name="Basshunter NZL" /> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Angel in the Night]]" | 50 || — || — || — || — || 10 || — || — || — || 14 | align="left"| * UK: 4.592<ref name="Angel in the Night United Kingdom sales">{{cite web | url = https://www.musicweek.com/news/read/santa-delivers-good-cheer-for-sales-charts/039078 | title = Santa delivers good cheer for sales charts | website = [[Music Week]] | date = 5 January 2009 | access-date = 6 November 2021 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220013352/http://www.musicweek.com/news/read/santa-delivers-good-cheer-for-sales-charts/039078 | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> | align="left"| * BPI: Srebro<ref name="Basshunter BPI Angel in the Night">{{cite web | url = https://www.bpi.co.uk/award/18021-2716-1 | title = Basshunter – Angel in the Night | website = [[British Phonographic Industry]] | language = en | access-date = 22 April 2022 | archive-url = https://web.archive.org/web/20220503031027/https://www.bpi.co.uk/award/18021-2716-1 | archive-date = 3 May 2022 | url-status = live}}</ref> |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Russia Privjet (Hardlanger Remix)"<ref>{{cite web | url = https://itunes.apple.com/se/album/russia-privjet-hardlanger/id292491548 | title = Russia Privjet (Hardlanger Remix) - Single | website = [[iTunes]] | access-date = 6 June 2022 | language = sv | archive-url = https://web.archive.org/web/20140814142539/https://itunes.apple.com/se/album/russia-privjet-hardlanger/id292491548 | archive-date = 14 August 2014 | url-status = dead}}</ref> | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[I Miss You]]" | 45 || — || — || — || 70 || — || — || — || — || 32 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Walk on Water]]" | rowspan="4"| 2009. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || 76 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Al final"<br /><small>(feat. Dani Mata)</small><ref>{{cite web | url = https://music.apple.com/es/album/al-final-spanish-version-feat-dani-mata-single/314824673 | title = Al final (Spanish Version) <nowiki>[feat. Dani Mata]</nowiki> – Single | website = [[Apple Music]] | access-date = 22 September 2019 | language = es | archive-url = https://web.archive.org/web/20190922190527/https://music.apple.com/es/album/al-final-spanish-version-feat-dani-mata-single/1444440297 | archive-date = 22 September 2019 | url-status = live}}</ref> | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Every Morning]]" | 24 || — || — || — || 76 || 17 || — || — || 14 || 17 | align="left"| * UK: 12.876<ref name="Every Morning United Kingdom sales">{{cite web | url = https://www.musicweek.com/news/read/madonna-takes-number-one-on-albums-chart-while-cruz-is-still-top-of-singles/040860 | title = Madonna takes number one on albums chart, while Cruz is still top of singles | website = [[Music Week]] | date = 28 September 2009 | access-date = 27 March 2019 | language = en | archive-url = https://web.archive.org/web/20131220013303/http://www.musicweek.com/news/read/madonna-takes-number-one-on-albums-chart-while-cruz-is-still-top-of-singles/040860 | archive-date = 20 December 2013 | url-status = live}}</ref> | | rowspan="2"| ''[[Bass Generation]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[I Promised Myself]]" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || 94 | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Saturday]]" | 2010. | — || — || — || — || — || 37 || — || — || 14 || 21 | | align="left"| * RMNZ: Zlatna<ref name="Basshunter NZL" /> | rowspan="6"| ''[[Calling Time]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Fest i hela huset]]"<br /><small>(vs. ''[[Big Brother (Swedish TV series)|Big Brother]]'')</small> | 2011. | 5 || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Northern Light]]" | rowspan="2"| 2012. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Dream on the Dancefloor]]" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "[[Crash & Burn]]" | rowspan="3"| 2013. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Calling Time" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Elinor" | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | | rowspan="5"| Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Masterpiece" | 2018. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Home" | 2019. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Angels Ain't Listening" | 2020. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Life Speaks to Me" | 2021. | — || — || — || — || — || — || — || — || — || — | | |- | colspan="15" style="font-size:9pt"| "—" znači da singl nije objavljen u tom području ili da nije dospio na glazbenu ljestvicu. |} === Promotivni singlovi === {| class="wikitable plainrowheaders" style="text-align:center;" |+ ! scope="col" style="width:18em;"| Naziv ! scope="col" style="width:1em;"| Godina ! scope="col" style="width:9em;"| Album |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Syndrome de Abstenencia"<ref>Basshunter (2004). "Syndrome de Abstenencia". Alex Music. ALM0978.</ref> | 2004. | ''[[The Bassmachine]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Wacco Will Kick Your Ass"<ref>Basshunter (2005). "Wacco Will Kick Your Ass". [[Self-publishing|Self-released]].</ref> | 2005. | ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "I Can Walk on Water I Can Fly"<ref>Basshunter (2007). "I Can Walk on Water I Can Fly".</ref> | rowspan="2"| 2007. | Singl nije s albuma |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Russia Privjet"<ref>Basshunter (2007). "Russia Privjet". [[Warner Music Group|WEA Music]].</ref> | ''[[LOL]]'' |- ! scope="row" style="text-align: left;"| "Megamix"<ref>Basshunter (2008). "Megamix". [[Dance Nation|Hard2Beat Records]]. H2BCDR.</ref> | 2008. | Singl nije s albuma |} == Izvori == {{Izvori|30em}} == Vanjske poveznice == * [http://www.basshunter.se Službena stranica] [[Kategorija:Diskografije|Basshunter]] [[Kategorija:Basshunter]] g5zj6qf97tysqn35cdhxvho9owu78v3 2 725763 6436651 2022-08-02T23:53:09Z Zaninn 278509 Nova stranica wikitext text/x-wiki Zanin Berbić ( Gradačac, 1996.-) indvkd3qwu0hmpgh6wk8baxnzsa88te 6436652 6436651 2022-08-02T23:54:20Z Zaninn 278509 Mmm wikitext text/x-wiki phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1 1 725764 6436705 2022-08-03T06:02:14Z MarkoK1984 247459 /* Promjena naslova članka */ novi odlomak wikitext text/x-wiki == Promjena naslova članka == Mislim da bi naslov članka trebao biti u jednini, a ne u množini. Dakle: Krvna grupa, a ne Krvne grupe. [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])</small> 08:02, 3. kolovoza 2022. (CEST) pjx3jvttzpq1dsosq9zzxtmf1eirsi1 6436731 6436705 2022-08-03T07:46:03Z Dean72 77466 Dean72 premješta stranicu [[Razgovor:Krvne grupe]] na [[Razgovor:Krvna grupa]] wikitext text/x-wiki == Promjena naslova članka == Mislim da bi naslov članka trebao biti u jednini, a ne u množini. Dakle: Krvna grupa, a ne Krvne grupe. [[Suradnik:MarkoK1984|MarkoK1984]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:MarkoK1984|razgovor]])</small> 08:02, 3. kolovoza 2022. (CEST) pjx3jvttzpq1dsosq9zzxtmf1eirsi1 0 725765 6436730 2022-08-03T07:46:03Z Dean72 77466 Dean72 premješta stranicu [[Krvne grupe]] na [[Krvna grupa]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Krvna grupa]] ctnnnsvuewgke4s5mw2omsc09dgdoz4 1 725766 6436732 2022-08-03T07:46:03Z Dean72 77466 Dean72 premješta stranicu [[Razgovor:Krvne grupe]] na [[Razgovor:Krvna grupa]] wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Razgovor:Krvna grupa]] c6pmrv4w5l0i23mxl0julokyzbsxmfa 0 725767 6436769 2022-08-03T09:47:26Z Gorski Lav 6360 Novi članak wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mercuryfulminate puryfied.jpg|thumb|Živin fulminat]] '''Živin fulminat''' živin(II) fulminat, Hg(CNO)₂, je inicijalni eksploziv koji je sintetizirao J. K. von Lowenstern u XVII. stoljeću. Sastav je opisao [[Edward Charles Howard]] a [[Alfred Nobel]] ga je koristio za detoniranje [[nitroglicerin]]a.<br> Živin fulminat je bijeli ili sivi kristalni prah. Toksičan je i netopiv u vodi. Kada je suh vrlo je osjetljiv na udar, trenje i lako se detonira iskrom ili plamenom. Može se flegmatizirati dodavanjem [[ulja]], [[masti]] ili [[parafin]]a ili prešanjem pod vrlo visokim pritiskom.<br> == Priprema == Priprema se otapanjem [[živa|žive]] u [[Dušična kiselina|dušičnoj kiselini]] nakon čega se otopina miješa sa 95 % [[etanol]]om. Nakon kratkog vremena dolazi do stvaranja [[kristal]]a. Kada je reakcija završena kristali se ispiru i usitnjavaju. Dobiva se u malim smeđim ili sivim kristalima u obliku piramide, a ta boja je uzrokovana zbog prisutnosti koloidne žive. Ako se u reakciju dodaju male količine [[Bakar (element)|bakra]] i [[Klorovodična kiselina|klorovodične kiseline]] dobiva se bijela boja.<br> == Svojstva == Živin fulminat lako je topiv u vrućoj vodi, etanolu i dušičnoj kiselini, ali slabo topljiv u hladnoj vodi.<br> Živin fulminat se eksplozivno raspada čak i pod niskim mehaničkim ili toplinskim stresom. Ovo proizvodi elementarnu [[živa|živu]], [[dušik]] i [[ugljikov monoksid]]: :<math>\mathrm{ONC{-}Hg{-}CNO \longrightarrow Hg + N_2 + 2 \ CO}</math> Raspad može lako prijeći u detonaciju (v = 5000 m/s) prigušivanjem ili paljenjem većih količina. Budući da eksplozija proizvodi oblak otrovnih živinih para, danas se više ne koristi kao inicijalni [[eksploziv]]. == Dekompozicija == Toplinska razgradnja živinog(II) fulminata može započeti na [[temperatura]]ma nižim od 100 °C, iako se odvija puno većom brzinom s porastom temperature.<br> Moguća reakcija razgradnje živinog(II) fulminata daje plin ugljični dioksid, plin [[dušik]] i kombinaciju relativno stabilnih živinih soli.<br> :4 Hg(CNO)₂ → 2 CO₂ + N₂ + HgO + 3 Hg(OCN)CN :Hg(CNO)₂ → 2 CO + N₂ + Hg :Hg(CNO)₂ → :Hg(OCN)₂ ...cijanat ili/i izocijanat) :2 Hg(CNO)₂ → 2 CO₂ + N₂ + Hg + Hg(CN)₂ ...živin(II) cijanid == Izvori == ''1° "Vojni eksplozivi" Matija Šipek / Završni rad Karlovac / Stručni studij sigurnosti i zaštite / University of Applied Sciences / Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, 2017.''<br> ''Trajna poveznica:'' https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:077546 <br> ''2° Vikipedija na engleskom jeziku - članak "Mercury(II) fulminate"''<br> ''3° Vikipedija na njemačkom jeziku - članak "Knallquecksilber"''<br> [[Kategorija:Eksplozivi]] [[Kategorija:Kemijski spojevi]] d9370spzct1wwai4r5gqq7pihzer0c1 0 725768 6436775 2022-08-03T10:12:35Z Mudroslov 168716 n. č. wikitext text/x-wiki {{Infookvir album | ime_albuma = Trešeta | ime_glazbenika = [[Klapa Sagena]] | vrsta = studijski album | slika = | žanr = [[klapsko pjevanje]] | datum = [[3. rujna]] [[2014.]] | snimanje = | studio = | trajanje = 44:56 | izdavač = [[Croatia Records]] | producent = [[Joško Ćaleta]] | recenzija = | album_prije = Jubav je takova | godina0 = 2004. | godina = 2014. | album_poslije = | godina2 = | ostalo = }} {{naslov u kurzivu}} '''''Trešeta''''' je treći studijski album [[Klapa Sagena|Klape Sagena]], objavljen 2014. u izdanju [[Croatia Records]]a, producenta [[Joško Ćaleta|Joška Ćalete]]. Bio je predložen za [[Porin (nagrada)|Porina]] u kategoriji najboljega folklornoga albuma. Donosi sedamnaest pjesama, pretežno narodnih napjeva, u [[klapsko pjevanje|klapskoj obradi]]. {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = Trešeta | extra_stupac = Obrada | ukupno_trajanje = 44:56 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Šijavica | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = P. Picukarić | glazba1 = D. Šarac | extra1 = | trajanje1 = 2:32 | skladba2 = Otvor' vilo tu ponistru | napomena2 = narodna | autor2 = | tekst2 = | glazba2 = | extra2 = [[Krešimir Magdić]] | trajanje2 = 2:59 | skladba3 = U vrtu malom | napomena3 = narodna | autor3 = | tekst3 = | glazba3 = | extra3 = [[Joško Ćaleta]] | trajanje3 = 2:51 | skladba4 = Ja sam momak usred Nevijorke | napomena4 = narodna | autor4 = | tekst4 = | glazba4 = | extra4 = Ž. Ključe | trajanje4 = 1:40 | skladba5 = Je da bis mi rastvorila | napomena5 = narodna | autor5 = | tekst5 = | glazba5 = | extra5 = [[Ljubo Stipišić]] | trajanje5 = 1:48 | skladba6 = Bilo cviće omendula | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = L. Rudan | glazba6 = [[Dinko Fio]] | extra6 = | trajanje6 = 4:19 | skladba7 = Dijelila se lađa od kraja | napomena7 = narodna | autor7 = | tekst7 = | glazba7 = | extra7 = M. Rogošić | trajanje7 = 2:26 | skladba8 = Lipe ti su | napomena8 = narodna | autor8 = | tekst8 = | glazba8 = | extra8 = [[Blagoje Bersa]] | trajanje8 = 1:47 | skladba9 = Legenda o Crnomirima | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = I. Cetinić | glazba9 = Dinko Fio | extra9 = | trajanje9 = 3:23 | skladba10 = Široko, levonte | napomena10 = narodna | autor10 = | tekst10 = | glazba10 = | extra10 = Joško Ćaleta | trajanje10 = 2:08 | skladba11 = Pramaliće moje | napomena11 = narodna | autor11 = | tekst11 = | glazba11 = | extra11 = [[Dinko Fio]] | trajanje11 = 2:20 | skladba12 = Zeleni se trava | napomena12 = narodna | autor12 = | tekst12 = | glazba12 = | extra12 = M. Rogošić | trajanje12 = 1:44 | skladba13 = Kampaneli I | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = P. Ljubić | glazba13 = Dinko Fio | extra13 = | trajanje13 = 3:07 | skladba14 = Jablane, jablane | napomena14 = narodna | autor14 = | tekst14 = | glazba14 = | extra14 = I. Kaleb | trajanje14 = 1:58 | skladba15 = Duša i tilo | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = V. Vrandečić-Lebarić | glazba15 = Dinko Fio | extra15 = | trajanje15 = 4:31 | skladba16 = Čet'ri lita | napomena16 = narodna | autor16 = | tekst16 = | glazba16 = | extra16 = Krešimir Magdić | trajanje16 = 2:06 | skladba17 = Trešeta | napomena17 = prema narodnoj ''Kumbaj, kumbaj'' | autor17 = | tekst17 = H. Crnić, P- Marinković., Joško Ćaleta | glazba17 = Joško Ćaleta | extra17 = | trajanje17 = 3:08 }} == Vanjske poveznice == * [https://music.apple.com/us/album/tre%C5%A1eta/915469328 ''Trešeta''] na [[Apple Music]]u * [https://open.spotify.com/album/5ZcXucwNnImjuYoD2tCtcM ''Trešeta''] na [[Spotify]]u [[Kategorija:Albumi iz 2014.]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi]] pv45qyukv10g0jqkwcxmvd08qoj4ic7 6436780 6436775 2022-08-03T10:18:34Z Mudroslov 168716 dopuna wikitext text/x-wiki {{Infookvir album | ime_albuma = Trešeta | ime_glazbenika = [[Klapa Sagena]] | vrsta = studijski album | slika = | žanr = [[klapsko pjevanje]] | datum = [[3. rujna]] [[2014.]] | snimanje = | studio = | trajanje = 44:56 | izdavač = [[Croatia Records]] | producent = [[Joško Ćaleta]] | recenzija = | album_prije = Jubav je takova | godina0 = 2004. | godina = 2014. | album_poslije = | godina2 = | ostalo = }} {{naslov u kurzivu}} '''''Trešeta''''' je treći studijski album [[Klapa Sagena|Klape Sagena]], objavljen 2014. u izdanju [[Croatia Records]]a, producenta [[Joško Ćaleta|Joška Ćalete]]. Bio je predložen za [[Porin (nagrada)|Porina]] u kategoriji najboljega folklornoga albuma. Donosi sedamnaest pjesama, pretežno narodnih napjeva, u [[klapsko pjevanje|klapskoj obradi]]. {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Obrada | ukupno_trajanje = 44:56 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Šijavica | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = P. Picukarić | glazba1 = D. Šarac | extra1 = | trajanje1 = 2:32 | skladba2 = Otvor' vilo tu ponistru | napomena2 = narodna | autor2 = | tekst2 = | glazba2 = | extra2 = [[Krešimir Magdić|K. Magdić]] | trajanje2 = 2:59 | skladba3 = U vrtu malom | napomena3 = narodna | autor3 = | tekst3 = | glazba3 = | extra3 = [[Joško Ćaleta|J. Ćaleta]] | trajanje3 = 2:51 | skladba4 = Ja sam momak usred Nevijorke | napomena4 = narodna | autor4 = | tekst4 = | glazba4 = | extra4 = Ž. Ključe | trajanje4 = 1:40 | skladba5 = Je da bis mi rastvorila | napomena5 = narodna | autor5 = | tekst5 = | glazba5 = | extra5 = [[Ljubo Stipišić|Lj. Stipišić]] | trajanje5 = 1:48 | skladba6 = Bilo cviće omendula | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = L. Rudan | glazba6 = [[Dinko Fio|D. Fio]] | extra6 = | trajanje6 = 4:19 | skladba7 = Dijelila se lađa od kraja | napomena7 = narodna | autor7 = | tekst7 = | glazba7 = | extra7 = M. Rogošić | trajanje7 = 2:26 | skladba8 = Lipe ti su | napomena8 = narodna | autor8 = | tekst8 = | glazba8 = | extra8 = [[Blagoje Bersa|B. Bersa]] | trajanje8 = 1:47 | skladba9 = Legenda o Crnomirima | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = I. Cetinić | glazba9 = D. Fio | extra9 = | trajanje9 = 3:23 | skladba10 = Široko, levonte | napomena10 = narodna | autor10 = | tekst10 = | glazba10 = | extra10 = J. Ćaleta | trajanje10 = 2:08 | skladba11 = Pramaliće moje | napomena11 = narodna | autor11 = | tekst11 = | glazba11 = | extra11 = [[Dinko Fio|D. Fio]] | trajanje11 = 2:20 | skladba12 = Zeleni se trava | napomena12 = narodna | autor12 = | tekst12 = | glazba12 = | extra12 = M. Rogošić | trajanje12 = 1:44 | skladba13 = Kampaneli I | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = P. Ljubić | glazba13 = D. Fio | extra13 = | trajanje13 = 3:07 | skladba14 = Jablane, jablane | napomena14 = narodna | autor14 = | tekst14 = | glazba14 = | extra14 = I. Kaleb | trajanje14 = 1:58 | skladba15 = Duša i tilo | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = V. Vrandečić-Lebarić | glazba15 = D. Fio | extra15 = | trajanje15 = 4:31 | skladba16 = Čet'ri lita | napomena16 = narodna | autor16 = | tekst16 = | glazba16 = | extra16 = K. Magdić | trajanje16 = 2:06 | skladba17 = Trešeta | napomena17 = prema narodnoj ''Kumbaj, kumbaj'' | autor17 = | tekst17 = H. Crnić, P- Marinković., J. Ćaleta | glazba17 = J. Ćaleta | extra17 = | trajanje17 = 3:08 }} == Vanjske poveznice == * [https://music.apple.com/us/album/tre%C5%A1eta/915469328 ''Trešeta''] na [[Apple Music]]u * [https://open.spotify.com/album/5ZcXucwNnImjuYoD2tCtcM ''Trešeta''] na [[Spotify]]u [[Kategorija:Albumi iz 2014.]] [[Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi]] 9re129f86ry539gstcqugg3tj73g6lk 6436797 6436780 2022-08-03T10:41:34Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski klapski albumi|Hrvatski klapski albumi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{Infookvir album | ime_albuma = Trešeta | ime_glazbenika = [[Klapa Sagena]] | vrsta = studijski album | slika = | žanr = [[klapsko pjevanje]] | datum = [[3. rujna]] [[2014.]] | snimanje = | studio = | trajanje = 44:56 | izdavač = [[Croatia Records]] | producent = [[Joško Ćaleta]] | recenzija = | album_prije = Jubav je takova | godina0 = 2004. | godina = 2014. | album_poslije = | godina2 = | ostalo = }} {{naslov u kurzivu}} '''''Trešeta''''' je treći studijski album [[Klapa Sagena|Klape Sagena]], objavljen 2014. u izdanju [[Croatia Records]]a, producenta [[Joško Ćaleta|Joška Ćalete]]. Bio je predložen za [[Porin (nagrada)|Porina]] u kategoriji najboljega folklornoga albuma. Donosi sedamnaest pjesama, pretežno narodnih napjeva, u [[klapsko pjevanje|klapskoj obradi]]. {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = Obrada | ukupno_trajanje = 44:56 | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Šijavica | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = P. Picukarić | glazba1 = D. Šarac | extra1 = | trajanje1 = 2:32 | skladba2 = Otvor' vilo tu ponistru | napomena2 = narodna | autor2 = | tekst2 = | glazba2 = | extra2 = [[Krešimir Magdić|K. Magdić]] | trajanje2 = 2:59 | skladba3 = U vrtu malom | napomena3 = narodna | autor3 = | tekst3 = | glazba3 = | extra3 = [[Joško Ćaleta|J. Ćaleta]] | trajanje3 = 2:51 | skladba4 = Ja sam momak usred Nevijorke | napomena4 = narodna | autor4 = | tekst4 = | glazba4 = | extra4 = Ž. Ključe | trajanje4 = 1:40 | skladba5 = Je da bis mi rastvorila | napomena5 = narodna | autor5 = | tekst5 = | glazba5 = | extra5 = [[Ljubo Stipišić|Lj. Stipišić]] | trajanje5 = 1:48 | skladba6 = Bilo cviće omendula | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = L. Rudan | glazba6 = [[Dinko Fio|D. Fio]] | extra6 = | trajanje6 = 4:19 | skladba7 = Dijelila se lađa od kraja | napomena7 = narodna | autor7 = | tekst7 = | glazba7 = | extra7 = M. Rogošić | trajanje7 = 2:26 | skladba8 = Lipe ti su | napomena8 = narodna | autor8 = | tekst8 = | glazba8 = | extra8 = [[Blagoje Bersa|B. Bersa]] | trajanje8 = 1:47 | skladba9 = Legenda o Crnomirima | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = I. Cetinić | glazba9 = D. Fio | extra9 = | trajanje9 = 3:23 | skladba10 = Široko, levonte | napomena10 = narodna | autor10 = | tekst10 = | glazba10 = | extra10 = J. Ćaleta | trajanje10 = 2:08 | skladba11 = Pramaliće moje | napomena11 = narodna | autor11 = | tekst11 = | glazba11 = | extra11 = [[Dinko Fio|D. Fio]] | trajanje11 = 2:20 | skladba12 = Zeleni se trava | napomena12 = narodna | autor12 = | tekst12 = | glazba12 = | extra12 = M. Rogošić | trajanje12 = 1:44 | skladba13 = Kampaneli I | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = P. Ljubić | glazba13 = D. Fio | extra13 = | trajanje13 = 3:07 | skladba14 = Jablane, jablane | napomena14 = narodna | autor14 = | tekst14 = | glazba14 = | extra14 = I. Kaleb | trajanje14 = 1:58 | skladba15 = Duša i tilo | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = V. Vrandečić-Lebarić | glazba15 = D. Fio | extra15 = | trajanje15 = 4:31 | skladba16 = Čet'ri lita | napomena16 = narodna | autor16 = | tekst16 = | glazba16 = | extra16 = K. Magdić | trajanje16 = 2:06 | skladba17 = Trešeta | napomena17 = prema narodnoj ''Kumbaj, kumbaj'' | autor17 = | tekst17 = H. Crnić, P- Marinković., J. Ćaleta | glazba17 = J. Ćaleta | extra17 = | trajanje17 = 3:08 }} == Vanjske poveznice == * [https://music.apple.com/us/album/tre%C5%A1eta/915469328 ''Trešeta''] na [[Apple Music]]u * [https://open.spotify.com/album/5ZcXucwNnImjuYoD2tCtcM ''Trešeta''] na [[Spotify]]u [[Kategorija:Albumi iz 2014.]] [[Kategorija:Hrvatski klapski albumi]] joibo3epqdmzuukfj802hugt2yau8ua 6 725769 6436783 2022-08-03T10:25:29Z Croxyz 205325 == Opis == {{Infoslika |Opis=Grb FK Bodø/Glimt |Izvor= https://www.eliteserien.no/_/image/14fd944c-8ec7-4f6d-93e7-cb96fd63b70a:9f8a018c9e80d52a57197873a9bd108ff82a2851/height-100/Glimtlogo.svg |Datum=3. 8. 2022. |Autor= autorsko pravo: FK Bodø/Glimt |Objašnjenje=Pravedna upotreba za sliku FK_Bodo_Glimt_logo.svg:<br /> ~Slika je tu da ilustrira članak [[FK Bodø/Glimt]]<br /> ~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe<br /> ~... wikitext text/x-wiki == Opis == {{Infoslika |Opis=Grb FK Bodø/Glimt |Izvor= https://www.eliteserien.no/_/image/14fd944c-8ec7-4f6d-93e7-cb96fd63b70a:9f8a018c9e80d52a57197873a9bd108ff82a2851/height-100/Glimtlogo.svg |Datum=3. 8. 2022. |Autor= autorsko pravo: FK Bodø/Glimt |Objašnjenje=Pravedna upotreba za sliku FK_Bodo_Glimt_logo.svg:<br /> ~Slika je tu da ilustrira članak [[FK Bodø/Glimt]]<br /> ~Slika je najvjerojatnije zaštićena autorskim pravom, ali se na wikipediji rabi pod uvjetima pravedne upotrebe<br /> ~Slika se koristi jer nema odgovarajuće slike u javnom vlasništvu koja bi mogla poslužiti<br /> ~Uporaba slike:Minimalna (1 članak)<br /> ~ Slika je niske rezolucije }} == Licencija == {{Logo}} trii371zgqrpt1mp2gixibe09kzkhtj 3 725770 6436784 2022-08-03T10:28:17Z Ponor 38361 Dobro došli! +napomena wikitext text/x-wiki {{uvodni tečaj}} '''Kreator99''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine. Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije: : [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija : [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom : [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju. Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''<nowiki>~~~~</nowiki>'''. <br> Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:Kreator99]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti. Molimo Vas, '''ne stavljajte [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore. '''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia. Još jednom, dobro došli! -[[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:28, 3. kolovoza 2022. (CEST) ==Vanjske poveznice== Pozdrav! Primijetio sam da ste dodavali poveznice na druge wikipedije pa vam moram reći da u tekst članaka ne dodajemo ni vanjske poveznice (http//...) ni poveznice na druge wikije. Ako neki članak ne postoji, najbolje je slijediti crvenu poveznicu i napisati ga (prevesti?). Sretno uređivanje i dobro došli, [[Suradnik:Ponor|<em>p<span style="vertical-align:-0.05em;">o<span style="vertical-align:-0.15em;">n<sub style="vertical-align:-0.4em;">o<sub style="vertical-align:-0.7em;">r</sub></sub></span></span></em>]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:28, 3. kolovoza 2022. (CEST) 2hbl9dwlvb7out26fi22150x5k6tz7k 0 725771 6436785 2022-08-03T10:28:43Z Croxyz 205325 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{radovi24}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Bodø/Glimt | slika = FK_Bodo_Glimt_logo.svg | puno ime = Fotballklubben Bodø/Glimt | nadimak = | godina osnivanja = [[19. rujna]] [[1916.]] | igralište = [[Aspmyra Stadion]], [[Bodø]] | kapacitet stadiona = 8300 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = {{DZ|NOR}} [[Kjetil Knutsen]] |...«. wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Bodø/Glimt | slika = FK_Bodo_Glimt_logo.svg | puno ime = Fotballklubben Bodø/Glimt | nadimak = | godina osnivanja = [[19. rujna]] [[1916.]] | igralište = [[Aspmyra Stadion]], [[Bodø]] | kapacitet stadiona = 8300 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = {{DZ|NOR}} [[Kjetil Knutsen]] | liga = [[Eliteserien]] | sezona = 2021. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1 = |pattern_b1 = _bodo22h |pattern_ra1 = |pattern_sh1 = |pattern_so1 = |leftarm1 = FFDD33 |body1 = FFFFFF |rightarm1 = FFDD33 |shorts1 = FFDD33 |socks1 = FFDD00 |pattern_la2 = |pattern_b2 = _bodo2021A |pattern_ra2 = |pattern_sh2 = |pattern_so2 = |leftarm2 = 003804 |body2 = 003804 |rightarm2 = 003804 |shorts2 = 003804 |socks2 = 003804 }} '''Fotballklubben Bodø/Glimt''' [[Norveška|norveški]] je [[nogometni klub]] iz grada [[Bodø]]. Trenutačno se natječe u [[Eliteserien]]u. == Uspjesi == == Vanjske poveznice == [[Kategorija:Norveški nogometni klubovi|Bodø/Glimt, FK]] i28r61n3ohk4ixvjiytliek7g6hr8fa 6436787 6436785 2022-08-03T10:30:11Z Croxyz 205325 /* Vanjske poveznice */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Bodø/Glimt | slika = FK_Bodo_Glimt_logo.svg | puno ime = Fotballklubben Bodø/Glimt | nadimak = | godina osnivanja = [[19. rujna]] [[1916.]] | igralište = [[Aspmyra Stadion]], [[Bodø]] | kapacitet stadiona = 8300 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = {{DZ|NOR}} [[Kjetil Knutsen]] | liga = [[Eliteserien]] | sezona = 2021. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1 = |pattern_b1 = _bodo22h |pattern_ra1 = |pattern_sh1 = |pattern_so1 = |leftarm1 = FFDD33 |body1 = FFFFFF |rightarm1 = FFDD33 |shorts1 = FFDD33 |socks1 = FFDD00 |pattern_la2 = |pattern_b2 = _bodo2021A |pattern_ra2 = |pattern_sh2 = |pattern_so2 = |leftarm2 = 003804 |body2 = 003804 |rightarm2 = 003804 |shorts2 = 003804 |socks2 = 003804 }} '''Fotballklubben Bodø/Glimt''' [[Norveška|norveški]] je [[nogometni klub]] iz grada [[Bodø]]. Trenutačno se natječe u [[Eliteserien]]u. == Uspjesi == == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.glimt.no/ Službena web-stranica] [[Kategorija:Norveški nogometni klubovi|Bodø/Glimt, FK]] n582tiyx20ha5ij8wb1hk1oevnk1jd2 6436793 6436787 2022-08-03T10:39:38Z Croxyz 205325 /* Uspjesi */ wikitext text/x-wiki {{radovi24}} {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Bodø/Glimt | slika = FK_Bodo_Glimt_logo.svg | puno ime = Fotballklubben Bodø/Glimt | nadimak = | godina osnivanja = [[19. rujna]] [[1916.]] | igralište = [[Aspmyra Stadion]], [[Bodø]] | kapacitet stadiona = 8300 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = {{DZ|NOR}} [[Kjetil Knutsen]] | liga = [[Eliteserien]] | sezona = 2021. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1 = |pattern_b1 = _bodo22h |pattern_ra1 = |pattern_sh1 = |pattern_so1 = |leftarm1 = FFDD33 |body1 = FFFFFF |rightarm1 = FFDD33 |shorts1 = FFDD33 |socks1 = FFDD00 |pattern_la2 = |pattern_b2 = _bodo2021A |pattern_ra2 = |pattern_sh2 = |pattern_so2 = |leftarm2 = 003804 |body2 = 003804 |rightarm2 = 003804 |shorts2 = 003804 |socks2 = 003804 }} '''Fotballklubben Bodø/Glimt''' [[Norveška|norveški]] je [[nogometni klub]] iz grada [[Bodø]]. Trenutačno se natječe u [[Eliteserien]]u. == Uspjesi == *'''[[Eliteserien]]''' **'''Prvak (2):''' 2020., 2021. **'''Doprvak (4):''' 1977., 1993., 2003., 2019. *'''[[1. divisjon]]''' **'''Prvak (2):''' 2013., 2017. *'''[[Norveški nogometni kup]]''' **'''Osvajač (2):''' 1975., 1993. **'''Finalist (4):''' 1977., 1996., 2003., 2021./22. *'''[[Sjevernonorveški kup]]''' **'''Osvajač (9):''' 1930., 1933., 1934., 1939., 1952., 1963., 1964., 1967., 1969. **'''Finalist (5):''' 1949., 1955., 1961., 1962., 1966. == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.glimt.no/ Službena web-stranica] [[Kategorija:Norveški nogometni klubovi|Bodø/Glimt, FK]] 5c4pcivg9zc7ncrcy4mut1ubpwbrcdx 6436795 6436793 2022-08-03T10:41:01Z Croxyz 205325 wikitext text/x-wiki {{Infookvir nogometni klub | ime kluba = Bodø/Glimt | slika = FK_Bodo_Glimt_logo.svg | puno ime = Fotballklubben Bodø/Glimt | nadimak = | godina osnivanja = [[19. rujna]] [[1916.]] | igralište = [[Aspmyra Stadion]], [[Bodø]] | kapacitet stadiona = 8300 | navijači = | navijači_ref = | predsjednik = | trener = {{DZ|NOR}} [[Kjetil Knutsen]] | liga = [[Eliteserien]] | sezona = 2021. | plasman = 1. | trenutačna sezona = | igrači = |pattern_la1 = |pattern_b1 = _bodo22h |pattern_ra1 = |pattern_sh1 = |pattern_so1 = |leftarm1 = FFDD33 |body1 = FFFFFF |rightarm1 = FFDD33 |shorts1 = FFDD33 |socks1 = FFDD00 |pattern_la2 = |pattern_b2 = _bodo2021A |pattern_ra2 = |pattern_sh2 = |pattern_so2 = |leftarm2 = 003804 |body2 = 003804 |rightarm2 = 003804 |shorts2 = 003804 |socks2 = 003804 }} '''Fotballklubben Bodø/Glimt''' [[Norveška|norveški]] je [[nogometni klub]] iz grada [[Bodø]]. Trenutačno se natječe u [[Eliteserien]]u. Svoje domaće utakmice igra na [[Aspmyra Stadion]]u. == Uspjesi == *'''[[Eliteserien]]''' **'''Prvak (2):''' 2020., 2021. **'''Doprvak (4):''' 1977., 1993., 2003., 2019. *'''[[1. divisjon]]''' **'''Prvak (2):''' 2013., 2017. *'''[[Norveški nogometni kup]]''' **'''Osvajač (2):''' 1975., 1993. **'''Finalist (4):''' 1977., 1996., 2003., 2021./22. *'''[[Sjevernonorveški kup]]''' **'''Osvajač (9):''' 1930., 1933., 1934., 1939., 1952., 1963., 1964., 1967., 1969. **'''Finalist (5):''' 1949., 1955., 1961., 1962., 1966. == Vanjske poveznice == {{Commonscat}} * [https://www.glimt.no/ Službena web-stranica] [[Kategorija:Norveški nogometni klubovi|Bodø/Glimt, FK]] p6d28gf49bm90t7ezfsqb3astyydft0 14 725772 6436796 2022-08-03T10:41:17Z Mudroslov 168716 nova kat. wikitext text/x-wiki {{glavnik|Klapsko pjevanje}} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi]] oi2pzde9i6p7z4ij022balhxnww0i90 6436798 6436796 2022-08-03T10:41:42Z Mudroslov 168716 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi|Hrvatski glazbeni albumi]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi po žanru|Hrvatski glazbeni albumi po žanru]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]] wikitext text/x-wiki {{glavnik|Klapsko pjevanje}} [[Kategorija:Hrvatski glazbeni albumi po žanru]] bpz7kk0n435kx43z6tseg2s047zrin7 14 725773 6436802 2022-08-03T10:46:04Z Mudroslov 168716 n. kat. wikitext text/x-wiki {{glavnik|Klapa Intrade}} [[Kategorija:Glazbeni albumi po izvođaču]] [[Kategorija:Hrvatski klapski albumi]] fcpxuhckjewj8by82m06yb06bh9nxs7 0 725774 6436829 2022-08-03T11:58:09Z Zeljko 1196 Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Trichomanoideae'' | slika = 13389-Trichomanes vittaria-Caura.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Trichomanes vittaria]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Hymenophyllales]] | familia =[[Hymenophyllaceae]] | subfamilia ='''''Trichomanoideae''''' | familia...«. wikitext text/x-wiki {{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja =lightgreen | naziv =''Trichomanoideae'' | slika = 13389-Trichomanes vittaria-Caura.JPG | slika_širina = 200px | slika_opis =[[Trichomanes vittaria]] | status = | regnum =[[Plantae]] | divisio =[[Pteridophyta]] | classis =[[Polypodiopsida]] | ordo =[[Hymenophyllales]] | familia =[[Hymenophyllaceae]] | subfamilia ='''''Trichomanoideae''''' | familia_autorstvo =<small> C. Presl</small> | genus = | species = | subspecies = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = | karta_raspon = }} '''''Trichomanoideae''''', potporodica [[Prave paprati|pravih paprati]], dio porodice ''[[Hymenophyllaceae]]'' koja se sastoji od 8 rodova,<ref>[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/complete-plant-list#g-14098 World Plants (Complete List)] pristupljeno 3. kolovoza 2022</ref>. Najvažniji, tipični rod je [[vlasasta paprat]], ''[[Trichomanes]]'', vazdazelena [[Trajnice|trajnica]]. == Rodovi == # ''[[Cephalomanes]]'' <small>C. Presl</small> (5 spp.) # ''[[Abrodictyum]]'' <small>C. Presl</small> (36 spp.) # ''[[Trichomanes]]'' <small>L.</small> (72 spp.) # ''[[Callistopteris]]'' <small>Copel.</small> (6 spp.) # ''[[Polyphlebium]]'' <small>Copel.</small> (16 spp.) # ''[[Didymoglossum]]'' <small>Desv.</small> (52 spp.) # ''[[Vandenboschia]]'' <small>Copel.</small> (26 spp.) # ''[[Crepidomanes]]'' <small>(C. Presl) C. Presl</small> (55 spp.) {{commonscat|Trichomanoideae}} {{wikispecies|Trichomanoideae}} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Tankolistovke]] s6f0xf020ayfed5wznhyi0ydmf0l0vx